Faʻataʻotoga Faʻataʻitaʻiga mo le Iloiloina o Faʻafitauli Faʻafitauli / Faafefiloi Taaloga Faʻataʻitaʻiga Faʻaaogaina i Polokalame Faʻapitoa ma Suesuega (2015)

Faʻatasi. Sci. 2015, 5(3), 372-383; Tui:10.3390 / bs5030372

Kyle Faust 1,* ma David Faust 1,2
1
Matagaluega o Psychology, Iunivesite o Rhode Island, 10 Chafee Road, Kingston, RI 02881, ISA; I-Meli: [imeli puipuia]
2
Alpert Medical School, Department of Psychiatry and Human Behavior, Brown University, Box G-A1, Providence, RI 02912, ISA
*
Tusitala i lē e tatau ona faʻatautaia tusitusi; E-Meli: [imeli puipuia]; Tel .: + 1-401-633-5946.

lē faʻatino

: O ta'aloga fa'atekinolosi fa'afitauli pe fai ma vaisu (e aofia ai ituaiga uma o masini fa'aeletoroni) e mafai ma e matua'i tele ni a'afiaga i olaga o le to'atele o tagata i le lalolagi. O le malamalama i lenei tulaga, ma le aoga o togafitiga ma le mataʻituina, e mafai ona faʻaleleia atili e ala i le faʻaauauina o le faʻaleleia o meafaigaluega suʻesuʻe. O le tusiga o loʻo i ai nei o loʻo faʻapuʻupuʻu faʻamatalaga meafaigaluega ua fuafuaina e fua ai faʻafitauli poʻo le faʻaaogaina o mea ua fai ma vaisu o taʻaloga numera, o le tele o ia mea e faʻavae i luga o le Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders (DSM) taʻiala mo isi faʻafitauli o mea ua fai ma vaisu, e pei o le pathological gambling. E ui lava o le fetuutuunai o mataupu DSM ma taʻiala mo le fuaina o faʻafitauli faʻatekonolosi faʻataʻitaʻiga ua faʻamaonia le taua, o loʻo i ai ni faʻafitauli faʻafitauli i lenei auala. Matou te talanoaina le malosi ma tapulaʻa o metotia o loʻo i ai nei mo le fuaina o faʻafitauli poʻo faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga ma tuʻuina atu fautuaga eseese e mafai ona fesoasoani i le faʻaleleia poʻo le faʻaopoopoina o meafaigaluega o loʻo i ai, poʻo le atinaʻeina o mea fou ma sili atu ona aoga.

uputatala:

faaletonu i taaloga i luga ole laiga; vaisu taaloga; iloiloga; DSM-5; togafitiga

1. faʻatomuaga

O le tele o le fa'alauteleina o tekinolosi fa'atekinolosi ua mafua ai le fiafia tele i taunuuga lelei ma le le lelei ma a latou fua. I totonu o lenei tusiga, o le a tatou taulai atu i le fuaina i totonu o se subdomain taua o tekinolosi numera e ono aʻafia ai le faitau miliona o tagata taʻitoʻatasi ma ua maua ai le fiafia o le tele o tagata sailiili ma tagata lautele, o le taaloga numera. E ala i taaloga faafuainumera, matou te faasino i soo se ituaiga o taaloga e mafai ona taaalo i luga o se puna faaeletonika (faataitaiga, taaloga vitio, taaloga komepiuta, taaloga telefoni feaveai, ma isi).

O le a matou va'ava'ai fa'apuupuu fua fa'atatau e iloilo fa'afitauli le fa'aogaina o ta'aloga fa'atekinolosi ma a latou fa'avae fa'avae. Ona matou tuuina atu lea o fautuaga auiliili e mafai ona fesoasoani i le toe faaleleia atili po o le atinaeina o faiga. O nisi o nei fautuaga o lo'o iai fo'i le fa'aoga talafeagai i faiga ua fuafuaina e iloilo ai le lelei ma le leaga o a'afiaga o isi ituaiga tekonolosi fa'atekinolosi, po'o le fa'avasegaina o isi vaisu tau amio. Mo se faʻataʻitaʻiga, o la matou faʻamatalaga o taaloga numera e le aofia ai faʻafitauli poʻo le faʻaogaina o le Initaneti (e ese mai i taʻaloga e taʻalo i luga ole Initaneti). O mea faigaluega o vaisu i luga ole Initaneti ua avea foi ma autu o iloiloga a le au atamamai [1], ma o nisi oa matou fautuaga o le a faʻaaogaina (ae le atoatoa) i nei faiga. O a matou fautuaga e le o faʻamoemoeina o ni faʻamatalaga le lelei i luga o faiga o loʻo i ai, o le tele o ia mea e tele uiga lelei ma ua fausia ai se faʻavae mo le suʻesuʻeina o fausaga autu ma le faʻalauteleina o le fanua. Ae, latou te fa'amoemoe e ofoina atu auala talafeagai mo le fa'aleleia o le falema'i ma su'esu'ega aoga o faiga.

O lo'o fa'atonu se upu a'o le'i fa'agasolo. O nisi faaupuga i totonu o lenei tusiga e faasino i vaega faʻataʻitaʻi na faʻaaogaina pe o loʻo faʻaaogaina lautele, e pei o le Internet gaming disorder (IGD), pathological gambling (PG), ma lona toe teuteuga, gambling disorder (GD). O isi faaupuga e pei ona fa'aogaina iinei, e pei o le fa'aogaina o le ta'aloga e fai ma vaisu po'o fa'afitauli fa'afitauli, e le'o fa'amoemoeina e fa'asino i vaega fa'apitoa fa'apitoa, ae o ni fa'amatalaga po'o ni fa'ailoga. E tusa ai ma le faʻamoemoe ma le faʻamoemoe o lenei tusiga, o le a matou le aofia ai le lelei ma le le lelei o le faʻaaogaina o le faʻailoga o vaisu pe a faʻatalanoaina le tele o taaloga numera. O le mea lea, pe matou te faʻaogaina se faaupuga e pei o faʻafitauli faʻaaoga poʻo vaisu, matou te le o faia se tulaga i lenei mataupu. E i ai taimi tatou te sili atu ai le faʻaaogaina o taaloga numera (PDG) nai lo vaisu ona o le muamua e lautele ma e aofia ai ituaiga o faʻaoga tele e foliga mai e le fetaui lelei ma manatu masani o vaisu.

 

 

2. Metotia ma Ta'iala mo le Iloiloina o Fa'afitauli Fa'aaogā Ta'aloga Fa'atekinolosi

O loʻo i ai le maliliega lautele e faʻapea o se vaega laiti o tagata taʻitoʻatasi o loʻo taʻalo i taaloga numera e atiaʻe mamanu o faʻafitauli faʻaaogaina e ono i ai ni aʻafiaga leaga ogaoga [2]. Mo se fa'ata'ita'iga, ua lāgā atugaluga e uiga i le fa'atupula'ia o uiga fa'atupu fa'atupu vevesi [3]. O isi atugaluga e aofia ai le talitonuga o le faʻateleina i tulaga ogaoga o le faʻaogaina e mafai ona faʻafefe ai le tele o vaega o galuega i aso uma, e pei o agafesootai poʻo galuega faʻapitoa [4]. O su'esu'ega fa'ama'i fa'ama'i ua maua ai fa'atatauga 'ese'ese lautele o taimi [5,6], ae e oo lava i le galulue faatasi ma le vaega maualalo fua faatatau e pei o le 2% po o le 3% o tagata taaalo, faʻateleina lea pasene e le selau miliona o tagata taʻitoʻatasi o loʻo auai i taaloga numera i le lalolagi atoa e maua ai se fuainumera tele, pe a le tele.

O atugaluga e uiga i taaloga faafuainumera, aemaise o lona ono mafai ona soona faaaoga pe fai ma vaisu ma i'u ai i aafiaga leaga, ua taitai atu ai i ni taumafaiga malosi e atiae meafaigaluega fua. O le to'atele o nei tagata su'esu'e ua liliu atu ile Su'esu'ega ma Fa'amaumauga Tusia o Fa'afitauli o le Mafaufau (DSM) mo ta'iala fa'avae. Matou te amata i le suʻesuʻeina pe faʻapefea ona faʻaogaina le faʻaogaina o le faʻaogaina o le faʻaogaina o taaloga numera (PDG), aemaise lava e pei ona faʻamatalaina i le DSM, le atinaʻeina o le tele o fuataga, ona faʻatalanoaina lea o tulaga lelei ma faʻatapulaʻaina o nei ma isi auala faʻavae.

 

 

2.1. Fa'aaogāina ole DSM-IV-TR e fai ma Meafaigaluega Fa'avae

O le tele o taumafaiga muamua e atiaʻe mea faigaluega fua mo le PDG na faʻaaogaina ai faʻataʻitaʻiga e tele lava ina faʻatusatusa pe faʻafetaui tulaga o le DSM-IV-TR mo taʻaloga faʻapitoa poʻo le faʻalagolago i mea masani [7]. O fa'ata'ita'iga e aofia ai le Fa'afitauli Ta'aloga Ta'aloga Vitio (PVP) [8], le Fua o Vaisu Ta'aloga (GAS) [9], ma le Fa'afitauli Fa'ainitaneti Ta'aloga Fa'aaoga Fua (POGU) [10]. O le a matou suʻesuʻeina nei taʻiala i nisi auiliiliga i lalo. Tupu, Haagsma, Delfabbro, Gradisar, ma Griffiths [7] na saunia ai se iloiloga poto o na faiga, ma e aogā tele le faamatalaina o a latou faaiʻuga i ni auʻiliʻiliga.

Tupu et al. e 18 meafaifa'aili na ufiufi, o ia mea uma na fa'aogaina ai ta'iala e tutusa lelei ma i latou o lo'o iai i totonu o vaega a le DSM-IV-TR mo taaloga fa'ama'i po'o le fa'alagolago i mea masani [11]. Tupu et al. fa'ai'u o le tele o fua fa'atatau o lo'o i ai le tele o uiga lelei, e pei o le fa'apuupuu, faigofie o le sikoa, malosi fa'atasi i totonu, ma le malosi fa'atasi. E le gata i lea, o faiga eseese e foliga mai e fetaui ma le aoina o faʻamatalaga taua mo le tele o faʻamoemoega, e pei o le atinaʻeina o faʻamaumauga masani.

Tupu et al. fa'ailoaina vaega o atugaluga, e aofia ai le fa'asalalauina o tulaga fa'ata'ita'i fa'apitoa, 'ese'ese togi tipi (e fa'apipi'i ai fa'afitauli i le va'aiga moni o le fa'aogaina o le pathologic po'o le fa'atusatusaina o fua faatatau i su'esu'ega e fa'aaoga ai fua fa'atusatusa), leai o se itu faaletino, ma le le tutusa. Mo se faʻataʻitaʻiga, o suʻesuʻega faʻapitoa na maua ai se fua masani e tasi mo le tele o fuataga, lea e foliga mai e fai ma sui o le PDG, ae lua pe sili atu fua mo isi fuataga, e pei o le faʻaaogaina faʻamalosi, faʻamalo, ma le faapalepale. Na tuuina mai foi e le au tusitala ni fautuaga mo le faaleleia o fua, e pei o le faaopoopoina o taimi-fua ma siaki aoga (faʻataʻitaʻiga, suʻesuʻe pe talitonu le tagata taʻalo poʻo le aiga o le tagata taʻalo o latou taʻaloga e faʻafitauli), mauaina o faʻamatalaga mai faʻalauteleina pe sili atu faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga, ma suʻesuʻeina le lagona ma faʻapitoa o meafaigaluega eseese. I lenei tusiga, matou te faʻamoemoe e faʻaopoopo i fautuaga aoga a King et al.

 

 

2.2. Lomiga o le DSM-5 ma Suiga i Vaega Fa'apitoa ma Fa'atonuga

Iloiloga a King et al. [7] na aliali mai i luma o le DSM-5 [12] na faʻasalalau ma faʻapea e leʻi aofia ai toe teuteuga i totonu o le tusi lesona, aemaise lava le fausiaina ma le faʻalauiloaina o le vaega, Initaneti taʻaloga faʻaletonu (IGD), i lalo o le vaega, "Tulaga mo Suʻesuʻega Faʻaopoopo." I le tali atu i lenei toe iloiloga, o nisi tagata suʻesuʻe na latou faʻaaogaina saʻo le DSM-5 tuʻutuʻuga mo le IGD e iloilo ai faʻafitauli faʻapitoa numera. Atonu e manatu o le IGD e naʻo taʻaloga i luga ole laiga, ae o le vaega "Subtypes" o le DSM-5 o loʻo faʻaalia ai o le IGD "e mafai foi ona aofia ai taaloga komepiuta e le o ni Initaneti, e ui lava o nei mea e leʻi suʻesuʻeina" [12].

Ole IGD faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga e tutusa lelei ma le DSM-IV-TR tuai mo taʻaloga faʻapitoa ma le DSM-5's suiga suiga o nei taʻiala i lalo ole vaega toe faʻaigoaina, faʻafitauli tau tupe (GD). I lalo o le DSM-5, na o le pau lava le eseesega tele i le va o le IGD ma le GD e oʻo mai i lalo i se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa e tasi: IGD e le aofia ai se tasi o faʻataʻitaʻiga faʻamaonia mo le GD ("Faʻalagolago i isi e tuʻuina atu tupe pe faʻamalieina tulaga faʻalavelave tau tupe e mafua mai i taaloga faitupe") , ae faʻaaoga, "Leaiina o mea e fiafia i ai muamua ma faʻafiafiaga ona o se taunuuga o, ma seʻi vagana ai, taʻaloga Initaneti."

Talu ai nei, Pontes ma Griffiths [13] lomia faasalalau se fuataga puupuu e taʻua o le Initaneti Gaming Disorder Scale. O lenei fesili e fa'aogaina ai le iva DSM-5 IGD i le 5-point Likert scale format. Pontes ma Griffiths [13] suʻesuʻeina se faʻataʻitaʻiga o le 1060 tagata taʻalo, ma faʻaalia o le fua, faʻatasi ai ma le IGD, e mafai ona tuʻuina atu se auala autasi e iloilo ai vaisu taaloga vitio.

O i latou o loʻo faʻaaogaina le DSM-5 atonu e manatu o le IGD e mafai ona aofia ai le tele o gaioiga i luga ole Initaneti, e pei o le faʻaletonu o taaloga i luga ole laiga (ona o le poker i luga ole laiga e mafai ona finauina o se taaloga numera). O le mea lea, o se faʻamalamalamaga autu o loʻo faʻatulagaina: DSM-5 o loʻo taʻu mai e le aofia ai i le IGD le faʻaogaina o le Initaneti mo faʻamoemoega e ese mai i taʻaloga, e pei o faʻafiafiaga poʻo faʻaoga Initaneti.12]. O loʻo taʻua atili ai e le o aofia ai taaloga faitupe Initaneti i le IGD [12].

 

 

2.3. Su'esu'ega Fa'atatau ile Fa'ailoga Fa'apitoa ma Vaega

I le taimi nei, atonu e foliga mai o nei taʻiala eseese mo faʻafitauli faʻatekinolosi taaloga e tutusa lelei. A uma mea uma, o le IGD tuʻutuʻuga e matua ese lava mai le DSM tuʻutuʻuga mo taʻaloga faʻamaʻi poʻo le faʻalavelave tau tupe. E le gata i lea, o le tele o isi auala, e pei o se faʻataʻitaʻiga taʻutaʻua o vaisu na atiina ae e Brown ma suia e Griffiths [14], e foliga mai e matua felavasa'i ma isi ta'iala mo su'esu'ega. O le mea la lea, e ono fa'apea pe a fa'apea o lo'o aofia uma i meafaigaluega su'esu'e ia tulaga, e ono fua uma i le mea e tasi. Atonu e foliga mai o loʻo mulimulitaʻia le IGD e tatau ona avea ma auala fou, sili ona lelei mo le iloiloina o faʻafitauli tau taʻaloga numera, aemaise lava ona na faʻatulagaina i le DSM lata mai. Ioe, o nisi tagata suʻesuʻe [13,15] ua fautuaina e tatau ona i ai le fua i le lumanaʻi o mea e sili ona atagia ai le iva IGD.

Ae paga lea, o le tulaga atonu e le faigofie, aua o nei faiga e le saoloto mai nisi faʻatapulaʻa poʻo faʻafitauli faʻafitauli. Mo se faʻataʻitaʻiga, e leʻo manino o taʻiala talafeagai uma poʻo fausaga o le PDG ua puʻeina lelei e oʻo mai i le taimi nei, ma o nisi o taʻiala ma fausaga e faʻatatau i le GD atonu e faʻatapulaʻa pe laʻititi le tau mo le faʻamaonia o le PDG ma le isi itu. E pei o lea, e taua tele lo tatou tumau matala i le suia o tulaga o loʻo i ai poʻo le faʻaaogaina o taʻiala fou mo le PDG ma le IGD ona o le vave faʻaleleia o tekinolosi faʻatekinolosi ma suʻesuʻega suʻesuʻe.

 

 

3. Fa'aleleia atili/Fa'amama Fa'atatau

O vaega o loʻo mulimuli mai o loʻo tuʻuina atu ai fautuaga e ono faʻaleleia atili ai faiga o loʻo iai, pe taʻitaʻia ai le atinaʻeina o faiga e sili atu ona malosi.

 

 

3.1. Manaomia mo se Fa'amatalaga Fa'apitoa o Fa'afitauli Taaloga

E tusa lava po o le a le faʻafitauli e taʻua (PDG, IGD, poʻo vaisu taʻaloga), e manaʻomia ona faʻamautuina se faaupuga e aofia ai ituaiga uma o taaloga numera. Matou te talitonu o taaloga faakomepiuta e ausia lenei sini, ae o le tele o tagata suʻesuʻe e faʻaaogaina le upu video games pe a latou faʻamoemoe e faʻatatau i ituaiga uma o taaloga numera, ae o isi tagata suʻesuʻe latou te faʻaogaina lenei faaupuga pe a latou faʻatatau i taaloga vitio faʻamafanafana (o le mafuaʻaga lea ua tatou maua ai. faʻaaoga foi taaloga vitio pe a taʻua nisi tagata suʻesuʻe i lenei tusiga).

O le isi manatu taua i le ausiaina o se faʻamatalaga faʻamaonia o le PDG o le filifilia lea o le mea e taua o le taʻaloga numera. Mo se tagata suʻesuʻe e itiiti lona talaaga i lenei vaega, atonu e foliga mai o se fesili valea, ae o le tele o tagata taaalo numera e faʻaalu le tele o le taimi e matamata ai i taaloga numera. E tutusa ma tagata matamata ta'aloga fa'apolofesa, o nisi ta'aalo e fa'aalu le tele o le taimi e matamata ai pe talanoa ai e uiga i ta'aloga fa'atekinolosi nai lo le ta'aloga. O nei tagata taaalo e ono matamata i a latou uo o taaalo, pe latou te matamata foi i vitio o taaloga o taaalo i luga o le initaneti, lea e masani ona mafai ai ona latou fegalegaleai ma tagata taaalo tomai. E mafai foʻi e tagata taʻaloga atamai ona faʻaalu le taimi e matamata ai i vitio puʻeina e iloilo ai a latou taʻaloga, pe faʻaoga polokalame talatalanoaga e fesoʻotaʻi ai ma isi tagata taʻalo e uiga i taʻaloga eseese. O lo'o tumau pea le le manino pe o su'esu'ega i meafaigāluega su'esu'ega eseese e 18 na faia e King et al. [7] toe iloiloina e fa'atatau mo lenei ituaiga o fa'aogaina o ta'aloga numera. Afai e leai, e foliga mai na faia e nisi na tali mai, ae o nisi e leʻi faitauina, le taimi e faʻaalu e matamata ai i taaloga numera pe a taliina fesili, ona o nisi tagata taʻalo e manatu e matamata i taaloga e ese mai le taʻalo i latou. O le taumafai e iloilo ma faʻaitiitia nei faʻalavelave o ni sini aoga.

O le fesili pe o le a le ituaiga o gaioiga e faitaulia e laga ai fesili faaopoopo. E tatau i tagata suʻesuʻe ona faitau taimi e faʻaalu e tagata taʻalo e talanoa ai e uiga i taaloga numera i totonu oa latou uo i se tulaga faʻaagafesootai e pei o le faʻaogaina o taaloga numera? Afai e leai, mata e faitaulia le taimi e fa'aoga ai le ta'aloga fa'akomepiuta pe a fai e fai se talanoaga a le tagata ta'alo i luga ole Initaneti? Aisea, po'o le a le auala, e tatau ai ona ese le va'aiga o feso'ota'iga i luga o le initaneti nai lo fegalegaleaiga fa'aagafesootai moni? O a'afiaga o nei fesili e taua tele, aemaise lava ona o tagata su'esu'e ma foma'i e ono le ioe i tali, ma o le maua o fa'amatalaga fa'asaienisi e fo'ia ai eseesega i manatu e ono la'ititi. Mo le taimi nei, masalo o nei auala eseese uma o le auai i taaloga numera e tatau ona puʻeina i se auala. O lo'o tumau pea le le manino pe o le a le ese'esega o a'afiaga o le matamata po'o le su'esu'eina o ta'aloga numera mai le ta'alo i ai, ae o le amata su'esu'e i nei eseesega ma fa'aofi ese'esega i fesili e ono aoga.

 

 

3.2. Lava le fa'aaofia o mea e aofia ai: Fa'amaumauga mo Aafiaga Lelei

O se itu e avea ai le PDG o se mataupu sili ona manaia o le aoga o taaloga numera e mafai ona maua mai [16,17]. O faʻataʻitaʻiga e aofia ai le faʻaleleia o le taimi e tali atu ai [18], fofo fa'amanino ma fa'agaioiga va'aia [19], manatua galue [20], fetuutuuna'i mafaufau [21], fofo fa'afitauli fa'apitoa [22,23], ma amioga fa'aletagata [24]. E oo lava i le PDG, e ui lava i aʻafiaga leaga, e mafai ona maua i le taimi e tasi nei poʻo isi faʻamanuiaga.

E ui lava o le mafuaaga autu e iloilo ai le PDG o le iloa lea pe o taaloga numera e afaina ai le olaga o se tagata, atonu o se mea sese le le amanaiaina o faamanuiaga e mafai foi ona tupu. E le fa'aseseina faiga o lo'o i ai nei mo le taula'i atu i a'afiaga leaga, lea e masani ona fa'atotonugalemu ma popolega. O lena tala, e tatau ona mafai ona faia ni fesili e iloilo ai le lelei ma le le lelei o taaloga numera. O sea ituaiga fesili e foliga mai e sili atu ona lelei e tagata taaalo, ona o le tele o tagata taaalo (tusa lava pe o latou faʻaogaina taaloga numera o faʻafitauli) e masani ona faʻalavelave i le tali atu i fesili latou te iloa o loʻo i ai se faʻaituau leaga malosi i taaloga. O nisi taimi na faamatalaina ai e le au suʻesuʻe luitau o le suʻeina o tagata taaalo e auai i suʻesuʻega, ma o le iai o mea lelei i luga o fesili ma le fiafia i aʻafiaga lelei e ono alu i se mamao talafeagai i le faʻateleina o le auai ma faʻaleleia le faʻatusaina o faʻataʻitaʻiga. E le gata i lea, o le fuaina o uiga lelei ma le le lelei e mafai ona fesoasoani tele i suʻesuʻega umi e suʻesuʻeina ai le faʻaogaina mai le faʻaogaina poʻo le lelei o le faʻaogaina o le faʻaogaina i le tele o faʻafitauli, poʻo le sosoʻo mai le faʻafitauli i le faʻaaogaina faʻaletonu.

O se fa'ata'ita'iga fa'apitoa, o le iloiloga o polokalame togafitiga e ono fa'amanuiaina mai le fuaina e le gata i a'afiaga leaga ae fa'apea fo'i a'afiaga e sili atu ona lelei ma lelei. O le fuaina o le lelei ma le le lelei o taaloga e mafai foi ona sili ona aoga i le atiaeina o fuafuaga mo togafitiga. Afai o lo'o maua e le tagata ta'aloga ni a'afiaga lelei ma leaga mai gaioiga fa'afiafia, o togafitiga e mafai muamua ona aofia ai le fa'aitiitia o le fa'aogaina o ta'aloga i tulaga e sili atu ona feololo, ae maise lava pe afai e le mana'o le tagata ta'alo e tu'u atoa le ta'aloga. O le tulaga lelei, o le fa'aitiitia o taimi ta'aloga o le a fa'aitiitia pe aveesea ai nisi o a'afiaga leaga o ta'aloga, a'o fa'aauau a'afiaga lelei. Afai o le tagata ta'alo ose tagata fa'afitauli tele ma e le mafai ona fa'aogaina lona fa'aogaina i lenei faiga, e ono mana'omia le fa'atulagaina o tapula'a sili atu.

I le taimi nei, o se auala masani o le fuaina o le aafiaga lelei o taaloga numera e foliga mai e le lava. Pe a su'esu'eina aafiaga lelei o ta'aloga, e masani ona fa'aogaina e le au su'esu'e faiga e le aofia ai ta'aloga numera. Mo se faʻataʻitaʻiga, i se suʻesuʻega e suʻesuʻeina ai le faʻalavelave faʻafuaseʻi o taʻaloga vitio faʻasalalau ma sauāga, Saleem, Anderson, ma Gentile [25] fa'aogaina le mea e 25 Prosocial Tendencies Measure e su'esu'e ai pe sili atu le fiafia o tagata auai pe a uma ta'aloga. O isi tagata suʻesuʻe, e pei o Glass, Maddox, ma le Alofa [20], ua faʻaaogaina auala eseese neuropsychological aʻo leʻi faʻaalia tagata auai i taaloga numera e fuafua ai pe o taʻaloga na taʻitaʻia ai le faʻaleleia o le mafaufau.

E fa'atatau i nei fa'ata'ita'iga muamua, e mafai ona tu'uina atu nisi o fautuaga mo le atina'eina o a'afiaga lelei o mea i totonu ma autu. E aofia ai le fesiligia o tagata ta'aalo po'o tali mai: (a) pe fa'afia ona latou auai i ta'aloga e aofia ai le tele o gaioiga fa'aletino, e pei o le Dance Dance Revolution; (b) pe afai latou te maua se ola tau tupe mai taaloga, e pei o le avea ma se tagata taalo faapolofesa po o se tagata fai faamatalaga tau taaloga; (c) pe faafia ona latou auai i gaoioiga fa'aagafesootai a'o ta'aloga; (d) ituaiga eseese o taaloga latou te auai (e pei o nisi taaloga e foliga mai e sili atu le lelei pe sili atu foi le leaga nai lo isi taaloga); ma (f) nisi o faamanuiaga e iloa e le tagata taalo o taaloga (lea e ono faamaonia le aoga mo le atiaeina o fuafuaga mo togafitiga mo tagata taaalo o loo manaomia le fesoasoani). E foliga mai o le a fa'amaonia ai fo'i le fa'aogaina o se faiga fa'alesosia pu'upu'u (e pei o le Prosocial Tendencies Measure [25]), ma se tasi poʻo le sili atu faʻatatau o le mafaufau e aofia ai vaega o suʻesuʻega na faʻaalia ai le faʻaleleia.

 

 

3.3. Fa'amatalaga mo le Fa'atamala ma Tali Fa'afuase'i

Ole aoga ole fua ole lipoti a le tagata lava ia e mafai ona matua fa'aletonu pe a le mafai e le au tali ona galulue fa'atasi ma fa'agaioiga ma auai i le fa'atamala pe tali fa'afuase'i. O nisi e tali mai, mo se faʻataʻitaʻiga, e manaʻo e faʻamaeʻa fesili i se taimi vave e mafai ai, ma i le tele o tulaga o le le faʻailoaina o suʻesuʻega e toetoe lava a leai se pa puipui i le faʻatamala pe tali faʻafuaseʻi. O suʻesuʻega ua faʻaalia ai o le le faʻaeteete ma le tali faʻafuaseʻi i fesili e sili atu ona taatele nai lo le mea e mafai ona faʻamoemoeina, ma o nisi taimi e oʻo atu le maualuga i le 20% [26,27]. E le gata i lea, e oʻo lava i se vaega laʻititi o tagata faʻatauvaʻa poʻo tali faʻafuaseʻi e mafai ona i ai se aafiaga malosi tele i luga o faʻamaumauga suʻesuʻe ma e ono mafua ai aʻafiaga faʻalavelave (faʻataʻitaʻiga, e le gata i le faʻalavelaveina o le mauaina o sootaga moni, ae oʻo lava i le fatuina o fesoʻotaʻiga faʻapitoa i le va o fesuiaiga e le fesoʻotaʻi moni lava [28]).

O le mea e lelei ai e foliga mai e masani lava na o ni nai mea e mafai ona ausia se maualuga maualuga o le saʻo i le faailoaina o tali faʻafuaseʻi, ma feololo i le maualuga saʻo i le suʻeina o le faʻatamala tali. O sea mea itiiti seti e tatau ona ave le tele o tali i lalo ifo o le minute e faʻamaeʻa ai. E le gata i lea, o aitema tali fa'afuase'i ma fa'atamala e mafai ona fa'atumauina lelei pe a fa'aogaina pe fetu'una'i i fua fa'atatau, po'o le faigofie fo'i ona suia e fa'afefiloi i totonu o mea o lo'o iai fesili. O le mea lea, o se auala aoga ma faigofie e faʻaleleia ai meafaigaluega suʻesuʻe a le PDG o loʻo i ai nei o le aofia ai o ni nai fesili faʻatamala pe faʻafuaseʻi tali, lea e mafai ai e tagata suʻesuʻe ona iloa ma aveese le tele o nei tagata e le o galulue faʻatasi ma faʻaitiitia ai a latou aʻafiaga e ono afaina tele.

 

 

3.4. Fa'aleleia Tulaga masani ma Fa'asinoga Vaega

E masani ona faigata ona fa'amatalaina le taunu'uga o se fua pe'a e le o iai ni fa'atonuga po'o fa'asinomaga talafeagai. I lenei tulaga, e ala i vaega masani, matou te faasino atu i sui o le faitau aofaʻi lautele e masalo e le o fai ma vaisu pe faʻafitauli faʻaoga. I le isi itu, e ono mana'o se tasi i se vaega fa'amanino fa'amanino e aofia ai tagata lautele o le faitau aofa'i o tagata o lo'o sa'oloto mai le ma'i o le mafaufau. O le faaupuga reference group e lautele atu nai lo normative group ma e mafai ona faʻaogaina e faʻasino i soʻo se vaega faʻatusatusa e ono faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma le vaega o tului (lea i lenei vaega e ono avea ma faʻafitauli numera numera).

O vaega masani ma vaega fa'asinomaga e masani ona tu'uina atu fa'amatalaga taua, e pei o le taimi e fa'aaoga ai uiga e fa'ailoa ai tagata i totonu o se vaega fa'amaonia e tupu i isi vaega. Mo se fa'ata'ita'iga, o nisi o ta'iala mo fa'afitauli fa'atekinolosi ta'aloga e fa'asino i tu'aiga fa'aletonu e le fa'apitoa i lenei gaioiga (fa'ata'ita'iga, fa'aletonu tau a'oa'oga po'o galuega) ae o lo'o matauina i se pasene patino o le faitau aofa'i lautele ma atonu o le to'atele o tagata e iai fa'afitauli fa'apitoa. O le tele o taimi e tupu ai i nei vaega eseese e maua ai le taʻiala taua i le aoga o faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga fuafuaina, e pei o le pe faʻafefea pe faʻafefea foi ona latou faʻaeseese tagata mai tagata o le faitau aofaʻi lautele, pe fesoasoani i suʻesuʻega eseese. Mo se faʻataʻitaʻiga, o se uiga e masani ai tagata taʻaloga vitio faʻafitauli ae e seasea i le faitau aofaʻi lautele e foliga mai e iai se aoga, ae afai o nei uiga tutusa e tupu soo pe sili atu foi i totonu o vaega eseese o falemaʻi atonu e itiiti pe leai se aoga mo suʻesuʻega eseese. E manino lava, o le fuafuaina pe faʻailoga faʻailoga ma faʻailoga e vavaeeseina ai tagata taʻitoʻatasi e iai le PDG mai i latou e leai se PDG ma pe faʻafefea ona latou faia, ma pe o le a foi le tulaga latou te fesoasoani ai i faʻamaʻi eseese, e mafai ona tuʻuina atu fesoasoani taua i falemaʻi ma suʻesuʻega taumafaiga. Mo se fa'ata'ita'iga, o le mauaina o togi lelei po'o le sili ona lelei tipi e mana'omia ai fa'amatalaga.

E pei ona taʻua i le talanoaga talu ai o mataupu o loʻo i ai ma le tulaga lelei o le faʻaopoopoina o mea lelei, o le suʻeina o tagata taaalo e auai i suʻesuʻega ua avea ma luitau. Mo se faʻataʻitaʻiga, faʻafitauli poʻo faʻaoga masani e ono le talitonuina tagata suʻesuʻe ma masalomia se lisi le lelei. E tusa ai ma le taua tele o le atinaʻeina o faʻamaumauga faʻapitoa ma faʻamatalaga vaega, e foliga mai e aoga le taumafaiga. E tele mea e mafai ona maua e ala i le faʻalauteleina o faʻamaumauga faʻamaumauga masani, ma avea o se faʻamuamua manino i le fuaina o mamanu, atinaʻe, ma filifiliga.

 

 

3.5. Su'esu'ega ile Ma'ale'ale, Fa'apitoa, Va'aiga Lelei, ma Va'aiga Leaga

O le ma'ale'ale e fa'atatau i le taimi e iloa ai se fa'aletonu o lo'o i ai, ma fa'apitoa i le sa'o e iloa ai le leai o se fa'aletonu. O uiga uma e lua e tatau ona suʻesuʻeina aua o loʻo i ai se fefaʻatauaʻiga e le maalofia i le va o le lua (sei vagana ua atoatoa se metotia faʻamaonia). O togi fa'aleaga e maua mai e mafai ona maua ai ni fa'ai'uga mata'ina mo le ma'ale'ale ae leaga i'uga mo le fa'apitoa, ma le isi itu. O se fua e fa'atapula'a pe leai se aoga (ma fa'ailoga e ono afaina ai) pe a toeitiiti lava fa'ailoa mai i taimi uma se fa'aletonu ae toetoe lava o taimi uma e fa'ailoa sese ai tagata masani e le masani, po'o le fa'alavelave e tupu. O ia taunuuga e tutusa lelei ma le lafoaia o le fua ma faailoa le tele o tagata uma e le masani ai, poʻo le tele o tagata e masani.

O le maaleale ma le faʻapitoa e maua ai le faʻavae mo le fuafuaina o le malosi faʻamaonia lelei ma le malosi faʻamaonia le lelei, lea e fetuutuunai fuainumera mo le maʻaleʻale ma le faʻapitoa e tusa ai ma le fua faʻatatau mo le faʻaletonu i le faitau aofaʻi o tului. I lenei tulaga, fetuutuunai lagona ma fa'apitoa e fa'atatau i fua fa'atatau e mafai ai e se tasi ona iloa pe fa'afia ona fa'ailoa sa'o e se fa'ai'uga lelei po'o le le lelei i luga o se fa'ailoga fa'amaonia le PDG po'o le leai o se PDG. E fa'aogaina e foma'i ma tagata su'esu'e faiga su'esu'e i tulaga ma fa'atulagaga e mafai ona matua'i fesuisuia'i fua fa'atatau, ma o le lipoti lea e le gata o le ma'ale'ale ma le fa'apitoa ae fa'apea fo'i le lelei ma le leaga o le va'aiga malosi e mafai ona ofoina atu ta'iala taua mo le atina'eina, iloiloga, ma le fa'aogaina o fua PDG.

 

 

3.6. Su'esu'ega Su'esu'ega Fa'afitauli Fa'aletonu ma A'oa'oga

Mo fesili e uiga i le amataga, ala, ma le faʻasologa, e masani ona leai se sui mo suʻesuʻega umi. O suʻesuʻega umi e seasea faigofie ona faia, ae o nei faʻafitauli e masani ona sili atu nai lo le faʻafefeina e le taua o ia suʻesuʻega [29,30], e aofia ai le faʻatupuina o faʻamatalaga atonu e faigata pe toetoe a le mafai ona puʻeina e ala i mamanu faʻasolosolo. O le faʻaaogaina o suʻesuʻega umi e faʻalautele ai le malamalama e uiga i le amataga ma le aʻoga e mafai ona maua ai le fesoasoani tele i le faʻalauteleina o le malamalama i auala mafuaʻaga, faʻamaonia mea e faʻaleleia ai le maufetuunaʻi poʻo le faʻateleina o le lamatiaga, fuafua pe o afea ma taimi e faʻamaonia ai laasaga puipuia, ma le iloiloina o le manaʻoga mo togafitiga togafitiga. Mo se fa'ata'ita'iga, sili atu le malamalama i tulaga lamatia ma puipuiga e mafai ona sili ona aoga mo le puipuia o le PDG a'o le'i faia e ia fa'afitauli se a'afiaga moni i le olaga o se tagata. O mafuaʻaga nei matou te fautua atu ai pe a filifilia poʻo le atinaʻeina o fesili, e tatau ona tuʻuina atu le mafaufau loloto i le aofia ai o mea e faʻatatau i tulaga lamatia ma puipuiga mo le PDG, e pei o aʻafiaga e aʻafia ai Rehbein et al. [31] ma isi tagata suʻesuʻe [32] ua tatala.

O se fa'alavelave fa'afuase'i ua fa'atupula'ia ma fa'atuputeleina e aofia ai ta'aloga e mafai ai e tagata ta'alo ona fa'aalu tupe moni a'o ta'aloga e fa'aleleia atili ai le ta'aloga po'o a latou ta'aloga ta'aloga [33]. E foliga mai o le faʻatasi ma ia taʻaloga e faʻafeiloaʻi ma, ae e mafai ona faʻaeseese mai, le faaletonu o taaloga faitupe, ma o le aofaʻi o tupe faʻaalu taaloga o le a avea ma se vaʻaiga lelei o le PDG. E ui lava o nei faʻatauga e ono iai se aafiaga lelei i le lagona o le tagata taʻalo o le fiafia poʻo le soifua manuia pe a faʻaogaina i le faʻaogaina [33], o faʻatauga e mafai ona vave alu ese mai le lima mo se tagata taʻalo o loʻo tauivi ma le puleaina o lagona. O i latou o lo'o atina'e meafaigaluega su'esu'e atonu e mana'o e su'esu'e tupe moni o lo'o fa'aalu mo fa'atauga i totonu o le ta'aloga e fai ma fa'ailo (po'o ta'iala) o fa'afitauli fa'aoga. Ae ui i lea, e manaʻomia e lenei vaʻaiga suʻesuʻega faʻapitoa, ona o se tagata taʻalo e tele mea tau tupe e mafai ona faʻaalu tupe sili atu i faʻatauga i totonu o taʻaloga e aunoa ma le oʻo i ni faʻafitauli matuia pe a faʻatusatusa i se tagata taʻalo e itiiti a latou tupe.

 

 

3.7. Su'esu'ega Fa'atusatusa

Faʻafetai i taumafaiga a tagata suʻesuʻe talenia, o loʻo avanoa nei faiga eseese ma tikeri eseese o faʻamaoniga lagolago lagolago. A fua i le tele o fua, o le filifiliga sa'o mo falema'i ma su'esu'ega fa'aoga o le a fesoasoani tele e ala i le iloa atili pe fa'apefea ona fa'atusatusa le tasi i le isi. Mo se faʻataʻitaʻiga, o nisi PDG e mafai ona sili atu i isi i le faʻamalamalamaina o tagata faʻafitauli, o isi atonu e sili atu mo le fuafuaina o togafitiga, ae o isi atonu e sili atu ona fetaui mo nisi o vaitausaga. Ina ia iloa le fua poʻo fua e sili ona aoga mo faʻamoemoega faʻaoga i suʻesuʻega ma falemaʻi, e manaʻomia suʻesuʻega faʻatusatusa.

 

 

3.8. Fua Fa'atatau mo Tausaga, Gagana, ma Aganu'u

Fuafuaga PDG fuafuaina mo tagata matutua e masani ona faʻaaogaina ma tamaiti ma talavou e aunoa ma le suʻesuʻeina o le manaʻomia mo suiga. E le gata i lea, o a'afiaga o gagana ma ese'esega fa'aleaganu'u e ono fa'atupuina se a'afiaga tele i le fa'aogaina o fua fa'atatau ma le lautele o le fa'asalalauga lautele i vaega. O faaupuga ma fasifuaitau e ono iai ni faauigaga e le tutusa i aganuu, ma o le faaliliuga po o le faauigaina e ono suia ai ma le le iloa le uiga o mea su'ega. Mo se faʻataʻitaʻiga, o se faaupuga alofa i se tasi aganuu e ono atagia mai ai le le fiafia i se isi aganuu. O iloiloga fa'ale-aganu'u ma gagana e matua'i taua i le itu o ta'aloga fa'atekinolosi ona o lona a'afia fa'ava-o-malo ma le fa'aogaina i le lautele o socio-demographic strata. O le mea la lea, o su'esu'ega fa'a-aganu'u fa'atatau i faiga o le a sili ona aoga. Mo i latou e ono fiafia, Hambleton, Merenda, ma Spielberger [34] e maua ai se puna sili ona lelei i le fetuutuunai o faiga i tu ma aga.

 

 

3.9. Fua o le Taimi Taimi, Fa'aletonu, ma le I'uga

Fuafuaga PDG e aofia ai fua faʻaletino e faʻateleina ai lo latou tau. E tusa lava pe tasi pe lua ni fesili o loʻo faʻatatau i le taimi muamua na auai ai se tasi i taaloga numera, ma pe, mo se faʻataʻitaʻiga, ua faʻaititia le tulaga o taʻaloga, faʻateleina, pe tumau mautu i le tausaga talu ai o le a maua ai se faʻamatalaga o le umi ma le ala o le faʻaaogaina. O le su'esu'eina o fa'ata'ita'iga o le fa'aoga i le taimi e le mafai ona suitulaga i su'esu'ega umi, ae e fa'alauteleina ai le ata o le fa'aoga i se taimi umi. E pei ona taʻua muamua, o suʻesuʻega e aofia ai mamanu faʻaletino e mafai ona fesoasoani i le faʻamalamalamaina o tulaga lamatia ma puipuiga, mafuaʻaga mafuaʻaga, vavalo le ala i le aluga o taimi, ma le faʻamalamalamaina o le va o faʻamaʻi o se vaega poʻo le tele lava e tutoatasi mai le auai i taaloga numera ma faʻamaʻi e faʻavaveina pe mafua mai. fa'aoga.

 

 

4. Faaiuga

O le tele o faiga na fa'aaogaina e iloilo ai le PDG ua tu'ufa'atasia pe fa'alagolago tele i ta'iala a le DSM, fa'atasi ai ma fa'alautelega lata mai a nisi tagata su'esu'e i le fuaina o le IGD e fa'aaoga ai ta'iala o lo'o fa'ata'atia ile DSM-5. E ui lava o faiga eseese ua atiae e oo mai i le taimi nei o loo i ai le tele o foliga lelei ma se tasi pe tele suʻesuʻega lagolago, e iai ni tapulaʻa i nei auala. O le mea e lelei ai, e tele auala e mafai ai ona faʻamalosia atili le fua. O nisi o fautuaga na matou tu'uina atu (fa'ata'ita'iga, fa'amatalaga mo le fa'atamala/tali fa'afuase'i, tu'ufa'atasia fa'amaumauga mai su'esu'ega umi, ma isi) e mafai fo'i ona fa'aoga i le fa'aleleia atili o le tele o mea faigaluega su'esu'e. E fautuaina malosi le tele o faiga e aofia ai le iloiloga o aafiaga lelei ma le leaga o taaloga numera, aua o lenei mea o le a fausia ai se ata sili atu le paleni o le aʻafiaga o nei gaioiga i olaga ma e tatau ona maua ai faʻamatalaga fesoasoani i fuafuaga ma le mataʻituina o togafitiga. A'o fa'aauau pea ona ta'atele ta'aloga fa'atekinolosi i le tele o atunu'u ma aganu'u, e fa'apea fo'i ona fa'atuputeleina le taua o le fa'aleleia atili o le tulaga o le fuaina ma le iloiloga o le PDG. Faatasi ai ma le faʻaleleia o fua, o le a sili atu ona faigofie le suʻesuʻeina lelei ma tuʻuina atu fesoasoani i tagata taʻitoʻatasi o loʻo lamatia mo, poʻo o loʻo auai i le taimi nei, faʻafitauli faʻaogaina taaloga numera.

 

 

Tusitala Tusitala

O Kyle Faust sa nafa ma le tusiaina o le 5/8th muamua o le tusiga, ae o David Faust na nafa ma le tusiaina o le isi 3/8th's. E tutusa le sao o tusitala i le teuteuina o le tusiga.

 

 

Feeseeseaiga o Tului

Fai mai tusitala e leai se feteenaʻiga tului.

 

 

mau faasino

  1. Lortie, CL; Guitton, MJ Meafaigaluega suʻesuʻega o vaisu i luga ole Initaneti: Faʻasologa o le fausaga ma tulaga faʻavae. Vaisu 2013, 108, 1207-1216. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  2. Sim, T.; Nuuese, D.; Bricolo, F.; Serpelloni, G.; Gulamoydeen, F. O se iloiloga faʻavae o suʻesuʻega i le faʻaogaina o le faʻaogaina o komepiuta, taaloga vitio, ma le Initaneti. Int. J. Ment. Vaisu Soifua Maloloina. 2012, 10, 748-769. [Scholar Google] [CrossRef]
  3. Anderson, CA; Shibuya, A.; Ihori, N.; Swing, EL; Bushman, BJ; Rothstein, H.; Sakamoto, A.; Saleem, M. Violent video game effects on aggression, empathy, and prosocial behavior in the East and Western countries: A meta-analytic review. Psychol. povi. 2010, 136, 151-173. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  4. Tupu, DL; Delfabbro, PH O le mafaufau faʻapitoa o le faʻaletonu o taaloga Initaneti. Clin. Psychol. Fai mai Rev. 2014, 34, 298-308. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  5. Nuuese, TA; Coyne, SM; Bricolo, F. Pathological technology addictions: O le a le mea e iloa faʻasaienisi ma mea e tatau ona aʻoaʻoina. I le Oxford Handbook of Media Psychology; Dill, KE, Ed.; Oxford University Press: Niu Ioka, NY, ISA, 2013; itulau 382–402. [Scholar Google]
  6. Ferguson, CJ; Coulson, M.; Barnett, J. O se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga taʻaloga faʻamaʻi ma faʻalavelave faʻatasi ma le soifua maloloina o le mafaufau, faʻafitauli tau aʻoaʻoga ma agafesootai. J. Psychiatr. Re. 2011, 45, 1573-1578. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  7. Tupu, DL; Haagsma, MC; Delfabbro, PH; Gradisar, M.; Griffiths, MD agai atu i se faʻamatalaga autasi o taʻaloga vitio pathological: O se iloiloga faʻapitoa o mea faigaluega suʻesuʻe psychometric. Clin. Psychol. Fai mai Rev. 2013, 33, 331-342. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  8. Salguero, R.; Moran, R. Fuafuaina faafitauli taaloga vitio taalo i le talavou. Vaisu 2002, 97, 1601-1606. [Scholar Google] [CrossRef]
  9. Lemmens, JS; Valkenberg, Palemia; Peter, J. Atinaʻe ma le faʻamaoniaina o se taʻaloga vaisu fua mo talavou. Media Psychol. 2009, 12, 77-95. [Scholar Google] [CrossRef]
  10. Kim, MG; Kim, J. Cross-validation of reliability, convergent and discriminant validity for the problemtic game online use scale. komepiuta. Hum. Amio. 2010, 26, 389-398. [Scholar Google] [CrossRef]
  11. American Psychiatric Association. Su'esu'ega ma Fa'amaumauga Tusia o Fa'afitauli o le Mafaufau, 4th ed.; Toe Iloiloga o Tusitusiga. American Psychiatric Association: Uosigitone, DC, ISA, 2000. [Scholar Google]
  12. American Psychiatric Association. Su'esu'ega ma Fa'amaumauga Tusia o Fa'afitauli o le Mafaufau, 5th ed.; American Psychiatric Association: Uosigitone, DC, ISA, 2013. [Scholar Google]
  13. Pontes, HM; Griffith, MD Fua o le DSM-5 Initaneti taʻaloga taʻaloga: Atinaʻe ma le faʻamaoniaina o se fua faʻatatau psychometric. komepiuta. Hum. Amio. 2015, 45, 137-143. [Scholar Google] [CrossRef]
  14. Griffiths, MD O se vaega faʻataʻitaʻiga o vaisu i totonu o se faʻavae biopsychosocial. J. Subst. Fa'aoga 2005, 10, 191-197. [Scholar Google] [CrossRef]
  15. Petry, NM; Rehbein, F.; Nuuese, TA; Lemmens, JS; Rumpf, HJ; Moble, T.; Bischof, G.; Tao, R.; Fung, DS; Borges, G.; ma isi. O se maliega faʻavaomalo mo le suʻesuʻeina o le le atoatoa o le Initaneti e faʻaaoga ai le DSM-V fou. Vaisu 2014, 109, 1399-1406. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  16. Connolly, TM; Boyle, EA; MacArthur, E.; Hainey, T.; Boyle, JA O se suʻesuʻega faʻasalalauga faʻapitoa o faʻamaoniga faʻapitoa i taaloga komepiuta ma taʻaloga ogaoga. komepiuta. Educ. 2012, 59, 661-686. [Scholar Google] [CrossRef]
  17. Wouters, P.; van Nimwegen, C.; van Oostendorp, H.; van der Spek, ED O se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o le mafaufau ma le faʻaosofia o aʻafiaga o taʻaloga ogaoga. J. Educ. Psychol. 2013, 105, 249-265. [Scholar Google] [CrossRef]
  18. Tiu, MG; Green, CS; Bavelier, D. Faʻateleina le saoasaoa o gaioiga faʻatasi ma taʻaloga vitio gaioiga. Curr. Na saunoa Dir. Psychol. Sci. 2009, 18, 321-326. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  19. Green, CS; Bavilier, D. Action-video-game experience e suia ai le fa'ai'uga fa'apitonu'u o le va'aiga. Psychol. Sci. 2007, 18, 88-94. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  20. Thorell, LB; Lindqvist, S.; Bergman, NS; Bohlin, G.; Klingberg, T. Toleniga ma le fesiitaiga o aʻafiaga o galuega faʻapitoa i tamaiti aoga faataitai. Dev. Sci. 2009, 12, 106-113. [Scholar Google]
  21. tioata, BD; Maddox, WT; Alofa, BC Taimi tonu a'oa'oga ta'aloga ta'aloga: Tu'u mai o se uiga fetu'una'i mafaufau. PLOS TASI 2013, 8, e70350. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  22. Hong, J.-C.; Liu, M.-C. O se suʻesuʻega i luga o mafaufauga faʻavae i le va o tagata atamamai ma tagata fou o taaloga komepiuta. komepiuta. Hum. Amio. 2003, 19, 245-258. [Scholar Google] [CrossRef]
  23. Shaffer, DW Fa'apefea ona Fesoasoani Ta'aloga Komipiuta i Tamaiti e A'oa'o; Palgrave Macmillan: Niu Ioka, NY, ISA, 2006. [Scholar Google]
  24. Carlo, G.; Randall, BA O le atinaʻeina o se fuataga o amioga faʻapitoa mo tupulaga talavou tuai. J. Youth Adolesc. 2002, 3, 31-44. [Scholar Google] [CrossRef]
  25. Saleema, M.; Anderson, CA; Gentile, DA A'afiaga o ta'aloga vitiō fa'aletagata, solitū, ma sauā i a'afiaga a tamaiti a'oga kolisi. Fa'aoso. Amio. 2012, 38, 263-271. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  26. Tusitala, RA; Lopez, MN Millon clinical multiaxial inventory (MCMI-III): Le le mafaia o tulaga faʻamaonia e iloa ai tagata tali mai. J. Clin. Psychol. 2002, 58, 1615-1617. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  27. Crede', M. Random tali atu o se taufaamataʻu i le faʻamaonia o fua faʻatatau o le tele i suʻesuʻega faʻatasi. J. Educ. Psychol. Meas. 2010, 70, 596-612. [Scholar Google] [CrossRef]
  28. Faust, K.; Faust, D.; Baker, A.; Meyer, J. Faʻamamaina o taaloga vitio faʻaaoga fesili mo suʻesuʻega ma le faʻaogaina o falemaʻi: Suʻesuʻeina o faʻafitauli faʻafitauli tali. Int. J. Ment. Vaisu Soifua Maloloina. 2012, 10, 936-947. [Scholar Google] [CrossRef]
  29. Nuuese, TA; Choo, H.; Liau, A.; Sim, T.; Li, D.; Fung, D.; Khoo, A. Pathological video game play between youth: O se suʻesuʻega umi e lua tausaga. Pediatrics 2011, 127, 319-329. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  30. Lam, LT; Peng, ZW Aafiaga o le faʻaogaina o le faʻaogaina o le Initaneti i luga o le soifua maloloina o le mafaufau talavou: O se suʻesuʻega faʻamoemoe. Arch. Pediatr. talavou. Med. 2010, 164, 901-906. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  31. Rehbein, F.; Kleimann, M.; Mossle, T. Faʻateleina ma tulaga lamatia o le faʻalagolago i taaloga vitio i le talavou: Iʻuga o se suʻesuʻega a le atunuʻu Siamani. Cyberpsychol. Amio. Soc. Netw. 2010, 13, 269-277. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  32. Hyun, GJ; Han, DH; Lee, YS; Kang, KD; Ioe, SK; Chung, U.-S.; Renshaw, PF Tulaga lamatia e fesoʻotaʻi ma vaisu taʻaloga i luga ole laiga. O se fa'ata'ita'iga fa'apitoa. komepiuta. Hum. Amio. 2015, 48, 706-713. [Scholar Google] [CrossRef]
  33. Cleghorn, J.; Griffiths, MD Aisea e faʻatau ai e le au taʻaloga "meafaitino"? O se fa'amatalaga ile mafaufauga ile fa'atauga o amioga. Numera. Educ. Fai mai Rev. 2015, 27, 98-117. [Scholar Google]
  34. Fetuuna'i Su'ega Fa'ale-mafaufau ma A'oa'oga mo Su'esu'ega Fa'a-Aganu'u; Hambleton, RK, Merenda, PF, Spielberger, CD, Eds.; Erlbaum: Mahwah, NJ, ISA, 2006.