O faʻataʻitaʻiga a Striatum e eseʻese i tauleʻaleʻa ma tagata matutua (2012)

Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 2012 Jan 31; 109 (5): 1719-24. Epub 2012 Jan 17.

puna

Matagaluega o Neuroscience, University of Pittsburgh, Pittsburgh, PA 15260, ISA.

lē faʻatino

Tupulaga Talavou e masani ona tali ese mai nai lo tagata matutua i le nofoaga e tasi e faʻaosofia ai lagona, e pei o fegalegaleaiga a tupulaga ma mea faʻafiafia. O le faʻamalosoloina o eseesega o le faʻaaogaina o le taligalu o talavou e taua tele le malamalama i lenei faʻalavelave, faʻapea foʻi ma mafuaʻaga o amioga matuia ma faʻaletonu o mafaufau, e pei o le faʻaaogaina o fualaau faasaina, faʻafitauli o le mafaufau, ma le faʻataunuʻu. Matou te talitonu o suiga o le matua i tausaga o le auala e faʻaleleia ai le sologa lelei o gaioiga o loʻo faia i totonu o vaega o le faiʻai autu e mafai ona faʻavaeina ai le tulaga ese ma le faʻafitauli o le talavou. Ona o amioga faaosofia o le mataupu autu lea, e taua tele le faʻatusatusaina o vaʻaiga o le va o le faiʻai i le taimi o faʻaosofiaga faʻalapotopotoga. Matou te faʻatusatusaina galuega faʻapitoa ma avanoa i le lotoifale i totonu o le nucleus accumbens (NAc) ma le taʻavale (DS) o tauleʻaleʻa ma tagata matutua i le taimi o se galuega tele na mafua ai taui. O nei itulagi e aʻafia i aʻoaʻoga faʻamalosia, faʻaaogaina o tau, ma filifiliga filifiliga. Matou te lipoti atu le eseesega o tupulaga talavou i le DS, o se itulagi e sili atu ona fesoʻotaʻi faʻatasi ma le aʻoga nai lo le faia o taui i tagata matutua. Aemaise lava, o talavou, ae le o tagata matutua, na i ai se vaega tele o neurons i le DS na faʻamalosia i le faʻamoemoeina o le taui. O isi faʻaaliga tali talitutusa na maitauina i le NAc o le lua tausaga. DS le eseese le eseesega o gaoioiga e maua e tusa lava pe iai ni mea e ono tutupu i le lotoifale. O lenei suʻesuʻega e faʻaalia ai i tupulaga talavou, o se eria e aofia ai le aʻoaʻoina ma le faʻaaogaina o amioga e sili ona tali atu i taui. O le mea lea e taʻu mai ai se masini mo auala e mafai ona ese ai le amio a le tama talavou, ma mo le tele o latou aʻafiaga i faʻafitauli afaina.

uputatala: atinaʻe, basal ganglia, vaisu, atuatuvale, elemene

I le taimi o le talavou, e iai le tele o suiga o le neurodevelopmental e tutupu (1) e mafai ona aʻafia ai pe faʻafefea ona faʻafefea auala faʻafiafia, e pei o fua faʻatatau. O nei suiga i le gaosiga o le gaosiga e ono mafai ona afaina ai nisi o mea e masani ona faia i tama talavou i ituaiga meaola uma, e pei o le faateleina o le aʻafiaga (1-5), faapea foi ma le faateleina o faanaunauga e atiina ae ni faaletonu e pei o le tagofia o mea ua fai ma vaisu, atuatuvale, ma le valea (6-8). Aʻo leʻi mafai ona tatou malamalama i vaega o nei vaivaiga, e tatau ona tatou aʻoaʻoina muamua e uiga i mamanu masani o le gaioiga o le tauleʻaleʻa, faʻatusatusa ma faʻatusatusa ma i latou o loʻo matutua.

O le mea moni, o faʻafitauli uma ma le faʻaletonu o le mafaufau o le talavou e iloagofie i taimi o faʻamalositino. O le mea lea e taua ai le faʻatusatusaina o le gaioiga o talavou ma tagata matutua i taimi faʻatupuina. O amioga faʻaosofia o se gaioiga lea e faʻatautaia ai le fetuutuunaiga i le vavalalata o le tino i le va o se totoga ma totoga (faʻataʻitaʻiga, le tulaga o le latalata i se taui faapitoa) (9). O ia amioga, ae ui i lea, o le a masani lava ona faʻafaigataina le auiliiliina o neural gaoioiga: Faʻafefea ona tatou iloa o neural eseesega le na o atagia mai ai se amioga eseʻesega gaioiga i le va o le lua tausaga kulupu? E i ai se 'eseʻesega i neural gaioiga mafuaʻaga ona o se amioga le mautonu, pe o i ai ni sili eseʻesega eseʻesega i auala e laʻititi e faʻamasani ai ma faʻagasolo mea tutupu tutupu i se uiga faʻaosofia? Sa matou faʻatinoina le leo o le tasi-vaega electrophysiological pueina e faʻatusatusa ai le neural gaioiga o talavou ma tagata matutua i le taimi o gaioiga gaioiga ina ua le mafai ona iloa le amio i le va o vaega e lua (faʻataʻitaʻiga, o le toe maua mai o taui i le tuai o sauniga pe a maeʻa ona aʻoaʻo le galuega). I le faia o lenei sa matou faʻaaoga lelei se "amioga faʻapitonuʻu" na faʻatagaina ai i matou e faʻailoa taua faʻavae tausaga-fesoʻotaʻiga eseesega na le faʻamamaina e le faʻatinoga.

E ui o le tele o le mafaufau o le tauleʻaleʻa e le o suesueina i lenei auala, matou te taulaʻi atu i le tumutumu (DS) ma le nucleus accumbens (NAc) ona o la latou vaega tutotonu i amioga faaosofia. Faʻatasi, o nei vaega o faiʻai o loʻo aʻafia i aʻoaʻoga faʻatasi, faʻavaeina o amioga, faʻaaogaina o taui, ma le faʻatonutonuina lelei o mamanu o amioga (10-13). O loʻo maua e le vaega le faʻataʻitaʻiga mai i vaega o loʻo i ai i totonu o le vailaʻau faʻamalosi, afi,14), faʻapea foʻi ma le saofaga dopaminergic (15). O le NAc, o se vaega o le telefoni feaveai, e maua mai i luga o le amygdala mai luga o le vai (16) ma le pito i luma muamua (17), ma tagata e ola i dopamineric mai le faʻalauteleina o le faʻaleleia o le faʻalapotopotoga (18). O le NAc ua avea ma autu i le faʻaliliuga o le uunaʻiga e faʻatino ai (19) ma e tutotonu i nisi o manatu o loʻo i ai nei e uiga i aʻafiaga o le neurobiological o le laʻititi o le aʻafia ma le sailia o lagona (5, 20, 21).

i'uga

Na faʻamaumauina galuega a le Neural unit mai le DS ma le NAc (Fig. S1) o le taulealea (n = 16) ma tagata matutua (n = 12) kio ao latou aʻoaʻo e faʻafesoʻotaʻi se mea faigaluega (mama) ma se taui (pellet meaai; Mati. 1A). O faʻamatalaga faʻapitoa e faʻaalia ai (Mati. 1 B-D), ona e leai ni eseesega fuainumera na matauina i le va o itu. E leʻi i ai ni eseesega taua i le va o tausaga aʻoga i le numera o faʻataʻitaʻiga i le vasega [F(1, 1) = 1.74, P = 0.20]; le taofiofia mai le mea na i ai i le mea faigaluega [F(1, 1) = 0.875, P = 0.36]; po o le taofiofia mai meafaigaluega e fai i le ulufale atu i totonu o le meaʻai meaai [F(1, 1) = 0.82, P = 0.36]. O le taofiofi mai le amataina o le meafaigaluega i meafaigaluega na foliga mai e eseese i uluai sauniga, e ui lava e le o se tulaga taua tele ma sa tulieseina e ni manu se tolu e sili atu e lei aoaoina le mafutaga (Mati. 1C, Inset). Mai le fonotaga 4 agai i luma, o fua uma na ausia i se tulaga maualuga i totonu o vaitausaga uma. I le taimi o nei vasega, o le averesi o le au matutua ma le talavou mai le meafaigaluega i le ulufale atu i totonu o le falaoa meaai (mean ± SEM) 2.47 ± 0.12 s ma 2.54 ± 0.17 s, i le faasologa.

Fig. 1.

Galuega faʻapitoa ma faʻatinoga. (A) Na faia le galuega i totonu o se atigipusa faʻamalosi ma tolu pu i luga o le puipui e tasi ma se meaʻai i luga o le puipui. Na amata ona oʻo mai ni faʻalavelave ina ua liliuina se moli i le ogatotonu (Cue). Afai o le ratuki e toso i totonu o le lua (Poke), o le ...

O le tausisia o le gaioiga o le faitau aofaʻi o le faitau aofaʻi o tagata i totonu o meafaifaʻaili ma mea taumafa na maua i le gaosiga o le gaosiga o mea taumafa na matauina e le taʻivaʻaina le faʻatautaia o gaioiga ma faia le tele o tofotofoga i taimi taʻitasi (ie, 4-6; Fig. S2A). O se suʻesuʻega vavalalata o lenei gaioiga i le taimi o sauniga 4-6 o loʻo faʻaalia ai mea e talitutusa i le gaioiga a nisi vaega faʻapitoa, ae o le tele o eseesega i isi (Mati. 2). E tusa ma le 10% o laina faamaumauina na amataina i le faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga, faʻatasi ai ma ni nai sela e taofia (Mati. 2 A ma C, tauagavale). O tufatufaina atu o talavou ma matua matutua Z- e le eseese mea i lenei taimi (Z = 1.066, P = 0.29; Mati. 2B, tauagavale). E leai foi ni eseesega i tausaga e uiga i le tele o neuronite e faʻaaogaina, faʻasaina, ma le taua i le [χ2(2, n = 570) = 2.35, P = 0.31; Laulau 1]. O le tele o sene ua faʻaalia ma le tele o le gaioiga o le gaoioiga na faʻalauteleina i vaega uma e lua aʻo lei faia le tali, e ui lava o le tele o le faʻatupulaia e sili atu i talavou (Z = -2.41, P = 0.02; Mati. 2B, Center). O eseʻesega o tausaga i le tali-type-proportions i le taimi o le 0.5 s i luma o le meafaigaluega mamafa na taua [χ2(2, n = 570) = 10.01, P <0.01], o se aafiaga faʻaosofia e se lapoʻa tele o vaega a tagata matutua-taofiofia (Z = 3.05, P <0.01; Laulau 1). I le taimi lava na maeʻa ai le tali a le auupega, na le mafai ai ona taofia ia sene na faatoa amataina, pei o le tele o iunite e lei faia muamua (Mati. 2A, Center). O lenei mea na mafua ai le feteenai i lalo o le tau o le faitau aofaʻi, lea na toe faʻateleina i le fuainumera o tausaga, faatasi ai ma le faʻaauau o feeseeseaiga faʻafuainumera i le va o le talavou ma le matutua i le taimi o le 0.5 s i le maea ai o le tali a le auupega (Z = 2.19, P = 0.03; Mati. 2B, Center). I le vaitau lenei, o le tele o ituaiga o tali e ese lava i le va o le lua [χ2(2, n = 570) = 10.57, P <0.01], talu ai le tele tele o vaega matutua-faʻagaoioia iunite (Z = 2.87, P <0.01; Mati. 2C, Center ma Laulau 1). O le tele o laʻau e tasi lea na faʻateleina ai a latou gaioiga aʻo lei oʻo i le meafaigaluega mea leaga na taofia ma toe faʻafouina aʻo leʻi ulufale i totonu o le meaʻai (faʻasologa o laina vevela e faʻaalia ai se lanu mūmū-lanumumu Mati. 2A, Center). O le taimi o lenei mamanu e eseese lava i le va o le tupulaga ma tagata matutua. O se vaega tele o tama talavou e tumau pea ona faʻaauau seia oʻo i le taui. O ia ituaiga o "taui-faatalitali" na vaeluaina i tagata matutua (Mati. 2A, Tauagavale). I le faʻaopoopoga i eseesega i le taimi o le taimi, o pepe talavou e faʻaaogaina i le 0.5 s ao le i ulufale atu i totonu o le meaʻai meaai na faʻapena foi ona maualuga ma maualuga (Z = -7.63, P <0.01; Mati. 2B, Tauagavale). O lenei tulaga masani o le gaioiga sa tumau lelei i taimi uma vasega 4-6 (Movie S1), e ui lava o se faʻataʻitaʻiga faʻafuasei o iunite e faʻaalia ai le fesuiaiga o totonu-unit mo nisi iunite (Fig. S3). O le tele o vaega e faʻaaogaina ma faʻatagaina e ese lava [χ2(2, n = 570) = 41.18, P <0.01], faʻatasi ai ma talavou ma tagata matutua, faʻatulagaina, sili atu lapopoʻa faʻatulagaina o faʻagaoioia (Z = -6.21, P <0.01) ma taofiofi iunite (Z = 4.59, P <0.01; Mati. 2C, Tauagavale ma Laulau 1). I le 0.5 s i le maeʻa ai o le meaʻai, na faʻaauau pea ona faʻaalia e le au talavou ni gaoioiga sili atu ona malosi (Z = -6.43, P <0.01). O vaevaega o le faʻagaoioia, taofiofia, ma le taua na tumau ai le eseʻesega e pei ona sa iai muamua ae leʻi ulufale i totonu o le meaʻai 'χ2(2, n = 570] = 31.18, P <0.01; Mati. 2C, Tauagavale ma Laulau 1). Ma le isi, o talavou na i ai le tele o vaega o loʻo faʻaalia (Z = -4.89, P <0.01) ma se vaega laʻititi atu o vaega faʻalavelaveina i lenei taimi (Z = 4.36, P <0.01).

Fig. 2.

DS unit unit. (A) O faʻatautau faʻaputu e fai ma sui o le vaega tasi o le iunite o gaoioiga a tamaiti taʻitoʻatasi (n = 322) ma tagata matutua (n = 248) iunite (laina) i taimi o sauniga 4-6, o le taimi e lokaina i gaioiga o mea, ma faatulaga mai i lalo ifo i le maualuga aupito maualuga. Paʻu ...
Laulau 1.

Faatusatusaga o le talavou ma le matutua DS ma le NAc galuega faʻavae i taimi ua filifilia

I le NAc, o le taugata talavou ma le matutua o le gaioiga o le gaioiga na mafua mai i ni tali laiti pe faʻafesoʻotaʻi e tali atu i ni faʻasologa masani e sili atu ona lelei (Fig. S2B). I le vasega 4, o vaega uma e lua na tutusa le faʻaopoopoga ona faʻaitiitia ai lea o gaoioiga faʻapitoa i le meafaigaluega. O lenei mamanu na sili atu ona logoina e agai i luga ma mulimuli i taui (ulufale i meaʻai). O se suʻesuʻega vavalalata o le vaega o le NAc o loʻo faʻaalia ai le tele o mea vavalalata vavalalata i le mamanu ma le tele o le faʻafouina o le neuronal ma le faʻafefe, faʻatasi ai ma ni faʻaaliga iloga (Mati. 3). Aemaise lava, o le amataina o le malamalama o le malamalama na mafua ai le faʻamalosia o le 10% o le Neo Neo i le tauleʻaleʻa ma tagata matutua, ma e itiiti ni nai uʻu e taofi, ma e leai se eseesega o le matua i le va o le faʻaaogaina poʻo le faʻasaina o neo i lenei taimi [ χ2(2, n = 349) = 1.51, P = 0.47], ma e leai se eseesega o le faitau aofaʻi o tagata (Z = 1.82, P = 0.07; Mati. 3, tauagavale). O le taimi lava na faʻagaoioia ai neura mo se faʻataʻitaʻiga, na latou taumafai lava e faʻagaoioia pea seʻia oʻo ina ulu le manu i totonu o le mea taumafa. O le malosi o le tino na faʻapea o nisi vaega o neurons na faʻamalosia ona faʻagaoioia uma i fafo mea faigaluega ma le ulu i totonu o mea taumafa. Leai ni eseesega faʻatatau i tausaga ile faitau aofai o gaioiga (Z = -0.16, P = 0.87) poʻo vaevaega o vaega taʻitasi [χ2(2, n = 349) = 0.22, P = 0.90] na maua i le 0.5 s muamua o le meafaigaluega. Ina ua uma le mea faigaluega, na faaalia e tagata matutua se gaoioiga maualuga atu (Z = 4.09, P <0.01) ma eseesega i vaega o vaega o vaega [χ2(2, n = 349) = 7.23, P = 0.03] ona o le sili atu o vaega o tagata matutua faʻamalosi (activated neurons)Z = 2.53, P = 0.01; Mati. 3C, Center ma Laulau 1). I se tulaga talitutusa, o le maualuga o le matutua o tagata matutua na matauina i totonu o le 0.5 s i luma o le ulufale mai o meaai (Z = 2.67, P <0.01), faʻapea foi, eseʻese vaega vasega vaega na vaʻaia [χ2(2, n = 349) = 6.64, P = 0.04] ona o le tele o le tele o vaega o iunite ua faʻagaoioiina (Z = 2.32, P = 0.02; Mati. 3C, Tauagavale ma Laulau 1). A o faagasolo lenei vaitaimi, o loʻo faʻaalia ai pea le tumau o le faʻamaoni i le faamasinoga-by-trial, tusa lava pe itiiti ifo nai lo le DS (Movie S2). E leai se eseesega tele o le vaitau o le faitau aofaʻi o tagata i le 0.5 s i le maea ai o le ulufale atu i le meaʻai meaai (Z = -0.61, P = 0.54), e ui o loʻo i ai le eseesega o vaega eseese [χ2(2, n = 349) = 7.81, P = 0.02]. Na atagia mai i lenei mea se vaega sili atu o le faʻasaina o iunite talavou i lenei taimi (Z = -2.81, P <0.01; Mati. 3C, Tauagavale ma Laulau 1). O le mea lea, e ui lava sa i ai ni eseesega i le va o vaega, o le masani masani o tali o le talipupuni (ma gaoioiga i vaega eseese) na sili atu ona tutusa i le NAc nai lo le DS.

Fig. 3.

NAc vaega gaoioiga. (A) O faʻatautau faʻamafanafana e faʻaalia ai le talavou (n = 165; i luga) ma tagata matutua (n = 184; Lower) faʻapitoa le faʻataunuʻuina o le faʻaaogaina o fuainumera taʻitasi o sauniga 4-6, taimi e lokaina i gaioiga o mea. (B) Faʻatulagaina le faʻasolosolo faʻasalaga masani i le va o le autalavou ...

O faʻatusatusaga masani o le LFP spectrograms sa tutusa lava mo talavou ma tagata matutua i NAc ma DS (Mati. 4). Aʻo le i ulu atu meaai, i le NAc, o talavou uma ma tagata matutua na faʻaalia le faʻaititia o le paʻu o le β (13-30 Hz) ma le γ (> 30 Hz), faʻatasi ai ma le faʻaititia o le γ-paʻu ua faʻaaluina i tagata matutua. Ina ua maeʻa ona ulufale i totonu o le mea taumafa, na faʻaalia e vaega uma le le tumau β-paoa faʻatuputeleina latalata i le 20 Hz. Sa i ai le masani mo le sili atu talavou LFP mana i lalo maualalo ala pei o θ (3-7 Hz) ma le α (8-12 Hz), ma taua taua-fesoʻotaʻiga eseese na maua ∼500 ms ina ua maeʻa ulufale faga meaai.Mati. 4 A ma B). O mamanu faapena na vaaia i le DS, faatasi ai ma le malosi o le tagata matua e faateleina le β-manava i le taimi lava e uma ai ona ulufale i totonu o le meaʻai meaai (Mati. 4 C ma D). I le aotelega, o fua faʻatatau o fuainumera faʻatusatusa (Mati. 4 B ma D) faʻaalia le tutusa i le galuega a le LFP e faʻatatau i taui e uiga i talavou ma tagata matutua i le tele o laina, faatasi ai ma ni tuusaunoaga iloga.

Fig. 4.

Tupulaga Talavou ma LFP matutua e tusa ma taui ile NAC ma DS. (A ma C) Talavou (i luga) ma tagata matutua (Lower) siata e faʻaalia ai le faʻapupula ma faʻaitiitia i le malosi o le LFP malosiaga i NAc (tauagavale) ma DS (Tauagavale) taimi-lokaina i le ulufale atu i le meaʻai meaai. ...

Talanoaga

Na matou maua se faʻamalosiaga malosi e faʻatupe i le tauleʻaleʻa ae le o se tagata matua DS, o se fausaga e aofia ai le faʻavaeina o masaniga ma le faʻatonutonuina lelei o mamanu amio (11-13, 22). O le NAc na tali tutusa i tausaga e lua; e ui lava o eseesega o gaoioiga a le iunite na vaaia i le NAC, o nei eseesega na laʻititi ma sili atu ona le tumau, ma o le taimi o le gaioiga e tutusa lelei lava i le va o vaega i lenei itulagi. O nei suʻesuʻega ua faʻaalia ai le faʻasalalauga faʻaitulagi e fesoʻotaʻi ma le faʻaaogaina o taui i le matāfaioi o le faʻavaeina o gafa i le taimi o le talavou ma, faatasi ai ma le DS, o loʻo fautua mai i se taimi lata mai le vaʻaia o le faʻaaogaina o le gaioiga o vaʻaia e ono mafai ona talafeagai lelei ma le vaivai o tausaga. Ua matou iloa foi e ui lava ina iloga le eseesega o le eseesega o tausaga i le iunite, o nei eseesega e leʻi faigofie ona matauina i le malosiaga o le LFP, lea e sili atu i le tele o faailo o le fMRI ma le EEG (23).

Phasic neural activity data na fautua mai ai o le matafaioi patino a le DS i taimi o le tauia o taui, poʻo le faatosinaga o fuamauina tauleleia i luga o ona foliga, e eseese i le taulealea ma tagata matutua. O vaega e lua na i ai vaega e amataina i le amataga o faʻataʻitaʻiga, faʻapuupuu le taofi i le mea faigaluega, ma toe faʻafouina. Faatasi ai ma nei mea, e ogatusa ma isi suʻesuʻega, na toe faʻafouina muamua vaega matutua ma toe foʻi atu i le faʻasalaga ao lei tauia (24, 25). O le faʻamalosia o a latou tama talavou, i le eseesega, na tumau pea i le auala atoa i le taimi o le toe maua mai o taui. O le mea lea, naʻo talavou na i ai se vaega tele o mea e mafai ona faʻamatalaina o ni taui-faʻamoemoe i le DS. E ui na matauina muamua e isi le muaʻi faia o le DS (24-26), o le faitioga taua iinei o tupulaga talavou ma tagata matutua o loʻo i ai se eseesega paleni ma le taimi i la latou mamanu o sea gaoioiga. O le manatu o le a faia se sao tuusao i le tulaga-o fegalegaleaiga gaioiga (25) ma e mafai ona avea o se tagata fai i se "tagata fai mea-faitio" le faʻataʻitaʻiga mo amioga le faʻaituau agai i aga sili atu ona lelei (27). O le striatum na te mauaina le input o le dopamine mai faʻataʻitaʻiga o le nigra ma le glutamate mai i vailaʻau o loʻo i ai; e auina atu ai GABA projections i globus pallidus, lea o isi galuega faatino i thalamus, mulimuli ane toe faʻamalosi i le cortex. O faʻamatalaga faʻafefete mai se faʻasolosolo muamua o le cortex poʻo le basal ganglia e mafai ona i ai se vaega mo faʻataʻitaʻiga o tausaga o loʻo matauina nei i le DS. O le mea moni, ua matou vaʻavaʻai muamua i le faʻaitiitia o le faʻasaina ma le faʻateleina o le faʻaagagaina i vaega i le taulealea orbitofrontal cortex (OFC) i le taimi o lenei galuega (28), lea e tuusao atu i lenei vaega ole DS (29).

E o gatasi ma lipoti muamua o le faateleina o le LFP θ- ma β-oscillations i le DS i taimi o le lotofuatiaifo (30, 31), o tauleʻaleʻa ma tagata matutua na faʻaalia muamua ao leʻi oʻo i le maea ai o le ulufale mai o meaʻai. E ui lava i le tele o eseesega o galuega i totonu o le DS, o le LFP oscillations na matua tutusa lava i le va o le lua tausaga o le DS ma le NAc. O lenei sailiiliga e taua tele aua o loʻo suʻesuʻeina e le tamaititi aʻoga mea tetele e pei ole fMRI ma le EEG. Matou te faʻaalia e mafai ona maua se eseesega o le vaʻaia o le vaʻaia o le tausaga e tusa lava pe sili atu le tele o faʻasalalauga faʻaitulagi, lea e sili atu ona faʻamaʻoina i faʻamaoniga o le fMRI,23). E ui lava e le o iloa galuega a le gaiolia o le LFP, ae o loʻo faʻasolosolo i latou i amioga faʻapitoa (30, 31), e tutusa lava mo le lua tausaga.

I le NAC, e ese mai i feeseeseaiga tumau, o le tele o vaega o le aufaigaluega na faʻaaogaina ma faʻamaonia, ma le taimi o a latou tali, e masani lava tutusa, e pei ona atagia mai i le avefeʻau masani o le faitau aofaʻi. Manipulations o le NAc e aʻafia ai le faʻamalosia, gaioiga o amio, ma le aʻoaʻoina ma le faʻataunuʻuina o mea faigaluega (32-35). I le suʻesuʻega o loʻo i ai nei, o eseʻesega o le gaioiga a le tauleʻaleʻa i le NAc e tauagafau ma e le faʻatusatusa i latou ile DS. O suʻesuʻega a le FMRI i tagata e le ogatasi i faʻatusatusaga o galuega a le NAc e faʻatupe i tama talavou ma tagata matutua. O nisi suʻesuʻega ua faʻaalia ai le maualuga o faʻamaoniga o le tauleʻaleʻa NAc i taui (36, 37) ma isi ua latou maua vaivai (38) poʻo le sili atu foi ona faigata le faʻaogaina o mea e faʻatatau i le tala (39). O lenei suesuega, lea e faamaumauina ai le tasi-iunite ma le galuega a le LFP i tamaiti taʻutaʻua, e faʻalauiloaina ai lenei mataupu: matou te faʻaalia o eseesega e tutusa le matutua e mafai ona faʻalagolago i le ituaiga o faailo ua fuaina. O a matou sailiga e ogatasi ma faʻamaumauga muamua ua oʻo i le NAc muamua le matutua o le galue i isi itulagi e pei o le OFC (37, 28). Ae ui i lea, i le sailia o le galuega a le tamaititi DS e ese mai i le matua, matou te faaiʻuina e le o se faʻasalaga faʻatauvaʻa faʻatasi ai ma se isi tulaga faʻavae e pei ona faʻatulagaina (40).

E tāua le faʻamautinoa o le eseesega o galuega i totonu o le suʻesuʻega o loʻo i ai i le taimi nei na matauina e ui lava i le le lava o feeseeseaiga tau amio. Ona o le matafaioi a le DS i le faʻatinoina o mamanu o amioga, o eseesega i totonu o le sami e ono mafua mai i se vaega o le eseesega o amioga. E ui o nei eseesega e mafai lava i taimi uma, i le suʻesuʻega o loʻo i ai nei, e foliga mai e le talafeagai mo nisi o mafuaaga. O faʻatusatusaga i le Neural na faatoa faia pe afai o matua e sili atu le tomai i le galuega ma sa matauina o le a taulai tele i galuega. O le vaitau o vaʻaiga eseese sili ona lelei o le taimi lea i le va o le mea faigaluega ma le ulu atu i totonu o le meaʻai, ae o le tele o le latency o lenei amio na foliga tutusa lava mo le lua tausaga. E le gata i lea, o le eseesega o le vavalalata e masani lava ona matauina i ni nofoaga faapitoa (eg, ao faagasolo le tauia o taui) ae le o isi (faataitaiga, tali i le faamasinoga-amata amata), ma e ui lava o le taimi masani o le faatoaagaina o le neuronal e masani lava ona ese eseese, o le taimi o le taofia o le neuronal na tutusa lava le tutusa i itu uma o le faiʻai o vaitausaga taʻitasi. Faʻatasi, o nei suʻesuʻega o loʻo ogatusa ma le faʻamatalaga e iai vaʻaiaiga masani o le vaitau o tausaga, aemaise lava i le DS, e tusa lava pe masani ai amioga / siosiomaga, lea e talanoa i feeseeseaiga i le fausaga fausaga, lelei le gaioiga, ma / poʻo le aʻafiaga o le tino mea na tupu.

I le faaiuga, na matou iloa ai o mea taua na tutupu i le taui na matua aʻafia i le DS o talavou ae le o tagata matutua, lea e mafai ona faʻaalia ai se nofoaga fou i totonu o fesoʻotaʻiga e aʻafia ai amioga e masani ai tausaga ma fomaʻi. O lenei faʻatulagaga o le gaallia o le basal o se vaega tutotonu i le masani ai ma le manatua, faʻavaeina o masani, ma isi vaega o amioga faʻamalosia, ma o ona faʻaletonu e fesoʻotaʻi ma faafitauli faʻapitoa (psychiatric problems)41-43). O le mea lea, o le aʻoaʻo atili e uiga i le auala e suia ai galuega a lenei itulagi e ala i le atinaʻe, faatasi ai ma ana fegalegaleaiga ma isi vaega o le faiʻai, o le a sili ona taua i lo tatou malamalamaaga i le faʻaogaina o vaivaiga o le talavou ma le lumanaʻi o le faʻasologa o galuega faʻapitoa. O le lavelave o le tauleʻaleʻa amio ma le faʻalauiloaina o le mafaufau e foliga mai e televaveina, e aofia ai le tele o itu faiʻai. O le mea lea, o le DS o se tasi lea o le tele o faʻalapotopotoga e fegalegaleai ai (ae le o le vavaeeseina) e ono taua i le amio ma le mafaufau mama o le talavou. O lo matou faʻamoemoe o le faʻaaogaina o metotia e pei o le tamaititi electrophysiological recording ma le faʻapipiʻiina o amioga e faʻaaogaina ai suʻesuʻega o vaʻaiga o le gaosiga o le vaitau o tausaga, e mafai ai ona amata ona tatou talisapaia ia mea o loʻo iai i le tulaga o le tauleʻaleʻa talavou.

Mea ma Metotia

Mataupu ma Togafitiga.

Na talia e le Iunivesite o Pittsburgh Animal Care and Use Committee ia taualumaga a manu. Tupulaga matutua (aso postnatal 70-90, n = 12) ma le maʻitaga maʻitaga (aso faʻapipiʻi 16; n = 4) O vavao a Sprague-Dawley (Harlan) sa i totonu o le vitaria pulea soifuaga ma le 12-h o le malamalama / pouliuli (malamalama i le 7: 00 PM), ma le ad libitum e faʻaaogaina ai le vaʻai ma le vai. E leʻi sili atu nai lo le ono tamaʻitaʻi tamaʻitaʻi na lisiina tusi, ma na faʻamaʻaʻaina i le aso postnatal 21 (n = 16). O taotoga matutua na faia ina ua maeʻa le 1 wk o le masaniga i fale. O taotoga laiti na faia i le aso o le aso 28-30. E valu laina eletise mita eletise na totoina i NAc poo DS (SI Mea ma Metotia). Faamaumauga sa faia e pei ona faamatalaina muamua (28) ao faia e rati se galuega amio. O iunite nofofua na vaʻaia e faʻaaoga ai le Offline Sorter (Plexon) e ala i le tuʻufaʻatasia o le tusi faʻaaoga ma le faʻaaogaina o fuainumera (44).

Amioga.

Sa faʻatautaia taualumaga o faʻataʻitaʻiga e pei ona faʻamatalaina muamua (28, 45). Rats na aʻoaʻoina e faia se meafaigaluega mo mea taumafa o le pellet (Mati. 1A ma SI Mea ma Metotia). I taimi taʻitasi, o le aofaʻiga o faʻataʻitaʻiga, o le avega masani mai le faʻataʻitaʻiga o loʻo i ai i le meafaigaluega, ma le taofiofi mai le mea faigaluega i le toe maua mai o le pellet na iloiloina. O le vaitaimi o le umi o le taimi na faia ai ANOVAs na faʻaaogaina le polokalama SPSS i nei metotia uma (α = 0.05), faʻatasi ai ma faʻamaufaʻailoga laiti i lalo ifo o le mea na solia ai le talitonuga.

Suesueina o le Electrophysiology.

Na suʻesuʻeina faʻamaumauga ole electrophysiological e faʻaaoga ai tusitusiga tusitusi a Matlab (MathWorks) faʻatasi ai ma galuega mai le mea faigaluega a le Chronux (http://chronux.org/). O suʻega taʻitasi na faʻavae i luga o le taimi o le peri-event e faʻasalalau-fuainumera histograms i faʻamalama e faʻatatau i gaioiga o galuega. O le potu nofofua taʻitasi o le Z-o le faʻavaeina masani e faʻavae i luga o fuainumera ma le SD card o iunite taitasi i le taimi o le vaitaimi (se faamalama 2-s e amata ai le 3 s ao leʻi amataina). O le fuainumera o le vaega o le iunite o loʻo faʻataʻapoʻapoʻaina i galuega. O faʻatusatusaga faʻatusatusa o le talavou ma le matutua o le vaega o gaoioiga sa faia i luga o se taimi muamua taimi o fenumiai fiafia (0.5-s windows i le maea ai, muamua ma le maeʻa o meafaigaluega, ma muamua ma pe a uma ona ulu atu i le mea e faaaoga ai meaai) e faʻaaoga ai le suega a le Wilcoxon ( tuuina atu e Z-values), Faʻatonutonu Bonferroni mo faʻatusatusaga e tele. O le manatu le aoga na teena i lenei auiliiliga pe a P 0.01. Ata S1 ma S2 e faʻatusa i le faʻalauteleina o le vaʻaiga o le vaeluaga (LOESS) faʻasalalauga faʻavaomalo i luga o faʻalavelave lima e toʻalua o loʻo gaoioi i laasaga taʻitasi taʻitasi e ala i ata vitio i le taimi o sauniga 4-6. O le taimi vitio e faʻatusalia ai le atinaʻe o le gaioiga e ala i tofotofoga o taimi taʻitasi. Na faʻavasegaina foi iunite e pei ona faʻamalosia pe taofia i ni faamalama taimi faapitoa pe afai latou te aofia i le tolu laina 50-ms sosoo Z ≥ 2 poo Z ≤ -2, mulimuli ane. O nei taʻiala na faʻamaonia e pei o le faʻaitiitia o le faʻaititia o fua faʻatusatusa e ala i auiliiliga a le nontrarametric analystra e pei ona faʻamatalaina muamua (39) (SI Mea ma Metotia). I le taimi lava na faʻavasegaina ai iunite, χ2 auiliiliga na faia i luga o ni mataitusi muamua o le fiafia mo vaega uma e gaoioi, taofia, ma le le mautonu. Na o le taua χ2 o suega na mulimuli mai i le meli Z-e fia maua ni vaega se lua e fuafua ai le eseesega o vaega taua. O le manatu le aoga na teena pe a P <0.05, faʻailoa i le Laulau 1 ma le lototele. Ina ia faʻavasegaina le taimi o le faʻafaigaluegaina o le iunite (e pei o le faʻamalosia pe le faʻatagaina), na faia suʻega o vaega i 500-ms matalalaga faagaeetia (i ni laʻasaga 250-ms) i taimi tetele feniteli-lokaina i gaioiga o mea.

Ina ua uma ona aveese ia tofotofoga ia na maua mai ai le eletise o le voltage LFP o loo i ai le faapipiiina o meafaitino po o fafo (± 3 SD mai le voltage voltage), na fuafuaina le spectra eletise faataitai mo mataupu taitasi e faaaoga ai le suiga vave Fourier (SI Mea ma Metotia). O le matamataina o le eletise na taugata mo vaitausaga taʻitasi. T-o le eseesega o faafanua e faʻatusatusaina ai le malosi o le LFP malosi o le talavou ma tagata matutua spectrograms mo taimi uma • faʻataʻitaʻiga faʻasologa faʻasolosolo ina ia faʻamalamalama ai mea e talitutusa ma vavalalata o tausaga.

Faaopoopoga mea

Lagolagoina Faamatalaga:

tautinoga

Lagolago mo lenei galuega na saunia e le National Institute of Health Health, le Pittsburgh Life Sciences Greenhouse, ma le Andrew Mellon Foundation Predoctoral Fellowship (i le DAS).

Faamatalaga Faʻamatalaga

 

Fai mai tusitala e leai se feteenaʻiga tului.

O lenei tusiga o se PNAS Direct Submission.

O lenei tusiga e aofia ai faʻamatalaga lagolago i le initaneti www.pnas.org/lookup/suppl/doi:10.1073/pnas.1114137109///DCSupplemental.

mau faasino

1. Spear LP. O le mafaufau o le tagata matua ma ona uiga e uiga i le matua. Neurosci Biobehav Rev. 2000;24: 417-463. [PubMed]
2. Adriani W, Chiarotti F, Laviola G. Faʻateleina suʻesuʻega fou ma le faʻapitoa o le ammonitamine i le faʻaogaina o nifo e masani ona faʻatusatusa i lauusiusi matutua. Behav Neurosci. 1998;112: 1152-1166. [PubMed]
3. Stansfield KH, Kirstein CL. Aafiaga o le fiafia i amioga i le tauleʻaleʻa ma le matutua. Dev Psychobiol. 2006;48: 10-15. [PubMed]
4. Stansfield KH, Philpot RM, Kirstein CL. O se meaola manu o le sailia o lagona: O le ratine talavou. Ann NY Acad Sci. 2004;1021: 453-458. [PubMed]
5. Steinberg L. O se vaaiga faʻafesoʻotaʻi faʻale-agafesootai e uiga i le lamatiaga o le tauleʻaleʻa. Dev Faʻaaliga 2008;28: 78-106. [PMC free article] [PubMed]
6. Paus T, Keshavan M, Giedd JN. Aisea e afaina ai le tele o le mafaufau i le taimi o le talavou? Nat Rev Neurosci. 2008;9: 947-957. [PMC free article] [PubMed]
7. Pine DS. Faʻalauteleina o le fatu ma le amataina o faʻafitauli o le mafaufau. Semina Clin Neuropsychiatry. 2002;7: 223-233. [PubMed]
8. Spear LP. Le Neuroscience Faʻasalalau o le Tauleʻaleʻa. Niu Ioka: Norton; 2010.
9. Salamone JD, Correa M. Motugaafa manatu o le faʻamalosia: O aʻafiaga mo le malamalama i le amio o le nucleus accumbens dopamine. Behav Brain Res. 2002;137: 3-25. [PubMed]
10. Jog MS, Kubota Y, Connolly CI, Hillegaart V, Graybiel AM. Fausiaina fale e le masani ai amioga. Saienisi. 1999;286: 1745-1749. [PubMed]
11. Geripela AM. O le gaioiga basal: Aoaoina o togafiti fou ma alofa i ai. Curr Opin Neurobiol. 2005;15: 638-644. [PubMed]
12. Packard MG, Knowlton BJ. O le aʻoaʻoga ma le manatuaina o galuega a le gaiolia basal. Annu Rev Neurosci. 2002;25: 563-593. [PubMed]
13. Yin HH, Ostlund SB, Balleine BW. Faʻaauau le taʻitaʻiina o aʻoaʻoga i tua atu o le dopamine i totonu o le nuʻitau: O galuega faʻavae o fesoʻotaʻiga ganglia cortico-basal. Eur J Neurosci. 2008;28: 1437-1448. [PMC free article] [PubMed]
14. Leo P, Vanderschuren LJMJ, Groenewegen HJ, Robbins TW, Pennartz CMA. Tuʻuina o se tui i luga o le vaeluaga o le vaeluaga o le vaega. Trends Neurosci. 2004;27: 468-474. [PubMed]
15. Costa RM. Palasitika faʻasolosolo fesoʻotaʻiga mo gaioiga aʻoaʻoga: O le a le faʻafitauli o le dopamine i ai? Ann NY Acad Sci. 2007;1104: 172-191. [PubMed]
16. Kelley AE, Domesick VB, Nauta WJ. O le suʻesuʻeina o le amygdalostariatal i le rat-o se suʻesuʻega faʻatematika i auala o le anterograde ma le retrograde. Neuroscience. 1982;7: 615-630. [PubMed]
17. Powell EW, Leman RB. Sooga o le nucleus accumbens. Brain Res. 1976;105: 389-403. [PubMed]
18. Moore RY, Koziell DA, Kiegler B. Mesocortical dopamine projections: O le faʻailoga e fitu. Trans Ne Neurol Assoc. 1976;101: 20-23. [PubMed]
19. Mogenson GJ, Jones DL, Yim CY. Mai le faʻamalosi e fai: Faʻatonuga i le va o le limbic system ma le afi. Prog Neurobiol. 1980;14: 69-97. [PubMed]
20. Ernst M, Pine DS, Hardin M. Triadic faʻataʻitaʻiga o le neurobiology o amioga faʻamalosia i le talavou. Mafaufauga Psychol. 2006;36: 299-312. [PMC free article] [PubMed]
21. Casey BJ, Getz S, Galvan A. O le faigata matua. Dev Faʻaaliga 2008;28: 62-77. [PMC free article] [PubMed]
22. Geripela AM. Uiga, tu masani, ma le faiʻai fuafuaina. Annu Rev Neurosci. 2008;31: 359-387. [PubMed]
23. Logothetis NK. O le faavae o le toto-o le okesene-faʻalagolago i le faʻaoʻoina o le faʻamaʻi faʻamaʻi. Philos Trans R Soc Lond B Biol Sci. 2002;357: 1003-1037. [PMC free article] [PubMed]
24. Kimchi IY, Torregrossa MM, Taylor JR, Laubach M. Neuronal faʻasologa o meafaigaluega i totonu o le fale. J Neurophysiol. 2009;102: 475-489. [PMC free article] [PubMed]
25. van der Meer MA, Johnson A, Schmitzer-Torbert NC, Redish AD. Faʻasalaga le tolu o le faʻamatalaga o faʻamatalaga i totonu o le telefoni i fafo, o le telefoni feaveaʻi, ma le hippocampus i luga o se galuega faʻapitoa e fai ai filifiliga faʻapitoa. Neuron. 2010;67: 25-32. [PubMed]
26. Schultz W, Tremblay L, Hollerman JR. Faʻaaogāina o taui i totonu o le corimex orbitofrontal cortex ma le basal ganglia. Cereb Cortex. 2000;10: 272-284. [PubMed]
27. O'Doherty J, et al. Dissociable matafaioi o ventral ma dorsal striatum i mea faigaluega tulaga. Saienisi. 2004;304: 452-454. [PubMed]
28. Sturman DA, Moghaddam B. Faʻaitiitia le faʻaaogaina o le neuronal ma le faʻamaopoopoina o le tamaititi muamua i le taimi o faʻatosinaga amio. J Neurosci. 2011;31: 1471-1478. [PMC free article] [PubMed]
29. Schilman EA, Uylings HB, Galis-de Graaf Y, Joel D, Groenewegen HJ. O le vavao faʻasalalau i keti topographical projects i vaega tutotonu o le paluga-metamen complex. Neurosci Lett. 2008;432: 40-45. [PubMed]
30. Courtemanche R, Fujii N, Graybiel AM. Faʻafeiloaʻi, faʻalauteleina oscillations faʻasolosolo o le beta-vae e faʻamaonia ai gaioiga gafatia i totonu o le lotoifale i le tulaga o le ala mai o manuki amio. J Neurosci. 2003;23: 11741-11752. [PubMed]
31. DeCoteau WE, et al. Vaʻaia o gasegase i le lotoifale i le tolotolo o le rat i le taimi o tuusaʻo ma faʻatonuina amio. J Neurophysiol. 2007;97: 3800-3805. [PubMed]
32. Aso JJ, Jones JL, Carelli RM. Nocleus accumbens neurons e faʻasolo i ai tau faʻatatau ma le tau faifai pea i totogi o kosi. Eur J Neurosci. 2011;33: 308-321. [PMC free article] [PubMed]
33. Corbit LH, Muir JL, Balleine BW. O le matafaioi a le nucleus o loʻo faʻapipiʻiina i meafaigaluega: O le faʻamaoniga o le vavaeeseina o le tino i le va o le tumutumu ma le atigi gutu. J Neurosci. 2001;21: 3251-3260. [PubMed]
34. Sutherland RJ, Rodriguez AJ. O le matafaioi o le fornix / fimbria ma nisi o faʻavae faʻapitoa i lalo o le aʻoaʻoina ma le manatuaina. Behav Brain Res. 1989;32: 265-277. [PubMed]
35. Ploeger GE, Spruijt BM, Cools AR. Faʻalauiloa ile fanua i le Morris suavai i kusi: O le mauaina o aʻafiaga e afaina i iniseti intra-accumbens o le panibalidol o le dopaminergic counterparter. Behav Neurosci. 1994;108: 927-934. [PubMed]
36. Ernst M, et al. Amygdala ma le nucleus faʻapupula i tali i le mauaina ma le faʻaaogaina o tupe maua i tagata matutua ma tagata talavou. Neuroimage. 2005;25: 1279-1291. [PubMed]
37. Galvan A, et al. O le atinaʻe muamua o le faʻalavelave e fesoʻotaʻi ma le cortex orbitofrontal atonu e ono aʻafia ai amioga e ono aʻafia ai i le taulealea. J Neurosci. 2006;26: 6885-6892. [PubMed]
38. Bjork JM, et al. Faʻaauau-na mafua ai le faʻamalosia o le faiai i talavou: O mea tutusa ma eseesega mai talavou matutua. J Neurosci. 2004;24: 1793-1802. [PubMed]
39. Geier CF, Terwilliger R, Teslovich T, Velanova K, Luna B. Faamoemoega i le taulimaina o taui ma lona aafiaga i le pulea o le taofiofia i le talavou. Cereb Cortex. 2010;20: 1613-1629. [PMC free article] [PubMed]
40. Somerville LH, Casey BJ. Atinaʻeina o neurobiology o le pulea o le mafaufau ma le faʻaosofiaina. Curr Opin Neurobiol. 2010;20: 236-241. [PMC free article] [PubMed]
41. Krishnan V, Nestler EJ. Faʻafesoʻotaʻi mole molemoa i le lagona: Faʻamatalaga fou i le biology of depression. Am J Psychiatry. 2010;167: 1305-1320. [PMC free article] [PubMed]
42. Fineberg NA, et al. Suʻeina o amioga malolosi ma le faʻamalosi, mai faʻataʻitaʻiga manu i faʻasalaga: O se tala faʻamatalaga. Neuropsychopharmacology. 2010;35: 591-604. [PMC free article] [PubMed]
43. Koob GF, Volkow ND. Neurocircuitry of addiction. Neuropsychopharmacology. 2010;35: 217-238. [PMC free article] [PubMed]
44. Homayoun H, Moghaddam B. Nebitofrontal neurons e pei o se taʻaloga masani mo vailaʻau faʻamaʻi ma vailaʻau faʻasolosolo. Faʻaalia Natl Acad Sci USA. 2008;105: 18041-18046. [PMC free article] [PubMed]
45. Sturman DA, Mandell DR, Moghaddam B. Tagata talavou e faaalia eseesega o amio mai tagata matutua i taimi o aʻoaʻoga a le aufaigaluega ma le faʻaumatia. Behav Neurosci. 2010;124: 16-25. [PMC free article] [PubMed]