Curr Opin Neurobiol. Tusiga a le tusitala; avanoa ile PMC 2014 Aukuso 1.
Faʻasalalauina i faʻamaufaʻailoga mulimuli:
Curr Opin Neurobiol. 2013 Aukuso; 23(4): 632–638.
Lomia i luga o le initaneti 2013 Feb 8. Tui: 10.1016 / j.conb.2013.01.018
PMCID: PMC3670974
NIHMSID: NIHMS439661
Xavier Noël,a Damien Brevers,b ma Antoine Becharab
O le lomiga mulimuli a le tagata faʻasalalau lomiga o lenei tusiga o loʻo avanoa i Curr Opin Neurobiol
Vaai i isi tala i le PMC faʻailoa le lomiga lolomi.
lē faʻatino
O manatu lata mai o vaisu i fualaau faasaina (faʻataʻitaʻiga, cocaine) ma mea e le o ni vailaʻau (faʻataʻitaʻiga, taaloga faitupe) ua faʻaalia o nei amioga o se mea e maua mai i le le paleni i le va o le tolu eseese, ae fegalegaleai, neural system: (a) o se faʻalavelave, tele amygdala- striatum fa'alagolago, neural system lea e fa'alauiloa ai amioga fa'a otometi, masani ma le iloga; (b) o se mea e atagia ai, e masani lava ona faalagolago i le pito i luma, neural system mo le faia o faaiuga, vavalo taunuuga o se amio i le lumanai, ma le puleaina o le taofiofia; ma (c) o le insula lea e tu'ufa'atasia ai fa'alavelave e fa'aalia i lagona fa'apitoa ma faiga fa'ai'uga e a'afia ai i tulaga le mautinoa ma taui.. O nei faiga e mafua ai le le lelei o le faia o faaiuga (fa'atusa, faʻamuamua iʻuga pupuu o se filifiliga filifiliga) e taʻitaʻia ai le maualuga o le lamatiaga o vaisu ma toe faʻafoʻi. O lenei tusiga o loʻo tuʻuina atu ai faʻamaoniga neural mo lenei faʻataʻitaʻiga neural e tolu-faiga o vaisu.
faʻatomuaga
O le taimi lava e le mafai ai e se tagata ona pulea le faʻaaogaina o fualaau faasaina poʻo le faʻaaogaina o fualaau faasaina, o le faʻatupulaia o aʻafiaga leaga (faʻataʻitaʻiga, faʻafitauli tau tupe) e le oʻo atu ai i suiga talafeagai o amioga (faʻataʻitaʻiga, faʻatonutonu pe tuʻu le inupia poʻo taaloga faitupe) [1]. Ona o faiga ma'ale'ale ma/po'o aafiaga oona o vaila'au, o lenei tulaga o le 'le mafai ona fetu'una'i' ua manatu e atagia mai ai le fa'aletonu o le a'oa'oina o amioga, le lelei o le fa'atonuga a le tagata lava ia ma le fa'aletonu o le faia o fa'ai'uga. Ina ia mafai ona tuʻufaʻatasia le vaʻaiga o vaisu e faʻapipiʻi uma ai suʻesuʻega ma suʻesuʻega faʻapitoa, matou te tuʻuina atu iinei o vailaʻau ma amioga ua fai ma vaisu e fesoʻotaʻi ma faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave mo le malosi, lea e faasino i le gafatia mo le filifilia e tusa ai ma taimi umi, nai lo taimi pupuu. , i'uga. O lenei fa'alavelave e mafai ona tupu i so'o se tasi po'o se tu'ufa'atasiga o faiga neural autu e tolu: (a) o se fa'alavelave fa'afuase'i, fa'alagolago i le amygdala-striatum, faiga neura e fa'aolaina ai gaioiga otometi ma masani; ma (b) o se fa'afoliga fa'aletonu, fa'alagolago i le pito i luma, neural system mo le faia o fa'ai'uga, va'aiga o taunuuga i le lumana'i o se amio, pulea fa'alavelave, ma le iloa e le tagata lava ia; ma (c) se insula mediated neural system, lea e faaliliu ai le pito i luga, faailoilo fa'afesoota'i i galuega fa'atatau (fa'ata'ita'iga, tu'inanau), lea e fa'amalosia ai le gaioiga o le faiga fa'atopetope, ma/po'o le fa'avaivaia po'o le faoa o puna'oa fa'alemafaufau fa'atosina. mana'omia mo le fa'agaioiga masani o le faiga fa'afoliga. I le tulaga o le faagasologa, o uiga o le impulsive ma reflective neural systems e atagia ai tala e lua-processing; o le tasi vave, otometi, ma le le iloa ae o le isi lemu, fuafua ma iloa [2,3,4]. O le insula o loʻo vaʻaia o se 'faitotoa' faiga e tali atu i faʻalavelave homeostatic [5], ma i le isi itu e suia ai gaoioiga o faiga lua [6]. O le autu autu o lenei tusiga o le faʻamalamalamaina o le matafaioi autu o le filifiliga i vaisu, ma tuʻuina atu se faʻavae lautele faʻavae e faʻapotopotoina ai le tele o laina eseese o suʻesuʻega i vaisu.
Le faiga fa'atopetope
I le gasologa o le atinaʻeina o se vaisu, o amioga e fesoʻotaʻi ma faʻasolosolo faʻasolosolo ona pulea e faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma vaisu na maua, e ala i Pavlovian ma meafaigaluega faʻapipiʻi, le meatotino e otometi ai le faʻatupuina o vailaʻau (poʻo taaloga faitupe) gaioiga ma tuʻinanau [7,8]. O nei tali vave ma le le lelei ona mafaufauina e mafua mai i faailoilo lelei (faataitaiga, aafiaga, se fagu pia) o loʻo iai i le siosiomaga e faʻalagolago lava i ganglia basal ma a latou mea faʻaoga [9]. O le mea moni, o le amygdala-striatal (dopamine dependent) neural system o se fausaga autu mo le faʻaosofia o aʻafiaga faʻaosofia o le tele o taui e le masani ai (faʻataʻitaʻiga, vailaʻau o le mafaufau) ma taui masani (faʻataʻitaʻiga, meaʻai) [10]. O lenei faʻaosofia e fusifusia maʻaʻa ma otometi faiga faiga filifiliga mausa, lea e le manaʻomia ai le mafaufau faʻataʻitaʻiga [11], ua suia e mea faʻaleagaina e ala i suiga i uiga faʻapitoa o le gaioiga o le dopamine i le faʻailogaina o taui ma le tonic o le maualuga o le dopamine i le faʻatagaina ma le faʻafaigofieina o le tele o ituaiga afi ma galuega faʻapitoa.12,13]. Faʻateleina le gaioiga o le mesolimbic dopamine, faʻaosofia e vailaʻau o le faʻaleagaina, faʻamalosia le toe faia o amioga, faʻamalosia le aʻoaʻoina, faʻaogaina gaioiga, ma le faʻamalosia o fegalegaleaiga o le faʻamalosia o aʻafiaga [14,15,16]. E ala i faʻataʻitaʻiga faʻamalosi ma faʻagaioiga faʻamalositino, faʻatinoga o meafaigaluega (faʻataʻitaʻiga, o le iole oomi le leve e maua ai cocaine) e mafai ona faigofie ona fesuiaʻi mai faʻatonuga faʻatatau-iuga taunuʻuga, lea e manaʻomia ai se faʻatusa o le taunuʻuga o se sini, i gaioiga e sili atu ona tutoatasi mai. le taua o le sini [17], ma fa'apea ona fa'aalia ai se tulaga o le fa'amalosia [18]. O le suiga i le va o sini-faʻatonu ma le faʻamalosi amioga na fesoʻotaʻi ma vaega faʻapitoa o le synaptic structural plasticity i le pito i tua e lua [19,20 ••,21] ma itulagi ventral striatal [20 ••] ma o lenei faagasologa e faatelevaveina e ala i le faʻalauiloaina o faiga dopaminergic [22]. I le tulaga o le gaioiga o le mafaufau, o le faʻaauau pea o le faʻaaogaina o fualaau faasaina e iʻu ai i le faʻamalosia o manatuaga faʻapitoa o le 'manaʻo' faʻaosofia-fesoasoani [16], o faʻailoga e fesoʻotaʻi ma vaisu o loʻo faʻailogaina o se mea iloga ma puʻeina ai le mafaufau o vaisu [23] ma fa'atupu fa'anatura otometi [16]. O nei vaega o le mafaufau e ogatasi ma le manatu fa'aosofia lagona [8,24] lea e taʻu mai ai, e ala i le toe faia o mea e fiafia i ai, o le maualuga o mea e fesoʻotaʻi ma vaisu e 'manaʻomia', manaʻomia ma o latou aʻafiaga e faʻamoemoeina, e faʻateleina le faʻatusatusa pe a faʻatusatusa i le tikeri e 'fiafia ai' (ie, o le mea moni. suiga o lagona), ma e mafai ona faasolosolo malie le faʻalauteleina o lenei faʻalavelave i le atinaʻeina o vaisu [8,24]. I le faʻaopoopoga i le faʻateleina o le faʻaalia o faʻamatalaga e vaʻai ai le taui o fualaau faasaina, o vaisu e faʻaalia i le faʻaitiitia o le lagona i taui masani [25,26 ••] e pei ona vaʻaia mo se faʻataʻitaʻiga i tagata faʻatauvaʻa cocaine o latou taui e le o fesoʻotaʻi ma cocaine o le a maua ai i lalo ifo o le masani mesocorticolimbic neural activations, e pei o le tali atu i taui tau tupe [27]. Fa'atasi, o nei mea uma o lo'o ta'u mai ai se matafaioi fa'atino i le striatum/amygdala lavelave i le fa'atosina fa'aosofia ma le amio o le su'eina o vaila'au.
O le Faiga Fa'ata'oto
E ui o le masani (poʻo le faʻamalosi), lea e taua i le faʻatupuina o le vaega 'manaʻo' e saili taui, e mafai ona faʻamatalaina se tasi itu taua o amioga e fesoʻotaʻi ma amioga faʻalatalata, e manino lava e le o faʻamatalaina pe faʻafefea ona pulea e se tasi. o lana amio. O lenei galuega e faʻatatau i le gaioiga o le mea e taʻua o le 'reflective system', lea e manaʻomia e pulea ai nei lagona sili atu ma faʻatagaina atili fetuutuunai sailiga o sini umi.
O le gaioiga o le faʻaogaina o le faʻaogaina e faʻalagolago i le faʻamaoni o seti e lua o neural system: o le 'malulu' ma le vevela 'pulega faʻatonu faiga [28], e ui lava i se faiʻai e masani ona galue, e matua faigata lava ona vavae ese le 'malulu' mai le 'vevela' galuega, ma soʻo se taimi lava e tupu ai lenei teteʻa, o le iʻuga mulimuli o se amio e foliga tutusa ma ventromedial prefrontal cortex faʻaleagaina poʻo psychopathic / antisocial. amio [29]. 'Malie' galuega fa'apitoa e fa'atalanoaina e ala i feso'ota'iga pito i lalo i lalo ma dorsolateral frontostriatal ma frontoparietal networks [30] ma fa'asino i fa'agaioiga fa'aleagaga galue e pei o le tausiga ma le fa'afouina o fa'amatalaga talafeagai ('fa'afouina'), fa'alavelaveina o lagona fa'atosina ('inhibition'), ma le suiga o le mafaufau ('shifting') [31]. 'Vavela' galuega fa'apitoa e fa'atalanoaina e paralimbic orbitomedial ma ventromedial frontolimbic structures o lo'o a'afia i le fa'aosoina o somatic states mai manatuaga, malamalama, ma le malamalama, lea e mafai ai ona fa'agaoioia le tele o tali a'afiaga / lagona (somatic) e fete'ena'i ma le tasi; o le i'uga e o'o mai ai se fa'ailoga lelei po'o le leaga atoa [32]. O le mea lea, o le faia o filifiliga talafeagai e atagia mai ai le tuʻufaʻatasia o le mafaufau (faʻataʻitaʻiga, 'malulu' galuega faʻapitoa) ma faʻaoga (ie, 'vevela' galuega faʻapitoa) faiga, ma le gafatia e sili atu ona lelei le fuaina o tupe maua mo taimi pupuu e faasaga i tupe leiloa umi poʻo taunuuga e ono tupu. o se gaioiga [33].
O le faʻalavelave faʻalavelave i totonu o le 'mafaufau' pito i luma o le cortex e mafai ona oʻo atu ai i le faʻaleagaina o le tali atu ma le faʻaleagaina o le faʻaalia o vaisu, lea e maua ai se faʻamatalaga pe aisea e avea ai le sailia ma le faʻaaogaina o fualaau oona ma faʻamalosi autu i le faʻaaluina o gaoioiga e le o fualaau faasaina [1]. E ala i le fetuunai o le pulea e le tagata lava ia i auala eseese [34], 'malosi' galuega fa'atino fa'aletonu o lo'o a'afia ai tagata ua fai ma vaisu o fualaau fa'asaina ma taaloga faitupe [35] ua manatu e faatelevaveina le ala o vaisu e ala i le fetuunai o le aloese mai le cocaine [36], taaloga faitupe [37], nicotine [38], ava malosi [39], ma fa'afitauli fa'ateteleina o taaloga faitupe [40 •], ma e ala i le faʻateleina o le faʻaleagaina mai togafitiga [41]. O le aʻafiaga o faiga faʻapitoa 'vevela' i vaisu na faʻaalia muamua i suʻesuʻega faʻapitoa ma tagata maʻi o loʻo faʻaleagaina i pito i luma o lobe faʻapea foʻi ma suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga e faʻaalia ai le faʻavae o le neural o nei galuega taʻitasi.32,42]. A maeʻa ona faʻaleagaina le vaega o le ventromedial o le pito i luma o le pito i luma, e le mafai e tagata ua faʻafetaui lelei muamua ona mataʻituina faʻasalalauga lautele ma filifili lelei i mataupu patino [43]. O le natura o nei faaletonu na faʻaalia ai o le vmPFC itulagi e avea o se fesoʻotaʻiga i le va (a) o se vaega o mea na tutupu e faʻavae i luga o faʻamaumauga o manatuaga i faʻasologa maualuga o fesoʻotaʻiga cortices i (b) fausaga faʻapitoa e maua ai se tali faʻalagona[42]. Fa'aleagaina faiga e a'afia ai lagona ma/po'o le manatua e fa'afefe ai le mafaia ona fai fa'ai'uga lelei [43]. Le Galuega Ta'aloga a Iowa (IGT) [44], lea na amataina muamua e suʻesuʻe ai faʻafitauli o le faia o faʻaiʻuga o maʻi neurological i le olaga moni ua faʻaalia e faʻaogaina vaega o le faia o filifiliga e aʻafia e aʻafiaga ma lagona [42]. E iloa e le IGT le faʻaitiitia o le faʻatinoga o filifiliga i tagata e iai ni vaisu eseese pe a faʻatusatusa i vaega e le faʻafitauli faʻafitauli [45]. Mo se faʻataʻitaʻiga, i nisi o talavou, o le le lelei o le faia o faʻaiʻuga e faʻamaonia e le IGT e ono muamua atu i le amataga o faʻafitauli o le faʻaaogaina o le ava.46].
Neural system e faʻamalosia ai le faʻaosofia ma faʻavaivaia le pulea o amioga: The Insula
O le insular cortex e leʻi leva ona aliaʻe mai o se fausaga neural autu e faia se sao taua i le faʻavaeina o faʻamatalaga faʻafesoʻotaʻi, lea e taua tele mo lagona faʻalagona loloto[5,6,47]. E le gata i lea, talu ai nei na finau ai e mafai e le insular cortex ona saofagā i le amataga ma le tausiga o vaisu e ala i le faaliliuina o faailoilo faʻafesoʻotaʻi i le mea e oʻo i ai se tasi o se lagona o le manaʻo, faʻamoemoe, poʻo le faʻamalosi [6,48 ••]. O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga na faʻamaonia ai le gaioiga i totonu o le insula e fesoʻotaʻi ma le faʻavasegaina o mataupu poʻo le faʻamalosi mo sikaleti, cocaine, ava malosi ma heroine [5,6,48 ••]. O ta e fa'aleagaina ai le insular e foliga mai e soloi'esea moni ai le mana'o e ulaula i tagata ta'ito'atasi sa fai ma vaisu i le ulaula tapaa [49]. I lenei suʻesuʻega, o tagata ulaula e iai le faʻaleagaina o le faiʻai e aʻafia ai le insula e sili atu i le 100 taimi nai lo tagata ulaula e iai le faʻaleagaina o le faiʻai e le aofia ai le insula e maua se 'faʻalavelave o vaisu ulaula', lea e faʻaalia i le mafai ona tuʻu vave ulaula ma vave, e aunoa ma le toe faʻafoʻi. , ma e aunoa ma se naunautaiga e ulaula [49]. O nei taunuʻuga e lagolagoina ai se faʻamatalaga fou o se tasi o auala e auai ai le insula i le faatumauina o vaisu (vaai Ata 1).
O le insular cortex (ma e foliga mai o le insula pito i luma) e tali atu i faailoilo faʻafesoʻotaʻi (ona o le le paleni o le homeostatic, tulaga le maua, atuatuvalega, moe moe, ma isi). E ese mai i le fa'aliliuga o nei fa'ailo fa'afeso'ota'i i mea e ono o'o iai le lagona o le 'mana'o' po'o le 'mana'o', matou te fa'apea o le fa'agaioiga o le insular cortex e fa'ateleina ai le ta'avale ma le fa'aosofia e ulaula (pe inu vaila'au po'o le taalo faitupe) (a) e ala i le faʻaalia poʻo le faʻateleina o le gaioiga o le masani / faʻalavelave faʻalavelave; ma (b) e ala i le suia o faiga a le PFC mo le gauai atu, manatunatuga, fuafuaga, ma faiga e faia ai faaiuga, ia e talafeagai e fai ai fuafuaga mo gaoioiga e saili ma maua ai sikaleti po o fualaau faasaina [50 •]. I se tulaga ese, o nei faʻataʻitaʻiga faʻafesoʻotaʻi e iai le malosi e 'faoa ai' punaoa faʻapitoa e manaʻomia mo le faʻaogaina o le faʻaogaina o le pulea e tetee atu ai i le faʻaosoosoga e ulaula pe faʻaaoga fualaau faasaina e ala i le faʻaaogaina (poʻo le 'hijacking') gaioiga o le muaʻi (pulea/mafaufau) faiga. E ui lava o loʻo manaʻomia pea faʻamaoniga faʻamaonia e lagolago ai lenei manatu, o loʻo i ai le tele o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o le faiʻai ma faʻatinoga e lagolagoina lenei manatu. Muamua, o le insula pito i luma o loʻo i ai fesoʻotaʻiga faʻatasi i, faatasi ai ma isi, le amygdala, ventral striatum ma le orbito-frontal cortex, ma ua finauina o le le atoatoa o le homeostatic e fesoʻotaʻi ma nisi tulaga o le mafaufau (faʻataʻitaʻiga, popole ma le atuatuvale) e tuʻuina atu faailoilo faʻafesoʻotaʻi e maua e le insula, lea e faʻaaogaina ai le aʻafiaga i isi neural system [51]. Lona lua, o nisi o suʻesuʻega ua faʻaalia ai o fualaau faasaina e faʻalavelaveina ai le pule i luga i lalo e ala i le faʻaaogaina o vaega o faiʻai o vaega o le frontal-parietal, ma le cingulate-opercular networks [52 •], o vaega foi ia o mea ua matou faamatalaina o le faiga e atagia ai. E le gata i lea, o faʻamatalaga o fualaau faasaina e faʻaalia ai le faʻateleina o le faiʻai i itulagi o loʻo aʻafia i le faʻaogaina o le faʻamalosia o le salience (ituaiga pito i tua o le mesial orbito-frontal cortex ma ventral striatum, o se vaega o le mea na matou faamatalaina o le impulsive system), ma le faʻaaogaina i itulagi i le va. o le pito i luma o le cortex ma le precuneus o loʻo aʻafia i le faʻaosofia e faia se filifiliga patino (o vaega ia o le mea tatou te taʻua o le faiga faʻafouga) [53]. Ae ui i lea e tumau pea le le manino pe o lenei faʻagaoioia e fesoʻotaʻi ma se manaʻoga poʻo se faʻamalosi e faʻaaoga fualaau, ma faʻatalanoaina e ala i le insula [54]. Ma le mea mulimuli, e tutusa ma tagata taʻitoʻatasi o loʻo feagai ma le faʻalavelave masani [55], o vaega faifaipea o le tuinanau e mafua ai foi le toe faatulagaina o le corticostriatal circuits (faʻataʻitaʻiga, atrophy o fesoʻotaʻiga corticostriatal circuits ma le hypertrophy o le taʻamilosaga o loʻo tafe atu i le sensorimotor striatum), lea e mafai ai ona faia filifiliga e tele lava ina faʻatautaia e taʻiala masani. O nei suʻesuʻega uma e maua ai le lagolago muamua mo la tatou faiga faʻatulagaina i luga o fegalegaleaiga a le insula ma le faʻaogaina o neural system. Ae ui i lea, o loʻo manaʻomia pea suʻesuʻega faʻapitoa, ma o lenei suʻesuʻega e tatau ona maua ai se auala fou fou mo le malamalama i le le lelei o le faia o filifiliga i tagata ua fai ma vaisu.
Tala fa'asolopito lata mai [26 ••,56] i luma atu e faapea o le faaletonu o le interoceptive system e mafai foi ona taofia le iloa e le tagata lava ia, lea e mafai ona avea ma foliga o le le iloa o se maʻi (ie, leai se malamalama). O le mea moni, o le manaʻomia mo togafitiga e naʻo se vaega toʻalaiti o tagata o loʻo mafatia i vaisu [57], lea e mafai ona atagia mai ai le le atoatoa o le gaioiga o le mafaufau ma le neural circuits o loʻo faʻavaeina le iloa e le tagata lava ia [56]. O le fa'atauva'a o le mamafa o vaisu e ono fa'aosoina ai le fa'aaogaina o fualaau fa'asaina a nei tagata, lea e matua fa'atulafonoina ai le fa'aogaina. O le fa'aletonu o le malamalama e mafai ona fa'atatauina e ala i le iloiloga o le metacognition capacity, lea e fa'atatau i lo tatou agava'a e fa'ailoga tagata sa'o mai fa'atinoga sese. O feeseeseaiga i le va o le manatu o le tagata lava ia ma amioga moni i vaisu ua maua i tagata faʻaoga cocaine [26 ••,58], i tagata e iai le ava malosi [59], faatasi ai ma le faalagolago i le nicotine [60], i mataupu e faalagolago i le methamphetamine [61] ma talavou fa'atautala mariuana [62], faʻapea foʻi ma tagata fai taaloga faitupe [63 •], ma na maua ai le i ai o se aafiaga i le gafatia e tumau ai le aloese, mo se faataitaiga, mai le ava malosi [64]. O lenei tulaga le masani o le vavaeeseina o loʻo maua i tagata ua fai ma vaisu i le va o le 'mea' ma le 'meta' tulaga na siitia ai le avanoa o le le lelei o le metacognition e oʻo atu ai i le le lelei o gaioiga ma le faia o filifiliga mataʻituina ma fetuunaiga [65]. Ae ui i lea, e tele mea e tatau ona faia ina ia mafai ai ona iloa pe faʻafefea ona fegalegaleai le rostral ma le dorsal prefrontal cortex neural system ma faailoilo faʻafesoʻotaʻi e faʻaleleia ai le faʻatinoina o le faʻamasinoga saʻo, ma faʻaleleia atili le pulea o le mafaufau o le faia o filifiliga, manatua, faʻapea foʻi ma le lagona o le faitalia i totonu. soifua maloloina tagata auai [66] ma i vaisu [26 ••]. Anatomically, o le insula o se nofoaga autu mo le mauaina o faailoilo faʻafesoʻotaʻi, ae i le isi itu o le insula e fesoʻotaʻi atu i vaega lautele o le pito i luma o le cortex, ma o le mea lea e mafai ai ona faʻatalanoaina e le insula lenei fesoʻotaʻiga vavalalata-muamua.26 ••,67].
Faaiuga ma faatonuga i le lumanai
O le mauaina o le taua tele o le insula i le faʻapitoa o le ulaula tapaa e le faʻaleagaina ai le galuega seminal na faia i le taimi nei i luga o matafaioi a isi vaega o le neural circuitry o loʻo aʻafia i mea ua fai ma vaisu, ma faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave lautele, aemaise lava le mesolimbic dopamine system (faʻaosofia. faiga masani), ma le pito i luma (prefrontal cortex). O le faʻatalanoaina o le matafaioi a le insula e naʻo le faʻamaeʻaina o lenei galuega muamua, ma faʻalauteleina a tatou taumafaiga mo le sailia o ni auala faʻafomaʻi fou mo le togafitia o le tele o faʻalavelave faʻalavelave, e aofia ai le talepeina o le taamilosaga o vaisu. O le mea e sili ona manino o le faʻaogaina o le faʻaogaina o le gaioiga o le insula, e mafai ona faigofie ai ona foia le vaisu a se tasi ma isi faʻafitauli o le puleaina o lagona [48 ••,68]. E mafai ona ausia lenei mea e ala i le mamanuina o togafitiga faafomaʻi fou e taulaʻi ai tali i totonu o le insula, auala faʻalavelave e pei o le faʻaosofia o le faiʻai loloto, poʻo ni auala e le faʻaleagaina e pei o le faʻasolosolo faʻasolosolo faʻamalosi faʻamaneta [transcranial].69,70 •]. O le isi ae fetaui lelei e ala i le faʻatinoina o togafitiga e faʻamoemoe e faʻaleleia atili le iloa o le tino, e pei o aʻoaʻoga biofeedback poʻo le mafaufau loloto i le tino [48 ••]. Atonu e sili ona lelei lenei mea i tagata ua fai ma vaisu e itiiti le gaioiga o le tino poʻo le le lelei o le malamalama i lenei faʻailoga (le malamalama) [56] ma o lo'o fa'alagolago i puna'oa e le fa'alagona e fa'atautaia faiga fa'ai'uga [48 ••], atonu ona o se masini neural faaletonu e aofia ai le insula ma le medial prefrontal cortex [71]. O auala e toe iloilo ai le mafaufau e taulaʻi atu i le faʻamatalaga talafeagai o lagona faʻalagona e mafai ona aoga mo i latou o vaisu o loʻo faʻalagolago i ai le faʻailoga maualalo ma le le lelei o le faʻamoemoe i se faʻataʻitaʻiga tauia o tulaga lelei o le tino, o se gaioiga e faʻaogaina e ala i le insula / striatal / amygdala network [68].
faatumutumuga
- -O le faaletonu o le faia o faaiuga o se uiga o amioga ua fai ma vaisu.
- -Ole tele neural system e fa'aoso ai amioga fa'afaisu.
- -O le striatum, prefrontal cortex, ma le insula o mea taua ia neural substrates.
- -O amioga fa'atupu vaisu e atagia ai le le paleni o gaioiga i totonu o nei neural system autu.
- -O le Insula e mafai ona avea ma autu faʻapitoa faʻapitoa mo faʻalavelave e togafitia ai vaisu.
Faʻafetai
O suʻesuʻega muamua e lagolagoina ai le faʻavae faʻavae o loʻo faʻamatalaina i lenei tusiga na lagolagoina e tupe faʻaalu ia Antoine Bechara mai le National Institute on Drug Abuse (R01 DA023051), National Institute of Neurological Disorders and Stroke (P50 NS19632), ma le National Cancer Institute ( R01CA152062). O Dr Xavier Noël o le Research Associate o le Scientific fund a Belgium (FRS/FNRS). Damien Brevers o le Tagata Su'esu'e o le Fa'asaienisi tupe a Peleseuma (FRS/FNRS).
Faamatalaga Faʻamatalaga
Le Faʻalauiloa a le Lomitusi: O le PDF lenei o se tusitusiga e leʻi faʻaaogaina lea na taliaina mo le lolomiina. I le avea ai ma se tautua mo o tatou tagata faʻatau, o loʻo tatou saunia lenei uluai kopi o tusitusiga. O le tusitusiga o le a faʻaaogaina le kopiina, faʻavasegaina, ma le toe iloiloga o le faʻamaoniga ao leʻi faʻasalalauina i lona tulaga mulimuli. Faamolemole ia matau i le faagasologa o le gaosiga e mafai ona maua ai mea sese e mafai ona aafia ai le anotusi, ma o tulafono uma e le faatagaina e faatatau i le tusi o talaaga.
Faʻamatalaga ma faitauga fautuaina
Pepa o le tului faapitoa, lomia i totonu o le vaitaimi o le iloiloga, ua faamamafaina e faapea:
• e fiafia faapitoa
• •o le tului tulaga ese