Opioid mediation o amioga masani tau feusuaiga (2012)

Fa'amatalaga: Socioaffective Neuroscience & Psychology 2012; 2: 14874 – DOI: 10.3402/snp.v2i0.14874

Kevin S. Holloway, PhD*

Matagaluega o Psychology ma Neuroscience ma Polokalama Amio, Vassar College, Poughkeepsie, NY, ISA

lē faʻatino

O le faʻailoaina o le matafaioi a opioids i le faʻatalanoaina o amioga faʻafeusuaiga aʻoaʻoina ua faigata ona o le faʻaogaina o auala eseese i suʻesuʻega. I lenei iloiloga o loʻo faʻatalanoaina le tele o ituaiga, metotia, ma faʻataʻitaʻiga vailaʻau, o le tele o vaega o faʻasalalauga opioid ua faʻaalia. Opioids e 'ese'ese le a'afia i amioga fa'afeusuaiga fa'atutu ma le le fa'atulafonoina. O le taimi o le tuʻuina atu o se faʻamalosi faʻafeusuaiga i taimi o faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga, aemaise lava i latou e faʻaaogaina mataupu tau tane, e matua aʻafia ai le matafaioi a le opioids i le aʻoaʻoina. Opioids atonu e sili ona taua i le tausiga o amioga faʻafeusuaiga faʻatulagaina i taimi o le le faʻamalosia. E foliga mai e sa'o mo su'esu'ega fa'ata'ita'iga ma fa'atonuga fa'apitoa e tineia se tali fa'afeusuaiga. O nei foliga o le opioid mediation of aʻoaʻoga e foliga mai e le faʻatapulaʻaina i faiga faʻafeusuaiga. O loʻo faʻaalia ai, mo isi vaega o le aʻoaʻoina o feusuaiga e ui lava i foliga faʻapitoa e ogatusa ma taʻiala faʻavae o amioga, o le faʻatalanoaina o amioga faʻafeusuaiga faʻatulagaina e opioids e faʻalagolago i faiga masani i faiga faʻamalosia.

uputatala: opiate; fa'atulagaina; fa'aumatia; tutumau; naloxone; aoaoina

(Lomia: 15 Mati 2012)

Socioaffective Neuroscience & Psychology 2012. © 2012 Kevin S. Holloway. Ole tala lea o le Open Access ua tufatufaina atu i lalo ole aiaiga ole Creative Commons Attribution-Nocommercial 3.0 Unported License (http://creativecommons.org/licenses/by-nc/3.0/), faʻatagaina uma le faʻaaogaina, tufatufaina atu, ma toe gaosia i totonu o soʻo se auala, peʻafai o le uluai galuega o loʻo taua lelei.

O a'oa'oga fa'afeusuaiga ua su'esu'eina i le tele o ituaiga manu fa'ata'ita'iga e aofia ai isumu, hamsters, isumu, blue gouramis ma stickleback fish, salu, lupe, ma lago fua (tagai Crawford, Holloway, & Domjan, 1993; Domjan & Holloway, 1998; Krause, 2003; ma Pfaus, Kippin, & Centeno, 2001 mo iloiloga). O a'oa'oga fa'afeusuaiga e mafai ona suia tali i se mea fa'apitoa. O iole tane e fa'aitiitia le taumafaina fa'atasi pe a uma ona fa'afeiloa'i i tama'ita'i o lo'o tapuni va'a (Kagan, 1955; Tafola, 1961). O isumu tane na faʻatagaina e faʻafeiloaʻi ae le o le ejaculate na faʻaitiitia ai foi taumafaiga faʻamalosi (Kagan, 1955); peita'i, afai e fa'ataga se numera fa'atulagaina o fa'atosina (7), na maua e tama tane le fa'aulu ma le itiiti ifo o le fa'atosina nai lo tama e aunoa ma lenei fa'alavelave (Silberberg & Adler, 1974). O iole fafine o le a fa'atosina atu tane ma filifili i latou mo le muamua ejaculation pe afai e manogi tane i se manogi (Coria-Avila, Ouimet, Pacheco, Manzo, & Pfaus, 2005; Coria-Avila et al., 2008) poʻo le faʻailogaina i se lanu (Coria-Avila et al., 2008) fa'atasi muamua ma avanoa fa'aipoipo e fa'asolo e le fafine. I salu tane, e pupuu le salu fa'atasi pe a uma ona fa'aalia i se fa'aosofiaga fa'afeusuaiga (CS) (Gutierrez & Domjan, 1996). O salu fafine o le a faʻaalia le umi o le faʻaalia o amioga faʻafefeteina i luma o se tama pe a uma ona faʻaalia se CS feusuaʻiga (Gutierrez & Domjan, 1997).

E fa'apena fo'i, o tali ile CS e mafai ona suia ile a'oa'oga fa'afeusuaiga. O salu tama o le a faʻaalia se tali vavalalata faʻaagafesootai i se faʻaosofia faʻamalosi na faʻapipiʻiina muamua ma avanoa faʻafeusuaiga (eg Domjan, O'Vary, & Greene, 1988; Holloway & Domjan, 1993a, 1993b). O tama'i iole o le a fa'aalia le fa'atupula'ia o le suiga o amioga i totonu o se potu lua e feso'ota'i ma avanoa tau feusua'iga (Mendelson & Pfaus, 1989; van Furth & van Ree, 1996; van Furth, Wolterink-Donselaar, & van Ree, 1994). O nei suiga i le tali atu i se CS e faʻaalia e tusa lava pe le faʻasaʻoina e le CS. Mo se fa'ata'ita'iga, o le poto masani ma se tama'ita'i o le a fa'atupuina ai le fa'atuputeleina o fa'auoga fa'apitoa ma fa'auiga fa'atasi i tama'i isumu e fa'aalia mulimuli ane i le mimi fafine (ae le o le tane) (Dizinno, Whitney, & Nyby, 1978). O salu po'a o le a a'oa'o e fa'alatalata atu i se tamai fa'amalama matala mo na'o le va'ai i se matuamoa pe a uma ona fai feusua'iga ma le fafine (Balthazart, Reid, Absil, Foidart, & Ball, 1995).

O suiga ona o a'oa'oga fa'afeusuaiga o lo'o iai mea taua fa'atino. O faiga fa'afeusuaiga a tama'i isumu na fa'aalia i fa'ailoga fa'afeusuaiga na fa'aleleia atili i mataupu e iai fa'alavelave fa'afeusuaiga (Cutmore & Zamble, 1988). I le i'a gourami lanumoana, o le fa'aalia o fa'ailoga fa'afeusuaiga Pavlovian na matua fa'ateleina ai le aofa'i o fanau na gaosia (Hollis, Pharr, Duas, Britton, & Field, 1997). O salu Iapani tane e fa'aalia i se tulaga fa'afeusuaiga e fa'aosoina le tele o sua ma le tele o sua i luga o se fa'ata'ita'iga fa'ameamea (Domjan, Blesbois, & Williams, 1998). Na fa'aalia atili e Adkins Regan ma MacKillop (2003) i salu tama e fa'apea, o le fa'ama'iina i se tulaga fa'afeusuaiga o le a sili atu ona i'u ai i fuamoa fa'asusu. I se tulaga tauvaga sperm, o le faʻaalia i se CS faʻafeusuaiga na faʻatagaina ai salu tane e maua ai le tele o fanau (Matthews, Domjan, Ramsey, & Crews, 2007).

O loʻo i ai se tino tele o tusitusiga o loʻo suʻesuʻeina le opioid mediation o amioga faʻafeusuaiga le aʻoaʻoina i manu (silasila Argiolas, 1999; Paredes, 2009; Pfaus, 1999; Pfaus & Gorzalka, 1987a; van Furth, Wolterink, & van Ree, 1995 mo iloiloga). I se tulaga lautele, o opioids ma fualaau oona o loʻo maua e iai se sao faʻalavelave i amioga faʻafeusuaiga tane ma fafine. Faʻatonuina o le β-endorphin faʻalavelave faʻafefe, intromissions, ma ejaculations i tama tane (McIntosh, Vallano, & Barfield, 1980) ma taofia lordosis amioga i fafine (Pfaus & Gorzalka, 1987b; Wiesner & Moss, 1986). Morphine (Pfaus & Gorzalka, 1987b) ma le methadone (Murphy, 1981) na fa'alavelaveina fo'i tali fa'afeusuaiga tane iole, ma fa'alavelave le lordosis i fafine (Pfaus & Gorzalka, morphine). 1987b). Endomorphin-1, o le endogenous, µ-opioid receptor specific peptide, tui i totonu o le ventricle lona tolu, faʻateleina le faʻaogaina o le ejaculatory latencies ma interintromission intervals, ma faʻaititia le ejaculations (Parra-Gamez, Garcia-Hidalgo, Salazar-Juarez, Anton, & Paredes, 2009). I salu tane, o le δ-opioid agonist D-Ala2-Feiloai5-enkephalinamide tui i totonu o nofoaga muamua ma pito i luma o le hypothalamic na faʻaitiitia ai amioga faʻamalosi ma feusuaiga (Kotegawa, Abe, & Tsutsui, 1997).

E ui o loʻo i ai faʻamatalaga e faʻapea o aʻafiaga faʻalavelave o opioids o fua ma nofoaga o le pulega faʻapitoa (eg Agmo, Rojas, & Vazquez, 1992; Fa'aili & Au, 1990; Mitchell & Stewart, 1990; van Furth, van Emst, & van Ree, 1995), o le fa'ai'uga lautele o le opioids e fa'asaina amioga fa'afeusuaiga e tele lava ina fa'amaonia e su'esu'ega fa'atasi ai ma tagata fa'afeusuaiga opioid o latou pulega e faafaigofie ai le tali atu i feusuaiga. Naloxone ua lipotia mai e faʻaosofia ai le faʻafeusuaiga i tamaʻi iole e le mafai ona faia feusuaʻiga (Gessa, Paglietti, & Pellegrini Quarantotti, 1979). E le gata i lea, na faʻaitiitia ai le taofiofia i le muamua mauga ma faʻaitiitia ai le numera o faʻasalaga aʻo leʻi faia le ejaculation (McIntosh et al., 1980). O le Naloxone fo'i na fa'ateteleina le amataga o le vaivai o feusuaiga i tama'i isumu (pei ona lipotia i le Pfaus & Gorzalka, 1987a). I tama tane, o le naltrexone na faʻaitiitia ai le faʻaogaina i luga o le mauga muamua ma faʻaitiitia ai le faʻaogaina aʻo leʻi faʻafefe (Murphy, 1981). O salu Iapani tane na faʻaalia le tele o amioga faʻafeusuaiga pe a tuʻuina i totonu ole tui ole naloxone (Kotegawa et al., 1997; Riters, Absil, & Balthazart, 1999). E tatau ona maitauina o le tasi itu o amioga faʻafeusuaiga tane, o le postejaculatory refractory period, ua lipotia i le tele o taimi e faʻateleina e tui naloxone (McConnell, Baum, & Badger, 1981; Sachs, Valcourt, & Flagg, 1981). I isumu fafine, o amioga lordosis na faafaigofieina e tui tutotonu o le naloxone (Sirinathsinghji, 1984; Sirinathsinghji, Whittington, Audsley, & Fraser, 1983) e ui lava o tui i totonu o le opioid antagonists ua lipotia mai e le aoga pe itiiti le aoga (Wiesner & Moss, 1986).

Ona o le taua o le aʻoaʻoina i faiga faʻafeusuaiga ma le foliga manino o le faʻatalanoaina o le opioids i amioga faʻafeusuaiga e le o aʻoaʻoina, o le le lava o suʻesuʻega na fuafuaina faapitoa e suʻesuʻe ai le matafaioi a opioids i aʻoaʻoga faʻafeusuaiga o se mea e ofo ai. O se tasi o mafuaʻaga e foliga mai e leai se suʻesuʻega faʻaonapo nei o le faʻatalanoaina o aʻoaʻoga faʻafeusuaiga e opioids atonu o le tele o faʻaiʻuga o loʻo tuʻuina atu i suʻesuʻega o loʻo i ai nei ua faigata ona faʻamatalaina. O le sini o lenei iloiloga o le tuʻuina atu lea o suʻesuʻega avanoa o le opioid mediation o le aʻoaʻoina o amioga faʻafeusuaiga, suʻesuʻe auala na faʻaaogaina, ma tuʻuina atu se faʻamatalaga faʻapitoa mo le le tutusa o taunuuga. E ono fa'aosofia atili ai su'esu'ega fa'apitoa o le va'aiga o nei puluvaga taua e lua o amioga fa'afeusuaiga.

Faʻataʻitaʻiga e faʻatatau i le matafaioi a opioids i aʻoaʻoga faʻafeusuaiga

O suʻesuʻega muamua na suʻesuʻeina le opioid mediation o aʻoaʻoga faʻafeusuaiga na taumafai e iloilo le suiga o tau o taui ona o le faʻaogaina o le opioid system. Afai e fa'atalanoaina e le opioids taui tau feusua'iga, e tatau la ona a'afia le latou poloka ile mauaina o tali fa'afeusuaiga. Miller ma Baum (1987) fa'aaogaina se fa'ata'ita'iga fa'apitoa mo nofoaga (CPP). Na fa'ataga tama'imoa e fa'afeusua'i i le ejaculation (silasila Camacho, Portillo, Quintero-Enriquez, & Paredes, 2009, mo faʻamatalaga o le taua o le ejaculation i CPP procedures) faʻatasi ma se fafine 10 taimi i se potu muamua e le o manaʻomia. I isi aso, na faʻaalu ai e alii le taimi lava e tasi i le potu lona lua, e sili ona fiafia i ai. I le mae'a ai o nei fa'ata'ita'iga fa'apitoa, sa fa'a'a'a'a pe fa'a'ole'ole tane. Ona fa'atagaina lea oi latou e avanoa fa'alua i so'o se potu pe a uma le naloxone peripheral (5.0 mg/kg SC) po'o tui fa'alua ta'avale saline, tasi le 7 aso pe a uma le taotoga ma le tasi 14 aso pe a uma le taotoga. I nei suʻega 15 minute suʻega, e leai se fafine na iai. O tane na faʻasusu, tui i le naloxone, poʻo mea uma e lua na faʻaalia le faʻaitiitia o le aofaʻi o le taimi na faʻaalu i le potu muamua e le o manaʻomia (lea na latou feiloai ai ma le fafine) i le aso 7. I le aso 14, o lenei aafiaga na toe faʻamaonia. fa'atasi ai ma se aafiaga sili atu ona iloga i mataupu fa'a'ai ua tui i le naloxone. O nei taunuʻuga na faʻamatalaina o loʻo faʻaalia ai se faʻaititia o le taui e maua mai i mea faʻamalosi a se fafine talia.

I se fa'ata'ita'iga tutusa a le CPP (Agmo & Berenfeld, 1990), o tamaʻi isumu na tui i totonu ole vai faʻafefe poʻo le naloxone (16 mg / kg) aʻo leʻi oʻo i le tasi ejaculation ma tuʻuina i totonu o se potu muamua e le fiafia i ai mo le 30 min. E tolu faʻataʻitaʻiga faʻamalosia faʻafeusuaiga na faʻatautaia, fesuiaʻi ma faʻataʻitaʻiga e tolu lea na maua ai e mataupu uma ni tui vai faʻafefe ma faʻaalu 30 min i le potu muamua na manaʻomia. E le gata i lea, e ogatasi ma le faʻamatalaga e faʻatautaia e le opioids taui tau feusuaiga, na maua le naloxone e poloka ai le mauaina o se CPP.

Ae paga lea, o le isi lipoti faʻataʻitaʻiga na lomia i le tausaga lava e tasi na faʻalavelaveina ai lenei faʻamatalaga o faʻamaumauga. Mehrara ma Baum (1990) toe faʻaaogaina se faʻataʻitaʻiga CPP. I lenei tulaga, peitaʻi, nai lo le faʻaipoipo ma se fafine aʻo leʻi tuʻuina i totonu o le potu CPP, na faʻatagaina tama tane e faʻafeiloaʻi saʻo ma le fafine i totonu o le potu muamua e le fiafia i ai. O tane na fa'amea pe fa'amama ma maua ni tui masima po'o le 1 po'o le 5 mg/kg tui o le naloxone i le pito i luma a'o le'i fa'amalosia fa'afeusuaiga. E valu vasega aʻoaʻoga na faʻatautaia, e fa lea na faʻaalia ai alii i tamaʻitaʻi i totonu o potu muamua e le o manaʻomia mo le oʻo atu i le 1 h e ausia ai le ejaculation ma le fa i isi aso na faʻaalu ai e alii le tele o le taimi na o latou i totonu o le potu muamua e fiafia i ai. . Pe a faʻatusatusa i le saline-injected controls, e leai se fua o le naloxone na faʻaitiitia ai le mauaina o se CPP mo le potu muamua e le o manaʻomia i totonu o le tulaga le atoatoa poʻo le castrated (e ui o se faʻasologa o loʻo lipotia mo le naloxone e faʻaitiitia ai le CPP i mataupu faʻafefe). O le mea e malie ai, i se faʻataʻitaʻiga lona lua na faʻataʻitaʻia ai Miller ma Baum (1987), na toe maua le naloxone e iai sona aʻafiaga e pei o lenei faʻataʻitaʻiga muamua. O le taimi lenei, e ui i lea, e tusa ai ma mea na maua i le suʻega 1, o nei faʻamatalaga fou na faʻamatalaina e atagia ai se aʻafiaga i le faʻatinoga o le CPP ma fautuaina i le au tusitala e le o aafia le opioids i le faʻasologa o taui muamua ae i latou o loʻo aʻafia ma faʻamalosia faʻamalosia. .

I nei suʻesuʻega a le CPP talu ai, na faʻaalia ai tane i se potu avanoa i aso e le faʻamalosia. O se isi faiga e aofia ai le fa'aalia o iole po'a i se tama'ita'i e le talia i totonu o le potu muamua e mana'omia i aso e foliga mai e le'i fa'amalosia. Hughes, Everitt, ma Herbert (1990) faʻaaogaina lenei faʻatulagaga o se tasi o suʻega e lua o faʻasalalauga opioid o aʻoaʻoga faʻafeusuaiga. O iole tane na tuʻuina atu i ai le valu 15-min faʻamalosia faʻaalia i tamaʻitaʻi faʻafeiloaʻi i totonu o le potu muamua e le fiafia i ai e fesuiaʻi faʻatasi ma faʻaaliga tutusa i tamaʻitaʻi e leʻi taliaina i totonu o le potu muamua e sili ona fiafia i ai. β-endorphin poʻo le naloxone na faʻapipiʻiina i totonu o le medial preoptic area-o le pito i luma o le hypothalamic area, poʻo le naloxone na tuʻuina atu i le lautele (5 mg / kg) aʻo leʻi faia se suʻega suʻega 15-min lea na aveese ai fafine. Na fa'atagaina tane e filifili saoloto po'o fea potu e fa'aalu ai le taimi mo le umi o le su'ega. E leai se aafiaga o le β-endorphin poʻo le naloxone faʻapipiʻiina i le faʻatinoga o le CPP. Systemic naloxone na faʻaititia le faʻaaliga o le CPP i lenei tulaga.

O le suʻega lona lua na faʻaaogaina e Hughes et al. (1990) o se fa'asologa lona lua o meafaigaluega fa'apipi'i. Na muamua aʻoaʻoina iole tama e faʻafesoʻotaʻi se moli faʻamalosi (le CS) ma le faʻamalosi i le ejaculation. Ona aʻoaʻoina lea o i latou e tulei le leve ma le faʻaalia o le CS e fai ma faʻamalosi. Na tuuina atu le tamaitai i le faaiuga o se sauniga. I le taimi muamua, na maeʻa le tali e tasi, ae i le taimi o le suʻega, o le numera o tali e manaʻomia e maua ai le avanoa i se tamaʻitaʻi na faʻatuputeleina i le 100, ona faʻaalia ai lea o se taimi faʻatulagaina taimi ma tama i le faaiuga o le aʻoaʻoga. faia pe tusa ma le 200 tali (ma maua 20 CS fa'aaliga) a'o le'i fa'afeiloa'i le fafine. β-endorphin infusion i totonu o le medial preoptic area o le pito i luma o le hypothalamus (mPOA) e leai se aafiaga i le amio meafaigaluega. O le pulega lautele o le naloxone i le 5 mg / kg, ae le o le 1.0 poʻo le 2.5 mg / kg, na maua e faʻaitiitia ai le numera o tali na faia e maua ai le avanoa i le fafine.

Na toe faʻaaogaina e Agmo ma Gomez (1993) le faʻagasologa o le CPP na faʻalauiloaina i Agmo ma Berenfeld (1990). Ae ui i lea, i lenei tulaga, o le naloxone, i le tulaga o le methylnaloxonium, na faʻapipiʻiina i le 5 μg / cannula i totonu o le mPOA poʻo le nucleus accumbens (NAC) o tamaʻi iole 1 min aʻo leʻi faia le CPP taualumaga. E pei o le taimi muamua, na faʻatagaina tane e tasi le ejaculation i se isi nofoaga e taofi ai ona siitia atu lea i le potu muamua e le o manaʻomia o le CPP apparatus mo 30 min. I isi aso, na faʻafefeteina le saline, leai se fafine na tuʻuina atu, ma o tane na tuʻuina mo le 30 min i totonu o le potu muamua na manaʻomia. Naloxone fa'aulu i totonu o le mPOA ae le o le NAC na poloka le CPP ae e le'i afaina ai tali fa'afeusuaiga fa'asaga i le fafine. O lenei mea na fautua atu i tusitala o le mPOA o le nofoaga o taui tau feusuaiga.

O fa'aosofiaga fa'afeusuaiga ma a'oa'oga fa'afeusuaiga ua su'esu'eina fo'i i tama'i isumu e ala i le su'esu'eina o le suiga o le tulaga o le mafaufau. I totonu o le pa e lua, a'o le'i fa'aofiina se tama'ita'i, o le a fa'aalia e ali'i le fa'atuputupula'ia o le aofa'i o suiga o tulaga fa'atasi ma le fa'aalia pea o le fa'afeusuaiga ma se tama'ita'i ae le o le fa'aalia i se fafine e le talia. I le tele o suʻesuʻega toetoe lava tutusa o suiga o le maualuga o le vaʻai, na maua ai le naloxone e taofia ai le faʻateleina o suiga o le maualuga o le vaʻai. I nei faiga, na tuʻuina atu tane i totonu o se masini suʻega bilevel, ma 5 minute mulimuli ane, na faʻafeiloaʻi ai se tamaʻitaʻi faʻafeiloaʻi i totonu o le potu (i le tulaga e le o iai le tane i le taimi nei). O le pulega o le naloxone peripheral na i ai se aafiaga pe i le 1.0 poʻo le 10.0 mg / kg doses (van Furth, Wolterink-Donselaar, & van Ree, 1994), i suʻega i le taimi o le malamalama o le aso (van Furth & van Ree, 1994) ma pe a fa'aulu sa'o i totonu o le vaega o le ventral tegmental (van Furth & van Ree, 1996). O nei faʻamatalaga uma o loʻo faʻamatalaina o loʻo fautua mai ai se matafaioi mo opioids i le faʻaosofia o feusuaiga. O se suʻesuʻega talu ai nei, e ui i lea, e taʻua ai lenei mea ma isi faʻamatalaga o se vaega o le opioid i le faʻaosofia o feusuaiga e fesiligia.

Agmo (2003b) na tuʻuina atu se metotia faʻalelei mo le suʻesuʻeina o lagona faʻafeusuaiga. Sa tuu iole po'a i totonu o se malae su'ega tele. E lua potu sa faapipii i pito faafeagai ma itu faafeagai o puipui uumi o le malae su'ega. E mafai ona tu'u i totonu o nei potu fa'amalosi, e pei o le fa'ata'ita'i ma le le talia o tama'ita'i, ma fa'amauina ai le fa'ai'uga o amioga a tama. Fa'aaogāina o lenei masini, Agmo (2003a) na mafai ona suʻesuʻeina le faʻaosofiaina o feusuaiga aʻo faʻaogaina le opioid system. O mataupu na tu'uina atu i le taimi lava e tasi ma se tama'ita'i fa'alogo i le tasi potu ma se ali'i fa'afeusuaiga fa'apitoa i le isi potu. Na ia lipotia mai e leai se morphine tui (1, 4, poʻo le 8 mg / kg) poʻo le naloxone (1, 4, ma le 16 mg / kg) na i ai ni aafiaga manino i le faʻaosofiaina o feusuaiga. O le peripheral opioid agonist loperamide na aafia ai filifiliga i nei suʻega ae e ala i masini e le o le opioid. O le mea lea, na faʻauʻu ai e Agmo e le taua tele le opioids mo le faʻafeusuaiga i tamaʻi iole.

I tama salu Iapani, fa'aitiitiga tau fa'afeusuaiga (Holloway & Domjan, 1993b) po'o le fa'aosofiaga fa'afeusuaiga (Holloway & Domjan, 1993a) na mafua ai le faʻaitiitia o le tali atu i se faiga faʻafeusuaiga faʻataʻitaʻiga. I nei faiga, e masani lava ona tu'uina atu i ai salu po'a se fa'aaliga puupuu (30 s–1 min) o le CS ona soso'o ai lea ma le avanoa i se matuamoa salu. Afai o le tulaga lea e faʻatalanoaina ai e le opioids taui faʻafeusuaiga poʻo le faʻaosofia i salu, ona poloka ai lea o le opioid receptors e le naloxone e tatau ona iu i le suia o le tali atu i le CS.

O se tasi o auala e su'esu'e ai amioga fa'afeusuaiga i salu o le tu'uina atu lea o tane i se avanoa va'aia i se fafine i tua o le faitoto'a ma se va vaapiapi i totonu e pei o le CS. Ona soso'o ai lea ma le fa'aulufale i le matuamoa. A'o le'i faia feusua'iga ma le matuamoa, e itiiti se taimi e fa'aalu ai le tama i le fa'amalama fa'amalama. A maeʻa le faʻaipoipo, o le a tu le tama i le faamalama mo se taimi umi. Riters et al. (1999) faʻaaogaina lenei metotia e iloilo ai aʻafiaga o le naloxone i luga o le faʻatinoina o amioga faʻafeusuaiga faʻanofo. E leai se mea faʻapitoa (faʻateleina doses o le 1.0, 10.0, ma le 50.0 mg / kg) poʻo le tui tutotonu o le naloxone i totonu o le ventricle lona tolu na i ai se aʻafiaga i le faʻatinoina o le amio faʻafeusuaiga. Sa faaauau pea ona tilotilo salu po'a i le fafine i le matala o le faitoto'a.

I se suʻesuʻega tulitatao, na faia ai e Holloway, Cornil, and Balthazart (2004) ni faʻataʻitaʻiga faʻafeusuaiga e iva faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga ma salu tane e pei ona faamatalaina i luga. Ona, ona o le va'aia o le matuamoa salu ua iloa e tauia (Holloway & Domjan, 1993b), o mataupu na faʻataʻitaʻiina i faʻataʻitaʻiga e le faʻamalosia. O lona uiga, o le aga'i atu i le pupuni o le faitoto'a na su'esu'eina i fa'amasinoga e valu lea e le'i iai le fafine i tua o le faitoto'a. I le taimi o nei faʻataʻitaʻiga faʻaumatia, o tui tutotonu o le naloxone na maua e faʻaitiitia ai le tali atu i feusuaiga i mataupu pe a faʻatusatusa i le saline-infused controls.

Talu ai ona o le aveeseina o le fafine na suia ai le CS i le va o le mauaina ma le faʻaumatiaina o faʻataʻitaʻiga, e ono mafai ona faʻaitiitia le tali atu ona o le naloxone e faʻaleleia ai le mafaufau o tane i le suiga o le CS. Ina ia taofiofia lenei mea, na faʻatonuina salu tane e faʻalatalata atu i se mea faʻaosofia e mafai ona tuʻuina i le taimi o faʻataʻitaʻiga faʻaumatia (silasila Holloway & Domjan, 1993a, 1993b). E tusa lava pe tumau pea le CS i le mauaina ma le faʻaumatiaina o faʻataʻitaʻiga, o tui tutotonu o le naloxone na matua faʻaitiitia ai faiga faʻafeusuaiga e tali atu i le taimi o le faʻaumatia (Holloway, Shaw, Cornil, ma Balthazart, 2009).

Riters et al. (1999) lipotia aafiaga eseese o tui totonugalemu ma peripheral o le naloxone i luga o amioga feusuaʻi e le faʻamaonia i tama tane Iapani salu. Ina ia faʻataʻitaʻiina aʻafiaga o tui o le naloxone i luga o amioga faʻafeusuaiga, e lua faʻataʻitaʻiga na faia ma se mea faʻaosofia e pei o le CS. I le fa'ata'ita'iga muamua, o salu tane na mua'i fa'atūina e fa'alatalata atu i le CS e ala i le fa'apipi'iina o le 30 s fa'aalia i le fa'aosofiaga ma le 5 min o le avanoa fa'atasi i se moa. I le taimi o le faʻaumatia, o tane na tui faʻatasi i le naloxone (30 mg / kg) aʻo leʻi faʻaalia i faʻasalalauga CS naʻo ia. O le Naloxone na matua fa'afaigofieina le fa'aumatiaina o faiga fa'afeusuaiga i le CS fa'aletonu pe a fa'atusatusa i le saline-injected controls. I le fa'ata'ita'iga lona lua, na tui ai salu tane i le fua tutusa o le 30 mg/kg o le naloxone a'o le'i faia fa'atasia CS-salu moa ta'itasi. E feteenai ma le mea o le a faʻamoemoeina pe a fai o le opioid system e aʻafia ai i feusuaiga poʻo taui, o tane naloxone-injected na maua le tali faʻafeusuaiga i le CS i le fua tutusa e pei o le saline-injected controls (Holloway & Jensen, 1997).

Mulimuli ane, o aʻafiaga o le naloxone (30 mg / kg) na tuʻuina atu i fafo i le taimi o le mauaina ma le faʻaumatia o vaega o se faʻataʻitaʻiga faʻafeusuaiga faʻataʻitaʻiga na suʻesuʻeina (Holloway & Meerts, 2003). Ma le isi, i le faʻatulagaina o faʻataʻitaʻiga na faʻapipiʻiina se CS faʻamaonia ma le faʻamalosi, naloxone e leai se aʻafiaga i le atinaʻeina o le faʻaogaina o le tali atu i le CS. I le taimi o faʻasalalauga CS e le faʻamalosia, e ui i lea, na faʻaauau pea le tui o le naloxone ma faʻafaigofieina le faʻaumatiaina o le tali atu i feusuaiga.

I suʻesuʻega uma o loʻo i luga, o manu poʻa na avea ma mataupu. O lo'o i ai se su'esu'ega fa'atapula'a o le matafaioi a le opioids i le fa'atalanoaina o amioga fa'afeusuaiga fafine. Ua su'esu'eina CPP Feusuaiga i isumu fafine na tui ile naloxone (Paredes & Martinez, 2001). Na fa'atagaina tama'ita'i e fa'agasolo fa'atasi i le ejaculation a'o le'i tu'uina i totonu o se potu muamua e le'o mana'omia mo le 30 min. I isi aso, latou te faʻaaluina le tele o le taimi i totonu o le potu muamua na sili ona fiafia i ai. Aʻo leʻi oʻo i faʻataʻitaʻiga faʻamalosia taʻitasi, o mataupu fafine na tui ile naloxone (4 mg / kg) poʻo le vai faʻafefe. E pei ona lipotia mo tamaʻi iole i lenei CPP paradigm (eg Agmo & Berenfeld, 1990), naloxone poloka le mauaina o se CPP feusuaiga.

Mulimuli ane, o lenei faʻataʻitaʻiga CPP faʻafeusuaiga ma tamaʻitaʻi iole mataupu na vavalalata faʻatasi ma infusions o le naloxone i le mPOA, ventromedial nucleus o le hypothalamus (VMH), le amygdala (Me), ma le NAC (Garcia-Horsman, Agmo, & Paredes, 2008) . Naloxone (5 µg infusions) i totonu o le mPOA, VMH, ma Me na poloka le mauaina o se CPP feusuaʻiga.

O le faʻatalanoaga o le opioid o amioga faʻafeusuaiga fafine aʻoaʻoina na suʻesuʻeina foi i se faʻataʻitaʻiga e fiafia i paaga (Coria-Avila et al., 2008). E pei ona ta'ua muamua, e mafai ona fa'afeso'ota'i fa'ailoga olfactory ma fa'aaliga va'aia muamua ma avanoa fa'anofo fa'avavevave. O iole fafine ua lipotia mai e sili atu i tane ua faailogaina i se manogi sa i ai muamua i le taimi o le vaeluaga (Coria-Avila et al., 2005). I faʻataʻitaʻiga e lua, Coria-Avila et al. (2008) faʻataʻitaʻiina pe mafai ona poloka le mauaina o lenei manaʻoga e le peripheral naloxone (4 mg / kg) tui aʻo leʻi faʻatulagaina faʻataʻitaʻiga. I le fa'ata'ita'iga 1, na tu'uina atu i tama'ita'i tane manogi sekati i tulaga fa'ata'amilosaga fa'atasi ma tama e le'o manogi i tulaga fa'aipoipo e le mafai ona latou fa'asao. I le fa'ata'ita'iga 2, o tama'i isumu albino ma lanu lanu na avea o ni pa'aga saosaoa ma le saosaoa i vaega fa'afeagai. I fa'ata'ita'iga uma e lua, o le naloxone na tui i le taimi o le fa'atauga na maua e fa'alavelaveina ai le mana'oga mo se tama o lo'o fa'ata'ita'iina fa'ata'ita'iga fa'atatau ile taimi ole su'ega e le o ni vaila'au.

E tatau ona maitauina o le fiafia i paaga faʻapipiʻi ua suʻesuʻeina foi i tamaʻi iole i le tulaga o le ejaculatory prefered. O isumu tane na tuʻuina atu i le naloxone peripheral (5mg / kg) tui aʻo leʻi faia le 10 faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga ma se almond-scented fafine na le mafai ona faʻaalia se manaʻoga e faʻafefe ma se fafine manogi tutusa i se suʻega suʻesuʻe mulimuli ane avanoa avanoa ma fafine manogi ma le manogi (Ismail, Girard -Beriault, Nakanishi, & Pfaus, 2009).

Fa'afeusuaiga pheromones i moega tama tane eleelea e mafai ona maua ai se CPP i isumu fafine. O tamaitai na faʻatagaina e suʻesuʻe se malae suʻega tele o loʻo i ai i le tasi itu se ipu o moega palapala ma i le isi itu o se ipu o moega mama i le 10 minute faʻataʻitaʻiga i 4 aso sosoo na maua ai e sili atu le faʻaalu o le taimi i luga o le itu o loʻo i ai le moega palapala i se isi. fa'ata'ita'iga su'ega e le fa'amalosia. Naloxone (1 ma le 10 mg / kg) faʻatautaia i le taimi o le faʻatulagaina (ae le o le suʻega) vaega e leʻi faʻalavelaveina le mauaina o le CPP feusuaʻiga (Agustin-Pavon, Martinez-Ricos, Martinez-Garcia, & Lanuza, 2008).

Talanoaga

A'o fa'amalamalama manino mai su'esu'ega na toe iloiloina, o fa'asologa eseese na fa'aaogaina e iloilo ai le matafaioi a le opioids i amioga fa'afeusuaiga a'oa'oina. Faʻalagolago i taualumaga o loʻo taʻua, e mafai e se tasi ona faia se finauga e faʻapea o le opioids e faʻatalanoa pe leai se sao i le mauaina o tali faʻafeusuaiga ma e, o le mea lea, e aʻafia ai i feusuaiga ma le faʻaosofia pe leai. E oo lava i totonu o le auala sili ona faʻaaogaina, CPP, o loʻo i ai ni faʻalavelave e mafai ai ona maua uma seti o faaiuga. Peita'i, e foliga mai e lē sa'o uma seti o fa'ai'uga.

O se tasi o auala e iloilo ai nei faiga o le suʻesuʻeina lea pe o iai ni mea e masani ai i tulaga o loʻo lipotia ai le opioids e aʻafia ai le tali atu i feusuaiga, ma ioe, i tulaga e foliga mai e le aofia ai opioids i le faʻatalanoaina o tali aʻoaʻoina. Mehrara ma Baum (1990) o loʻo tuʻuina mai ai se amataga manaia aua latou te lipotia suʻesuʻega e lagolagoina uma le matafaioi mo opioids i aʻoaʻoga faʻafeusuaiga (faʻataʻitaʻiga 2) ma fautua mai e le aofia ai opioids (faʻataʻitaʻiga 1). O le eseesega tele i le va o faʻataʻitaʻiga e lua o le, i le taimi muamua, na faʻatonuina le naloxone aʻo leʻi faʻaogaina le CS aoga (le potu muamua e le fiafia i ai) ma le faʻamalosia o feusuaiga (US) (copulation to ejaculation). O lea la, CS-US pairings na faia i lalo o le faatosinaga a le naloxone pulega. I le faʻataʻitaʻiga lona lua, CS-US pairings na faia aʻo leʻi faʻatonuina le naloxone, ma i le taimi o le suʻega, pe a faʻatonuina le naloxone, naʻo le CS na avanoa i le mataupu tane. Ioe, o lenei CS naʻo le suʻega faʻataʻitaʻiga o le tulaga lea i Miller ma Baum (1987) foi, ma na lipotia mai se aafiaga o le naloxone. O le mea e malie ai, o le mataupu e mafai ona faia i le tele o tulaga CPP lea na maua ai le naloxone e faʻaitiitia ai aʻoaʻoga faʻafeusuaiga, o le mataupu na faʻaalia i le CS naʻo ia. I suʻesuʻega a Agmo ma Berenfeld (1990), Agmo ma Gomez (1993), Paredes ma Martinez (2001), ma Garcia-Horsman et al. (2008), na faʻatonuina le naloxone ma faia le faʻamalosi aʻo leʻi tuʻuina mataupu i le potu CS. Ma, mo le 30 min, o mataupu na faʻaalia i faʻaaliga o le potu e aunoa ma le faʻaalia atili i se paaga feusuaʻiga, ae aʻo i lalo o le faatosinaga o le opioid blockade e le naloxone. CS naʻo faʻamatalaga i Pavlovian conditioning e, ioe, e taʻua o faʻataʻitaʻiga faʻaumatia. O taualumaga a le CPP na faatoa taʻua, naʻo le faʻataʻitaʻiga 1 o Mehrara ma Baum ma le CPP taualumaga a Agustin-Pavon et al. (2008) o le naloxone na faʻatinoina i le taimi o le CS masani faʻapipiʻi US vaega maua ma leai se aafiaga taua o le naloxone na lipotia i tulaga uma. O a'afiaga a Naloxone i le fa'ata'ita'iga 2 o Mehrara ma Baum ma Miller ma Baum sa manino lava i taimi o fa'ata'ita'iga fa'aumatia ona e mautinoa o ona a'afiaga i isi fa'ata'ita'iga a le CPP na faatoa ta'ua.

Fa'apea e leai se aoga o le naloxone i taimi o fa'ata'ita'iga fa'atauga a le CS-US ae e iai sona a'afiaga i le taimi e fa'aumatia ai, CS-na'o ia, o fa'ata'ita'iga e fa'apena fo'i ona fa'ataga uma fa'amaumauga o salu. I Riters et al. (1999), naloxone e le'i a'afia ai le fa'atinoina o amioga fa'afeusuaiga. I fa'ata'ita'iga ta'itasi, o le aga'i atu o salu tane i le fa'amalama CS na fa'amalosia e ala i le fa'aalia o le matuamoa salu, e iloa e lagolagoina le amio fa'a-Pavlovian (Holloway & Domjan, 1993b). I Holloway ma Jensen (1997) ma i Holloway ma Meerts (2003), o su'esu'ega tuusa'o o le mauaina ina ua mae'a le pulega o le naloxone na fa'aalia ai e leai ni a'afiaga o le poloka o le opioid. I faiga fa'aumatia uma (Holloway et al., 2004; Holloway et al., 2009; Holloway & Jensen, 1997; Holloway & Meerts, 2003), ae ui i lea, o le naloxone e faʻaitiitia ai le tali atu i feusuaiga poʻo le tele ma faʻafaigofieina le faʻaumatia.

Ole manatu ole poloka ole opioid e a'afia ai le a'oa'oina o amioga fa'afeusuaiga e na'o le fa'atalanoaina ole fa'aumatia e mana'omia ai se suiga e fa'atatau i fa'ai'uga i isi pepa. O amioga faʻafeusuaiga tuʻufaʻatasia e matua teteʻe lava i le faʻaumatia pe a leai se faʻatonuga o le naloxone (silasila i le Balthazart et al., 1995). Masalo, o opioids e faʻatalanoaina lenei faʻaauau o le tali atu i feusuaiga. I faʻataʻitaʻiga masani faʻatau, i le taimi o le CS e vave ona mulimulitaʻia e le US feusuaiga, e leai se manaʻoga mo le faʻamalosi. O le tali atu i le CS e vave ona soso'o ma avanoa fa'afeusuaiga. I faʻataʻitaʻiga faʻaumatia, o le CS e le o mulimulitaʻia e le US ma o le mea lea, afai o le tali atu e faʻaauau ai se faiga faʻamalosi e tatau ona faʻagaoioia. O le opioids e mafai ona tuʻuina atu lenei masini, ma poloka a latou gaioiga, o le mea lea, e tatau ona faʻalavelaveina e le gata i le faʻaogaina o feusuaiga i le taimi o le faʻaumatia ae faʻapea foʻi i taimi umi o faʻaaliga CS sosoo ai ma se taui faʻafeusuaiga ma i le taimi umi, e le o se faʻauluuluga faʻafeusuaiga faʻamalosia e tauia le tele o mea faigaluega tali. O le mea lea ua lipotia ma toe iloiloina iinei. O le CS i totonu o se faʻataʻitaʻiga potu lua o le faʻamatalaga o le potu lava ia. I suʻesuʻega e tolu o le suiga o le tulaga o le mafaufau (van Furth & van Ree, 1994; van Furth & van Ree, 1996; van Furth, Wolterink-Donselaar, & van Ree, 1994), na faʻaalu e le tamaʻi iole le 5 min i totonu o le potu aʻo leʻi tuʻuina atu le fafine. O le tali atu i feusuaiga, i le tulaga o le mea e foliga mai e masani ona suʻesuʻe (vaai Domjan, Mahometa, & Matthews i le mataupu faʻapitoa o loʻo i ai nei mo se faʻatalanoaga o se faiga faʻavae e faʻatatau i le aʻoaʻoina o feusuaiga), e manaʻomia e faʻaauau pea i lenei vaitau umi pe afai faamaoniga o le aoaoina o le atiina ae. Naloxone na poloka lenei aʻoaʻoga. E faʻapea foʻi, i le mea faigaluega faʻaogaina e Hughes et al. (1990), na iloiloina mataupu i luga o le numera o tali na faia i luga o se taimi faʻatulagaina taimi e maua ai le avanoa i se tamaʻitaʻi faʻafeiloaʻi, o se fuataga manino o le faʻamalosi, ma naloxone faʻaititia le numera o nei tali.

O le mea lea, o faʻataʻitaʻiga uma naʻo le lua e suʻesuʻe ai amioga faʻafeusuaiga tane ma faʻataʻitaʻiga e lua e suʻesuʻe ai amioga faʻafeusuaiga fafine e ogatasi ma faʻamoemoega o le faʻamatalaga e faʻatautaia e opioids le tumau o le tali atu i le feagai ai ma le le faʻatuai poʻo le faʻatuai-feusuaiga faʻamalosia. O le mea e malie ai, o nei mea uma e aofia ai le fiafia i paaga. E ono mafai ona fa'atatau i nei su'esu'ega le fa'atalanoaga o le opioid o masini e le'i tu'uina po'o ni faiga fa'afeusuaiga. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le CPP faʻataʻitaʻiga na faia e Hughes et al. (1990), O le CPP na faʻavaeina e ala i le faʻatusatusaina o avanoa e faʻapipiʻi ai e le o se potu avanoa ae faʻatasi ma se fafine e le talia. Masalo, o aʻafiaga o le naloxone i luga o amioga e le faʻatonuina e faʻatonuina i le fafine le taliaina na lava e faʻaitiitia ai le taua o le fafine talia. O le leai o se CPP iinei e mafai ona faʻamatalaina e pei o le fautuaina o se aofaiga tutusa o le faʻatulagaina o loʻo lagolagoina e le toʻalua ma le le taliaina o fafine, ae le o le toesea o feusuaiga. O fa'ai'uga e tolu o lo'o totoe e le o ogatasi ma le fa'amatalaga o lo'o i ai nei, o lo'o lipotia uma mai i le falesu'esu'e lava e tasi ma fa'aoga uma i se fa'ata'ita'iga fa'asolo. Mo tane, o lenei taʻavale sa manaʻomia ina ia faʻapitoa mo le faʻatulagaina e tupu. Sa mana'omia se potu ta'avale e tasi ae le fa pu (Ismail, Gelez, Lachapelle, & Pfaus, 2009). E tusa ai ma lenei manaoga faʻapitoa, e faigata ona faʻamatalaina le sailiga a Ismail et al. (2009) o le naloxone na poloka le mauaina o se mea e fiafia i ai le ejaculatory mo se fafine manogi. Atonu o le avanoa mo le tama'ita'i e sola ai i lea taimi ma lea taimi i taimi o faiga fa'aipoipoga na maua ai se tulaga e mana'omia ai le fa'amaoni. E mafai foi ona faʻalavelave le naloxone i le gaosiga o le tala, faʻamatalaga manogi manogi (mo se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa vaʻai Kelley et al., 2002) i auala e le fesootai ma feusuaiga. O mataupu fa'atusa e fa'amatalaina ai fa'ata'ita'iga e lua ma mata'upu tama'ita'i i Coria-Avila ma isi. (2008) faigata. Fa'afaigata atili mea, e ui lava i faiga fou (eg Meerts & Clark, 2009), o le mea tonu lava e maua e tama'ita'i e fa'amalieina e uiga i le va'aiga fa'avavevave o lo'o fesiligia pea. E aofia ai le saoasaoa o ia lava, e pei o Meerts ma Clark (2007) na mafai ona tuʻuina se CPP i isumu fafine e aunoa ma le faʻatagaina o le saoasaoa. Po'o le a lava le tulaga, e mana'omia nisi su'esu'ega.

E manaia le matauina o le naloxone ua lipotia mai foi e afaina ai le faʻaumatia ae le o le mauaina o tali faʻapipiʻi i se faʻamaʻi tootoo lea e manaʻo ai le ava malosi (Cunningham, Dickinson, & Okorn, 1995). O nei aʻafiaga o le naloxone i le faʻatulagaina o faʻataʻitaʻiga e faʻaaoga ai le ava malosi e fai ma faʻamalosi e mafai ona avea ma ituaiga ma faʻalavelave e fesoʻotaʻi, peitaʻi (Bormann & Cunningham, 1997; Cunningham, Henderson, & Bormann, 1998). Naloxone e faʻafaigofieina foi le faʻaumatiaina o amioga faʻamalosi e tauia i meaʻai poʻo le sucrose ma e itiiti sona aʻafiaga i le tali atu i taimi o faʻataʻitaʻiga faʻamaonia (Norris, Perez-Acosta, Ortega, & Papini, 2009). O nei suʻesuʻega e faʻaalia ai o le faʻatalanoaina o le aʻoaʻoina i tulaga faʻafeusuaiga e ala i le opioids atonu e taatele i isi faiga faʻaoga.

O le manatu o loʻo tuʻuina atu iinei, e faʻapea i le faʻafeusuaiga o le opioids e faʻatalanoaina le tumau o le tali atu pe a faʻatuai pe le faʻamalosia, e iai foliga tutusa ma le eseesega na faia i le va o le 'manaʻo' ma le 'fiafia'. O le mana'o ua fa'ailoaina o le taua o le fa'aosofiaga fa'aosofia o lo'o umia e se fa'aosofia e le o iai so'o se vaega fa'aleagaga. O le fiafia i le isi itu o le itu faʻapitoa o se faʻalauiloa faʻaosofia, o le vaega lelei faʻapitoa e faʻatasi ma le tuʻuina atu o taui (Berridge, 2004). Opioids ua aʻafia i le faʻatalanoaina o manaʻoga e ala i la latou gaioiga i le amygdala. Microinjections o le [D-Ala2, N-MePhe4, Gly-ol]-enkephalin (DAMGO), o se µ receptor agonist, i totonu o le amygdala tutotonu na mafua ai le sogisogi malosi ma le viliina o se CS o loʻo valoia le tuʻuina atu o pellet sucrose. Microinjection o le GABAA agonist muscimol e le faʻaaogaina le itulagi na mafua ai le faʻafeagai, faʻaitiitia le auala, sogisogi, ma nibbles o le CS (Mahler & Berridge, 2009). I se faʻataʻitaʻiga vavalalata, o le gaioiga o le opioid i le NAC ua faʻaalia e faʻatalanoaina vaega uma e manaʻo ai ma fiafia i se faʻataʻitaʻiga taui suamalie (Smith, Berridge, & Aldridge, 2011).

Afai o le faʻaaogaina o tagata faʻatauvaʻa opioid i faʻataʻitaʻiga faʻafeusuaiga o loʻo talanoaina iinei e faʻalavelaveina ai le faʻaosofia o le (manaʻo) ma / poʻo le taua (fiafia) o se CS vavalo avanoa tau feusuaiga poʻo le faʻaosofiaina o feusuaiga lava ia, e mautinoa lava o le faʻaitiitia o le tali atu o le a. e faamoemoeina. O lenei faʻaititia, e ui i lea, o le a le faʻatapulaʻaina i tulaga e le o mulimulitaʻia ai le CS e le faʻamalosi faʻafeusuaiga pe vavae ese i le taimi mai le tau feusuaʻiga. Ae, o le faʻataʻitaʻiga lea o loʻo vaʻaia i suʻesuʻega o le opioid mediation o amioga faʻafeusuaiga. O le mea e malie ai, Smith, Berridge, ma Aldridge (2011) na faʻalauiloaina se vaega taimi i le suʻesuʻeina o le opioid mediation o le manaʻo ma le fiafia i se taui suamalie. E lua CSs na faʻaaogaina, tasi le mamao i le taimi i le tuʻuina atu o le suamalie suamalie, tasi le vavalalata. I le faiga o taui suamalie, na'o tali i le fa'ailoga vavalalata na a'afia i le fa'aogaina o gaioiga opioid. E matua'i fa'afeagai ma mea na maua mai le faiga fa'afeusuaiga-taui o lo'o tu'uina atu iinei. O le vavalalata faʻaletino o se CS ma se taui faʻafeusuaiga e leʻi afaina i le faʻaogaina o gaioiga opioid (eg Holloway & Jensen, 1997; Holloway & Meerts, 2003; Mehrara & Baum, 1990), ae o le umi ole CS-feusuaiga vaʻaiga taimi na maua ai tali maʻaleʻale ile poloka ole opioid (faʻataʻitaʻiga van Furth & van Ree, 1994). E pei o lea, e ui o le tele o tusitusiga o loʻo lipotia i luga o le opioid mediation o aʻoaʻoga faʻafeusuaiga e le mafai ona faʻasalaina suiga i le manaʻo i feusuaiga ma le fiafia e tutusa ma mea na auiliiliina e Berridge ma ana uo i le faiga-taui suamalie, o se vaega lona tolu, 'faaauau pea' "sili atu. fa'aalia atoatoa le matafaioi a opioids i a'oa'oga fa'afeusuaiga.

Afai e sa'o le manatu o le opioids e fa'atalanoaina le fa'aauauina o le tali atu i feusuaiga i le leai o se taui e sa'o, ona mulimuli mai ai lea o le tele o va'aiga. O pupuu pupuu i le va o le amataga o le CS ma feusuaiga US faʻaaliga e tatau ona faʻaitiitia ai soʻo se aʻafiaga o loʻo i ai i le opioid antagonists i le taimi o le mauaina. E fa'apena fo'i, e tatau ona fa'atupula'ia a'afiaga a tagata fa'afeagai a'o fa'atuputeleina le vaeluaga o le CS-US. I fa'atinoga fa'apitoa, o a'afiaga sili atu o le fa'atonuga o le opioid antagonist e tatau ona fa'atasi ma fa'alavelave umi ma fa'alavelave fa'atatau. I le isi itu uma o faiga fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga, e tatau i tagata fa'afeusuaiga opioid ona fa'afaigofie ona fa'aumatia, e pei ona lipotia mai e faia i pepa o lo'o toe iloiloina iinei. E mana'omia nisi fa'ata'ita'iga fa'apolokalame e fa'atatau i nei valo'aga.

Feeseeseaiga o le tului ma le faʻatupega

E le'i maua e le tusitala se fa'atupega po'o ni fa'amanuiaga mai pisinisi po'o se isi nofoaga e fa'atino ai lenei iloiloga.

mau faasino

Adkins-Regan, E., & MacKillop, EA (2003). O salu Iapani (Coturnix japonica) e fa'atupu fa'ama'i fuamoa i se fa'amatalaga e va'ai ai avanoa fa'aipoipo. Taualumaga a le Royal Society London B, 270, 1685-1689. [Crossref]

Agmo, A. (2003a). Leai o le opioid poʻo le dopaminergic aʻafiaga i luga o le faʻaosoina faʻafeusuaiga faʻaosofia i tamaʻi iole. Neuroscience Neuroscience, 117(1), 55–68. [Crossref]

Agmo, A. (2003b). Le fa'aoso fa'afeusuaiga fa'aosofia i le tama iole Norway (Rattus norvegicus). Journal of Psychology Compartive, 117(1), 3–14. [Crossref]

Agmo, A., & Berenfeld, R. (1990). Faʻamalosia meatotino o le ejaculation i le tama tane: matafaioi o opioids ma dopamine. Neuroscience Neuroscience, 104(1), 177–182. [Crossref]

Agmo, A., & Gomez, M. (1993). O le fa'amalosiga fa'afeusuaiga e poloka e ala i le fa'auluina o le naloxone i totonu o le vaega o le medial preoptic. Neuroscience Neuroscience, 107(5), 812–818. [Crossref]

Agmo, A., Rojas, J., & Vazquez, P. (1992). O a'afiaga fa'alavelave o opiates i amioga tau feusua'iga tama'i iole e mafai ona fa'atalanoaina e fa'ama'i opiate i fafo atu o le tino o le tino. Psychopharmacology, 107(1), 89–96. [Crossref]

Agustin-Pavon, C., Martinez-Ricos, J., Martinez-Garcia, F., & Lanuza, E. (2008). Feusuaiga ma le suamalie: O aʻafiaga faʻafeagai o vailaʻau opioid i le taui o sucrose ma pheromones feusuaiga. Neuroscience Neuroscience, 122(2), 416–425. [Crossref]

Argiolas, A. (1999). Neuropeptides ma amioga fa'afeusuaiga. Neuroscience ma Biobehavioral Reviews, 23(8), 1127–1142. [Crossref]

Balthazart, J., Reid, J., Absil, P., Foidart, A., & Ball, GF (1995). O le mana'o fa'apea fo'i le fa'ataunu'uina o amioga fa'afeusuaiga tama i salu e fa'agaoioia e androgens ma estrogens. Neuroscience Neuroscience, 109(3), 485–501. [Crossref]

Band, LC, & Hull, EM (1990). Morphine ma le dynorphin (1-13) microinjected i totonu o le medial preoptic area ma nucleus accumbens: Aafiaga i amioga faʻafeusuaiga i tamaʻi iole. Suesueina o Brain, 524(1), 77–84. [Crossref]

Berridge, KC (2004). Manatu faaosofia i le neuroscience amio. Physiology & Amioga, 81, 179-209. [Crossref]

Bormann, NM, & Cunningham, CL (1997). O aʻafiaga o le naloxone i luga o faʻamatalaga ma le mauaina o le ethanol nofoaga faʻapipiʻi i isumu. Pharmacology Biochemistry ma Amioga, 58(4), 975–982. [Crossref]

Camacho, FJ, Portillo, W., Quintero-Enriquez, O., & Paredes, RG (2009). Taui tau o intromissions ma morphine i tama iole suʻesuʻeina e ala i nofoaga e fiafia i ai. Physiology & Amioga, 98(5), 602–607. [Crossref]

Coria-Avila, GA, Ouimet, AJ, Pacheco, P., Manzo, J., & Pfaus, JG (2005). Olfactory conditioned paaga fiafia i le iole fafine. Neuroscience Neuroscience, 119(3), 716–725. [Crossref]

Coria-Avila, GA, Solomona, CE, Vargas, EB, Lemme, I., Ryan, R., Menard, S., & et al. (2008). Neurochemical faavae o le fiafia paaga i le iole fafine: I. Fa'alavelave e le naloxone. Neuroscience Neuroscience, 122(2), 385–395. [Crossref]

Crawford, LL, Holloway, KS, & Domjan, M. (1993). Le natura o le faʻamalosia o feusuaiga. Journal of the Experimental Analysis of Amio, 60(1), 55–66. [Crossref]

Cunningham, CL, Dickinson, SD, & Okorn, DM (1995). Naloxone fa'afaigofie ona fa'aumatia ae e le afaina ai le mauaina po'o le fa'aalia o le ethanol-induced conditioned place prefers. Faʻataʻitaʻiga ma Clinical Psychopharmacology, 3(4), 330–343. [Crossref]

Cunningham, CL, Henderson, CM, & Bormann, NM (1998). Fa'ate'a ole ethanol-fa'aoso le mea e fiafia iai ma le fa'a'ese'ese ole nofoaga: A'afiaga ole naloxone. Psychopharmacology, 139(1–2), 62–70. [Crossref]

Cutmore, TR, & Zamble, E. (1988). O se faiga Pavlovian mo le fa'aleleia atili o faiga fa'afeusuaiga o tama'i iole e le fa'a'au. Faʻamatalaga o amioga tau feusuaiga, 17(4), 371–380. [Crossref]

Dizinno, G., Whitney, G., & Nyby, J. (1978). Ultrasonic vocalizations e tama'i isumu i fafine feusua'iga pheromone: fa'ata'ita'iga determinants. Biology Amio, 22, 104-113. [Crossref]

Domjan, M., Blesbois, E., & Williams, J. (1998). Le taua fetuutuunai o le faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga: Pavlovian pulea o le tuʻuina atu o sperm. Scientific Science, 9, 411-415. [Crossref]

Domjan, M., & Holloway, KS (1998). A'oa'oga fa'afeusuaiga. I le G. Greenberg, & M. Haraway (Eds.), Fa'atusatusaga mafaufauga: o se tusitaulima (itulau 602–613). Niu Ioka: Garland Press.

Domjan, M., O'Vary, D., & Greene, P. (1988). Tulaga o le mana'o ma le fa'atupuina amioga fa'afeusuaiga i tama salu Iapani. Journal of the Experimental Analysis of Amio, 50(3), 505–519. [Crossref]

Garcia-Horsman, SP, Agmo, A., & Paredes, RG (2008). Fa'ainu o le naloxone i totonu o le vaeluagalemu o le nofoaga muamua, ventromedial nucleus o le hypothalamus, ma le amygdala poloka fa'atulagaina nofoaga e fiafia i ai e fa'aosoina e ala i le saoasaoa o le fa'aipoipoga. Hormones ma Amio, 54(5), 709–716. [Crossref]

Gessa, GL, Paglietti, E., & Pellegrini Quarantotti, B. (1979). Fa'aosoina o amioga fa'atupu fa'aipoipo i isumu e le fa'afeusuaiga e le naloxone. saienisi, 204(4389), 203–205. [Crossref]

Gutierrez, G., & Domjan, M. (1996). A'oa'oina ma tauvaga feusua'iga tane ma tama i salu Iapani (Coturnix japonica). Journal of Psychology Compartive, 110(2), 170–175. [Crossref]

Gutierrez, G., & Domjan, M. (1997). Eseesega i amioga fa'afeusuaiga a tama ma fafine salu Iapani (Coturnix japonica). Journal of Psychology Compartive, 111(2), 135–142. [Crossref]

Hollis, KL, Pharr, VL, Dumas, MJ, Britton, GB, & Field, J. (1997). O le tulaga masani e maua ai le avanoa faʻatama mo gouramies lanumoana teritori (Trichogaster trihopterus). Journal of Psychology Compartive, 111, 219-225. [Crossref]

Holloway, KS, Cornil, CA, & Balthazart, J. (2004). Aafiaga o le faʻatonuga tutotonu o le naloxone i le taimi o le faʻaumatia o tali faʻafeusuaiga manaʻo. Suesuega ole Brain Behavioral, 153(2), 567–572. [Crossref]

Holloway, KS, & Domjan, M. (1993a). Fa'atonuga fa'afeusuaiga: Su'ega o le fa'aitiitia o le fa'aosoina o le fa'aogaina o le homone. Journal of Experimental Psychology: Faasologa o Amioga Manu, 19(1), 47–55. [Crossref]

Holloway, KS, & Domjan, M. (1993b). Fa'atonuga faiga fa'afeusuaiga: fa'atupu fa'aosofia e le fa'atutuina. Journal of Experimental Psychology: Faasologa o Amioga Manu, 19(1), 38–46. [Crossref]

Holloway, KS, & Jensen, CJ (1997, Novema). Naloxone fa'afaigofie le fa'aumatiaina o amioga fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga pavlovian. Fa'asalalauga fa'asalalau na tu'uina atu i fonotaga 1997 a le Psychonomic Society, Philadelphia, PA.

Holloway, KS, & Meerts, S. (2003, Fepuari). O aʻafiaga o le naloxone i le faʻaumatiaina o amioga faʻafeusuaiga faʻatulagaina: Suʻega o aʻoaʻoga faʻalagolago i le setete. Pepa na tuuina atu i le fonotaga a le Winter Conference on Animal Learning and Behavior, Winter Park, CO.

Holloway, KS, Shaw, JL, Cornil, CA, & Balthazart, J. (2009, Iuni). O tui o le naloxone totonugalemu e fa'aitiitia ai tali faiga fa'afeusuaiga i se fa'aoso fa'amalosi. Faʻasalalauga faʻasalalau na tuʻuina atu i le fonotaga faʻaletausaga a le Sosaiete mo le Neuroendocrinology Amio, East Lansing, MI.

Hughes, AM, Everitt, BJ, & Herbert, J. (1990). Fa'atusatusaga a'afiaga o fa'ama'i fa'ato'aga o le opioid peptides, manu'a ma fa'amea i amioga fa'afeusuaiga i tama'i isumu: Su'esu'ega o meafaigāluega, fa'atulagaina nofoaga ma mea e fiafia i ai paaga. Psychopharmacology, 102, 243-56. [Crossref]

Ismail, N., Gelez, H., Lachapelle, I., & Pfaus, JG (2009). O tulaga fa'asolosolo e saofagā i le fa'amalieina o le ejaculatory mana'o mo se fafine masani i le tama iole. Physiology & Amioga, 96(2), 201–208. [Crossref]

Ismail, N., Girard-Beriault, F., Nakanishi, S., & Pfaus, JG (2009). Naloxone, ae le o le flupenthixol, faʻalavelaveina le atinaʻeina o le faʻaogaina o le ejaculatory fiafia i le tama tane. Neuroscience Neuroscience, 123(5), 992–999. [Crossref]

Kagan, J. (1955). Taui eseese tau o le le atoatoa ma atoatoa amioga tau feusuaiga. Journal of Comparative and Physiological Psychology, 48, 59-64. [Crossref]

Kelley, AE, Bakshi, VP, Haber, SN, Steininger, TL, Will, MJ, & Zhang, M. (2002). Opioid modulation o tofo hedonics i totonu o le ventral striatum. Physiology & Amioga, 76(3), 365–377. [Crossref]

Kotegawa, T., Abe, T., & Tsutsui, K. (1997). Faʻalavelave faʻalavelave o peptides opioid i le faʻatonutonuina o amioga faʻamalosi ma feusuaiga i tama tane Iapani salu. Journal of Experimental Zoology, 277(2), 146–154. [Crossref]

Krause, M. (2003). Faiga fa'aamioga ma le neurobiology o le tali atu i feusuaiga. Iloiloga Faʻavaomalo o Neurobiology, 56, 1-34. [Crossref]

Mahler, SV, & Berridge, KC (2009). O le fea faʻailoga e "manaʻo?" Central amygdala opioid activation faʻaleleia ma taulaʻi faʻamalosi salience i luga o se faʻailoga faʻailoga faʻapitoa. Journal of Neuroscience, 29(20), 6500–6513. [Crossref]

Matthews, RN, Domjan, M., Ramsey, M., & Crews, D. (2007). A'oa'oga a'afiaga i le fa'atauva'a o le sperm ma le malosi fa'anatinati. Scientific Science, 18(9), 758–762. [Crossref]

McConnell, SK, Baum, MJ, & Badger, TM (1981). Leai se fa'amaopoopo i le va o le naloxone-fa'aoso suiga i amioga fa'afeusuaiga ma serum LH i tama'i isumu. Hormones ma Amio, 15(1), 16–35. [Crossref]

McIntosh, TK, Vallano, ML, & Barfield, RJ (1980). Aafiaga o le morphine, beta-endorphin ma le naloxone i luga ole catecholamine maualuga ma amioga faʻafeusuaiga ile tamaʻi iole. Pharmacology Biochemistry ma Amioga, 13(3), 435–441. [Crossref]

Meerts, SH, & Clark, AS (2007). E fa'aalia e iole fafine se nofoaga fa'apitoa mo le fa'auiga e le fa'avavevave. Hormones ma Amio, 51(1), 89–94. [Crossref]

Meerts, SH, & Clark, AS (2009). O le fa'aosoina ole vaginocervical fa'afuafua e fa'aosoina ai se nofoaga fa'apipi'i ile iole fafine. Hormones ma Amio, 55(1), 128–132. [Crossref]

Mehrara, BJ, & Baum, MJ (1990). O le Naloxone e fa'alavelaveina le fa'aaliga ae le o le mauaina mai e tama'i iole o se tali fa'apitoa mo se tama'ita'i fa'asusu. Psychopharmacology, 101(1), 118–125. [Crossref]

Mendelson, SD, & Pfaus, JG (1989). Su'esu'ega tulaga: O se su'esu'ega fou ole fa'aosofiaga fa'afeusuaiga ile tama iole. Physiology & Amioga, 39, 67-71. [Crossref]

Miller, RL, & Baum, MJ (1987). O le Naloxone e fa'alavelaveina le fa'aipoipo ma le fa'amalieina o le mea e fiafia i ai mo se tama'ita'i fa'ama'i i iole po'a pe a uma ona fa'afai. Pharmacology Biochemistry ma Amioga, 26(4), 781–789. [Crossref]

Mitchell, JB, & Stewart, J. (1990). Faʻafaigofieina o amioga faʻafeusuaiga i le tamaʻi iole e fesoʻotaʻi ma intra-VTA tui o opiates. Pharmacology Biochemistry ma Amioga, 35(3), 643–650. [Crossref]

Murphy, MR (1981). Methadone e fa'aitiitia ai faiga fa'afeusuaiga ma fa'aosofiaga fa'afeusuaiga i le tama'i hamster auro a Suria. Pharmacology Biochemistry ma Amioga, 14(4), 561–567. [Crossref]

Norris, JN, Perez-Acosta, AM, Ortega, LA, & Papini, MR (2009). Naloxone faʻafaigofie le faʻaumatiaina o le manaʻo ma faʻaumatia le sola ese mai le le fiafia. Pharmacology Biochemistry ma Amioga, 94(1), 81–87. [Crossref]

Paredes, RG (2009). Iloiloina o le neurobiology o taui tau feusuaiga. ILAR Tusitala, 50(1), 15-27.

Paredes, RG, & Martinez, I. (2001). O poloka Naloxone e tu'u ai le fa'amalieina o mea e fiafia i ai pe a mae'a fa'agasolo fa'atasi i isumu fafine. Neuroscience Neuroscience, 115(6), 1363–1367. [Crossref]

Parra-Gamez, L., Garcia-Hidalgo, AA, Salazar-Juarez, A., Anton, B., & Paredes, RG (2009). Endomorphin-1, aʻafiaga i amioga faʻafeusuaiga tane. Physiology & Amioga, 97(1), 98–101. [Crossref]

Pfaus, JG (1999). Neurobiology o amioga tau feusuaiga. Manatu i le taimi nei i le Neurobiology, 9(6), 751–758. [Crossref]

Pfaus, JG, & Gorzalka, BB (1987a). Opioids ma amioga fa'afeusuaiga. Neuroscience ma Biobehavioral Reviews, 11(1), 1–34. [Crossref]

Pfaus, JG, & Gorzalka, BB (1987b). O le fa'agaoioia o le fa'atosina o le opioid e 'ese'ese a'afia ai le amio lordosis i iole fafine. Pepides, 8(2), 309–317. [Crossref]

Pfaus, JG, Kippin, TE, & Centeno, S. (2001). Tulaga ma amioga fa'afeusuaiga: o se toe iloiloga. Hormones ma Amio, 40(2), 291–321. [Crossref]

Riters, LV, Absil, P., & Balthazart, J. (1999). Aafiaga o le naloxone i le mauaina ma le faʻaalia o le manaʻo ma le faʻataunuʻuina o feusuaiga i tama tane Iapani salu. Physiology & Amioga, 66(5), 763–773. [Crossref]

Sachs, BD, Valcourt, RJ, & Flagg, HC (1981). Amioga fa'afeusuaiga ma fa'afeusuaiga o tama'i isumu na togafitia ile naloxone. Pharmacology Biochemistry ma Amioga, 14(2), 251–253. [Crossref]

Silberberg, A., & Adler, N. (1974). Fa'atulagaina o le fa'asologa fa'atasi o le iole tane e ala i se fa'asologa o le fa'amalosia. saienisi, 185, 374-376. [Crossref]

Sirinathsinghji, DJ (1984). Suiga o amioga lordosis a tama'ita'i isumu e le naloxone, beta-endorphin ma lona antiserum i le mesencephalic central grey: Fa'asagaga e mafai e ala i le GnRH. Neuroendocrinology, 39(3), 222–230. [Crossref]

Sirinathsinghji, DJ, Whittington, PE, Audsley, A., & Fraser, HM (1983). beta-Endorphin fa'atonutonu le lordosis i tama'i isumu e ala i le fa'aogaina o le LH-RH fa'amalolo. natura, 301(5895), 62–64. [Crossref]

Smith, KS, Berridge, KC, & Aldridge, JW (2011). Fa'ate'aina le fiafia mai le fa'aoso fa'amalosi'au ma fa'ailoga a'oa'oga ile fa'asologa o taui ole fai'ai. Taualumaga a le National Acadamy of Sciences, 108(27), E255–E264. [Crossref]

van Furth, WR, van Emst, MG, & van Ree, JM (1995). Opioids ma amioga faʻafeusuaiga a tamaʻi isumu: Aʻafiaga o le vaega o le medial preoptic. Neuroscience Neuroscience, 109(1), 123–134. [Crossref]

van Furth, WR, & van Ree, JM (1994). Endogenous opioids ma faʻaosofiaga faʻafeusuaiga ma faʻatinoga i le taimi o le malamalama o le taamilosaga o le aso. Suesueina o Brain, 636(1), 175–179. [Crossref]

van Furth, WR, & van Ree, JM (1996). Fa'aosofiaga fa'afeusuaiga: a'afia o opioids i totonu o le vaega o le ventral tegmental. Suesueina o Brain, 729, 20-28.

van Furth, WR, Wolterink-Donselaar, IG, & van Ree, JM (1994). O opioids endogenous e 'ese'ese le a'afia i le mana'o ma le fa'atumauina o amioga fa'afeusuaiga a tama'i iole. Amerika Journal of Physiology, 226, 606-613.

van Furth, WR, Wolterink-Donselaar, IG, & van Ree, JM (1995). Faʻatonuga o amioga faʻafeusuaiga a alii: Aʻafia ole faiʻai opioids ma le dopamine. Iloiloga o le Brain Research, 21, 162-184. [Crossref]

Whalen, RE (1961). Aafiaga o le faʻapipiʻiina e aunoa ma le faʻaogaina ma le faʻaogaina e aunoa ma le ejaculation i amioga faʻafeusuaiga ma le aʻoaʻoina o le paso. Journal of Comparative and Physiological Psychology, 54, 409-415. [Crossref]

Wiesner, JB, & Moss, RL (1986). Taofi o le taliaina ma le faʻataʻitaʻiina o amioga i ovariectomized, estrogen-progesterone-primed rats e intraventricular beta-endorphin: suʻesuʻega o uiga faʻapitoa. Neuroendocrinology, 43(1), 57–62. [Crossref]

*Kevin S. Holloway Department of Psychology
Vasega o Vassar
124 Raymond Avenue
Poughkeepsie, NY12604, ISA
Email: [imeli puipuia]