O le Matafaioi a le Ulu i le Atinaʻeina ole Tupulaga Talavou (2010)

Hum Brap Mapp. 2010 Iuni; 31(6): 926-933.

Lomia i luga o le initaneti 2010 May 3. Tui:  10.1002 / hbm.21052
PMCID: PMC3410522

lē faʻatino

O le talavou e faasino i le vaitaimi o le tuputupu aʻe o le tino ma le mafaufau i le va o le tamaitiiti ma le matua. O le amataga o le talavou e taulaʻi atu i le amataga o le talavou, lea e aumaia ai suiga tetele i le maualuga o le hormone ma le tele o suiga faaletino. O le amataga o le talavou e fesoʻotaʻi foʻi ma suiga loloto i faʻamalosi, faʻaosofia, mafaufauga, ma le olaga lautele; o nei suiga e faʻaauau i le taimi o le talavou. O loʻo faʻateleina le numera o suʻesuʻega neuroimaging e vaʻavaʻai i le atinaʻeina o le faiʻai, e le gata i le faʻatulagaina ma le faʻatinoga, i le taimi o le talavou. Toeitiiti lava o nei suʻesuʻega ua faʻamatalaina le atinaʻe e ala i le faʻasologa o tausaga, lea e faʻaalia ai le malosi-ae le o le tasi-faʻatasi-faʻatasi ma le laʻititi. E itiiti lava ni su'esu'ega o le neuroimaging e feso'ota'i ai le atina'eina o fai'ai ma le la'asaga talavou, ae o lo'o iai fa'amaoniga fa'amaonia e fa'ailoa mai e ono iai se sao taua o le talavou i nisi o vaega o le fai'ai ma le atina'eina o le mafaufau. I totonu o lenei pepa matou te faʻamatalaina lenei suʻesuʻega, ma matou fautua atu, i le lumanaʻi, suʻesuʻega neuroimaging atinaʻe o le talavou e tatau ona mafaufau i le matafaioi o le talavou. Hum Brain Mapp, 2010. © 2010 Wiley-Liss, Inc.

uputatala: talavou, talavou, atinaʻe, hormones, prefrontal cortex

FAATOMUAGA

O le talavou o le vaitaimi o le matua faaletino, mafaufau, ma agafesootai i le va o le tamaitiiti ma le matua [Lerner ma Steinberg, 2004; Sisk ma Foster, 2004]. O le amataga o le talavou e tupu i le amataga o le talavou ma o lea e iloga ai suiga tetele i le maualuga o le homone ma foliga vaaia faaletino (e aofia ai le tuputupu aʻe vave o le tino, suiga i foliga, ma le faʻaalia o uiga faʻafeusuaiga lona lua). I le taimi lava e tasi, e tele suiga o tupulaga i agafesootai, a'oga, ma isi aafiaga o le si'osi'omaga, ma e masani lava ona ulu atu i se tulaga o suiga loloto o le mafaufau. O le faaiuga o le talavou e fai mai e tupu pe a maua e se tagata se tulaga mautu o se tagata matua, o le taimi lea o le a oʻo ai le tele o suiga o le laititi o le a oʻo i le maeʻa, a itiiti mai i malo faʻapisinisi [Choudhury, 2010; Lerner ma Steinberg, 2004]. I le taimi atoa o le talavou, e iai suiga i le fausaga ma le galuega a le faiʻai. O fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga i le tele o nei suiga ua fa'ailoa mai ai le mafai ona fai so'otaga i le laititi.

E itiiti se mea e iloa e uiga i le va o le talavou ma le atinaʻeina o neural i tagata. Ae ui i lea, o le tele o faʻamaoniga mai suʻesuʻega a manu e le o ni tagata e taʻu mai ai o mea e tutupu i le hormonal o le talavou e faʻaalia ai aafiaga loloto i le matua o le faiʻai ma amioga [Cahill, 2006; Sisk ma Foster, 2004; Tautala, 2000]. O nei suiga e faʻaleleia ai manatu, faʻaosofia, ma le faʻasologa o amioga a se tagata, mafai ai le faʻaleleia o amioga ma le tutoʻatasi [Sato et al., 2008]. I tausaga talu ai nei, o se numera laʻititi ae faʻatupulaia o suʻesuʻega a le tagata ma suʻesuʻega neuroimaging, e aofia ai i le faitau aofaʻi o loʻo i ai faʻalavelave faʻalavelave, ua tuʻuina atu faʻamaoniga faʻamaonia e mafai e hormones pubertal ona aʻafia ai le fausaga ma le gaioiga o le atinaʻeina o le faiʻai o le tagata.

MATUA: O LE AMATAGA O LE TALATA

O le amataga o le talavou e faʻaalia i suiga i le tino o se taunuuga o le laititi, lea e aofia ai mea e tolu o le endocrine: adrenarche, gonadarche, ma le faʻagaoioia o le tuputupu aʻe axis [Dorn, 2006; Tautala, 2000]. O le Gonadarche, lea e masani ona faʻaaogaina e fai ma faʻataʻitaʻiga, o se gaioiga faʻaola e amata i le faʻagaoioia o le hypothalamic-pituitary-gonadal axis ma faʻaiʻu i le mauaina o le agavaʻa fanau. O lenei faagasologa e masani ona amata i le va o le 8 ma le 14 tausaga i tamaitai (o lona uiga o le 11 tausaga), ma le va o le 9 ma le 15 tausaga i alii (o lona uiga o le 12 tausaga), i le tali atu i le tuʻuina atu o le gonadotropin-releasing hormone (GnRH) mai le hypothalamus, lea. fa'aosofia le gaosiga o le pituitary o le luteinizing hormone (LH) ma le follicle-stimulating hormone (FSH). O le LH ma le FSH e fa'agaoioia suiga fa'amatua i gonads (ovaries po'o su'ega), lea e tali mai e ala i le mauaina o le malosi fa'atama'i (fa'atupu gates). O ovaries matutua ma su'ega e fa'alilolilo fo'i le gonadal steroids estrogen ma testosterone, i le faasologa. O nei faʻaopoopoga i le gonadal steroids e mafua ai suiga faaopoopo i totoga fanau, ma foliga mai o uiga faʻafeusuaiga lona lua [Susman ma Rogol, 2004].

Adrenache, poʻo le faʻamalosia o le hypothalamic-pituitary-adrenal axis, e masani ona amata muamua nai lo le gonadarche, masani i le va o le ono ma le iva tausaga i fafine, ma le tausaga mulimuli ane i tama [Dorn, 2006; Grumbach ma Styne, 2003]. Adrenal androgens (tumu vaivai o gonadal testosterone) amata ona tulaʻi i le amataga o le adrenarche ma faʻaauau pea ona faʻateleina seia oʻo ina latou oʻo i se tumutumu i le amataga o le 20s [Worthman and Stallings, 1997]. O nei fa'atuputeleina o le adrenal androgens e saofagā i le atina'eina o uiga fa'afeusuaiga lona lua e pei o le axillary ma le pubic hair ma suiga i le afu afu / manogi o le tino. E mafai foi e le adrenarche ona faʻatupuina aʻafiaga faʻamatuʻu e amata aʻo leʻi oʻo i le vaitau e masani ona manatu o le talavou; peitai, o nei aafiaga e le o malamalama lelei [Dorn, 2006].

O le mea lona tolu o le hormonal e tupu i le taimi o le talavou o le faʻagaoioia o le tuputupu aʻe, e mafua ai le tuputupu aʻe o le laina i le 12 tausaga i teine ​​ma le 14 tausaga i tama, faʻapea foʻi ma suiga i le tino ma le tuufaatasiga [Marshall ma Tanner, 1969, 1970].

Aafiaga O LE FAI I LE FAI MA AMIO

O le gonadal steroid hormones o le estrogen ma le testosterone, faʻapea foʻi ma a latou vaega vaivai o le tino, e aʻafia ai foliga vaaia o le tino. E aafia ai foi le fai'ai ma amioga. O nei aʻafiaga o loʻo faʻamoemoeina e tupu e ala i ni faiga faʻapitoa se lua: faʻatulagaina ma le faʻagaoioia [Schulz et al., 2009; Sisk ma Foster, 2004]. O aʻafiaga faʻalapotopotoga e tupu muamua ma faʻataʻitaʻiga, faʻatasi ai ma galu o le testosterone male male defeminizing neural circuits i tane, ma le leai o se testosterone e mafua ai se faʻataʻitaʻiga neural fafine. O a'afiaga fa'atosina e tupu ile la'ititi, a'o fa'agaoioi hormones fa'ama'i gonadal i neural circuits e fa'agasolo e fa'aosofia ai amioga a tagata matutua ile fa'asologa; o se faʻafouina lata mai o lenei dichotomy o loʻo taʻu mai ai o faʻalavelave faʻafuaseʻi o le laʻititi o loʻo faʻapipiʻiina ai le neural circuits mo amioga faʻaagafesootai matutua ma fanautama [Schulz et al., 2009; Sisk ma Foster, 2004]. O le mea moni, e faʻavae i luga o suʻesuʻega mai suʻesuʻega a manu e le o se tagata, ua fautua mai ai o mea na tutupu i le hormonal o le talavou e mafua ai se vaitaimi lona lua o le toe faʻatulagaina ma le palasitika i le faiʻai [Sisk and Foster, 2004]. I totonu o tagata, e ui i lea, e itiiti lava le malamalama i sootaga patino i le va o le talavou ma le atinaʻeina o faiʻai talavou.

O su'esu'ega a manu o lo'o fa'ailoa mai ai o hormones fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga e fa'atino ai ni a'afiaga autu e tolu i amioga i le taimi o le matua, e ala i fausaga fa'apitoa ole fai'ai. O le a'afiaga muamua o le fa'afaigofieina o amioga fa'atupu sa'o, lea e tupu tele i le hypothalamus. O le aʻafiaga lona lua e ala i le toe faʻatulagaina o vaega faʻapitoa ma fesoʻotaʻiga o le faiʻai, e aofia ai le cortex vaʻaia [Nunez et al., 2002], amygdala, ma hippocampus [Hebbard et al., 2003; Romeo ma Sisk, 2001; tagai foi Shen et al., 2010]. O le mea lea e mafua ai le suia o fegalegaleaiga faʻalogo, faʻataʻitaʻiga i le manogi poʻo le vaʻaia o paaga faʻafeusuaiga poʻo tagata tauva [Sisk and Foster, 2004], lea e ono faafaigofieina ai nisi o suiga o le mafaufau ma le faaosofia i le laititi. O le lona tolu o aʻafiaga o hormones o le laʻititi e tupu mai i faʻasologa o faiʻai e faʻatatau i taui e pei o le nucleus accumbens, ma auala dopaminergic i le pito i luma. O a'afiaga nei e mana'omia mo le fa'atūina o le fa'aosofia malosi e su'e avanoa fa'atama'i. Mo se faʻataʻitaʻiga, i totonu o le rodent nucleus accumbens, faʻateleina le faʻatuputeleina o le testosterone remodel neural circuits e aʻafia ai le faʻaosofia i amioga saili taui, e aofia ai amioga faʻafeusuaiga [Sato et al., 2008]. E mafai ona amata faʻaaogaina e hormones adrenarchel (DHEA ma DHEAS) aʻafiaga tutusa i le faiʻai ma amioga aʻo leʻi amataina le gondarche, ae o nei aʻafiaga e le malamalama lelei. E manino lava le manaʻomia mo nisi suʻesuʻega e taulaʻi i laʻasaga muamua o le laʻititi / adrenarche e faʻalauteleina ai le malamalama i nei vaega o le laititi ma le atinaʻeina o faiʻai ma amioga [vaai Dorn, 2006; mo talanoaga].

FUAFUAINA O LE TAMAITIITI I SU'ESU'EGA O LE ATINA'E O LE FA'A'I

E itiiti se mea e iloa e uiga i suiga faʻapitoa i le tuputupu aʻe o le faiʻai o le tagata. O le faʻalauteleina o le malamalama i nei vaega o le a manaʻomia ai le faʻaeteete i laʻasaga e lua: faʻapitoa ma metotia. I le manatu, o le a manaʻomia ai le atinaʻeina ma le faʻaleleia o faʻataʻitaʻiga o le atinaʻeina o faiʻai talavou e faʻatatau i vaega faʻapitoa o le matua matua (faʻataʻitaʻiga o hormones faʻapitoa) e mafua ona fesoʻotaʻi ma vaega patino o le faiʻai ma suiga o amioga. I le auala, e mana'omia ai su'esu'ega ua fuafuaina ma le filifilia o fa'ata'ita'iga ma fua o le la'ititi e fa'ataga ai le su'ega o nei manatu fa'apitoa. Talu ai ona o le matua ma le matua o le matua e masani ona faʻamaopoopoina (ma o le matua e faigofie ona fuaina ma le saʻo lelei ma le faʻamaonia, ae o le talavou e masani ona faʻatusatusa i fua faʻatatau e le faigofie ona faʻamaonia), o loʻo i ai se manaʻoga mo suʻesuʻega ma mamanu e faʻamalamalama manino ai le laʻititi ma le matua. a'afiaga (fa'ata'ita'iga o le su'eina o fa'ata'ita'iga e tutusa le matutua ma le vasega ae 'ese'ese ile matua o le matua, ona toe su'esu'e fa'aumi).

O nei sini e laga ai le tele o mataupu e uiga i le auala e fuaina ai vaega patino o le matua matutua i suʻesuʻega a le tagata. Mo se amataga, o le talavou e le o se mea puupuu pe o se mea e tasi, ae nai lo lena, e aofia ai le tele o auala maʻoti ae faʻaletino e faʻalautele i le tele o tausaga [Dorn, 2006]. E pei ona faʻamatalaina muamua, o nei faiga e aofia ai le faʻagaoioia o le adrenal, gonadal, ma le tuputupu aʻe o hormone system, ma faʻaopoopo i le tele o aʻafiaga tuusaʻo ma le le tuusao, mai le tuputupu aʻe o le tuputupu aʻe i le suia o le tagata lava ia. Ole fua sili ona talafeagai ole la'ititi ole a fa'alagolago ile vaega ole fesili su'esu'e fa'apitoa ile su'esu'ega ta'itasi.

Ole fua masani ole la'ititi ole Tanner Stage. O le fa'asologa o Tanner e fa'avasegaina tagata ta'ito'atasi i se fua fa'atatau o le la'ititi mai le 1 i le 5, i luga o le fa'avaeina o lauulu fa'atalafu ma le fa'atupuina o le susu i tama'ita'i, ma le fa'atupuina o le tino i tama [Tanner, 1971; Tanner ma Whitehouse, 1976]. Ole fa'asologa ole Tanner ile su'ega fa'aletino e tatau ona faia e se foma'i a'oa'oina. E tele tapulaa i le fa'atulagaina o Tanner. O le fua na fa'avaeina e fa'atatau i se fa'alapotopotoga fa'a-tagata e tasi (atonu e iai fe'ese'ese'esega fa'a-tagata) ma i se fa'ata'ita'iga la'ititi o tamaiti e 200. O tama'ita'i lapo'a mamafa o le a matele ina le sa'o le fa'atulagaina, ona o le fa'alagolago i le fa'atulagaina o le fa'atupuina o le susu, lea e mafai ona fa'asesē fa'atatau i se su'esu'ega va'ai mama. E ui lava i nei tapulaʻa, o le faʻatulagaina o Tanner ua leva ona taʻua o le tulaga auro mo le fuaina o le talavou [Dorn, 2006].

E tusa ai ma atugaluga ua ta'ua i luga, e ono manatu o le faia o Tanner e ala i su'esu'ega faaletino e mafai ona fa'aopoopoina i su'esu'ega o hormonal, talu ai o nei fua fa'atatau o hormones o le tino ma le gonadal (po'o le adrenal/gonadal-releasing) i luga mai o latou aafiaga faaletino. Ole su'ega ole Hormone e mafai ona fa'atuputeleina le aoga mo le fuaina o le tulaga o le tama'ita'i i le lumana'i; ae ui i lea, i le taimi nei e le o manino pe faʻafefea ona tuʻufaʻatasia fua o le homone ma (pe faʻaoga faʻatasi ma) isi fua e pei o Tanner stages [vaai Shirtcliffe et al., 2009]. O lo'o iai fo'i isi mataupu fa'atino e fa'atatau i fua fa'atatau o le hormonal, e aofia ai le tau, avega o mataupu, ma le mea moni e fesuisuia'i le maualuga o hormones o le matua'i matutua i ta'amilosaga ta'i masina ma ta'amilosaga. E itiiti suʻesuʻega na faia e faʻatusatusa ai le maualuga o le homone i faʻataʻitaʻiga ola eseese (faua, toto, urine) faʻatasi ai ma faʻataʻitaʻiga a Tanner e suʻesuʻeina e fomaʻi [vaai Dorn, 2006; Shirtcliffe et al., 2009], o lea e le o manino pe fia le mamafa e tatau ona tuʻuina atu i le maualuga o le hormone. I se tulaga faʻavae, mo se faʻataʻitaʻiga, o nisi suiga o le neurobehavioral i le talavou atonu o se taunuuga tuusaʻo o le faateleina o le maualuga o le hormone i luga o neural system faapitoa i le taimi o le atinaʻeina o le faiʻai talavou (ma sili ona faʻatusatusaina i fua o le homone) aʻo isi suiga o le neurobehavioral e ono atagia ai aʻafiaga sili atu (eg. suiga i aafiaga faʻaagafesootai e sili atu ona fesoʻotaʻi saʻo i suiga faʻaletino ma matafaioi faʻaagafesootai, ma sili atu ona fesoʻotaʻi atu i tulaga o Tanner nai lo soʻo se suiga faʻapitoa ole hormone).

O le faia o Tanner e ala i su'esu'ega fa'aletino a se foma'i agava'a e mafai ona laga ai ni mataupu fa'atino e uiga i le talafeagai ma le faigofie. E masani lava o lenei mea e sili ona ausia i le tulaga o le faia o se su'ega "soifua maloloina" puupuu. O lona uiga, o le fa'atulagaina o Tanner e mafai ona avea ma se vaega o se su'ega fa'alesoifua maloloina fa'aletino masani ma o lea e le tatau ai ona feso'ota'i ma so'o se fa'ailoga po'o popolega fa'ale-aganu'u (i tua atu o se siaki masani o le soifua maloloina faaletino). Ae ui i lea, o le tau (taimi fomaʻi, potu faʻapitoa ma meafaigaluega mo se suʻega faʻaletino, ma le faʻamatalaina o taualumaga i le talavou ma le aiga) e mafai ona faʻalavelaveina mo le tele o suʻesuʻega suʻesuʻega. O le mea lea, e taua tele le mafaufau i isi auala e faʻatusatusa ai le matua o le matua, e pei o iloiloga e ala i le lipoti a le tagata lava ia fesili. Ose numera tele o su'esu'ega ua su'esu'eina e le tagata lava ia (po'o matua-fa'atauina) tulaga Tanner e fa'aaoga ai le Petersen Development Scale [PDS; Petersen et al., 1988]. Ole fesili lea e aofia ai mea e iloilo ai le tuputupu aʻe o lauulu, suiga o le paʻu, ma le tuputupu aʻe o le tuputupu ae, ma mea faʻapitoa e pei o le faʻataʻitaʻiga ma le faʻatupuina o susu i tamaʻitaʻi, ma le tuputupu aʻe o le itutinosa ma lauulu mata i tama. E pei o lea, o le PDS e fuaina se togi tuʻufaʻatasia o le laititi lea e aofia ai aʻafiaga o hormones o le tino ma le tuputupu aʻe, faʻapea foʻi ma hormones gonadal. O fesoʻotaʻiga ma Tanner e suʻesuʻeina e le fomaʻi e le maualuga tele: o se suʻesuʻega e tasi na maua ai fesoʻotaʻiga i le va o le 0.61 ma le 0.67 i teineiti 11 i le 13 tausaga mo le lipoti a le tagata lava ia PDS [Brooks-Gunn et al., 1987; e sili atu le maualalo o fesoʻotaʻiga mo le PDS lipoti a matua; tagai Shirtcliffe et al. 2009]. O le maualuga o nei fesoʻotaʻiga maualalo e mafua ona o le le saʻo o le faʻavasegaga a le tagata lava ia, poʻo le faʻavaeina maoti, e pei o aʻafiaga maʻoti o le adrenal / tuputupu aʻe ma hormones gonadal, e manaʻomia ona iloiloina. E mafai ona fa'aoga le PDS ma le fa'aeteete e fa'atatau i le tulaga o Tanner pe a le mafai se su'ega fa'aletino. Ae peitaʻi, afai o le fesili suʻesuʻe e le faʻatatau i le maualuga o le hormone ma le Tanner stage, ae e faʻatatau i le tagata lava ia ma le manatu o le tagata lava ia, poʻo le tulaga o le talavou e faʻatatau i tupulaga, e mafai ona finau o le PDS o le fua sili lea ona talafeagai [vaai Dorn. , 2006 mo talanoaga]. I se aotelega, e tatau i tagata suʻesuʻe ona tuʻuina atu le tele o iloiloga poʻo le fea itu o le talavou e sili ona fetaui ma a latou fesili suʻesuʻe ma filifili a latou fua o le talavou (ma le ata atoa o le suʻesuʻega) e tusa ai.

TATAU MA LE ATINA'E O LE FA'A'I FA'A'OA'O E PE'I FA'ATAUINA I LE MRI

O le o'o mai o faiga fa'ata'ita'iga o le fai'ai e le fa'asalaina, aemaise le fa'ata'ita'iga fa'amaneta (MRI), ua mafai ai ona su'esu'eina le atina'eina o le fai'ai o le tagata ola. O suiga tau atinaʻe ua faʻamatalaina i le faʻaaogaina o le MRI e aofia ai suiga i le aofaʻi o mea efuefu ma paʻepaʻe, ma suiga i le microstructure mea paʻepaʻe.

Atina'e o Mea Efuefu a Talavou

O le aofaʻi o mea efuefu cortical (lona mamafa, voluma, ma le mafiafia) e suia i le taimi o le laʻititi ma le talavou i se itulagi-faʻapitoa ma le tele o le le laina [Giedd et al., 1999; Shaw et al., 2008; Sowell et al., 1999; Tamnes et al., 2009; vaai eg Blakemore, 2008 mo iloiloga]. I luga o le tele o le pito i luga o le tino, o le atinaʻeina o mea efuefu e ogatusa ma se faʻataʻitaʻiga faʻasolosolo faʻatusa-U, muamua faʻateleina le voluma aʻo laʻitiiti, oʻo i se tumutumuga i le talavou, ma faʻaitiitia mautu i le matua. O mea efuefu e aofia ai tino sela, dendrites ma axons nonmyelinated o neu, faapea foi sela glial ma capillaries. O le mea lea, ma faʻavae i luga o faʻamaoniga mai faʻataʻitaʻiga faʻasolopito [eg Huttenlocher, 1979], ua fa'ailoa mai e fa'apea o le fa'afoliga-U fa'atusa o le fa'atupuina o le voluma efuefu o lo'o va'aia i su'esu'ega a le tagata MR e mafua mai i le tupu a'e o le dendritic ma le synaptogenesis, soso'o ai ma le teuteuina o le synaptic [eg Giedd et al., 1999]. O se pepa muamua na saunia e Giedd et al. [1999] na faʻaalia ai lenei faʻasologa faʻasolosolo-U o le atinaʻeina o mea efuefu i luga o le pito i luma, faaletino, ma parietal cortical lobes, e ui lava e le o suʻesuʻega uma na mulimuli mai na maua ai le faʻasologa manino o lenei mamanu (eg Shaw et al., 2008; Tamnes et al., 2009). I Giedd et al., O le pito i luma ma le parietal lobes na maua le maualuga o le lanu efuefu i le 11 tausaga i teine ​​ma le 12 i tama, aʻo leʻi oʻo i se faʻasologa faʻasolosolo o le manifinifi i le matua. O tausaga ia na maitauina ai le maualuga o nei mea i le lanu efuefu e fetaui ma tausaga faʻafeusuaiga o le gondarche amata, lea e taʻu mai ai le mafai ona fegalegaleai i le va o hormones talavou ma le atinaʻeina o mea efuefu. O isi suʻesuʻega a le MRI ua faʻaalia ai le faasolosolo malie o le faʻaalia o feusuaiga i le taimi o le matua, faʻatasi ai ma le faateleina o le amygdala volume i le taimi o le laʻititi i tama tane, ma faʻateleina le maualuga o le hippocampus i fafine naʻo [Lenroot et al., 2007; Neufang et al., 2009]. O le mea lea, e mafai ona sili atu le fesoʻotaʻi atu o le neuroanatomical development i nisi vaega o faiʻai i le talavou nai lo isi vaega faiʻai. Ae ui i lea, e leai ni fua tuusao o le talavou na maua i nei suʻesuʻega.

Le Matafaioi a le Laititi i le Atina'eina o Mea Efuefu

I tausaga talu ai nei, o le tele o suʻesuʻega MRI talavou na suʻesuʻeina atili faʻamatalaga sootaga i le atinaʻeina o faiʻai, itupa, ma le talavou. O se suʻesuʻega MRI faʻavae talavou e Peper et al. [2009b] faʻaalia faʻamaoniga mo se fesoʻotaʻiga lelei i le va o le testosterone maualuga ma le mamafa o mea efuefu i le lalolagi atoa i tane (ae le o fafine), ae o tamaitai na faʻaalia se fesoʻotaʻiga le lelei i le va o le estradiol ma le lalolagi atoa ma le faʻaitulagi o le mamafa o mea efuefu. Pe mafai ona toe fa'atusa nei eseesega o itupa, ma pe moni e fa'apitoa i le itulagi, o lo'o va'aia pea. I isi nofoaga, o faʻamaoniga ua faʻaalia mo aʻafiaga faʻaitulagi ma itupa o faʻataʻitaʻiga o tamaʻitaʻi i luga o fua o le faiʻai. Mo se faʻataʻitaʻiga, Neufang et al. [2009] suʻesuʻeina sootaga i le va o le mamafa o mea efuefu, itupa ma fua o le pubertal i tagata auai e 8-15 tausaga. O fa'ata'ita'iga a le tama'ita'i o lo'o su'esu'eina e le foma'i le tulaga o Tanner ma fa'atosinaina o le plasma o hormones gonadotropic (LH, FSH) ma gonadal (testosterone, estrogen). E tusa lava po o le a le itupa, sa i ai se sootaga lelei i le va o fua o le pubertal (Tanner stage ma le testosterone) ma le lanu efuefu i le amygdala, ma se sootaga le lelei i le va o nei fua ma le hippocampal volume. E le gata i lea, o loʻo i ai aʻafiaga faʻapitoa i itupa: o fafine na faʻaalia se sootaga lelei i le va o le estrogen ma le limbic gray matter, ma o tane na faʻaalia se sootaga le lelei i le va o le testosterone ma le parietal cortex gray matter. O nei su'esu'ega uma e fa'amuamua ma e mana'omia le toe faia, ae o lo'o fa'atusalia ai se laasaga taua muamua i lenei vaega fou o su'esu'ega.

Atina'e o Mea Pa'epa'e a le Autalavou

O le tele o suʻesuʻega a le MRI o loʻo faʻaalia ai le faʻatupulaia o laina papaʻe i le lalolagi atoa i le va o le tamaitiiti ma le talavou, faatasi ai ma lenei faʻatuputeleina faʻagesegese ma faʻamautu i le matua [Giedd et al., 1999; Tamnes et al., 2009]. O lenei si'itaga e 'ese'ese i le va o tama'ita'i i le va o le talavou, fa'atasi ai ma tama o lo'o fa'aalia le fa'atupuina o le si'itia o le pa'epa'e nai lo tama'ita'i [eg Perrin et al., 2008, 2009]. O le faʻateleina o le paʻepaʻe paʻepaʻe tele ua mafua ona o le alualu i luma o le axonal myelination o tausaga ua matauina i faʻataʻitaʻiga faʻasolopito [Benes et al., 1994; Yakovlev ma Lecours, 1967], poʻo se isi itu, i le faʻateleina o le axonal caliber [Paus et al., 2008].

I le faʻaopoopoga i suiga i le tele o mea paʻepaʻe, o suʻesuʻega ua faʻaalia suiga tutusa i le microstructure mea paʻepaʻe. Fractional anisotropy (FA) o se MRI fua e faʻamatalaina ai le tele o le faʻasalalauina o molelaʻau vai i totonu o le faiʻai e anisotropic (e le tutusa i itu uma). Ole maualuga ole FA o lo'o fa'aalia ile diffusion tensor imaging (DTI) -MRI su'esu'ega e manatu e atagia mai ai le fa'atuputeleina o le fa'aopoopoina o fasi pepa pa'epa'e, ona o fa'agasologa e aofia ai le myelination. O suʻesuʻega e faʻaalia i taimi uma le faateleina o le FA i le taimi o le talavou, mo se faʻataʻitaʻiga, i le pito i luma [Barnea-Goraly et al., 2005]. E oʻo mai i le taimi nei, o suʻesuʻega e leʻi faʻaalia ai faʻamaoniga mo faʻataʻitaʻiga faʻafeusuaiga faʻaleagaina ole FA.

O le isi fuataga MRI na faʻaaogaina i le atinaʻeina o le myelin-transfer ratio [MTR: Perrin et al., 2008, 2009]. O le MTR o lo'o tu'uina atu ai fa'amatalaga e uiga i mea o lo'o maua i le macromolecular (eg myelin content) o aano mea papa'e. E le pei o le FA, o loʻo i ai faʻamaoniga mo faʻataʻitaʻiga faʻafeusuaiga-dimorphic o le MTR. Aemaise lava, ua faʻaalia le faʻaitiitia o le MTR i le matua o le talavou i tama [Perrin et al., 2008, 2009]. Ua fautuaina o lenei faʻaititia i le MTR o loʻo atagia mai ai le faʻateleina o le axonal caliber, talu ai o le tele o le caliber, o le itiiti ifo o axons o le a fetaui i totonu o le iunite tutusa o le voluma ata ma o lenei mea o le a iʻu ai i se faʻaititia o le aofaʻi o le myelin [Paus et al. , 2008]. O lo'o tumau pea fesili e fa'atatau i nei su'esu'ega mata'ina i le fa'aaogaina o le MTR: mo se fa'ata'ita'iga, pe alia'e mai nei fa'afeusuaiga a'o le'i o'o, po'o le taimi o le talavou.

Le Matafaioi a le Laititi i le Atinaʻeina o Mea Paʻepaʻe

E 'ese'ese auala o mea papa'e tuputupu a'e ona o se fa'atinoga o fua fa'atatau. O se suʻesuʻega se tasi na lipotia ai se sootaga lelei i le va o le faʻaogaina o le LH ma le mamafa o mea paʻepaʻe i le iva tausaga; o lenei mafutaga e leʻi eseese i le va o itupa [Peper et al., 2009a]. Ae ui i lea, ua faʻaalia i le taimi o le talavou, o le atinaʻeina o le tele o mea paʻepaʻe, faʻapea foʻi ma le MTR, e eseese i le va o itupa. Suʻesuʻega lata mai a Perrin et al. [2008, 2009] na su'esu'eina pe o lenei eseesega e ono mafua mai i hormones o le talavou i lalo mai le LH. Perrin et al. [2008] suʻesuʻeina le sootaga i le va o faʻaaliga faʻaalia o se kenera e faʻapipiʻi ai le androgen (testosterone) receptor, ma le atinaʻeina o mea papaʻe, i tama. O faʻaiʻuga na faʻaalia ai o le eseesega i auala o le atinaʻeina o mea paʻepaʻe i tama e moni lava e fesoʻotaʻi ma tulaga faʻaalia o kenera, e faʻapea o aʻafiaga o le testosterone e mafai ona nafa ma le faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga i le va o le matua ma le paʻepaʻe. I Perrin et al. [2009], o faʻamaoniga na tuʻuina atu mo le faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga i le faiga o loʻo faʻavaeina ai le tuputupu aʻe o talavou i le tele o mea paʻepaʻe.

I le aotelega, o le tele o suʻesuʻega ua faʻaalia ai faʻamaoniga o le gonadotropic ma le gonadal puberty hormones e aʻafia ai le fausiaina o le faiʻai. O isi galuega e manaʻomia e suʻesuʻe ai faiga e faʻavae i lalo ole itulagi-faʻapitoa ma faʻafeusuaiga dimorphism i le va o hormones laʻititi ma le atinaʻeina o faiʻai. Ma le mea mulimuli, o suʻesuʻega e oʻo mai i le taimi nei e leʻi suʻesuʻeina ni fegalegaleaiga talafeagai i le va o le taimi o mea na tutupu i le pubertal ma le fausiaina o le faiʻai; ose vaega lea mo suesuega i le lumanai.

O LE MATAFAIOI A LE TAMAITIITI I LE ATINA'E O LE MANAO

E na'o se numera la'ititi o su'esu'ega fa'ata'ita'iga fa'apitoa na taula'i atu i le a'afiaga o le la'ititi i luga o se fa'agasologa o le mafaufau. O nisi o suʻesuʻega muamua na taulaʻi i le faʻaogaina o foliga. O se suʻesuʻega a Carey et al. [1980] na faʻaalia ai, aʻo faʻaleleia atili le faʻatinoga i se galuega e iloagofie ai foliga i le sefulu tausaga muamua o le olaga, na sosoo ai ma le faʻaitiitia o le faʻatinoga pe a ma le 12 tausaga. i se su'esu'ega mulimuli ane na fa'aalia ai o tama'ita'i i le vaeluagalemu o le talavou e sili atu le leaga o le fa'atinoga o fafine a'o le'i o'o i le matua po'o le tuai, pe a fa'afetaui ia vaega ma le matua. Talu ai nei lava, na faʻaalia ai faʻamaoniga mo le "tuu" o le laititi i le gaioiga o lagona mata [McGivern et al., 2002]. I totonu o lenei suʻesuʻega, o alii ma tamaitai na auai i le 10-17 tausaga na faia se galuega faʻatusatusa i le faʻataʻitaʻiga lea na faʻafetaui ai foliga faʻaalia lagona faʻalagona ma upu faʻalagona. O le fa'atupula'ia o le taimi e tali atu ai e tusa ma le 10-20% na fa'aalia i le matua e tutusa lelei ma le amataga o le talavou (tausaga 10-11 tausaga i fafine, 11-12 i tama), lea na fa'aitiitia i le taimi o le talavou e o'o atu i tulaga a'o le'i o'o i le 16 tausaga. 17. Ae ui i lea, o lenei suʻesuʻega e leʻi suʻesuʻeina le tulaga o le talavou. O nei fa'ai'uga ua tatau nei ona toe fa'atusa, mo se fa'ata'ita'iga fa'atasi ai ma fua fa'atatau o le fa'ato'aga e sili atu ona sa'o, ma le fa'aogaina o fa'aputuga su'esu'e umi. O isi su'esu'ega e tatau fo'i ona su'esu'eina pe o fa'ai'uga fa'apitoa e feagai ma le fa'agaioiga, po'o se a'afiaga lautele o le atina'eina o mafaufau talavou.

Le A'afiaga o Hormone Fa'afeusuaiga i le Gaoioiga Taumafaufau

E iai fa'amaoniga e mafai ona 'ese'ese a'afiaga o hormones i le amio a'o talavou nai lo le matua. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le luʻitau faʻataʻitaʻiga o le testosterone-aggression associations e taʻu mai ai e ui o le maualuga o le testosterone i le taimi o le talavou, o amioga faʻamalosi e le faʻaalia ai soʻo se sootaga faigofie ma testosterone i le taimi o le talavou [Archer, 2006]. Nai lo lena, o loʻo i ai faʻamaoniga faʻaalia mai suʻesuʻega a le tagata ma le leai o se tagata e faʻateleina e le testosterone le faʻaosofia e maua ai le tulaga maualuga, ae o aʻafiaga faʻapitoa i amioga e faʻalagolago i le agafesootai ma atinaʻe. E taua le faʻamamafaina o le lavelave o nei mataupu-o lona uiga, ua tatou i ai i se taimi vave lava i le tuʻufaʻatasia o suʻesuʻega manu (lea e mafai ai ona faʻataʻitaʻiina suʻesuʻega e faʻamalamalama ai aʻafiaga faʻapitoa o le hormonal i luga o neural system) ma suʻesuʻega a le tagata, e faʻatatau i le taua ae mataupu lavelave e uiga i le mafaufau, lagona, ma suiga faaosofia e fesootai tuusaʻo i le talavou [vaai Dahl ma Gunnar, 2009, mo le fa'atalanoaina atili o nisi o a'afiaga ile falema'i ma le soifua maloloina lautele].

Ae ui i lea, o loʻo i ai nai vaega o fesoʻotaʻiga o loʻo aliaʻe mai suʻesuʻega i lenei vaega o loʻo faʻaalia ai vaega manuia o le alualu i luma. Mo se fa'ata'ita'iga, o lo'o fa'atupula'ia fa'amaoniga e fa'apea o suiga a le tupulaga i le su'esu'eina o lagona e ono aofia ai ni suiga fa'apitoa mo le talavou, ma e mafai ona maua ai ni fa'amatalaga fou i le fa'atupuina o tulaga lamatia. O le su'esu'eina o lagona o se tasi lea o sao o le atina'e i amioga lamatia ma e sili atu ona aliaʻe i le taimi o le talavou nai lo se isi lava taimi [eg Arnett ma Balle-Jensen, 1993]. O uiga saili lagona e foliga mai e sili atu ona malosi le fesoʻotaʻi ma le talavou nai lo le matua [Spear, 2000]. O se tasi o suʻesuʻega muamua e faʻaalia ai le fesoʻotaʻiga faʻapitoa i le va o le suʻesuʻeina o lagona ma le laʻititi na taulaʻi atu i tupulaga talavou i totonu o le vaapiapi vaitausaga o le 11-14 tausaga. O tama ma teine ​​​​e sili atu le alualu i luma o le tuputupu aʻe o le tuputupu aʻe o loʻo i ai tulaga maualuga o le sailiga o lagona ma sili atu le faʻaaogaina o fualaau faasaina [Martin et al., 2002]. Talu ai nei, Steinberg ma Monahan [2007] ua maua faʻamaoniga e faʻapea o le faʻavasegaina o lagona-saili mai le lautele lautele o le faʻaogaina o le impulsivity (lea e masani ona faʻafememeaʻi ma le sailiga o lagona) o loʻo faʻaalia ai se faʻalavelave faʻavae U faʻataʻitaʻiga, e oʻo i le taimi o le matua matua, ma e matua fesoʻotaʻi ma fua o le talavou. i tama. Dahl ma Gunnar [2009, mo nisi faʻatalanoaga] ua lipotia mai le lautele lautele o suiga faʻaalia e fesoʻotaʻi ma le talavou, mo se faʻataʻitaʻiga o lagona i le tali atu i tulaga faʻaagafesootai.

I le aotelega, o nai suʻesuʻega o loʻo suʻesuʻeina le soʻotaga i le va o le talavou ma le atinaʻeina o le mafaufau, ma o lenei vaega o le a avea ma taulaiga manaia mo suʻesuʻega i le lumanaʻi.

O LE MATAFAIOI A LE TAMAITI I LE ATINA'E FA'A'I FA'A'OGA E FA'AVAE E FMRI

O se numera la'ititi o su'esu'ega neuroimaging fa'atino sa fa'atinoina e o'o mai i le taimi nei ua aofia ai fua o le talavou. Ae ui i lea, o le tele o suʻesuʻega a tagata matutua ma talavou (fMRI) o loʻo faʻaalia ai le eseesega o alii ma tamaitai i gaioiga neural i le tele o faʻataʻitaʻiga mafaufau (o se iloiloga atoa o nei suʻesuʻega e sili atu nai lo le lautele o lenei tusiga). O nisi o eseesega o alii ma tamaitai atonu e mafua mai i aafiaga o le homone o feusuaiga a o lei fananau mai, i aafiaga o le talavou-tutoatasi o kenera o loo faavasegaina i chromosomes o feusuaiga, po o aafiaga o le siosiomaga e patino i itupa i le olaga atoa. Ae ui i lea, o nisi o nei aʻafiaga e ono mafua mai i le matua. O nei aʻafiaga e mafai ona faʻatalanoaina e ala i aʻafiaga i luga o le neural-to-hemodynamic coupling, e ala i le faʻalapotopotoga poʻo le faʻagaioiina o aʻafiaga i luga o le neural tali, aʻafiaga i le gaioiga o le mafaufau, poʻo le faʻaogaina le tuusaʻo o suiga o le pubertal i le gaioiga o le mafaufau e ala i faʻataʻitaʻiga ma faʻamatalaga. E manaʻomia nisi suʻesuʻega e faʻamalamalama ai nei sootaga talafeagai.

E tele suʻesuʻega fMRI na faʻatautaia i tagata o loʻo iai faʻalavelave faʻalavelave. E ui lava e faigata ona fa'amatalaina fa'ai'uga e fa'atatau i le tulaga masani o le talavou ma le talavou (o nei faitau aofa'i e fa'aletonu le hormonal a'o le'i amataina le la'ititi), latou te tu'uina atu fa'amaoniga felafolafoa'i e fa'apea o fa'ai'uga po'o feso'ota'iga o le la'ititi e a'afia ai gaioiga galue o le fai'ai. Mo se faʻataʻitaʻiga, o se suʻesuʻega fMRI e Mueller et al. [2009] faʻatusatusa le gaioiga o le faiʻai i le taimi o se galuega faʻafefe o foliga i le va o tama talavou ma le hyperandrogenism aiga (mafua ai le sili atu o le testosterone mai le amataga). E faʻatatau i faʻatonuga, o le vaega o loʻo i ai le testosterone sili atu na faʻaalia ai le maualuga o le hippocampal i le taimi o le fefe, faʻapea foʻi ma le vave tali atu i foliga e faʻaalia ai le fefe. I se suʻesuʻega fMRI e Ernst et al. [2007], fitu alii ma le fitu tamaitai talavou e maua i le tino mai le tino (e mafua ai le sili atu o le testosterone. i le utero) na fa'atusatusaina ma fa'atonuga tutusa tausaga ma le itupa i se galuega fa'apena fo'i lagona fa'alagona. I le faʻatusatusaina o suʻesuʻega a Mueller et al., E leai se eseesega o vaega na lipotia i le hippocampus. Ae ui i lea, i le vaega o le falemaʻi tamaʻitaʻi, sa i ai le faʻaleleia atili o le amygdala i le taimi o le fefe ma le ita, e faʻatatau i faʻataʻitaʻiga a fafine. O le faʻaleleia atili o le amygdala gaioiga i le vaega o le falemaʻi fafine e tutusa ma le faʻatonuga a alii, lea e taʻu mai ai se aʻafiaga o le testosterone.

FAAIUGA

O le tama'ita'i o lo'o fa'atusalia ai se vaitau o suiga loloto i tulaga o ta'avale, lagona, fa'aosofiaga, mafaufauga ma le olaga lautele. O fa'amaoniga muamua talu ai nei mai su'esu'ega a le MRI ua fa'ailoa mai o le la'asaga o le la'ititi e ono iai sona sao taua i le atina'eina o fai'ai o talavou, masalo e sili atu nai lo le fa'asologa o tausaga. E mana'omia nisi su'esu'ega o amioga ma le neuroimaging e fa'atatau ai le sa'o ma le fa'atuatuaina o le la'ititi, e fa'amalamalama ai pe fa'afefea ona a'afia e hormones o le talavou le atina'eina o le fai'ai ma galuega. E manino lava, o loʻo i ai se taua tele i le ausiaina o se malamalama sili atu i sootaga i le va o le faiʻai, cognition, amio, ma le talavou. Ae ui i lea, o nei sini o le a manaʻomia ai le faʻalauteleina o manatu ma metotia e taulaʻi i le auala sili e tuʻufaʻatasia ai faiga faʻavae eseese i totonu o suʻesuʻega atinaʻe o le faiʻai talavou ma le matua o amioga.

tautinoga

SJB o le Royal Society University Research Fellow. SB na fa'atupeina e le Wellcome Trust 4-year PhD program i neuroscience i UCL.

FUAFUAGA

  • Archer J. Testosterone ma le osofaʻiga a tagata: o se iloiloga o le faʻataʻitaʻiga luʻitau. Neurosci Biobehav Rev. 2006;30: 319-345. [PubMed]
  • Arnett J, Balle-Jensen L. Faʻavae faʻale-aganuʻu o amioga lamatia: tupulaga talavou Tenimaka. Tamaiti Dev. 1993;64: 1842-1855. [PubMed]
  • Barnea-Goraly N, Menon V, Eckert M, Tamm L, Bammer R, Karchemskiy A, Dant CC, Reiss AL. Atinaʻe mea paʻepaʻe i le taimi o le tamaitiiti ma le talavou: O se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga faʻasalalau faʻasalalau faʻasolosolo. Cereb Cortex. 2005;15: 1848-1854. [PubMed]
  • Benes FM, Turtle M, Khan Y, Farol P. O le faʻasalaina o se vaega autu i luga o le hippocampal o loʻo tupu i le mafaufau o le tagata ao laʻitiiti, talavou, ma le matua. Arch Gen Psychiatry. 1994;51: 477-484. [PubMed]
  • Blakemore SJ. Le fai'ai lautele i le talavou. Natura Rev Neurosci. 2008;9: 267-277. [PubMed]
  • Brooks-Gunn J, Warren MP, Rosso J, Gargiulo J. Faʻamaonia o fua o lipoti a le tagata lava ia o le tulaga o tamaʻitaʻi. Tamaiti Dev. 1987;58: 829-841. [PubMed]
  • Cahill L. Aisea e taua ai feusuaiga mo le neuroscience. Nat Rev Neurosci. 2006;7: 477-484. [PubMed]
  • Carey S, Diamond R, Woods B. Le atinaʻeina o foliga faʻaalia-O se vaega matua. Dev Psychol. 1980;16: 257-269.
  • Choudhury S. Fa'atupuina o le fai'ai talavou: O le a se mea e mafai ona a'oa'oina e le neuroscience mai tala fa'asolopito? Soc Cogn Afiga Neurosci. 2010 [Epub luma o lomiga]
  • Dahl RE, Gunnar MR. Faʻateleina le faʻalavelave faʻalavelave ma lagona faʻalagona i le taimi o le matua matua: aʻafiaga mo le psychopathology. Dev Psychopham. 2009;21: 1-6. [PubMed]
  • Dorn LD. Fuaina o le talavou. Soifua Maloloina Autalavou. 2006;39: 625-626. [PubMed]
  • Ernst M, Maheu FS, Schroth E, Hardin J, Golan LG, Cameron J, Allen R, Holzer S, Nelson E, Pine DS, Merke DP. Amygdala galuega i tupulaga talavou ma congenital adrenal hyperplasia: O se faʻataʻitaʻiga mo le suʻesuʻeina o faʻalavelave faʻafuaseʻi o le steroid. Neuropsychologia. 2007;45: 2104-2113. [PMC free article] [PubMed]
  • Giedd JN, Blumenthal J, Jeffries NO, Castellanos FX, Liu H, Zijdenbos A, Paus T, Evans AC, Rapoport JL. Atinaʻe o le faiʻai i le taimi o le laʻititi ma le talavou: O se suʻesuʻega MRI umi. Nat Neurosci. 1999;2: 861-863. [PubMed]
  • Grumbach MM, Styne DM. La'ititi: Ontogeny, neuroendocrinology, physiology, ma faaletonu. I: Wilson JD, Foster DW, Kronenberg HM, Larsen PR, faatonu. Williams Tusia'oga o Endocrinology. 9th ed. Philadelphia, PA: WB Saunders; 1998. itulau 1509–1625.
  • Hebbard PC, King RR, Malsbury CW, Harley CW. E lua a'afiaga fa'alāpotopotoga o le testosterone pubertal i tama'i isumu: Manatu fa'ale-agafesootai ma se suiga mai le LTP pe a mae'a le tetanus i le hippocampal CA1. Exp Neurol. 2003;182: 470-475. [PubMed]
  • Huttenlocher PR. Synaptic density i le pito i luma o le tagata-Suiga faʻaleleia ma aʻafiaga o le matua. Brain Res. 1979;163: 195-205. [PubMed]
  • Lenroot RK, Gogtay N, Greenstein DK, Wells EM, Wallace GL, Clasen LS, Blumenthal JD, Lerch J, Zijdenbos AP, Evans AC, Thompson PM, Giedd JN. Fa'afeusuaiga dimorphism o fai'ai atia'e ala i le taimi o le tamaitiiti ma le talavou. NeuroImage. 2007;36: 1065-1073. [PMC free article] [PubMed]
  • Lerner RM, Steinberg L, faatonu. Tusitaulima o Adolescent Psychology. 2nd ed. RM Hoboken, NJ: Wiley; 2004.
  • Marshall WA, Tanner JM. Fesuiaiga o suiga o le pubertal i teine. Arch Dis Child. 1969;44: 291-303. [PMC free article] [PubMed]
  • Marshall WA, Tanner JM. Fesuiaiga i le mamanu o suiga pubertal i tama. Arch Dis Child. 1970;45: 13-23. [PMC free article] [PubMed]
  • Matini CA, Kelly TH, Rayens MK, Brogli BR, Brenzel A, Smith WJ, ma isi. Sa'iliga lagona, talavou, ma le nicotine, ava malosi, ma le mariuana e fa'aaogaina i le talavou. J Am Acad Child Adoles Psychiatr. 2002;41: 1495-1502.
  • McGivern RF, Andersen J, Byrd D, Mutter KL, Reilly J. O le malosi o le mafaufau i luga o se fetaui i le faʻataʻitaʻiga o galuega e faʻaitiitia i le amataga o le laʻititi o tamaiti. Brain Cogn. 2002;50: 73-89. [PubMed]
  • Mueller SC, Mandell D, Leschek EW, Pine DS, Merke DP, Ernst M. Early hyperandrogenism e aʻafia ai le atinaʻeina o galuega o le hippocampal: Faʻamatalaga muamua mai se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻi faʻamaneta o tama ma le faʻatamaʻitaʻi o le aiga. J Child Adolesc Psychopharmacol. 2009;19: 41-50. [PMC free article] [PubMed]
  • Neufang S, Specht K, Hausmann M, Güntürkün O, Herpertz-Dahlmann B, Fink GR, Konrad K. Eseesega o feusuaiga ma le aʻafiaga o hormones steroid i luga o le atinaʻeina o le faiʻai o le tagata. Cerebral Cortex. 2009;19: 464-473. [PubMed]
  • Nunez JL, Huppenbauer CB, McAbee MD, Jurasaka JM, DonCarlos LL. O le faʻamatalaga o le faʻaogaina o le androgen i le atinaʻeina o tamaʻitaʻi ma tamaʻitaʻi iole vaʻaia ma le pito i luma. J Neurobiol. 2003;56: 293-302. [PubMed]
  • Paus T, Keshavan M, Giedd JN. Aisea e afaina ai le tele o le mafaufau i le taimi o le talavou? Nat Rev Neurosci. 2008;9: 947-957. [PMC free article] [PubMed]
  • Perrin JS, Leonard G, Perron M, Pike GB, Pitiot A, Richer L, Veillette S, Pausova Z, Paus T. Tuputupu ae o mea papaʻe i le faiʻai talavou: Matafaioi o le testosterone ma le androgen receptor. J Neurosci. 2008;28: 9519-9524. [PubMed]
  • Peper JS, Brouwer RM, Schnack HG, van Pale GC, van Leeuwen M, van den Berg SM, Delemarre-Van de Waal HA, Boomsma DI, Kahn RS, Hulshoff Pol HE. Feusuaʻiga taufeusuaʻiga ma le faiʻai i totonu o tama ma tama teine. Psychoneuroendocrinology. 2009a;34: 332-342. [PubMed]
  • Peper JS, Schnack HG, Brouwer RM, Van Baal GC, Pjetri E, Székely E, van Leeuwen M, van den Berg SM, Collins DL, Evans AC, Boomsma DI, Kahn RS, Hulshoff Pol HE. Fa'aleaganu'u o le fa'aitulagi ma le lalolagi atoa le fa'atulagaina o fai'ai i le amataga o le la'ititi: O se su'esu'ega fa'ata'ita'i fa'amaneta i ta'iga masaga 9-tausaga. Hum Brap Mapp. 2009b;30: 2184-2196. [PubMed]
  • Perrin JS, Leonard G, Perron M, Pike GB, Pitiot A, Richer L, Veillette S, Pausova Z, Paus T. Fa'afeusuaiga eseesega i le tuputupu aʻe o mea papaʻe i le taimi o le talavou. NeuroImage. 2009;45: 1055-1066. [PubMed]
  • Petersen AC, Crockett L, Richards M, Boxer A. Fuafuaga lipoti a le tagata lava ia o le tulaga o le pubertal: Faʻamaoni, faʻamaonia, ma uluaʻi masani. J Youth Adolesc. 1988;17: 117-133.
  • Romeo RD, Sisk CL. Pubertal ma le palasitika vaitau i le amygdala. Brain Res. 2001;889: 71-77. [PubMed]
  • Sato SM, Schulz KM, Sisk CL, Wood RI. Tupulaga Talavou ma Androgens, faʻalogo ma taui. Mafa. 2008;53: 647-658. [PMC free article] [PubMed]
  • Schulz KM, Molenda-Figueira HA, Sisk CL. Toe foʻi i le lumanaʻi: O le faʻavasegaga faʻamalosiaga faʻale-faʻapotopotoga e faʻapipiʻiina i le pala ma le talavou. Mafa. 2009;55: 597-604. [PMC free article] [PubMed]
  • Shaw P, Kabani NJ, Lerch JP, Eckstrand K, Lenroot R, Gogtay N, Greenstein D, Clasen L, Evans A, Rapoport JL, Giedd JN, Wise SP. Neurodevelopmental trajectories o le cerebral cortex o le tagata. J Neurosci. 2008;28: 3586-3594. [PubMed]
  • Shirtcliff EA, Dahl RE, Pollak SD. Atinaʻe o le Pubertal: Fesoʻotaʻiga i le va o le hormonal ma le atinaʻeina o le tino. Tamaiti Dev. 2009;80: 327-337. [PMC free article] [PubMed]
  • Sisk CL, Foster DL. O le faavae neural o le talavou ma le talavou. Nat Neurosci. 2004;7: 1040-1047. [PubMed]
  • Sowell ER, Thompson PM, Holmes CJ, Jernigan TL, Toga AW. In vivo faʻamaoniga mo le matua o le faiʻai pe a maeʻa le talavou i luma ma pito i tua. Nat Neurosci. 1999;2: 859-861. [PubMed]
  • Spear LP. O le mafaufau o le tagata matua ma ona uiga e uiga i le matua. Neurosci Biobehav Rev. 2000;24: 417-463. [PubMed]
  • Steinberg L, Monahan K. Eseesega o tausaga i le tetee atu i faatosinaga a tupulaga. Dev Psychol. 2007;43: 1531-1543. [PMC free article] [PubMed]
  • Susman EJ, Rogol A. Laititi ma le atinaʻeina o le mafaufau. I: Lerner RM, Steinberg L, faatonu. Tusitaulima o Adolescent Psychology. 2nd ed. Hoboken, NJ: Wiley; 2004. itulau 15–44.
  • Tamnes CK, Ostby Y, Fjell AM, Westlye LT, Due-Tønnessen P, Walhovd KB. Faiʻai matua i le talavou ma talavou matutua: suiga faʻaitulagi tausaga i le mafiafia cortical ma paʻepaʻe voluma ma microstructure. Cereb Cortex. 2010;20: 534-548. [PubMed]
  • Tana JM. Fa'asologa, taimi, ma suiga ta'ito'atasi i le tuputupu a'e ma le tuputupu a'e o tama ma teine ​​mai le sefululua i le sefuluono tausaga. Daedalus. 1971;100: 907-930.
  • Tanner JM, Whitehouse RH. Fa'ata'ita'iga fa'aumiumi fa'ama'i mo le maualuga, mamafa, saosaoa maualuga, saosaoa mamafa, ma la'asaga o le talavou. Fa'ama'i Arch Childhood. 1976;51: 170-179. [PMC free article] [PubMed]
  • Worthman CM, Stallings JF. Su'ega o le Hormone i fa'ata'ita'iga toto e tu'i tamatamai lima: Metotia fou ole fanua mo le endocrinology fanau. Am J Phys Anthropol. 1997;104: 1-21. [PubMed]
  • Yakovlev PI, Lecours AR. O taamilosaga myelogenetic o le matua faʻaitulagi o le faiʻai. I: Minkowski A, faatonu. Atina'e Fa'aitulagi o le Fai'ai i le amataga o le olaga. Oxford: Blackwell Scientific; 1967. itulau 3–70.