O se Vaaiga Faʻaletagata Faʻaleagaina o le Mafaufau i le Tupulaga Talavou-Tao (2008)

Dev Faʻaaliga 2008 Mar;28(1):78-106.

Steinberg L.

puna

Matagaluega o Psychology, Iunivesite o Malumalu.

lē faʻatino

O lenei tusiga o loʻo tuʻuina atu se faʻavae mo aʻoaʻoga ma suʻesuʻega i lamatiaga e logoina e le atina'e neuroscience. E lua fesili taua e faaosofia ai lenei iloiloga. Fmuamua, aisea e fai ai lamatiaga faateleina i le va o le tamaitiiti ma le talavou? Lona lua, aisea lamatiaga faaitiitia i le va o le talavou ma le matua?

Faʻataʻi faʻatau faateleina i le va o le tamaitiiti ma le talavou ona o se taunuuga o suiga i le taimi o le talavou i le faiʻai's socio-emotional system e taitai atu ai i le faateleina o le sailia o taui, aemaise lava i le i ai o tupulaga, faʻateleina e ala i se suiga tele o le faiʻai's dopaminergic system.

Faʻataʻi faʻatau fa'aitiitia i le va o le talavou ma le matua ona o suiga i le faiga o le mafaufau o le fai'ai - suiga e fa'aleleia atili ai le malosi o tagata ta'ito'atasi mo le fa'atonuina o le tagata lava ia.

O nei suiga e tupu i le taimi o le talavou ma le talavou matutua ma e vaʻaia i suiga faʻavae ma galuega i totonu o le cortex muamua ma ona fesoʻotaʻiga i isi itulagi faiʻai. O taimi eseese o nei suiga ua avea ai le vaeluagalemu o le talavou o se taimi o le maualuga o le a'afia i amioga mata'utia ma le faatamala.

uputatala: talavou, faʻalavelave faʻalavelave, neuroscience faʻaagafesootai, suʻesuʻeina taui, tulafono a le tagata lava ia, faʻauluuluga cortex, faatosinaga a tupulaga, faia o filifiliga, dopamine, oxytocin, atinaʻe faiʻai

faʻatomuaga

Fa'amata'u a tupulaga talavou e fai ma Fa'afitauli o le Soifua Maloloina

O loʻo ioe lautele i le va o tagata atamamai i suʻesuʻega o le soifua maloloina ma le atinaʻeina o talavou e faapea o le sili ona taufaamatau i le soifua manuia o tupulaga talavou i sosaiete faʻapisinisi e sau mai mafuaʻaga e mafai ona puipuia ma masani ona faʻatupuina e le tagata lava ia, e aofia ai taavale ma isi faʻalavelave faʻafuaseʻi (lea e faʻatasi ai mo le toetoe lava afa o tagata maliliu uma i talavou Amerika), sauaga, fualaau faasaina ma le ava malosi, ma le faia o feusuaiga (Blum & Nelson-Mmari, 2004; Williams et al., 2002). O lea la, e ui ina tele le alualu i luma i le puipuia ma le togafitia o faʻamaʻi ma faʻamaʻi faʻamaʻi i totonu o lenei vaitausaga, e leʻi faia ni faʻamanuiaga tutusa e faʻatatau i le faʻaitiitia o le faʻamaʻi ma le oti e mafua mai i amioga mataʻutia ma le faʻavalevalea (Hein, 1988). E ui ina ua pa'ū le fua faatatau o nisi ituaiga o tulaga lamatia o talavou, e pei o le ave taavale i lalo o le malosi o le ava malosi po o le faia o feusuaiga e le puipuia, o le taatele o amioga lamatia i tupulaga talavou o loʻo tumau pea le maualuga, ma e leai se paʻu i amioga lamatia a talavou i le tele o tagata. tausaga (Centres for Control Control and Prevention, 2006).

O le tulaga foi lea e sili atu ona lamatia amioga a tupulaga nai lo tagata matutua, e ui lava o le tele o le eseesega o tausaga i tulaga lamatia e eseese ona o se galuega o le tulaga lamatia faapitoa o loo fesiligia ma le matua o le "talavou" ma le "tagata matutua" na faʻaaogaina e fai ma faʻatusatusaga. vaega; e maualuga fua faatatau o tulaga lamatia i le va o le 18 i le 21 tausaga le matutua, mo se faataitaiga, o nisi oi latou e mafai ona faavasegaina o talavou ma nisi e mafai ona faavasegaina o tagata matutua. Ae ui i lea, i le tulaga lautele, o talavou ma talavou matutua e sili atu nai lo tagata matutua i luga atu o le 25 tausaga le inu ava malosi, ulaula sikaleti, fai feusuaʻiga masani, faia amioga sauā ma isi solitulafono, ma maua ai ni faʻalavelave faʻafuaseʻi tau taavale, o le tele o ia mea. e mafua mai i le aveta'avale mata'utia po'o le ave ta'avale i lalo o le malosi o le ava malosi. Talu ai ona o le tele o ituaiga o amioga lamatia na amataina i le talavou e siitia ai le lamatiaga mo le amio i le matua (faʻataʻitaʻiga, faʻaaogaina fualaau faasaina), ma ona o nisi ituaiga o lamatiaga e faia e tupulaga talavou e lamatia ai tagata o isi vaitausaga (faʻataʻitaʻiga, avetaʻavale faʻavalevalea, amioga solitulafono) , ua ioe tagata atamamai o le soifua maloloina lautele e faapea o le faaitiitia o le tulaga lamatia o tagata talavou o le a faia ai se suiga tele i le soifua manuia lautele o le faitau aofaʻi (Steinberg, 2004).

Ta'ita'iga Sese i le Puipuia ma le Su'esu'ega o le Tulaga Tu'utia o Tupulaga

O le auala muamua i le fa'aitiitia o le fa'atupuina o le lamatiaga o tupulaga, o polokalame fa'aa'oa'oga, o le tele lava o a'oga. E iai le mafuaaga e matua masalosalo ai i le aoga o lenei taumafaiga, peitaʻi. E tusa ai ma faʻamatalaga AddHealth (Bearman, Jones, & Udry, 1997), toetoe lava o talavou Amerika uma ua mauaina se ituaiga o aʻoaʻoga faʻaleaʻoaʻoga ua fuafuaina e faʻaitiitia ai le ulaula, inu, faʻaaogaina o fualaau faasaina, ma feusuaiga le puipuia, ae o le lipoti lata mai o sailiiliga mai le Youth Risk Behavior Survey, na faia e le Centers for Disease Control and Prevention. , ua faailoa mai ai e sili atu ma le tasi vaetolu o tamaiti aʻoga maualuga e leʻi faʻaogaina se condom a le o le taimi muamua poʻo le taimi mulimuli foi na latou faia ai feusuaʻiga, ma i le tausaga aʻo lumanaʻi le suʻesuʻega, toeitiiti 30% o tupulaga talavou sa tietie i se taavale. na ave e se tasi na inupia, e sili atu i le 25% na lipotia mai le tele o vaega o le inu tele, ma toetoe 25% o tagata ulaula tapaa masani (Centres for Control Control and Prevention, 2006).

E ui lava e moni, o le mea moni, atonu e sili atu le leaga o le tulaga pe ana leai nei taumafaiga faaleaoaoga, mO suʻesuʻega faʻapitoa i aʻoaʻoga faʻalesoifua maloloina e faʻaalia ai e oʻo lava i polokalame sili ona lelei e sili atu le manuia i le suia o le malamalama o tagata nai lo le suia o latou amio. (Steinberg, 2004, 2007). O le mea moni, e sili atu i le piliona tala i tausaga taʻitasi o loʻo faʻaaluina e aʻoaʻo ai tupulaga talavou e uiga i le mataʻutia o le ulaula, inupia, faʻaaogaina o fualaau faasaina, feusuaʻiga le puipuia, ma le avetaʻavale faʻatauvaʻa - o mea uma e matuaʻi maofa lava. O le tele o tagata fai lafoga o le a ofo - atonu e teʻi - i le iloa o tupe faʻaalu a le malo o loʻo teu i le soifua maloloina, feusuaiga, ma polokalame aʻoaʻoga avetaʻavale e le aoga, e pei ole DARE (Ennett, Tobler, Ringwall, & Flewelling, 1994), a'oa'oga fa'asa'o (Trenholm, Devaney, Fortson, Quay, Wheeler, & Clark, 2007), po'o a'oa'oga aveta'avale (National Research Council, 2007), po'o e sili ona lelei e le'i fa'amaonia pe le'i su'esu'eina lelei (Steinberg, 2007).

O le maualuga o le fua faatatau o amioga mata'utia i tupulaga talavou e faatatau i tagata matutua, e ui lava i taumafaiga tetele, faifai pea, ma taugata e a'oa'oina ai tupulaga e uiga i ona taunuuga e ono afaina ai, ua avea ma taulaiga o le tele o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga ma suʻesuʻega faʻapitoa a saienitisi atinaʻe mo le itiiti ifo i le 25 tausaga. O le tele o lenei galuega sa fa'amatalaga, ae i se auala e le'i mafaufauina. I se tulaga lautele, pe a su'e tagata su'esu'e e su'e eseesega i le va o talavou ma tagata matutua e fa'amatalaina ai le tele o amioga mata'utia masani a le autalavou, ua latou o mai fua. Faatasi ai ma talitonuga lautele e uiga i le faia o tulaga lamatia o talavou e iai sa lagolagoina empirically e

(a) e faapea o tupulaga talavou e le mafaufau po o le faaletonu i le faagasologa o faamatalaga, po o latou mafaufau e uiga i tulaga lamatia i ni auala e matua ese lava nai lo tagata matutua;

(b) e le o iloa e talavou ni tulaga lamatia e iloa ai e tagata matutua, po o le sili atu ona talitonu e le afaina; ma

(c) o tupulaga talavou e itiiti ifo i le tulaga lamatia nai lo tagata matutua.

E leai se tasi o nei faʻamatalaga e saʻo: O mafaufauga faʻapitoa ma tomai faʻapitoa e faʻatautaia faʻamatalaga o le 16-tausaga le matutua e faʻatusatusa i tagata matutua; e le sili atu le leaga o talavou nai lo tagata matutua i le iloaina o le lamatiaga poʻo le faʻatusatusaina o lo latou faʻafitauli i ai (ma, pei o tagata matutua, i lugafa'atatau le mata'utia o lo'o feso'ota'i ma amioga mata'utia eseese); ma le fa'atuputeleina o le fa'ailoaina o a'afiaga e feso'ota'i ma le faia o se fa'ai'uga leaga po'o se fa'ai'uga mata'utia e iai a'afiaga fa'atusa i tupulaga ma tagata matutua. (Millstein & Halpern-Felsher, 2002; Reyna & Farley, 2006; Steinberg & Cauffman, 1996; tagai foi Rivers, Reyna, & Mills, lenei lomiga).

O le mea moni, o le tele o suʻesuʻega e itiiti, pe afai ei ai, eseesega o tausaga i suʻesuʻega a tagata taʻitoʻatasi o aʻafiaga e mafua mai i le tele o amioga mataʻutia (faʻataʻitaʻiga, avetaʻavale aʻo onā, faia feusuaʻiga e le puipuia), i a latou faʻamasinoga e uiga i le ogaoga o taunuuga e ono tupu. e mafua mai i amioga mata'utia, po'o auala latou te iloiloina ai tau fa'atatau ma fa'amanuiaga o nei gaioiga (Beyth-Marom et al., 1993). I se aotelega, o le tele o le auai o talavou nai lo tagata matutua i le faia o se tulaga lamatia e le mafua mai i le valea, le mafaufau, faʻasesega o le le mafai ona faʻaleagaina, poʻo le faʻatusatusaina o faʻatatau (Reyna & Farley, 2006).

O le mea moni e faapea o talavou e malamalama, saʻo, faʻavae moni, ma saʻo i auala latou te mafaufau ai e uiga i gaioiga mataʻutia - poʻo, a itiiti ifo, e malamalama, talafeagai, faʻavae moni, ma saʻo e pei o latou matutua - ae auai i le maualuga. fua faatatau o amioga mata'utia nai lo tagata matutua e laga ai manatu taua mo saienitisi ma loia. Mo le mea muamua, o lenei matauga e uunaʻia ai i tatou e mafaufau ese e uiga i mea e mafai ona fesoasoani i le eseesega o tausaga i amioga lamatia ma fesili pe o le a le suiga i le va o le talavou ma le matua e ono mafua ai nei eseesega. Mo le vaega mulimuli, e fesoasoani e faʻamatalaina pe aisea ua faʻatapulaʻaina ai le faʻaogaina o aʻoaʻoga i lo latou manuia, o loʻo fautua mai ai o le tuʻuina atu i tupulaga talavou faʻamatalaga ma tomai e fai ai filifiliga atonu o se taʻiala sese, ma finau e manaʻomia se auala fou i faʻalavelave faʻalesoifua maloloina lautele e faʻatatau i le faʻaitiitia. fa'alavelave a talavou pe afai o le amio tonu a tupulaga tatou te manana'o e sui.

O nei seti o iloiloga faʻasaienisi ma faʻatinoga e fai ma faʻavae mo lenei tusiga. I totonu, ou te finau ai o mea e taʻitaʻia ai talavou e auai i gaioiga lamatia o agafesootai ma lagona, ae le o le mafaufau; o le fa'atupula'ia o le malamalama i le atina'eina o fai'ai i le talavou ua ta'u mai ai o le le matua i totonu o nei malo e mafai ona i ai se fa'avae malosi fa'amatua ma atonu e le mafai ona suia; ma o taumafaiga e puipuia pe fa'aiti'itia le fa'atupuina o tupulaga talavou e tatau la ona taula'i atu i le suia o le tulaga o lo'o tupu ai gaioiga mata'utia nai lo le taumafai, e pei ona faia i le taimi nei, e suia mea e iloa e talavou ma auala latou te mafaufau ai.

A Social Neuroscience Va'aiga i luga o le Tulaga lamatia-Atalavou

Agai i luma i le Atina'e Neuroscience o le talavou

O le sefulu tausaga talu ai o se tasi lea o fiafiaga tele ma tumau i mamanu o le atinaʻeina o faiʻai i le taimi o talavou ma talavou matutua. Fa'amataina e le fa'atupula'ia o le avanoa ma le fa'aitiitia o tau o le fa'atulagaina ma le fa'aogaina o le Magnetic Resonance Imaging (MRI) ma isi faiga fa'ata, e pei o le Diffusion Tensor Imaging (DTI), o le fa'alauteleina o feso'otaiga a saienitisi ua amata ona fa'ata'atia le ala o suiga i le fausaga o fai'ai i le va. le tamaitiiti ma le matua, faamatala le eseesega o tausaga i le gaioiga o faiʻai i lenei vaitau o le atinaʻe, ma, i se tulaga sili atu ona tauagafau, fesoʻotaʻi suʻesuʻega i le suiga o le morphology ma le gaioiga o le faiʻai i le eseesega o tausaga i amioga. E ui lava o se mea atamai le utagia o lapataʻiga a i latou o ē na lāgā atu popolega e uiga i le “faiʻai soona fai” (Morse, 2006), e leai se masalosalo o lo tatou malamalama i le neural underpinnings o le atinaʻeina o le mafaufau o talavou o loʻo faʻatulagaina - ma toe faʻafouina - o auala e mafaufau ai saienitisi atinaʻe e uiga i tulaga masani (Steinberg, 2005) ma e le masani (Steinberg, Dahl, Keating, Kupfer, Masten, & Pine, 2006) atinae i le talavou.

E taua le faʻailoa atu o lo tatou malamalama i suiga o le faiʻai ma gaioiga i le taimi o le talavou e sili atu nai lo lo tatou malamalama i fesoʻotaʻiga moni i le va o nei suiga o le neurobiological ma amioga a talavou, ma o le tele o mea o loʻo tusia e uiga i le neural underpinnings o amioga talavou - e aofia ai. se aofaiga talafeagai o lenei tusiga - o le mea e mafai ona tatou faʻavasegaina o "faʻamatalaga talafeagai." E masani lava, o faiga faʻaonaponei o le tuputupu aʻe o le neural ma le amio a le talavou - mo se faʻataʻitaʻiga, o le synaptic pruning lea e tupu i le cortex prefrontal i le taimi o le talavou ma faʻaleleia atili i fuafuaga umi - o loʻo tuʻuina atu e fesoʻotaʻi e aunoa ma ni faʻamatalaga faigata e oʻo lava i le faʻaogaina o nei atinaʻe, e sili atu le faʻaalia. o le mea muamua (fai'ai) e a'afia ai le mulimuli (amio), nai lo le fa'afeagai. O le mea lea e atamai ai le faʻaeteete i tala faigofie o lagona o talavou, mafaufau, ma amioga e faʻaalia ai suiga i nei mea faʻapitoa i suiga i le fausaga o le faiʻai poʻo le gaioiga. O le aufaitau o se vaitausaga patino e faamanatu mai ai le tele o faʻamatalaga vave e faʻaalia ai le suʻesuʻeina o sootaga o le homone-amio i le talavou lea na faʻaalia i tusitusiga atinaʻe i le ogatotonu o le 1980s ina ua maeʻa ona faʻasalalau auala mo le faia o suʻega salivary ma e taugofie, e pei o le faiʻai. fa'ata'ita'iga fa'apitoa i le sefulu tausaga talu ai. Ae paga lea, o le sailiga mo sootaga tuusaʻo o le hormone-amio na sili atu ona faigata ma itiiti le lafulemu nai lo le tele o saienitisi na faʻamoemoeina (Buchanan, Eccles, & Becker, 1992), ma e itiiti ni a'afiaga o hormones i amioga a talavou e le o fa'atatau i le si'osi'omaga e tupu ai le amio; e o'o lava i se mea e fa'aosoina i le hormonal e pei o le libido e na'o le a'afia ai o amioga fa'afeusuaiga i le tulaga sa'o (Smith, Udry, & Morris, 1985). E leai se mafuaaga e faʻamoemoe ai o le faiʻai-amio mafutaga o le a faʻaitiitia le lavelave. O loʻo i ai, mulimuli ane, o se talaʻaga umi o taumafaiga le manuia e faʻamatalaina mea uma a le talavou e pei ona faʻamoemoeina faʻale-aganuʻu e le gata i tua. Hall (1904), ae i uluai tusitusiga faafilosofia i le vaitaimi (Lerner & Steinberg, 2004). E ui i lea, o le tulaga o loʻo i ai nei o lo tatou malamalama e uiga i le atinaʻeina o faiʻai o talavou (faʻatulagaina ma le faʻaogaina) ma fesoʻotaʻiga faiʻai-amio i lenei vaitau, e ui lava e le atoatoa, ae ua lava lea e ofoina atu ai se malamalamaaga i "faʻatonuga o loʻo tupu" i le suʻesuʻeina o tupulaga talavou. fa'alavelave.

O le faʻamoemoe o lenei tusiga o le tuʻuina atu lea o se iloiloga o mea sili ona taua na maua i lo tatou malamalama i le atinaʻeina o faiʻai o talavou e talafeagai ma le suʻesuʻeina o le lamatiaga o le talavou ma le tusiaina o se faʻavae faʻavae mo aʻoaʻoga ma suʻesuʻega i luga o tulaga lamatia lea e logoina e atinae neuroscience. A'o le'i fa'agasolo, o nai upu e uiga i lea manatu o lo'o fa'atonu. So'o se amio fa'aalia e mafai ona su'esu'eina i tulaga e tele. O le atinaʻeina o tulaga lamatia i le talavou, mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai ona faʻafeiloaʻi mai se vaaiga faʻale-mafaufau (taulaʻi atu i le faʻateleina o lagona faʻaalia e ono mafua ai le faia o filifiliga lamatia), se vaʻaiga faʻapitoa (taulaʻi atu i faiga faʻapitoa e aʻafia ai amioga lamatia), poʻo se vaaiga faʻale-aganuʻu (taulaʻi i le endocrinology, neurobiology, poʻo genetics o lagona-saili). O nei laʻasaga uma o suʻesuʻega e mafai ona faʻamalamalamaina, ma o le toʻatele o tagata suʻesuʻe o le psychopathology o talavou e ioe o le suʻesuʻega o le le atoatoa o le mafaufau ua manuia mai le fefaʻasoaʻiga i totonu o nei auala eseese (Cicchetti & Dawson, 2002).

O laʻu faʻamamafa i le neurobiology o le lamatiaga o talavou i lenei iloiloga e leʻo faʻamoemoe e faʻaititia le taua o le suʻesuʻeina o le mafaufau poʻo le faʻalapotopotoga o le faʻalavelave, e sili atu nai lo le suʻesuʻeina o suiga i le neuroendocrine o loʻo galue i le talavou e ono faʻateleina ai le faʻafitauli i le atuatuvale (faʻataʻitaʻiga, Walker, Sabuwalla, & Huot, 2004) o le a fa'ate'aina ai le mana'oga e su'esu'e i le mafaufau po'o le tala fa'atatau i, fa'aaliga o, po'o togafitiga o le ma'i. E le o atagia foi i lo'u taulai atu i le neurobiology o le lamatia o tupulaga talavou se talitonuga i le tulaga muamua o le faamatalaina o mea ola i luga o isi ituaiga o faamalamalamaga, po o se saofaga i se ituaiga o le faaitiitia o meaola. I nisi tulaga, o le mea moni, o itu uma o amioga a talavou e iai sona fa'avae ola; o le mea taua pe o le malamalama i le fa'avae olaola e fesoasoani ia i tatou e malamalama ai i le fa'alavelave fa'ale-mafaufau. O loʻu manatu, e ui i lea, o soʻo se mafaufauga faʻapitoa o le lamatiaga o talavou e manaʻomia ona ogatasi ma mea tatou te iloa e uiga i le neurobiological galue i lenei vaitau (pei lava o soʻo se neurobiological aʻoaʻoga e tatau ona ogatusa ma mea tatou te iloa e uiga i le gaioiga o le mafaufau), ma o le tele o a'oa'oga fa'ale-mafaufau o lo'o i ai i tupulaga talavou, i la'u vaai, e le o fa'atatau lelei i mea ua tatou iloa e uiga i le atina'eina o fai'ai talavou. I le tulaga o nei aʻoaʻoga e le ogatasi ma mea tatou te iloa e uiga i le atinaʻeina o faiʻai e foliga mai e sese, ma a latou faʻaauau pea ona logoina le mamanu o faʻalavelave puipuia, e foliga mai e le aoga.

Ose Tala o Faiga Fai'ai e Lua

E lua fesili taua e uiga i le atinaʻeina o lamatiaga i le talavou e faʻaosofia ai lenei iloiloga. Muamua, aisea e faateleina ai le lamatia i le va o le tamaitiiti ma le talavou? Lona lua, aisea e faʻaitiitia ai le faʻalavelave i le va o le talavou ma le matua? Ou te talitonu o le neuroscience atinaʻe e maua ai faʻamatalaga e mafai ona taʻitaʻia ai i tatou i se tali i fesili uma e lua.

I se faapuupuuga, o tulaga lamatia e faateleina i le va o le tamaitiiti ma le talavou ona o se taunuuga o suiga i le taimi o le talavou i le mea ou te taʻua o le faiʻai. faiga fa'ale-agafesootai ma lagona lea e taitai atu ai i le faateleina o le sailia o taui, aemaise lava i le i ai o uo. O le fa'aitiitia o tulaga lamatia i le va o le talavou ma le matua ona o suiga i le mea ou te ta'ua o le fai'ai. faiga pulea mafaufau – suiga e fa'aleleia atili ai le agava'a o tagata ta'ito'atasi mo le fa'atonuina o le tagata lava ia, lea e fa'asolosolo malie ma fa'asolosolo atu i le gasologa o le talavou ma le talavou matua. O taimi eseese o nei suiga - o le siʻitia o le sailia o taui, lea e vave ona tupu ma e faʻafuaseʻi, ma le faʻatupulaia o le faʻatonuina o le tagata lava ia, e faʻasolosolo malie ma e le maeʻa seia oʻo i le ogatotonu o le 20s, e avea ai le ogatotonu o le talavou o se taimi. o le fa'atuputeleina o le a'afia i amioga mata'utia ma le fa'atamala.

Aisea e fa'ateleina ai le fa'alavelave i le va o le tamaitiiti ma le talavou?

I laʻu vaai, o le faʻateleina o le lamatiaga i le va o le tamaitiiti ma le talavou e mafua ona o le faʻateleina o le sailiga o lagona e fesoʻotaʻi ma suiga i mamanu o gaioiga dopaminergic i le taimi o le talavou. Ae o le mea e malie ai, e pei ona ou faʻamatalaina, e ui lava o lenei faʻateleina o le sailiga o lagona e fetaui ma le laʻititi, e leʻo mafua uma ona o le faʻateleina o hormones gonadal e tupu i le taimi nei, e pei ona manatu lautele. Ae ui i lea, o loʻo i ai nisi faʻamaoniga e faʻapea o le faʻateleina o le sailiga o lagona e tupu i le talavou e sili atu ona faʻatasi ma le matua o le matua nai lo le faʻasologa o tausaga (Matini, Kelly, Rayens, Brogli, Brenzel, Smith, et al., 2002), lea e finau faasaga i tala o le faia o tulaga lamatia o talavou e naʻo le mafaufau, ona e leai se faʻamaoniga e fesoʻotaʻi ai suiga o mafaufauga i le talavou i le matua o le tino.

Toe faʻaleleia o le Dopaminergic System i le Puberty

O suiga taua o le atinaʻe i le dopaminergic system e tupu i le taimi o le talavou (Chambers et al., 2003; Spear, 2000). Ona o le taua tele o le gaioiga o le dopaminergic i le faʻamalosia ma le faʻamalosia tulafono faatonutonu, o nei suiga e ono faʻaalia ai le ala o le socioemotional development i le talavou, aua o le faagasologa o faʻamatalaga faʻaagafesootai ma faʻalagona e faʻalagolago i luga o fesoʻotaʻiga o loʻo faʻavaeina coding mo faiga faʻaosofia ma faʻaosofia. O pito autu o nei fesoʻotaʻiga e aofia ai le amygdala, nucleus accumbens, orbitofrontal cortex, medial prefrontal cortex, ma le maualuga o le sulcus faaletino (Nelson et al., 2005). O nei itulagi ua a'afia i itu eseese o faiga fa'aagafesootai, e aofia ai le fa'ailoaina o fa'aosofiaga fa'ale-agafesootai (fa'ata'ita'iga, foliga, Hoffman & Haxby, 2000; gaioiga olaola, Heberlein et al., 2004), fa'amasinoga fa'aagafesootai (fa'atatau o isi, Ochsner, et al., 2002; fa'amasino le aulelei, Arona, et al., 2001; iloilo tuuga, Phelps et al., 2000; iloilo mana'oga o isi, Gallagher, 2000; Baron-Cohen et al., 1999), mafaufauga fa'aagafesootai (Rilling et al., 2002), ma le tele o isi vaega o faiga faʻaagafesootai (mo se iloiloga, vaʻai Adolphs, 2003). O le mea taua, i totonu o tupulaga talavou o itulagi o loʻo faʻagaoioia i le taimi o le faʻaalia i faʻasalalauga faʻaagafesootai e matua faʻafefeteina ma itulagi o loʻo faʻaalia foi e nofouta i suiga i le tele o taui, e pei o le ventral striatum ma medial prefrontal area (cf. Galvan et al., 2005; Knutson et al., 2000; Me et al., 2004). O le mea moni, o se suʻesuʻega talu ai nei o tupulaga talavou o loʻo auai i se galuega lea na faʻataʻitaʻiina ai le taliaina ma le teena e tupulaga (Nelson et al., 2007) faʻaalia le faʻagaoioia sili atu pe a faʻaalia mataupu i le taliaina e tupulaga, e faʻatatau i le teenaina, i totonu o le faiʻai o loʻo aʻafia i le faʻamaonia o taui (ie, o le ventral tegmental area, extended amygdala, ma ventral pallidum). Ona o nei lava itulagi ua aʻafia i le tele o suʻesuʻega o aʻafiaga tau taui (cf., Berridge, 2003; Ikemoto & Wise, 2004; Waraczynski, 2006), o nei suʻesuʻega o loʻo fautua mai ai, a itiiti ifo i le talavou, o le taliaina lautele e tupulaga e mafai ona faʻatautaia i auala e tutusa ma isi ituaiga o taui, e aofia ai taui e le faʻapitoa (Nelson et al., 2007). E pei ona ou faʻamatalaina mulimuli ane, o lenei fesoʻotaʻiga i le va o neural circuits e faʻatalanoaina faʻasalalauga faʻamatalaga faʻasalalauga ma le faʻatulagaina o taui e fesoasoani e faʻamatalaina pe aisea e tupu ai le tele o lamatiaga o talavou i le tulaga o le tupulaga.

O le toe faʻaleleia o le faiga o le dopaminergic i totonu o le socio-emotional network e aofia ai le amataga o le post-natal, ona amata lea i le 9 poʻo le 10 tausaga le matua, o se faʻaitiitiga mulimuli ane o le dopamine receptor density i le striatum ma prefrontal cortex, o se suiga e e sili atu ona faʻaalia i tane nai lo fafine (a itiiti ifo i rodents) (Sisk & Foster, 2004; Sisk & Zehr, 2005; Teicher, Andersen, & Hostetter, Jr., 1995). O le mea taua, peitaʻi, o le tele ma le taimi o faʻaopoopoga ma faʻaititia i le dopamine receptors e eseese i le va o nei cortical ma subcortical regions; o lo o i ai nisi taumatematega o suiga i le aiga le maualuga o le dopamine receptors i nei vaega e lua o loʻo faʻavaeina suiga i le gaioiga o taui i le talavou. O se taunuuga o lenei toe faʻaleleia, o le gaioiga o le dopaminergic i le pito i luma o le cortex e matua faʻateleina i le amataga o le talavou ma e maualuga atu i lenei vaitau nai lo le taimi muamua pe mulimuli ane. Talu ai ona o le dopamine e taua tele i le taʻavale taui a le faiʻai, o le faʻateleina, faʻaititia, ma le toe tufatufaina atu o le faʻaogaina o le faʻaogaina o le dopamine i le taimi o le talavou, aemaise lava i faʻataʻitaʻiga mai le limbic system i le pito i luma, atonu e iai ni aʻafiaga taua mo le sailiga o lagona.

E tele manatu e uiga i aʻafiaga o nei suiga i gaioiga neural ua ofoina atu. O le tasi manatu o le le tumau le paleni o le dopamine receptors i le pito i luma o le cortex e fesoʻotaʻi ma le striatum e fatuina ai se "faʻafitauli o le faaletonu o le taui," e maua ai amioga i tupulaga talavou e le tutusa ma le vaʻaia i tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai nisi ituaiga o faaletonu o le dopamine. O tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai lenei maʻi ua faʻatonuina e "saili ma le malosi e le gata o vailaʻau faʻamalositino ae faʻapea foʻi mea fou ma lagona o le siosiomaga o se ituaiga o faʻaleleia o amioga o le le lava o taui" (Gardner, 1999, taʻua i totonu Spear, 2002, i. 82). Afai e tupu se faiga fa'apena i le taimi o le matua, tatou te fa'amoemoe e va'aia le fa'atuputeleina o le fa'amalieina o taui (o le maualuga lea e gauai atu ai le tupulaga i taui ma fa'alogona i suiga o taui) ma le sailia o taui (le tele o lo'o tuliloaina ai taui). E pei ona tusia e Spear:

[A] e masani ona maua e tupulaga talavou le itiiti ifo o a'afiaga mai fa'aosofiaga e feololo i le maualalo o le tau fa'aosofia, ma e mafai ona tulituliloa fa'amalosi mana'o fou e ala i le fa'atuputeleina o tulaga lamatia/sailiga fou ma ala i le faia o amioga fa'asese e pei o le tagofia o fualaau fa'asaina. O le fautuaga o le mea lea e faʻaalia ai e tupulaga talavou se maʻi o le faaletonu o le taui 'lea e tutusa, e ui lava e masani ona le tumau ma faʻaitiitia le malosi, i lena manatu e fesoʻotaʻi i tagata matutua ma le [dopamine] hypofunctioning i le circuitry taui .... O le mea moni, o tupulaga talavou e foliga mai o loʻo faʻaalia nisi o faʻailoga o le mauaina o le tau maualalo mai le tele o faʻaosofia e fesoʻotaʻi ma tagata taʻitoʻatasi i isi tausaga, atonu e taʻitaʻia ai i latou e suʻe faʻaopoopoga faʻamalosi e ala i le tulituliloaina o fegalegaleaiga faʻaagafesootai fou ma le faʻaogaina i le lamatiaga poʻo le sailia o amioga fou. O ia foliga masani a talavou atonu na fetuutuunai i le evolusione e fesoasoani i tupulaga talavou e taʻape mai le iunite faʻa-tama ma faʻatalanoa ma le manuia le suiga o le atinaʻe mai le faʻalagolago i le tutoʻatasi. I le tagata talavou, o nei mea e mafai ona faʻaalia, peitaʻi, i le ava malosi ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina, faʻapea foʻi ma le tele o isi faʻafitauli faʻafitauli (2000, itulau 446-447).

O le manatu e faapea o talavou e mafatia i se "maʻi o le faaletonu o le taui," e ui lava ina manaia, ua faʻaleagaina e le tele o suʻesuʻega e faʻaalia ai le maualuga o le gaioiga i vaega o le subcortical, aemaise lava le accumbens, i le tali atu i taui i le taimi o le talavou (Ernst et al., 2005; Galvan et al., 2006). O se isi tala e faapea o le faateleina o lagona-saili i le talavou e mafua ona e le o le faaletonu o le dopamine galue ae ona o le leiloa le tumau o le "mafai faʻafefe" e fesoʻotaʻi ma le mou atu o le dopamine autoreceptors i le pito i luma o le cortex lea e faʻaaogaina ai se faʻatonuga le lelei-faʻaalia galuega i le taimi. tamaitiiti (Dumont et al., 2004, taʻua i totonu Ernst & Spear, i le lomitusi). O lenei leiloa o le malosi o le paʻu, e mafua ai le faʻaitiitia o le taofiofia o le faʻamalolo o le dopamine, o le a iʻu ai i le maualuga maualuga o le faʻasalalauina o le dopamine i pito i luma e tali atu ai i tikeri tutusa o taui i le taimi o le talavou nai lo le tulaga i le taimi o le tamaitiiti poʻo le matua. O le mea lea, o le faateleina o le sailiga o lagona na vaaia i le taimi o le talavou o le a le o se taunuuga, e pei ona taumatemate, o le paʻu o le "taui" o le tauia o mea e faʻaosofia ai tagata taʻitoʻatasi e saili tulaga maualuga ma maualuga atu o taui (e pei ona valoia pe a fai. O tupulaga talavou na sili atu ona mafatia i se "faʻafitauli o le taui o le maʻi"), ae i le faʻateleina o le lagona ma le lelei o le dopaminergic system, lea, i le talitonuga, o le a mafai ai ona faʻatupuina le tauia o mea e sili atu ona tauia ma faʻapupulaina ai le salience taui. O lenei tala e ogatusa ma le matauina o le faateleina o le dopaminergic innervation i le pito i luma o le cortex i le taimi o le talavou (Rosenberg & Lewis, 1995), e ui lava i le faʻaitiitia o le maualuga o le receptor dopamine.

Steroid-Tutoatasi ma Steroid-Dependent Processes

Na ou matauina muamua e masani ona taʻua lenei suiga o le dopaminergic-mediated i le salience taui ma le sailia o taui i le aafiaga o hormones pubertal i luga o le faiʻai, o se faʻamaoniga na ou faia lava i tusitusiga muamua i luga o le mataupu (faʻataʻitaʻiga, Steinberg, 2004). E ui lava o lenei toe faʻaleleia e fetaui ma le talavou, peitaʻi, e le o manino e mafua saʻo mai ai. O manu na aveese o latou gonads aʻo leʻi oʻo i le matua (ma e le oʻo i le faʻatupulaia o hormones faʻafeusuaiga e fesoʻotaʻi ma le matua matua) faʻaalia tutusa mamanu o le dopamine receptor proliferation ma teuteu e pei o manu e leʻi faʻamaʻi (gonadectomized).Andersen, Thompson, Krenzel, & Teicher, 2002). O le mea lea e taua ai le vaʻavaʻai i le va o le laʻititi (le faʻagasologa e oʻo atu ai i le matua faʻatupuina) ma le talavou (o suiga o le amio, mafaufau, ma socioemotional o le vaitau) e le o se mea tutusa, pe faʻapitoa pe neurobiologically. E pei ona faamalamalama mai e Sisk ma Foster, "o le matua o le gonadal ma le matua o le amio o ni faiga e lua e taʻitaʻia e le faiʻai ma ni taimi eseese ma le neurobiological mechanisms, ae o loʻo fesoʻotaʻi vavalalata e ala i fegalegaleaiga faʻasolosolo i le va o le tino ma hormones steroid gonadal" (Sisk & Foster, 2004, i. 1040). O le mea lea, e ono i ai se faʻatuputeleina faʻatupuina o le faʻaleleia o taui ma le sailia o taui i le amataga o le talavou o loʻo i ai se faʻavae olaola malosi, e tutusa ma le laʻititi, ae atonu e naʻo se vaega e fesoʻotaʻi ma suiga i hormones gonadal i le amataga o le talavou.

O le mea moni, o le tele o suiga o amioga e tupu i le taimi o le matua (ma o nisi taimi e sese ai ona o le talavou) e muai faʻapipiʻiina e se uati olaola o lona taimi e faʻatasi ai ma, ae tutoatasi mai, suiga i hormones feusuaʻiga pubertal. E tusa ai ma lea, o nisi suiga i le neurobiological ma amioga a le talavou i le laititi e tutoʻatasi tutoʻatasi, o isi e faʻalagolago i le steroid, ma o isi o le oloa o se fegalegaleaiga i le va o le lua (pe a afaina ai le faʻaogaina o le steroid i mea e faalagolago i le steroid) (Sisk & Foster, 2004). E le gata i lea, i totonu o le vaega o suiga faʻalagolago i le steroid o mea ia e mafua mai i aʻafiaga o le hormonal i le faʻatulagaina o faiʻai i le taimi o le muai ma le faʻatamaʻi, lea e faʻatupu ai suiga i amioga e le faʻaalia i latou lava seia oʻo i le matua (e taʻua o aafiaga faʻalapotopotoga. o hormones fa'afeusuaiga); suiga o lo'o i'u sa'o mai a'afiaga o le hormonal i le la'ititi (e le gata i le fa'atulagaina o fai'ai ma le fa'atinoina o le mafaufau ma le amio, o mea mulimuli ia e ta'ua o a'afiaga fa'agaioiga); ma suiga o le taunuuga o le fegalegaleaiga i le va o faʻalapotopotoga ma faʻagaioiga faʻamalosi. E oʻo lava i suiga i amioga faʻafeusuaiga, mo se faʻataʻitaʻiga, lea e masani ona tatou faʻafesoʻotaʻi ma suiga o le hormonal o le laʻititi, e faʻatonutonuina e le tuʻufaʻatasia o faiga faʻalapotopotoga, faʻagaioiga, ma faʻamaʻi-tutoatasi. I le taimi nei, o le tele o suiga i le dopaminergic o loʻo galue i le laʻititi e (1) steroid-tutoatasi, (2) ona o aʻafiaga faʻalapotopotoga o le faʻaalia i feusuaiga (pe o le amataga o le olaga poʻo le taimi o le talavou, e mafai ona fausia i luga pe faʻateleina. vave fa'aaafiaga fa'alāpotopotoga), (3) ona o le fa'agaoioia o a'afiaga o fa'afeusuaiga fa'ama'i i le taimi o le talavou, pe sili atu, (4) ona o nisi fa'afefiloi o nei mea e le'i fa'amautuina. Atonu o le tulaga, mo se faʻataʻitaʻiga, o le toe faʻaleleia o le faʻaogaina o le dopaminergic system e le o aʻafia e gonadal steroids i le taimi o le talavou ae o lona faʻatinoga o le (Cameron, 2004; Sisk & Zehr, 2005).

E iai fo'i le mafua'aga e fa'apea ai e fa'aitiitia le lagona maaleale i a'afiaga fa'alāpotopotoga o hormones pubertal i le matua (va'ai Schulz & Sisk, 2006), o loʻo fautua mai ai o le aʻafiaga o hormones pubertal i luga o le sailia o taui atonu e sili atu le malosi i le amataga o tagata matutua nai lo le taimi poʻo le tuai o tagata matutua. O tagata matutua vave e mafai foi ona maualuga le lamatiaga mo le lamatia ona o loʻo i ai se va umi i le va o le suiga o le dopaminergic system ma le matua atoatoa o le faiga o le mafaufau. Ona o nei eseesega o meaola, o le mea lea tatou te faʻamoemoe ai e vaʻai i le maualuga o tulaga lamatia o talavou matutua nai lo a latou tupulaga matutua tutusa (toe finau faasaga i se faʻamatalaga mama o le faʻavalevalea o talavou, talu ai e leai se eseesega tele i le faʻatinoga o le mafaufau. i le va o le vave ma le tuai o tagata matutua o le tino), faʻapea foʻi ma le faʻaitiitia o le taimi faʻasolopito i tausaga o le uluaʻi faʻataʻitaʻiga ma amioga mataʻutia, ona o le masani faʻalelalolagi agaʻi atu i le amataga o le talavou. (O le averesi o tausaga o faʻataʻitaʻiga i atunuu faʻapisinisi na faʻaitiitia e tusa ma le 3 i le 4 masina i le sefulu tausaga i le vaega muamua o le 20th seneturi ma faʻaauau pea ona paʻu i le va o le 1960s ma le 1990s, pe a ma le 2½ masina le aofaʻi [vaai Steinberg, 2008]). O loʻo i ai le faʻamaoniga manino mo nei faʻamatalaga uma e lua: O tama ma teine ​​matutua matutua e lipotia le maualuga o le ava malosi ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina, solitulafono, ma amioga faʻafitauli, o se faʻataʻitaʻiga o loʻo vaʻaia i aganuu eseese ma faʻalapotopotoga eseese i totonu o le Iunaite Setete (Collins & Steinberg, 2006; Deardorff, Gonzales, Christopher, Roosa, & Millsap, 2005; Steinberg, 2008), ma le matua o le fa'ata'ita'iga i le 'ava malosi, tapaa, ma fualaau fa'asaina (fa'apea fo'i ma le matua o le amataga tau feusua'iga) e manino lava na fa'aitiitia i le aluga o taimi (Johnson & Gerstein, 1998), e o gatasi ma le paʻu faʻasolopito i le matua o le amataga o le laititi.

Su'esu'ega Fa'alogo a le Autalavou ma Fetuuna'iga Evolutionary

E ui lava o suiga faʻavae i le dopaminergic system e tupu i le laʻititi atonu e le saʻo ona o le faʻagaioiina o aʻafiaga o hormones pubertal, e ui i lea e maua ai se lagona lelei o le evolusione o le tulaʻi mai o nisi o amioga, e pei o le sailiga o lagona, e tupu i le taimi o le talavou, aemaise lava i alii. (i totonu ia i latou o le dopaminergic remodeling e sili atu ona faʻaalia, e pei ona taʻua muamua) (silasila foi Spear, 2000). O le su'esu'eina o lagona, ona e a'afia ai ni taumafaiga i vai e le'i va'aia, o lo'o i ai se tulaga fa'aletonu, peita'i e ono mana'omia se fa'alavelave fa'apenei ina ia ola ma faafaigofie ai le toe gaosia. E pei ona ma tusia ma Belsky i se isi mea, "O le naunau e faia tulaga lamatia, e oo lava i tulaga lamatia e lamatia ai le ola, atonu na faamaonia le aoga i o tatou tuaa pe a mumusu e oo i sea tulaga lamatia o le mea moni e sili atu ona lamatia le ola po o le toe gaosia. Po o le a lava le avanoa e tamoe ai i totonu o se savannah mu po o le taumafai e sopoia se vaitafe fula, atonu o le le faia o lena mea atonu e sili atu ona lamatia" (Steinberg & Belsky, 1996, i. 96). I le tulaga o tagata taʻitoʻatasi e faʻaogaina ia tulaga lamatia e ese le lelei pe a oʻo mai i le ola ma le faʻatupuina o suli o le a latou ola ma fanafanau i augatupulaga i le lumanaʻi, o filifiliga faʻalenatura o le a faʻamalosia le faʻasaoina o tuʻinanauga i le itiiti ifo i ni amioga lamatia i le taimi o le talavou, pe a amata le fanauina o feusuaiga.

I le faaopoopo atu i le faalauiloaina o le ola i tulaga lamatia, o le faia o tulaga lamatia e mafai foi ona maua ai tulaga lelei, aemaise lava i alii, e ala i le faʻaalia o le pule ma ala i se faiga e taʻua o le "filifiliga tau feusuaiga" (Diamond, 1992). E tusa ai ma faʻaaliga faʻatupu, o le naunau e faʻalavelave faʻalavelave atonu o se auala mo le ausia ma le faatumauina o le pule i faʻalapotopotoga lautele. O ia auala e ausia ai le tulaga ma le tausiga atonu na filifilia e le gata ona sa latou saofagā i le mauaina o le tagata lava ia ma le aiga o se vaega le talafeagai o punaoa faaletino (faʻataʻitaʻiga, meaʻai, fale, lavalava), ae ona na latou faʻateleina avanoa faʻaleleia e ala i le puipuia o isi. tane mai le fa'aipoipo. I le tulaga e faʻaalia ai le puleʻaga e faʻatalanoaina le fesoʻotaʻiga i le va o le lamatiaga ma le toe gaosia, e lelei le faʻaleleia o lagona e faʻatuai ai le faʻateleina o lamatiaga seʻia oʻo ina tupu le matua, ina ia sili atu le malosi ma foliga o tagata lamatia. .

E tusa ai ma filifiliga tau feusuaʻiga, o le faʻaalia o le suʻesuʻeina o lagona e alii atonu na auina atu ai ni feʻau e uiga i lo latou manaʻoga e avea o se paaga faʻafeusuaiga i tagata faʻamoemoe. E iai se lagona fa'ale-natura mo tane e auai i na amioga e tosina mai ai fafine ma mo fafine e filifili tane e sili atu ona maua ni fanau e maualuga le faʻamoemoe e ola ma toe faʻaleleia i latou lava (Steinberg & Belsky, 1996). I sosaiete a Aboriginal o loʻo suʻesuʻeina e tagata suʻesuʻe e suʻesuʻe e tagata suʻesuʻe e maua ai se malamalamaga i tulaga na tutupu aʻe ai amioga a tagata (faʻataʻitaʻiga, le Ache i Venesuela; le Yamamo i Pasila; le !Kung i Aferika), "o alii talavou e masani ona iloiloina faʻamoemoe e i latou e mafai ona filifilia i latou e fai ma tane ma e alolofa…” (Wilson & Daly, 1993, i. 99, faamamafa i le uluai kopi). E le gata i lea, “o le atamai i le tuliga manu, taua, ma isi gaoioiga matautia e mautinoa lava o se filifiliga tele lea o le mafai ona faaipoipoina o alii talavou” (Wilson & Daly, 1993, i. 98). O le aufaitau e masalosalo i lenei finauga faʻale-evolusione ua faamanatu mai ai le tamaoaiga o tala faʻasolopito ma ata tifaga i le mea moni o teine ​​talavou latou te maua "tama leaga" faʻafeusuaiga. E oo lava i sosaiete faʻaonaponei, o loʻo i ai faʻamaoniga faʻamaonia e sili atu le fiafia o teine ​​talavou ma maua ni tama e sili atu ona faatosina ma faʻamalosi (Pellegrini & Long, 2003).

E ui lava o le manatu e faʻatatau i tulaga lamatia i le talavou e sili atu le faʻaogaina pe a faʻaaogaina i le auiliiliga o le tane nai lo le amio a le fafine, ma e ui lava o loʻo i ai faʻamaoniga o tama talavou e auai i nisi o ituaiga o lamatiaga i le lalolagi e sili atu ona masani nai lo tamaitai (Harris, Jenkins, & Glaser, 2006), o le eseesega o feusuaiga i tulaga lamatia e le o taimi uma e vaaia i suʻesuʻega suʻesuʻe o lamatiaga (faʻataʻitaʻiga, Galvan et al., 2007). E le gata i lea, o le maualuga o tulaga lamatia i le va o tupulaga talavou ma tagata matutua ua lipotia mai i suʻesuʻega o tamaʻitaʻi faʻapea foʻi ma tane (Gardner & Steinberg, 2005). O le mea moni o le va o alii ma tamaitai i tulaga lamatia o le lalolagi e foliga mai e vaapiapi (Byrnes, Miller, & Schafer, 1999) ma o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaaogaina faʻataʻitaʻiga faʻalavelave e le maua ai le eseesega o itupa (Galvan et al., 2007) o lo'o fa'ailoa mai ai o le eseesega o feusua'iga i amioga mata'utia e mafai ona fa'atalanoaina e ala i fa'amatalaga nai lo le biology.

Suiga i le Sa'iliga o Fa'alogona, Fa'amata'utia, ma le Ma'ale'ale o Taui i le amataga o le talavou.

O nisi o mea na maua mai se suʻesuʻega talu ai nei na matou faia ma aʻu uo i le eseesega o tausaga i gafatia e ono aʻafia ai le faʻalavelave faʻafuaseʻi e ogatasi ma le manatu e faapea o le amataga o le talavou aemaise lava o se taimi o suiga taua i tuʻinanauga o tagata taʻitoʻatasi ma le faʻalavelave (vaai Steinberg, Cauffman, Woolard, Graham, & Banich, 2007 mo se faʻamatalaga o le suʻesuʻega). I loʻu iloa, o se tasi lea o suʻesuʻega e tasi o nei faʻalavelave faʻapitoa ma se faʻataʻitaʻiga e lautele le lautele o tausaga (mai le 10 i le 30 tausaga) ma e lava lona tele (N=935) e suʻesuʻe ai eseesega o atinaʻe i le taimi o le talavou, talavou, ma matua matua. O la matou maa na aofia ai le tele o faʻaoga faʻaoga-tagata lava ia, e aofia ai le Benthin Risk Perception Measure (Benthin, Slovic, & Severson, 1993), le Barratt Impulsiveness Scale (Patton, Stanford, & Barratt, 1995), ma le Zuckerman Sensation-Seeking Scale (Zuckerman et al., 1978)1, faʻapea foʻi ma le tele o mea fou na atiaʻe mo lenei poloketi, e aofia ai se fuataga o le Future Orientation (Steinberg et al., 2007) ma se fuataga o le Tetee atu i Aafiaga a tupulaga (Steinberg & Monahan, i le nusipepa). O le maa na aofia ai foi le tele o galuega faʻatino e faʻatautaia e komepiuta, e aofia ai le Iowa Gambling Task, lea e fuaina ai le lagona o taui (Bechara, Damasio, Damasio, & Anderson, 1994); se galuega Fa'atuai Fa'aitiitiga, lea e fua ai le mana'oga fa'atatau mo taui vave fa'asaga i taui tuai (Green, Myerson, Ostaszewski, 1999); ma le Olo o Lonetona, lea e fua ai fuafuaga i luma (Berg & Byrd, 2002).

Na matou mauaina se sootaga vavalalata i le va o le matua ma le tele na lipotia ai e tagata taʻitoʻatasi o faʻamanuiaga e sili atu nai lo tau o gaioiga lamatia eseese, e pei o le faia o feusuaiga e le puipuia poʻo le tietie i se taavale e ave e se tasi na inupia, ma le va o le matua ma le lipoti a le tagata lava ia. saili lagona (Steinberg, 2006). Talu ai ona o la matou lomiga o le Iowa Gambling Task na faʻatagaina ai i matou e faia ni fua faʻatatau o le filifiliga a le au tali mai o faʻailoga e maua ai tupe maua faʻatusatusa i lo latou aloese mai faʻailoga na maua ai tupe gau, e mafai ona matou vaʻavaʻai eseese i le eseesega o tausaga i taui ma faʻasalaga. O le mea e mataʻina ai, na matou mauaina se vaʻaiga vavalalata i le va o le matua ma le tauia o taui, e tutusa ma le mamanu o loʻo vaʻaia mo le faʻamoemoeina o le lamatiaga ma le sailiga o lagona, ae le o le va o le matua ma le faʻasalaga faʻasalaga, lea na faʻateleina laina (Cauffman, Claus, Shulman, Banich, Graham, Woolard, & Steinberg, 2007). Aemaise lava, o togi i luga o lagona-saili, mea e fiafia i ai, ma taui maaleale ua faateleina uma mai le 10 tausaga seia oo i le ogatotonu o le talavou (maualuga i le va o le 13 ma le 16, e faalagolago i le fua) ma teena mulimuli ane. E sili atu le fiafia i taui mo taimi pupuu i le Delay Discounting galuega i le 12- i le 13-tausaga le matutua (Steinberg, Graham, O'Brien, Woolard, Cauffman, & Banich, 2007), fa'apena fo'i ma le fa'atuputeleina o taui ma'ale'ale e uiga i le talavou. I se faʻatusatusaga, o togi i luga o fuataga o isi faʻalavelave faʻapitoa o le mafaufau, e pei o le lumanaʻi, puleaina o lagona, ma le tetee atu i faatosinaga a tupulaga, faʻapea foʻi ma le faʻasalaga faʻasalaga i le Iowa Gambling Task ma le fuafuaina o le Tower of London galuega, na faʻaalia ai se faʻaopoopoga laina i luga o lenei lava mea. tausaga, faʻapea o le curvilinear pattern na matauina e faʻatatau i lagona-saili, mea e fiafia i ai, ma le faʻaogaina o taui e le naʻo se ata o le faʻalauteleina o le mafaufau lautele. E pei ona ou faʻamatalaina, o nei mamanu eseese e lua o le eseesega o tausaga e ogatasi ma le neurobiological faʻataʻitaʻiga o suiga tau atinaʻe i tulaga lamatia na ou faʻamatalaina i lenei tusiga.

O le siʻitia o le sailiga o lagona, mea e fiafia i ai, ma le faʻaogaina o taui i le va o le muaʻi talavou ma le ogatotonu o le talavou o loʻo matauina i la tatou suʻesuʻega e ogatasi ma suʻesuʻega o amioga a rodents e faʻaalia ai se faʻaopoopoga sili ona taua i le taulia o taui i le taimi o le talavou (eg, Spear, 2000). O loʻo iai foʻi faʻamaoniga o se suiga i le faʻamoemoeina o aʻafiaga o le faʻaaogaina o tulaga lamatia, faatasi ai ma amioga lamatia e sili atu ona fesoʻotaʻi ma le faʻamoemoeina o aʻafiaga leaga i tamaiti ae sili atu le lelei o aʻafiaga i tupulaga talavou, o se suiga o le atinaʻe e faʻatasi ma le faʻateleina. i le gaioiga i totonu o le nucleus accumbens i taimi o galuega e lamatia ai (Galvan et al., 2007).

Suiga i le Neural Oxytocin i le Laititi

O le toe faʻaleleia o le dopaminergic system o se tasi lea o suiga taua i le synaptic faʻalapotopotoga e ono faʻapupulaina ai le faʻateleina o le faʻalavelave e tupu i le amataga o le talavou. O le isi suiga taua i le synaptic faʻalapotopotoga e sili atu ona fesoʻotaʻi tuusaʻo i le siʻitia o hormones gonadal i le laititi. I se tulaga lautele, o suʻesuʻega e iloa ai o gonadal steroids e faʻamalosia malosi i le manatua mo faʻamatalaga faʻaagafesootai ma luga o fesoʻotaʻiga lautele (Nelson, Leibenluft, McClure, & Pine, 2005), ma o nei aʻafiaga o loʻo faʻatalanoaina, a itiiti ifo i se vaega, e ala i le aʻafiaga o le gonadal steroids i luga o le faʻateleina o tali mo le oxytocin (o se hormone e galue foi o se neurotransmitter) i fausaga limbic eseese, e aofia ai le amygdala ma le nucleus accumbens. E ui lava o le tele o galuega i suiga i le oxytocin receptors i le talavou ua suʻesuʻeina le matafaioi a le estrogen (faʻataʻitaʻiga, Miller et al., 1989; Tribollet, Charpak, Schmidt, Dubois-Dauphin, & Dreifuss, 1989), e iai foʻi faʻamaoniga o aʻafiaga tutusa o le testosterone (Chibbar et al., 1990; Insel et al., 1993). E le gata i lea, e ese mai i suʻesuʻega o rodents gonadectomized, lea e faʻaalia ai ni nai aʻafiaga o le faʻamaʻi o le gonadal i le laʻititi i luga o le toe faʻaleleia o le faʻaleleia o le dopamine (Andersen et al., 2002), suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga e faʻaogaina ai vailaʻau faʻamaʻi i le taimi o le talavou e ala i le post-gonadectomy pulega o steroids e faʻaalia ai aʻafiaga tuusaʻo o le estrogen ma le testosterone i luga o le oxytocin-mediated neurotransmission (Chibbar et al., 1990; Insel et al., 1993).

Oxytocin atonu e sili ona lauiloa mo le matafaioi o loʻo faia i fegalegaleaiga faʻaagafesootai, aemaise lava i le faʻaaloalo i amioga a tina, ae e taua foi i le faʻatonutonuina o le faʻaalia ma le manatuaina o mea faʻaagafesootai (Insel & Fernald, 2004; Winslow & Insel, 2004). E pei ona taʻua e Nelson et al. maitau, "o hormones gonadal e i ai aafiaga taua i le auala e tali atu ai fausaga i totonu o le [socio-emotional system] i faʻasalalauga faʻaagafesootai, ma o le a iu lava ina aʻafia ai le faʻalagona ma le amio tali e faʻaalia e se faʻaagafesootai i le taimi o le talavou" (2005, p. 167). O nei suiga o le hormonal e fesoasoani e faʻamatalaina pe aisea, e faʻatatau i tamaiti ma tagata matutua, e faʻaalia ai e talavou le faʻateleina o le faʻagaoioia o limbic, paralimbic, ma le medial prefrontal vaega e tali atu i lagona faʻalagona ma agafesootai, e aofia ai foliga e fesuisuiaʻi lagona faʻaalia ma faʻamatalaga lautele. Latou te faʻamatalaina foi le mafuaaga o le amataga o le talavou o se taimi e faʻateleina ai le iloa o manatu o isi, o lea e masani ai ona auai talavou i amioga "mafaufau faʻalogo", lea e aofia ai le i ai o se lagona malosi o le mafaufau ia te ia lava lea e mafaufau ai le talavou o lona uiga. o le amio o le taulaiga lea o popolega ma le gauai o isi tagata uma. O lagona o le manatu o le tagata lava ia e faateleina i le amataga o le talavou, e oo atu i le 15 tausaga, ona faaitiitia lea (Tulaga, Lane, Gibbons, & Gerrard, 2004). O lenei si'itia ma le pa'u i le manatu o le tagata lava ia ua mafua uma i suiga i mafaufauga faʻapitoa (Elkind, 1967) ma i fesuiaiga o le talitonuga lautele (Tulaga, Lane, Gibbons, & Gerrard, 2004), ma e ui lava o nei mea moni e mafai ona sao i le mea mataʻutia, o le faʻaosoina o fesoʻotaʻiga socio-emotional ona o le faʻateleina o hormones pubertal atonu e iai foʻi se sao.

Fa'aaafiaga a Uo i le Avea ma Tulaga lamatia

O le fesoʻotaʻiga fuafuaina i le va o le faʻateleina o le oxytocin receptors ma le faʻateleina o lamatiaga i le talavou e leʻo manino; ioe, ona o le taua o le oxytocin i le fusia o tina, e mafai e se tasi ona vaʻai naʻo le faʻafeagai (faʻataʻitaʻiga, o le a le lelei mo tina le auai i amioga lamatia aʻo tausia fanau e sili ona faʻalagolago). O la'u finauga e le faapea o le faateleina o le oxytocin e taitai atu ai i tulaga lamatia, ae peitai, e taitai atu ai i le faateleina o le salience o fegalegaleaiga a tupulaga, ma o lenei faateleina o le salience o tupulaga e faia se sao i le uunaia o amioga lamatia.

O le fa'atupula'ia o le fa'alogo atu i fa'agaioiga fa'aagafesootai e mafua mai i le fa'atupuina o le matua e matua taua tele i le malamalama i le fa'alavelaveina o talavou. O se tasi o fa'ailoga o le fa'atupu fa'alavelave a talavou e sili mamao atu nai lo tagata matutua e tupu fa'atasi. O le maualuga o le fa'aaogaina e tupulaga talavou o le 'ava malosi po'o fualaau fa'asaina o se tasi lea o mea sili ona malosi, pe a le o se tasi e sili ona malosi, e va'ai ai le fa'aaogaina o vaila'au a lena talavou (Chassin et al., 2004). O suʻesuʻega i faʻalavelave tau taavale e faʻaalia ai o le i ai o pasese tutusa tausaga i totonu o se taavale e ave e se avetaʻavale talavou e matua faʻateleina ai le lamatiaga o se faʻalavelave matuia (Simons-Morton, Lerner, & Springer, 2005). O tupulaga talavou e sili atu ona faia feusuaʻiga pe a latou tupulaga (DiBlasio & Benda, 1992; Sasae, Felice, & Morgan, 1993; Udry, 1987) ma pe a latou Talitonu o a latou uo o loʻo faʻafeusuaiga, tusa lava pe leai a latou uo (Babalola, 2004; Brooks-Gunn & Furstenberg, 1989; DiIorio et al., 2001; Prinstein, Meade, & Cohen, 2003). Ma o faʻamaumauga na tuʻufaʻatasia e le Federal Bureau of Investigation o loʻo faʻaalia ai ma le faʻamalosia e sili atu le tele o tupulaga talavou nai lo tagata matutua e faia solitulafono i vaega nai lo i latou lava (Zimring, 1998).

E tele fa'amatalaga talafeagai mo le mea moni e fa'apea e masani ona tupu fa'atupu fa'alavelave talavou i vaega. O le fa'ateleina o le fa'atupuina o fa'alavelave fa'apitoa o lo'o matauina i tupulaga talavou e ono mafua mai i le mea moni e fa'aalu e tupulaga talavou le tele o taimi i tupulaga nai lo tagata matutua (Brown, 2004). O se isi manatu e faapea o le i ai o tupulaga e faʻagaoioia le neural circuitry tutusa e aofia ai i le gaosiga o taui, ma o lenei mea e faʻamalosia ai tupulaga talavou i le sailiga o lagona sili atu. Ina ia mafai ona suʻesuʻeina pe o le auai o tupulaga e iai se sao taua tele i le faʻalavelaveina i le taimi o le talavou, sa matou faia se faʻataʻitaʻiga lea na faʻafuaseʻi ai le tupulaga (o lona uiga o le 14 tausaga), talavou (o lona uiga o le 20 tausaga), ma tagata matutua (mean age 34). tofia e faʻamaeʻa se maa o galuega faakomepiuta i lalo o se tasi o tulaga e lua: naʻo oe poʻo le i ai o ni uo se toʻalua (Gardner & Steinberg, 2005). O se tasi o galuega na aofia ai i lenei suʻesuʻega o se taʻaloga taʻavale vitio e faʻataʻitaʻia ai le tulaga o loʻo latalata atu ai se tasi i se fetaulaiga, vaʻaia le moli o le auala o loʻo lanu samasama, ma taumafai e filifili pe taofi pe alu i le fetaulaiga. I le galuega, o loʻo i luga o le lau se taavale feʻaveaʻi, ma o loʻo aliali mai se moli lanu samasama, e faʻaalia ai i se taimi lata mai, o le a aliali mai se puipui ma o le a paʻu le taavale. O lo'o tā musika leotele i tua. O le taimi lava e aliali mai ai le moli samasama, e tatau i tagata auai ona filifili pe faʻaauau le avetaʻavale pe faʻaoga taofi. Ua ta’u atu i tagata auai, o le umi o le latou ta’avale, o le tele fo’i lea o ‘ai e maua ae a pa’u le ta’avale i le puipui, e leiloa uma ‘ai na fa’aputuina. O le aofaʻi o le taimi e faʻaalu i le va o foliga o le malamalama ma foliga o le puipui e eseese i faʻataʻitaʻiga, o lea e leai se auala e vaʻai ai pe o afea e paʻu ai le taavale. O tagata taʻitoʻatasi e sili atu ona faʻalavelave e faʻalavelave i lenei taʻaloga e ave le taʻavale umi atu nai lo i latou e sili atu le faʻafefe. A'o na'o ia mataupu, o le maualuga o le aveta'avale mata'utia e fa'atusaina i vaega e tolu tausaga. Ae ui i lea, o le i ai o uo na faʻaluaina le lamatiaga i le va o talavou, faʻateleina i le limasefulu pasene i tupulaga talavou, ae leai se aafiaga i tagata matutua, o se mamanu e tutusa uma i le va o alii ma tamaitai (e le o se mea e ofo ai, na matou mauaina se autu autu. aafiaga mo feusuaiga, ma alii e sili atu le lamatia nai lo tamaitai). O le iai fo'i o tupulaga na fa'ateleina ai fo'i le naunauta'i o tagata ta'ito'atasi e amio ise faiga fa'afeagai e sili atu ona tele i tagata laiti nai lo tagata matutua, toe fa'apea fo'i i tama ma fafine.

O isi faʻamaoniga e faʻapea o le aʻafiaga o tupulaga i luga o le lamatiaga o tupulaga talavou e mafai ona faʻatalanoaina e ala i le faʻateleina o le faʻagaoioia o fesoʻotaʻiga faʻalagona e sau mai nisi o galuega pailate na matou faia ma ni tamaʻitaʻi e 19-tausaga le matutua (Steinberg & Chein, 2006). I lenei galuega, na matou aoina ai faʻamatalaga fMRI aʻo faia e mataupu se faʻafouga fou o le galuega avetaʻavale, lea na latou faʻafeiloaʻi ai se faasologa o fesoʻotaʻiga ma moli uila e lanu samasama ma e tatau ona filifili pe taumafai e tietie i luga o le alatele (lea o le a faateleina. lo latou taui pe a latou sao atu ma le saogalemu ae faaitiitia pe afai latou te lavea i se taavale o loo latalata mai) pe faaaoga taofi (lea o le a faaitiitia ai lo latou taui ae le tutusa pe a latou lavea le taavale). E pei o le Gardner ma Steinberg (2005) suʻesuʻega, na o mai mataupu i le potu suʻesuʻe ma ni uo se toʻalua, ma matou faʻaogaina le tala a tupulaga e ala i le i ai o tupulaga i totonu o le potu e pulea ai maneta (vaʻaia amioga a le mataupu i luga o le mataʻituina komepiuta fafo ma maua se vaega o faʻamalosi tupe a le mataupu) poʻo le siitia. i se potu tuufua. O mataupu na faia ni ta'aloga se lua o le aveta'avale i le tulaga o le tupulaga i le taimi nei, ma le lua i le tulaga o le toesea; i le tulaga o le tupulaga i le taimi nei, na taʻu atu ia i latou o le a matamata a latou uo, ma i le tulaga o le toesea, na taʻu atu ia i latou o le a le mafai e a latou uo ona matamata i la latou faatinoga. O faʻamatalaga o amioga na aoina mai mataupu i totonu o le scanner na faʻaalia ai le faʻateleina o le faʻalavelave faʻafuaseʻi i luma o tupulaga e tutusa le tele ma le mea na matauina i le suʻesuʻega muamua, e pei ona molimauina i le faʻateleina o le numera o faʻalavelave ma le faʻaitiitia faʻatasi i le taimi o le faʻalavelave. taofi pe a lanu samasama moli.

O le suʻesuʻeina o faʻamaumauga a le fMRI na faʻaalia ai o le i ai o tupulaga na faʻagaoioia nisi o itulagi e leʻi faʻagaoioia pe a taʻalo le taʻaloga taʻavale i le tulaga e le o iai. E pei ona faʻamoemoeina, e tusa lava po o le a le tulaga o tupulaga, o faʻaiʻuga i le galuega avetaʻavale na faʻaalia ai se faʻasalalauga lautele o vaega o faiʻai e aofia ai cortices prefrontal ma parietal association (itulagi e fesoʻotaʻi ma le pulea o le mafaufau ma le mafaufau). Ae i le tulaga o tupulaga i le taimi nei, na matou vaaia foi le faateleina o le gaioiga i le medial frontal cortex, agavale ventral striatum (faʻapitoa i le accumbens), tuʻu le maualuga o le sulcus faaletino, ma le tuʻu ese o le fausaga faaletino. I se isi faaupuga, o le i ai o tupulaga na faʻagaoioia le socio-emotional network ma taʻitaʻia ai i amioga sili atu ona lamatia. O le galuega pailate lenei, ioe, o lea e taua ai le matua faʻaeteete i lona faʻamatalaga. Ae o le mea moni e faapea o le i ai o tupulaga na fa'agaoioia le ta'amilosaga tutusa lea e fa'agaoioia e ala i le fa'aalia i taui e ogatasi ma le manatu e mafai e tupulaga ona fa'amalieina - ma e ono lamatia - e sili atu le tauia. I le talavou, e le gata e sili atu le fiafia - o le tele foi e ono lamatia ai.

Aotelega: Arousal of the Socio-Emotional System at Puberty

I le aotelega, o loʻo i ai le faʻamaoniga malosi e faʻapea o le suiga o le tamaʻitaʻi e fesoʻotaʻi ma le tele o le faʻatupulaia o lagona-saili e ono mafua ona o suiga i le faʻamaonia o taui ma le faʻaogaina o taui e mafua mai i le toe faʻaleleia o auala dopaminergic i le mea na ou taʻua o le socio. -faiga fai'ai lagona. O lenei suiga neural o loʻo faʻatasi ma le faʻateleina o le oxytocin receptors, faʻapea foʻi i totonu o le socio-emotional system, lea e faʻateleina ai le gauai atu o talavou i, ma le manatua mo, faʻamatalaga lautele. O se taunuuga o nei suiga, e tusa ai ma tagata taʻitoʻatasi aʻo leʻi oʻo i le matua, o tupulaga talavou ua oʻo i le olaga matua e sili atu ona faʻalavelaveina ina ia maua ai taui, o se tuʻinanauga e faʻateleina ona o le iai o tupulaga. O lenei siitaga o le sailia o taui e sili ona manino i le afa muamua o le sefulu tausaga o le talavou, e amata i le amataga o le matua, ma e foliga mai e maualuga i se taimi pe a ma le 15 tausaga, mulimuli ane amata ona paʻu. O faʻaaliga faʻaalia o nei suiga e faʻaalia i le tele o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga ma suʻesuʻega faʻatasi e faʻaaoga ai le tele o galuega ma meafaifaʻaili lipoti a le tagata lava ia, o loʻo vaʻaia i le tele o ituaiga mammalian, ma e fesoʻotaʻi lelei i suiga faʻatulagaina ma galuega i totonu o le faiʻai. .

O lenei seti o faʻamatalaga e tatau ona faʻafefe, peitaʻi, ona o le leai o se faʻamaoniga tuusaʻo i tagata e fesoʻotaʻi ai le biology ma le amio. E pei ona taʻua muamua, o le mea moni o seti faapitoa o neurobiological ma suiga o amioga e tupu faʻatasi i le atinaʻe e mafai ona faʻaalia o se fesoʻotaʻiga i le va oi latou. E mana'omia tele su'esu'ega e su'esu'e i le taimi e tasi le fa'atulagaina o le fai'ai ma lona feso'ota'iga i amioga mata'utia, pe i su'esu'ega o eseesega o tausaga po'o su'esu'ega o eseesega ta'ito'atasi.

E taua foi le faamamafa atu e faapea, e ui lava o le faateleina o le sailia o lagona e matauina i le amataga o le talavou e mafai ona matua faʻamalosia, e le faʻaalia e tagata taʻitoʻatasi lenei tuʻinanauga i le tulaga o amioga mataʻutia, leaga, poʻo le faʻavalevalea. E pei ona taʻua e Dahl, "Mo nisi o talavou, o lenei uiga e faʻagaoioia lagona malolosi ma lenei faʻauiga mo le fiafia e mafai ona faʻaogaina ma faigofie ona pulea. O isi o nei fa'anaunauga i lagona malolosi e mafai ona o'o atu ai i le fa'alagona ma le fa'atamala amioga fa'atalavou ma o nisi taimi i fa'ai'uga fa'atopetope e (e foliga mai) o talavou atamamai e matua'i ita tele” (2004, p. 8). Masalo, o le tele o mea e faʻaogaina ma faʻaogaina le faʻaliliuga o lagona o loʻo sailia i amioga lamatia, e aofia ai le taimi faʻamatua (faʻataʻitaʻiga, faʻatasi ai ma tagata matutua e sili atu le lamatia), avanoa e auai ai i le faʻaleagaina o tulaga lamatia (faʻataʻitaʻiga, le maualuga o le mataʻituina o amioga a talavou. e matua ma isi tagata matutua, o le maua o le ava malosi ma fualaau faasaina, ma isi mea), ma fa'alavelave fa'afefe e ono fa'atuputeleina pe fa'aitiitia ai lagona e faia ni gaioiga mata'utia. O tagata ta'ito'atasi o lo'o fa'alavelave fa'alenatura, e fa'atupula'ia i tulaga maualuga o le popole, po'o le matata'u aemaise lava o le a fa'amoemoe e matamuli mai gaioiga leaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le tulitatao talu ai nei o tupulaga talavou na matua faʻaalia aʻo pepe (faʻataʻitaʻiga, faʻaalia le maualuga o le afi ma fetagisi soo) na maua ai i latou e sili atu le popole, faʻafefeteina, ma le faʻanoanoa nai lo a latou paaga na maualalo le faʻafefe (Kagan, Snidman, Kahn, & Towsley, 2007).

Aiseā e Faʻaitiitia ai le Faʻamataʻu i le va o le talavou ma le matua?

E lua fa'agasologa o le neurobiological e mafai ona fesoasoani e fa'atatau i le fa'aitiitia o amioga mata'utia e tupu i le va o le talavou ma le matua. O le mea muamua, lea e naʻo le itiiti ifo o le gauai, o isi suiga i le dopaminergic system, poʻo le faʻaogaina o taui e faʻatautaia e isi neurotransmitter, e faia i le tuai o le talavou e suia ai le lagona o taui, ma, i le isi itu, faʻaitiitia le sailia o taui. . E itiiti se mea e iloa e uiga i suiga i le sailia o taui pe a uma le talavou, peitaʻi, ma o loʻo tumau pea le le ogatasi i tusitusiga e faʻatatau i le eseesega o tausaga i le faʻaalia o taui pe a uma le talavou (cf. Bjork et al., 2004; Ernst et al., 2005; Galvan et al., 2006), atonu e mafua mai i eseesega faʻavae i le va o suʻesuʻega i le faʻaogaina o le faʻamaonia o taui (faʻataʻitaʻiga, pe o le faʻatusatusaga o le tului o loʻo i le taui ma le tau poʻo le faʻatusatusaina o taui o le tele) ma pe o le galuega e aofia ai le faʻamoemoe poʻo le mauaina moni o le taui. Ae ui i lea, o suʻesuʻega o le eseesega o tausaga i le sailiga o lagona (faʻaopoopo ia i tatou) o loʻo faʻaalia ai le faʻaitiitia o lenei tulaga pe a uma le 16 tausaga (Zuckerman et al., 1978), ma o loʻo i ai nisi faʻamaoniga o amioga (Millstein & Halpern-Felsher, 2002) o loʻo fautua mai ai e ono sili atu le maaleale o tupulaga talavou nai lo tagata matutua i suiga i taui ma faʻatusatusa pe faʻaitiitia foi le maaleale i fesuiaiga o tau, o se faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia i la matou Iowa Gambling Task data (Cauffman et al., 2007).

O se mea e sili atu (e ui lava e leʻo faʻatasi) mafuaʻaga o le faʻaitiitia o gaioiga mataʻutia pe a uma le talavou e faʻatatau i le atinaʻeina o le faʻatonuina o le tagata lava ia e tupu i le gasologa o le talavou ma le 20s. O le tele o faʻamaoniga e taʻu mai ai o le maualuga o le cognition, e aofia ai le tulaga tulaga ese o le tagata mo mafaufauga faʻapitoa ma gaioiga faʻapitoa, e lagolagoina e se faiga faiʻai talu ai nei e aofia ai le pito i luma ma le parietal association cortices ma vaega o le pito i luma cingulate cortex lea e matua fesoʻotaʻi. O le matua o lenei faiga o le pulea o le mafaufau i le taimi o le talavou e foliga mai o se sao muamua i le paʻu o le lamatiaga o loʻo vaʻaia i le va o le talavou ma le matua. O lenei tala o loʻo ogatasi ma le faʻatupulaia o le tino o galuega i suiga faʻavae ma gaioiga i le pito i luma o le cortex, lea e tele sona sao i le pulea e le tagata lava ia, ma i le matua o fesoʻotaʻiga neural i le va o le cortex muamua ma le limbic system, lea e mafai ai ona sili atu le lelei. faamaopoopoina o lagona ma le mafaufau. O nei suiga e mafai ai e le tagata ona taofi i luga o amioga faʻaosooso-saili lagona ma tetee atu i faatosinaga a tupulaga, lea, faʻatasi, e tatau ona faʻaitiitia ai le lamatiaga.

Fa'aa'oa'oga o le Fa'atonuga Fa'atonu

E tolu suiga taua i le fausaga o faiʻai i le taimi o le talavou ua faʻamaonia lelei nei (vaai Paus, 2005, mo se aotelega). Muamua, o loʻo i ai se faʻaitiitia o mea efuefu i vaega muamua o le faiʻai i le taimi o le talavou, e atagia mai ai le teuteuina o synaptic, o le faagasologa lea e faʻaumatia ai fesoʻotaʻiga neuronal e le faʻaaogaina. O lenei faʻaumatiaga o fesoʻotaʻiga neuronal e le faʻaaogaina e tupu tele lava i le taimi o le aʻoga ma le amataga o le talavou, o le vaitau lea e vaʻaia ai le faʻaleleia atili o faʻamatalaga faʻavae ma mafaufauga talafeagai (Keating, 2004; Overton, 1990), e ogatasi ma le taimi mo le teuteuina o synaptic i le pito i luma o le cortex, o le tele o ia mea e maeʻa i le ogatotonu o le talavou (Casey et al., 2005; tagai foi Casey, Getz, & Galvan, lenei lomiga). E ui lava o nisi faʻaleleia atili o nei gafatia mafaufau e faʻaauau pea seia oʻo i le 20 tausaga pe sili atu (Kail, 1991, 1997), suiga pe a maeʻa le ogatotonu o le talavou e matua tauagafau i le tele ma e masani ona vaʻaia i suʻesuʻega e faʻaaogaina ai galuega faʻapitoa e faʻamalosia ai le faʻatinoga e ala i le tele o fesoʻotaʻiga i totonu o vaega o le cortical, e mafai ai ona sili atu le lelei o gaioiga (silasila i lalo). I la matou suʻesuʻega o agavaʻa e fesoʻotaʻi ma faʻalavelave faʻafuaseʻi na faʻamatalaina muamua, matou te leʻi vaʻaia se faʻaleleia atili o faiga faʻavae, e pei o le mafaufau galue poʻo le tautala tautala, pe a uma le 16 tausaga (Steinberg et al., 2007).

Lona lua, o loʻo i ai le faʻateleina o mea paʻepaʻe i nei lava itulagi, e atagia mai ai le myelination, o le faʻagasologa lea e faʻapipiʻiina ai alava neura i le myelin, o se mea gaʻo e maua ai se ituaiga o faʻamalama o le neural circuitry. E le pei o le tipiina o le synaptic o vaega muamua, lea e tupu i le amataga o le talavou, o loʻo faʻaauau pea le myelination i le lua sefulu tausaga o le olaga ma atonu i tua atu (Lenroot, Gogtay, Greenstein, Wells, Wallace, Clasen, et al., 2007). Faʻaleleia atili le fesoʻotaʻiga i totonu o le pito i luma o le cortex e tatau ona fesoʻotaʻi ma le faʻaleleia atili o galuega maualuga e faʻaogaina e le tele o vaega muamua, e aofia ai le tele o vaega o galuega faʻapitoa, e pei o le faʻalavelave tali, fuafuaga i luma, fuaina o tulaga lamatia ma taui, ma le iloiloga tutusa o le tele o punaoa. o faamatalaga. I le faʻatusatusaina oa matou suʻesuʻega e faʻatatau i faʻamatalaga faʻamatalaga autu, lea na faʻaalia ai le leai o se matua i tua atu o le 16 tausaga, na matou maua le faʻaauauina o le faʻaleleia atili i tua atu o lenei tausaga i faʻamatalaga a le tagata lava ia i le lumanaʻi (lea na faʻateleina i le 18 tausaga) ma i le fuafuaina (e pei ona faʻasinoina e le aofaʻi o taimi na faʻatali ai mataupu aʻo leʻi faia la latou gaioiga muamua i le Olo o Lonetona, lea na faʻateleina e le gata i le talavou ae i le amataga o le 20s).

I le tulaga masani, o le faʻatinoina o galuega e faʻagaoioia ai le pito i luma o loʻo faʻaauau pea ona faʻaleleia e ala i le ogatotonu o le talavou (seia oʻo i le 16 tausaga i luga o galuega faigata), faʻatusatusa i le faʻatinoina o galuega e faʻagaoioia ai le tele o vaega o le faiʻai, lea e oʻo atu i tulaga matutua i le faaiuga o le tausaga. mua'i talavou (Conklin, Luciana, Hooper, & Yarger, 2007). Faʻaleleia galuega faʻapitoa i le talavou o loʻo faʻaalia i le sili atu o le faʻatinoga ma le matua i luga o galuega e iloa e faʻagaoioia ai le dorsolateral prefrontal cortex, e pei o faʻataʻitaʻiga faigata o le faʻaogaina o galuega faʻapitoa (Conklin et al., 2007) po'o fa'ata'ita'iga lu'itau o le fa'alavelave tali (Luna ma al., 2001); ma le ventromedial prefrontal cortex, e pei o le Iowa Gambling Task (Crone & van der Molen, 2004; Hooper, Luciana, Conklin, & Yarger, 2004). E ui lava o nisi o suʻega o galuega faʻapitoa e faʻagaoioia uma le dorsolateral ma ventromedial itulagi, o loʻo i ai ni faʻamaoniga e mafai ona faia le matua o nei itulagi i taimi eseese, faatasi ai ma le faʻatinoga i luga o galuega faʻapitoa e oʻo atu i tulaga matutua nai lo le faʻatinoina i luga o galuega faʻapitoa. (Conklin et al., 2007; Hooper et al., 2004). I se tasi suʻesuʻega talu ai nei o le eseesega o tausaga i le faʻatinoga o le mafaufau e faʻaaoga ai galuega e iloa e ese le faʻagaoioia o nei vaega muamua e lua, sa i ai le faʻaleleia atili o tausaga i le ogatotonu o le talavou i ituaiga uma o galuega, ae leai se faʻasalalauga taua i le va o le faʻatinoga i luga o galuega ventromedial ma dorsolateral. , e fautua mai ai o le matua o le ventromedial prefrontal cortex atonu o se atinaʻe tulaga ese mai le matua o le dorsolateral prefrontal cortex (Hooper et al., 2004). Fa'atinoga i galuega fa'apitoa fa'apitoa e iloa e fa'agaoioi ai vaega pito i tua o lo'o fa'aauau pea ona fa'aleleia i le tuai o le talavou (Crone, Donohue, Honomichl, Wendelken, & Bunge, 2006; Luna ma al., 2001).

Lona tolu, e pei ona faʻamaonia i le faʻateleina o faʻataʻitaʻiga o mea paʻepaʻe paʻepaʻe i vaega eseese o faiʻai, o loʻo i ai se faʻaopoopoga e le gata i fesoʻotaʻiga i totonu o vaega o le cortical (ma i le va o vaega eseese o le cortex prefrontal), ae i le va o cortical ma subcortical area (ma, aemaise lava. , i le va o vaega pito i luma ma le vaega limbic ma paralimbic, e aofia ai le amygdala, nucleus accumbens, ma le hippocampus) (Eluvathingal, Hasan, Kramer, Fletcher, & Ewing-Cobbs, 2007). O lenei suiga lona tolu anatomical e tatau ona fesoʻotaʻi ma le faʻaleleia atili o le faʻamaopoopoina o le aʻafiaga ma le cognition, ma faʻaalia i le faʻaleleia atili o le faʻatonuga o lagona, faʻamalosia e le faʻateleina o fesoʻotaʻiga o itulagi taua i le gaioiga o faʻamatalaga faʻalagona ma agafesootai (faʻataʻitaʻiga, le amygdala, ventral striatum, orbitofrontal cortex, medial prefrontal cortex, ma le maualuga o le sulcus faaletino) ma itulagi taua i faiga pulea mafaufau (faʻataʻitaʻiga, le dorsolateral prefrontal cortex, cingulate luma ma tua, ma temporo-parietal cortices). I le ogatasi ma lenei mea, na matou maua ai le faʻateleina o le faʻatonuina o le manaʻoga e ala i le ogatotonu o 20s (Steinberg, 2006).

Suiga Fa'atino i le Fa'atonuga Fa'atonu

O suʻesuʻega faʻatino o le atinaʻeina o faiʻai i le talavou e tele lava ina ogatasi ma suʻesuʻega mai suʻesuʻega faʻavae ma mai suʻesuʻega o le atinaʻeina o le mafaufau ma le mafaufau. E tele fa'ai'uga lautele e mafai ona maua mai lenei su'esu'ega. Muamua, o suʻesuʻega e faʻasino i le faʻasolosolo malie o le faʻaogaina o le mafaufau i le gasologa o le talavou ma le amataga o le matua, e ogatasi ma suiga faʻapitoa i le dorsolateral prefrontal cortex na faʻamatalaina muamua. O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga e suʻesuʻeina ai le faʻatinoga i galuega e manaʻomia ai le pulea o le mafaufau (faʻataʻitaʻiga, Stroop, flanker tasks, Go-No/Go, antisaccade) ua faʻaalia ai o le tupulaga talavou e masani ona faʻafaigaluegaina le fesoʻotaʻiga e itiiti ifo le lelei nai lo tagata matutua, ma o itulagi o latou gaioiga e fetaui ma le faʻatinoga o galuega ( ie, vaega e pulea le mafaufau) e sili atu ona fa'agaoioia ile matua (Durston et al., 2006). Ua fa'ailoa mai e fa'apea, o lenei fa'atuputeleina o le fa'aogaina o vaega fa'atonu o le mafaufau e atagia mai ai le fa'amalosia o feso'ota'iga i totonu o le feso'ota'iga fa'atonutonu, ma o ana fa'amoemoega i isi itulagi (o se fa'amatalaga e o gatasi ma fa'amaumauga i luga o le fa'ateleina o feso'ota'iga i totonu o vaega fa'apitoa ma atina'e; Liston et al., 2006).

Faʻaleleia le faʻatinoga i luga o galuega faʻamalosi mafaufau i le va o le tamaitiiti ma le matua e faʻatasi ma suiga eseese e lua: I le va o le tamaitiiti ma le talavou, e foliga mai o loʻo i ai se faʻaopoopoga o le faʻagaoioia o le dorsolateral prefrontal cortex (Adelman et al., 2002; Casey et al., 2000; Durston et al., 2002; Luna ma al., 2001; Tamm et al., 2002;), e ogatasi ma le synaptic teuteu ma le myelination o lenei itulagi i lenei taimi. O le vaitau i le va o le talavou ma le matua, i se faʻatusatusaga, e foliga mai o se tasi o faʻalogo lelei (nai lo le tasi e faʻaalia i se faʻaopoopoga atoa poʻo le faʻaitiitia o le faʻagaoioia; Brown et al., 2005), atonu e faafaigofieina e le tele o fesoʻotaʻiga i totonu ma i totonu o vaega o faiʻai (Crone et al., 2006; Luna ma al., 2001). Mo se faʻataʻitaʻiga, o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga e faʻaaoga ai galuega e talosagaina ai tagata taʻitoʻatasi e faʻalavelaveina se tali "faʻapitoa", e pei o le taumafai e tepa ese mai, nai lo le agai atu i, se vaega o le malamalama (o se galuega antisaccade), ua faʻaalia ai o le tupulaga talavou e masani ona faʻaaogaina le mafaufau. pulea le feso'ota'iga e itiiti le filifilia ma le lelei nai lo tagata matutua, atonu e sili atu le malosi o le itulagi latou te fa'agaoioia (Luna ma al., 2001). O le mea moni, e ui o le lelei e maua e tupulaga talavou i luga o tamaiti i le puleaina o le mafaufau e mafua mai i le matua o le faiʻai o loʻo aʻafia i galuega faʻapitoa (tele, dorsolateral prefrontal cortex), o mafuaʻaga e sili atu le aoga o le pulea o le mafaufau o tagata matutua nai lo le tupulaga talavou. aua e fa'ailoa mai e fai'ai matutua le fa'agaoioiga ese'ese e tali atu ai i mana'oga eseese o galuega. O le a o gatasi lea ma le manatu e faapea o le faatinoga i su'ega masani o le faagasologa o pulega e oo atu i tulaga matutua e tusa ma le 16 tausaga, ae o le faatinoga o galuega faapitoa luitauina, e ono manaomia ai le faagaioiina sili atu, o loo faaauau pea ona faaleleia i le tuai o le talavou.

E ui o le fesoʻotaʻiga faʻatonutonu o le mafaufau e manino lava le aʻafia i mafaufauga ma le faia o filifiliga, o le tele o suʻesuʻega lata mai o loʻo fautua mai ai o le faia o filifiliga e masani ona pulea e se tauvaga i le va o lenei fesoʻotaʻiga ma le socio-emotional network (Drevets & Raichle, 1998). O lenei fegalegaleaiga faʻatauvaʻa ua aʻafia i le tele o faʻaiuga-faʻamatalaga, e aofia ai le faʻaaogaina o fualaau faasaina (Bechara, 2005; Chambers, 2003), faiga filifiliga fa'aagafesootai (Sanfey et al., 2003), faamasinoga tau amio (Greene et al., 2004), ma le fuafuaina o isi taui ma tau (McClure et al., 2004; Ernst et al., 2004), faʻapea foʻi ma se tala o le faʻalavelave a talavou (Chambers, 2003). I tulaga ta'itasi, o filifiliga fa'atopetope pe mata'utia e fa'apea e tula'i mai pe a pulea e le socio-emotional network le feso'ota'iga e pulea le mafaufau. Aemaise lava, o le fa'alavelave fa'afuase'i e sili atu pe a fa'agaoioia le feso'ota'iga socio-emotional po'o le fa'alavelaveina o fa'agasologa e le feso'ota'iga fa'atonu. Faataitaiga, McClure et al. (2004) ua faʻaalia ai o faʻaiuga e atagia mai ai se manaʻoga mo taui vave laiti i luga o taui faʻatuai tele e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le faʻagaoioia o le ventral striatum, orbitofrontal cortex, ma le medial prefrontal cortex, o itulagi uma e fesoʻotaʻi atu i le socio-emotional network, ae o itulagi o loʻo aʻafia i le pulea o le mafaufau. (dorsolateral prefrontal cortex, parietal area) o lo'o galulue tutusa i tulaga fa'ai'uga. E faapena foi, lua suʻesuʻega talu ai nei (Matthews et al., 2004; Ernst et al., 2004) faʻaalia o le faʻateleina o gaioiga i itulagi o fesoʻotaʻiga socio-emotional (ventral striatum, medial prefrontal cortex) o loʻo vaʻai ai le filifilia o filifiliga faʻatusatusa (ae sili atu le tauia) i luga o filifiliga sili atu le faʻasao. Mulimuli ane, o se tasi o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga talu ai nei na maua ai o le faʻalavelave le tumau o le taumatau dorsolateral prefrontal cortical function e ala i le transcranial magnetic stimulation (faʻataʻitaʻiga, faʻalavelaveina o se itulagi e lauiloa e taua tele i le pulea o le mafaufau) faʻateleina tulaga lamatia i se galuega faitupe (Knoch, Gianotti, Pascual-Leone, Treyer, Regard, Hohmann, et al., 2006).

Fa'amaopoopoina o le fa'agaoioiga o le fa'au'u ma le fa'auilalo

O le lona lua, ae le lelei ona faʻamauina, suiga i le faiʻai i le taimi o le talavou e aofia ai le faʻateleina o le aʻafia o le tele o vaega o faiʻai i galuega e aofia ai le faʻaogaina o faʻamatalaga faʻalagona (faʻataʻitaʻiga, faʻaaliga foliga, faʻaosofia faʻalagona). E ui ina fa'asalalau fa'alaua'itele e fa'apea e fa'aalia e tupulaga talavou le sili atu o le gaioiina o le limbiko nai lo tagata matutua pe a fa'aalia i lagona fa'alagona (lea e fa'auiga ta'uta'ua e fai ma fa'amaoniga o le “lagona” o talavou), e le'o fa'apea pea. I nisi o ia suʻesuʻega e faʻaalia ai e le tupulaga talavou le faʻaalia o le faʻaogaina o le limbic sili atu nai lo tagata matutua (faʻataʻitaʻiga, Baird, Gruber, Fein, Maas, Steingard, Renshaw, et al., 1999; Killgore & Yurgulen-Todd, 2007), ae i isi, e faʻaalia e tupulaga talavou le faʻaalia o le faʻagaoioia muamua (faʻataʻitaʻiga, Baird, Fugelsang, & Bennett, 2005; Nelson, McClure, Monk, Zarahn, Leibenluft, Pine, & Ernst, 2003). E fa'alagolago tele i le fa'aosoina o lo'o fa'aaogaina, pe fa'aalia manino pe fa'amatagofie, ma fa'atonuga fa'apitoa e tu'uina atu i le tagata o lo'o auai (fa'ata'ita'iga, pe talosagaina le tagata auai e fa'alogo i lagona po'o le gauai atu i se isi itu o mea fa'aosofia. ). O le faitau ma le faaeteete o lenei tusitusiga e le faapea o talavou e sili atu ona faigofie nai lo tagata matutua i le faʻagaoioia o faiga faiʻai subcortical pe a faʻaalia i lagona faʻalagona (pe sili atu ona "lagona"), ae atonu latou te ono faʻaitiitia le faʻagaoioia o le tele o cortical. ma vaega subcortical i le taimi e tasi, fautua mai le faaletonu, e faatatau i tagata matutua, i le synchronization o le cognition ma aafiaga.

O le leai o se felafolafoa'iga i vaega o fai'ai e mafua ai e le gata i tagata e gaoioi i lagona o le manava e aunoa ma le mafaufau atoatoa (o le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o le lamatiaga o le talavou), ae faʻapea foʻi i le mafaufau tele pe a tatau ona gauai atu i ai lagona o se tasi (lea e talavou. faia foi mai lea taimi i lea taimi) (tagai foi Reyna & Farley, 2006, mo se talanoaga o le le atoatoa o talavou i le faʻaogaina, poʻo le "faʻavae faʻavae," fai filifiliga). E toaitiiti le au faitau o le a ofo i le faʻalogo i suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai le sili atu o le le mautonu ma le itiiti ifo o le mafaufau i tupulaga talavou nai lo tagata matutua. Ae i se suʻesuʻega talu ai nei (Baird, Fugelsang, & Bennett, 2005), ina ua fesiligia pe o nisi o gaoioiga mataʻutia (faʻataʻitaʻiga, susunu lauulu o se tasi i le afi, aau ma malie) o ni "manatu lelei," e sili atu le umi o tupulaga talavou (faʻataʻitaʻiga, sili atu le faʻatalanoaina) nai lo tagata matutua e tali atu i fesili ma faʻagaoioia se vaapiapi. tufaina seti o vaega e pulea le mafaufau, aemaise lava i le pito i luma o le pito i luma - o se taunuuga e faamanatu ai le suʻesuʻega a Luna i le eseesega o tausaga i le faʻalavelave tali (Luna ma al., 2001). E le'o le tulaga lea pe a fai e le o ni mea mata'utia ia gaioiga na fesiligia, peita'i (fa'ata'ita'iga, 'ai salati, savalivali), lea e tutusa uma gaioiga a talavou ma tagata matutua ma fa'aalia foliga tutusa o le fa'agaoioia o le fai'ai. O le mea lea, o le leai o se faʻamaopoopoina o aʻafiaga ma mafaufauga, nai lo le puleaina o aʻafiaga i luga o mafaufauga, e ono faʻaalia ai le talavou. E i'u ai i ni fa'ata'ita'iga se lua o le fa'alavelave e matua'i ese lava le amio (fa'atopetope a'o le'i mafaufau, ma le soona mafaufau nai lo le fa'atupu fa'atupu fa'afuase'i) ae atonu e iai se mea e tupuga mai ai le neurobiological.

O le va faaletino i le va o le atinaʻeina o faʻamatalaga faʻamatalaga-faʻaogaina tomai, lea e faʻafaigofieina e le matua o le cortex prefrontal ma e tele lava ina maeʻa i le 16 tausaga, ma le atinaʻeina o tomai e manaʻomia ai le faʻamaopoopoina o le aʻafiaga ma le cognition, lea e faafaigofieina e ala i le faʻaleleia atili o fesoʻotaʻiga i totonu. itulagi cortical ma le va o cortical ma subcortical itulagi, ma o se atinae mulimuli ane, o loo faaalia i le Ata 1. O le fuainumera e faʻavae i faʻamaumauga mai la matou suʻesuʻega o le 10 i le 30-tausaga le matutua na taʻua muamua (Steinberg et al., 2007). O malosiaga e lua o loʻo faʻapipiʻiina o le poto masani, o se togi tuʻufaʻatasia e tuʻufaʻatasia le faʻatinoga i suʻega o mafaufauga galue (Thompson-Schill, 2002), numera-span, ma le tautala tautala; ma le matua o le mafaufau, lea e tu'ufa'atasia ai le tele o lipoti a le tagata lava ia o le impulsivity, fa'alavelave fa'afuase'i, su'esu'ega lagona, fa'ata'ita'iga i le lumana'i, ma le tete'e atu i faatosinaga a tupulaga na ta'ua muamua. O le fa'atinoina o tagata matutua e tusa ai ma nei agava'a fa'ale-mafaufau e mana'omia ai le fa'amaopoopo lelei o lagona ma le fa'alogo. O le fuainumera o loʻo faʻaalia ai le aofaʻi o tagata taʻitoʻatasi i vaitausaga taʻitasi e togi i luga poʻo luga aʻe o le tulaga maualuga o le 26- i le 30-tausaga le matutua i la matou faʻataʻitaʻiga i luga o le psychosocial ma le atamai tuʻufaʻatasia. E pei ona faailoa mai e le fuainumera, ma o gatasi ma isi suʻesuʻega, e oʻo atu tomai faʻapitoa i le mafaufau i tulaga matutua i le 16 tausaga, aʻo leʻi maeʻa le faʻagasologa o le matua o le mafaufau - e oʻo lava i tausaga o talavou matutua.

Ata 1 

Tulaga o tagata ta'ito'atasi i vaitausaga ta'itasi e togi i luga po'o luga a'e o le aofa'i mo le 26- i le 30-tausaga le matutua i fa'ailoga o le matua taulealea ma le mafaufau. Mai Steinberg et al., 2007.

Suiga i le Fai'ai Feso'ota'i ma le Atina'eina o le Tete'e i A'afiaga a tupulaga

O le faʻaleleia atili o fesoʻotaʻiga i le va o le cortical ma le subcortical e iai foʻi aʻafiaga mo le malamalama i suiga i le faʻafefe i faatosinaga a tupulaga, lea, e pei ona ou matauina, o se sao taua i amioga lamatia i le taimi o le talavou. O le tetee atu i faatosinaga a tupulaga, ou te talitonu, e ausia e ala i le puleaina o le mafaufau o le taupulepulega o le sailia o taui e faaosofia e le i ai o tupulaga e ala i le faʻagaoioia o fesoʻotaʻiga socio-emotional. I le tulaga o le faʻaleleia atili o le faʻamaopoopoina i le va o le pulea o le mafaufau ma fesoʻotaʻiga socio-emotional e faafaigofieina ai lenei faiga faʻatonutonu, e tatau ona tatou vaʻavaʻai i tupe maua i le tetee atu i faatosinaga a tupulaga i le gasologa o le talavou lea e faʻaauau pea i le tuai o le talavou (pe a faʻamaeʻaina sootaga va o itulagi. o loʻo faʻaauau pea). O le mea tonu lava lea na matou mauaina i la matou lava galuega, lea matou te faʻaalia ai o le manuia i le faʻaalia e le tagata lava ia tetee atu i faatosinaga a tupulaga e faʻaauau pea seia oʻo i le 18 (Steinberg & Monahan, i le nusipepa), ma o le aafiaga moni o le i ai o tupulaga i amioga lamatia o loʻo faʻaalia pea i le kolisi i lalo o le kolisi e ave i le 20 tausaga le matutua (Gardner & Steinberg, 2005).

E lua su'esu'ega lata mai o le sootaga i le va o le tetee atu i faatosinaga a tupulaga ma le fausaga o le fai'ai ma galuega e maua ai le lagolago atili mo lenei finauga. I se suʻesuʻega fMRI o le 43 10-tausaga le matutua oe na faʻaalia i ata vitio faʻaoso faʻalagona o loʻo i ai faʻamatalaga faʻaagafesootai (tipi o gaioiga ita lima poʻo foliga ita), na matou iloa ai o tagata taʻitoʻatasi e maualalo togi i luga o la matou lipoti a le tagata lava ia. tete'e atu i faatosinaga a tupulaga na fa'aalia ai le tele o le fa'agaoioia o itulagi o lo'o a'afia i le va'aiga o gaioiga a isi (e pei o le itu taumatau o le pito i tua o le premotor cortex), ae oi latou e maualuga atu togi na fa'aalia ai le tele o feso'ota'iga i le va o nei vaega e fa'atino gaioiga ma itulagi o lo'o a'afia i le faia o filifiliga. (fa'atusa, dorsolateral prefrontal cortex); o ia eseesega e le'i matauina pe a tu'uina atu i tagata ta'ito'atasi ni ata e le fa'alagona (Grosbras, Jansen, Leonard, McIntosh, Osswald, Poulsen, et al., 2007). O nei faʻaiʻuga e faʻaalia ai o tagata taʻitoʻatasi e sili atu ona aʻafia i faatosinaga a tupulaga atonu e le masani ai ona faʻafefeina e faʻailoga o le ita i isi ae le mafai ona faʻaogaina le pulea o a latou tali i ia faʻaosofia. I se suʻesuʻega lona lua, o eseesega i le faiʻai morphology i le va o tagata taʻitoʻatasi (tausaga 12 i le 18) togi maualuga ma le maualalo i le tetee atu i faatosinaga a tupulaga, na matou maua ai faʻamaoniga faʻamaonia, ina ua uma ona pulea le matua, o talavou maualuga i le tetee atu i faatosinaga a tupulaga na faʻaalia ai faʻamaoniga sili atu. fesoʻotaʻiga faʻavae i le va o le premotor ma prefrontal regions, o se faʻataʻitaʻiga e ogatasi ma le faʻaogaina faifaipea faifaipea o nei fesoʻotaʻiga i tagata taʻitoʻatasi e sili atu ona mafai ona tetee atu i faatosinaga a tupulaga (Paus, Toro, Leonard, Lerner, Lerner, Perron, et al., i le lomitusi). O loʻo ogatasi foi ma lenei galuega o loʻo faʻaalia ai o le faʻafaigaluegaina o punaoa o le mafaufau (lea e tetee atu ai i le faʻalavelave faʻafuaseʻi i faatosinaga a tupulaga) e sili atu i tagata taʻitoʻatasi e sili atu le malosi o fesoʻotaʻiga i le va o le pito i luma ma le itu (Liston et al., 2005).

Aotelega: Faʻaleleia atili i le Puleaina o le Cognitive Control i luga o le talavou ma le talavou matutua

I se aotelega, e fa'aitiitia le fa'alavelave i le va o le talavou ma le matua mo le lua, ma masalo, tolu mafua'aga. Muamua, o le matua o le faʻaogaina o le mafaufau, e pei ona faʻamaonia i suiga faʻavae ma gaioiga i le pito i luma o le cortex, e faʻamalosia ai tomai o tagata taʻitoʻatasi e auai i fuafuaga umi ma faʻalavelaveina amioga faʻafefe. Lona lua, o le matua o fesoʻotaʻiga i vaega o le cortical ma le va o le cortical ma le subcortical regions e faafaigofieina ai le faʻamaopoopoina o le cognition ma aʻafiaga, lea e mafai ai e tagata taʻitoʻatasi ona sili atu ona faʻaleleia lagona faʻaagafesootai ma faʻalagona faʻatasi ma mafaufauga faʻapitoa ma, i se isi itu, e faʻafetaui le tele o filifiliga filifiliga ma agafesootai. ma faamatalaga tau lagona. Ma le mea mulimuli, atonu e iai suiga faʻaletausaga i mamanu o le neurotransmission pe a uma le talavou e suia ai le faʻamaonia o taui ma le sailia o taui, ae o se autu lea e manaʻomia ai nisi suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga ma neurobiological aʻo leʻi faia se mea faʻamaonia.

A'afiaga mo Puipuiga ma Fa'alavelave

I le tele o itu, o le faʻalavelave faʻafuaseʻi i le taimi o le talavou e mafai ona malamalama ma faʻamatalaina o se oloa o se fegalegaleaiga i le va o fesoʻotaʻiga faʻalagona-lagona ma le mafaufau (Drevets & Raichle, 1998), ma o le talavou o se vaitaimi lea e faafuaseʻi ai ona malosi le tagata muamua i le taimi o le talavou ae na o le faasolosolo malie lava o le malosi, mo se taimi umi. E taua le matauina, e ui i lea, o le socio-emotional network e le oi ai i se tulaga o le faʻagaoioia maualuga i taimi uma, e oʻo lava i le amataga ma le ogatotonu o talavou. O le mea moni, pe a le faʻamalosia tele le fesoʻotaʻiga socio-emotional (mo se faʻataʻitaʻiga, pe a le fiafia tagata taʻitoʻatasi pe nofo toʻatasi), o le fesoʻotaʻiga o le mafaufau e lava le malosi e tuʻuina atu ai le pule faʻatonutonu i luga o amioga faʻamalosi ma lamatia, e oʻo lava i le amataga o le talavou; manatua i la matou suʻesuʻega taʻaloga taʻavale vitio, pe a naʻo tagata taʻitoʻatasi matou te leʻi maua se eseesega o tausaga i tulaga lamatia i le va o talavou e averesi 14 ma tagata matutua e averesi 34 (Gardner & Steinberg, 2005). I le i ai o uo poʻo lalo o tulaga o lagona faʻalagona, e ui i lea, o le socio-emotional network ua lava le faʻagaoioia e faʻaitiitia ai le lelei o le faʻatonutonuina o le fesoʻotaʻiga o le mafaufau. (O loʻo matou amataina nei suʻesuʻega i totonu o la matou fale suʻesuʻe e suʻesuʻe ai pe o le faʻatupu lagona lelei poʻo le le lelei e iai ni aʻafiaga i luga o le lamatiaga i le taimi o le talavou ma le matua.) I le taimi o le talavou, o le fesoʻotaʻiga pulea o le mafaufau e matua, ina ia oʻo atu i le matua, e oʻo lava i lalo o tulaga o le faʻateleina o le faʻaosofia. i le socio-emotional network inclinations agai i tulaga lamatia e mafai ona modulated.

O le a le uiga o lenei faiga mo le puipuia o le le soifua maloloina o lamatiaga i le talavou? Ona o le tele o suʻesuʻega o loʻo fautua mai ai e le o le auala e mafaufau ai talavou poʻo mea latou te le iloa pe malamalama o le faʻafitauli lea, nai lo le taumafai e suia le auala e vaʻai ai talavou i gaioiga mataʻutia, o se taʻiala sili atu ona aoga e mafai ona taulaʻi i le faʻatapulaʻaina o avanoa mo le faʻamasinoga le matua. e i ai ni taunuuga leaga. E pei ona ou matauina i le folasaga o lenei tusiga, e sili atu i le 90% o tamaiti aʻoga Amerika uma na faia feusuaʻiga, fualaau faasaina, ma avetaʻavale aʻoga i a latou aʻoga, ae o le tele o latou o loʻo i ai pea feusuaiga le saogalemu, inu ava malosi, ulaula sikaleti, ma ave taavale fa'atamala (o nisi i le taimi e tasi; Steinberg, 2004). Ta'iala e pei o le si'itia o le tau o sikaleti, fa'amalosia atili le fa'amalosia o tulafono e fa'atatau i le fa'atau atu o le ava malosi, fa'alauteleina le avanoa o tupulaga talavou i le soifua maloloina o le mafaufau ma auaunaga tau fa'ama'itaga, ma le si'itia o le matua o le aveta'avale o le a sili atu ona aoga i le fa'atapula'aina o le ulaula tapaa, fa'aaogaina o vaila'au, ma'itaga, ma le feoti o taavale nai lo le taumafai e fai le tupulaga ia sili atu ona popoto, faaitiitia le osooso, pe faaitiitia le vaai mamao. O nisi mea e naʻo le umi o le taimi e atiina ae ai, ma o le faʻatonuga matua atonu o se tasi o na mea.

O su'esu'ega o lo'o toe iloiloina iinei o lo'o fautua mai ai o le fa'atuputeleina o tulaga lamatia i le taimi o le talavou e foliga mai e masani, fa'aolaola, ma, i se isi itu, e le maalofia. Masalo e itiiti lava se mea e mafai pe tatau ona tatou faia e faʻaitiitia ai pe faʻatuai ai le suiga o le faʻaalia o taui e tupu i le taimi o le matua, o se suiga o le atinaʻe e foliga mai e tupuga mai i le evolusione. Atonu e mafai ona faatelevaveina le matua o le agavaa e pulea e le tagata lava ia, ae leai se suʻesuʻega na suʻesuʻeina pe mafai ona faia lenei mea. Matou te iloa o tagata taʻitoʻatasi e tutusa tausaga e eseese i latou i le puleaina o le manaʻo, fuafuaga, ma le faʻaalia i faatosinaga a tupulaga, ma o fesuiaiga o nei uiga e fesoʻotaʻi ma fesuiaiga o amioga lamatia ma le faʻafefe (Steinberg, 2008). E ui lava o loʻo i ai le tele o suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai aʻafiaga faaleaiga i le matua o le mafaufau i le taimi o le talavou, e faʻaalia ai o talavou o loʻo tausia i totonu o aiga o loʻo faʻaalia e matua faʻatagaina (faʻamatua, e mafanafana ae mausali) e sili atu le matutua ma faʻaitiitia le ono aafia i tulaga lamatia pe faʻafefe. amio (Steinberg, 2001), matou te le iloa pe o loʻo faʻatalanoaina lenei fesoʻotaʻiga e ala i suiga i faʻavae autu o le tulafono a le tagata lava ia, pe o loʻo atagia mai ai le tuʻuina atu o faʻalavelave mai fafo (e ala i le mataʻituina o matua) i luga o le avanoa o talavou i tulaga leaga ma vailaʻau. Ae ui i lea, e iai le mafuaaga e suʻesuʻe ai pe o le suia o le tulaga o loʻo atiaʻe ai tupulaga talavou e ono iai ni aʻafiaga aoga i le atinaʻeina o tomai faʻatonutonu a le tagata lava ia. Malamalama pe fa'afefea ona fa'amuamua e i latou e fiafia i le soifua manuia faaletino ma le mafaufau o tupulaga talavou.

tautinoga

Sa lagolagoina le tapenaga o lenei tusiga e ala i le faatupeina mai le John D. ma Catherine T. MacArthur Foundation Research Network on Adolescent Development and Juvenile Justice ma le National Institute on Drug Abuse (1R21DA022546-01). O mea o lo'o i totonu o lenei pepa, peita'i, e na'o le matafaioi a le tusitala ma e le o fa'atusalia ai manatu aloa'ia o nei fa'alapotopotoga. Ou te faafetai i sui o le Network Marie Banich, Elizabeth Cauffman, Sandra Graham, ma Jennifer Woolard mo la latou galulue faatasi i le MacArthur Juvenile Capacity Study, ma BJ Casey, Monique Ernst, Danny Pine, Cheryl Sisk, ma Linda Spear mo a latou faamatalaga i se ata muamua o le tusitusiga. Ou te nofo aitalafu foi ia Danny Pine faapea ma Jason Chein mo a latou aoaoga i le vaega o le atinae o le neuroscience, lea na mafai ai ona ou tautala saua ma le ioeina o le tuputupu ae o le faiʻai talavou i lenei pepa. So'o se va i le mafaufau po'o le malamalama o ni mafaufauga i le tamaititi aoga, ae le o ona faiaoga.

Faamatalaga Faʻamatalaga

1O le tele o aitema i luga o le fua atoa o Zuckerman e foliga mai e fuaina le impulsivity, ae le o le sailiga o lagona (faʻataʻitaʻiga, "E masani ona ou faia mea i luga o le manaʻo.") Talu ai e ese a matou fuataga o le impulsivity i la matou maa, matou te faʻaaogaina na o mea Zuckerman e manino. faasinoupuina o le fiafia po o le sailia o mea fou (fa'ata'ita'iga, “Ou te fiafia i nisi taimi e fai mea e fai si taufaafefe.”).

mau faasino

  • Adleman N, Menon V, Blasey C, White C, Warsofsky I, Glover G, Reiss A. O se suʻesuʻega fMRI atinaʻe o le galuega Stroop Color-Word. Neuroimage. 2002;16: 61-75. [PubMed]
  • Arona I, Etcoff N, Ariely D, Chabris C, O'Connor E, Breiter H. O foliga matagofie e fesuisuiai tau taui: fMRI ma faʻamaoniga o amioga. Neuron. 2001;8: 537-551. [PubMed]
  • Adolphs R. Cognitive neuroscience o amioga faʻaagafesootai tagata. Faamatalaga o le Natura Neuroscience. 2003;4: 165-178.
  • Andersen S, Thompson A, Krenzel E, Teicher M. Pubertal suiga i hormones gonadal e le o lalo ifo o le dopamine receptor overproduction talavou. Psychoneuroendocrinology. 2002;27: 683-691. [PubMed]
  • Babalola S. Vaʻaia amioga a tupulaga ma le taimi o feusuaiga muamua i Rwanda: O se suʻesuʻega ola o faʻamaumauga a le autalavou. Journal of Youth and Adolescence. 2004;33: 353-363.
  • Baird A, Fugelsang J, Bennett C. O le a sou manatu?. Se su'esu'ega fMRI o le faia o filifiliga a tupulaga; Pepa fa'asalalau na tu'uina atu i le 12th Annual Cognitive Neuroscience Society (CNS) Meeting; Niu ioka. 2005. Ape,
  • Baird A, Gruber S, Fein D, Maas L, Steingard R, Renshaw P, et al. Fa'ata'ita'iga fa'amageta fa'akomepiuta o foliga e a'afia ai le iloa i tamaiti ma tupulaga talavou. Tusi a le American Academy of Child and Adolescent Psychiatry. 1999;38: 195-199. [PubMed]
  • Baron-Cohen S, Tager-Flusberg T, Cohen D, faatonu. Malamalama i isi mafaufau: Vaʻaiga mai le atinaʻeina o le neuroscience cognitive. New York: Osemalama a le Iunivesite o Oxford; 1999.
  • Bearman P, Jones J, Udry JR. O le National Longitudinal Study of Adolescent Health: Research Design. Chapel Hill, NC: Carolina Population Center; 1997.
  • Bechara A. Faia o le faia o faaiuga, puleaina o le manava ma le leiloa o le malosi e tetee ai fualaau faasaina: o se vaaiga le neurocognitive. Natura Neuroscience. 2005;8: 1458-63.
  • Bechara A, Damasio A, Damasio H, Anderson S. Le le mautonu i taunuuga i le lumanaʻi pe a maeʻa le faʻaleagaina o le cortex muamua o le tagata. Cognition. 1994;50: 7-15. [PubMed]
  • Berg W, Byrd D. O le Olo o Lonetona galuega fofo faʻafitauli faʻapitoa: Faʻaleleia le faʻatinoga o falemaʻi ma suʻesuʻega. Journal of Experimental and Clinical Neuropsychology. 2002;25: 586-604.
  • Berridge KC. Fa'atusatusa le fai'ai fa'alagona o tagata ma isi manu. I: Davidson RJ, Goldsmith HH, Scherer K, faatonu. Tusitaulima o su'esu'ega fa'asaienisi. Oxford: Oxford University Press; 2003. pp. 25-51.
  • Beyth-Marom R, Austin L, Fischoff B, Palmgren C, Jacobs-Quadrel M. Malamalama i taunuuga o amioga lamatia: Tagata matutua ma talavou. Atinaʻe o Atinaʻe. 1993;29: 549-563.
  • Bjork J, Knutson B, Fong G, Caggiano D, Bennett S, Hommer D. Faʻamalosia le faʻamalosia o le faiʻai i tupulaga talavou: Tulaga tutusa ma eseesega mai talavou matutua. Journal of Neuroscience. 2004;24: 1793-1802. [PubMed]
  • Blum R, Nelson-Mmari K. Le soifua maloloina o tupulaga talavou i se lalolagi atoa. Tala o le Soifua Maloloina o le Autalavou. 2004;35: 402-418. [PubMed]
  • Brooks-Gunn J, Furstenberg F., Jr Amioga tau feusuaiga a talavou. American Psychologist. 1989;44: 249-257. [PubMed]
  • Brown B. Fegalegaleaiga a tupulaga ma tupulaga. I: Lerner R, Steinberg L, faatonu. Tusitaulima o mafaufauga o talavou. 2. Niu Ioka: Wiley; 2004. itulau 363–394.
  • Brown T, Lugar H, Coalson R, Miezin F, Petersen S, Schlaggar B. Suiga o atinaʻe i le faʻalapotopotoga faʻapitoa o le cerebral mo le faʻatupuina o upu. Cerebral Cortex. 2005;15: 275-90. [PubMed]
  • Buchanan C, Eccles J, Becker J. O tupulaga talavou o loʻo afaina i hormones faʻafefe?: Faʻamaoniga mo le faʻamalosia o aʻafiaga o hormones i lagona ma amioga i le talavou. Fomaʻi Faʻapitoa. 1992;111: 62-107. [PubMed]
  • Cameron J. Fesoʻotaʻiga i le va o hormones, amio, ma aʻafiaga i le taimi o le talavou: malamalama i suiga o le hormonal, tino, ma le faiʻai e tupu i le fesoʻotaʻiga ma le faʻamalosia o le pubertal o le axis reproductive. Annals o le New Academy of Sciences. 2004;1021: 110-123. [PubMed]
  • Casey BJ, Giedd J, Thomas K. Faʻavaeina ma le faʻaogaina o le faiʻai ma lona sootaga i le atinaʻeina o le mafaufau. Suesuega Faʻataʻitaʻi. 2000;54: 241-257. [PubMed]
  • Casey BJ, Tottenham N, Liston C, Durston S. Faʻataʻitaʻiga o le atinaʻeina o faiʻai: O a mea ua tatou aʻoaʻoina e uiga i le atinaʻeina o le mafaufau? Trends in Scientific Science. 2005;9: 104-110.
  • Cauffman E, Claus E, Shulman E, Banich M, Graham S, Woolard J, Steinberg L. Faiga fa'ai'uga a tupulaga talavou: Mana'oga fa'aletonu po'o le fa'asala? 2007. Manuscript tuuina atu mo le lolomiina.
  • Cauffman E, Steinberg L, Piquero A. Psychological, neuropsychological, ma psychophysiological faʻamaopoopoina o amioga faʻafeagai ogaoga i le talavou: Le matafaioi o le pulea e le tagata o ia lava. Solitulafono. 2005;43: 133-176.
  • Nofoaga Autu mo Fa'ama'i ma Puipuiga. Su'esu'ega o Amioga Tu'u a le Autalavou—Amerika, 2005. Lipoti Faalevaiaso o le Maliu & Maliu. 2006;55(SS5): 1-108. [PubMed]
  • Chambers R, Taylor J, Potenza M. Atinaʻe neurocircuitry o le faaosofia i le talavou: o se vaitaimi taua o vaisu vaivai. Amerika Journal of Psychiatry. 2003;160: 1041-1052. [PMC free article] [PubMed]
  • Chassin L, Hussong A, Barrera M, Jr, Molina B, Trim R, Ritter J. Fa'aaogāina o vaila'au mo talavou. I: Lerner R, Steinberg L, faatonu. Tusitaulima o mafaufauga o talavou. 2. Niu Ioka: Wiley; 2004. itulau 665–696.
  • Chibbar R, Toma J, Mitchell B, Miller F. Faʻatonuina o le faʻaaliga o le oxytocin neural e ala ile gonadal steroids i pubertal rats. Molecular Endocrinology. 1990;4: 2030-2038. [PubMed]
  • Cicchetti D, Dawson G. Fa'atonu: Tulaga e tele o su'esu'ega. Atinaʻe ma Tomaʻi. 2002;14: 417-420. [PubMed]
  • Collins WA, Steinberg L. Atinaʻe talavou i le va o tagata. Atina'e agafesootai, lagona, ma uiga. I totonu: Eisenberg N, Damon W, Lerner R, faatonu. Tusitaulima a Tamaiti Psychology. Niu Ioka: Wiley; 2006. itulau 1003–1067.
  • Conklin H, Luciana M, Hooper C, Yarger R. Faʻatinoga o le manatuaina o galuega i le masani ona atiaʻe o tamaiti ma talavou: Faʻamaoniga o amioga o le faʻalauteleina o lobe i luma. Neuropsychology Atinaʻe. 2007;31: 103-128. [PubMed]
  • Crone E, van der Molen M. Suiga o atina'e i le faia o filifiliga moni o le olaga: Fa'atinoga i se galuega faitupe sa fa'aalia muamua e fa'alagolago i le ventromedial prefrontal cortex. Neuropsychology Atinaʻe. 2004;25: 251-279. [PubMed]
  • Crone E, Donohue S, Honomichl R, Wendelken C, Bunge S. Brain itulagi fa'atalanoaina fa'aoga tulafono fetuutuunai i le taimi o le atina'e. Journal of Neuroscience. 2006;26: 11239-11247. [PubMed]
  • Dahl R. Atinaʻe faiʻai talavou: O se vaitaimi o faʻafitauli ma avanoa. Annals o le New Academy of Sciences. 2004;1021: 1-22. [PubMed]
  • Diamond J. O le chimpanzee lona tolu: O le evolusione ma le lumanaʻi o le manu a le tagata. Niu Ioka: HarperCollins; 1992.
  • DiBlasio F, Benda B. Eseesega o alii ma tamaitai i aʻoaʻoga o gaioiga tau feusuaiga a talavou. Matafaioi Feusuaiga. 1992;27: 221-240.
  • DiIorio C, Dudley W, Kelly M, Soet J, Mbwara J, Sharpe Potter J. Fesoʻotaʻiga faʻaagafesootai faʻatasi o aafiaga faʻafeusuaiga ma le faʻaogaina o le condom i le va o le 13- i le 15-tausaga le matutua. Tala o le Soifua Maloloina o le Autalavou. 2001;29: 208-216. [PubMed]
  • Drevets W, Raichle M. Reciprocal taofiofia o le faʻaitulagi toto cerebral tafe i le taimi faʻalagona ma le maualuga o le mafaufau faʻagasologa: aʻafiaga mo fegalegaleaiga i le va o lagona ma le cognition. Cognition and Emotion. 1998;12: 353-385.
  • Dumont N, Andersen S, Thompson A, Teicher M. Transient dopamine synthesis modulation i prefrontal cortex: suʻesuʻega in vitro. Su'esu'ega Fai'ai Atina'e. 2004;150: 163-166. [PubMed]
  • Durston S, Davidson M, Tottenham N, Galvan A, Spicer J, Fossella J, Casey BJ. O se suiga mai le diffuse i le focal cortical activity ma le atina'e. Atinae Faasaienisi. 2006;9: 1-20. [PubMed]
  • Durston S, Thomas K, Yang Y, Ulug A, Zimmerman R, Casey BJ. O se faʻavae neural mo le atinaʻeina o le pulea faʻalavelave. Atinae Faasaienisi. 2002;5: 9-16.
  • East P, Felice M, Morgan M. Tuafafine ma uo teine' amioga feusuaʻi ma le fanauina o fanau: Aʻafiaga i taunuʻuga tau feusuaiga a teine ​​talavou. Tusi o le Faaipoipoga ma le Aiga. 1993;55: 953-963.
  • Elkind D. Egocentrism i le talavou. Atinaʻeina o Tama. 1967;38: 1025-1034. [PubMed]
  • Eluvathingal T, Hasan K, Kramer L, Fletcher J, Ewing-Cobbs L. Quantitative diffusion tensor tractography of association and projection fibers i le masani ona atiina ae tamaiti ma talavou. Cerebral Cortex. 2007 Advance Access na lomia ia Fepuari 16, 2007.
  • Ennett S, Tobler N, Ringwalt C, Flewelling R. O le a le aoga o le aoga o le tetee atu i fualaau faasaina? Se fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'iga o su'esu'ega taunu'uga o le Project DARE. Amerika Journal of Health Public. 1994;84: 1394-1401. [PMC free article] [PubMed]
  • Ernst M, Nelson E, Jazbec S, McClure E, Monk C, Blair R, Leibenluft E, Blair J, Pine D. Amygdala ma le nucleus accumbens activation i le tali atu i le mauaina ma le le maua o tupe maua i tagata matutua ma talavou. Neuroimage. 2005;25: 1279-1291. [PubMed]
  • Ernst M, Nelson E, McClure E, Monk C, Munson S, Eshel N, Zarahn E, Leibenluft E, Zametkin A, Towbin K, Charney D, Pine D. Filifiliga filifiliga ma le faʻamoemoeina o taui: O se suʻesuʻega fMRI. Neuropsychologia. 2004;42: 1585-1597. [PubMed]
  • Ernst M, Spear L. Reward system. I: de Haan M, Gunnar M, faatonu. Tusitaulima o le atinaʻe agafesootai neuroscience. Vaega D: Faiga fa'atonutonu: Fa'aosofiaga ma lagona. Niu Ioka: Guilford Press; i lomitusi.
  • Gallagher S. Philosophical conceptions o le tagata lava ia: Aafiaga mo le faasaienisi mafaufau. Trends in Sciences Sciences. 2000;4: 14-21. [PubMed]
  • Galvan A, Hare T, Davidson M, Spicer J, Glover G, Casey BJ. Le matafaioi a le ventral frontostriatal circuitry i aʻoaʻoga faʻavae taui i tagata. Journal of Neuroscience. 2005;25: 8650-6. [PubMed]
  • Galvan A, Hare T, Parra C, Penn J, Voss H, Glover G, Casey BJ. O le amataga o le atinaʻeina o accumbens e fesoʻotaʻi ma le orbitofrontal cortex e mafai ona faʻavaeina amioga lamatia i tupulaga talavou. Journal of Neuroscience. 2006;26: 6885-6892. [PubMed]
  • Galvan A, Hare T, Voss H, Glover G, Casey BJ. Tulaga lamatia ma le fai'ai talavou: O ai e lamatia? Atinae Faasaienisi. 2007;10:F8–F14. [PubMed]
  • Gardner EL. O le neurobiology ma genetics o mea ua fai ma vaisu: aʻafiaga o le faʻamaʻi faʻaletonu o le taui mo togafitiga faʻapitoa i vailaʻau faʻalagolago. I: Elster J, faatonu. Vaisu: Ulufale ma ulufafo. Niu Ioka: Russell Sage Foundation; 1999. itulau 57–119.
  • Gardner M, Steinberg L. Aafiaga a tupulaga i le faia o tulaga lamatia, mea e fiafia i ai, ma le faia o filifiliga lamatia i le talavou ma le matua: O se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga. Atinaʻe o Atinaʻe. 2005;41: 625-635. [PubMed]
  • Green L, Myerson J, Ostaszewski P. Faʻaitiitiga o taui tuai i le gasologa o le olaga: Vaʻaiga o tausaga i galuega faʻaitiitiga taʻitoʻatasi. Faʻagasologa Faʻasalaga. 1999;46: 89-96.
  • Greene J, Nystrom L, Engell A, Darley J, Cohen J. O faavae neural o feteʻenaʻiga mafaufau ma le pulea i le faʻamasinoga lelei. Neuron. 2004;44: 389-400. [PubMed]
  • Grosbras M, Jansen M, Leonard G, McIntosh A, Osswald K, Poulsen C, Steinberg L, Toro R, Paus T. Neural mechanisms o le tetee atu i faatosinaga a tupulaga i le amataga o le talavou. Journal of Neuroscience. 2007;27: 8040-8045. [PubMed]
  • Hall GS. Tupulaga Talavou. Niu Ioka: Appleton; 1904.
  • Harris C, Jenkins M, Glaser D. Eseesega o alii ma tamaitai i le iloiloga o tulaga lamatia: aisea e sili atu ai ona lamatia tamaitai nai lo alii? Fa'amasinoga ma Fa'ai'uga. 2006;1: 48-63.
  • Heberlein A, Adolphs R, Tranel D, Damasio H. Cortical itulagi mo faʻamasinoga o lagona ma uiga faʻapitoa mai tagata savali-malamalama. Journal of Cognitive Neuroscience. 2004;16: 1143-58. [PubMed]
  • Hein K. Mataupu i le soifua maloloina o talavou: O se vaaiga lautele. Uosigitone, DC: Carnegie Council on Adolescent Development; 1988.
  • Hoffman E, Haxby J. Faʻaaliga iloga o le vaʻai mata ma le faʻasinomaga i le tufatufaina atu o le neural system mo foliga vaaia. Natura Neuroscience. 2000;3: 80-84.
  • Hooper C, Luciana M, Conklin H, Yarger R. Adolescents' performance on the Iowa Gambling Task: Aafiaga mo le atinaʻeina o filifiliga ma ventromedial prefrontal cortex. Atinaʻe o Atinaʻe. 2004;40: 1148-1158. [PubMed]
  • Ikemoto S, Wise R. Fa'afanua o sone fa'aoso vaila'au mo taui. Neuropharmacology. 2004;47Faʻaopoopo 1: 190-201. [PubMed]
  • Insel T, Young L, Witt D, Crews D. Gonadal steroids ei ai aʻafiaga faʻalavelave i luga ole faiʻai oxytocin receptors. Tusitala o Neuroendocrinology. 1993;5: 619-28. [PubMed]
  • Insel T, Fernald R. Faʻafefea ona faʻaogaina e le faiʻai faʻamatalaga faʻaagafesootai: Suʻega mo le faiʻai lautele. Iloiloga Faaletausaga o Neuroscience. 2004;27: 697-722.
  • Johnson R, Gerstein D. Amataina o le faʻaaogaina o le ava malosi, sikaleti, mariuana, cocaine, ma isi vailaʻau i faʻalapotopotoga fanau mai i Amerika talu mai le 1919. Amerika Journal of Health Public. 1998;88: 27-33. [PMC free article] [PubMed]
  • Kagan J, Snidman N, Kahn V, Towsley S. O le faʻasaoina o uiga pepe e lua i le talavou. SRCD Monokalafi. 2007 i le lomitusi.
  • Kail R. Suiga o le atinaʻe i le saoasaoa o gaioiga i le taimi o le tamaitiiti ma le talavou. Fomaʻi Faʻapitoa. 1991;109: 490-501. [PubMed]
  • Kail R. Taimi fa'agaioiga, fa'ata'ita'iga, ma mafaufauga fa'avanoa. Journal of Experimental Child Psychology. 1997;64: 67-78. [PubMed]
  • Keating D. O le mafaufau ma le fai'ai. I: Lerner R, Steinberg L, faatonu. Tusitaulima o mafaufauga o talavou. 2. Niu Ioka: Wiley; 2004. itulau 45–84.
  • Killgore W, Yurgelun-Todd D. Faʻagasologa le iloa o aʻafiaga mata i tamaiti ma talavou. Social Neuroscience. 2007;2: 28-47. [PubMed]
  • Knoch D, Gianotti L, Pascual-Leone A, Treyer V, Regard M, Hohmann M, et al. O le fa'alavelaveina o le pito i luma sa'o i luma e ala i le fa'asolosolo fa'asolosolo fa'aoso fa'a-transcranial fa'amaneta e fa'aosofia ai amioga fa'aletonu. Journal of Neuroscience. 2006;26: 6469-6472. [PubMed]
  • Knutson B, Westdorp A, Kaiser E, Hommer D. FMRI faʻaaliga o le faiʻai gaioiga i le taimi o se galuega faʻatuai faʻamalosi tupe. NeuroImage. 2000;12: 20-27. [PubMed]
  • Lenroot R, Gogtay N, Greenstein D, Wells E, Wallace G, Clasen L, Blumenthal J, Lerch J, Zijdenbos A, Evans A, Thompson P, Giedd J. Dimorphism feusuaʻiga o le atinaʻeina o faiʻai i le taimi o le tamaitiiti ma le talavou. Neuroimage. 2007 E maua i le laina Aperila 6, 2007.
  • Lerner R, Steinberg L. O suʻesuʻega faʻasaienisi o le talavou: Past, present, and future. I: Lerner R, Steinberg L, faatonu. Tusitaulima o mafaufauga o talavou. 2. Niu Ioka: Wiley; 2004. itulau 1–12.
  • Liston C, Watts R, Tottenham N, Davidson M, Niogi S, Ulug A, Casey BJ. Frontostriatal microstructure faʻatulagaina lelei le faʻafaigaluegaina o le mafaufau. Cerebral Cortex. 2006;16: 553-560. [PubMed]
  • Luna B, Thulborn K, Munoz D, Merriam E, Garver K, Minshew N, et al. O le fa'amatuaina o galuega fai'ai fa'asalalau lautele e fa'aitiitia ai le atina'eina o le mafaufau. Neuroimage. 2001;13: 786-793. [PubMed]
  • Matini C, Kelly T, Rayens M, Brogli B, Brenzel A, Smith W, et al. Sa'iliga fa'alogona, la'ititi ma le nicotine, ava malosi ma mariuana e fa'aaogaina i le talavou. Tusi a le American Academy of Child and Adolescent Psychiatry. 2002;41: 1495-1502. [PubMed]
  • Matthews S, Simmons A, Lane S, Paulus M. Filifilia faʻagaoioia o le nucleus accumbens i le taimi o le faia o faʻaiuga faʻalavelave. NeuroReport. 2004;15: 2123-2127. [PubMed]
  • May J, Delgado M, Dahl R, Fiez J, Stenger V, Ryan N, Carter C. FMRI e fesoʻotaʻi ma mea na tutupu o taui faʻatatau i gaioiga faiʻai i tamaiti ma talavou. Biological Psychiatry. 2004;55: 359-366. [PubMed]
  • McClure S, Laibson D, Loewenstein G, Cohen J. Separate neural systems e taua vave ma tuai taui tau tupe. Saienisi. 2004;306: 503-507. [PubMed]
  • Miller Ozimek G, Milner R, Bloom F. Faʻatonutonuina o le neuronal oxytocin mRNA e ovarian steroids i le matua ma le atinaʻeina o le hypothalamus. PNAS. 1989;86: 2468-2472. [PMC free article] [PubMed]
  • Millstein S, Halpern-Felsher B. Faʻaaliga o tulaga lamatia ma faʻafitauli. Tala o le Soifua Maloloina o le Autalavou. 2002;31: 10-27. [PubMed]
  • Morse S. Brain overclaim ma solitulafono: O se faʻamatalaga faʻamaonia. Ohio State Journal of Criminal Law. 2006;3: 397-412.
  • Nation M, Crusto C, Wandersman A, Kumpfer K, Seybolt D, Morrissey-Kane E, Davino K. O le a le mea e aoga i le puipuiga: Faʻavae o polokalame puipuia lelei. American Psychologist. 2003;58: 449-456. [PubMed]
  • National Research Council. Puipuia o taʻavale a le tupulaga talavou: Tuuina atu o sao mai le soifuaga o le amio ma agafesootai. Uosigitone: National Academy Press; 2007.
  • Nelson E, McClure E, Parrish J, Leibenluft E, Ernst M, Fox N, Pine D. Faiga fai'ai o lo'o fa'avaeina le taliaina o agafesootai a tupulaga. Polokalame Fa'aletonu o le Mood ma le popole, National Institute of Mental Health; Uosigitone: 2007. Manuscript e le'i lolomiina.
  • Nelson E, McClure E, Monk C, Zarahn E, Leibenluft E, Pine D, Ernst M. O eseesega o le atinaʻe i le faʻaogaina o le neuronal i le taimi o le faʻaogaina o foliga faʻalagona: O se suʻesuʻega fMRI e faʻatatau i mea na tutupu. Journal of Child Psychology, Psychiatry and Allied Disciplines. 2003;44: 1015-1024.
  • Nelson E, Leibenluft E, McClure E, Pine D. Le faʻasalalauga faʻaagafesootai o le talavou: O se vaaiga o le neuroscience i le faagasologa ma lona sootaga i le psychopathology. Tomai FaʻaSaienisi. 2005;35: 163-174. [PubMed]
  • Ochsner K, Bunge S, Gross J, Gabrieli J. Toe mafaufau i lagona: O se suʻesuʻega fMRI o le faʻatonuga o le mafaufau o lagona. Journal of Cognitive Neuroscience. 2002;14: 1215-1229. [PubMed]
  • Overton W. Agava'a ma faiga fa'avae: Fa'agata i le atina'eina o mafaufauga fa'atatau. I: Overton W, faatonu. Fa'afuainumera, mana'omia, ma le fa'atatau: Va'aiga tau atina'e. Hillsdale, NJ: Erlbaum; 1990. itulau 1–32.
  • Patton J, Stanford M, Barratt E. Faʻasologa Faʻasologa o le Barratt Impulsiveness Scale. Journal of Clinical Psychology. 1995;51: 768-774. [PubMed]
  • Paus T. Fa'afanua o le fai'ai matua ma le atina'eina o le mafaufau i le taimi o le talavou. Trends in Sciences Sciences. 2005;9: 60-68. [PubMed]
  • Paus T, Toro R, Leonard G, Lerner J, Lerner R, Perron M, Pike G, Richer L, Steinberg L, Veillette S, Pausova Z. Morphological properties of the action-observation cortical network i tupulaga talavou e maualalo ma maualuga le tetee i faatosinaga a tupulaga. Lautele Neuroscience i le lomitusi.
  • Pellegrini AD, Long JD. O se aʻoaʻoga filifiliga tau feusuaʻiga suʻesuʻega umi o le vavaeeseina o feusuaiga ma le tuʻufaʻatasia i le amataga o le talavou. Journal of Experimental Child Psychology. 2003;85: 257-278. [PubMed]
  • Phelps E, O'Connor K, Cunningham W, Funayma E, Gatenby J, Gore J, Banaji M. Faʻatinoga i luga o fua faʻatatau o suʻesuʻega tuuga e valoia ai le amygdala gaioiga. Journal of Cognitive Neuroscience. 2000;12: 1-10.
  • Prinstein M, Meade C, Cohen G. Fa'afeusuaiga tautala talavou, ta'uta'ua a tupulaga, ma manatu i amioga fa'afeusuaiga a uo mamae. Tusitala o Pediatric Psychology. 2003;28: 243-249. [PubMed]
  • Tulaga J, Lane D, Gibbons F, Gerrard M. Adolescent manatu o le tagata lava ia: Suiga umi o tausaga ma eseesega o itupa i vaega e lua. Journal of Research on Adolescence. 2004;14: 1-21.
  • Reyna VF, Farley F. Tulaga lamatia ma le faʻamaoni i le faia o filifiliga a le tupulaga: Aʻafiaga mo aʻoaʻoga, faʻataʻitaʻiga, ma faiga faʻavae lautele. Scientific Science i le Uiga o Tagata Uma. 2006;7: 1-44.
  • Rilling J, Gutman D, Zeh T, Pagnoni G, Berns G, Kilts CD. O se faavae neural mo felagolagomai lautele. Neuron. 2002;35: 395-405. [PubMed]
  • Sanfey A, Rilling J, Aronson J, Nystrom L, Cohen J. Le faavae neural o le faia o faaiuga tau tamaoaiga i le taaloga ultimatum. Saienisi. 2003;300: 1755-1758. [PubMed]
  • Schulz K, Sisk C. Pubertal hormones, le faiʻai talavou, ma le matua o amioga faʻaagafesootai: Lesona mai le hamster Suria. Molecular ma Cellular Endocrinology. 2006;254-255: 120-126.
  • Simons-Morton B, Lerner N, Singer J. O aafiaga na matauina o pasese talavou i le tulaga lamatia o le avetaavale o avetaavale talavou. Faalavelave Faafuasei ma le Puipuiga. 2005;37: 973-982. [PubMed]
  • Sisk C, Foster D. Le faavae neural o le talavou ma le talavou. Natura Neuroscience. 2004;7: 1040-1047.
  • Sisk C, Zehr J. Pubertal hormones faʻatulagaina le faiʻai ma amioga a le talavou. Faʻasalalau i le Neuroendocrinology. 2005;26: 163-174. [PubMed]
  • Smith E, Udry J, Morris N. Pubertal atinae ma uo: O se faʻamatalaga biosocial o amioga tau feusuaiga a talavou. Journal of Health and Social Behavior. 1985;26: 183-192. [PubMed]
  • Spear L. Le fai'ai talavou ma le tagata inu i le kolisi: Fa'avae olaola o le fa'aogaina ma le fa'aoga sese o le ava. Journal of Studies on Alcohol. 2002;(14):71–81.
  • Spear P. Le fai'ai talavou ma fa'aaliga amio fa'atatau i tausaga. Neuroscience ma Biobehavioral Reviews. 2000;24: 417-463. [PubMed]
  • Steinberg L. Matou te iloa nisi o mea: Soʻotaga talavou ma matua i le vaʻaiga ma le faʻamoemoe. Journal of Research on Adolescence. 2001;11: 1-20.
  • Steinberg L. Tulaga lamatia i le talavou: O ā suiga, ma aiseā? Annals o le New Academy of Sciences. 2004;1021: 51-58. [PubMed]
  • Steinberg L. Faʻaleleia ma aʻafia le atinaʻe i le talavou. Trends in Sciences Sciences. 2005;9: 69-74. [PubMed]
  • Steinberg L. O se auala fou i le suʻesuʻeina o le atinaʻeina o mafaufau talavou; Pepa na tuʻuina atu o se vaega o se faʻasalalauga ua faʻaulutalaina "The MacArthur Juvenile Capacity Study: A New Approach to the Study of Adolescent Cognitive Development," i fonotaga taʻilua a le Sosaiete mo Suesuega i le Autalavou; San Francisco. Mati, 2006.
  • Steinberg L. Tulaga lamatia i le talavou: Vaʻaiga fou mai le faiʻai ma le saienisi amio. Fa'atonuga i le taimi nei i le Saienisi o le mafaufau. 2007;16: 55-59.
  • Steinberg L. Tupulaga Talavou. 8. Niu Ioka: McGraw-Hill; 2008.
  • Steinberg L, Belsky J. O se vaaiga sociobiological i le psychopathology i le talavou. I totonu: Cicchetti D, Toth S, faatonu. Rochester Symposium i Atinaʻe Psychopathology. Vol. 7. Rochester, NY: Iunivesite o Rochester Press; 1996. itulau 93–124.
  • Steinberg L, Cauffman E. O le matua o le faamasinoga i le talavou: Psychosocial mea taua i le faia o filifiliga a le talavou. Tulafono ma Amio a Tagata. 1996;20: 249-272.
  • Steinberg L, Cauffman E, Woolard J, Graham S, Banich M. O le avanoa o tamaiti i le faapau pepe, o le faasalaga oti mo tamaiti, ma le APA ua tuʻuaʻia "flip-flop". 2007. Pe itiiti ifo le matutua o talavou nai lo tagata matutua? Manuscript tuuina atu mo le lolomiina.
  • Steinberg L, Chein J. 2006 Fa'amatalaga mata'utia e le'i fa'asalalauina.
  • Steinberg L, Dahl R, Keating D, Kupfer D, Masten A, Pine D. Psychopathology i le talavou: Faʻapipiʻiina o le neuroscience aʻafia ma le suʻesuʻeina o le tala. I: Cicchetti D, Cohen D, faatonu. Atina'e psychopathology, Vol. 2: Atinaʻe neuroscience. Niu Ioka: Wiley; 2006. itulau 710–741.
  • Steinberg L, Graham S, O'Brien L, Woolard J, Cauffman E, Banich M. O eseesega o tausaga i le lumanaʻi e pei ona iloiloina e ala i lipoti a le tagata lava ia ma le paʻu faaletino. 2007 Manuscript na gaosia mo le lolomiina.
  • Steinberg L, Monahan K. Eseesega o tausaga i le tetee atu i faatosinaga a tupulaga. Atinaʻe o Atinaʻe i le lomitusi.
  • Tamm L, Menon V, Reiss A. Matutua o galuega faiʻai e fesoʻotaʻi ma le faʻalavelave tali. Tusi a le American Academy of Child and Adolescent Psychiatry. 2002;41: 1231-8. [PubMed]
  • Teicher M, Andersen S, Hostetter J., Jr Faʻamaoniga mo le teuteuina o le talipupuni o le dopamine i le va o le talavou ma le matua i le striatum ae le o le nucleus accumbens. Su'esu'ega Fai'ai Atina'e. 1995;89: 167-172. [PubMed]
  • Thompson-Schill S. Neuroimaging suʻesuʻega o mafaufauga faʻapitoa: Faʻailogaina "faʻafefea" mai le "mea" Neuropsychologia. 2002;41: 280-292. [PubMed]
  • Trenholm C, Devaney B, Fortson K, Quay L, Wheeler J, Clark M. Aafiaga o le Fa Igoa V, Vaega 510 Polokalama A'oa'oga Fa'amama. Princeton, NJ: Mathematica Policy Research; 2007.
  • Tribollet E, Charpak S, Schmidt A, Dubois-Dauphin M, Dreifuss J. Faʻaaliga ma faʻaaliga le tumau o le oxytocin receptors i le fetal, pepe, ma le peripubertal rat brain suʻesuʻeina e le autoradiography ma le electrophysiology. Journal of Neuroscience. 1989;9: 1764-1773. [PubMed]
  • Udry J. Hormonal ma agafesootai determinants o le amataina o feusuaiga a talavou. I: Bancroft J, faatonu. O le talavou ma le talavou. New York: Osemalama a le Iunivesite o Oxford; 1987. pp. 70-87.
  • Walker E, Sabuwalla Z, Huot R. Pubertal neuromaturation, lagona popole, ma le psychopathology. Atinaʻe ma Tomaʻi. 2004;16: 807-824. [PubMed]
  • Waraczynski M. Le feso'ota'iga amygdala lautele fa'alautele e pei o se matagaluega fuafuaina fa'avae le tau o taui. Neuroscience ma Biobehavioral Reviews. 2006;30: 472-496. [PubMed]
  • Williams P, Holmbeck G, Greenley R. Adolescent health psychology. Journal of Consulting and Clinical Psychology. 2002;70: 828-842. [PubMed]
  • Wilson M, Daly M. Lethal feteʻenaʻiga sauāga i alii talavou. I totonu: Bell N, Bell R, faatonu. Tulaga lamatia o talavou. Newberry Park, CA: Sage; 1993. itulau 84–106.
  • Winslow J, Insel T. Neuroendocrine faʻavae o le faʻalauiloaina lautele. Faʻamatalaga o loʻo i ai i le Neurobiology. 2004;14: 248-253. [PubMed]
  • Zimring F. sauaga a talavou Amerika. New York: Osemalama a le Iunivesite o Oxford; 1998.
  • Zuckerman M, Eysenck S, Eysenck HJ. Sensation sailiili i Egelani ma Amerika: Faʻasalalauga aganuu, tausaga, ma feusuaiga. Journal of Consulting and Clinical Psychology. 1978;46: 139-149. [PubMed]