Faʻasalalauga: Neurobiological Perspectives in Behavioral Addiction (2019)

Laʻasaga i luma. 2019; 10: 3.

Lomia i luga o le initaneti 2019 Jan 22. Tui: 10.3389 / fpsyt.2019.00003

PMCID: PMC6349748

PMID: 30723426

Jung-Seok Choi,1,2, * Daniel Luke King,3 ma Young-Chul Jung4

O nisi o vasega o amio, e aofia ai taaloga, taaloga i luga o le Initaneti, ma amioga tau feusuaiga, e mafai ona oo atu ai i le faamalosia malosi mo se toaitiiti o tagata taitoatasi. I tulaga ogaoga e ono lagona ai e tagata taitoatasi le le mafai ona pulea nei amioga e aunoa ma se faatosinaga mai fafo, o nei amio e mafai ona manatu e le o se mea e faʻaaogaina poo ni vaisu amioga. O le tele o amioga faapena e mafai ona tupu i le initaneti, e pei o taaloga, alafesootai, fefaatauaiga, ma ponokalafi, ma atonu e mafai ona ave i luga e ala i le telefoni ma isi tekinolosi feaveaʻi. Ole tulaga ole suʻesuʻega mo le le atoatoa o le vavalalata ma le Initaneti ole gasegase (IGD) i le DSM-5 e tutusa lelei ma le faʻaaogaina o vailaʻau, e faatatau i uiga o le tolopoina ma le faapalepale, faʻaauau pea le faʻaaogaina e ui i aʻafiaga le lelei, ma le le mafai ona pulea le gaoioiga. Ae ui i lea, o nisi o amio e pei o le faʻatau faʻatau ma le faʻamalosia o amioga feusuaʻiga e leai ni vaega faʻamaonia faʻapitoa i le DSM-5. O le tele o nei amio, e aofia ai amioga i luga o le initaneti, o le a faaauau pea ona avea ma autu o talanoaga i pulega faavaomalo, e pei o le World Health Organization (WHO), e aofia ai le tele o faʻamatalaga suʻesuʻe i amioga faʻafeusuai. O lenei Suʻesuʻega Suʻega o loʻo tuʻuina atu ni pepa eseese i faʻamatalaga o le neurobiological o mea ua fai ma vaisu, e aofia ai le le atoatoa o le vavalalata, faaletonu i luga o le Initaneti, e aofia ai le faaletonu o mea tau initaneti ma vaisu o ata, ma uiga malolosi faalefeusuai.

Neurobiological Mechanism Faʻatonuga Faʻaleagaina Faʻaleagaga

O le fanua o vaisu amioga e faʻaauau pea ona saili e faailoa ma malamalama i le taua o le neurobiological mechanism e faʻailoa ai le toe faʻaauau, amioga faʻaleagaina. O suʻesuʻega o meaola e uiga i vailaau oona, mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai ona fesoasoani e taʻitaʻia suʻesuʻega i le neurobiological mechanisms o loʻo aʻafia ai amioga faʻafeusuaiga. O le faʻamalosolo o le ava malosi-o le popolega o popolega e faasino i faʻamaoniga ua faʻaalia e faʻalagolago i suiga mole molemole ma le faʻaogaina lea e mafua ai le tumau, suiga umi o le palasitini i le tusiga, faaliliuga, ma le synaptic morphology. Ae ui i lea, o le molécula masalomia o loʻo aʻafia ai le popolega o le aveeseina o le ethanol e manaʻomia ai nisi suesuega. I le pepa muamua i lenei autu, Hou et al. na lipotia mai o suiga i le faʻasologa o mea faʻapitoa e mafai ona fesoʻotaʻi ma le solomuli i tua i le ava malosi.

O le le mailoa o se mea taua e fesootai ma le atinaʻeina o mea ua fai ma vaisu. Cho et al. faʻaaogaina se faʻataʻitaʻiga o le gaioiga galuega (rGT) e suʻesuʻeina pe faapefea ona ese le faʻaosoosoina o le gaioiga i le matutua (faʻaaliga, talavou tuai / talavou matutua ma matua matutua) i le togi. O iʻuga na faʻamaonia ai o le gaioiga o le gaioiga ma le filifiliga o ni vaega tulaga ese o le le mautonu, lea e eseese le aafia i tama e ala i le matua i le taimi muamua na aafia ai i galuega tau tupe.

O se tasi o fesoʻotaʻiga televave taua e taua tele i le faʻaleagaina o amioga faʻapitoa o le fesoʻotaʻiga o le soifuaga, lea e faʻasalalau le "fesuiaiga" i le va o neural networks e taʻitaʻia tali talafeagai. O suiga i le fesootaiga o le ola maloloina na aafia i le faatonutonuina o le talisapaia o le agaalofa i fualaau e mafua ai le tagofia o mea ua fai ma vaisu, ma mafua ai le manava ma le le atoatoa o le pulea o amioga ua fai ma vaisu. Wang et al. na lipotia mai o le faateleina o le mafiafia o le tino i totonu o le tino ua fetaui ma uiga ogaoga i tagata taitoatasi ma le IGD. I se isi suʻesuʻega, Lee et al. na lipotia mai o sousregiona o le cingular cingulate tua, o le isi kesi autu o le fesoʻotaʻiga vaʻaia, na fausia ai mamanu faʻafesoʻotaʻi eseʻese i le mataupu ma le IGD faʻatasi ai ma le atuatuvale.

O faʻafitauli faʻaletonu i luga o le Initaneti e masani ona o mai faatasi ma le faʻafitauli tele o le atuatuvale (MDD). O le atuatuvale e foliga mai e vavalalata ma fesootaiga fesoʻotaʻiga fesuisuiaʻi (FC) i totonu (ma le va) le fesoʻotaʻiga faigata (DMN) ma le fesoʻotaʻiga faʻalogo. E le gata i lea, o serotonergic neurotransmission e mafai ona faatonutonuina ai foliga o le atuatuvale, e aofia ai le le mautonu, atonu e ala i le suia o le DMN. Hong et al. na lipotia mai o le SS o le vaega o le genotype 5HTTLPR na faʻaalia ai FC tetele i totonu o le DMN ma le vaʻaiaiga o fesoʻotaʻiga, ma i le va o nei fesoʻotaiga, faʻatusatusa i le SL + LL allele group. O iʻuga e taʻu mai ai e mafai ona faʻaopoopo le FC i le DNNUMXHTTLPR i totonu o le DMN ma le salusi network, lea e mafai mulimuli ane faʻaleagaina ai le taʻavale i luga o le Initaneti i faʻamaʻi ma le UN.

Kim ma Kang suʻesuʻeina eseese polokalama tau tupe na aʻafia i le IGD. Mo le tau tupe, o le vaega IGD na faʻaalia le fesoʻotaʻiga malosi i totonu o le faiʻai o loʻo aofia ai i le faʻaosofia o le faʻamalosi, ao le faʻalapotopotoga na faʻaalia le fesoʻotaʻi vavalalataina o vaega o faiʻai tufatufaina i le aʻoaʻoina poʻo le gauai. O nei eseesega i le fesoʻotaiga vavalalata o fesoʻotaiga o taui, fautua mai o le IGD e fesoʻotaʻi ma se faʻaosofiaga o le soifua maloloina poʻo le "manaʻo", lea e ono avea ma aʻafiaga o le neurobiological o loʻo aʻafia ai le faʻaaogaina o sini.

O le faʻaituau i le faʻaaogaina o mea e fai ma vaisu e fesoʻotaʻi ma le faʻamalosiaga o le soifua maloloina, ae o le pathophysiology o le le mautonu i le IGD e le malamalama lelei, e pei o lona sootaga ma le faʻamalosi. Kim et al. faʻaaoga le elemene o le elerophysiological ua leva ona iai se tulaga lelei (LPP) e faʻatusatusa ai le faʻaituau o le mafaufau i le IGD ma le faʻalavelave mataʻutia (OCD). Faʻateleina le LPP i le tali atu i faʻamatalaga le mautonu-faʻapitoa (taʻaloga e fesootai ma le OCD) e maua i le IGD ma le OCD vaega, i le faasologa. O nei taunuʻuga e faʻamaonia ai o le LPP o se sui tauva o le neurophysiological mo le fiafia i le IGD ma le OCD.

O le faaletonu o tulafono faatonutonu a le tagata lava ia o se tasi lea o matai sili o le mafaufau i vaisu. O le faʻaaogaina o tulafono faatonutonu a le tagata lava ia e fesoʻotai atu i le lelei o manaʻoga o le mafaufau. O nei manaʻoga faʻapitoa i le mafaufau, e aofia ai le tutoʻatasi, agavaa, ma le fesoʻotaʻiga, o mea taua ia e aʻafia ai le tuputupu ae o tagata taitoatasi ma le faʻatasi. O nisi tagata e mafai ona faʻalagolago ma faʻaaogaina fesoʻotaiga vavave faʻasalalauga lautele, faʻapea foi i le Initaneti, i se taumafaiga e ausia manaʻoga o le mafaufau. Kim et al. suʻesuʻe suʻesuʻega faʻasolosolo o loʻo faʻavaeina ai tagata taʻitoʻatasi o loʻo iai le IGD e tusa ai ma lo latou malilie i manaoga faʻapitoa o le mafaufau. O tagata taʻitoʻatasi e iai le IGD o loʻo i ai se uiga le lelei ma foliga moni. Neurobiologically, faʻaleagaina i le pito i lalo ifo o le loietal lobule e fesootaʻi ma tulafono faatonutonu faʻalagona ma le le lelei o iloiloga faaletagata na maua i le IGD. O le iloaina o le IGD e masani ona atiae i le taulealea, e tatau ona maitauina lenei faafitauli i le manatu faaletagata lava ia ma talatalanoa ma ni togafitiga talafeagai.

Neʻesega o mea faʻapitoa e faʻapipiʻiina e le RNA ma le microRNA (miRNA). Talu ai o le MYRNA e mafai ona iloa i le toto (plasma poo le serum), o le faasalalauina o le ARNs ei ai se tulaga mautinoa e pei o ni tagata e le o osofaia le manava i le neuropsychiatric disorders. Lee et al. faailoaina IRD le faailoga o le IGD e ala i le matauina o le miRNA plasma i le va o le IGD ma le pulea o vaega. E ala i le suʻeina o le myRNA expression profiles ma le faʻamaonia tutoʻatasi, na maua ai ni mRNAs e fesootai i le IGD (hsa-miR-200c-3p, hsa-miR-26b-5p, ma le hsa-miR-652-3p) i le IHD. O tagata taʻitoʻatasi o loʻo i lalo ole tulafono ole tolu mNNA e maualuga ile lamatia ole IGD.

O le faʻaogaina o le faʻaogaina o le tino (ANS) i le faʻaaogaina o vailaau ma vailaau faʻaleagaina. Aʻo tali mai le ANS i totonu ole faʻaleleia ole tino ma meaola e tausia ai le homeostasis, o lona gaioiga e vavalalata vavalalata ma fetuutuunaiga fetuunaʻi i taʻiala tau amio. O le faʻaletonu o le ANS atonu o le a fesoasoani i le atinaʻeina ma le tausiga o le le lava o le puleaina o taʻaloga, aua o tagata taʻitasi o loʻo iai le IGD e le mafai ona fetuunai a latou taʻiala tau amio e ui i aʻafiaga leaga. O le auʻaunaga a le ANS e mafai ona iloiloina e le faʻaleagaina e ala i le fuaina o fua eseese o le fatu (HRV). Hong et al. na faʻaalia ai o tagata taitoatasi o loʻo i ai le IGD na faʻaalia i le faʻaitiitia i le maualuga o le tele o fesuiaiga o le fatu ao latou taʻalo e taʻalo latou taaloga e sili ona fiafia i ai i le initaneti. O a latou taunuʻuga o loʻo fautua mai ai o se suiga HRV i suiga o mea tau taʻaloga e fesoʻotaʻi ma mamanu o mea taʻalo ma atonu e atagia ai le faʻaitiitia o le pulega a tagata taitoatasi ma le IGD ao taʻalo i taaloga ile Initaneti.

A o tuputupu aʻe vave le tamaititi ma faʻaaogaina vave, ua faateleina le fiafia i le aʻafiaga le lelei o le faʻaaoga tele o telefoni. Chun et al. suʻesuʻeina suiga fesuiaiga o le faiʻai e fesootaʻi ma le faʻaaoga tele o telefoni, ma sootaga i le va o faʻasolosolo o le faʻataʻitaʻi, cortisol concentrations, ma le fesoʻotaʻiga pito i luma. Na latou iloa o talavou e tele le faʻaaogaina o telefoni na faʻaitiitia ai le fesoʻotaʻiga i nei vaipanoa e fesoʻotaʻi ma le pulea o le mafaufau. E le gata i lea, o le faʻaaogaina o le Initaneti e faʻaalia ai le faʻaaogaina o le cortisol, ma o lenei suiga o le psychophysiological e mafai ona aʻafia ai le fesoʻotaʻiga frontostriatal. O nei taunuʻuga e maua ai malamalamaga taua i aafiaga o le tele o le faʻaaogaina o smartphones i luga o le faiʻai o fesoʻotaiga vavalalata i le talavou.

O le faaletonu o le taʻavale ma le faʻamalosia o amioga le mama (CSB) e leʻi leva ona aofia i totonu o le faʻavasegaga faʻavaomalo o faʻamaʻi (ICD-11). Ae ui i lea, o le WHO na fuafua e faʻavasega le amio le mama o amioga tau feusuaʻiga e pei o se faʻaletonu o le le mautonu, aʻo le gaioiga o le gaioiga na aofia ai i le faʻasoesa o mea ua fai ma vaisu. Seok ma Sohn ua maua ai e tagata taʻitoʻatasi le faʻafitauli faʻafeusuaiga faʻafeusuai le pule puleaina ma le faʻaaogaina o le gaioioiga i le faʻasalaga faʻasalalauga muamua, lea o se vaega taua o loʻo fefaasoaaʻi i mea uma e lua o le faʻafitiga o mea ua fai ma vaisu ma faʻafitauli faʻaletonu. I le male, Gola ma Taliga na lipotia mai o le CSB e fesoʻotaʻi ma le faʻatupulaia o le faʻatinoga o le tino i le taimi o le faʻamoemoeina o aʻafiaga elemene, i le lagolagoina o le aʻoaʻoga o le soifua maloloina. Na latou fautuaina e tatau ona faia isi suʻesuʻega e suʻesuʻeina ai eseesega o neurobiological i nei faaletonu e lua.

O suiga umi o neurobiological e fetaui ma vaisu amioga

O lenei Suʻesuʻega Suʻesuʻega o loʻo tuʻuina atu ai foʻi le tele o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaaogaina fuafuaga faʻasolosolo umi, o se mamanu faʻataʻitaʻiga lea na faʻatapulaʻaina i le talafaasolopito i le nofoaga o le IGD. Lee et al.'s suʻesuʻega e faʻamoemoe e faʻamalamalama ai mea e aʻafia ai le neuropsychological e faʻateleina ai le faʻaleleia atili o le IGD. Na latou lipotia mai o tagata taitoatasi o loʻo iai le IGD e leʻi faʻaleleia i le mulimulitaia o le 6-masina, e sili atu le maualuga o le osofaʻiga ma faʻaleagaina le aloese i le laina, e faʻamaonia ai o faafitauli tau taaloga i nei mataupu sili ona faigata e foliga mai e le mafai ona foia vave. O le suʻesuʻeina o osofaʻiga ma faʻafitauli o le alofia o mea e mafai ona fesoasoani e vaʻai le ala o le IGD.

Park et al. suʻesuʻeina fesoʻotaiga vavave faʻasesoʻotaʻi ma fesoʻotaʻiga faʻamaʻi i tagata gasegase e iai le IGD e faʻaaoga ai iloiloga o le felagolagomaʻi o le eletise (EEG). Pe a faatusatusa i pulega maloloina (HCs), o tagata gasegase i le IGD na faʻaalia ai le faʻateleina o le beta ma le gamma i le vaʻaiga o le vaʻalele ma le faʻateleina o le fesoʻotaʻiga o le i totonu o le laina eletise i le laina. Ina ua maeʻa masina 6 o le puleaina o togafitiga e aofia ai le le filifilia o le inrotalaina o le serotonin, o tagata gasegase i le IGD na faʻaalia le faʻaleleia o faʻamaoniga o le IGD pe a faʻatusatusa i le laina faʻavae, ae na faʻaauau pea ona faʻaalia le maualuga o le beta ma le gamma i le intrahemispheric peʻa faʻatusatusa i le HCs. O nei suʻesuʻega ua fautua mai ai e matua sili atu le faʻaauau o le felagolagomaʻi i taimi vave e masani ona avea ma se mea taua o le IGD o le neurophysiological.

Totoga ma Togafitiga

O le vaega mulimuli o suʻesuʻega i lenei Suʻesuʻega Suʻega e aʻafia ai suʻesuʻega o le neurobiological ma togafitiga. Kim et al. suʻesuʻeina le taua tele o amio, amio, ma mea faʻapitoa i le vaʻaia o le lamatiaga / faʻafitauli faʻaaogaina le Initaneti (ARPIU) i talavou. Na latou maua, i tamaiti, le malosi o vaisu i luga o le Initaneti ua fesoʻotaʻi faʻatasi ma le 2D: fuainumera numera 4D ma le sailia o mea fou, ma le lelei ma le faʻamanuiaina o numera pe a pulea le numera o le lotovaivai. O nei mafutaga sa le maua i teineiti, o loʻo fautua mai ai le manaʻomia mo auala faʻafeiloaʻi tagata e puipuia ai le ARPIU i le talavou.

Le pepa e Kim ma Hodgins fautuaina se faʻataʻitaʻiga o togafitiga o vailaau faʻasaina o loʻo aʻafia ai mea e tutusa ai le va o le amio ma mea faʻaaoga vailaau. O a latou faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻamaonia ai le tele o mea e ono tulaʻi mai, e aofia ai le leai o se faʻamalosi, faʻanatinati, faʻamoemoe mo le mafaufau, le lava i le pulea e le tagata o ia lava, le lava o le lagolago lautele, ma le faʻamalosi. I se isi pepa e talafeagai i lenei autu, Blum et al. faʻafeiloaʻi le "Pulega o Mea Tatau Faʻamatalaga" (PAM) ™, o le faʻataunuʻuina o le faʻaopoopoga o le neuronutrient e faʻavae i le faʻataʻitaʻiga o le Suʻega o Vailaau Faʻasao, ma faʻataʻitaʻiga faʻapitoa. Mulimuli ane, Bae et al. le suʻesuʻeina o le faʻasologa o togafitiga mo togafitiga a le IGD ma le nofo aitalafu. Na faʻaalia e Bupropion se folafolaga mo le faʻaleleia o amioga faʻafitauli i le IGD ma le GD, e ui lava i le eseese o le vailaʻau o le pharmacodynamics i isi vaega e lua.

I le faaiuga, o le aoina mai o uluai tusiga e aofia ai le tele o lipoti suʻesuʻe ma toe iloiloina tala, faʻatasi ai ma le lautele o faʻamatalaga o neurocognitive, neurophysiological, neurochimium, ma le faʻaogaina o suʻesuʻega o suʻesuʻega. Faʻatasi ai nei tusiga o loʻo faʻaalia ai o le suʻesuʻega o vaisu amioga mai se vaaiga o le neurobiological o loʻo faʻaauau pea ona tupuolaola ma o le a tele ni mea faʻafiafia i lenei vaega e faʻaleleia ai lo tatou malamalamaaga, iloiloga, ma togafitiga o tagata taʻitoʻatasi o loʻo aʻafia i nei tulaga.

Tusitala Tusitala

O tusitala uma na lisiina na faia se sao tele, tuusao ma le atamai i le galuega, ma faʻamaonia mo le lomiga.

Feteʻenaʻiga o Tupulaga e Tetee ai

Fai mai tusitala o le suʻesuʻega sa faia i le leai o soʻo se fefaʻatauaʻiga faʻapisinisi pe tau tupe e mafai ona avea o se feteenaʻiga e ono aʻafia ai.

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faatupeina. O lenei galuega na lagolagoina e se fesoasoani mai le National Research Foundation o Korea (Grant No. 2014M3C7A1062894; J-SC). E maua e le DK se fesoasoani tau tupe mai le Avanoa o le Aufaigaluega Suesuega (DECRA) DE170101198 na faʻatupeina e le Australian Research Council (ARC).