Feteenaʻiga e uiga i le faʻaleleia o le tulaga lamatia o le faiʻai talavou e atiaʻe ai mausa (2013)

Front Pharmacol. 2013; 4: 118.

Fa'asalalau i luga ole laiga Nov 28, 2013. Tui:  10.3389/fphar.2013.00118
 

lē faʻatino

O le talavou, ua faauigaina o se vaega o suiga agai i le tutoatasi ma le tutoatasi, o se taimi masani o le aʻoaʻoina ma fetuunaiga, aemaise lava i le faʻatulagaina o sini umi ma faʻamoemoega patino. Ose vaitau fo'i o le fa'atuputeleina o le su'esu'eina o lagona, e aofia ai le fa'alavelave ma amioga fa'atauva'a, ose mafua'aga tele lea o le ma'i ma le oti i tupulaga talavou. O fa'amatalaga lata mai ua fa'ailoa mai ai o le le matua'i matua i luma o le cortical neural system e mafai ona fa'avaeina le fa'anaunau o le talavou mo le fa'agata le fa'alavelave ma amioga mata'utia. Ae ui i lea, o le suʻesuʻeina o suʻesuʻega faʻapitoa ma suʻesuʻega e le lagolagoina se faʻataʻitaʻiga faigofie o le le atoatoa o le cortical i luma, ma o loʻo i ai le tele o faʻamaoniga o loʻo auai talavou i gaioiga mataʻutia, e aofia ai le faʻaaogaina o fualaau faasaina, e ui lava i le iloa ma le malamalama i aʻafiaga e aʻafia ai. O le mea lea, o se maliega o loʻo i ai nei e manatu o le tele o le atinaʻeina o faiʻai i le taimi o le talavou e tupu i vaega o faiʻai ma faiga e matuaʻi aʻafia ai i le vaʻaia ma le iloiloga o le lamatiaga ma le taui, e oʻo atu ai i suiga taua i le gaioiga faʻaagafesootai ma aʻafiaga. O le mea lea, nai lo le valea, le matua ma le vaivai, o le faiʻai talavou, aemaise lava le pito i luma, e tatau ona mafaufauina e pei ona muai faʻamoemoeina o mea fou. I lenei vaaiga, o le sailiga fiafia atonu e le o se mea matautia ae o se faamalama o avanoa e faatagaina ai le atinaʻeina o le mafaufau e ala i le tele o aafiaga. Ae peita'i, afai o le fa'atupuina o faiga fai'ai o lo'o a'afia i le pulea e le tagata lava ia e fa'alagolago i le tala'aga, e taua le malamalama po'o fea aafiaga e sili ona taua. Aemaise lava, e mana'omia le fa'ailoaina o faiga fa'avae e mafai ai e fa'alavelave fa'afuase'i o le fa'apopoleina po'o le le fa'atapula'aina o le fa'aogaina o vaila'au e mafai ona fa'atupuina ai le fai'ai talavou ma ono fa'aoso ai tali fa'aletonu i le olaga atoa.

uputatala: vaisu o fualaau faasaina, talavou, impulsivity, faiʻai ata, faʻataʻitaʻiga manu

FAATOMUAGA

O se iloiloga masani i fa'afitauli o mea ua fai ma vaisu e fa'ailoa ai o uiga ta'ito'atasi e ono fa'atupu ai le vaisu; i le taimi nei o le soona inu fualaau faasaina o loo manatu e aafia ai uiga faaletagata ma uunaia ai le taumafaina malosi o fualaau faasaina (Swendsen ma Le Moal, 2011). O le to'atele o tagata e fa'aaogaina fualaau fa'asaina o tupulaga talavou ma talavou matutua po'o le amata 'aina i le taimi o le talavou (O'Loughlin et al., 2009). Aemaise lava, o se lipoti lata mai a le National Survey on Drug Use and Health na faailoa mai ai e 31.2% o tagata i lalo ifo o le 25 tausaga na latou faaaogaina fualaau faasaina i le masina talu ai, ae na o le 6.3% o tagata matutua na latou ioeina (Faʻasologa o le faʻaaogaina ma le faʻaleleia o le mafaufau, 2010). O tupulaga talavou laiti e amata ona faʻaaogaina fualaau faasaina, o le sili atu ona ogaoga o faʻailoga o vaisu. Faatasi ai ma tagata i Amerika na taumafai mariuana aʻo leʻi oʻo i le 14 tausaga, 12.6% na atiaʻe faʻailoga o le faʻaaogaina o fualaau faasaina poʻo le faʻalagolago, ae naʻo le 2.1% o i latou na maua mariuana ina ua mavae le 18 tausaga na mafatia i faʻailoga ogaoga o le faʻalagolago (Faʻasologa o le faʻaaogaina ma le faʻaleleia o le mafaufau, 2010).

O le fa'alavelave a le tupulaga ma le amio fa'atamala ose atugaluga tele lea o le soifua maloloina lautele e fa'atuputeleina ai le fa'aletonu o taunu'uga o le olaga atoa, e aofia ai le leiloa o le puleaina o le fa'aaogaina o fualaau fa'asaina. O faʻamaoniga faʻamalosi e faʻavae i luga o tekinolosi faʻataʻitaʻiga ua faʻaalia ai o le faiʻai o loʻo aʻafia i gaioiga faʻaalia ma le mafaufau e fegalegaleai malosi i le atinaʻe. I le tulaga feavea'i, o nei suiga e fetaui ma le fa'ailogaina o le fa'atupuina o axons ma synapses i le amataga o le talavou, ma vave le teuteuina i le mulimuli ane o le talavou ma le talavou matua. O le maliega o loʻo i ai nei e manatu o mamanu o fesoʻotaʻiga neural i totonu o faiga o lagona, faʻaosofiaga ma gaioiga faʻapitoa e fesoʻotaʻi ma le tulituliloaina o sini umi e faia se toe faʻatulagaina masani ma se seti o faʻaleleia faʻamatuʻu i le taimi o le talavou (Gogtay et al., 2004; Giedd, 2008). E ese mai i le vave ma le vave o suiga i faiga faʻalavelave e foliga mai e fesoʻotaʻi ma le matua o le matua, o le isi seti o tomai faʻapitoa ma le agavaʻa i le pulea e le tagata o ia lava e foliga mai e faasolosolo malie atu i le taimi o le talavou ma faʻaauau pea ona matua i se taimi umi pe a uma le talavou (Dahl, 2008). O lenei matauga autu e mafai ona faʻamatalaina pe aisea e faʻaalia ai le talavou i le le paleni i le va o aʻafiaga faʻapitoa o le faʻaosofia ma le pulea o amioga (Somerville et al., 2011). O se taunuuga, o le faiʻai talavou o se faiʻai faʻaosoosoina pe afai o le atinaʻeina o galuega faʻapitoa e aofia ai le faia o filifiliga talafeagai ma fuafuaga, mafaufauga faʻapitoa ma le faʻalavelave tali e tumau pea e leʻi maeʻa (Dahl, 2008).

I lenei vaaiga, o le tagofia o fualaau faasaina i le taimi o le talavou e mafai ona faalavelave i le tuputupu aʻe masani o le faiʻai, ma e ono faateleina ai le aʻafia i le faʻaaogaina o fualaau faasaina mulimuli ane i le taimi o le matua (Andersen, 2003; Crews et al., 2007). E ui i le fa'atupula'ia o le aofa'i o polokalame puipuia, o le taumafaina o fualaau fa'asaina i tupulaga talavou e tumau pea le mautu i tausaga ua tuana'i. O le mea e mataʻina ai, o se fesoʻotaʻiga talafeagai na tatalaina i le 1952 ua uma ona faʻaalia e faapea "o vaisu o fualaau faasaina i le talavou e le o se mea fou"(Zimmering et al., 1952), ma ua uma ona faailoa manino mai le fesili mulimuli "Ae ui i lea, o loʻo i ai pea le fesili pe aisea, i lalo o tulaga foliga tutusa i fafo, o nisi tama o le a taumafai i fualaau faasaina ae o isi e leai, aisea e alu ai nisi i lalo o le ala o vaisu ae o isi e lafoai le fualaau faasaina. (…).” I le onosefulu tausaga mulimuli ane, o lenei fesili e tumau pea ona le taliina. O faʻataʻitaʻiga o manu, aemaise lava rodents, ua fesoasoani i se malamalama sili atu i le tulaga o tamaiti. Aemaise lava, o faʻamatalaga feʻaveaʻi ua faʻaalia ai le faʻalauteleina o le faʻaogaina o fualaau faasaina i tupulaga talavou, ae o fesili ma feeseeseaiga e tumau pea e uiga i le taua o faʻataʻitaʻiga manu eseese ma le faʻamatalaina o faʻamatalaga (Schramm-Sapyta et al., 2009). O le mea e malie ai, o nei tusitala e fa'ai'uga e tusa lava pe fa'ateleina le fa'aogaina o fualaau fa'afiafia e masani ona matauina i le taimi o le talavou, o fa'amaoniga e feso'ota'i ma le su'esu'eina ma le inuina o fualaau fa'ama'i e le lava. I lenei iloiloga, matou te taumafai e tauaofai mea faʻale-aganuʻu e talafeagai ma lamatiaga o le avetaʻavale talavou ma matou talanoaina faʻamatalaga faʻapitoa i le malamalama o suʻesuʻega faʻapitoa e fesoʻotaʻi ai le impulsivity ma lagona faʻaalia i le amataina o le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma lamatiaga o le faʻaleagaina.

MATUA MA LE TALAVOU

O tulaga lamatia i le taimi o le talavou o le fua lea o se fegalegaleaiga i le va o le faʻateleina o le sailiga faʻaosofia ma se faiga faʻatulafonoina e leʻo mafai ona faʻaogaina le manaʻoga o le sailia o taui (Steinberg ma Morris, 2001; Steinberg, 2004, 2005). O se maliega e mafai ona tu'u ai tupulaga talavou i se tulaga lamatia mo fa'aletonu tau lagona ma amioga. Ae ui i lea, o le faateleina o le lamatiaga ma le sailiga fou e mafai ona aoga mo le aʻoaʻoina o taʻiala fou mo le ola (Kelley et al., 2004). O le mea moni, mai se vaaiga fa'aletagata, o nisi ituaiga o tulaga lamatia e mafai ona va'aia o se naunauga fetuutuunai e fa'aalia le lototele ina ia maua ai se tulaga fa'aagafesootai sili atu. I le tele o tulaga, e foliga mai o le a le fefe le talavou pe a uma ona talavou ae atonu e sili atu ona latou faaosofia e gaoioi ma le lototoa e ui lava i lo latou fefefe, aemaise lava pe a latou iloa o le faia i se auala lototoa poʻo le faʻatauvaʻa e ono faʻateleina ai le faʻaaloalogia e tupulaga (Dahl, 2008).

O le vaitau o le talavou o se taimi o suiga tele, aua o hormones pubertal e fa'atatau i feusuaiga e aumaia ai suiga i le tino, totoga fanau ma isi uiga fa'afeusuaiga lona lua. O suiga o le neuroendocrine i le taimi o le talavou e aʻafia ai le atinaʻeina o amioga ma lagona (Waylen ma Wolke, 2004). Talu ai o le testosterone e sopoia le pa puipui o le faiʻai (Pardridge ma Mietus, 1979), e fesoasoani i le teuteuina o le cortical i le taimi o le talavou, aemaise lava i le pito i luma ma le tino (lobes).Witte et al., 2010; Nguyen et al., 2013). O lenei faʻamatalaga e manaia ma e mafai ona faʻamatalaina le dimorphism faʻafeusuaiga i mea efuefu ma ona aʻafiaga o amioga (Neufang et al., 2009; Paus et al., 2010; Bramen et al., 2012).

O se fuafuaga masani e iloilo ai lenei aafiaga o le filifilia lea o tupulaga talavou e tutusa o latou tausaga, ae o loʻo oʻo i tulaga eseese o le talavou. O tupulaga talavou i le ogatotonu o le leva o le matutua e ese mai i talavou i le amataga o le matutua i a latou tulafono faatonutonu faalelagona o le teʻi tali ma postauricular reflex, lua fua faʻaletino o le puipuiga ma le manaʻo faʻaosofia (Quevedo et al., 2009). O fa'ai'uga fa'apenei na lipotia mai i le vaeluaga ma le tuai o le talavou o lo'o fa'aalia le fa'alauteleina o tamaiti aoga i le tali atu i upu fa'alagona (Silk et al., 2009).

FA'ATAU FA'AGA'O O LE PULEGA LAVA O LE COGNITIVE I LE TULAFONO: MALAMALAMA MAI LE NEUROIMAGING

O le amio a le talavou, ua faailogaina i le malosi o le faʻaalia o lagona ma tali faʻafefe, ua leva ona suʻesuʻeina, ae o tekinolosi faʻataʻitaʻiga lata mai ua fesoasoani i se malamalama sili atu i le atinaʻeina o faiʻai i le taimi o le talavou. Aemaise lava, ua faʻaalia e faʻaitiitia le vaega o mea efuefu ae faʻateleina mea paʻepaʻe i le taimi o suiga mai le tamaitiiti i le talavou matua (Paus et al., 1999; Lenroot ma Giedd, 2006). E ui o le fa'aleleia atili o le myelination e mulimulita'i i se fa'ata'ita'iga i luga o le fai'ai atoa, ma na'o sina suiga laiti, o le fa'aitiitia o mea efuefu, lea e ta'ua o le synaptic pruning, e sili atu le filifilia. O le mea lea, o le myelination e le gata ina manatu o se insulator eletise e faʻateleina ai le saoasaoa o le faʻasalalauga faailoilo neuronal, ae faʻapea foʻi ma se faʻagasologa autu e faʻafetaui ai le taimi ma le faʻamaopoopoina o mamanu faʻafefeteina e faʻaalia ai uiga i totonu o le faiʻai (Giedd, 2008). O suiga autu o le neurobiological e mafua ai amioga mataʻutia i le talavou e tupu i le mesocorticolimbic system, aemaise lava i fausaga muamua (Chambers et al., 2003; Crews et al., 2007; Crews ma Boettiger, 2009). O su'esu'ega o lo'o fa'atusalia ai galuega fa'atino a tagata matutua ma talavou e fa'ailoa mai ai e ese'ese le fa'agaioiina e le talavou o fa'amatalaga, e masani ona fa'aaoga vaega eseese o fai'ai nai lo tagata matutua. Faʻafitauli i le faʻatinoina o le mafaufau ma le pulea e le tagata o ia lava, e aofia ai faʻafitauli i le fuafuaina, gauai, vaʻavaʻai, mafaufauga faʻapitoa, faʻamasinoga, ma le mataʻituina o le tagata lava ia na lipotia mai i talavou, ma le tele o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga faʻamaneta (fMRI) suʻesuʻeina le neuroanatomy galue. faiga fa'avae fa'atonu i tamaiti, talavou ma tagata matutua (Luna ma al., 2010). O lenei fa'atuputupula'ia o fa'amaoniga e lagolagoina le manatu e fa'apea o faiga i luma o lo'o feagai ma suiga taua i le vaitau mai le talavou i le talavou matua. Aemaise lava, o le faʻalauteleina o le atinaʻeina o le pito i luma o le cortex (PFC), faʻatasi ai ma le faʻalauteleina o le faʻamalosi faʻamalosi e faʻasalalau e le striatum, e manatu e taua tele i le faʻateleina o le sailiga fou ma le faia o filifiliga e taʻitaʻia ai amioga lamatia ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina. I le manatu o le orbitofrontal cortex (OFC) e taua tele i le faia o filifiliga taua, o eseesega o tagata taʻitoʻatasi i le atinaʻeina o lenei itulagi e mafai ona faʻateleina pe faʻaitiitia ai le lagona i le taui e ala i le faʻatusatusaina o le tau faʻamalosia e faʻavae i luga o le tele o taui na faʻamaonia e le striatum. I le isi itu, o le faʻaitiitia o le faʻaogaina o le orbitofrontal o le taʻavale faʻaosofia e mafai ona taʻitaʻia ai le faʻateleina o sailiga fou ma filifiliga faʻamalosi. I soʻo se tulaga, o le le paleni tele i le neurodevelopmental trajectory o lenei matagaluega e mafai ona oʻo atu ai i le leiloa o le pulea e le tagata o ia lava i se vaitaimi vaivai (Yurgelun-Todd, 2007).

O fesoʻotaʻiga le matua i le va o le PFC, le nucleus accumbens (Nacc) ma le amygdala ua faʻatulagaina e tele ina aʻafia ai amioga faʻataʻitaʻiina i tupulaga talavou (Galvan et al., 2006; Ernst et al., 2009). Aemaise lava, ua faʻaalia e faʻaalia e tupulaga talavou le faʻaogaina o le orbitofrontal cortex i se tulaga sili atu pe a faʻatusatusa i tagata matutua pe a feagai ma filifiliga lamatia. E faʻapea foʻi, ua faʻaalia foʻi e talavou le faʻaalia o le faʻaitiitia ma le le faʻamaopoopoina o le gaioiga o le neuronal i le OFC i le taimi o amioga faigofie e faʻatatau i taui (Sturman ma Moghaddam, 2011). O nei ituaiga o mata'ituina e mafai ona fa'amatalaina se vaega o le fa'atupula'ia o uiga fa'atamala i le taimi o le talavou (Eshel et al., 2007). Ma le mea mulimuli, ina ia faʻamamafaina le faiʻai talavou le matua i luga o faʻamoemoega taui, o faʻamaoniga faʻamaonia talu ai nei na faʻaalia ai le faʻaitiitia o le faʻaogaina o le insular faʻatasi ai ma le matua, faʻatasi ai ma le amataga o talavou o loʻo faʻaalia le maualuga o le faʻagaoioia ma le tuai o tupulaga talavou o loʻo faʻaalia le faʻaitiitia o faʻailoga aʻo fai taaloga faitupe i se masini masini masini. (Van Leijenhorst et al., 2010).

E tele su'esu'ega fa'ama'i e lagolagoina le manatu o le talavou o le vaitau o le olaga ma le maualuga maualuga o amioga fa'atosina (Steinberg et al., 2008; Romer et al., 2009). Na faamatalaina e Steinberg ma ana uo se faaitiitia laina o le impulsivity mai le matua o le 10-30: faʻaaogaina o tausaga eseese, faʻatuai faʻatuai faʻaitiitiga ma le vaivai o faʻatinoga i luga o le IOWA gambling task (IGT) ua lipotia i talavou, faʻatusatusa i tagata matutua (Steinberg et al., 2009; Cauffman et al., 2010). O se suʻesuʻega umi e faʻaaoga ai le IGT i tupulaga talavou mai le 11 i le 18 na faʻamaonia ai lenei taunuʻuga e ala i le faʻaalia o le faʻaleleia atili o le faʻatinoga ma le matua (Overman et al., 2004). O nei faʻamatalaga e manatu e faʻataʻitaʻia le matua o le PFC, lea e mafai ai le suiga mai le faʻamalosi i filifiliga sili atu ona pulea. I le isi itu, o se faʻailoga faʻafefe-U mo le suʻeina o lagona ua lipotia mai foi, ma le maualuga e tusa ma le 14 tausaga (Steinberg et al., 2008). E le gata i lea, o le vavalalata i le va o le alualu i luma o le atinaʻeina o le faʻamalosi ma le le faʻaogaina o le faʻaogaina o le polokalama taui e mafai ona iʻu ai i se le paleni e faʻaleleia ai filifiliga le mautonu mo taui (Ernst et al., 2009).

O le suʻesuʻeina o suʻesuʻega a le fMRI e suʻesuʻe ai galuega fai filifiliga ua faʻaalia ai o tupulaga talavou ma tagata matutua e faʻasoa le tele o mea tutusa i le faʻagaioiina o le neurocircuitry, ae latou te faʻaalia foi eseesega mataʻina. O se tali sili atu i le agavale Nacc na lipotia i tupulaga talavou aʻo faʻaalia e tagata matutua le faʻateleina o le faʻagaoioia i le amygdala agavale (Ernst et al., 2005). Galvan et al. (2006) na lipotia foi le faʻaleleia atili o le tali a le Nacc i le taui i le talavou pe a faʻatusatusa i tagata matutua, faʻapea foʻi ma le faʻaitiitia o le faʻagaoioia i vaega o le pito i luma. Talu ai nei lava, i se suʻesuʻega e suʻesuʻeina ai le lamatiaga o le faia o filifiliga tau tupe, ua faʻaalia ai o talavou na faʻaalia le faʻaitiitia o le faʻagaoioia i itulagi o le OFC pe a faʻatusatusa i tagata matutua, ma faʻaititia le gaioiga i nei pito i luma o le faiʻai na faʻamaopoopoina ma le sili atu o tulaga lamatia. i le talavou (Eshel et al., 2007). O nei su'esu'ega o lo'o fa'ailoa mai ai e la'ititi lava le fa'atinoina o faiga fa'atulafonoina a tupulaga talavou nai lo tagata matutua pe a fai fa'ai'uga. O le mea la lea e mafai ai e tupulaga talavou ona sili atu ona lamatia le faia o nisi tulaga. I se isi faaupuga, o le faʻaitiitia o le pulea o le mafaufau muamua e mafai ona faʻatagaina se faatosinaga sili atu o faiga faʻafefe e faʻatonuina ai le faia o filifiliga ma amioga lea, i le isi itu, e faʻateleina ai le faʻaogaina o tupulaga talavou i agafesootai ma tupulaga e faʻagaoioia ai lagona malolosi (Dahl, 2008).

I se suʻesuʻega talu ai nei e faʻatatau i le suʻesuʻeina o amioga a tupulaga talavou ma tagata matutua i se taʻaloga taʻavale vitio, ua faʻaalia ai o tupulaga talavou na auai i le tele o lamatiaga, sili atu le taulaʻi atu i faʻamanuiaga nai lo le tau o amioga lamatia, ma faia filifiliga e sili atu ona lamatia pe a siʻomia e tupulaga faʻatusatusa i tagata matutua (Gardner ma Steinberg, 2005). O nei su'esu'ega e fa'amaonia ai e mafai e tupulaga talavou ona sili atu ona fa'alavelave i a'afiaga a tupulaga i le faia o fa'ai'uga mata'utia, ma o fa'aa'afiaga a tupulaga (ma isi suiga fa'aagafesoota'i) e mafai ona faia se sao taua i le fa'amalamalamaina o amioga fa'atauva'a i le taimi o le talavou. O le mea e malie ai, ua faʻamautuina o talavou talavou, faʻavasegaina e sili ona tetee i faatosinaga a tupulaga, faʻaalia le faʻalauteleina o le faiʻai fesoʻotaʻiga, aemaise lava i le pito i luma, faʻatusatusa i talavou ua faʻavasegaina e sili ona aʻafia e tupulaga (Grosbras et al., 2007). O le tetee atu i faatosinaga a tupulaga ua lelei foi ona fesootai ma le ventral striatum activation, ae le lelei le fesootai ma le faatoaagaina i le amygdala (Pfeifer et al., 2011). O faʻataʻitaʻiga faʻapitoa o le faʻamalosia o le cortical i tupulaga talavou ua lipotia mai e ala i le faʻaogaina o le mafaufau, faʻaalia foliga ma mafaufauga o galuega a le mafaufau. Mo se faʻataʻitaʻiga, o talavou amata mai le 10 i le 14 na faʻaaogaina a latou PFC medial nai lo tagata matutua e suʻesuʻe le faʻamoemoe o se ata (faʻamaoni pe faʻafefe), e ui lava i faʻatinoga tutusa i le galuega (Wang et al., 2006). Atonu e atagia mai ai se taumafaiga sili atu mo le fanau laiti e iloa ai tulaga faʻalagona faʻaagafesootai latou te leʻi faʻaaogaina, ae o tagata matutua e suʻesuʻe lelei ia tulaga, e faʻatatau i mea na tutupu muamua.

E mataʻina, o le talavou o loʻo faʻatusalia foi se vaitau patino o lagona ma tulafono faatonutonu. O le iloa ma le faia o filifiliga i tupulaga talavou e matua a'afia lava i o latou tulaga fa'alagona, o se mea e ta'ua o le vevela (e fa'afeagai ma le malamalama malulu, lea e faia ai filifiliga i lalo o le tulaga maualalo o lagona). E foliga mai foʻi e sili atu ona maʻaleʻale tupulaga i faʻalavelave faʻalavelave. Ole fua ole cortisol faʻamalolo pe a maeʻa se galuega faʻalavelave na faʻaalia ai se faʻatupulaia laina faʻatasi ma le matua, i talavou talavou mai le 9 i le 15 tausaga (Gunnar et al., 2009; Stroud et al., 2009). Faʻaalia foliga mataʻutia, faʻaosofia ai le maualuga o le gaioiga o le amygdala i talavou faʻatusatusa i tamaiti ma tagata matutua (Hare et al., 2008). O le mea e malie ai, o le masani o le amygdala gaioiga i nei foliga mataʻutia na maualalo i mataupu na suʻeina mo le maualuga o le popole. O lenei faʻalauteleina o lagona i faʻalavelave faʻalavelave, faʻatasi ai ma le maualuga maualuga o le vevela, e maua ai se isi lagolago mo amioga faʻavalevalea a tupulaga pe a feagai ma tulaga faʻalavelave.

E sili atu ea AFAGA I TALAVOU I LE FA'ASAUSUA I FOLIGA IAI NAI ONA MATUTUA?

O le maualuga o le impulsivity ua manatu e faʻamalosia ai le faʻaaogaina muamua o fualaau faasaina, ma mulimuli ane mafai ona oʻo atu ai i le faʻateleina o le faʻalavelave e atiaʻe ai vaisu, faʻamatalaina o le leiloa o le puleaina o fualaau faasaina ma se mamanu faʻamalosi o le faʻaaogaina o fualaau faasaina (Belin et al., 2008). E le faigofie ona faʻamalamalamaina le impulsivity (Evenden, 1999; Chamberlain ma Sahakian, 2007), ae o se faauigaga lautele o le a aofia ai le leai o se gauai, faigata ona taofiofia pe pulea se tali faʻaalia, faʻaalia amioga fou-saili, le mafai ona faʻamoemoe i taunuuga, faigata ona fuafua gaioiga poʻo le faʻaitiitia o faʻafitauli faʻafitauli e avea ma vaega autu. Talu ai ona o talavou e faʻaalia le tele o amioga faʻamalosi, o le sootaga i le va o le impulsivity ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina ua suʻesuʻeina tele.

O suʻesuʻega faʻafeiloaʻi e faʻaaoga ai le suʻesuʻega a le tagata lava ia i tupulaga talavou na faʻaalia ai o le le mautonu i le taimi o le talavou na faʻamaonia ai le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma taaloga faitupe (Romer et al., 2009), amata ulaula (O'Loughlin et al., 2009) ma mulimuli ane inu ava malosi (Ernst et al., 2006; von Diemen et al., 2008). I le tulaga tutusa, o le impulsivity na foliga mai ua faʻateleina i tupulaga talavou e iai le faʻaaogaina o le ava malosi pe a faʻatusatusa i le pulea lelei (Sooff et al., 2000). E le gata i lea, o se suʻesuʻega e suʻesuʻeina ai le genetic polymorphism ua faʻaalia ai foi o se mea faʻapitoa (A1) mai le Taq1a polymorphism o le dopamine D2 receptor gene na faʻamaopoopo lelei ma le ava malosi ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina (Esposito-Smythers et al., 2009). I le fa'atasi ai, na lipotia mai e ave fa'amalosi o le allele e sili atu le tele o fa'afitauli e feso'ota'i ma le 'ava mālosi nai lo i latou e le'i feavea'ia. O nei su'esu'ega o lo'o fa'ailoa mai ai le feso'ota'iga i le va o fa'afitauli fa'aletonu i le fa'atupuina o fa'afitauli o le mafaufau.

Cognitive impulsivity, faʻamatalaina o le le mafai ona mafaufau i taunuuga i le lumanaʻi, o se vaevaega o le impulsivity e amanaia ai lagona faʻapitoa o se faʻatuai o taunuuga. O lenei manatu ua lauiloa o le tau fa'aitiitiga o se taui (Rachlin, 1992). O le faʻaaogaina o le faʻatuai faʻaitiitiga, lea e ofoina atu e filifili ai i le va o taui maualalo vave ma taui maualuga i le lumanaʻi, ua saofagā i le malamalama atili i le neurobiological underpinnings o filifiliga tau tamaoaiga ma le faia o filifiliga. O tupulaga ulaula tapaa na maua e sili atu le faʻamalosi nai lo o latou paaga e le ulaula tapaa i le tuai o galuega faʻaitiitiga, ma sili atu ona faigofie i le sailiga fou (Peters et al., 2011). O le mea e malie ai, o le vaega lava lea e tasi o talavou ulaula na faʻaalia le faʻaitiitia o le faʻamalosia o le faʻagaioiga i le taimi o se faʻataʻitaʻiga o le faʻamoemoeina o taui, lea e fetaui lelei ma le ulaula tapaa. E taua le maitauina o le faʻateleina o le faʻalavelave na lipotia i talavou ulaula atonu o se taunuuga, ae le o se vaʻai, o amioga ua fai ma vaisu. O su'esu'ega e fa'atusatusa ai tagata ulaula i le taimi nei ma tagata ulaula ua fa'ailoa mai o le fa'atuputeleina o le fa'aitiitiga o le fa'aitiitiga o le fa'atuai o le fa'aitiitiga o le fa'aletonu e na'o tagata ulaula o lo'o iai nei (Bickel et al., 1999, 2008). Ae ui i lea, o isi suʻesuʻega na faʻaalia ai o le impulsivity cognitive e mafai ona avea ma se vaʻai faʻamaonia o le faʻaaogaina o vailaʻau mulimuli ane. O talavou fa'atauva'a, na maua muamua le poto masani ulaula sikaleti, na sili atu le fa'atosina i le tuai o galuega fa'aitiitiga (Reynolds ma Fields, 2012). O le inuina o le nikotina e foliga mai e le nafa ma ia taunuuga; atonu e atagia mai ai se uiga fa'aalia e le to'atele o talavou ulaula. O le maualuga o le fiafia i filifiliga faʻamalosi na maua foi e faʻamaonia ai le faʻaaogaina muamua o le ecstasy i fafine (Schilt et al., 2009), ma sa fesoʻotaʻi foʻi ma le inu tele (Xiao et al., 2009).

Ua fautuaina e faapea o le impulsivity e fai ma sui o se faasinoupu lelei e vaʻai ai le taunuuga o se polokalame faʻamutaina ulaula: o talavou na suʻesuʻeina mo uiga faʻamalosi maualuga na matua le mafai lava ona faʻaauau le faʻasaʻo pe a faʻatusatusa a latou tagata e le faʻamalosi (Krishnan-Sarin et al., 2007). Togafitiga faʻapitoa e faʻatatau i le impulsivity, e pei ona toe iloiloina i se isi mea (Moeller et al., 2001), e mafai ona avea ma avanoa e le'i fa'aaogaina mo le atina'eina o auala fou e atia'e ai le amio pulea lelei i tupulaga talavou. E mafai ona saofagā lea i le puipuia o amioga fa'atamala e tutupu i lenei vaitau o fa'ama'i taua.

FA'ATA'ITA'I O LE FA'AALIGA O LE TAMAITIITI I LE FA'AASUA FA'AALA

O le atinaʻeina o faiʻai i tamaʻi rodents ua lipotia mai e faʻaalia foliga tutusa e pei o tagata soifua, e taʻu mai ai e ono talafeagai le faʻataʻitaʻiga o rodent e suʻesuʻe ai le neurobiological underpinnings o le matua o le faiʻai talavou (Spear, 2000). O le vaitaimi o talavou i rodents e amata mai le aso 28 i le aso 42 pe a uma ona fanau mai, ae o nei tapulaʻa, e fai si faʻatapulaʻaina, e masani ona faʻalauteleina e aofia ai se vaitaimi tele mai le aso 25 i le aso 55 (Tirelli et al., 2003). O suʻesuʻega Neuroanatomical ua faʻamatalaina ai le tele o le synaptic teuteu o le dopamine receptors i le taimi o talavou i rodents (Andersen et al., 2000): O le D1 ma le D2 faʻapipiʻi faʻateleina le maualuga i le Nacc, le striatum ma le PFC seia oʻo i le matua o le 40 aso, ona faasolosolo malie ai lea ona faʻaitiitia i le amataga o le matua. I le isi itu, na faʻatuputeleina le D3 receptors seia oʻo i le 60 aso (Stanwood et al., 1997). O le isi suʻesuʻega na faʻaalia ai le faateleina o filo dopamine i le PFC medial i le taimi lava e uma ai le susu (Benes et al., 2000), o se vaega na pulea e le serotoninergic system: o le neonatal lesion o le raphe nucleus na taʻitaʻia ai le faateleina o filo dopamine (DA) o loʻo tupu aʻe mai le ventral tegmental area (VTA) ma le substantia nigra. E le gata i lea, glutamatergic innervations mai le PFC i le Nacc (Brenhouse et al., 2008) ma le amygdala (Cunningham et al., 2002) ua fa'aalia e mulimuli i se laina fa'aola mai le matua o le susu i le matua. O le faʻaogaina o le Dopaminergic i le taimi o le talavou e foliga mai e leʻo atoatoa le aoga: o aʻafiaga o le D1 ma le D2 agonist i luga o GABAergic interneurons i le PFC na vaivai i le talavou, e faʻaalia ai le le atoatoa o le matua o lenei faiga faʻaogaina (Tseng ma O'Donnell, 2007).

O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga faʻatusatusa tamaiti laiti ma tamaʻi matutua na faʻaalia ai o isumu na faʻaalia le sili atu le fiafia mo se siosiomaga fou (Adriani et al., 1998), ma faʻaleleia tali faʻafefe faʻatusatusa i tagata matutua i se faʻatuai o galuega faʻaititia (Adriani ma Laviola, 2003). Na faʻaalia foʻi e tamaʻi rodents se maualuga maualuga o fegalegaleaiga faʻaagafesootai talu ai o fegalegaleaiga faʻaagafesootai na maua e sili atu le tauia i tamaiti nai lo tagata matutua rodents i se tulaga e fiafia i ai nofoaga (CPP) paradigm (Douglas et al., 2004). E tusa ai ma lenei faʻamatalaga, o se suʻesuʻega na lipotia mai e faʻaitiitia ai le faʻaogaina o le dopamine i le Nacc pe a feagai ma ni faʻalavelave faʻale-agafesootai, ae o se tali atu faifai pea i faʻasalalauga faʻaagafesootai pe a faʻatusatusa i tagata matutua (Robinson et al., 2011). Atonu e atagia ai le taua o fegalegaleaiga lautele i manu laiti.

Ile maualuga ma le paso, na faʻaalu e isumu talavou se taimi faʻaititia i lima matala, e faʻaalia ai le maualuga o le popole (Doremus et al., 2003; Estanislau ma Morato, 2006; Lynn ma Brown, 2010) e ui ina fa'aalia e isumu se fa'ailoga fa'aliliu (Macrì et al., 2002). O faʻamatalaga tutusa na lipotia mai i le faʻaaogaina o le faʻafefe o le fefe: o isumu talavou e sili atu le malulu nai lo tagata matutua (Anagnostaras et al., 1999; Brasser ma Spear, 2004; Esmoris-Arranz et al., 2008), ae toe fo'i ifo isumu talavou e itiiti ifo nai lo tagata matutua (Pattwell et al., 2011).

E tusa ai ma aʻafiaga leaga o vailaʻau, ua faʻaalia ai o le nicotine, ethanol, THC, amphetamine ma cocaine na faʻatupuina le faʻaitiitia o aʻafiaga i tupulaga nai lo manu matutua. E le gata i lea, o le fa'afefeteina o le tofo e faia i se mea e le o ni mea e fai ma vaisu (lithium chloride e fa'aosoina ai le tiga o le manava pe a uma ona tui ip) e fa'aitiitia i isumu talavou e ta'u mai ai o le le mautonu i a'afiaga leaga atonu o se vaega lautele o le talavou (Philpot et al., 2003; Wilmouth ma Spear, 2004; Schramm-Sapyta et al., 2006, 2007; Quinn et al., 2008; Drescher et al., 2011).

I le taimi nei, o le tele o suʻesuʻega ua lipotia mai le faʻateleina o le faʻaogaina o taui i manu laiti. O le nikotini ma le ava na maua e sili atu le tauia i tamaʻi rodents pe a faʻatusatusa i tagata matutua (Philpot et al., 2003; Brielmaier et al., 2007; Kota et al., 2007; Torres et al., 2008; Spear ma Varlinskaya, 2010). E faapena foi, o le faateleina o le taumafaina o le susu suamalie suamalie (faatatau i le mamafa o le tino) na matauina i isumu talavou pe a faatusatusa i iole matutua. O lenei suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga na fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le c-fos faʻamatalaga i le Nacc core ma le pito i tua (Friemel et al., 2010). O suʻesuʻega e suʻesuʻeina ai le aʻafiaga o psychostimulants i isumu talavou e faʻaaoga ai se galuega CPP o loʻo tumau pea le feeseeseaiga, ae o le sili atu o le faʻaogaina o taui i tamaʻi talavou, aemaise lava i togi maualalo, ua faʻamaonia i tulaga faʻapitoa (Badanich et al., 2006; Brenhouse et al., 2008; Zakharova et al., 2009).

VAEGA E AAFIA AI LE FA'AASAUFA'A FA'AALA I TULAFONO I TULAFONO

O le impulsivity o le afi e faasino i le faʻaleagaina o amioga ma le leiloa o le faʻaogaina o lagona, e aunoa ma le tuʻufaʻatasia talafeagai o lagona faʻalagona (Brunner ma Hen, 1997). I manu, e tele suʻega faʻataʻitaʻiga ua faʻatulagaina e iloilo ai lenei ituaiga o le impulsivity, e pei o le lima-filifiliga faʻasologa o taimi faʻasologa o galuega (5-CSRTT) ma le faʻamalosia o le eseesega o le maualalo (DRL). I lo matou iloa, naʻo le pau lava le suʻesuʻega e faʻatusatusa ai le le mautonu i le le togafitia o tamaʻitaʻi matutua ma tamaʻitaʻi talavou na faʻaalia ai o le mea mulimuli na sili atu le faʻamalosi i se faʻatulagaga DRL (Andrzejewski et al., 2011). Ua faʻaalia le faʻaalia o le nicotine i le taimi muamua e faʻateleina ai le impulsivity i se 5-CSRTT i le taimi o le talavou (Schneider et al., 2012), ma le faʻaalia faifaipea i le nicotine i isumu talavou na maua ai le faʻatupulaia umi o le faʻamalosi afi i le taimi o le matua (Counotte et al., 2009, 2011). I lenei suʻesuʻega, o togafitiga faʻamaʻi o le nicotine na mafai ona faʻaosofia atili amioga faʻamalosi i luga o le 5-CSRTT pe a tupu i le taimi o le talavou nai lo le taimi o le matua. O lenei suiga faʻapitoa, lea e leʻi aʻafia ai le mafaufau i le faʻatuai o galuega faʻaitiitiga, ua faʻamaopoopoina ma se faʻamalolo malosi o le dopamine i le nicotine i le PFC i isumu talavou. E faʻapea foʻi, o talavou faʻamalosi, faʻataʻitaʻiina ma le le mautonu e faʻalatalata atu i se mea fou, faʻaalia se tali faʻaleleia a le DA i se luʻitau cocaine pe a faʻatusatusa i talavou e le o faʻamalosi poʻo talavou matutua faʻamalosi (Stansfield ma Kirstein, 2005).

Ae ui i lea, o togafitiga o le prenatal ma le nicotine, ua faʻaalia e suia ai le faʻaogaina o le afi, na le mafai ona suia tali amio i se galuega faʻatuai-faʻaititia (Schneider et al., 2012). E ui o le aʻafiaga i le va o le mafaufau ma le suʻeina o fualaau faasaina ua faʻamautuina lelei i tagata, o le a manaʻomia ni faʻamatalaga faaopoopo e malamalama ai pe faʻapefea ona galue i rodents. Diergaarde et al. (2008) ua fautuaina e faapea, a itiiti mai i isumu matutua, e mafai ona fesootai le impulsivity afi ma le amataina o le sailia o fualaau faasaina, ae o le impulsivity o le mafaufau e mafai ona fesootai ma le faaitiitia o le mafai ona taofiofia le mauaina o le nicotine-saili amioga ma faateleina le vaivai e toe foi. Ma le mea mulimuli, o le faʻamalosi o le afi, ae le o le faʻaogaina o le mafaufau atonu e sili atu ona talafeagai e iloilo ai le faʻafitauli o le suʻeina o vailaʻau i isumu laiti.

O nisi o eseesega faavae o le Hypothalamo-Pituitary-Adrenal (HPA) tulafono faatonutonu axis e mafai ona faʻavaeina se faʻalauteleina o lagona i faʻalavelave faʻalavelave i tamaʻi rodents. Ina ua maeʻa se faʻalavelave matuia, na faʻaalia e isumu talavou le maualuga o le adrenocorticotropic hormone (ACTH) ma le faʻamalolo corticosterone pe a faʻatusatusa i tagata matutua (Romeo et al., 2006a,b). I le maeʻa ai o le 30-min faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave i aso uma i le 7 aso, na faʻaalia e tamaʻi tamaʻi le maualuga o le corticosterone i le taimi lava na maeʻa ai le faʻalavelave, ae o le maualuga o le corticosterone e toe foʻi vave atu i tulaga faʻavae i le talavou nai lo iole matutua (Romeo et al., 2006a). O iole tane ua maua e sili atu ona maaleale nai lo tamaitai i aʻafiaga leaga o le teteʻa o tina ile mafiafia o le PFC (Spivey et al., 2009). Tuuina atu le sootaga i le va o le atuatuvale ma amioga saili fualaau faasaina (Shaham et al., 2000; Koob ma Le Moal, 2001), o lenei fa'atuputeleina o le fa'alavelave fa'alavelave e mafai ona fa'amatalaina ai le mafua'aga o lo'o fa'aauau ai pea nisi o tupulaga i le fa'aaogaina o fualaau fa'asaina. O se togafitiga faʻamaʻi cocaine i le taimi o le talavou na faʻateleina ai le tele o le popole pe a avea manu ma tagata matutua (Stansfield ma Kirstein, 2005), lea e mafai ona faʻamatalaina atili ai lenei faʻaauau.

Pe a faʻatusatusa i faʻatonuga, o isumu na faʻamalosia mo 7 aso sosoo i le taimi o le talavou na faʻaalia ai le maualuga o le faʻaleleia o le gaioiga o le locomotor i le nicotine; e leʻi lipotia lenei aafiaga pe a tupu le atuatuvale i le taimi o le matua (Cruz et al., 2008). O isumu talavou na faʻaalia i se faʻalavelave faʻalavelave masani poʻo se faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave na faʻaalia ai le maualuga o le tali atu o locomotor i luʻitau cocaine, ma maualuga maualuga le basal corticosterone maualuga (Lepsch et al., 2005). O fa'alavelave fa'aagafesootai i le taimi o le talavou na fa'ateleina le fa'alogoina o amioga i le amphetamine (Mathews et al., 2008), ae na lipotia foi aafiaga faafeagai (Kabbaj et al., 2002). O le teteʻa o tina na faʻaalia e faʻateleina ai le impulsivity ma amioga saili taui (Colorado et al., 2006). Tolu itula o le vavaeeseina o tina i le va o le PND 0 ma le PND 14 na faʻateleina ai le faʻaogaina o le locomotor i cocaine, lea e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le D3R mRNA i le atigi Nacc (Taofi et al., 2004). Ae ui i lea, o le isi suʻesuʻega na maua ai le leai o se aoga i le faʻaaogaina o se faʻaagafesootai faʻaagafesootai masani i luga o le tali atu o le locomotor i psychostimulants pe i tama talavou poʻo tamaʻitaʻi matutua (McCormick et al., 2005).

O LE FA'ATA'ITA'I MO'O'O LE JUVENILE RODENT: FOLAFOLAGA MA PITFALLS

O le tele o su'esu'ega o lo'o fa'ailoa mai ai le fa'atupula'ia o le su'esu'eina o fualaau fa'asaina i tama'i rodents, e fa'ailoa mai ai ni manatu fa'atino e fa'amatala ai le mafua'aga ua lamatia ai tupulaga talavou i le le pulea o fualaau fa'asaina. Muamua, faʻaleleia le lagona i le taui o vailaʻau ma le lua, faʻaititia le faʻatupuina o vailaʻau faʻaleagaina aʻafiaga e maua ai se mafuaaga lelei mo le suʻesuʻeina o tamaʻi tamaʻi tamaʻitaʻi e faigofie ona faʻaogaina fualaau faasaina. Peita'i, e leai se su'esu'ega a manu na fa'ailoa sa'o mai ai le fa'atupuina o le fa'atupuina o fualaau fa'asaina pe a o'o i le taimi o le talavou. O nisi fa'afitauli fa'apitoa e ono fa'atupuina ai fo'i nisi fa'auiga sese, e pei o le leai o ni fa'atonuga talafeagai a tagata matutua. E pei ona taʻua i luga, o isumu ma isumu e foliga mai o loʻo faʻaalia le faʻafeagai o faʻamatalaga popole, faʻatasi ai ma isumu laiti e sili atu le popole ma tamaiti laiti e itiiti le popole nai lo tagata matutua (Macrì et al., 2002; Lynn ma Brown, 2010). O le mea taua, o nai suʻesuʻega na faʻaalia ai le eseesega o amioga i le va o le amataga, ogatotonu ma le tuai o talavou (Tirelli et al., 2003; Wilkin et al., 2012), ae o le tele o suʻesuʻega na faʻaaoga moni lava isumu laiti o vaitausaga eseese e ese mai le tasi fale suʻesuʻe i le isi. E le gata i lea, o le leai o se iloiloga o a'afiaga fa'aagafesootai i le taumafaina o fualaau fa'asaina ma amioga fa'atatau e mafai ona avea ma se isi fa'alavelave taua. O le mea moni, o fegalegaleaiga faʻaagafesootai ua faʻaalia e matua aʻafia ai amioga lamatia ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina. Aemaise lava, ua lipotia mai o fegalegaleaiga faʻaagafesootai e fesoʻotaʻi atu i se vailaʻau cocaine suboptimal e mafai ona maua ai se CPP (Thiel et al., 2008). I le taimi nei, o le i ai o paaga na faʻaitiitia ai le aʻafiaga o le ethanol i se faʻataʻitaʻiga faʻafefe o le tofo i tamaʻi tama talavou, ae le o tagata matutua (Vetter-O'Hagen et al., 2009).

Ventral tegmental area dopaminergic neurons ua fai mai e mu i se fua maualuga i isumu talavou, lea e ogatasi ma le manatu o le talavou vaivai i le faʻaaogaina o fualaau faasaina (McCutcheon et al., 2012). E tusa ai ma lenei faʻamatalaga, o se faʻamalolo maualuga o le dopamine na faʻaosoina fualaau faasaina ua lipotia mai i tamaʻi rodents (Laviola et al., 2001; Walker ma Kuhn, 2008). Ae ui i lea, o le tali atu o amioga i fualaau faasaina e le fetaui ma lenei faaiuga. Aemaise lava, o togafitiga faʻasolosolo faʻatasi ma psychostimulants na le mafai ona faʻaosoina le faʻateleina o le lagona o le locomotor i isumu talavou (Frantz et al., 2007). Aemaise lava le taua, Frantz et al. (2007) lipotia tutusa le tuʻuina atu o le dopamine i le Nacc i le va o tupulaga talavou ma tagata matutua o isumu na togafitia i psychostimulants. I le isi itu, o se suʻesuʻega e tasi na lipotia ai le faʻaogaina o le locomotor i cocaine i isumu laiti ae le o tagata matutua (Camarini et al., 2008); ae ui i lea, o se luʻitau cocaine na faia i le 10 aso talu ona maeʻa lenei faʻataʻitaʻiga na faʻaalia ai le tuʻuina atu o le dopamine i lalo ifo o le Nacc o isumu talavou, e ui lava i le vave amataina o le tumutumu. O isi suʻesuʻega o le a manaʻomia e fuafua ai le fesoʻotaʻiga i le va o le tuʻuina atu o le DA ma le faʻaogaina o le locomotor i psychostimulants i tamaʻi iole.

E ui lava o le atuatuvale ma le impulsivity ua faʻaalia eseese e faʻalauiloa ai le faʻaaogaina o fualaau faasaina, o nai suʻesuʻega na faʻamautu ai tulafono faatonutonu i le va o mea uma e lua. Intracerebroventricular injections o le corticotropin-releasing factor (CRF) e leʻi faʻateleina le impulsivity i le 5-CSRTT, ae faʻateleina le saʻo tali atu (Ohmura et al., 2009). O se togafitiga masani ma corticosterone i le taimi o le talavou na le mafai ona aʻafia ai tali vave i lenei galuega, ma e oʻo lava i le faʻaitiitia o le numera o amioga faʻamalosi i se galuega faʻailoga Taofi (Torregrossa et al., 2012). E manaʻomia nisi suʻesuʻega e malamalama atoatoa ai i lenei fegalegaleaiga, lea e manatu o se elemene autu e faʻateleina ai le tulaʻi mai o faʻafitauli o le mafaufau i tagata (Fox et al., 2010; Somer et al., 2012; Hamilton et al., 2013).

O le isi faʻapogai o feeseeseaiga o le talitonuga lea e faʻaalia ai e tamaʻi rodents le faʻaitiitia o le pulea o le tagata lava ia ma faʻateleina le tosina atu i faʻailoga e vavalo ai taui (Ernst et al., 2009; Burton et al., 2011). I le tetee atu i lenei faʻamatalaga, na faʻaalia ai e tamaʻi iole le faʻaalia o le faʻaogaina o le cocaine i lalo ifo o le faʻailoga (Anker ma Carroll, 2010). O isi faʻatusatusaga ma le manatu o loʻo taʻua i luga, o isumu talavou (26-27 aso) na faʻaalia e faʻaalia ai le faʻaleleia atili o le fetuutuunai pe a faʻatusatusa i tagata matutua i se faiga faʻavae-faʻailoga (Johnson ma Wilbrecht, 2011). Tuuina atu le le matua o le PFC i tamaʻi isumu, faʻapea foʻi ma le matafaioi autu o lenei fausaga i le faʻaogaina o le mafaufau (Baxter et al., 2000; Schoenbaum et al., 2006; Gruber et al., 2010), atonu e foliga fa'afeagai lenei fa'ai'uga. Ae ui i lea, o le faʻaleleia atili o le fetuutuunaʻi o tupulaga talavou e mafai ona fesoasoani i le faʻalauiloaina o se fesuiaiga i le va o le tele o filifiliga, e pei o le tuʻuina atu o fualaau faʻasaina ae faʻaitiitia le faʻaleagaina o amioga. O le mea lea e taumafai ai e faʻaitiitia le faʻaogaina o elemene vaivai i tamaʻi rodents, talu ai o le fetuutuunai o le mafaufau e faʻamalosia le mauaina o se faʻasologa o amioga e manaʻomia mo le ola ma le tutoʻatasi.

E taua le fa'ailoa e na'o se vaega to'alaiti o tamaiti o lo'o maua fa'afiafiaga fa'afiafiaga o le a mulimuli ane atia'e fa'ailoga fa'ama'i o vaisu ma le fa'alagolago, e ui o le sao o su'esu'ega fa'avae e fa'aaoga ai fa'ata'ita'iga manu e tumau pea ona fa'atapula'aina e lagolago ai lenei fa'amatalaga. O se maliega o lo'o i ai nei o lo'o fa'ailoa mai ai o suiga fa'ale-tagata i le matua o le fai'ai e mafai ona fa'amatalaina ai le tele o galuega fa'atino. O le mea e sili ona fiafia i ai, o faʻamaoniga lata mai na faʻaalia ai muamua, o tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai uiga faʻamalosi na faʻaalia se faʻamaʻi manifinifi (Shaw et al., 2011) ma lona lua, o le faʻagaoioia o le neurocircuitry mesolimbic o talavou ua aʻoaʻoina e taaalo i se galuega faʻaosofia tupe e faʻafetaui lelei ma o latou faʻafitauli faʻapitoa ma amioga (Bjork et al., 2011). O tusitala o lenei suʻesuʻega e faʻaalia ma le faʻamaonia o le faʻamaopoopoina e foliga mai e le faʻaalia ai le mafuaʻaga, ae ui i lea, o nei faʻamatalaga e fautua mai ai o le faʻateleina o le faʻaogaina i amioga faʻafitauli e mafai ona mafua mai i le lagona o le mesolimbic i faʻamatalaga tau-faʻailoga. Ma latou faaiʻuina o le faateleina o le lagona o le mesolimbic e mafai ona fai ma sui o se uiga, e tusa ai ma le le atoatoa o le faiʻai talavou, e mafai ona faʻamatalaina se vaega o manuʻa poʻo le oti i "tulaga lamatia" talavou (Bjork et al., 2011).

O nisi mea mai fafo, e pei o le sociodemographic status poʻo le siosiomaga faaleaiga, ua manatu foi e faia se sao i lenei fesuiaiga. O mea leaga na tutupu i le tamaitiiti na faʻaalia e faʻaalia ai le faʻalagolago i le ava mulimuli ane (Pilowsky et al., 2009). O fa'amaoniga feliuliua'i ua fa'amauina ai le a'afiaga leaga o le amio le taupulea a matua (e aofia ai ma le fa'aaogaina o vaila'au fa'asaina) i luga o le fa'atupuina o fa'afitauli fa'apenei (Verdejo-Garcia et al., 2008). Gene polymorphisms i tupulaga talavou o loʻo i ai faʻafitauli faʻapitoa e fesoʻotaʻi ma le ava ua fautuaina e faʻamatala ai le eseesega o tagata taʻitoʻatasi i le faʻaituau faʻaituau i le ava malosi (Pieters et al., 2011), po'o le fa'apopoleina e tali atu i vaila'au (Kreek et al., 2005). E ui lava o mea faʻapitoa na manatu e faʻamatalaina i le va o le 30 ma le 60% o faʻafitauli o mea ua fai ma vaisu (Kreek et al., 2005), a'afiaga o kenera e fa'alagolago tele ile fegalegaleai ma mea tau si'osi'omaga. Aemaise lava, o se gene polymorphism na faʻaalia e fesoʻotaʻi vavalalata ma le ava malosi i tagata matutua, faʻapea foʻi i se vaega o tupulaga talavou na faʻaalia i le maualuga o le mafaufau i le taimi o tamaiti (Clarke et al., 2011). O se fa'amaopoopo fa'apena ua maua i se genotype patino o le serotonin transporter (Kaufman et al., 2007). I tupulaga talavou na maua mo faʻalavelave popole, atuatuvalega, poʻo le soifua maloloina, o le amygdala mamanu o le faʻagaoioia i le tali atu i foliga faʻalagona na faʻalagolago i le faʻamaʻi na maua (Beesdo et al., 2009).

FAAIUGA

O tulaga lamatia ma le su'esu'eina o lagona ua leva ona manatu o ni uiga iloga o amioga masani a le tupulaga ma, i le taimi nei, ua manatu e fai ma sui o tulaga fa'aletonu mo le atina'eina o fa'afitauli o le fa'aaogaina o vaila'au. O le mea e ofo ai, e ui lava i le tele o suʻesuʻega faʻapitoa o loʻo faʻamalamalamaina ai le faiʻai o loʻo faʻavaeina le faʻalauteleina o le faʻamalosi ma le faʻatupulaia o lagona faʻaalia o le faʻalauteleina o amioga, e itiiti lava suʻesuʻega e lagolagoina se faʻafitauli faʻapitoa o tamaʻi rodents e leiloa le pulea o fualaau faʻaleagaina. O se faʻamatalaga faʻaoso o le a finau e tatau i le saienisi ona sili atu le vaʻai i le lalolagi matutua ma mata o le tupulaga, nai lo le vaʻaia o le lalolagi talavou e faʻaaoga se matamata matua. O le mea moni, o amioga a le fanau laiti e maua mai ai fa'amanuiaga fetuutuuna'i e maua ai tomai talafeagai mo le ola i le leai o se puipuiga a matua. I le taimi nei, e moni lava o nei amioga faʻapitoa e faʻatupu ai le tupulaga, poʻo le itiiti ifo o se vaega o le tupulaga, e sili atu ona faʻaleagaina i amioga faʻavalevalea ma ono manuʻa. O le fa'amoemoega, o le fai'ai talavou ua fa'apipi'iina mo le su'eina o lagona ma le fa'alavelave lea, e tusa ai ma le fa'aosofiaga maualuga mo le taui, e masani ona o'o atu ai i amioga fa'atamala. O le atinaʻeina o le faʻatonuina o le tagata lava ia o se faiga masani (e faʻalagolago i le matua o le faiʻai ma agafesootai) i le iʻuga na maua ai e talavou matutua le agavaʻa e faʻatonutonu lelei o latou lagona ma le faʻamalosi.

O se fa'amoemoe tele mo su'esu'ega i le lumana'i e aofia ai le su'eina o endophenotypes ma fa'ailoga fa'aletonu o le fa'aaogaina o vaila'au ma le fa'aaogaina o vaila'au. Ua fa'aalia talu ai nei o tagata o lo'o mafatia i fa'afitauli o le fa'aaogaina o vaila'au fa'asoa fa'atasi ma o latou tei e le o ni vaisu uiga tutusa, e aofia ai le maualuga o le impulsivity ma lagona-saili (Ersche et al., 2010). O lenei suʻesuʻega foʻi na faʻaalia ai o fesoʻotaʻiga vavalalata muamua ma faʻalavelave e mafai ona faʻavaeina ai aʻafiaga o vaisu fualaau (Ersche et al., 2012). I le faʻaopoopoga, o faʻamaoniga faʻafeiloaʻi ua faʻaalia ai o le eseesega o tagata taʻitoʻatasi e afua mai i le eseesega i le galuega PFC (George ma Koob, 2010). O le mea lea, o suʻesuʻega loloto e suʻesuʻeina ai le PFC i le va o tagata taʻitoʻatasi fetuutuunai i le taimi o le talavou e manaʻomia ina ia malamalama pe faʻapefea naʻo auala faʻapitoa tau atinaʻe e mafai ona oʻo atu ai i vaisu. Aemaise lava, o le malamalama pe (ma pe a saʻo, faʻafefea) faʻaletonu ole faiʻai faʻatupuina gaioiga atonu e nafa ma le sailia o taui faifaipea ma le le lelei o le faia o filifiliga (o lona uiga o le tumau i tulaga lamatia e ui lava i aʻafiaga leaga) e sili ona taua e sili atu le puipuia "i-tulaga lamatia. ” talavou matutua. O se maliega o loʻo i ai nei ua uma ona faʻaalia o le atinaʻeina o le faiʻai o talavou e maʻaleʻale ma e faigofie ona faʻaleagaina i le neurobiological faʻaleagaina faʻatasi ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina, aemaise lava i latou e fesoʻotaʻi ma le 'ava malosi (Crews et al., 2004). Ae, o isi suʻesuʻega faʻapitoa ma suʻesuʻega faʻapitoa e taulaʻi atu i le PFC talavou e manaʻomia ina ia malamalama atili pe faʻafefea ona fegalegaleai faʻatasi genes, siosiomaga, faʻalavelave ma uiga taʻitoʻatasi e faʻapipiʻi ai le neurobiological mechanisms e faʻavaeina ai le vaivai e le mafai ai ona pulea le sailia o taui, ma le tele o fualaau faasaina, i le taimi. o le suiga mai le lalolagi talavou i le lalolagi matutua.

Feteʻenaʻiga o Tupulaga e Tetee ai

Fai mai tusitala o le suʻesuʻega sa faia i le leai o soʻo se fefaʻatauaʻiga faʻapisinisi pe tau tupe e mafai ona avea o se feteenaʻiga e ono aʻafia ai.

FUAFUAGA

  1. Adriani W., Chiarotti F., Laviola G. (1998). Si'itia le su'esu'eina o mea fou ma le fa'apitoa o le d-amphetamine sensitization i isumu talavou pe a fa'atusatusa i isumu matutua. Faʻatasi. Neurosci. 112 1152–1166.10.1037/0735-7044.112.5.1152 [PubMed] [Cross Ref]
  2. Adriani W., Laviola G. (2003). Siʻitia tulaga o le impulsivity ma faʻaititia nofoaga faʻapipiʻi ma le d-amphetamine: lua uiga amio o le talavou i isumu. Faʻatasi. Neurosci. 117 695–703.10.1037/0735-7044.117.4.695 [PubMed] [Cross Ref]
  3. Anagnostaras SG, Maren S., Sage JR, Goodrich S., Fanselow MS (1999). Scopolamine ma Pavlovian fefe faʻafefe i isumu: suʻesuʻega o aʻafiaga. Neuropsychopharmacology 21 731–744.10.1016/S0893-133X(99)00083-4 [PubMed] [Cross Ref]
  4. Andersen SL (2003). Ala o le atinaʻeina o faiʻai: tulaga o le faʻafitauli poʻo le faʻamalama o avanoa? Neurosci. Biobehav. Faaa. 27 3–18.10.1016/S0149-7634(03)00005-8 [PubMed] [Cross Ref]
  5. Andersen SL, Thompson AT, Rutstein M., Hostetter JC, Teicher MH (2000). Dopamine receptor teuteu i le pito i luma cortex i le vaitaimi o le talavou i isumu. Synapse 37 167–169.10.1002/1098-2396(200008)37:2<167::AID-SYN11>3.0.CO;2-B [PubMed] [Cross Ref]
  6. Andrzejewski ME, Schochet TL, Feit EC, Harris R., Mckee BL, Kelley AE (2011). O se faʻatusatusaga o amioga a tagata matutua ma talavou i le aʻoaʻoina, faʻaumatia, ma amio faʻasaina faʻataʻitaʻiga. Faʻatasi. Neurosci. 125 93–105.10.1037/a0022038 [PubMed] [Cross Ref]
  7. Anker JJ, Carroll ME (2010). Toe fa'afo'isia o su'esu'ega cocaine e fa'aosoina e vaila'au, fa'ailoga, ma le fa'amamafa i tama'i ma tama matutua. Psychopharmacology (Berl.) 208 211–222.10.1007/s00213-009-1721-2 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  8. Badanich KA, Adler KJ, Kirstein CL (2006). O tupulaga talavou e ese mai tagata matutua i le cocaine conditioned place preference ma cocaine-induced dopamine i le nucleus accumbens septi. Eur. J. Pharmacol. 550 95–106.10.1016/j.ejphar.2006.08.034 [PubMed] [Cross Ref]
  9. Baxter MG, Parker A., ​​Lindner CC, Izquierdo AD, Murray EA (2000). Puleaina o le filifiliga tali e ala i le tau faʻamalosia e manaʻomia ai fegalegaleaiga a le amygdala ma le orbital prefrontal cortex. J. Neurosci. 20 4311-4319. [PubMed]
  10. Beesdo K., Lau JY, Guyer AE, Mcclure-Tone EB, Monk CS, Nelson EE, et al. (2009). Fa'alavelave masani ma ma'oti amygdala-galuega i tupulaga fa'anoanoa ma le popole. Faʻau. Gen. Psychiatry 66 275–285.10.1001/archgenpsychiatry.2008.545 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  11. Belin D., Mar AC, Dalley JW, Robbins TW, Everitt BJ (2008). O le maualuga o le impulsivity e valoia ai le suiga i le inu malosi o cocaine. saienisi 320 1352–1355.10.1126/science.1158136 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  12. Benes FM, Taylor JB, Cunningham MC (2000). Fesoʻotaʻiga ma palasitika o faiga monoaminergic i le medial prefrontal cortex i le taimi o le postnatal: aʻafiaga mo le atinaʻeina o le psychopathology. Cereb. Cortex 10 1014–1027.10.1093/cercor/10.10.1014 [PubMed] [Cross Ref]
  13. Bickel WK, Odum AL, Madden GJ (1999). Impulsivity ma le ulaula tapaa: tuai le pa'u i le taimi nei, leai, ma tagata ulaula. Psychopharmacology (Berl.) 146 447–454.10.1007/PL00005490 [PubMed] [Cross Ref]
  14. Bickel WK, Yi R., Kowal BP, Gatchalian KM (2008). O tagata ulaula tapaa e fa'aitiitiina fa'amanuiaga ua tuana'i ma le lumana'i i se tulaga tutusa ma sili atu nai lo fa'atonuga: o le fa'aitiitiga o se fua o le fa'alavelave? Fualaau oona. 96 256–262.10.1016/j.drugalcdep.2008.03.009 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  15. Bjork JM, Smith AR, Chen G., Hommer DW (2011). Faʻafitauli o le mafaufau ma le faʻafaigaluegaina o le neurocircuitry faʻaosofia: suʻesuʻeina eseesega o tagata taʻitoʻatasi i talavou soifua maloloina. Dev. Cogn. Neurosci. 1 570–577.10.1016/j.dcn.011.07.005 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  16. Taofi WG, Zhang TY, Diorio J., Meaney MJ, Gratton A. (2004). Fa'aaafiaga o le vave fa'atupuina o le fanau i luga o le mesocorticolimbic dopamine ma tali fa'atatau ile psychostimulants ma fa'alavelave i isumu matutua. Eur. J. Neurosci. 19 1863–1874.10.1111/j.1460-9568.2004.03286.x [PubMed] [Cross Ref]
  17. Bramen JE, Hranilovich JA, Dahl RE, Chen J., Rosso C., Forbes EE, et al. (2012). Fa'afeusuaiga i le taimi o le talavou: E 'ese'ese le mafiafia ole mafiafia ole testosterone ile va o tama ma teine. PLOS ONE 7:e33850.10.1371/journal.pone.0033850 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  18. Brasser SM, Spear NE (2004). O le faʻatulagaina o faʻamatalaga i pepe, ae le o manu matutua, e faʻafaigofieina e le CS conditioning. Neurobiol. Aoao. Sui. 81 46–59.10.1016/S1074-7427(03)00068-6 [PubMed] [Cross Ref]
  19. Brenhouse HC, Sonntag KC, Andersen SL (2008). Fa'aaliga fa'afofoga D1 dopamine i luma o le cortex projection neurons: sootaga i le faʻaleleia atili o le faʻamalosia o faʻamatalaga o fualaau faasaina i le talavou. J. Neurosci. 28 2375–2382.10.1523/JNEUROSCI.5064-07.2008 [PubMed] [Cross Ref]
  20. Brielmaier JM, Mcdonald CG, Smith RF (2007). O a'afiaga fa'anatinati ma fa'aumiumi o le tui e tasi o le nicotine i isumu talavou ma matutua. Neurotoxicol. Teratol. 29 74–80.10.1016/j.ntt.2006.09.023 [PubMed] [Cross Ref]
  21. Brunner D., Hen R. (1997). Faʻamatalaga i le neurobiology o amioga faʻamalosi mai le serotonin receptor knockout mice. Ann. NY Acad. Sci. 836 81–105.10.1111/j.1749-6632.1997.tb52356.x [PubMed] [Cross Ref]
  22. Burton CL, Noble K., Fletcher PJ (2011). Faʻaleleia le faʻaosofiaga faʻaosofia mo sucrose-paiga faʻailoga i tamaʻi tamaʻi iole: avanoa talafeagai mo le dopamine ma le opioid system. Neuropsychopharmacology 36 1631–1643.10.1038/npp.2011.44 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  23. Camarini R., Griffin WC, III, Yanke AB, Rosalina Dos Santos B., Olive MF (2008). O aʻafiaga o le faʻaalia o le talavou i cocaine i luga o le gaioiga o le locomotor ma le dopamine extracellular ma le maualuga o le glutamate i totonu o le nucleus accumbens o DBA / 2J mice. Brain Res. 1193 34–42.10.1016/j.brainres.2007.11.045 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  24. Cauffman E., Shulman EP, Steinberg L., Claus E., Banich MT, Graham S., et al. (2010). Eseesega o tausaga i le faia o filifiliga a'afia e pei ona fa'asinoina e ala ile faatinoga ile Iowa Gambling Task. Dev. Toma. 46 193–207.10.1037/a0016128 [PubMed] [Cross Ref]
  25. Chamberlain SR, Sahakian BJ (2007). O le neuropsychiatry o le impulsivity. Curr. Faaiʻu. Fomaʻi 20 255–261.10.1097/YCO.0b013e3280ba4989 [PubMed] [Cross Ref]
  26. Chambers RA, Taylor JR, Potenza MN (2003). Atinaʻe neurocircuitry o le faʻaosofia i le talavou: o se vaitaimi taua o vaisu vaivai. Am. J. Fomaʻi 160 1041–1052.10.1176/appi.ajp.160.6.1041 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  27. Clarke TK, Laucht M., Ridinger M., Wodarz N., Rietschel M., Maier W., et al. (2011). KCNJ6 e fesoʻotaʻi ma le faʻalagolago i le ava malosi ma aʻafia i le gene × amataga o le olaga faʻalavelave faʻalavelave i le inu ava malosi. Neuropsychopharmacology 36 1142–1148.10.1038/npp.2010.247 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  28. Colorado RA, Shumake J., Conejo NM, Gonzalez-Pardo H., Gonzalez-Lima F. (2006). Aafiaga o le tete'a o tina, vave ona taulimaina, ma le tausiaina o fale masani i le fa'ata'ita'iina ma le fa'atosina o iole talavou. Faʻatasi. Faagasologa 71 51–58.10.1016/j.beproc.2005.09.007 [PubMed] [Cross Ref]
  29. Counotte DS, Smit AB, Pattij T., Spijker S. (2011). Atina'e o le faiga fa'aosofia i le taimi o le talavou, ma lona ma'ale'ale i fa'alavelave e le nicotine. Dev. Cogn. Neurosci. 1 430–443.10.1016/j.dcn.2011.05.010 [PubMed] [Cross Ref]
  30. Counotte DS, Spijker S., Van De Burgwal LH, Hogenboom F., Schoffelmeer AN, De Vries TJ, et al. (2009). O le faaletonu o le mafaufau umi e mafua mai i le aafia o le nicotine a talavou i isumu. Neuropsychopharmacology 34 299–306.10.1038/npp.2008.96 [PubMed] [Cross Ref]
  31. Crews F., He J., Hodge C. (2007). Atinaʻe faʻamaʻi talavou: o se vaitaimi taua o le faʻafitauli mo vaisu. Pharmacol. Biochem. Faʻaaloalo. 86 189–199.10.1016/j.pbb.2006.12.001 [PubMed] [Cross Ref]
  32. Crews FT, Boettiger CA (2009). Impulsivity, frontal lobes ma lamatiaga mo vaisu. Pharmacol. Biochem. Faʻaaloalo. 93 237–247.10.1016/j.pbb.2009.04.018 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  33. Crews FT, Collins MA, Dlugos C., Littleton J., Wilkins L., Neafsey EJ, et al. (2004). Neurodegeneration ona o le ava malosi: o afea, o fea ma aisea? Alcohol Clin. Exp. Re. 28 350–364.10.1097/01.ALC.0000113416.65546.01 [PubMed] [Cross Ref]
  34. Cruz FC, Delucia R., Planeta CS (2008). O aʻafiaga o le faʻamaʻi faʻamaʻi i luga o le nicotine-induced locomotor activity and corticosterone release in adult and young rats. Faʻaaoga. Biol. 13 63–69.10.1111/j.1369-1600.2007.00080.x [PubMed] [Cross Ref]
  35. Cunningham MG, Bhattacharyya S., Benes FM (2002). Amygdalo-cortical sprouting e faʻaauau pea i le amataga o le matua: o aʻafiaga mo le atinaʻeina o galuega masani ma le masani i le taimi o le talavou. J. Comp. Neurol. 453 116–130.10.1002/cne.10376 [PubMed] [Cross Ref]
  36. Dahl RE (2008). O mea fa'aletino, atina'e, ma le neurobehavioral e talafeagai ma fa'alavelave aveta'avale talavou. Am. J. Muamua. Med. 35 S278-284.10.1016/j.amepre.2008.06.013 [PubMed] [Cross Ref]
  37. Diergaarde L., Pattij T., Poortvliet I., Hogenboom F., De Vries W., Schoffelmeer AN, et al. (2008). Filifiliga fa'atopetope ma fa'agaioiga fa'anatinati e va'ai ai le a'afia i vaega ma'oti o le su'eina o le nicotine i isumu. Biol. Fomaʻi 63 301–308.10.1016/j.biopsych.2007.07.011 [PubMed] [Cross Ref]
  38. Doremus TL, Brunell SC, Varlinskaya EI, Spear LP (2003). Aafiaga faʻalavelave i le taimi o le alu ese mai le ethanol mataʻutia i isumu talavou ma matutua. Pharmacol. Biochem. Faʻaaloalo. 75 411–418.10.1016/S0091-3057(03)00134-5 [PubMed] [Cross Ref]
  39. Douglas LA, Varlinskaya EI, Spear LP (2004). Tauia meatotino o fegalegaleaiga faʻaagafesootai i tama ma tama matutua ma tamaʻi iole: aʻafiaga o agafesootai ma fale tuʻufua o mataupu ma paaga. Dev. Psychobiol. 45 153–162.10.1002/dev.20025 [PubMed] [Cross Ref]
  40. Drescher C., Foscue EP, Kuhn CM, Schramm-Sapyta NL (2011). O ese'esega ta'ito'atasi i le fa'afefeteina o le tofo e fa'atatau i le cocaine e fa'atumauina le atina'e ma e tuto'atasi mai a'afiaga o le locomotor o cocaine. Dev. Cogn. Neurosci. 1 600–605.10.1016/j.dcn.2011.05.004 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  41. Ernst M., Luckenbaugh DA, Moolchan ET, Leff MK, Allen R., Eshel N., et al. (2006). Fa'ata'ita'iga fa'aa'oa'oga o le fa'aaogaina o vaila'au i tupulaga talavou e iai ma le leai o se fa'alogo-fa'aletonu/fa'aletonu. Pediatrics 117 2030–2039.10.1542/peds.2005-0704 [PubMed] [Cross Ref]
  42. Ernst M., Nelson EE, Jazbec S., Mcclure EB, Monk CS, Leibenluft E., et al. (2005). Amygdala ma le nucleus accumbens i tali i le mauaina ma le le maua o tupe maua i tagata matutua ma talavou. Neuroimage 25 1279–1291.10.1016/j.neuroimage.2004.12.038 [PubMed] [Cross Ref]
  43. Ernst M., Romeo RD, Andersen SL (2009). Neurobiology o le atinaʻeina o amioga faʻaosofia i le talavou: o se faʻamalama i totonu o se faʻataʻitaʻiga o neural system. Pharmacol. Biochem. Faʻaaloalo. 93 199–211.10.1016/j.pbb.2008.12.013 [PubMed] [Cross Ref]
  44. Ersche KD, Jones PS, Williams GB, Turton AJ, Robbins TW, Bullmore ET (2012). O le fausaga o fai'ai e le masani ai e a'afia i le fa'aosofiaina o vaisu. saienisi 335 601–604.10.1126/science.1214463 [PubMed] [Cross Ref]
  45. Ersche KD, Turton AJ, Pradhan S., Bullmore ET, Robbins TW (2010). Vaisu endophenotypes vaisu: fa'atosina fa'asagatau uiga-saili uiga. Biol. Fomaʻi 68 770–773.10.1016/j.biopsych.2010.06.015 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  46. Eshel N., Nelson EE, Blair RJ, Pine DS, Ernst M. (2007). Neural substrates o filifiliga filifiliga i tagata matutua ma talavou: atinaʻeina o le ventrolateral prefrontal ma luma cingulate cortices. Neuropsychologia 45 1270–1279.10.1016/j.neuropsychologia.2006.10.004 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  47. Esmoris-Arranz FJ, Mendez C., Spear NE (2008). E ese'ese le fa'atulagaina o le fefe mo pepe, talavou, ma iole matutua. Faʻatasi. Faagasologa 78 340–350.10.1016/j.beproc.2008.01.010 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  48. Esposito-Smythers C., Spirito A., Rizzo C., McGeary JE, Knopik VS (2009). Faʻalapotopotoga o le DRD2 TaqIA polymorphism ma le faʻaogaina ma le faʻaaogaina o vailaʻau: faʻaiʻuga muamua mai se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻi o talavou. Pharmacol. Biochem. Faʻaaloalo. 93 306–312.10.1016/j.pbb.2009.03.012 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  49. Estanislau C., Morato S. (2006). Amioga ontogeny i le fa'asili-maze maualuga: a'afiaga o le fa'atamatama. Fa. J. Dev. Neurosci. 24 255–262.10.1016/j.ijdevneu.2006.03.001 [PubMed] [Cross Ref]
  50. Evenden JL (1999). Eseesega o le impulsivity. Psychopharmacology (Berl.) 146 348–361.10.1007/PL00005481 [PubMed] [Cross Ref]
  51. Fox HC, Bergquist KL, Peihua G., Rakita S. (2010). Aafiaga felagolagoma'i o le fa'atuputeleina o le fa'alavelave ma le fa'alavelave i le taumafaina o le 'ava malosi. Alu. Falemaʻi. Faʻaaliga. Res. 34 1376–1385.10.1111/j.1530-0277.2010.01221.x [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  52. Frantz KJ, O'Dell LE, Parsons LH (2007). Amioga ma le neurochemical tali i cocaine i tamaʻi tamaʻitaʻi ma matua matutua. Neuropsychopharmacology 32 625–637.10.1038/sj.npp.1301130 [PubMed] [Cross Ref]
  53. Friemel CM, Spanagel R., Schneider M. (2010). Taui maaleale mo se mea'ai fa'amalie pito maualuga i le taimi o le tuputupu a'e o tama'ita'i i isumu. I luma. Faʻatasi. Neurosci. 4:39.10.3389/fnbeh.2010.00039 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  54. Galvan A., Hare TA, Parra CE, Penn J., Voss H., Glover G., et al. (2006). O le amataga o le atinaʻeina o accumbens e fesoʻotaʻi ma le orbitofrontal cortex e mafai ona faʻavaeina amioga lamatia i tupulaga talavou. J. Neurosci. 26 6885–6892.10.1523/JNEUROSCI.1062-06.2006 [PubMed] [Cross Ref]
  55. Gardner M., Steinberg L. (2005). Fa'aaafiaga a tupulaga i le faia o tulaga lamatia, mea e fiafia i ai, ma le faia o filifiliga lamatia i le talavou ma le matua: o se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga. Dev. Toma. 41 625–635.10.1037/0012-1649.41.4.625 [PubMed] [Cross Ref]
  56. George O., Koob GF (2010). Eseesega taʻitoʻatasi i le faʻaogaina o le cortex prefrontal ma le suiga mai le faʻaaogaina o fualaau faasaina i le faʻalagolago i fualaau. Neurosci. Biobehav. Faaa. 35 232–247.10.1016/j.neubiorev.2010.05.002 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  57. Giedd JN (2008). Le faiʻai talavou: faʻamatalaga mai le neuroimaging. J. Adolesc. Soifua Maloloina 42 335–343.10.1016/j.jadohealth.2008.01.007 [PubMed] [Cross Ref]
  58. Gogtay N., Giedd JN, Lusk L., Hayashi KM, Greenstein D., Vaituzis AC, et al. (2004). Fa'afanua malosi o le atina'eina o le tino i le taimi o le tamaitiiti e o'o atu i le matua. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA 101 8174–8179.10.1073/pnas.0402680101 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  59. Grosbras MH, Jansen M., Leonard G., Mcintosh A., Osswald K., Poulsen C., et al. (2007). O faiga neural o le tetee atu i faatosinaga a tupulaga i le amataga o le talavou. J. Neurosci. 27 8040–8045.10.1523/JNEUROSCI.1360-07.2007 [PubMed] [Cross Ref]
  60. Gruber AJ, Calhoon GG, Shusterman I., Schoenbaum G., Roesch M. R, O'Donnell P. (2010). E sili atu le itiiti: o le fa'a'au'au fa'ato'a fa'alumaina e fa'aleagaina ai le fetuutuuna'i o le mafaufau. J. Neurosci. 30 17102–17110.10.1523/JNEUROSCI.4623-10.2010 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  61. Gunnar MR, Wewerka S., Frenn K., Long JD, Griggs C. (2009). Suiga atinaʻe i le hypothalamus-pituitary-adrenal activity i luga o le suiga i le talavou: suiga masani ma fegalegaleaiga ma le talavou. Dev. Psychopathol. 21 69–85.10.1017/S0954579409000054 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  62. Hamilton KR, Ansell EB, Reynolds B., Potenza MN, Sinha R. (2013). Le fa'alogoina e le tagata lava ia, ae le o le filifiliga o le amio po'o le tali atu, e fa'atalanoaina le a'afiaga o le fa'amamafa i amioga inu. meafaigatā 16 3–15.10.310916 3–15.10.3109/10253890.2012.671397 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  63. Hare TA, Tottenham N., Galvan A., Voss HU, Glover GH, Casey BJ (2008). O mea fa'aletino ole fa'alagona lagona ma fa'atonuga ile talavou ile taimi ole galuega fa'alagona go-nogo. Biol. Fomaʻi 63 927–934.10.1016/j.biopsych.2008.03.015 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  64. Johnson C., Wilbrecht L. (2011). O isumu talavou e fa'aalia le sili atu ona fetu'una'i i le tele o a'oa'oga fa'aliliu i lo tagata matutua. Dev. Cogn. Neurosci. 1 540–551.10.1016/j.dcn.2011.05.008 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  65. Kabbaj M., Isgor C., Watson SJ, Akil H. (2002). O le atuatuvale i le taimi o le talavou e suia ai le lagona o le amphetamine. Neuroscience 113 395–400.10.1016/S0306-4522(02)00188-4 [PubMed] [Cross Ref]
  66. Kaufman J., Yang BZ, Douglas-Palumberi H., Crouse-Artus M., Lipschitz D., Krystal JH, et al. (2007). Va'aiga fa'atupu ma le si'osi'omaga o le vave fa'aaogāina o le 'ava mālosi. Biol. Fomaʻi 61 1228–1234.10.1016/j.biopsych.2006.06.039 [PubMed] [Cross Ref]
  67. Kelley AE, Schochet T., Landry CF (2004). Tulaga lamatia ma sailiga fou i le talavou: folasaga i le vaega I. Ann. NY Acad. Sci. 1021 27–32.10.1196/talafaamaumau.1308.003 [PubMed] [Cross Ref]
  68. Koob G. F, Le Moal M. (2001). Vaisu o fualaau faasaina, dysregulation o taui, ma allostasis. Neuropsychopharmacology 24 97–129.10.1016/S0893-133X(00)00195-0 [PubMed] [Cross Ref]
  69. Kota D., Martin BR, Robinson SE, Damaj MI (2007). O le fa'alagolago ma le taui o le nikotine e ese'ese i le va o isumu tama talavou ma tama matutua. J. Pharmacol. Faʻamatalaga. Ther. 322 399–407.10.1124/jpet.107.121616 [PubMed] [Cross Ref]
  70. Kreek MJ, Nielsen DA, Butelman ER, Laforge KS (2005). O a'afiaga fa'atupu i luga ole fa'alavelave, fa'alavelave fa'alavelave, fa'alavelave fa'alavelave ma le fa'aletonu i le fa'aaogaina o fualaau fa'asaina ma vaisu. Nat. Neurosci. 8 1450–1457.10.1038/nn1583 [PubMed] [Cross Ref]
  71. Krishnan-Sarin S., Reynolds B., Duhig AM, Smith A., Liss T., Mcfetridge A., et al. (2007). O le fa'aletonu o le amio e va'ai ai i'uga o togafitiga i se polokalame fa'amuta ulaula mo talavou ulaula. Fualaau oona. 88 79–82.10.1016/j.drugalcdep.2006.09.006 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  72. Laviola G., Pascucci T., Pieretti S. (2001). Striatal dopamine sensitization i D-amphetamine i le tupulaga talavou ae le o isumu matutua. Pharmacol. Biochem. Faʻaaloalo. 68 115–124.10.1016/S0091-3057(00)00430-5 [PubMed] [Cross Ref]
  73. Lenroot RK, Giedd JN (2006). Atinaʻe faiʻai i tamaiti ma talavou: faʻamatalaga mai faʻataʻitaʻiga faʻamaneta faʻamaneta. Neurosci. Biobehav. Faaa. 30 718–729.10.1016/j.neubiorev.2006.06.001 [PubMed] [Cross Ref]
  74. Lepsch LB, Gonzalo LA, Magro FJ, Delucia R., Scavone C., Planeta CS (2005). O le faʻaalia i le faʻalavelave masani e faʻateleina ai le tali atu o le locomotor i cocaine ma le maualuga o le corticosterone i isumu talavou. Faʻaaoga. Biol. 10 251–256.10.1080/13556210500269366 [PubMed] [Cross Ref]
  75. Luna B., Padmanabhan A, O'Hearn K. (2010). O le a le mea ua taʻu mai e le fMRI ia i matou e uiga i le atinaʻeina o le mafaufau e ala i le talavou? Brain Cogn. 72 101–113.10.1016/j.bandc.2009.08.005 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  76. Lynn DA, Brown GR (2010). O le ontogeny o uiga popole-pei o iole mai le talavou seia oo i le matua. Dev. Psychobiol. 52 731–739.10.1002/dev.20468 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  77. Macrì S., Adriani W., Chiarotti F., Laviola G. (2002). O tulaga lamatia i le taimi o su'esu'ega o se paso fa'aopoopo e sili atu i tupulaga talavou nai lo isumu laiti po'o matua matutua. Manu. Faʻatasi. 64 541–546.10.1006/anbe.2002.4004 [Cross Ref]
  78. Mathews IZ, Mills RG, McCormick CM (2008). O le fa'alavelave fa'aagafesootai i taimi o talavou na a'afia uma ai le amphetamine i le nofoaga e fiafia i ai ma le locomotor sensitization. Dev. Psychobiol. 50 451–459.10.1002/dev.20299 [PubMed] [Cross Ref]
  79. McCormick CM, Robarts D., Kopeikina K., Kelsey JE (2005). O aʻafiaga umi, faʻafeusuaiga ma tausaga o faʻalavelave faʻaagafesootai i tali corticosterone i le taofiofia ma luga ole locomotor tali i psychostimulants i isumu. Toto. Faʻatasi. 48 64–74.10.1016/j.yhbeh.2005.01.008 [PubMed] [Cross Ref]
  80. McCutcheon JE, Conrad KL, Carr SB, Ford KA, McGehee DS, Marinelli M. (2012). Dopamine neurons i totonu o le ventral tegmental area afi vave i isumu talavou nai lo tagata matutua. J. Neurophysiol. 108 1620–1630.10.1152/jn.00077.2012 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  81. Moeller FG, Barratt ES, Dougherty DM, Schmitz JM, Swann AC (2001). Ituaiga fa'ale-mafaufau ole impulsivity. Am. J. Fomaʻi 158 1783–1793.10.1176/appi.ajp.158.11.1783 [PubMed] [Cross Ref]
  82. Neufang S., Specht K., Hausmann M., Gunturkun O., Herpertz-Dahlmann B., Fink GR, et al. (2009). Eseesega o feusuaiga ma le aʻafiaga o hormones steroid i le atinaʻeina o faiʻai o le tagata. Cereb. Cortex 19 464–473.10.1093/cercor/bhn100 [PubMed] [Cross Ref]
  83. Nguyen TV, Mccracken J., Ducharme S., Botteron KN, Mahabir M., Johnson W., et al. (2013). Testosterone-related cortical maturation i le taimi o le tamaitiiti ma le talavou. Cereb. Cortex 23 1424–1432.10.1093/cercor/bhs125 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  84. O'Loughlin J., Karp I., Koulis T., Paradis G., Difranza J. (2009). Fuafuaga o le puff muamua ma le ulaula sikaleti i aso taitasi i tupulaga talavou. Am. J. Epidemiol. 170 585–597.10.1093/aje/kwp179 [PubMed] [Cross Ref]
  85. Ohmura Y., Yamaguchi T., Futami Y., Togashi H., Izumi T., Matsumoto M., et al. (2009). Corticotropin tu'ufua vaega fa'aleleia galuega fa'alogo e pei ona iloiloina e le lima-filifiliga fa'asologa fa'asologa taimi galuega i isumu. Faʻaaloalo. Brain Res. 198 429–433.10.1016/j.bbr.2008.11.025 [PubMed] [Cross Ref]
  86. Overman WH, Frassrand K., Ansel S., Trawalter S., Bies B., Redmond A. (2004). Fa'atinoga ile galuega pepa IOWA e tupulaga ma tagata matutua. Neuropsychologia 42 1838–1851.10.1016/j.neuropsychologia.2004.03.014 [PubMed] [Cross Ref]
  87. Pardridge WM, Mietus LJ (1979). Felauaiga o hormones steroid e ala i le pa puipui o le toto-faiai. O le matafaioi autu a le hormone e fusifusia albumin. J. Clin. Faʻatau. 64 145–154.10.1172/JCI109433 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  88. Pattwell SS, Bath KG, Casey BJ, Ninan I., Lee FS (2011). O manatuaga o le fefe e vave maua e o'o iai le taofiofia le tumau i le taimi o le talavou. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA 108 1182–1187.10.1073/pnas.1012975108 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  89. Paus T., Nawaz-Khan I., Leonard G., Perron M., Pike GB, Pitiot A., et al. (2010). Dimorphism faʻafeusuaiga i le faiʻai talavou: matafaioi a le testosterone ma le androgen receptor i le lalolagi atoa ma le lotoifale o mea efuefu ma paʻepaʻe. Toto. Faʻatasi. 57 63–75.10.1016/j.yhbeh.2009.08.004 [PubMed] [Cross Ref]
  90. Paus T., Zijdenbos A., Worsley K., Collins DL, Blumenthal J., Giedd JN, et al. (1999). Faʻatupuina le matua o auala neural i tamaiti ma talavou: suʻesuʻega i vivo. saienisi 283 1908–1911.10.1126/science.283.5409.1908 [PubMed] [Cross Ref]
  91. Peters J., Bromberg U., Schneider S., Brassen S., Menz M., Banaschewski T., et al. (2011). Fa'ato'a fa'agaoioia le va'a maualalo i le taimi o le fa'amoemoeina o taui i talavou ulaula. Am. J. Fomaʻi 168 540–549.10.1176/appi.ajp.2010.10071024 [PubMed] [Cross Ref]
  92. Pfeifer JH, Masten CL, Moore WE, III, Oswald TM, Mazziotta JC, Iacoboni M., et al. (2011). Ulufale atu i le talavou: tetee atu i faatosinaga a tupulaga, amioga lamatia, ma suiga neural i le gaoioi o lagona. Neuron 69 1029–1036.10.1016/j.neuron.2011.02.019 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  93. Philpot RM, Badanich KA, Kirstein CL (2003). Fa'atonu nofoaga: suiga fa'aletausaga i le tauia ma le fa'aleagaina o le ava malosi. Alu. Falemaʻi. Faʻaaliga. Res. 27 593–599.10.1111/j.1530-0277.2003.tb04395.x [PubMed] [Cross Ref]
  94. Pieters S., Van Der Vorst H., Burk WJ, Schoenmakers TM, Van Den Wildenberg E., Smeets HJ, et al. (2011). Le aʻafiaga o le OPRM1 ma le DRD4 polymorphisms i le va o le faʻaituau faʻaituau ma le faʻaaogaina o le ava i le talavou ma le talavou matua. Dev. Cogn. Neurosci. 1 591–599.10.1016/j.dcn.2011.07.008 [PubMed] [Cross Ref]
  95. Pilowsky DJ, Keyes KM, Hasin DS (2009). Fa'alavelave fa'aletonu i tamaiti ma le ola fa'alagolago i le 'ava malosi. Am. J. Soifua Maloloina 99 258–263.10.2105/AJPH.2008.139006 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  96. Quevedo KM, Benning SD, Gunnar MR, Dahl RE (2009). Le amataga o le laʻititi: aʻafiaga i le psychophysiology o le faʻamalosia ma le faʻamalosi. Dev. Psychopathol. 21 27–45.10.1017/S0954579409000030 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  97. Quinn HR, Matsumoto I., Callaghan PD, Long LE, Arnold JC, Gunasekaran N., et al. (2008). Ua maua e isumu talavou le Delta(9)-THC e itiiti ifo le fa'afefe nai lo isumu matutua ae fa'aalia le tele o faaletonu o le mafaufau ma suiga i le fa'aaliga o le polotini hippocampal pe a uma ona fa'aalia. Neuropsychopharmacology 33 1113–1126.10.1038/sj.npp.1301475 [PubMed] [Cross Ref]
  98. Rachlin H. (1992). Fa'aitiitiga fa'aitiitiga fa'aitiitiga e pei o le tuai fa'aitiitiga. J. Exp. Anal. Faʻatasi. 57 407–415.10.1901/jeab.1992.57-407 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  99. Reynolds B., Fields S. (2012). Fa'atuai le fa'aitiitiga a tupulaga o lo'o fa'ata'ita'i ile ulaula sikaleti. onāga i vailāʻau 107 417–424.10.1111/j.1360-0443.2011.03644.x [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  100. Robinson DL, Zitzman DL, Smith KJ, Spear LP (2011). Fa'atosina fa'asaoina o le dopamine i totonu o le nucleus accumbens o tama'i iole talavou. Neuroscience 176 296–307.10.1016/j.neuroscience.2010.12.016 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  101. Romeo RD, Bellani R., Karatsoreos IN, Chhua N., Vernov M., Conrad CD, et al. (2006a). Fegalegaleai tala'aga o le fa'atiga ma le tuputupu a'e o le tama'ita'i e fa'apena le palasitisi axis hypothalamic-pituitary-adrenal. Endocrinology 147 1664–1674.10.1210/en.2005-1432 [PubMed] [Cross Ref]
  102. Romeo RD, Karatsoreos IN, Mcewen BS (2006b). O le matua matutua ma le taimi o le aso e ese le aʻafiaga o amioga ma tali neuroendocrine pe a maeʻa se faʻalavelave faʻalavelave. Toto. Faʻatasi. 50 463–468.10.1016/j.yhbeh.2006.06.002 [PubMed] [Cross Ref]
  103. Romer D., Betancourt L., Giannetta JM, Brodsky NL, Farah M., Hurt H. (2009). Galuega fa'atino fa'atonu ma le impulsivity e feso'ota'i ma fa'alavelave fa'alavelave ma fa'afitauli fa'afitauli i tupulaga talavou. Neuropsychologia 47 2916–2926.10.1016/j.neuropsychologia.2009.06.019 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  104. Schilt T., Goudriaan AE, Koeter MW, Van Den Brink W., Schmand B. (2009). Fa'ai'uga fai o se va'aiga o le fa'aogaina muamua o le ecstasy: o se su'esu'ega fa'amoemoe. Psychopharmacology (Berl.) 203 519–527.10.1007/s00213-008-1398-y [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  105. Schneider T., Bizarro L., Asherson PJ, Stolerman IP (2012). Fa'atosina, fa'ateleina le taumafaina o le nicotine ma fa'aletonu le fa'atinoga i le lima-filifiliga fa'asologa fa'asologa taimi galuega galuega i isumu talavou a'o le'i fananau mai i le nicotine. Psychopharmacology (Berl.) 223 401–415.10.1007/s00213-012-2728-7 [PubMed] [Cross Ref]
  106. Schoenbaum G., Setlow B., Saddoris MP, Gallagher M. (2006). Fa'ailoga suiga i le orbitofrontal cortex i le toe fa'afo'i-fa'aletonu imoa matutua. J. Neurophysiol. 95 1509–1517.10.1152/jn.01052.2005 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  107. Schramm-Sapyta NL, Cha YM, Chaudhry S., Wilson WA, Swartzwelder HS, Kuhn CM (2007). Fa'aeseesega fa'alavelave fa'alavelave, aversive, ma locomotor a'afiaga o le THC i iole talavou ma matutua. Psychopharmacology (Berl.) 191 867–877.10.1007/s00213-006-0676-9 [PubMed] [Cross Ref]
  108. Schramm-Sapyta NL, Morris RW, Kuhn CM (2006). O iole talavou e puipuia mai mea fa'aletonu o le cocaine ma le lithium chloride. Pharmacol. Biochem. Faʻaaloalo. 84 344–352.10.1016/j.pbb.2006.05.026 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  109. Schramm-Sapyta NL, Walker QD, Caster JM, Levin ED, Kuhn CM (2009). E sili atu le faigofie o tupulaga talavou i vaisu o fualaau faasaina nai lo tagata matutua? Faʻamaoniga mai faʻataʻitaʻiga manu. Psychopharmacology (Berl.) 206 1–21.10.1007/s00213-009-1585-5 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  110. Shaham Y., Erb S., Stewart J. (2000). Toe faʻaosoina le faʻalavelave i heroin ma cocaine e suʻe i isumu: o se toe iloiloga. Brain Res. Brain Res. Faaa. 33 13–33.10.1016/S0165-0173(00)00024-2 [PubMed] [Cross Ref]
  111. Shaw P., Gilliam M., Liverpool M., Weddle C., Malek M., Sharp W., et al. (2011). Atinaʻe faʻamaʻi i le masani ona atiaʻe tamaiti o loʻo iai faʻamaoniga o le hyperactivity ma le impulsivity: lagolago mo se vaaiga faʻapitoa o le le atoatoa o le mafaufau. Am. J. Fomaʻi 168 143–151.10.1176/appi.ajp.2010.10030385 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  112. Silk JS, Siegle GJ, Whalen DJ, Ostapenko LJ, Ladouceur CD, Dahl RE (2009). Suiga Pubertal i le faagasologa o faʻamatalaga faʻalagona: pupillary, amio, ma faʻamaoniga faʻapitoa i le taimi o faʻamatalaga faʻalagona upu. Dev. Psychopathol. 21 7–26.10.1017/S0954579409000029 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  113. Soloff PH, Lynch KG, Moss HB (2000). Serotonin, impulsivity, ma le faʻaaogaina o le ava malosi i le matua matutua: o se suʻesuʻega psychobiological. Alu. Falemaʻi. Faʻaaliga. Res. 24 1609–1619.10.1111/j.1530-0277.2000.tb01961.x [PubMed] [Cross Ref]
  114. Somer E., Ginzburg K., Kramer L. (2012). Le matafaioi o le impulsivity i le fegalegaleaiga i le va o le tamaititi maʻi ma le dissociative psychopathology: faʻasalalauga faʻatasi ma le faʻaogaina. Maualuga Resitala. 196 133–137.10.1016/j.psychres.2011.08.010 [PubMed] [Cross Ref]
  115. Somerville LH, Hare T., Casey BJ (2011). Frontostriatal maturation vavalo le pulea o le mafaufau le toilalo i faʻailoga manaʻoga i tupulaga talavou. J. Cogn. Neurosci. 23 2123–2134.10.1162/jocn.2010.21572 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  116. Tao LP (2000). Le fai'ai talavou ma fa'aaliga amio fa'atatau i tausaga. Neurosci. Biobehav. Faaa. 24 417–463.10.1016/S0149-7634(00)00014-2 [PubMed] [Cross Ref]
  117. Spear LP, Varlinskaya EI (2010). Fa'alogona i le ethanol ma isi fa'aoso fa'aoso i se manu fa'ata'ita'iga o le talavou: a'afiaga mo le fa'asaienisi puipuia? Dev. Psychobiol. 52 236–243.10.1002/dev.20457 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  118. Spivey JM, Shumake J., Colorado RA, Conejo-Jimenez N., Gonzalez-Pardo H., Gonzalez-Lima F. (2009). O iole tama'ita'i talavou e sili atu ona tete'e nai lo tama i a'afiaga o le fa'apopoleina vave i luga o le pito i luma ma amioga fa'amalosi. Dev. Psychobiol. 51 277–288.10.1002/dev.20362 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  119. Stansfield KH, Kirstein CL (2005). Neurochemical aʻafiaga o cocaine i le talavou faʻatusatusa i le matua. Fai'ai Re. Dev. Fai'ai Re. 159 119–125.10.1016/j.devbrainres.2005.07.005 [PubMed] [Cross Ref]
  120. Stanwood GD, Mcelligot S., Lu L., Mcgonigle P. (1997). Ontogeny o le dopamine D3 receptors i totonu o le nucleus accumbens o le isumu. Neurosci. Lett. 223 13–16.10.1016/S0304-3940(97)13396-1 [PubMed] [Cross Ref]
  121. Steinberg L. (2004). Tulaga lamatia i le talavou: o ā suiga, ma aiseā? Ann. NY Acad. Sci. 1021 51–58.10.1196/talafaamaumau.1308.005 [PubMed] [Cross Ref]
  122. Steinberg L. (2005). O le atina'eina o le mafaufau ma le fa'aalia i le talavou. Trends Cogn. Sci. 9 69–74.10.1016/j.tics.2004.12.005 [PubMed] [Cross Ref]
  123. Steinberg L., Albert D., Cauffman E., Banich M., Graham S., Woolard J. (2008). Eseesega o tausaga i le sailiga o lagona ma le le mautonu e pei ona faʻasinoina e le amio ma le lipoti a le tagata lava ia: faʻamaoniga mo se faʻataʻitaʻiga lua. Dev. Toma. 44 1764–1778.10.1037/a0012955 [PubMed] [Cross Ref]
  124. Steinberg L., Graham S., O'Brien L., Woolard J., Cauffman E., Banich M. (2009). E ese'ese tausaga ile fa'ata'ita'iga ile lumana'i ma fa'atuai fa'aitiitiga. Tamaiti Dev. 80 28–44.10.1111/j.1467-8624.2008.01244.x [PubMed] [Cross Ref]
  125. Steinberg L., Morris AS (2001). Atiina ae o le tupulaga. Annu. Rev. Rev. Psychol. 52 83–110.10.1146/annurev.psych.52.1.83 [PubMed] [Cross Ref]
  126. Stroud LR, Foster E., Papadonatos GD, Handwerger K., Granger DA, Kivlighan KT, et al. (2009). Tali fa'atiga ma le suiga o talavou: fa'atinoga fa'asaga i fa'alavelave fa'ate'aina a tupulaga. Dev. Psychopathol. 21 47–68.10.1017/S0954579409000042 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  127. Sturman DA, Moghaddam B. (2011). Faʻaitiitia le faʻalavelave o le neuronal ma le faʻamaopoopoina o le faʻauluuluga o talavou i le taimi o amioga faʻaosofia. J. Neurosci. 31 1471–1478.10.1523/JNEUROSCI.4210-10.2011 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  128. Fa'aaogā Fa'atauga o Vailaau Fa'asaina ma le Pulega o Au'aunaga mo le Soifua Maloloina o le Mafaufau. (2010). I'uga mai le 2009 National Survey on Drug Use and Health, Vol. o a'u, Aotelega o Sailiga a le Atunuu (Ofisa o Su'esu'ega Fa'aaogā, NSDUH Series H-38A, HHS Publication Nu. SMA 10-4586 Sa'iliga). Rockville, MD: Fa'aaogā Fa'atauga o Mea ma Pulega Tau Soifua Maloloina o le Mafaufau.
  129. Swendsen J, Le Moal M. (2011). A'afiaga o le tagata lava ia i vaisu. Ann. NY Acad. Sci. 1216 73–85.10.1111/j.1749-6632.2010.05894.x [PubMed] [Cross Ref]
  130. Thiel KJ, Okun AC, Neisewander JL (2008). Fa'aagafesootai-tulaga nofoaga e fiafia i ai: o se faʻataʻitaʻiga e faʻaalia ai se fegalegaleaiga i le va o cocaine ma taui faʻaagafesootai i isumu. Fualaau oona. 96 202–212.10.1016/j.drugalcdep.2008.02.013 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  131. Tirelli E., Laviola G., Adriani W. (2003). Ontogenesis o le faʻalogoina o amioga ma mea e fiafia i ai nofoaga faʻaosoina e psychostimulants i rodents falesuesue. Neurosci. Biobehav. Faaa. 27 163–178.10.1016/S0149-7634(03)00018-6 [PubMed] [Cross Ref]
  132. Torregrossa MM, Xie M., Taylor JR (2012). O le faʻalavelave faʻafuaseʻi o le corticosterone i le taimi o le talavou e faʻaitiitia ai le gaioiga faʻamalosi ae faʻateleina le filifiliga faʻamalosi ma le lagona i le yohimbine i tamaʻi Sprague-Dawley rats. Neuropsychopharmacology 37 1656–1670.10.1038/npp.2012.11 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  133. Torres OV, Tejeda HA, Natividad L. A, O'Dell LE (2008). Faʻaleleia le faʻafitauli i aafiaga tauia o le nicotine i le taimi o le talavou o le atinaʻe. Pharmacol. Biochem. Faʻaaloalo. 90 658–663.10.1016/j.pbb.2008.05.009 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  134. Tseng K. Y, O'Donnell P. (2007). Dopamine modulation o prefrontal cortical interneurons suiga i le taimi o talavou. Cereb. Cortex 17 1235–1240.10.1093/cercor/bhl034 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  135. Van Leijenhorst L., Zanolie K., Van Meel CS, Westenberg PM, Rombouts SA, Crone EA (2010). O le a le mea e faaosofia ai le talavou? Fa'aitu'u fai'ai fa'atalanoaina fa'aa'oa'oga taui i tupulaga talavou. Cereb. Cortex 20 61–69.10.1093/cercor/bhp078 [PubMed] [Cross Ref]
  136. Verdejo-Garcia A., Lawrence AJ, Clark L. (2008). Impulsivity e avea o se faʻailoga faʻafitauli mo faʻafitauli o le faʻaaogaina o vailaʻau: toe iloilo o suʻesuʻega mai suʻesuʻega maualuga-tulaga lamatia, faʻafitauli gamblers ma suʻesuʻega faʻalapotopotoga faʻavae. Neurosci. Biobehav. Faaa. 32 777–810.10.1016/j.neubiorev.2007.11.003 [PubMed] [Cross Ref]
  137. Vetter-O'Hagen C., Varlinskaya E., Spear L. (2009). Eseesega o feusuaiga i le taumafaina o le ethanol ma le maaleale i aafiaga leaga i le taimi o le talavou ma le matua. Alcohol Alcohol. 44 547–554.10.1093/alcalc/agp048 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  138. von Diemen L., Bassani DG, Fuchs SC, Szobot CM, Pechansky F. (2008). Impulsivity, tausaga o le faʻaaogaina muamua o le ava malosi ma le faʻaaogaina o vailaʻau i le va o tama talavou: o se suʻesuʻega faʻatatau i le faitau aofaʻi. onāga i vailāʻau 103 1198–1205.10.1111/j.1360-0443.2008.02223.x [PubMed] [Cross Ref]
  139. Walker QD, Kuhn CM (2008). Cocaine fa'ateleina le fa'aosoina o le dopamine fa'amatu'u sili atu i tama talavou nai lo iole matutua. Neurotoxicol. Teratol. 30 412–418.10.1016/j.ntt.2008.04.002 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  140. Wang AT, Lee SS, Sigman M., Dapretto M. (2006). Suiga tau atina'e i le fa'avae neura o le fa'amatalaina o le fa'amoemoega feso'ota'iga. Soc. Cogn. Afaina. Neurosci. 1 107–121.10.1093/scan/nsl018 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  141. Waylen A., Wolke D. (2004). Sex 'n' drugs 'n' rock 'n' roll: o le uiga ma agafesootai taunuuga o le taimi o le la'ititi. Eur. J. Endocrinol. 151(Suppl. 3) U151–U159.10.1530/eje.0.151U151 [PubMed] [Cross Ref]
  142. Wilkin MM, Waters P., McCormick CM, Menard JL (2012). O fa'alavelave fa'aletino fa'afuase'i i le amataga ma le ogatotonu o le talavou e ese'ese ai le fa'apopoleina o isumu-ma amioga fa'apei o le atuatuvale i le matua. Faʻatasi. Neurosci. 126 344–360.10.1037/a0027258 [PubMed] [Cross Ref]
  143. Wilmouth CE, Spear LP (2004). O le 'ino'ino o iole talavou ma iole matutua i tofo na fa'atasi muamua ma le nicotine. Ann. NY Acad. Sci. 1021 462–464.10.1196/talafaamaumau.1308.065 [PubMed] [Cross Ref]
  144. Witte AV, Savli M., Holik A., Kasper S., Lanzenberger R. (2010). O le eseesega o feusuaiga faaitulagi i le tele o mea efuefu e fesootai ma hormones tau feusuaiga i le fai'ai o le tagata talavou matutua. Neuroimage 49 1205–1212.10.1016/j.neuroimage.2009.09.046 [PubMed] [Cross Ref]
  145. Xiao L., Bechara A., Grenard LJ, Stacy WA, Palmer P., Wei Y., et al. (2009). Fa'ai'uga fa'ai'uga va'ai va'aiga o amioga inu 'ava a talavou Saina. J. Int. Neuropsychol. Soc. 15 547–557.10.1017/S1355617709090808 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  146. Yurgelun-Todd D. (2007). Suiga o lagona ma le mafaufau i le taimi o le talavou. Curr. Faaiʻu. Neurobiol. 17 251–257.10.1016/j.conb.2007.03.009 [PubMed] [Cross Ref]
  147. Zakharova E., Leoni G., Kichko I., Izenwasser S. (2009). O aʻafiaga eseese o le methamphetamine ma cocaine i luga o mea e fiafia i ai nofoaga ma gaioiga o locomotor i tamaʻi matutua ma tama talavou. Faʻaaloalo. Brain Res. 198 45–50.10.1016/j.bbr.2008.10.019 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  148. Zimmering P., Toolan J., Safrin R., Wortis SB (1952). O vaisu o fualaau faasaina e faatatau i faafitauli o le talavou. Am. J. Fomaʻi 109 272-278. [PubMed]