Togiaso neuroscience o mea ua fai ma vaisu: O se vaitau fou (2015)

LINI IA PAPER

Volume 16, Tesema 2015, Pages 192-193

Atinaeina o le Cognitive Neuroscience

Fa'aaogāina o Mea ma le Fai'ai o le Autalavou: A'afiaga o Atina'e, Fa'alavelave, ma taunu'uga umi.


O le talavou ua leva ona aloaia o se taimi o suiga tetele i le tino ma amioga. Talu ai nei e iloa ai o se taimi o suiga iloga i le faiʻai. O faʻagasologa i tekinolosi tekonolosi ua maua ai le malamalamaaga i le tino ma le physiology o le atinaʻeina o faiʻai ua faʻalautele ona maua.

O le tele o fuataga e faʻaaogaina ai le faʻataʻitaʻiga o le magnetic resinance (MRI) e faʻamatalaina ai le matua matua o le faiʻai i le soifua maloloina ma maʻi, e masani ona tuʻufaʻatasia i genetics ma faʻagasologa o amioga faʻapitoa ma le siosiomaga, ua amata ona malamalama i le mafuaʻaga o le talavou o se taimi o le avanoa ma le faʻaletonu .

A o talavou o le mafaufau e le matua e ala i le faateleina ma tele. E faʻatupulaia e ala i le avea atili ma fesoʻotaʻi ma sili atu ona faʻapitoa.

O le faateleina o fesoʻotaʻiga, poʻo fesoʻotaiga i vaeluaga o faiʻai o loʻo iai se faʻatulagaga faʻapipiʻi faʻapipiʻi o alavaʻa, o loʻo faʻaalia i le tele o auala ma tulaga o suʻesuʻega. Suesuega o le umi o vavalalata umi o loʻo faʻaalia ai le faʻavaeina o fesoʻotaʻiga malosi i le taimi o le talavou. Faʻalauteleina le fesoʻotaʻi o le eletise (o le tikeri i le gaoioiga i se tasi eria e mafai ona vaʻai mai le gaioiga i le isi) e faʻaalia i suʻesuʻega e faʻaaoga ai le EEG. E faapena foi, o suesuega o le FMRI e iloiloina ai le okesene o le toto ua faaalia ai foi se tulaga masani i le sili atu o le faʻamalosia i totonu o vaega eseese. Ma o suʻesuʻega a le MRI o loʻo maua ai le faateleina o le paʻepaʻe elemene i le taimi o le talavou e atagia ai le faʻamalosia ma le faʻateleina o le televavave i le saoasaoa o fesoʻotaiga vavave.

O le fa'avasegaina o le feso'ota'iga o fai'ai ua fa'amanuiaina tele mai le fa'aogaina o le fa'ata'ita'iga o le kalafi, o se lala o le matematika e fa'aaogaina e fa'atatauina le va o "nodes" ma "itu." O nodes e mafai ona avea ma so'o se mea faitino po'o se mea e mafai ona fuaina e amata mai quark i galaxies. O faʻataʻitaʻiga o nodes faiʻai atonu o se neu, o se fausaga e pei o le hippocampus, poʻo se itulagi e pei o le pito i luma. O pito e mafai ona so'o se feso'ota'iga i le va o nodes, mai se feso'ota'iga fa'aletino e pei o se synapse i le va o neu po'o se fa'amaumauga fa'afuainumera, e pei o le taimi e fa'agaoioi ai vaega e lua o le fai'ai i le taimi e malolo ai po'o le taimi o se galuega mafaufau. O faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o le kalafi e fesoasoani ia i tatou e faʻatatauina le sootaga i le va o le matua o neural circuits eseese ma pe faʻafefea ona fesoʻotaʻi eseʻesega i le taimi matua i le fesuiaiga o amioga ma le mafaufau.

Mo se faʻataʻitaʻiga, o le suiga o le paleni i le va o vaega o le limbic tuai, lea e oʻo i suiga tetele i le taimi o le talavou ma mulimuli ane faʻatupuina i luma pito i luma, lea o loʻo faʻaauau pea ona feagai ma suiga tetele i le tolu sefulu tausaga o loʻo faʻamoemoeina e faʻavaeina le tele o mea iloga o le talavou (Somerville et al., 2010).

O le faʻalauteleina o le tulaga faʻapitoa o le faiʻai o le tauleʻaleʻa e faʻaalia manino e pei o le faʻaitiitia i volumine volumes ao faagasolo le sefulu tausaga lona lua, e ui lava o le tele o galuega e tatau ona faia ina ia malamalama ai i le molécula ma le microscopic faʻavae e mafua ai le mataʻituina. Faateleina i le faʻamalosia, lea e mafai ona faʻaaogaina le igoa o le MRI voxel i le pito i totonu o le cortex mai le lauulu i le paʻepaʻe, faʻamatalaga mo nisi o "faʻaitiiti" i le mea eleelea, ae o le liliu mai o faʻamaoniga mai suʻesuʻega i tua ma mea faʻaleaganuʻu i le va o siosiomaga atinae o mea lanu uliuli ma le paʻepaʻe o isi fautuaga o isi mea e fai saofaga. O le tele e le o iloa ai le "teuteuina" o synapses e fesoasoani i le faʻaitiitia o le faʻaititia o le numera eletise. O se fesili taua lenei e foia ina ia faʻamalamalamaina ai le manatu faigofie o le faʻapitoa e faʻaaogaina e ala i le tulaʻi mai o fefaʻatauaʻiga faʻaletino ae televave / faʻamaonia. O le malamalama i faiga e taua i le taialaina o faʻasalalauga ma le toe faʻaleleia o faʻamalologa mo suʻesuʻega i le lumanaʻi.

Masalo o le suiga pito sili ona mataʻutia o le atinaʻe o le faiai o le tauleʻaleʻa o le tikeri o le suiga lava ia. O se vaega autū o le atinaʻe o le faiai o le talavou o le palota, o le gafatia o le faiʻai e suia i le tali atu i manaoga o le siosiomaga. O nisi vaega o le palasitino o loo tausia i le olaga atoa ae o le lautele o loo i ai se alualu i luma alualu i luma o le faaitiitia o le eletise e pei o le myelin faasaolotoina o palatini e pei o le Nogo-A, MAG ma le OMgp e taofia ai le totoina o le axon ma le fatuina o synapses fou (Faatoaga, 2008). Ae ui i lea, o tagata e iai se vaitaimi umi lava o le maualuga o le plastik lea e mafai ai ona tatou fetuʻunaʻi fetuutuunai i le tele o tulaga. E mafai ona fesoʻotaʻi le paʻu laititi i le umi faʻalagolago i luga o tagata tausi maʻi e pei o ituaiga uma. O se vaitaimi umi atu o le faʻalagolago e fesoʻotaʻi ma amioga faʻalavelave faʻapitoa ma mea faʻamautinoa meaai. I le "tausia o filifiliga e tatala" i tulaga o le faiʻai faapitoa, e mafai e tagata ona iloilo manaoga o le latou siosiomaga faapitoa ma atiina ae tomai e ola ai. E mafai e tagata ona olaola i soʻo se mea mai pitonuʻu i Matu ma South i motu malulu ile equator. Ua matou fetuunai foi i suiga faaleaganuu. I le sefulu afe tausaga talu ai, o sina taimi puupuu i fua o le evolusione, matou te faʻaaluina le tele o le taimi e faʻasaoina ai meaai ma fale. O le taimi nei o le tele o tagata e mafai ona malupuipuia fale ma calorie ma le itiiti ifo o le taimi ma le taumafaiga, lea e ala i epigenetic poʻo isi mea e mafai ona fesoʻotai i le taimi muamua ma le sili atu. Nai lo le faʻamautuina o meaai e toatele i tatou ua faʻaalu nei le tele o taimi tatou te fegalegaleai ai ma upu poʻo faailoga. O se faʻataʻitaʻiga iloga na tuʻuina atu o le faitau naʻo le 5000 tausaga ma e le i ai mo le tele o talafaʻasolopito o tagata.

O isi lagolago mo le lelei o le faaumiumi o le plastik e maua mai i le maitauina o lo tatou mulimuli mulimuli i le tele o le faiʻai e uiga i le 500,000 tausaga talu ai ua le faʻamaoni i le vevesi o le tau ae o le maualuga o suiga o le tau. O lenei mea e ese mai i le Neanderthals, o tatou aiga vavalalata. E mafai ona iloiloina fua faatatau ole fua ole gaʻo mai ni nifo e tutusa lelei le auala e mafai ona faʻaaogaina ai mama laau e iloa ai le tuputupu ae o fua mo laau. O faʻamaoniga mai ni gaʻo Neanderthal gaʻo faʻaalia e sili atu le televave vave o latou tino (Ramirez Rozzi ma Bermudez De Castro, 2004). E ui lava o loʻo i ai le faiʻai e tusa ma le 10% le tele ma na mafai ona latou ola i siosiomaga faigata, o latou meafaigaluega na faʻaogaina e leʻi suia i luga o le 100,000 tausaga. Latou te leʻi maua le palasitisi talavou ma le fetuutuunaʻi o tagata.

O le gaioiga o le tagata talavou o loʻo avea ma palasitisi ua lelei ona lelei le lelei oa matou ituaiga, e tusa lava pe sau i le tau. E mafua ai ona vaivai ma avanoa. E silia ma le afa o maʻi uma o le mafaufau e tupu mai i le taimi o le talavou. O le tasi i le lima o le tupulaga talavou o loʻo i ai se gasegase mafaufau o le a tumau pea i le matua. O le taimi sili lea mo le tulaʻi mai o faʻafitauli o le atuatuvale, maʻi pipili, atuatuvalega, meaʻai, ma le mafaufau. O le taimi sili ona taatele mo le amataina o le faʻaaogaina o vailaʻau.

I totonu o lenei Lomiga Fa'apitoa o le Atina'e Cognitive Neuroscience pito i luga o tagata atamamai i le fanua lipoti i suʻesuʻega o le neurobiology o le faʻaaogaina sese o vailaʻau. O autu tutusa o sootaga i le va o le amataga, aofaʻi ma le ituaiga o faʻaoga e fesoʻotaʻi ma suiga i le taui o le faiʻai, faʻatonuga faʻamalosi, ma le faiga o filifiliga. E ui lava o suʻesuʻega o loʻo faʻatusalia ai taumafaiga sili ona lelei e oʻo mai i le taimi nei, o loʻo tumau pea le tele o luʻitau ina ia mafai ai ona iloa le faʻapitoa o aʻafiaga, mafuaʻaga / aʻafiaga dynamics, ma masini.

A'o fa'amalamalamaina le ala, faiga, ma a'afiaga o le fa'atupuina o fai'ai a talavou le tele o alagā'oa ma le tele o tagata su'esu'e o lo'o tosoina atu i totonu o le fanua. Ua fa'atupula'ia le fa'amaninoina o le talavou o se la'asaga tu'ufa'atasiga ma'oti ma le biology ma'oti nai lo le na'o le va o le va o le tamaitiiti ma le matua. O lenei lomiga faʻapitoa o loʻo i ai suʻesuʻega seminal mai le tele o tagata suʻesuʻe iloga suʻesuʻeina le fesoʻotaʻiga i le va o le neurobiology talavou ma vaisu.

O le talavou o le taimi aupito maualuga lea e amata ai le tele o gasegase o le mafaufau, o le taimi o le tele o filifiliga tele o le olaga e i ai taunuuga o le olaga atoa, ma se taimi e mafai ai e le palasitika o le faiʻai ona sili atu le aoga. Ae ui i lea, o le faʻatupeina o suʻesuʻega a tupulaga talavou na oʻo mai talu ai nei o se vaega itiiti o le paketi. Ua suia lea mea i le Su'esu'ega a le Adolescent Brain Cognitive Development (ABCD) - o se fuafuaga umi a le atunu'u e iloilo ai le a'afiaga pu'upu'u ma le umi o le fa'aogaina o vaila'au i le atina'eina o fai'ai. E 10,000 le aofa’i o tupulaga talavou o le a fa’afaigaluegaina e le poloketi a’o le’i amata ona latou fa’aaogaina le ‘ava malosi, mariuana, tapa’a ma isi fualaau fa’asaina, ma mulimulita’ia i latou i le silia ma le 10 tausaga i le amataga o le matutua. O le poloketi ABCD e maua ai se faʻataʻitaʻiga matagofie mo talavou pe faʻamautu tagata sailiili e tulituliloa le fiafia i le neurobiology talavou ma e mafai ona avea o se faʻamalosi e aumai ai le lagolago ma taleni manaʻomia i le fanua.

mau faasino

  1.  
    • Faatoaga, 2008
    • RD Fields
    • O mea paʻepaʻe i le aʻoaʻoina, le mafaufau, ma faʻafitauli o le mafaufau
    • Trends Neurosci., 31 (7) (2008), p. 361
    • mea

|

 PDF (844 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (353)

  1.  

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (129)

  1.  

|

 PDF (319 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (219)

Puletaofia © 2015 Lolomiina e Elsevier Ltd.