O se auala e le aʻafia ai le malamalama i le neurobiology o le tagofia o mea ua fai ma vaisu (2013)

Curr Opin Neurobiol. Tusiga a le tusitala; avanoa ile PMC 2014 Aukuso 1.

Faʻasalalauina i faʻamaufaʻailoga mulimuli:

PMCID: PMC3670974

NIHMSID: NIHMS439661

O le lomiga mulimuli a le tagata faʻasalalau lomiga o lenei tusiga o loʻo avanoa i Curr Opin Neurobiol

Vaai i isi tala i le PMC faʻailoa le lomiga lolomi.

Alu i le:

lē faʻatino

O manatu lata mai o vaisu i fualaau faasaina (faʻataʻitaʻiga, cocaine) ma mea e le o ni vailaʻau (faʻataʻitaʻiga, taaloga faitupe) ua faʻaalia o nei amioga o se mea e maua mai i le le paleni i le va o le tolu eseese, ae fegalegaleai, neural system: (a) o se faʻalavelave, tele amygdala- striatum fa'alagolago, neural system lea e fa'alauiloa ai amioga fa'a otometi, masani ma le iloga; (b) o se mea e atagia ai, e masani lava ona faalagolago i le pito i luma, neural system mo le faia o faaiuga, vavalo taunuuga o se amio i le lumanai, ma le puleaina o le taofiofia; ma (c) o le insula lea e tu'ufa'atasia ai fa'alavelave e fa'aalia i lagona fa'apitoa ma faiga fa'ai'uga e a'afia ai i tulaga le mautinoa ma taui.. O nei faiga e mafua ai le le lelei o le faia o faaiuga (fa'atusa, faʻamuamua iʻuga pupuu o se filifiliga filifiliga) e taʻitaʻia ai le maualuga o le lamatiaga o vaisu ma toe faʻafoʻi. O lenei tusiga o loʻo tuʻuina atu ai faʻamaoniga neural mo lenei faʻataʻitaʻiga neural e tolu-faiga o vaisu.

faʻatomuaga

O le taimi lava e le mafai ai e se tagata ona pulea le faʻaaogaina o fualaau faasaina poʻo le faʻaaogaina o fualaau faasaina, o le faʻatupulaia o aʻafiaga leaga (faʻataʻitaʻiga, faʻafitauli tau tupe) e le oʻo atu ai i suiga talafeagai o amioga (faʻataʻitaʻiga, faʻatonutonu pe tuʻu le inupia poʻo taaloga faitupe) [1]. Ona o faiga ma'ale'ale ma/po'o aafiaga oona o vaila'au, o lenei tulaga o le 'le mafai ona fetu'una'i' ua manatu e atagia mai ai le fa'aletonu o le a'oa'oina o amioga, le lelei o le fa'atonuga a le tagata lava ia ma le fa'aletonu o le faia o fa'ai'uga. Ina ia mafai ona tuʻufaʻatasia le vaʻaiga o vaisu e faʻapipiʻi uma ai suʻesuʻega ma suʻesuʻega faʻapitoa, matou te tuʻuina atu iinei o vailaʻau ma amioga ua fai ma vaisu e fesoʻotaʻi ma faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave mo le malosi, lea e faasino i le gafatia mo le filifilia e tusa ai ma taimi umi, nai lo taimi pupuu. , i'uga. O lenei fa'alavelave e mafai ona tupu i so'o se tasi po'o se tu'ufa'atasiga o faiga neural autu e tolu: (a) o se fa'alavelave fa'afuase'i, fa'alagolago i le amygdala-striatum, faiga neura e fa'aolaina ai gaioiga otometi ma masani; ma (b) o se fa'afoliga fa'aletonu, fa'alagolago i le pito i luma, neural system mo le faia o fa'ai'uga, va'aiga o taunuuga i le lumana'i o se amio, pulea fa'alavelave, ma le iloa e le tagata lava ia; ma (c) se insula mediated neural system, lea e faaliliu ai le pito i luga, faailoilo fa'afesoota'i i galuega fa'atatau (fa'ata'ita'iga, tu'inanau), lea e fa'amalosia ai le gaioiga o le faiga fa'atopetope, ma/po'o le fa'avaivaia po'o le faoa o puna'oa fa'alemafaufau fa'atosina. mana'omia mo le fa'agaioiga masani o le faiga fa'afoliga. I le tulaga o le faagasologa, o uiga o le impulsive ma reflective neural systems e atagia ai tala e lua-processing; o le tasi vave, otometi, ma le le iloa ae o le isi lemu, fuafua ma iloa [2,3,4]. O le insula o loʻo vaʻaia o se 'faitotoa' faiga e tali atu i faʻalavelave homeostatic [5], ma i le isi itu e suia ai gaoioiga o faiga lua [6]. O le autu autu o lenei tusiga o le faʻamalamalamaina o le matafaioi autu o le filifiliga i vaisu, ma tuʻuina atu se faʻavae lautele faʻavae e faʻapotopotoina ai le tele o laina eseese o suʻesuʻega i vaisu.

Le faiga fa'atopetope

I le gasologa o le atinaʻeina o se vaisu, o amioga e fesoʻotaʻi ma faʻasolosolo faʻasolosolo ona pulea e faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma vaisu na maua, e ala i Pavlovian ma meafaigaluega faʻapipiʻi, le meatotino e otometi ai le faʻatupuina o vailaʻau (poʻo taaloga faitupe) gaioiga ma tuʻinanau [7,8]. O nei tali vave ma le le lelei ona mafaufauina e mafua mai i faailoilo lelei (faataitaiga, aafiaga, se fagu pia) o loʻo iai i le siosiomaga e faʻalagolago lava i ganglia basal ma a latou mea faʻaoga [9]. O le mea moni, o le amygdala-striatal (dopamine dependent) neural system o se fausaga autu mo le faʻaosofia o aʻafiaga faʻaosofia o le tele o taui e le masani ai (faʻataʻitaʻiga, vailaʻau o le mafaufau) ma taui masani (faʻataʻitaʻiga, meaʻai) [10]. O lenei faʻaosofia e fusifusia maʻaʻa ma otometi faiga faiga filifiliga mausa, lea e le manaʻomia ai le mafaufau faʻataʻitaʻiga [11], ua suia e mea faʻaleagaina e ala i suiga i uiga faʻapitoa o le gaioiga o le dopamine i le faʻailogaina o taui ma le tonic o le maualuga o le dopamine i le faʻatagaina ma le faʻafaigofieina o le tele o ituaiga afi ma galuega faʻapitoa.12,13]. Faʻateleina le gaioiga o le mesolimbic dopamine, faʻaosofia e vailaʻau o le faʻaleagaina, faʻamalosia le toe faia o amioga, faʻamalosia le aʻoaʻoina, faʻaogaina gaioiga, ma le faʻamalosia o fegalegaleaiga o le faʻamalosia o aʻafiaga [14,15,16]. E ala i faʻataʻitaʻiga faʻamalosi ma faʻagaioiga faʻamalositino, faʻatinoga o meafaigaluega (faʻataʻitaʻiga, o le iole oomi le leve e maua ai cocaine) e mafai ona faigofie ona fesuiaʻi mai faʻatonuga faʻatatau-iuga taunuʻuga, lea e manaʻomia ai se faʻatusa o le taunuʻuga o se sini, i gaioiga e sili atu ona tutoatasi mai. le taua o le sini [17], ma fa'apea ona fa'aalia ai se tulaga o le fa'amalosia [18]. O le suiga i le va o sini-faʻatonu ma le faʻamalosi amioga na fesoʻotaʻi ma vaega faʻapitoa o le synaptic structural plasticity i le pito i tua e lua [19,20 ••,21] ma itulagi ventral striatal [20 ••] ma o lenei faagasologa e faatelevaveina e ala i le faʻalauiloaina o faiga dopaminergic [22]. I le tulaga o le gaioiga o le mafaufau, o le faʻaauau pea o le faʻaaogaina o fualaau faasaina e iʻu ai i le faʻamalosia o manatuaga faʻapitoa o le 'manaʻo' faʻaosofia-fesoasoani [16], o faʻailoga e fesoʻotaʻi ma vaisu o loʻo faʻailogaina o se mea iloga ma puʻeina ai le mafaufau o vaisu [23] ma fa'atupu fa'anatura otometi [16]. O nei vaega o le mafaufau e ogatasi ma le manatu fa'aosofia lagona [8,24] lea e taʻu mai ai, e ala i le toe faia o mea e fiafia i ai, o le maualuga o mea e fesoʻotaʻi ma vaisu e 'manaʻomia', manaʻomia ma o latou aʻafiaga e faʻamoemoeina, e faʻateleina le faʻatusatusa pe a faʻatusatusa i le tikeri e 'fiafia ai' (ie, o le mea moni. suiga o lagona), ma e mafai ona faasolosolo malie le faʻalauteleina o lenei faʻalavelave i le atinaʻeina o vaisu [8,24]. I le faʻaopoopoga i le faʻateleina o le faʻaalia o faʻamatalaga e vaʻai ai le taui o fualaau faasaina, o vaisu e faʻaalia i le faʻaitiitia o le lagona i taui masani [25,26 ••] e pei ona vaʻaia mo se faʻataʻitaʻiga i tagata faʻatauvaʻa cocaine o latou taui e le o fesoʻotaʻi ma cocaine o le a maua ai i lalo ifo o le masani mesocorticolimbic neural activations, e pei o le tali atu i taui tau tupe [27]. Fa'atasi, o nei mea uma o lo'o ta'u mai ai se matafaioi fa'atino i le striatum/amygdala lavelave i le fa'atosina fa'aosofia ma le amio o le su'eina o vaila'au.

O le Faiga Fa'ata'oto

E ui o le masani (poʻo le faʻamalosi), lea e taua i le faʻatupuina o le vaega 'manaʻo' e saili taui, e mafai ona faʻamatalaina se tasi itu taua o amioga e fesoʻotaʻi ma amioga faʻalatalata, e manino lava e le o faʻamatalaina pe faʻafefea ona pulea e se tasi. o lana amio. O lenei galuega e faʻatatau i le gaioiga o le mea e taʻua o le 'reflective system', lea e manaʻomia e pulea ai nei lagona sili atu ma faʻatagaina atili fetuutuunai sailiga o sini umi.

O le gaioiga o le faʻaogaina o le faʻaogaina e faʻalagolago i le faʻamaoni o seti e lua o neural system: o le 'malulu' ma le vevela 'pulega faʻatonu faiga [28], e ui lava i se faiʻai e masani ona galue, e matua faigata lava ona vavae ese le 'malulu' mai le 'vevela' galuega, ma soʻo se taimi lava e tupu ai lenei teteʻa, o le iʻuga mulimuli o se amio e foliga tutusa ma ventromedial prefrontal cortex faʻaleagaina poʻo psychopathic / antisocial. amio [29]. 'Malie' galuega fa'apitoa e fa'atalanoaina e ala i feso'ota'iga pito i lalo i lalo ma dorsolateral frontostriatal ma frontoparietal networks [30] ma fa'asino i fa'agaioiga fa'aleagaga galue e pei o le tausiga ma le fa'afouina o fa'amatalaga talafeagai ('fa'afouina'), fa'alavelaveina o lagona fa'atosina ('inhibition'), ma le suiga o le mafaufau ('shifting') [31]. 'Vavela' galuega fa'apitoa e fa'atalanoaina e paralimbic orbitomedial ma ventromedial frontolimbic structures o lo'o a'afia i le fa'aosoina o somatic states mai manatuaga, malamalama, ma le malamalama, lea e mafai ai ona fa'agaoioia le tele o tali a'afiaga / lagona (somatic) e fete'ena'i ma le tasi; o le i'uga e o'o mai ai se fa'ailoga lelei po'o le leaga atoa [32]. O le mea lea, o le faia o filifiliga talafeagai e atagia mai ai le tuʻufaʻatasia o le mafaufau (faʻataʻitaʻiga, 'malulu' galuega faʻapitoa) ma faʻaoga (ie, 'vevela' galuega faʻapitoa) faiga, ma le gafatia e sili atu ona lelei le fuaina o tupe maua mo taimi pupuu e faasaga i tupe leiloa umi poʻo taunuuga e ono tupu. o se gaioiga [33].

O le faʻalavelave faʻalavelave i totonu o le 'mafaufau' pito i luma o le cortex e mafai ona oʻo atu ai i le faʻaleagaina o le tali atu ma le faʻaleagaina o le faʻaalia o vaisu, lea e maua ai se faʻamatalaga pe aisea e avea ai le sailia ma le faʻaaogaina o fualaau oona ma faʻamalosi autu i le faʻaaluina o gaoioiga e le o fualaau faasaina [1]. E ala i le fetuunai o le pulea e le tagata lava ia i auala eseese [34], 'malosi' galuega fa'atino fa'aletonu o lo'o a'afia ai tagata ua fai ma vaisu o fualaau fa'asaina ma taaloga faitupe [35] ua manatu e faatelevaveina le ala o vaisu e ala i le fetuunai o le aloese mai le cocaine [36], taaloga faitupe [37], nicotine [38], ava malosi [39], ma fa'afitauli fa'ateteleina o taaloga faitupe [40 •], ma e ala i le faʻateleina o le faʻaleagaina mai togafitiga [41]. O le aʻafiaga o faiga faʻapitoa 'vevela' i vaisu na faʻaalia muamua i suʻesuʻega faʻapitoa ma tagata maʻi o loʻo faʻaleagaina i pito i luma o lobe faʻapea foʻi ma suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga e faʻaalia ai le faʻavae o le neural o nei galuega taʻitasi.32,42]. A maeʻa ona faʻaleagaina le vaega o le ventromedial o le pito i luma o le pito i luma, e le mafai e tagata ua faʻafetaui lelei muamua ona mataʻituina faʻasalalauga lautele ma filifili lelei i mataupu patino [43]. O le natura o nei faaletonu na faʻaalia ai o le vmPFC itulagi e avea o se fesoʻotaʻiga i le va (a) o se vaega o mea na tutupu e faʻavae i luga o faʻamaumauga o manatuaga i faʻasologa maualuga o fesoʻotaʻiga cortices i (b) fausaga faʻapitoa e maua ai se tali faʻalagona[42]. Fa'aleagaina faiga e a'afia ai lagona ma/po'o le manatua e fa'afefe ai le mafaia ona fai fa'ai'uga lelei [43]. Le Galuega Ta'aloga a Iowa (IGT) [44], lea na amataina muamua e suʻesuʻe ai faʻafitauli o le faia o faʻaiʻuga o maʻi neurological i le olaga moni ua faʻaalia e faʻaogaina vaega o le faia o filifiliga e aʻafia e aʻafiaga ma lagona [42]. E iloa e le IGT le faʻaitiitia o le faʻatinoga o filifiliga i tagata e iai ni vaisu eseese pe a faʻatusatusa i vaega e le faʻafitauli faʻafitauli [45]. Mo se faʻataʻitaʻiga, i nisi o talavou, o le le lelei o le faia o faʻaiʻuga e faʻamaonia e le IGT e ono muamua atu i le amataga o faʻafitauli o le faʻaaogaina o le ava.46].

Neural system e faʻamalosia ai le faʻaosofia ma faʻavaivaia le pulea o amioga: The Insula

O le insular cortex e leʻi leva ona aliaʻe mai o se fausaga neural autu e faia se sao taua i le faʻavaeina o faʻamatalaga faʻafesoʻotaʻi, lea e taua tele mo lagona faʻalagona loloto[5,6,47]. E le gata i lea, talu ai nei na finau ai e mafai e le insular cortex ona saofagā i le amataga ma le tausiga o vaisu e ala i le faaliliuina o faailoilo faʻafesoʻotaʻi i le mea e oʻo i ai se tasi o se lagona o le manaʻo, faʻamoemoe, poʻo le faʻamalosi [6,48 ••]. O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga na faʻamaonia ai le gaioiga i totonu o le insula e fesoʻotaʻi ma le faʻavasegaina o mataupu poʻo le faʻamalosi mo sikaleti, cocaine, ava malosi ma heroine [5,6,48 ••]. O ta e fa'aleagaina ai le insular e foliga mai e soloi'esea moni ai le mana'o e ulaula i tagata ta'ito'atasi sa fai ma vaisu i le ulaula tapaa [49]. I lenei suʻesuʻega, o tagata ulaula e iai le faʻaleagaina o le faiʻai e aʻafia ai le insula e sili atu i le 100 taimi nai lo tagata ulaula e iai le faʻaleagaina o le faiʻai e le aofia ai le insula e maua se 'faʻalavelave o vaisu ulaula', lea e faʻaalia i le mafai ona tuʻu vave ulaula ma vave, e aunoa ma le toe faʻafoʻi. , ma e aunoa ma se naunautaiga e ulaula [49]. O nei taunuʻuga e lagolagoina ai se faʻamatalaga fou o se tasi o auala e auai ai le insula i le faatumauina o vaisu (vaai Ata 1).

Ata 1 

O se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ai se galuega faʻatino mo le tolu faiga neural autu i vaisu: (1) O le amygdala-striatal neural system, lea ua tatou taʻua o le "faiga faʻalavelave", faʻaosofia le faiga masani taui. ...

O le insular cortex (ma e foliga mai o le insula pito i luma) e tali atu i faailoilo faʻafesoʻotaʻi (ona o le le paleni o le homeostatic, tulaga le maua, atuatuvalega, moe moe, ma isi). E ese mai i le fa'aliliuga o nei fa'ailo fa'afeso'ota'i i mea e ono o'o iai le lagona o le 'mana'o' po'o le 'mana'o', matou te fa'apea o le fa'agaioiga o le insular cortex e fa'ateleina ai le ta'avale ma le fa'aosofia e ulaula (pe inu vaila'au po'o le taalo faitupe) (a) e ala i le faʻaalia poʻo le faʻateleina o le gaioiga o le masani / faʻalavelave faʻalavelave; ma (b) e ala i le suia o faiga a le PFC mo le gauai atu, manatunatuga, fuafuaga, ma faiga e faia ai faaiuga, ia e talafeagai e fai ai fuafuaga mo gaoioiga e saili ma maua ai sikaleti po o fualaau faasaina [50 •]. I se tulaga ese, o nei faʻataʻitaʻiga faʻafesoʻotaʻi e iai le malosi e 'faoa ai' punaoa faʻapitoa e manaʻomia mo le faʻaogaina o le faʻaogaina o le pulea e tetee atu ai i le faʻaosoosoga e ulaula pe faʻaaoga fualaau faasaina e ala i le faʻaaogaina (poʻo le 'hijacking') gaioiga o le muaʻi (pulea/mafaufau) faiga. E ui lava o loʻo manaʻomia pea faʻamaoniga faʻamaonia e lagolago ai lenei manatu, o loʻo i ai le tele o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o le faiʻai ma faʻatinoga e lagolagoina lenei manatu. Muamua, o le insula pito i luma o loʻo i ai fesoʻotaʻiga faʻatasi i, faatasi ai ma isi, le amygdala, ventral striatum ma le orbito-frontal cortex, ma ua finauina o le le atoatoa o le homeostatic e fesoʻotaʻi ma nisi tulaga o le mafaufau (faʻataʻitaʻiga, popole ma le atuatuvale) e tuʻuina atu faailoilo faʻafesoʻotaʻi e maua e le insula, lea e faʻaaogaina ai le aʻafiaga i isi neural system [51]. Lona lua, o nisi o suʻesuʻega ua faʻaalia ai o fualaau faasaina e faʻalavelaveina ai le pule i luga i lalo e ala i le faʻaaogaina o vaega o faiʻai o vaega o le frontal-parietal, ma le cingulate-opercular networks [52 •], o vaega foi ia o mea ua matou faamatalaina o le faiga e atagia ai. E le gata i lea, o faʻamatalaga o fualaau faasaina e faʻaalia ai le faʻateleina o le faiʻai i itulagi o loʻo aʻafia i le faʻaogaina o le faʻamalosia o le salience (ituaiga pito i tua o le mesial orbito-frontal cortex ma ventral striatum, o se vaega o le mea na matou faamatalaina o le impulsive system), ma le faʻaaogaina i itulagi i le va. o le pito i luma o le cortex ma le precuneus o loʻo aʻafia i le faʻaosofia e faia se filifiliga patino (o vaega ia o le mea tatou te taʻua o le faiga faʻafouga) [53]. Ae ui i lea e tumau pea le le manino pe o lenei faʻagaoioia e fesoʻotaʻi ma se manaʻoga poʻo se faʻamalosi e faʻaaoga fualaau, ma faʻatalanoaina e ala i le insula [54]. Ma le mea mulimuli, e tutusa ma tagata taʻitoʻatasi o loʻo feagai ma le faʻalavelave masani [55], o vaega faifaipea o le tuinanau e mafua ai foi le toe faatulagaina o le corticostriatal circuits (faʻataʻitaʻiga, atrophy o fesoʻotaʻiga corticostriatal circuits ma le hypertrophy o le taʻamilosaga o loʻo tafe atu i le sensorimotor striatum), lea e mafai ai ona faia filifiliga e tele lava ina faʻatautaia e taʻiala masani. O nei suʻesuʻega uma e maua ai le lagolago muamua mo la tatou faiga faʻatulagaina i luga o fegalegaleaiga a le insula ma le faʻaogaina o neural system. Ae ui i lea, o loʻo manaʻomia pea suʻesuʻega faʻapitoa, ma o lenei suʻesuʻega e tatau ona maua ai se auala fou fou mo le malamalama i le le lelei o le faia o filifiliga i tagata ua fai ma vaisu.

Tala fa'asolopito lata mai [26 ••,56] i luma atu e faapea o le faaletonu o le interoceptive system e mafai foi ona taofia le iloa e le tagata lava ia, lea e mafai ona avea ma foliga o le le iloa o se maʻi (ie, leai se malamalama). O le mea moni, o le manaʻomia mo togafitiga e naʻo se vaega toʻalaiti o tagata o loʻo mafatia i vaisu [57], lea e mafai ona atagia mai ai le le atoatoa o le gaioiga o le mafaufau ma le neural circuits o loʻo faʻavaeina le iloa e le tagata lava ia [56]. O le fa'atauva'a o le mamafa o vaisu e ono fa'aosoina ai le fa'aaogaina o fualaau fa'asaina a nei tagata, lea e matua fa'atulafonoina ai le fa'aogaina. O le fa'aletonu o le malamalama e mafai ona fa'atatauina e ala i le iloiloga o le metacognition capacity, lea e fa'atatau i lo tatou agava'a e fa'ailoga tagata sa'o mai fa'atinoga sese. O feeseeseaiga i le va o le manatu o le tagata lava ia ma amioga moni i vaisu ua maua i tagata faʻaoga cocaine [26 ••,58], i tagata e iai le ava malosi [59], faatasi ai ma le faalagolago i le nicotine [60], i mataupu e faalagolago i le methamphetamine [61] ma talavou fa'atautala mariuana [62], faʻapea foʻi ma tagata fai taaloga faitupe [63 •], ma na maua ai le i ai o se aafiaga i le gafatia e tumau ai le aloese, mo se faataitaiga, mai le ava malosi [64]. O lenei tulaga le masani o le vavaeeseina o loʻo maua i tagata ua fai ma vaisu i le va o le 'mea' ma le 'meta' tulaga na siitia ai le avanoa o le le lelei o le metacognition e oʻo atu ai i le le lelei o gaioiga ma le faia o filifiliga mataʻituina ma fetuunaiga [65]. Ae ui i lea, e tele mea e tatau ona faia ina ia mafai ai ona iloa pe faʻafefea ona fegalegaleai le rostral ma le dorsal prefrontal cortex neural system ma faailoilo faʻafesoʻotaʻi e faʻaleleia ai le faʻatinoina o le faʻamasinoga saʻo, ma faʻaleleia atili le pulea o le mafaufau o le faia o filifiliga, manatua, faʻapea foʻi ma le lagona o le faitalia i totonu. soifua maloloina tagata auai [66] ma i vaisu [26 ••]. Anatomically, o le insula o se nofoaga autu mo le mauaina o faailoilo faʻafesoʻotaʻi, ae i le isi itu o le insula e fesoʻotaʻi atu i vaega lautele o le pito i luma o le cortex, ma o le mea lea e mafai ai ona faʻatalanoaina e le insula lenei fesoʻotaʻiga vavalalata-muamua.26 ••,67].

Faaiuga ma faatonuga i le lumanai

O le mauaina o le taua tele o le insula i le faʻapitoa o le ulaula tapaa e le faʻaleagaina ai le galuega seminal na faia i le taimi nei i luga o matafaioi a isi vaega o le neural circuitry o loʻo aʻafia i mea ua fai ma vaisu, ma faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave lautele, aemaise lava le mesolimbic dopamine system (faʻaosofia. faiga masani), ma le pito i luma (prefrontal cortex). O le faʻatalanoaina o le matafaioi a le insula e naʻo le faʻamaeʻaina o lenei galuega muamua, ma faʻalauteleina a tatou taumafaiga mo le sailia o ni auala faʻafomaʻi fou mo le togafitia o le tele o faʻalavelave faʻalavelave, e aofia ai le talepeina o le taamilosaga o vaisu. O le mea e sili ona manino o le faʻaogaina o le faʻaogaina o le gaioiga o le insula, e mafai ona faigofie ai ona foia le vaisu a se tasi ma isi faʻafitauli o le puleaina o lagona [48 ••,68]. E mafai ona ausia lenei mea e ala i le mamanuina o togafitiga faafomaʻi fou e taulaʻi ai tali i totonu o le insula, auala faʻalavelave e pei o le faʻaosofia o le faiʻai loloto, poʻo ni auala e le faʻaleagaina e pei o le faʻasolosolo faʻasolosolo faʻamalosi faʻamaneta [transcranial].69,70 •]. O le isi ae fetaui lelei e ala i le faʻatinoina o togafitiga e faʻamoemoe e faʻaleleia atili le iloa o le tino, e pei o aʻoaʻoga biofeedback poʻo le mafaufau loloto i le tino [48 ••]. Atonu e sili ona lelei lenei mea i tagata ua fai ma vaisu e itiiti le gaioiga o le tino poʻo le le lelei o le malamalama i lenei faʻailoga (le malamalama) [56] ma o lo'o fa'alagolago i puna'oa e le fa'alagona e fa'atautaia faiga fa'ai'uga [48 ••], atonu ona o se masini neural faaletonu e aofia ai le insula ma le medial prefrontal cortex [71]. O auala e toe iloilo ai le mafaufau e taulaʻi atu i le faʻamatalaga talafeagai o lagona faʻalagona e mafai ona aoga mo i latou o vaisu o loʻo faʻalagolago i ai le faʻailoga maualalo ma le le lelei o le faʻamoemoe i se faʻataʻitaʻiga tauia o tulaga lelei o le tino, o se gaioiga e faʻaogaina e ala i le insula / striatal / amygdala network [68].

Le 

faatumutumuga

  • -
    O le faaletonu o le faia o faaiuga o se uiga o amioga ua fai ma vaisu.
  • -
    Ole tele neural system e fa'aoso ai amioga fa'afaisu.
  • -
    O le striatum, prefrontal cortex, ma le insula o mea taua ia neural substrates.
  • -
    O amioga fa'atupu vaisu e atagia ai le le paleni o gaioiga i totonu o nei neural system autu.
  • -
    O le Insula e mafai ona avea ma autu faʻapitoa faʻapitoa mo faʻalavelave e togafitia ai vaisu.

Faʻafetai

O suʻesuʻega muamua e lagolagoina ai le faʻavae faʻavae o loʻo faʻamatalaina i lenei tusiga na lagolagoina e tupe faʻaalu ia Antoine Bechara mai le National Institute on Drug Abuse (R01 DA023051), National Institute of Neurological Disorders and Stroke (P50 NS19632), ma le National Cancer Institute ( R01CA152062). O Dr Xavier Noël o le Research Associate o le Scientific fund a Belgium (FRS/FNRS). Damien Brevers o le Tagata Su'esu'e o le Fa'asaienisi tupe a Peleseuma (FRS/FNRS).

Faamatalaga Faʻamatalaga

Le Faʻalauiloa a le Lomitusi: O le PDF lenei o se tusitusiga e leʻi faʻaaogaina lea na taliaina mo le lolomiina. I le avea ai ma se tautua mo o tatou tagata faʻatau, o loʻo tatou saunia lenei uluai kopi o tusitusiga. O le tusitusiga o le a faʻaaogaina le kopiina, faʻavasegaina, ma le toe iloiloga o le faʻamaoniga ao leʻi faʻasalalauina i lona tulaga mulimuli. Faamolemole ia matau i le faagasologa o le gaosiga e mafai ona maua ai mea sese e mafai ona aafia ai le anotusi, ma o tulafono uma e le faatagaina e faatatau i le tusi o talaaga.

Faʻamatalaga ma faitauga fautuaina

Pepa o le tului faapitoa, lomia i totonu o le vaitaimi o le iloiloga, ua faamamafaina e faapea:

• e fiafia faapitoa

• •o le tului tulaga ese

1. American Psychiatric Association . Fa'ailoga Fa'ailoga ma Fa'amaumauga o Fa'afitauli o le Mafaufau. Lomiga lona 4 American Psychiatric Association; 1994.
2. Kahneman D, Tversky A. Prospect theory: o se auiliiliga o faaiuga i lalo o tulaga lamatia. Econometrica. 1979;47:263–291.
3. Strack F, Deutsch R. Fa'ata'ita'i ma fa'atupu fa'anatinati o amioga fa'aagafesootai. Pers Soc Pscyhol Rev. 2004;8:220–247. [PubMed]
4. Evans JT. Fa'asologa lua tala o mafaufauga, fa'amasinoga ma le fa'aagafesootai. Annu Rev Psychol. 2008;58 [PubMed]
5. Craig AD. O le a sou lagona-i le taimi nei? O le insula i luma ma le malamalama o tagata. Nat Rev Neurosci. 2009;10:59–70. [PubMed]
6. Naqvi NH, Bechara A. Le motu natia o vaisu: le insula. Trends Neurosci. 2009;32:56–67. [PMC free article] [PubMed]
7. Everitt BJ, Robbins TW. Neural faiga o le faʻamalosia mo vaisu fualaau: mai gaioiga i masaniga i le faʻamalosi. Nat Neurosci. 2005;8:1481–1489. [PubMed]
8. Robinson TE, Berridge KC. Le faʻavae faʻavae o le tuʻinanau o vailaʻau: O se manatu faʻaosofia-faʻaalia o vaisu. Toe Fuai Fai'ai Rev. 1993;18:247–291. [PubMed]
9. Belin D, Jonkman S, Dickinson A, Robbins TW, Everitt BJ. Faʻagasologa o aʻoaʻoga tutusa ma fefaʻatauaʻiga i totonu o ganglia basal: talafeagai mo le malamalama i vaisu. Amio Fai'ai Res. 2009;199:89–102. [PubMed]
10. Wise R. Brain taui circuitry: malamalama mai faʻaosofia le faʻaalia. Neuron. 2002;36:229–240. [PubMed]
11. Lucantonio L, Stalnaker TA, Shaham Y, Niv Y, Schoenbaum G. Le aʻafiaga o le orbitofrontal cortex dysfunction i vaisu cocaine. Nat Neurosci. 2012;15:358–366. [PMC free article] [PubMed]
12. Schultz W. Mataʻitusi eseese o le dopamine i taimi eseese. Annu Rev Neurosci. 2007; 30: 259-288. [PubMed]
13. Schultz W. Fa'afitauli fa'aletonu o taui neuronal, tulaga lamatia, ma faiga fa'ai'uga i vaila'au fa'amasani. Neuron. 2011;69:603–617. [PubMed]
14. Franken IA. Mana'oga vaila'au ma vaisu: tu'ufa'atasiga o mafaufauga ma neuropsychopharmacological auala. Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry. 2003;27:563–579. [PubMed]
15. Franken IA, Booij J, van den Brink W. Le matafaioi o le dopamine i vaisu o tagata: mai le taui i le gauai faaosofia. European Journal of Pharmacology. 2005;526:199–206. [PubMed]
16. Stacy AW, Wiers RW. Faʻamatalaga faʻamaonia ma vaisu: o se meafaigaluega mo le faʻamatalaina o amioga faʻafefe. Annu Rev Clin Psychol. 2010;6:551–575. [PMC free article] [PubMed]
17. Dickinson A, Balleine B, Watt A, Gonzales F, Boakes RA. Puleaina o le faaosofia pe a maeʻa aʻoaʻoga faʻapitoa meafaigaluega. Anim Aoao Amio. 1995;23:197–206.
18. Dalley JW, Everitt BJ, Robbins TW. Le malosi o le tino, le malosi, ma le pulea o le mafaufau. Neuron. 2011; 69: 680-94. [PubMed]
19. Grueter BA, Rothwell PE, Malenka RC. Tuʻufaʻatasia synaptic plasticity ma striatal circuit galuega i vaisu. Curr Opin Neurobiol. 2012;22:545–551. [PMC free article] [PubMed]
20. Kasanetz F, Deroche-Gamonet V, Berson N, Balado E, Lafourcade M, Manzoni O, Piazza PV. O le suiga i vaisu e fesoʻotaʻi ma le faʻaleagaina faifaipea i le synaptic plasticity. Saienisi. 2010; 328: 1709-12. [PubMed] •• Ona o aafiaga neurotoxic o cocaine ma se tulaga o le vaivai, o le faaletonu faifai pea o le faaletonu o le synaptic transmission e taofia ai le toe faaleleia o neuronal circuits talafeagai e fetuunai ai amioga i se siosiomaga fesuisuiai pea.
21. Belin D, Everitt BJ. Cocaine saili masani e faʻalagolago i luga o le fesoʻotaʻiga o le fesoʻotaiga o le dopamine-faʻalagolago i le faʻalauteleina o le 'auʻaunaga ma le taʻavale. Neuron. 2008; 57: 432-441. [PubMed]
22. Nelson A, Killcross S. Amphetamine faʻaalia e faʻaleleia ai le fausiaina o masani. J Neurosci. 2006;26:3805–3812. [PubMed]
23. Field M, Munafò MR, Franken IA. O se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o le sootaga i le va o le faʻaituau faʻaituau ma le tuʻinanau faʻapitoa i le faʻaaogaina o vailaʻau. Psychol Bull. 2009;135:589–607. [PMC free article] [PubMed]
24. Robinson TE, Berridge KC. Togafitiga. Annu Rev Psychol. 2003; 54: 25-53. [PubMed]
25. Goldstein RZ, Volkow ND. O vailaau faʻasaina ma lona aʻaʻo mai le neurobiology faavae: faʻasolosolo faʻamaoniga mo le aʻafiaga o le paʻu o luma. Am J Psychiatry. 2002; 159: 1642-1652. [PMC free article] [PubMed]
26. Goldstein RZ, Volkow ND. Le faʻaogaina o le cortex muamua i vaisu: suʻesuʻega o le neuroimaging ma aʻafiaga o falemaʻi. Nat Rev Neurosci. 2011; 12: 652-669. [PubMed] •• O lenei iloiloga e taulaʻi i suʻesuʻega neuroimaging aoga e faʻaalia ai o le faʻalavelaveina o le cortex muamua i vaisu e faʻavaeina ai le faʻamalosia o fualaau faʻasaina ma amioga le lelei e fesoʻotaʻi ma le soloia o le filifiliga saoloto.
27. Goldstein RZ, Alia-Klein N, Tomasi D, Zhang L, Cottone LA, Maloney T, et al. Pe faʻaitiitia le faʻaogaina o le cortical muaʻi luma i taui tau tupe e fesoʻotaʻi ma le faʻaleagaina o le faʻaosofia ma le pulea e le tagata o ia lava i vaisu cocaine? Am J Psychiatry. 2007;164:43–51. [PMC free article] [PubMed]
28. Zelazo PD, Müller U. Fa'atonu galuega i le atina'e masani ma atypical. I: Blackwell Goswami U., faatonu. Tusitaulima o le tuputupu aʻe o le mafaufau o tamaiti. 2002. itulau 445–469.
29. Sobhani M, Bechara A. O se vaaiga iloga o amioga le mama ma le piopio. Soc Neurosci. 2011;6:640–652. [PMC free article] [PubMed]
30. Kerr A, Zelazo PD. Atina'e o le 'vevela' galuega fa'atino: galuega faitupe a tamaiti. Fai'ai Cogn. 2004;55:148–157. [PubMed]
31. Miyake A, Friedman NP, Emerson MJ, Witzki AH, Howerter A, Wager TD. Le lotogatasi ma le eseesega o galuega tauave faʻapitoa ma a latou sao i galuega lavelave 'Frontal Lobe': o se suʻesuʻega faʻapitoa natia. Cogn Psychol. 2000;41:49–100. [PubMed]
32. Bechara A, Damasio H, Tranel D, Damasio AR. Le Iowa Gambling Task ma le somatic marker hypothesis: nisi o fesili ma tali. Trends Cogn Sci. 2005;9:159–164. [PubMed]
33. Tamasio AR. Le manatu fa'ailoga somatic ma galuega fa'atino a le pito i luma. Philos Trans R Soc Lond B Biol Sci. 1996;351:1413–1420. [PubMed]
34. Hofmann W, Schmeichel BJ, Baddeley AD. Galuega tau pulega ma le pulea e le tagata lava ia. Trends Cogn Sci. 2012;16:174–180. [PubMed]
35. Leeman RF, Potenza MN. Tulaga tutusa ma eseesega i le va o taaloga faitupe faʻamaʻi ma faʻafitauli o le faʻaaogaina o vailaʻau: o le taulaʻi atu i le impulsivity ma le faʻamalosi. Psychopharmacology. 2012;219:469–490. [PMC free article] [PubMed]
36. Garavan H, Hester R. Le matafaioi o le puleaina o le mafaufau i le faʻalagolago i le koko. Neuropsychol Rev. 2007;17:337–345. [PubMed]
37. Goudriaan AE, Oosterlaan J, De Beurs E, van Den Brink W. Le matafaioi a le tagata lava ia lipotia impulsivity ma taui maaleale versus neurocognitive fua o le disinhibition ma le faia o faaiuga i le vavalo o le toe foi i pathological gamblers. Psychol Med. 2008;38:41–50. [PubMed]
38. Krishnan-Sarin S, Reynolds B, Duhig AM, Smith A, Liss T, McFetridge A, Cavallo DA, Carroll KM, Potenza MN. O le fa'aletonu o le amio e va'ai ai i'uga o togafitiga i se polokalame fa'amuta ulaula mo talavou ulaula. Fualaau Ava Faalagolago. 2007;88:79–82. [PMC free article] [PubMed]
39. Bowden-Jones H, McPhillips M, Rogers R, Hutton S, Joyce E. Tulaga lamatia i suʻega maaleale i ventromedial prefrontal cortex dysfunction vavalo vave toe faʻalagolago i le ava malosi: o se suʻesuʻega pailate. J Neuropsychiatry Clin Neurosci. 2005;17:417–420. [PubMed]
40. Brevers D, Cleeremans A, Verburggen F, Bechara A, Kornreich C, Verbanck P, Noel X. Faiga fa'atopetope ae le o se filifiliga fa'atopetope e iloa ai fa'afitauli faigata o taaloga faitupe. PlosOne. 2012 doi:10.1371/journal.pone.0050647c. [PMC free article] [PubMed] • Su'esu'ega e fa'aalia ai, pe a fa'atusatusa i tagata e le o ni tagata faitupe ma fa'afitauli, e le mafai e tagata ta'alo ma'i tigaina ona taofi a latou tali afi i lalo o tulaga e latalata i le fa'atinoina o se tali ma e mana'omia ai se faiga fa'atosina vave.
41. Aronaovich E, Hasin DS, Brooks AC, Liu X, Bisaga A, Nunes EV. O le faaletonu o le mafaufau e valoia le maualalo o togafitiga i tagata gasegase e faalagolago i cocaine. Fualaau Ava Faalagolago. 2006;81:313–322. [PubMed]
42. Bechara A. Le matafaioi o lagona i le faia o filifiliga: faʻamaoniga mai tagata gasegase neurological ma faʻaleagaina orbitofrontal. Fai'ai Cogn. 2004;55:30–40. [PubMed]
43. Bechara A, Damasio H, Tranel D, Damasio AR. Filifilia lelei a'o le'i iloa le fuafuaga lelei. Saienisi. 1997;275:1293–1295. [PubMed]
44. Mulimuli A, Damasio AR, Damasio H, Anderson SW. Le maitauina o taunuuga i le lumanaʻi pe a maeʻa ona faʻaleagaina le gafa muamua o le tagata. Cognition. 1994; 50: 7-15. [PubMed]
45. Verdejo-García A, Bechara A. Neuropsychology o galuega faʻapitoa. Psicothema. 2010;22:227–235. [PubMed]
46. ​​Xiao L, Bechara A, Grenard LJ, Stacy WA, Palmer P, Wei Y, Jia Y, Fu X, Johnson CA. Fa'ai'uga fa'ai'uga va'ai va'aiga o amioga inu 'ava a talavou Saina. J Int Neuropsychol Soc. 2009;15:547–557. [PMC free article] [PubMed]
47. Tamasio AR. Le auala e faia ai e le fai'ai le mafaufau. Sci Am. 1999;281:112–117. [PubMed]
48. Verdejo-Garcia A, Clark L, Dunn BD. Le matafaioi o le faʻaogaina i vaisu: o se iloiloga taua. Neurosci Biobehav Rev. 2012; 36: 1857-1869. [PubMed] ••O lenei tusiga e toe iloilo fa'atatau tala o iai nei o vaisu e fa'ailoa mai ai o le fa'aletonu o feso'ota'iga e saofagā i le fa'aaogaina fa'amalosi.
49. Naqvi NH, Rudrauf D, Damasio H, Faʻasalaga A. Faʻasalaga i le atulaulau faʻaleagaina vaisu i sikaleti sikaleti. Saienisi. 2007; 315: 531-534. [PMC free article] [PubMed]
50. Wang GB, Zhang XL, Zhao LY, Sun LL, Wu P, Lu L, Shi J. O faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma vailaʻau e faʻateleina ai le faia o filifiliga ma faʻateleina ai le manaʻo i vaisu heroin i taimi eseese faʻasaʻo. Psychopharmacology. 2012; 221: 701-708. [PubMed] • O lenei tusiga o loʻo faʻaalia ai o le faʻateleina o le tuʻinanau mo vailaʻau i tagata faʻalagolago i heroin e faʻateleina ai le faia o filifiliga e pei ona iloiloina e le Iowa Gambling galuega.
51. Paulo MP. Fa'aletonu le faia o fa'ai'uga ile su'esu'ega fa'afoma'i: suiga ole fa'agasologa ile homeostatic? Saienisi. 2007;318:602–606. [PubMed]
52. Volkow ND, Tomasi D, Wang GJ, Fowler JS, Telang F, Goldstein RZ, Alia-Klein N, Wong C. Faʻaitiitia le Metabolism i le faiʻai "pulea fesoʻotaʻiga" pe a maeʻa le faʻaalia o le cocaine-cues i fafine faʻatauvaʻa. PlosOne. 2011; 6 (2): e16573. [PMC free article] [PubMed] • Ina ua fa'aalia i fa'ailoga cocaine, na fa'aalia ai e le 'au fa'atauva'a tama'ita'i le fa'aitiitia o le metabolism i totonu o itulagi o lo'o avea ma vaega o feso'ota'iga fa'atonutonu pito i lalo.
53. Wilcox CE, Teshiba TM, Merideth F, Ling J, Mayer AR. Faʻaleleia le faʻaalia o le faʻaalia ma le faʻaogaina o le faʻaogaina i luma-striatal i faʻalavelave faʻaoga cocaine. Fa'alagolago i Vailaau Fa'asaina ma le Ava. 2011;115(1-2):137–144. [PMC free article] [PubMed]
54. Chase HW, Eickhoff SB, Laird AR, Hogarth L. O le faʻavae neural o le faʻamalosia o vailaʻau faʻamalosi ma le manaʻo: O se faʻataʻitaʻiga e ono mafai ona faʻatatauina meta-suʻesuʻega. Biological Psychiatry. 2011;70(8):785–793. [PubMed]
55. Dias-Ferreira E, Sousa JC, Melo I, Morgado P, Mesquita AR, Cerqueira JJ, Costa RM, Sousa N. O le faʻalavelave faʻafuaseʻi e mafua ai le toe faʻatulagaina o luma ma aʻafia ai le faia o filifiliga. Saienisi. 2009;325:621–615. [PubMed]
56. Goldstein RZ, Craig AD, Bechara A, Garavan H, Childress AR, Paulus MP, et al. Ole Neurocircuitry o le fa'aletonu o le malamalama ile vaisu o vaila'au. Trends Cogn Sci. 2009;13:372–80. [PMC free article] [PubMed]
57. SAMHSA . I'uga mai le 2006 National Survey on Drug Use and Health: National Findings. Office of Applied Studies; 2007. NSDUH Series H-32, DHHS Publication Nu. SMA 07-4293.
58. Moeller SJ, Maloney T, Parvaz MA, Alia-Klein N, Woicik PA, Telang F, Wang GJ, Volkow ND, Goldstein RZ. Faʻaletonu le malamalama i vaisu cocaine: faʻamaoniga fale suʻesuʻe ma aʻafiaga i amioga suʻesuʻe cocaine. Fai'ai. 2010;133:1484–1493. [PMC free article] [PubMed]
59. Le Berre AP, Pinon K, Vabret F, Pitel AL, Allain P, Eustache F, Beaunieux H. Suʻesuʻega o metamemory i tagata mamaʻi ma le ava malosi e faʻaaoga ai se lagona-o-iloa episodic galuega manatua. Alcohol Clin Exp Res. 2010;34:1888–1898. [PubMed]
60. Chiu PH, Lohrenz TM, Montague PR. O fai'ai o tagata ulaula e fa'atatau, ae le amana'ia, se fa'ailoga sese fa'atusa i se galuega fa'atupe fa'asolosolo. Nat Neurosci. 2008;11:514–20. [PubMed]
61. Payer DE, Lieberman MD, Lonetona ED. Fa'atasiga neural o a'afiaga fa'agaioiga ma osofa'iga ile fa'alagolago ile methamphetamine. Arch Gen Psychiatry. 2011;68:271–282. [PMC free article] [PubMed]
62. Hester R, Nestor L, Garavan H. Faʻaletonu le iloa o mea sese ma le faʻaogaina o le cingulate cortex i luma i tagata faʻaoga cannabis masani. Neuropsychopharmocol. 2009;34:2450–2458. [PMC free article] [PubMed]
63. Brevers D, Cleeremans A, Bechara A, Greisen M, Kornreich C, Verbanck P, Noel X. Faʻaleagaina le gafatia metacognitive i tagata taʻitoʻatasi e iai faʻafitauli tau tupe. J Gambling Stud. 2013 doi:10.007/s10899-012-9348-3. [PubMed] • O lenei tusiga o loʻo faʻaalia ai o le au faitupe faʻafitauli o loʻo faʻaleagaina o latou tomai faʻataʻitaʻi i luga o se galuega e le o taaloga faitupe, lea e taʻu mai ai o le faʻamalosia o taaloga faitupe e fesoʻotaʻi ma le le lelei o le malamalama o se mea lautele.
64. Jung JG, Kim JS, Kim GJ, Oh MK, Kim SS. Le matafaioi a le 'ava malosi i le aloese mai le ava malosi i alii Korea e faalagolago i le ava malosi. J Korea Med Sci. 2011;22:132–7. [PMC free article] [PubMed]
65. Nelson TO, Narens L. Metamemory: o se taʻiala faʻavae ma suʻesuʻega fou. Psychol Learn Motivation. 1990;26:125–173.
66. Fleming SM, Dolan RJ. Le faavae neural o le tomai metacognitive. Philos Trans R Soc Lond B Biol Sci. 2012;367:1338–1349. [PMC free article] [PubMed]
67. Craig AD. O le a sou lagona? Interoception: o le uiga o le tulaga o le tino o le tino. Nat Rev Neurosci. 2002; 3: 655-666. [PubMed]
68. Verdejo-Garcia A, Bechara A. O se manatu faailoga somatic o vaisu. Neuropharmacology. 2009;56:48–62. [PMC free article] [PubMed]
69. Barr MS, Fitzgerald PB, Farzan F, George TP, Daskalakis J. Transcranial magnetic stimulation e malamalama ai i le pathophysiology ma togafitiga o le faʻaaogaina o vailaʻau. Curr Drug Abuse Rev. 2008;1:328–339. [PubMed]
70. Mishra BR, Nizamie SH, Das B, Praharaj SK. Malosiaga o le fa'asolosolo fa'aoso fa'amaneta transcranial i le fa'alagolago i le 'ava malosi: o se su'esu'ega fa'atauva'a. Vaisu. 2010; 105: 49-55. [PubMed] • O lenei su'esu'ega na fa'aalia ai o le itu taumatau pito i luma o le pito i luma o le fa'aoso fa'aoso fa'a-transcranial o lo'o i ai a'afiaga taua i le fa'alagolago i le ava.
71. Naqvi NH, Bechara A. O le insula ma vaisu o fualaau faasaina: o se vaʻaiga faʻatasi o le fiafia, faʻamalosi, ma le faia o filifiliga. Galuega Fa'afai'ai. 2010;214:435–450. [PMC free article] [PubMed]