Dev Cogn Neurosci. 2014 Nov 22. oso: S1878-9293 (14) 00082-6. Pule: 10.1016 / j.dcn.2014.11.001.
Simon NW1, Moghaddam B2.
lē faʻatino
O faʻamamafa i le taulimaina o le tauleʻaleʻa talavou ua manatu e saofagā i le le lelei o le faia o faʻaiuga ma le faʻateleina o le gasegase e atiaʻe ai faʻafitauli faʻafefete ma le mafaufau. E itiiti se mea e iloa; ae ui i lea, pe faʻapefea ona faia le tauia e le mafaufau o le tauleʻaleʻa. O faʻataʻitaʻiga o masini faʻainitaneti o le gaioiga o taui e mafua mai i tagata matutua. O iinei tatou te iloiloina ai suʻesuʻega lata mai o loʻo taulai atu i le malamalama i le auala e tali atu ai le mafaufau o le tauleʻaleʻa i taui ma taui faʻapitoa. O se itu taua o lenei galuega, o le vaʻaia o le vaitau e faʻaalia i le gaioiga o mea e tutupu i le tele o vaʻalele e tusa lava pe faʻaalia e tama talavou amio e pei o tagata matutua. O nei mea e aofia ai le eseesega o le faʻaaogaina o taui i le va o tama talavou ma tagata matua i totonu o le cortex orbitofrontal cortex ma le stordtum. O le mea e ofo ai, o le vaʻaia o tausaga e fesoʻotaʻi ma le vaʻaia o loʻo matauina i le tele o vaʻaia, lea na avea ma faʻamuamua o suʻesuʻega atinaʻe. Matou te faʻatalatalanoa le uiga o nei eseesega mo amioga faʻaleagaina e aafia i le talavou, e pei o le le mautonu, ave faʻataʻitaʻituina, ma le gafatia o amioga. I le tuufaatasiga, o lenei galuega e taʻu mai ai o le gaioioiga o le gaioioiga e ese mai i se galuega o le matua ma itulagi e pei o le tele o mea e le masani ai ma le aafia i le gaioiga o tagata matutua e ono faigata mo le taulimaina o taui ma le mafaufau mama i tupulaga talavou.
FUAFUAGA:
Tupulaga; Dopamine; Electrophysiology; Tatau; Taui; Striatum
faatumutumuga
O le faiai o le taulealea e sili atu lona tauia nai lo tagata matutua.
O nei eseesega e tupu e tusa lava pe tutusa le amio i le va o vaitausaga.
DS o le nofoaga o le tele o feeseeseaiga tau atinae i galuega tauia.
O le mea e ofo ai, o eseesega e le o taʻua i le VS
O nei eseesega atonu ei ai aʻafiaga mo le soifua maloloina o le tamaititi.
1. faʻatomuaga
O suʻesuʻega nei i luga o le faʻafitauli o le mafaufau ua tuʻuina atu se faamamafa malosi i le vave iloa ma togafitiga. O le tele o faʻamaoniga o le faʻavalevalea, faʻafitauli o le mafaufau ma mea ua fai ma vaisu muamua e faʻaalia i le taimi o le talavou (Adriani ma Laviola, 2004, Casey et al., 2008, Schramm-Sapyta et al., 2009 ma Mitchell ma Potenza, 2014). E tusa ai ma lea tulaga, e taua tele le faʻamalosia o meaola o le natura ma le lamatiaga o le siosiomaga e mafai ai e talavou ona faʻafitauli tele i nei faʻalavelave. O ia ituaiga o tomai faʻapitoa e manaʻomia mo le atinaʻeina o faʻalavelave e puipuia ai pe taofia ai le faʻaalia o faʻamaʻi.
O suʻesuʻega muamua na faia i le faia o faiʻai ma faʻamaʻi, o le iloiloga muamua o suiga o le morphology poʻo suiga i le tulaga o le talipupuni. O nei suʻesuʻega na tuʻuina mai ai faʻamatalaga taua e uiga i le soifua maloloina o le talavou ma amioga. Ae peitai, e itiiti se mea e iloa, e uiga i le taimi moni o le gaioiga o le gaioiga o le gaioiga ao faagasolo le amio. O lenei faʻamatalaga e matua taua lava i le malamalama o talaʻaga talu ai nei e fai ai o le gaioiga o fesoʻotaiga o fesoʻotaiga vavave o se mea e sili ona taua i le faʻasologa o faʻamaʻi (Uhlhaas ma Singer, 2012 ma Moghaddam ma Wood, 2014). Ina ia malamalama atoatoa pe faapefea ona suia le galuega fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga i totonu o tagata faʻaletonu, e tatau ona tatou malamalama muamua i le auala e mafai ai e tagata taʻitoʻatasi ma aʻoaʻoga faʻapipiʻi ona faʻailoga mea e tutupu i le soifua maloloina o talavou ma tagata matutua.
O suiga i aʻafiaga, faaosofiaga, ma le faʻamalosia o le gaioiga i le taimi o le talavou, o nisi ia o amioga muamua na matauina o le vhizophrenia ma isi maʻi faʻafomaʻi i le maualuga o tagata taitoatasi (Ernst et al., 2006, Gladwin et al., 2011 ma Juckel et al., 2012). Ina ia malamalama i le atinaʻeina o faʻamaoniga i lenei vaitau faigata o le atinaʻeina, e taua tele le faʻamalamalamaina o metotia autu o loʻo aʻafia ai le galueaina o le tauleʻaleʻa. Faʻamaumauga talu ai nei i totonu oa tatou laupepa e faʻaaoga ai taʻalo talavou e taʻu mai ai le tele o vaʻaiga o tausaga e faʻatinoina ai le gaioiga o galuega. O nei eseesega e faʻaalia e tusa lava pe tutusa le amio (1) i le va o le tupulaga talavou ma tagata matutua, ma le (2) maualuga o laasaga o le gaioiga e tutusa i le va o vaitausaga. O le mea lea, o le gaioiga faʻaalia o le neuronal atonu, i nisi taimi, ia sili atu ona aoga nai lo amioga o le faaosofiaga poʻo le faʻasologa o galuega e avea o se faailoga o le vave faʻapitoa i faʻamaʻi. I lenei iloiloga, matou te aoteleina ai faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga o le tauleʻaleʻaleʻaleʻa e maua mai i le mamanu o le rat i le tele o itu o le faiʻai, ma talanoa i faʻafitauli o nei eseesega mo le talavou ma le faʻafitauli o maʻi.
2. O le faʻatulagaga o le tauleleʻa ma le talavou e ese mai i tagata matutua i le tele o itulagi
O le metotia o loʻo taulaʻi i lenei iloiloga o le faʻatasi lea o le faʻamaumauga e tasi le iunite lea e mafai ona fuaina ai le gaioiga o le tele o neurons i le taimi moni i amioga a manu (Sturman ma Moghaddam, 2011b). Mo lenei metotia, faʻapipiʻi eletise eletise i totonu o vaega o faiʻai ma faʻalauteleina eletise eletise ma faʻasalalau pasese e faʻamavae ai galuega eletise maualuga, e pei o gaioiga gafatia poʻo gasologa o gasologa o fanua (Buzsaki, 2004, Sturman ma Moghaddam, 2011b ma Wood et al., 2012). O le fuaina o gaioiga faʻavavevave i tama talavou e ala mai i le faʻaleleia o le tauvaga o se luitau faigata, aua o le faamalama o le tauleʻaleʻa e na o le va o aso o le aso e teʻa ai 28-55 (Spear, 2000). I le maeʻa ai o le tausitusi mo le taimi manaomia mo le taotoga o le eletise, toe faʻaleleia ma le mausali, o le taimi puupuu puupuu o le taimi e taofia ai le faʻaaogaina o faʻalavelave faʻalapotopotoga faʻapitoa i le electrophysiology. O le mea lea, o galuega e le manaʻomia ai taimi uumi e tatau ona faʻaaogaina e fua ai le gaioiga o taui i tama talavou. O la tatou 'auʻaunaga e faʻaaogaina ai se mea faigaluega tauleleia e mafai ai e rato ona aʻoaʻo mai le isu i totonu o se pusa faʻaputu e maua ai se suka e tasi, ae o loʻo faʻapipiʻiina le gaioiga mai le eletise i totonu o vaega ole faiʻai (Mati. 1). O le mea e sili ona taua, o le galuega e faigofie lava, o le aʻoaʻoina ma le faʻatinoina o vaega autu o le galuega e faʻatusatusa i le va o tagata matutua ma talavou (Sturman et al., 2010), o le mea lea, o soʻo se eseesega i le faʻaogaina o mea e tutupu mai e faʻaalia ai le vaʻaia o taui, nai lo se oloa o le amio tutusa i le va o vaega. O nei mea taʻitasi e mafai ona faʻafetaui faʻatasi ma fuataga o gaioiga faʻa-va-o-malo ma le lua-fausaga le umi o le faʻanoanoa faaletino, faʻatagaina le iloiloga o gaioiga o gaioiga e fesoʻotai ma faʻamatalaga e faʻatatau i totogi, faʻatonuina o sini, ma le faʻamoemoe mamao ma le faʻatagaina. I le faʻaaogaina o fesuiaiga o lenei galuega, matou te faamaumauina mai le cortex orbitofrontal, le ogatotonu ma le telefoni, ma le lautele o le vaega o tagata matutua ma tama talavou. Ona tatou talanoa lea pe faʻapefea ona fesoʻotaʻi nei eseesega i le taui-taui i uiga tauleleia faʻapitoa e tauia i le taimi o le talavou, e aofia ai le le mautonu, lamatia le ave ma amio lelei.
Fig. 1.
(A) O le elemene o le iunite tasi na faia i le vaʻalele ma le matutua o tamaʻitaʻi i le taimi o amioga. O fagu na totoina i luga o le telefoni ma tuʻuina i totonu o se potu faʻatautaia ua faʻapipiʻiina i le isu o le isu, pusa o mea taumafa na maua mai ai pellet taui, ma se faʻamatalaga faʻaaoga e faʻaalia ai le avanoa o taui. E tatau ona maitauina o le mea e iloagofie ai le ata o se malamalama, se leo, poo se tuufaatasiga e aofia uma ai. (B) O galuega faatino na faʻaaogaina i le faʻamalamalamaina o le malamalama, lea na mafua ai ona tuʻuina atu le taui o le maʻa. Ina ua uma ona aoina e le rat le taui, na amataina ai le va o le va o le va o le vavalalata, ona amata lea o le isi suʻesuʻega. (C) O lenei mea vevela o loʻo faʻaalia ai se faʻataʻitaʻiga faʻamaonia e faʻaalia ai le tali masani a tagata taʻitasi i se mea e aʻafia ai taui. O se vaega o neurons e faʻaalia ai le maualuga o le taamilosaga o loʻo siosiomia le mea na tupu (lalo), o isi o loʻo faʻaalia le taofiofia o le afi i le taimi o le mea na tupu (pito i luga), ma isi e le tali mai (ogatotonu).
2.1. Faʻaiʻuga muamua
O le muamua o le cortex (PFC) e maua ai le tele o atinaʻe i le talavou atoa, ma o lenei atinaʻe ua aʻafia i le tauleleʻa o amioga, aemaise lava le mafai ona faʻatonutonuina ma taofiofia amioga faʻaosofia (Brenhouse et al., 2010, Geier et al., 2010, Sturman ma Moghaddam, 2011a ma Ernst, 2014). Ua vaevaeina le PFC i ni tulafono laiti se lua ma le manino ma eseesega e ono aafia ai le amio a le taulealea ma le faʻafitauli o maʻi. Orbitofrontal cortex (OFC) o le itu pito i luma-o le vailaʻau faʻasalalau lea e maua ai faʻasinua mai nofoaga eletise ma e tele fesoʻotaʻi ma nofoaga vavalalata (Tau, 2007 ma Rolls ma Grabenhorst, 2008). O le mea lea, o le OFC o loʻo fetaui tonu e faʻasoa tulaga faʻaletino o taui ma faʻalavelave faʻapitoa i faʻamatalaga faʻalagona, ona faʻaaoga ai lea o faʻamatalaga afaina e taʻitaʻia ai amioga. O le Neuronal activity i le OFC na fesoʻotaʻi ma le faʻataʻitaʻiga o taui faʻamanuiaina (van Duuren et al., 2007, Balleine et al., 2011 ma Schoenbaum et al., 2011), ma ua aafia i le tele o itu o amioga le mautonu (Berlin et al., 2004, Winstanley et al., 2010 ma Seeva iā al., 2010), lea e siitia i totonu o tagata ma puaa ao talavou (Green et al., 1994, Adriani ma Laviola, 2003, Burton ma Fletcher, 2012, Doremus-Fitzwater et al., 2012 ma Mitchell ma Potenza, 2014). Talu ai ona o le OFC (faatasi ai ma isi vaega i luma atu) na faʻaalia o le a faʻapupulaina i tama talavou (Sowell et al., 1999 ma Galvan et al., 2006), O le OFC o se faʻatulagaga talafeagai lea mo le suʻeina o eseesega o tausaga e faʻatatau i le faʻaaogaina o taui.
Na faʻaaogaina se tasi faʻasalalauga faʻapitoa mo le fuaina o galuega-faʻaaogaina i totonu o le neurons. I tagata matutua, o le galuega a le UNC na faʻaitiitia le aofaʻi o le toe maua mai o taui (Mati. 1B). I le eseesega, na faʻatupulaia le gaioiga o le faitau aofaʻi o le au o le OFC i le taimi o le toe maua mai (Sturman ma Moghaddam, 2011b). O lenei eseesega tele i gaoioiga na tupu e tusa lava pe tutusa le tulaga tutusa o le paina i le va o vaega, ma le faatusatusaina o le neuronal i le taimi o le faatinoga o le galuega faatino lea e tau atu ai i le tufatufaina o taui. O nei faʻamatalaga e faʻamaonia ai o le galueaina o taui i le OFC e mafai ona avea ma se tagata e sili atu le manaia o le vaʻaia o tausaga, e tusa lava pe faʻatusatusa i le va o vaega le gaoioiga o le neuroline ma le amio.
E ui lava o le fuainumera o le paina o le laina tutusa e tutusa i le va o vaitausaga, o se isi auiliiliga o le fausiaina o mamanu na faaalia atili ai tulaga ese. O le laʻitiiti o le OFC na faʻaalia le siʻitia o le fesuisuiaʻi pe a faʻatusatusa i tagata matutua i le faʻamaonia o le fuainumera i le tele o tofotofoga, e pei ona iloiloina e ala i le faʻailoaina o fua,Churchland et al., 2010). O lenei fesuiaiga e mafai ona faʻaalia ai le le atoatoa o le faʻaogaina o ni mea faʻapitoa e faʻaaogaina, e pei o le faʻaogaina o le vaʻaia e faʻaleagaina ai fesoʻotaʻiga vavave faʻa-va-o-malo e ala i fesoʻotaʻiga vavave (Fries, 2005 ma Churchland et al., 2010). O le mea taua tele, o lenei sailiiliga o loʻo fautua mai ai o mea e sili atu i luga o le fua faʻataunuʻu e mafai ona manaʻomia e iloa ai le eseesega o galuega i gaioiga o le va o le vaitau o le matutua, ma atonu i le va o le soifua maloloina ma faʻamaʻi ma maʻi.
OFC e taʻalo faʻatasi i se filifiliga le mautonu, faʻamatalaina o se mea e sili ona lelei mo taui vave / faamalieina (Winstanley, 2007). O tamaiti laiti ma rati ua sili atu le fiafia mo vave faamalieina pe a faatusatusa i tagata matutua ma tama, ma o lenei mea na aafia i le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma amioga taufaaleaga (Adriani ma Laviola, 2003, Doremus-Fitzwater et al., 2012, Mitchell ma Potenza, 2014 ma Stanis ma Andersen, 2014). O le faia o faʻaiuga mataga e fesoʻotai ma nisi o faʻafitauli o le mafaufau (Bechara et al., 2001, Ahn et al., 2011 ma Nolan et al., 2011), ma o se faʻamatalaga o le faʻaaoga sese o fualaau faasaina ma o se taunuuga o se taimi umi e faʻaalia ai fualaau o le faʻaleagaina (Simon et al., 2007, Perry et al., 2008, Anker al iā., 2009, de Wit, 2009 ma Mendez et al., 2010). O le mea lea, o se tulaga fafagaina i luma e mafai ona tupu lea e mafai ai e tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai mafaufauga faʻapitoa ona faʻaleagaina fualaau faʻamalosi, lea e faʻateleina ai le le mautonu le amio (Garavan ma Stout, 2005 ma Setlow et al., 2009). O a matou faʻamatalaga e faʻamaonia ai o eseesega o tausaga i le le mautonu, atonu o se vaega, ona o eseesega o le gaioiga o le gaosiga o le OFC, aʻo tusia e le OFC faʻamatalaga e uiga i le faʻatuaiina o taui (Roesch ma Olson, 2005 ma Roesch et al., 2006). O le suiga tele o le neural process i le gaioiga o galuega (e pei ona iloiloina e mafuaʻaga faʻataunuʻu) ma le faʻamalosia o le tali o le tauleleia o loʻo matauina i le tamaititi o le OFC, e mafai ona fesootai i le le mautonu o faʻataʻitaʻiga o mea e tutupu i taui. O la matou vaʻavaʻai atonu foi e fesoʻotai atu i se gafatia faʻapitoa e faʻafesoʻotaʻi ai le umi o faʻatuai i le va o gaioiga ma taunuʻuga, o se galuega e fesoʻotai ma neo le OFC (Roesch et al., 2006). O lenei mea o le a faafaigofieina ai le filifiliga vave o le vave faatuai.
O eseʻesega o tausaga e faʻapitoa foi ona matauina i vaega laiti o le PFC, ma e aofia i le fuafuaina o amioga ma manatu, manatu, ma le taliina o tali (Goldman-Rakic, 1995, Fuster, 2001, Killcross ma Coutureau, 2003, Magno et al., 2006, Peters et al., 2008, Burgos-Robles et al., 2013 ma Pezze et al., 2014). E ui ina e lei tusia nei galuega i nei itulagi i le amio a le tupulaga talavou, o le faaleleia o atinae o le taulimaina o taui ua faaalia mai i le faatusatusaina vave o gafa. Ina ua uma le heroin self-administration, na faaalia e le tauleʻaleʻa le faateleina o le maualuga o Fos positive neurons i faʻamatalaga muamua ma le infralimbic pe a faʻatusatusa atu i tagata matutua, faʻaalia le faʻaitiitia o le faʻamalosia o le taulealea o le PFC e ala i le sailia o fualaau faʻatau (Doherty et al., 2013). O lipoti o gaoioiga e le o le nicotine e feteenai, e faʻaalia ai le faʻaleleia atili o le Arc poʻo suiga faʻapitoa i tamaiti i le tauleʻaleʻa pe a faatusatusa i le matutua o le PFC (Leslie et al., 2004 ma Schochet et al., 2005). Mulimuli ane, o le faʻateleina o le cocaine na faʻapupula ai le faʻaogaina o le c-fos i tama talavou PFC (Cao et al., 2007). E ui lava o nei suʻesuʻega e maua ai faʻamatalaga aoga, o fua saʻo o le gaosiga o vailaau faʻasaina ma taui masani i tamaʻitaʻi talavou PFC o le a maua ai faʻamatalaga patino faʻapitoa e uiga i le galuega a le tauleʻaleʻa PFC.
Faʻaaliga o le nuanua o le Dopamine i le pito i lalo o le kesi i le taimi o le talavou (Andersen et al., 2000). D1 dopamine, faʻapitoa, na fesoʻotaʻi atu i amioga faʻamalosi a le tauleʻaleʻa. O tamaiti laiti e faaalia ai le tele o le tulaga lamatia i faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma fualaau faʻasaina pe a faatusatusa i tamaʻi matutua (Leslie et al., 2004, Brenhouse ma Andersen, 2008, Brenhouse et al., 2008 ma Kota et al., 2011); Puipui faʻamaʻi D1 i le faʻataʻitaʻi uluaʻi faʻasolosolo laʻitiiti faʻaitiitia le faʻalogo i nei ala (Brenhouse et al., 2008). E le gata i lea, faʻamalosia le faʻaaogaina o le D1 i le tagata matua matutua uluaʻi ulugalii faʻasologa o amioga, e aofia ai le le gasegase ma le faʻalauteleina o le lagona lelei i faʻamatalaga e fesoʻotai ai faʻamaʻi (Sonntag et al., 2014). O le faʻaaogaina o le nusipepa a le D1 e faʻapipiʻiina ai foi lagona faʻaalia i le amphetamine i se tikeri sili atu i talavou nai lo tagata matutua (Mathews ma McCormick, 2012).
2.2. Striatum
O le atinaʻeina o le sami i le taimi o le talavou e faʻaauau pea i le striatum (Sowell et al., 1999, Ernst et al., 2006, Casey et al., 2008, Geier et al., 2010 ma Somerville et al., 2011). Striatum e aʻafia i le aʻoaʻoina, faʻaaogaina o tau ma felauaiga, ma ua matua aʻafia lava i le faʻafitauli o le mafaufau e aofia ai le filosofia ma le tagofia o vaisu (Kalivas ma Volkow, 2005, Everitt et al., 2008 ma Horga ma Abi-Dargham, 2014). O faʻasalalauga uma ma faʻasalalauga e maua ai faʻamatalaga o dopamineric mai i le ogatotonu, ma o le faʻamatalaga o le dopamine o loʻo faʻaalia pea i le va o le matua ma le talavou (Adriani ma Laviola, 2004, Volz et al., 2009 ma McCutcheon et al., 2012). E ui lava o loʻo i ai le tele o faʻamaumauga mai faʻataʻitaʻiga manu e faʻamatalaina ai le vaʻaiga o le neuroanatomical ma le pharmacological i le va o le talavou ma tagata matutua matutua (Andersen et al., 1997, Bolanos et al., 1998 ma Tarazi et al., 1998), o loʻo i ai le itiiti ifo o faʻamatalaga e faʻamatalaina ai eseesega o tausaga i galuega faʻavave. O le tele o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga na faʻaaogaina i mataupu a le tagata soifua ua taulaʻi atu i le televise (VS) aemaise lava le nucleus accumbens (NAc), lea e mafua mai i le faaosofia, aʻoaʻoina ma le faʻaaogaina o le gaosiga (Robbins ma Everitt, 1996, Kelley, 2004, Ernst et al., 2006, Galvan et al., 2006, Geier et al., 2010 ma Hart et al., 2014). Ae ui i lea, o le ogatotonu (DS), lea e aʻafia i le aʻoga, filifiliga-filifiliga ma faʻavaeina o amioga (Packard ma White, 1990, Balleine et al., 2007 ma Kimchi et al., 2009), e tele lava ina le amanaiaina o se nofoaga o feeseeseaiga tau atinae. Le faʻatusatusa ma faʻatusatusa le faʻaaogaina o le faʻatautaia o taui i itu uma e lua, na faamauina e le matou laupepa se tasi o vaega faaopoopo i le DS ma le NA o tagata matutua ma talavou i le taimi o le faʻatonuina o sini.
E le o se mea e ofo ai, o galuega na faʻaalia i le galuega i le NAc e leʻi eseese tele i le va o tamaʻi matua ma talavou (Sturman ma Moghaddam, 2012). Ae ui i lea, o le malosi o le eseese o tausaga, na maitauina i DS. Na faʻamalosia fanau laiti ao leʻi faia se faʻataʻitaʻiga, ae o le au matutua matutua e leʻi tali mai seia maeʻa maeʻa (Mati. 1B). O tamaiti talavou laiti i le DS na faʻagaoioia foi aʻo lei toe maua mai le taui, ao le au matutua matutua na taofia i le taui (Mati. 1B). O lenei mea na faʻamaonia ai o le tauleleʻa o le tauleʻaleʻa o le DS e faʻaulu muamua muamua ma i se tikeri sili atu nai lo tagata matutua i le taimi o le taui.
E ui lava e tali mai le tamaititi DS i taui, o le faʻamalologa o le dopamine amphetamine-evicted e faʻataunuʻu pe a faʻatusatusa i tagata matutua i lenei eria. Laʻasaga o le dopamine efflux i le pito i lalo ole amphetamine i le DS, ae e le o le NAc o tamaʻi tama talavou e faʻatusatusa i tagata matutua (Matthews et al., 2013). O le mea e mataʻina ai, o le faʻafeagai o loʻo mataʻituina ma vailaʻau o vailaʻau faʻasaina o loʻo galue e pei o le faʻamalosia o meaola, e pei o le cocaine ma le methylphenidate, lea e mafua ai le faʻaleleia o le efflux o le dopamine i le tauleʻaleʻa faʻatusatusa ile matua DS (Walker ma Kuhn, 2008 ma Walker et al., 2010). E pei o le amphetamine, o lenei aafiaga o le koko o le cocaine e tele tausaga na sili atu ona taʻua ile DS nai lo le NAc (Frantz et al., 2007 ma Walker ma Kuhn, 2008). O lenei eseesega i le va o le DS dopamine e mafai ona avea ma se gaioiga o avanoa maualalo o le dopamine, e pei o le maualalo o le dopamine i le projection dopamine neurons o le a aafia ai fualaau faasaina e faafaigofie ai le faasao o le dopamine (pei o le amphetamine) i se tikeri maualuga atu nai lo fualaau faasaina o le dopamine i le synapse e pei o le cocaine). O le mea lea, o tyrosine hydroxylase, o se enzyme e aofia ai le synthesis o le dopamine, na faʻaititia i le talavou ae le o NAc (Matthews et al., 2013). O lenei faʻaitiitiga o le dopamine neurotransmission e faʻasalalau ai, o loʻo fautua mai ai o lapataiga o le dopamine i le DS, lea e tulaʻi mai i le malosi o le nigra pars compacta (Ungerstedt, 1971 ma Lynd-Balta ma Haber, 1994), e ono faʻaaogāina i le taimi o le talavou. O le Dopamine o loʻo i ai se faʻalavelave faʻasaina i ni vavao vavalaʻau laʻititi i totonu o le striatum (Kreitzer ma Malenka, 2008). O le neurotransmission o le dopamine hypoactive i le talavou atonu e mafai e le DS ona fesoasoani i la tatou gaioiga ua faʻaleleia le tauia o totogi-totogi i DS laina. O suʻesuʻega i le lumanaʻi e faʻatautaia mai i le dopamine projections i le tama talavou DS o le a faʻafesoʻotaʻi tonu lenei faiga.
O le nofoaga e masani ona fesoʻotai ma le taua ma le faʻamalosiaga e faʻailoa ma tauia o VS (Robbins ma Everitt, 1996, Kelley, 2004, Cooper ma Knutson, 2008 ma Flagel et al., 2011). O le mea lea, o le tele o manatu o maʻi o le tupulaga talavou ma le faʻaletonu o amioga e faʻalagolago i amioga e faʻaaogaina ai le taui ma le talileleia ma le tali atu i le vaʻaia o le faiʻai o taui (Bjork et al., 2004, Galvan et al., 2006, Geier et al., 2010 ma Van Leijenhorst et al., 2010). O faʻamatalaga muamua, i le isi itu, o loʻo fautua mai o le eseesega o vaʻaiga o tausaga e tauia atonu e sili atu i DS (Sturman ma Moghaddam, 2012 ma Matthews et al., 2013). E ui o nei mea e le faʻagataina ai le matafaioi o le atinaʻeina o le VS i tulaga tauleleʻa ma faʻamaʻi faʻamaʻi, latou te fautua mai o le DS e mafai foi ona faia se sao tele i le tauleleʻa amioga.
O le DS e matua aʻafia lava i le aʻoaʻoina ma le faʻaaliaina faaletino o le amioga locomotive (Robbins ma Everitt, 1992, Packard ma Knowlton, 2002 ma Gittis ma Kreitzer, 2012). Aemaise lava o le dorsomedial striatum (DMS), poʻo le vaega a le striatum region DS o loʻo aʻafia i le fesoʻotaʻiina o gaioiga i le tauia o taunuuga, ona o faʻamaʻi o le DMS faʻaaogaina le aʻoaʻoina ma le faʻamaoniga o amioga faʻatonutonuina sini (Yin ma Knowlton, 2004 ma Ragozzino, 2007), ma o le galuega DMS foi na aafia i le fesuiaiga o mamanu tali tali atu (Kimchi ma Laubach, 2009). I le isi itu, o le dorsolateral striatum (DLS) e aʻafia ai i le faʻamalosia ma le faʻamaoniga o amioga masani, lea e le o toe faʻatuatuaina ai le faʻatinoga o taunuuga (Yin et al., 2004 ma Yin et al., 2009). O suʻesuʻega o faʻataʻitaʻiga o le pepe ma le dopamine tuʻuina atu i lenei iloiloga (Sturman ma Moghaddam, 2012 ma Matthews et al., 2013) na faʻatautaia uma i le DMS, faʻamalosia le taua o lenei itulagi i le atinaʻe agai i le tamaʻitaʻi amio faʻapitoa ma le faʻafitauli o maʻi. E tusa ai ma lenei manatu, o le tele o eseesega ua maitauina i le faia o mea faigaluega i le va o tagata matutua ma talavou, faatasi ai ma le talavou e faaalia ai eseesega i meafaigaluega, e aofia ai le eseesega o le faaosoosoina, faaitiitia le toesea, taofia le taliina o le tali ma le le mafai ona fetuunai i suiga i gaoioiga- iuga taunuuga (Friemel et al., 2010, Sturman et al., 2010, Andrzejewski et al., 2011, Spear, 2011, Burton ma Fletcher, 2012 ma Naneix et al., 2012). E le gata i lea, o talavou e faʻaalia le faʻaitiitia o le tomai e vave amataina se tali talafeagai pe a maeʻa se faailo faaiu (Simon et al., 2013), e talitutusa ma le aafiaga na matauina ina ua maeʻa faʻasalaga o le DMS (Eagle ma Robbins, 2003).
I le eseesega ma le DMS i le talavou, o le i ai o eseesega o atinae ile DLS e le manino. I le taimi o le faʻataʻitaʻiina o amio pulea, o amioga e matua fesoʻotaʻi faʻatasi ma le sui o sui. Ae peitaʻi, pe a uma ona faʻasolosolo, peitaʻi, o mea e fai e itiiti le aʻafiaga i le faʻataʻitaʻiga, ma sili atu faʻapitoa ("masani") (Dickinson, 1985). O mea faʻale-eletise e fesootaʻi ma lenei aʻoaʻoga masani i le DLS (Yin et al., 2009, Balleine ma O'Doherty, 2010 ma Thorn et al., 2010), ma o le fesuiaiga mai le sini e taʻitaʻia i amioga masani o loʻo faʻasalalau i se vaega e ala i le dopamine i le DS (Packard ma White, 1991 ma Belin ma Everitt, 2008). O loʻo i ai feteʻenaʻiga faʻamatalaga i luga o le atinaʻega o faʻataʻitaʻiga o masaniga i tama talavou ma mātua matutua. O tamaʻi talavou e faʻaalia le le mafai ona faʻafetaui le tali atu i suiga o le tulaga faʻalavelave, faʻapea foi ma le faateleina o amio masani i se galuega faʻatinoina o le faʻatinoina o galuega (Naneix et al., 2012 ma Hammerslag ma Gulley, 2014). O loʻo i ai faʻamaoniga mo le amio faʻamalosi poʻo le fetuutuunai i tama talavou i luga o se galuega faʻatulagaina faʻatulagaina faʻatusatusa i tagata matutua, faʻavae i luga o mamanu galuega ma faʻataʻitaʻiga (Leslie et al., 2004, Newman ma McGaughy, 2011 ma Snyder et al., 2014). O galuega sili ona faigata e foliga mai e masani ona maua ai le tele o le fetuunaiga i talavou. O se galuega e faʻaaogaina ai le fa-filifiliga, lea e manaʻomia ai le sili atu o le mamafa o le mafaufau nai lo le faʻataʻitaʻiga e lua-filifiliga seti design, na faʻaalia ai le sili atu ona fetuunai i le tauleʻaleʻa pe a faatusatusa i tamaʻi matutua (Johnson ma Wilbrecht, 2011). I se faʻaopopoga, o faʻamatalaga talu ai nei o loʻo faʻaalia ai, ina ua maeʻa ona aʻoaʻo e taofi se gaioiga i le i ai o se faʻailo, e maua ai e tamaʻi le tamaititi le vave atu o lena faʻailoga e pei o le Pavlovian-faʻatupuina lagona faʻaosofia o taui, pe a iloiloina e le faʻateleina o le faʻalatalata i le amio. O lenei manatu o talavou e mafai ona faʻavave ona fetuʻunaʻi le tau o se faʻaaliga na iloa muamua (lea e ese mai galuega faʻasolosolo, lea e masani ona aʻafia ai le faʻatauaina o se tau i se faʻailo muamua). O se faʻataʻitaʻiga lata mai nei i le matou falefaigaluega na faʻataʻitaʻia ai lenei agavaʻa e fetuʻunaʻi ai i suiga o le faʻailo e ala i le aʻoaʻoina o isumu i le faʻataʻitaʻiga o mea faigaluega faʻaalia, ma o le 10 s faʻailo (moli poʻo se leo) na faʻaalia, ma se isu tuʻu i totonu o se uafu moli mafua ai tilivaina pulu pepa. Leai se eseʻesega i tali saʻo i le va o tagata matutua ma talavou na matauina i lenei galuega (F(1,12) = .23, p = .64; n = 7 / tausaga tausaga; Mati. 2). I le vaega lona lua o lenei faʻataʻitaʻiga, o le mea faigaluega faʻaali sa suia i le tulaga masani i le 10 s Pavlovian cue. Ina ua maeʻa le suiga i faʻailoilo, o talavou na faʻaalia le maualuga o le pasene a le Pavlovian i lenei taimi nai lo tagata matutua, e pei ona iloiloina e le taimi na faʻaalu i totonu o meaʻai i le taimi o le faʻaaliga.F(1,12) = 6.96, p = .023; Mati. 2). I se faʻataʻitaʻiga, o talavou ma matutua matutua na maua le Pavlovian auala i se tala tusia i se fua tutusa, e faʻaalia ai e le o fesoʻotaʻi lenei aafiaga i le eseesega o tausaga i le mafai lautele ona aʻoaʻoina pe faʻatino pavlovian conditioning (F(1,12) = .26, p = .62). O nei faʻamaumauga, o lea, faʻailoa mai ai, pe a fai o se faʻaaliga e avea o se taofi pe alu ni faʻailoga i totonu o se meafaigaluega talaʻaga, suiga i faʻailoilo-iʻuga vavalalata mafai ona fesuiaʻi maua e talavou 'iole sili atu vave nai lo tagata matutua. Lenei uiga o le talavou faiai mafai ai e ia ona fetuʻunaʻi i suiga i le taua o muamua iloa atu faʻaaliga poʻo siʻosiʻomaga sili atu lelei nai lo le matua faiai. O se mea manaia lea sailiga, talu ai o le tele o suʻesuʻega o talavou, e taulaʻi lava i amioga le lelei, ae o amioga e fetuʻunaʻi e masani ona fautuaina e avea ma se uiga lelei.
- Fig. 2.
(A) Aʻoaʻoina e le au matutua ma talavou le faia o se mea faigaluega mo le taui pe a uma le faʻataʻitaʻiga. (B) O lea lava mea na suia i se pavalu Pavlovian, lea o le a le toe i ai se taui i luga o se tali, ae na masani ona tuʻuina atu pe a maeʻa. Na maua mai e tamaʻi tamaititi se tali Pavlovian i le au (faʻamatalaina o le taimi e faʻaalu i le pusa o mea taumafa o loʻo faʻamoemoeina taui i le taimi o le pusa) vave vave nai lo tagata matutua.
O le otootoga o faʻamaumauga o loʻo fautua mai ai e mafai e tamaʻitaʻi talavou ona fesuiaʻi fesootaʻiga i le va o faʻamatalaga ma taunuʻuga lea na sili atu ona faʻamaonia atili ai faʻamatalaga nai lo tagata matutua (Simon et al., 2013; Mati. 2), poo i tulaga e iai se avega maualuga maualuga o le mafaufau (Johnson ma Wilbrecht, 2011). O le gaioiga maualalo o loʻo matauina i le tamaititi DMS i le taimi o faʻataʻotoga faʻapitoa (Sturman ma Moghaddam, 2012) e mafai ona faʻateleina le faʻalauteleina o tomai e fesuiaʻi ai taʻiala tau amio (Kimchi ma Laubach, 2009). O le a fiafia tele le faʻamaumauga mai le talavou DLS, lea e aʻafia ai ma le aʻoaʻoina ma le faʻaalia o amio masani, ia mataʻituina pe a vaʻaia lenei itulagi pe a faatusatusa i tagata matutua. Ua faʻateleina le faʻavaeina o masaniga ua faʻatulagaina e faʻalauiloa ai le tagofia o mea ua fai ma vaisu, e pei o masani masani o le sailia o fualaau faasaina e itiiti le nofouta i taunuuga lē lelei o le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma mea ua fai ma vaisuEveritt et al., 2008 ma Hogarth et al., 2013). O le mea lea, o suesuega faifai pea o le matafaioi o le atiaeina o DS i tulaga masani o amioga e matua taua tele i le taliaina o le tagofia o fualaau faasaina.
O le DS ma le VS o loʻo aʻafia ai i le faia o ni filifiliga faigatā (Cardinal, 2006, Simon et al., 2011, Kohno et al., 2013 ma Mitchell et al., 2014), faʻamatalaina o se mea e sili ona fiafia i luga o taui saogalemu. O amioga mataga o se uiga taua o le talavou, ma e fesootaʻi atu i le faʻaaogaina o fualaau faasaina (Bornovalova et al., 2005 ma Balogh et al., 2013). E le gata i lea, o faʻamatalaga lata mai mai se faʻataʻitaʻiga o le kenele o filifiliga e ono lamatia ai le faʻataʻitaʻiga, o loʻo faʻaalia ai le lamatiaga o amioga a tupulaga talavou e vaʻaia ai le pulea o le cocaine (Mitchell et al., 2014), lea e mafai ona faafaigofie ai le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma vaisu i le taimi o le talavou (Adriani ma Laviola, 2004, Merline et al., 2004 ma Doremus-Fitzwater et al., 2010). Faʻaitiitia le maua o le receptor o le dopamine i itu uma e lua, o loʻo taulaʻi i tulaga maualuluga o le faia o filifiliga i totonu o tama, ma le faʻaogaina o le filifilia o le dopamine agonists i le faʻaaogaina poʻo le avea ma tagata talavou e faʻaititia ai amioga leaga (Simon et al., 2011 ma Mitchell et al., 2014). E tusa ai ma lea, e faʻaalia mai e tamaʻitaʻi talavou le faʻaitiitia o le dopamine ma le TH i totonu ole DS (Matthews et al., 2013), lea e mafai ona tuʻuina atu ai se vaega vaega mo le tulaga lamatia o le tauleʻaleʻa. O le faia o filifiliga faʻapitoa e fesoʻotaʻi ma le gaioiga o le neuronal ma le faʻamatalaga o le talipupuni o le dopamine i le OFC (Eshel et al., 2007, Van Leijenhorst et al., 2010, Simon et al., 2011 ma O'Neill ma Schultz, 2013). E ono mafai ona tali atu le taui o le taui i le OFC ma DS (Sturman ma Moghaddam, 2011b ma Sturman ma Moghaddam, 2012) e fesoʻotaʻi ma le sili atu ma le tele o taimi e faia ai le faia o filifiliga i le taimi o le talavou. O isi suʻesuʻega o lenei matagaluega e mafai ona maua mai ai faʻamatalaga mataʻutia ma togafitiga faʻapitoa mo vave amataga o faʻamaʻi o loʻo faʻaalia mai amioga leaga na faʻaalia i le taimi o le talavou, e aofia ai le tagofia o mea ua fai ma vaisu, masalosalo ma le atuatuvale (Ludewig et al., 2003, Bornovalova et al., 2005 ma Taylor Tavares et al., 2007).
2.3. Faʻasologa o mea faʻaleleia
O le lapataiga o le Dopamine, aemaise lava i latou o loʻo i totonu o le faʻalapotopotoga faʻavaomalo (VTA), e aofia ai ma le faʻaaogaina o tau, aʻoaʻoga faʻapitoa, ma le pathophysiology o le tagofia o mea ua fai ma vaisu, faʻafitauli o le mafaufau, ma le faʻataʻitaʻiga (Poto ma Bozarth, 1985, Schultz, 1998, Poto, 2004, Sesack ma Grace, 2010 ma Howes et al., 2012). O le polotini o le dopamine na aʻafia i le soifuaga o le tamaititi ma le gasegase o maʻi (Luciana et al., 2012, Matthews et al., 2013 ma Niwa et al., 2013), ma vaega o le faʻamatalaga o le dopamine ma le VTA gaoioiga e eseese i tagata matutua ma tagata talavou (Robinson et al., 2011, McCutcheon et al., 2012 ma Matthews et al., 2013). E le gata i lea, o le dopamine neurons i le poloketi VTA i le pito i luma o le cortex ma le tele o vaega tetele, o itulagi o loʻo aʻafia i le atinaʻe aʻo talavou. Ae peitai, e le o iloa, pe faapefea ona faʻatautaia e le autalavou VTA se taui taui e faʻatusatusa i tagata matutua. O faʻamatalaga lata mai nei o le gaioiga o le extracellular mai le vavao VTA i tagata matutua ma tama talavou o loʻo faʻaalia ai o nei neurons e tutusa lava le fua o le afi ma le tali atu i taui faʻapitoa (Kim ma Moghaddam, 2012), ma o le galuega e faʻaauau pea lea o le a faʻatautaia ai le gaioiga o tauleleʻa i lenei, ma isi, dopaminergic itulagi.
2.4. Faʻasalaga o le faʻatautaia o le malaga mai taui
Tupulaga Talavou e faʻaalia le faʻaleleia o le amio faʻamalosi, lamatia le ave, maua le ola, togafitiga ma le sailia o taui, ma le fetuʻutuʻunaʻi fetuunaiga faʻatusatusa i tagata matutua. E pei ona faʻamatalaina i luga, o le electrophysiology tasi le iunite na faʻaalia ai le eseesega o tausaga i le faʻaaogaina o taui e ono aʻafia ai i nei uiga tau amio. Tamaiti talavou e faʻaalia le maualuga-activation e tauia ai tagata matutua i le OFC ma le DS (Mati. 3). O le OFC o loʻo faʻatinoina tuusaʻo i le DS, a itiiti mai i le tagata matutua, ma fai mai e mafai foi e le fesoʻotaʻiga o le fesoʻotaʻiga a le OFC-DS ona saofagā i nei faʻamanuiaga na matauina (Berendse et al., 1992 ma Reep et al., 2003). O le faʻaaogaina o neu alofilima e osofaʻi mai le malosi o le nigra e faʻapipiʻi foi i le DS (Voorn et al., 2004), ma le faʻaaogaina o taui faʻamaonia i nei mea e mafai ona fesoasoani i le faʻamalosia o togafitiga DS i le talavou. O le faʻaitiitia o le dopamine efflux o loʻo matauina i le DS ina ua mavae le faaaliga o le amphetamine, e ono mafai ai ona faʻamalosi pe a faʻatusatusa i tagata matutua, e ui lava o isi suʻesuʻega e manaʻomia e faʻamaonia ai lenei eseesega o galuega. Gaoioiga e tauia i le DLS, lea e maua ai le malosi malosi o le dopaminergic mai le tele nigra (Groenewegen, 2003 ma Voorn et al., 2004), atonu foi e ese mai i le va o tagata matutua ma talavou, aua o le atiina ae o amioga masani e eseese i le va o tagata (Johnson ma Wilbrecht, 2011, Newman ma McGaughy, 2011, Simon et al., 2013 ma Snyder et al., 2014).
- Fig. 3.
O se fetuunaiga fetuunaiga o taui mo le tauleʻaleʻa talavou. O fesoʻotaʻiga o "taamilosaga taui" taatele o loʻo faʻaalia i le uliuli ma aofia ai le nucleus accumbens (NAc), le vaega faʻalauiloa o le tino (VTA), ma le medo frontfront cortex (mPFC). O a matou sailiga i talavou e taʻu mai ai se auala faʻatautaia taui o taui o loʻo faʻaalia i le mumu. Matou te iloa o faʻamatalaga o le dopamine i le ogatotonu (DS), lea e tulaʻi mai i le malosi o le nigra (SNc) e mafai ona faʻamalosi i le tupulaga talavou (Matthews et al., 2013) aʻo le au faʻamaonia (OFC) ma le DS o talavou e tali atu i le taui pe a faatusatusa i tagata matutua (Sturman ma Moghaddam, 2011a, Sturman ma Moghaddam, 2011b ma Sturman ma Moghaddam, 2012). I le isi itu, o le NAc dopamine o le faʻamalolo ma le faʻaaogaina o taui, ma le paina o le dopamine neurons i le vaega faʻalauteleina o le vaʻaia (VTA) e faʻatusatusa i le va o tagata matutua ma tagata talavou (Kim ma Moghaddam, 2012 ma Matthews et al., 2013).
O le mea e mataʻina ai, e leai se eseesega o vaʻaia o tausaga na matauina i le gaioiga a le NAc, e ui lava o le VS o se tulaga iloga i faʻataʻitaʻiga o le tamaititi amio vaivai (Ernst et al., 2009 ma Geier et al., 2010). O lenei mea tutusa i le va o vaitausaga e tutusa ma lipoti o le leai o ni eseesega o vaʻaia i le vailaʻau dopamine efflux i le NAc (Frantz et al., 2007 ma Matthews et al., 2013), e ui lava o suʻesuʻega e uiga i le faʻamaoniga o le responsive o le dopamine i le NAc ua feteenai (Teicher et al., 1995 ma Tarazi ma Baldessarini, 2000). Le leai o ni eseesega i le galuega a le NAc, e le taofia ai le faʻaosofia o le atinaʻeina o le NAc talavou i faʻafitauli o amioga ma le mafaufau; ae ui i lea, o loʻo vaʻaia le eseesega i faiga faʻavae i le taimi o le matua (Spear, 2011) e mafai ona tulaʻi mai i gaioiga galue i totonu o DS ma PFC i se tulaga sili atu nai lo le NAc. I le tuufaatasiga, o nei sailiiliga e fautua mai ai e tatau ona fetuunaʻi le faʻatautaia o le faiʻai i faiʻai masani mo talavou (Mati. 3).
3. Faaiuga
O nei suʻesuʻega o loʻo faʻamatalaina ai le suʻesuʻeina o tupulaga talavou i auala e lua: (1) poʻo le tali atu i fualaau faʻapitoa e pei o le faʻamanuiaina o faʻamatalaga e le afaina, pe itiiti foi le aʻafia, nai lo le gaioiga o le neuronal i le taimi o le taui. O le mea lea, o le taulai atu i le tali atu i taui e mafai ona maua ai le tagata e sili ona manaia mo le vave vave ona iai ni faaletonu o le faaosofia ma aafia. (2) O le malosi o tali o le neuronal na matauina i itulagi e le masani ona fesoʻotaʻi ma le taui o taui i tagata matutua. O le mea lea, o le faasologa mataʻituina o amioga faaosofia atonu e ese nai lo a tatou faataitaiga matutua ma e aofia ai vaega o le ganglia i totonu o le vortical ma basal e le masani ona fesoʻotaʻi ma le faʻatupeina o taui. O le faamamafa i le lumanai i itu e pei o le DS e mafai ona faʻaleleia atili ai lo tatou malamalamaaga i lenei siosiomaga mataʻutia ma lona sao i le faʻamaʻiina o faʻamaʻi i tagata lamatia.
Feeseeseaiga o tului
Fai mai tusitala e leai ni feteʻenaʻiga.
Faʻafetai
O lenei galuega sa lagolagoina e TA 035050 (NWS) ma MH048404-23 (BM).
mau faasino
- Adriani ma Laviola, 2003
- W. Adriani, G. Laviola
- Laasaga maualuga o le le mautonu ma le faʻaitiitia o le nofoaga e faʻamautuina ai le d-amphetamine: lua uiga amio o le talavou i pepe
- Faʻatasi. Neurosci., 117 (2003), pp. 695-703
|
|
- Brenhouse et al., 2008
- HC Brenhouse, KC Sonntag, SL Andersen
- Faʻaaliga o le nusipepa o le d1 o loʻo aʻafia i luga o le uʻamea faʻasolosolo i le pito i luma: sootaga i le faʻaleleia atili o le faʻaosofia o le faʻaaogaina o fualaau faasaina i le taulealea
- J. Neurosci., 28 (2008), pp. 2375-2382
|
|
- Brenhouse ma Andersen, 2008
- HC Brenhouse, SL Andersen
- Taimi e faʻaumatia ma toe faʻaleleia atili le tulaga o le koko i le mea e sili ona fiafia iai i tama talavou, faʻatusatusa i tagata matutua
- Faʻatasi. Neurosci., 122 (2008), pp. 460-465
|
|
- Bornovalova et al., 2005
- MA Bornovalova, SB Daughters, GD Hernandez, JB Richards, CW Lejuez
- Eseesega o le le gasegase ma le lamatia-ave le malosi i le va o tagata muamua o le faaaogaina o cocaine ma tagata autu o le heroin i se polokalama o mea e nonofo ai
- Faʻaaliga. Falemaʻi. Psychopharmacol., 13 (2005), pp. 311-318
|
|
- Bolanos et al., 1998
- CA Bolanos, SJ Glatt, D. Jackson
- Lagolagosua i vailaʻau faʻasaina i laumei faʻasalaga: suʻesuʻega o amioga ma le neurochemical
- Brain Res. Dev. Brain Res., 111 (1998), pp. 25-33
|
|
|
- Bjork et al., 2004
- JM Bjork, B. Knutson, GW Fong, DM Caggiano, SM Bennett, DW Hommer
- Faʻaauau-na mafua ai le faʻamalosia o faiʻai ile tupulaga talavou: tutusa ma eseesega mai talavou matutua
- J. Neurosci., 24 (2004), pp. 1793-1802
|
|
- Berlin et al., 2004
- HA Berlin, ET Rolls, U. Kischka
- Le faʻaletonu o le tino, mafaufauga taimi, lagona ma le faʻamalosia o lagona i tagata mamaʻi e iai faʻamaʻi pipisi
- Brain, 127 (2004), pp. 1108-1126
|
|
- Berendse et al., 1992
- HW Berendse, Y. Galis-de Graaf, HJ Groenewegen
- Topographical organization ma mafutaga ma vaega tetele o vaega tetele o vailaau i luma o le corticostriatal projections i le rat
- J. Comp. Neurol., 316 (1992), pp. 314-347
|
|
- Belin ma Everitt, 2008
- D. Belin, BJ Everitt
- Cocaine saili masani e faʻalagolago i luga o le fesoʻotaʻiga o le fesoʻotaiga o le dopamine-faʻalagolago i le faʻalauteleina o le 'auʻaunaga ma le taʻavale
- Neuron, 57 (2008), pp. 432-441
|
|
|
- Bechara et al., 2001
- T. Bechara, S. Dolan, N. Denburg, A. Hindes, SW Anderson, PE Nathan
- Filifiliga o le faia o faaiuga, e fesoʻotaʻi atu i le faʻataunuʻuina o le faʻataunuʻu muamua, faʻaalia i le ava malosi ma faʻamalosia ai tagata faʻatauvalea
- Neuropsychologia, 39 (2001), pp. 376-389
|
|
|
- Balogh et al., 2013
- KN Balogh, LC Mees, MN Potenza
- Faʻafitauli ma le faia o faʻaiuga i talavou: o mafutaga i mea e fai ma vaisu
- J. Behav. Talosaga., 2 (2013), pp. 1-9
|
|
- Balleine et al., 2011
- BW Balleine, BK Leung, SB Ostlund
- O le faʻaaogaina o le cortex, faʻamaonia le taua, ma le filifiliga
- Ann. NY Acad. Sci., 1239 (2011), pp. 43-50
|
- Balleine et al., 2007
- BW Balleine, MR Delgado, O. Hikosaka
- O le matafaioi o le tele o le taui i taui ma le faia o faaiuga
- J. Neurosci., 27 (2007), pp. 8161-8165
|
|
- Balleine ma O'Doherty, 2010
- BW Balleine, JP O'Doherty
- Faʻatusatusaga o tagata ma homogani i le faʻatonutonuina o galuega: fuataga o le corticostriatal o gaioiga faʻasolosolo ma le masani ai
- Neuropsychopharmacol .: Off. Publ. Am. Coll. Neuropsychopharmacol., 35 (2010), pp. 48-69
|
|
- Anker al iā., 2009
- JJ Anker, JL Perry, LA Gliddon, ME Carroll
- O le faʻalavelave o loʻo vavalo ai le faʻalauteleina o le self-administration i kusi
- Pharmacol. Biochem. Behav., 93 (2009), pp. 343-348
|
|
|
- Andrzejewski et al., 2011
- ME Andrzejewski, TL Schochet, EC Feit, R. Harris, BL Mc Kee, AE Kelley
- O se faʻatusatusaga o amio a le tagata matutua ma le talavou i le faʻaaogaina o le aʻoga, faʻaumatiaga, ma le faʻafeiloaʻiga o mea e faʻafefe ai amioga
- Faʻatasi. Neurosci., 125 (2011), pp. 93-105
|
|
- Andersen et al., 2000
- SL Andersen, AT Thompson, M. Rutstein, JC Hostetter, MH Teicher
- Faʻapipiʻi le faʻasalaga o le Dopamine i le muaʻi faʻamaʻi i le taimi o le pasekalesene i kusi
- Synapse, 37 (2000), pp. 167-169
|
|
- Andersen et al., 1997
- SL Andersen, NL Dumont, MH Teicher
- Eseesega tau atinaeina o le DNamine synthesis i le (+/-) - 7-OH-DPAT
- Naunyn-Schmiedeberg's Arch. Pharmacol., 356 (1997), i. 173-181
|
|
- Ahn et al., 2011
- W.-Y. Ahn, O. Rass, DJ Fridberg, AJ Bishara, JK Forsyth, A. Breier, JR Busemeyer, WP Hetrick, AR Bolbecker, BF O'Donnell
- Faʻasalaga faʻaletonu o taui i tagata gasegase o maʻi pipisi ma le gasegase
- J. Abnorm. Psychol., 120 (2011), pp. 911-921
|
|
- Adriani ma Laviola, 2004
- W. Adriani, G. Laviola
- Windows o le faʻafitauli i le togafitiga o le mafaufau ma le faʻasologa o togafitiga faʻasolosolo i le talavou talavou
- Faʻatasi. Pharmacol., 15 (2004), pp. 341-352
|
|
- Brenhouse et al., 2010
- HC Brenhouse, K. Dumais, SL Andersen
- Faʻaleleia o le soifua maloloina o le lelava: amio faʻasolosolo ma togafitiga faʻafomaʻi e faafaigofie ai le faʻaaogaina o faʻamaʻi faʻamaʻi faʻamaʻi i tamaʻi tama talavou
- Neuroscience, 169 (2010), pp. 628-636
|
|
|
- Everitt et al., 2008
- BJ Everitt, D. Belin, D. Economidou, Y. Pelloux, JW Dalley, TW Robbins
- Faʻaaogaina o le aʻafiaga o loʻo aʻafia ai le faʻaletonu e atiae ai le malosi o fualaau faʻatau ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu
- Philos. Trans. R. Soc. B: Biol. Sci., 363 (2008), pp. 3125-3135
|
|
- Eshel et al., 2007
- N. Eshel, EE Nelson, J. Blair, DS Pine, M. Ernst
- Faʻasologa o le filifiliga i tagata matutua ma talavou: faʻapupulaina o le muaʻi faʻasalalauga faʻasalalau ma le faʻasologa o le gaogao
- Neuropsychologia, 45 (2007), pp. 1270-1279
|
|
|
- Ernst et al., 2009
- M. Ernst, RD Romeo, SL Andersen
- Neurobiology o le atiina ae o amioga faaosofia i le talavou: o se faamalama i totonu o se faʻaogaina o mea faʻavave
- Pharmacol. Biochem. Behav., 93 (2009), pp. 199-211
|
|
|
- Ernst et al., 2006
- M. Ernst, DS Pine, M. Hardin
- Triadic faʻataʻitaʻiga o le neurobiology o amioga faʻamalosia i le talavou
- Toma. Med., 36 (2006), pp. 299-312
|
- Ernst, 2014
- M. Ernst
- O le tolu faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga mo suʻesuʻega a le tamaititi na faʻaosofia ai amioga
- Brain Cognit., 89 (2014), pp. 104-111
|
|
|
- Eagle ma Robbins, 2003
- DM Eagle, TW Robbins
- Le faʻatagaina o le faʻataʻitaʻiga i tamaʻi o loʻo faia se faʻamalologa-faʻamaoniga o le tali-taimi galuega: aʻafiaga o leions o le medial striatum ma le d amphetamine
- Faʻatasi. Neurosci., 117 (2003), pp. 1302-1317
|
|
- Doremus-Fitzwater et al., 2012
- TL Doremus-Fitzwater, M. Barretto, LP Spear
- Eseesega o tausaga e uiga i le le mautonu o tamaiti i le va o talavou ma matutua Sprague-Dawley
- Faʻatasi. Neurosci., 126 (2012), pp. 735-741
|
|
- Doremus-Fitzwater et al., 2010
- TL Doremus-Fitzwater, EI Varlinskaya, LP Spear
- Auala faʻaosooso i le tauleʻaleʻa: ono aʻafiaga mo le eseesega o tausaga i le faʻaaogaina o vailaau ma isi amioga e aʻafia ai
- Brain Cognit., 72 (2010), pp. 114-123
|
|
|
- Doherty et al., 2013
- JM Doherty, BM Cooke, KJ Frantz
- O se matafaioi mo le pito i luma i le sailiga o le heroin i le maea ai o le faʻamalosi e le tama matua matutua ae le o talavou.
- Neuropsychopharmacol .: Off. Publ. Am. Coll. Neuropsychopharmacol., 38 (2013), pp. 446-454
|
|
- Dickinson, 1985
- A. Dickinson
- Gaoioiga ma masaniga: o le atinaʻeina o le faʻavae tutoatasi
- Philos. Trans. R. Soc. London. Auaunaga. B: Biol. Sci., 308 (1985), pp. 67-78
- de Wit, 2009
- H. de Wit
- O le le faʻaaogaina o se faʻamaoniga ma taunuuga o le faʻaaogaina o fualaau faasaina: o se toe iloiloga o faiga faavae
- Faʻaaoga. Biol., 14 (2009), pp. 22-31
|
|
- Cooper ma Knutson, 2008
- JC Cooper, B. Knutson
- Valencia ma le faʻalogoga e fesoasoani i le faʻamalosia o le faʻauluina
- NeuroImage, 39 (2008), pp. 538-547
|
|
|
- Churchland et al., 2010
- MM Churchland, al iā.
- O le taofiofi o le tino e faʻavaivaia ai le fesuisuiai o le neural: o se faʻalavelave faʻasalalau faʻasalalau
- Nat. Neurosci., 13 (2010), pp. 369-378
|
|
- Casey et al., 2008
- BJ Casey, RM Jones, TA Hare
- Le mafaufau o le taulealea
- Ann. NY Acad. Sci., 1124 (2008), pp. 111-126
|
|
- Cardinal, 2006
- Cardinal RN
- Auala faʻavaomalo na aʻafia ai i le faʻatuai ma le faʻatumauina o le faʻamalosia
- Neural Netw., 19 (2006), pp. 1277-1301
|
|
|
- Cao et al., 2007
- J. Cao, S. Lotfipour, SE Loughlin, FM Leslie
- Le matua o le matua o siakiina o siaki-siaki
- Neuropsychopharmacol .: Off. Publ. Am. Coll. Neuropsychopharmacol., 32 (2007), pp. 2279-2289
|
|
- Buzsaki, 2004
- G. Buzsaki
- Faʻalauteleina tele o faʻamaumauga o neuronal
- Nat. Neurosci., 7 (2004), pp. 446-451
|
|
- Burton ma Fletcher, 2012
- CL Burton, PJ Fletcher
- Tausaga ma feeseeseaiga i feusuaʻiga i gaioiga faʻaosooso i tamaʻi: o le role o dopamine ma le glutamate
- Faʻatasi. Brain Res., 230 (2012), pp. 21-33
|
|
|
- Burgos-Robles et al., 2013
- A. Burgos-Robles, H. Bravo-Rivera, GJ Quirk
- Uluai ma le infralimbic neurons o faailoiloga eseese o le gaioiga o mea faigaluega
- FUAFUA ONA, 8 (2013), i. e57575
- Flagel et al., 2011
- SB Flagel, JJ Clark, TE Robinson, L. Mayo, A. Czuj, I. Willuhn, CA Akers, SM Clinton, PEM Phillips, H. Akil
- O se filifiliga filifilia mo le dopamine i le faʻamalosia--taui taui
- Natura, 469 (2011), pp. 53-57
- Juckel et al., 2012
- G. Juckel, E. Friedel, M. Koslowski, H. Witthaus, S. Ozgurdal, Y. Gudlowski, B. Knutson, J. Wrase, M. Brune, A. Heinz, F. Schlagenhauf
- Faʻatinoina o le gaioiga i le taimi o le faʻaaogaina o taui i mataupu e maualuga le maualuga o le lamatiaga mo le schizophrenia
- Neuropsychobiology, 66 (2012), pp. 50-56
|
|
- Johnson ma Wilbrecht, 2011
- C. Johnson, L. Wilbrecht
- E sili atu ona fetuutuunaʻi fuamoa o le Iunivesite i le tele o aʻoaʻoga e faʻaaogaina nai lo tagata matutua
- Dev. Faʻamau. Neurosci., 1 (2011), pp. 540-551
|
|
|
- Howes et al., 2012
- OD Howes, J. Kambeitz, E. Kim, D. Stahl, M. Slifstein, A. Abi-Dargham, S. Kapur
- Le natura o le tofo o le dopamine i le schizophrenia ma le uiga o lenei togafitiga mo togafitiga: meta-iloiloga o suesuega ata
- Faʻau. Gen. Psychiatry, 69 (2012), pp. 776-786
|
- Horga ma Abi-Dargham, 2014
- G. Horga, A. Abi-Dargham
- O le striatum ma le dopamine: o se auala o le lamatiaga mo le schizophrenia
- JAMA Psychiatry, 71 (2014), pp. 489-491
|
|
- Hogarth et al., 2013
- L. Hogarth, BW Balleine, LH Corbit, S. Killcross
- Faʻaaogaina aʻoaʻoga faʻavae e faʻavaeina ai le fesuiaiga mai togafitiga faʻafiafiaga e faʻaaogaina ai le tagofia o vaisu
- Ann. NY Acad. Sci., 1282 (2013), pp. 12-24
|
|
- Hart et al., 2014
- G. Hart, BK Leung, BW Balleine
- Vaitafe ma alavai: o le tulaga iloga o vaega laiti a le malo i le mauaina ma le faatinoga o gaioiga faatonutonu
- Neurobiol. Aoao. Sui., 108 (2014), pp. 104-118
|
|
|
- Hammerslag ma Gulley, 2014
- LR Hammerslag, JM Gulley
- Tausaga ma feusuaiga eseese i amioga tauia i tama talavou ma tagata matutua
- Dev. Psychobiol., 56 (2014), pp. 611-621
|
|
- Groenewegen, 2003
- HJ Groenewegen
- O le gafa ma le puleaina o le afi
- Neural Plast., 10 (2003), pp. 107-120
|
|
- Green et al., 1994
- L. Green, AF Fry, J. Myerson
- Faʻasalaga o taui tuai: se faʻatusatusaga o le ola
- Toma. Sci., 5 (1994), pp. 33-36
|
|
- Goldman-Rakic, 1995
- PS Goldman-Rakic
- Faʻavae masani o le manatua galuega
- Neuron, 14 (1995), pp. 477-485
|
|
|
- Gladwin et al., 2011
- TE Gladwin, B. Figner, EA Crone, RW Wiers
- Togafitiga, talavou, ma le tuufaatasia o le pulea ma le faaosofia
- Dev. Faʻamau. Neurosci., 1 (2011), pp. 364-376
|
|
|
- Gittis ma Kreitzer, 2012
- AH Gittis, AC Kreitzer
- Malosiaga laiti microcircuitry ma faʻalavelave faʻalavelave
- Trends Neurosci., 35 (2012), pp. 557-564
|
|
|
- Geier et al., 2010
- CF Geier, R. Terwilliger, T. Teslovich, K. Velanova, B. Luna
- Faʻafesoʻotaʻi i le faʻaaogaina o taui ma lona aʻafiaga i le faʻatoʻilaloina o le pulea i le talavou
- Cereb. Cortex, 20 (2010), pp. 1613-1629
|
|
- Garavan ma Stout, 2005
- H. Garavan, JC Stout
- Neurocognitive malamalama i le faʻaaogaina o vailaʻau
- Trends Cognit. Sci., 9 (2005), pp. 195-201
|
|
|
- Galvan et al., 2006
- A. Galvan, TA Hare, CE Parra, J. Penn, H. Voss, G. Glover, BJ Casey
- O le atinaʻe muamua o le faʻalavelave e fesoʻotaʻi ma le cortex orbitofrontal atonu e ono aʻafia ai amioga faʻaletonu i talavou.
- J. Neurosci., 26 (2006), pp. 6885-6892
|
|
- Fuster, 2001
- JM Fuster
- Le pito i luma o le cortex - o se faʻamatalaga: o le taimi o lona uiga
- Neuron, 30 (2001), pp. 319-333
|
|
|
- Fries, 2005
- P. Fries
- O se masini mo le malosi o mafaufauga: fesoʻotaʻiga faʻapitoa e ala i fesoʻotaʻiga vavalalata
- Trends Cogn. Sci., 9 (2005), pp. 474-480
|
|
|
- Friemel et al., 2010
- CM Friemel, R. Spanagel, M. Schneider
- Taumafa taui mo se meaʻai paleni taumafa i le taimi o le atinaʻeina i totonu o manoa
- I luma. Faʻatasi. Neurosci., 4 (2010)
- Frantz et al., 2007
- KJ Frantz, LE O'Dell, LH Parsons
- Tali o le tino ma le neurochimika i le cocaine i tagatanuʻu ma tagata matutua
- Neuropsychopharmacol .: Off. Publ. Am. Coll. Neuropsychopharmacol., 32 (2007), pp. 625-637
|
|
- Kalivas ma Volkow, 2005
- PW Kalivas, ND Volkow
- O le faavae o le tagofia o mea ua fai ma vaisu: o se togafitiga o le faaosofia ma le filifiliga
- Am. J. Psychiatry, 162 (2005), pp. 1403-1413
|
|
- Mitchell ma Potenza, 2014
- MR Mitchell, MN Potenza
- Mea ua fai ma vaisu ma uiga tauleleia: impulsivity ma isi mea e fesootaʻi ai
- Curr. Faʻatasi. Neurosci. Rep., 1 (2014), pp. 1-12
- Merline et al., 2004
- AC Merline, PM O'Malley, JE Schulenberg, JG Bachman, LD Johnston
- Faʻaaogāina o meaʻai i tagata matutua 35 tausaga le matua: faʻasolosolo, faʻataʻitaʻiga matutua, ma le aʻafiaga o le tamaititi
- Am. J. Public Health, 94 (2004), pp. 96-102
|
|
- Mendez et al., 2010
- IA Mendez, NW Simon, N. Hart, MR Mitchell, JR Nation, PJ Wellman, B. Setlow
- O le cocaine e faʻafoeina e le tagata lava ia e mafua ai le faʻateleina tumau o filifiliga le mautonu i le tuai ona tolopo le galuega
- Faʻatasi. Neurosci., 124 (2010), pp. 470-477
|
|
- McCutcheon et al., 2012
- JE McCutcheon, KL Conrad, SB Carr, KA Ford, DS McGehee, M. Marinelli
- Laʻau o le Dopamine i le faʻalauteleina o le afi i totonu o tamaʻi tama laiti nai lo tagata matutua
- J. Neurophysiol., 108 (2012), pp. 1620-1630
|
|
- Matthews et al., 2013
- M. Matthews, C. Bondi, GE Torres, B. Moghaddam
- Faʻaitiitia le taumafa o le dopamine i le autafa o tamaʻitaʻi
- Neuropsychopharmacology, 38 (2013), pp. 1344-1351
|
|
- Mathews ma McCormick, 2012
- IZ Mathews, CM McCormick
- Matafaioi o le medial prefrontal cortex dopamine i le eseesega o tausaga i le tali atu i le amphetamine i kio: gaoioiga o le locomotor i le iniseti intra-mPFC o le ligands dopaminergic
- Dev. Neurobiol., 72 (2012), pp. 1415-1421
|
|
- Magno et al., 2006
- E. Magno, JJ Foxe, S. Molholm, IH Robertson, H. Garavan
- O le faʻailoga muamua ma le aloese mai le aloese
- J. Neurosci., 26 (2006), pp. 4769-4773
|
|
- Lynd-Balta ma Haber, 1994
- E. Lynd-Balta, SN Haber
- O le faʻatulagaga o vaʻai ile vaeluaga o le midbrain i le striatum i le primate: o le striatum e fesoʻotaʻi i le senorimotor ma le ventral striatum
- Neuroscience, 59 (1994), pp. 625-640
|
|
|
- Ludewig et al., 2003
- K. Ludewig, MP Paulus, FX Vollenweider
- O le faʻasalaga faʻapitoa o le faia o faʻaiuga e le lava, ae le o faʻataʻitaʻiga o tagata gasegase o le schizophrenia
- Sini Atamai Res., 119 (2003), pp. 293-306
|
|
|
- Luciana et al., 2012
- M. Luciana, D. Wahlstrom, JN Porter, PF Collins
- Faiga faʻamalosia o le faʻaosofia o le faʻamalosi i le talavou: suiga i tausaga e uiga i le faʻamaonia, eseesega o tagata taitoatasi, ma aʻafiaga mo le atinaʻeina o tulafono faatonutonu a le tagata lava ia
- Dev. Psychol., 48 (2012), pp. 844-861
|
|
- Leslie et al., 2004
- FM Leslie, SE Loughlin, R. Wang, L. Perez, S. Lotfipour, JD Belluzzia
- Atinaʻeina o le muaʻi tupulaga e faʻafoʻi ai le tali mai: malamalamaaga mai suʻesuʻega a manu
- Ann. NY Acad. Sci., 1021 (2004), pp. 148-159
|
|
- Kreitzer ma Malenka, 2008
- AC Kreitzer, RC Malenka
- Galuega faʻataʻitaga maʻaleʻale ma le gaioiga o le ganglia
- Neuron, 60 (2008), pp. 543-554
|
|
|
- Kota et al., 2011
- D. Kota, S. Sanjakdar, MJ Marks, O. Khabour, K. Alzoubi, MI Damaj
- Suʻesuʻeina o amioga ma mea mole mole o le taui o le nicotine i pepe pepe
- Biochem. Pharmacol., 82 (2011), pp. 1008-1014
|
|
|
- Kohno et al., 2013
- M. Kohno, DG Ghahremani, AM Morales, CL Robertson, K. Ishibashi, AT Morgan, MA Mandelkern, ED London
- Faʻafitauli o le lamatiaga: dopamine D2 / D3 faʻaleleia, manatu faʻaalia, ma lumaolimbic gaoioiga
- Cereb. Cortex (2013) Advance Access na lolomiina Aokuso 21, 2013
- Kimchi et al., 2009
- O Kim Kim, MM Torregrossa, JR Taylor, M. Laubach
- Neuronal faʻasologa o aʻoaʻoga faʻapitoa i totonu o le pito i tua
- J. Neurophysiol., 102 (2009), pp. 475-489
|
|
- Kimchi ma Laubach, 2009
- EY Kimchi, M. Laubach
- Faʻafesuiaiga o le fesuiaiga o le filifiliga filifiliga e le medial striatum
- J. Neurosci., 29 (2009), pp. 3148-3159
|
|
- Kim ma Moghaddam, 2012
- Y. Kim, B. Moghaddam
- O tali mai le VTA e ese i le va o tama talavou ma tagata matutua i le taimi o aʻoaʻoga faʻapitoa ma le faʻaumatia
- Society for Neuroscience Abstracts 704.11 / DDD73 (2012)
- Killcross ma Coutureau, 2003
- S. Killcross, E. Coutureau
- Faʻaopoopoina o amioga ma masaniga i le medial frontfront cortex o kio
- Cereb. Cortex, 13 (2003), pp. 400-408
|
|
- Kelley, 2004
- AE Kelley
- Faʻaauau le faʻaaogaina o le malosi o le manaʻo: galue i amioga faʻatauvaʻa ma aʻoaʻoga faʻapitoa
- Neurosci. biobehav. Faʻaaliga, 27 (2004), pp. 765-776
|
|
|
- Mitchell et al., 2014
- MR Mitchell, VG Weiss, BS Beas, D. Morgan, JL Bizon, B. Setlow
- O le laʻititi o le lamatiaga, o le cocaine self-administration, ma le signatory dopamine
- Neuropsychopharmacol .: Off. Publ. Am. Coll. Neuropsychopharmacol., 39 (2014), pp. 955-962
|
|
- Roesch ma Olson, 2005
- MR Roesch, CR Olson
- O le neuronal activity in primate orbitofrontal cortex e atagia ai le taua o le taimi
- J. Neurophysiol., 94 (2005), pp. 2457-2471
|
|
- Robinson et al., 2011
- DL Robinson, DL Zitzman, KJ Smith, LP Spear
- Faʻaolaina vave o le dopamine i le tumutumu o tumutumu o ulugalii talavou
- Neuroscience, 176 (2011), pp. 296-307
|
|
|
- Robbins ma Everitt, 1996
- TW Robbins, BJ Everitt
- Faiga faʻavae o le taui ma le faʻamalosia
- Curr. Faaiʻu. Neurobiol., 6 (1996), pp. 228-236
|
|
|
- Robbins ma Everitt, 1992
- TW Robbins, BJ Everitt
- Galuega tauave o le dopamine i le ogatotonu ma le gataifale
- Semina. Neurosci., 4 (1992), pp. 119-127
|
|
|
- Reep et al., 2003
- RL Reep, JL Cheatwood, JV Corwin
- O le mafutaga felagolagomaʻi: faʻatulagaga o faʻasagaga faʻasalalau i le dorsocentral striatum i kioti
- J. Comp. Neurol., 467 (2003), pp. 271-292
|
|
- Ragozzino, 2007
- ME Ragozzino
- O le saofaga o le medial frontfront cortex, poʻo le cortex, poʻo le faʻataunuʻuina o le tino i le amio lelei.
- Ann. NY Acad. Sci., 1121 (2007), pp. 355-375
|
|
- Tau, 2007
- JL Tau
- Faʻamatalaga o le gasegase faʻapipiʻi e fesoʻotaʻi ma fesoʻotaiga faapitoa i le limbic ma visceral ma isi nofoaga faʻapitoa
- Ann. NY Acad. Sci., 1121 (2007), pp. 54-71
|
|
- Pezze et al., 2014
- M. Pezze, S. McGarrity, R. Mason, KC Fone, T. Bast
- Toaitiiti ma sili atu: o le hypoactivation ma le le faʻamaina o le mea faʻapitoa o le pito i luma e mafua ai faʻafitauli faʻapitoa
- J. Neurosci., 34 (2014), pp. 7931-7946
|
|
- Peters et al., 2008
- J. Peters, RT LaLumiere, PW Kalivas
- O le infralimbic preteal cortex e nafa ma le taofiofia o le koko i le sailia o ni manoa ua uma ona tape
- J. Neurosci., 28 (2008), pp. 6046-6053
|
|
- Perry et al., 2008
- JL Perry, SE Nelson, ME Carroll
- Filifiliga mataʻutia e fai ma faʻamatalaga o le mauaina o le puleaina o le cocaine e IV ma le toe faʻaleleia o amioga o le cocaine i le tamaʻitaʻi ma tama fafine
- Faʻaaliga. Falemaʻi. Psychopharmacol., 16 (2008), pp. 165-177
|
|
- Packard ma White, 1991
- MG Packard, NM White
- Le vavaeesea o le hippocampus ma le pipiʻi i le siakiina o siaki komepiuta e ala i le lafoina o le inisetila o le tui o le dopamine agonists
- Faʻatasi. Neurosci., 105 (1991), pp. 295-306
|
|
- Packard ma White, 1990
- MG Packard, NM White
- O leona o le paluga o le paluga o le a le mafai ai ona faʻamaonia le mauaina o le faʻamaumauga i totonu o le malamalama tele
- Faʻatasi. Neural Biol., 53 (1990), pp. 39-50
|
|
|
- Packard ma Knowlton, 2002
- MG Packard, BJ Knowlton
- O le aʻoaʻoga ma le manatuaina o galuega a le gaiolia basal
- Annu. Rev. Neurosci., 25 (2002), pp. 563-593
|
|
- O'Neill ma Schultz, 2013
- M. O'Neill, W. Schultz
- Faʻamatalaga sese o faʻamatalaga taufaʻailogaina i totonu o le laina faʻapipiʻi
- J. Neurosci., 33 (2013), pp. 15810-15814
|
|
- Nolan et al., 2011
- KA Nolan, D. D'Angelo, MJ Hoptman
- Lipoti a le tagata lava ia ma suʻesuʻega a le laboratory o le le lava o le malosi o le mafaufau i tagata gasegase ma le gasegase poo le le atoatoa o le tino ma le soifua maloloina
- Sini Atamai Res., 187 (2011), pp. 301-303
|
|
|
- Niwa et al., 2013
- M. Niwa, H. Jaaro-Peled, S. Tankou, S. Seshadri, T. Hikida, Y. Matsumoto, NG Cascella, S.-i. Kano, N. Ozaki, T. Nabeshima, A. Sawa
- O le talavou e faʻavaivai-faʻapipiʻi epigenetic control of neorons dopaminergic via glucocorticoids
- Saienisi, 339 (2013), pp. 335-339
|
|
- Newman ma McGaughy, 2011
- LA Newman, J. McGaughy
- O tamaʻi tamaititi e faʻaalia le faʻamalosi o le mafaufau i se suʻega o le suiga o le mafaufau
- Dev. Psychobiol., 53 (2011), pp. 391-401
|
|
- Naneix et al., 2012
- F. Naneix, AR Marchand, G. Di Scala, J.-R. Pape, E. Coutureau
- Faʻatasi le matuitui o amioga e taʻitaʻia sini ma dopaminergic i le taimi o le talavou
- J. Neurosci., 32 (2012), pp. 16223-16232
|
|
- Moghaddam ma Wood, 2014
- B. Moghaddam, J. Wood
- Faʻatinoga o galuega: faʻamaopoopoina le gaioiga o le neuronal i mamanu e faʻaaogaina i faʻafitauli o le mafaufau
- JAMA Psychiatry, 71 (2014), pp. 197-199
|
- Roesch et al., 2006
- MR Roesch, AR Taylor, G. Schoenbaum
- O le faʻaogaina o taui faʻaalu i taimi-taimi i totonu o le cortex faʻapitoa e tutoatasi mai le faʻatusaina o tau
- Neuron, 51 (2006), pp. 509-520
|
|
|
- Sturman ma Moghaddam, 2011b
- DA Sturman, B. Moghaddam
- Faʻaitiitia le faʻaaogaina o le neuronal ma le faʻamaopoopoina o le tamaʻi muamua muamua i le taimi o le faʻatosinaina o amioga
- J. Neurosci., 31 (2011), pp. 1471-1478
|
|
- Sturman ma Moghaddam, 2011a
- DA Sturman, B. Moghaddam
- Le neurobiology o le taulealea: suiga i le faufuga o le faiʻai, tulaga faʻatinoina, ma amioga amio
- Neurosci. Biobehav. Faʻaaliga, 35 (2011), pp. 1704-1712
|
|
|
- Stanis ma Andersen, 2014
- J. Stanis, S. Andersen
- Faʻaitiitia le faʻaaogaina o meaʻai i le taimi o le talavou: o se faʻaliliuga mo le puipuia
- Psychopharmacology, 231 (2014), pp. 1437-1453
|
- Spear, 2011
- LP Spear
- Taui, faʻalavelave ma aʻafia ai i le talavou: faʻafeiloaʻiga e faʻaleleia i luga o meaola ma meaola a le tagata
- Dev. Faʻamau. Neurosci., 1 (2011), pp. 390-403
|
|
|
- Spear, 2000
- LP Spear
- O le mafaufau o le tagata matua ma ona uiga e uiga i le matua
- Neurosci. Biobehav. Faʻaaliga, 24 (2000), pp. 417-463
|
|
|
- Sowell et al., 1999
- ER Sowell, PM Thompson, CJ Holmes, TL Jernigan, AW Toga
- I faʻamaoniga mo le faʻagasolo o le faiʻai i le taimi o le talavou pe a maeʻa le matua i luma ma le tele o itu
- Nat. Neurosci., 2 (1999), pp. 859-861
|
|
- Sonntag et al., 2014
- KC Sonntag, HC Brenhouse, N. Freund, BS Thompson, M. Puhl, SL Andersen
- O le faʻamaʻiina o faʻamaʻi o le D1 dopamine i le pito i luma o le cortex e faʻatupulaia ai amioga le maualuga i tagata matutua: faʻatusatusaga ma talavou
- Psychopharmacology (Berlin), 231 (2014), pp. 1615-1626
|
|
- Somerville et al., 2011
- LH Somerville, T. Hare, BJ Casey
- Faʻaiʻuga Frontostriatal e vaʻaia ai le le lelei o le faʻaaogaina o mafaufauga i le tauleʻaleʻa
- J. Cognit. Neurosci., 23 (2011), pp. 2123-2134
|
|
- Snyder et al., 2014
- KP Snyder, M. Barry, RJ Valentino
- Aafiaga faʻaleagaina o le faʻalavelave faʻalafealoai ma le faʻafetaui fuafuaga i atinaʻe uma
- Psychopharmacology (Berlin) (2014)
- Simon et al., 2013
- NW Simon, TA Gregory, J. Wood, B. Moghaddam
- Eseesega i le taliina o tali ma amio fetuutuunai i le va o tama talavou ma tagata matutua
- Faʻatasi. Neurosci., 127 (2013), pp. 23-32
|
|
- Simon et al., 2011
- NW Simon, KS Montgomery, BS Beas, MR Mitchell, CL Lachage, IA Mendez, C. Banuelos, CM Vokes, AB Taylor, RP Haberman, JL Bizon, B. Setlow
- Dopaminergic modulation o le faia o filifiliga faigata
- J. Neurosci., 31 (2011), pp. 17460-17470
|
- Simon et al., 2007
- NW Simon, IA Mendez, B. Setlow
- O le faʻamaʻiina o cocaine e mafua ai le tele o taimi i le filifiliga le mautonu
- Faʻatasi. Neurosci., 121 (2007), pp. 543-549
|
|
- Setlow et al., 2009
- B. Setlow, IA Mendez, MR Mitchell, NW Simon
- Aafiaga o le faʻaaogaina masani o fualaau faasaina o le sauaina i filifiliga le mautonu (tolopo le tau faʻatau) i faʻataʻitaʻiga manu
- Faʻatasi. Pharm., 20 (2009), pp. 380-389
|
|
- Sesack ma Grace, 2010
- SR Sesack, AA Grace
- Cortico-basal ganglia taui fesoʻotaʻiga: microcircuitry
- Neuropsychopharmacology, 35 (2010), pp. 27-47
|
|
- Schultz, 1998
- W. Schultz
- Faailoga o le taui o le dopamine neurons
- J. Neurophysiol., 80 (1998), pp. 1-27
|
- Schramm-Sapyta et al., 2009
- NL Schramm-Sapyta, QD Walker, JM Caster, ED Levin, CM Kuhn
- Pe sili atu ona afaina tamaiti i fualaau faasaina nai lo tagata matutua? Molimau mai meaola manu
- Psychopharmacology (Berlin), 206 (2009), pp. 1-21
|
|
- Schoenbaum et al., 2011
- G. Schoenbaum, Y. Takahashi, TL. Liu, MA McDannald
- E iai le faʻamaonia o le faʻamaonia o le cortex?
- Ann. NY Acad. Sci., 9 (2011), pp. 1287-1299
- Schochet et al., 2005
- TL Schochet, AE Kelley, CF Landry
- Eseesega faʻaalia o le arc mRNA ma isi genes e aʻafia ai le palasitino e aʻafia e le nicotine i le va o le tauleʻaleʻa
- Neuroscience, 135 (2005), pp. 285-297
|
|
|
- Rolls ma Grabenhorst, 2008
- ET Rolls, F. Grabenhorst
- O le faʻapitoa poʻo le pito i tua atu: mai le aʻafiaga i le faia o filifiliga
- Prog. Neurobiol., 86 (2008), pp. 216-244
|
|
|
- Sturman ma Moghaddam, 2012
- DA Sturman, B. Moghaddam
- O le faagasologa o Striatum e ese le tauia i talavou ma tagata matutua
- Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci., 109 (2012), pp. 1719-1724
|
|
- Wood et al., 2012
- J. Wood, Y. Kim, B. Moghaddam
- O le faʻalavelave faʻafuaseʻi o le gaosiga o le neuronal activity e ala i vasega eseese o fualaau o le psychotomimetic
- J. Neurosci., 32 (2012), pp. 3022-3031
|
|
- Poto ma Bozarth, 1985
- RA Wise, MA Bozarth
- Faiga faʻavae o fualaau oona ma le euphoria
- Psychiatric Med., 3 (1985), pp. 445-460
|
- Poto, 2004
- RA Wise
- Dopamine, aʻoaʻoga ma le faʻamalosi
- Nat. Rev. Neurosci., 5 (2004), pp. 483-494
|
|
- Winstanley et al., 2010
- CA Winstanley, FD Zeeb, A. Bedard, K. Fu, B. Lai, C. Steele, AC Wong
- O le faʻaogaina o le Dopaminergic o le cortex orbitofrontal e aʻafia ai le gauai atu, faaosofiaga ma le faʻaosofia le tali atu i tama o loʻo faia le lima taimi o tali faʻatulagaina o le telefoni
- Faʻatasi. Brain Res., 210 (2010), pp. 263-272
|
|
|
- Winstanley, 2007
- CA Winstanley
- O le gasegase o le tino, le gasegase, ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu: o le sailiili i le leʻofaʻatasia o le tino i le neural, neurochemical, ma le molecular level
- Ann. NY Acad. Sci., 1121 (2007), pp. 639-655
|
|
- Walker et al., 2010
- QD Walker, SE Morris, AE Arrant, JM Nagel, S. Parylak, G. Zhou, JM Caster, CM Kuhn
- E maua e le Dopamine ia inhibitors ae le o le dopamine o le a mafua ai le faateleina o le faateleina o le gaioiga o le tino ma le extraamine o le dopamine i tama talavou nai lo tama matua
- J. Pharmacol. Faʻaaliga. Ther., 335 (2010), pp. 124-132
|
|
- Walker ma Kuhn, 2008
- QD Walker, CM Kuhn
- O le faʻateleina o cocaine e faʻatupulaʻia ai le tuʻuina atu o le dopamine i le faʻasalaga nai lo tagata matutua
- Neurotoxicol. Teratol., 30 (2008), pp. 412-418
|
|
|
- Voorn et al., 2004
- P. Voorn, LJ Vanderschuren, HJ Groenewegen, TW Robbins, CM Pennartz
- Tuʻuina o se tui i luga o le vaeluaga o le vaeluaga o le vaega
- Trends Neurosci., 27 (2004), pp. 468-474
|
|
|
- Volz et al., 2009
- TJ Volz, SJ Farnsworth, SD Rowley, GR Hanson, AE Fleckenstein
- O eseesega o tausaga e ese mai i le transamine o le dopamine ma le vailaau o le monoamine transporter-2 ma o latou aafiaga mo le methamphetamine neurotoxicity
- Synapse, 63 (2009), pp. 147-151
|
- Van Leijenhorst et al., 2010
- L. Van Leijenhorst, B. Gunther Moor, ZA Op de Macks, SA Rombouts, PM Westenberg, EA Crone
- Fuafuaga faʻataunuʻuina o le tupulaga talavou: atinaʻeina o le taui o le taui ma le pulea
- NeuroImage, 51 (2010), pp. 345-355
|
|
|
- van Duuren et al., 2007
- E. van Duuren, FAN Escamez, RNJMA Joosten, R. Visser, AB Mulder, CMA Pennartz
- O le faʻaogaina o le tele o le tele o le tau i totonu o le vavao o le rat i le taimi o le lima o le galuega faʻafeiloaʻiga alofa tagata e lima.
- Aoao le Mem., 14 (2007), pp. 446-456
|
|
- Ungerstedt, 1971
- U. Ungerstedt
- Faʻavasegaina faʻamalosi o le auala monoamine i le faiʻai o le rat
- Galue Physiol. Sue. Faʻau., 367 (1971), pp. 1-48
|
|
- Uhlhaas ma Singer, 2012
- PJ Uhlhaas, W. Singer
- Neuronal faʻalavelave ma faʻafitauli o le neuropsychiatric: agai atu i se faʻaliliuga o faʻaliliuga mo fesoʻotaʻiga lautele lautele
- Neuron, 75 (2012), pp. 963-980
|
|
|
- Thorn et al., 2010
- CA Thorn, H. Atallah, M. Howe, AM Graybiel
- O suiga eseese o gaoioiga e suia i totonu o le telefoni ma le tosoina o le totoa i le taimi aʻo aʻoga
- Neuron, 66 (2010), pp. 781-795
|
|
|
- Teicher et al., 1995
- MH Teicher, SL Andersen, JC Hostetter Jr.
- O le molimau mo le receptor dopamine e teuteuina i le va o le matua ma le matua i totonu o le lototele ae e le o se mea e le mautonu
- Dev. Brain Res., 89 (1995), pp. 167-172
|
|
|
- Taylor Tavares et al., 2007
- JV Taylor Tavares, L. Clark, DM Cannon, K. Erickson, WC Drevets, BJ Sahakian
- Faʻamatalaga vavalalata o le gaioiga o le neurocognitive i le leʻofaʻatasia o le atuatuvale ma le paʻu o le bipolar II
- Biol. Psychiatry, 62 (2007), pp. 917-924
|
|
|
- Tarazi et al., 1998
- FI Tarazi, EC Tomasini, RJ Baldessarini
- Faʻasalalau le faʻailogaina o le dopamine ma le serotonin transporters i le rat-caumate-putamen ma o le tumutumu o loʻo faʻateleina ai le seitu
- Neurosci. Lett., 254 (1998), pp. 21-24
|
|
|
- Tarazi ma Baldessarini, 2000
- FI Tarazi, RJ Baldessarini
- Faatusatusaga o le atinaʻe o le postnatal dopamine D1, D2 ma le D4 faʻaaliga i le rat e vaʻaia
- Fa. J. Dev. Neurosci., 18 (2000), pp. 29-37
|
|
|
- Sturman et al., 2010
- DA Sturman, DR Mandell, B. Moghaddam
- Tamaiti talavou e faʻaalia eseesega o amioga mai tagata matutua i taimi o aʻoaʻoga faʻapitoa ma le faʻaumatia
- Faʻatasi. Neurosci., 124 (2010), pp. 16-25
|
|
- Yin ma Knowlton, 2004
- HH Yin, BJ Knowlton
- Tuuina atu o vaega laiti laiti e tuu ai ma tali mai
- Aoao le Mem., 11 (2004), pp. 459-463
|
|
- Seeva iā al., 2010
- F. Zeeb, S. Floresco, C. Winstanley
- Tuuina atu o le fesoasoani i le filifiliga malosi: fegalegaleaiga ma tulaga o le impulsivity, faailo dopamine, ma faailo taui
- Psychopharmacology, 211 (2010), pp. 87-98
|
|
- Yin et al., 2009
- HH Yin, SP Mulcare, MR Hilario, E. Clouse, T. Holloway, MI Davis, AC Hansson, Loia Sili, RM Costa
- Faʻafouina le toe faʻatulagaina o ala tetele i le taimi o le mauaina ma le faʻamalosia o se tomai
- Nat. Neurosci., 12 (2009), pp. 333-341
|
|
- Yin et al., 2004
- HH Yin, BJ Knowlton, BW Balleine
- O faʻasologa o faʻasalalauga e puipuia ai le tulaga o le faʻamoemoe ae faʻalavelaveina le faia o masaniga i aʻoaʻoga faʻaalia
- Eur. J. Neurosci., 19 (2004), pp. 181-189
|
|
- Sui tusitala i: University of Pittsburgh, Matagaluega o Neuroscience, A210 Langley Hall, Pittsburgh, PA 15260, United States. Tel .: + 1 412 624 2653; fax: + 1 412 624 9198.