(L) O Le DSM E Sa'o Ona Fai ma Vaisu – NYTimes (2012)

O le DSM Gets Addiction Right

Ann Arbor, Mich.

PE A tatou fai atu o se tasi o se "vaisu" i se amio e pei taaloga faitupe poʻo le 'ai poo le taalo i taaloga vitio, o le a le uiga o lena mea? Pe o faʻaosofia faʻapitoa nei i le faʻatuatuaina e pei o le fualaau faasaina ma le ava malosi - pe o na o se tautalaga leʻo?

O lenei fesili na tulaʻi mai talu ai nei ina ua maeʻa ona tusia e le komiti le lomiga lata mai o le Tusi Taiala a le Mafaufau ma le Fuainumera Faamaumau o Mafaufauga (DSM), o le tusitusiga masani mo maʻi o le mafaufau, na faasilasila mai ai le uiga o le vailaau faasaina ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu, e aofia ai se vaega fou o "vaisu amioga." I le taimi nei, na o le pau lava le maʻi na faʻaalia i lenei vaega fou o le le fiafia i taaloga, ae o le fautuaga o le a faaopoopo isi faaletonu amio i le taimi e tatau ai. O vaisu i le initaneti, mo se faʻataʻitaʻiga, na muai mafaufauina mo le aofia ai ae na faʻapipiʻiina i se faʻaopoopoga (e pei o le tagofia o feusuaiga) ao faʻatali nisi suʻesuʻega.

E manatu le au masalosalo o ia tulaga lautele mo le tagofia o mea ua fai ma vaisu o le a aafia ai amioga masani (pe afai e leaga) ma taitai atu ai i le tofoina ma le le atoatoa. Allen J. Frances, o se polofesa o le mafaufau ma aʻoaʻoga faʻasaienisi a le Iunivesite o Duke, o loʻo galue i le DSM, na ia fai mai o faʻamatalaga fou e sili atu i le "togafitiga o amioga i aso uma" ma o le a faia ai ni "faʻafitauli faʻapitoa." Inisiua soifua maloloina o kamupani e le fiafia e ono mafai ona faʻatupeina le tulaga o le soifua maloloina i le fia selau miliona tala i tausaga taʻitasi, ona o le faʻateleina o suʻesuʻega o mea ua fai ma vaisu.

E i ai pea lava le avanoa mo le faʻaaoga sese pe a faʻalauteleina tulaga maʻaleʻale. Ae i le autu autu faasaienisi, o le au a le DSM e sese. E pei o se tasi e masani i le talafaasolopito o le siama o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e mafai ona taʻu atu ia te oe, o suiga a le DSM e atagia mai ai lo tatou malamalamaga faʻalauiloa i le uiga o le avea ma vaisu.

O le manatu o le tagofia o mea ua fai ma vaisu ua suia ma faalauteleina mo seneturi. Muamua, e le o se mea faafomai. I Roma anamua, "o mea ua fai ma vaisu" e faatatau i le faalagolago faaletulafono: o le pologa o le nofo pologa na tuuina atu i luga o tagata nofo aitalafu. Mai le senituri lona lua AD i totonu o le 1800s, o le "vaisu" na faʻamatalaina se uiga i soʻo se numera o amioga mataga, e pei o le faitauina tele ma le tusitusi po o le tuuto faamaoni i se mea fiafia. O le faaupuga e masani lava ona faʻaalia ai se vaivaiga o le amio poʻo se toilalo lelei.

"O mea ua fai ma vaisu" na ulufale mai i le fomaʻi i le faaiʻuga o le 19th seneturi, ona o le tele o togafitiga o opium ma morphine e fomaʻi. O iinei, o le manatu o le tagofia o mea ua fai ma vaisu ua aofia ai le manatu o se mea matautia o le a ave i totonu o le tino. Amata i le amataga o le 20th seneturi, o le isi mea taua o le suʻesuʻeina o mea ua fai ma vaisu o le tupu mai o faailoga o le tolopoina o le tino i le tuʻuina atu o le mea o loʻo fesiligia.

O lenei faauigaga o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e le o taimi uma e faaaoga ma le faaeteete (e tele tausaga mo le ava ma nicotine ia faʻavasegaina e fai ma vaisu, e ui lava i lo latou faʻaogaina o le pili), e leʻi saʻo foi. Mafaufau mariuana: i le 1980s, ina ua ou aʻoga e avea ma fomaʻi, ua manatu le mariuana e le o se mea e fai ma vaisu ona o le ulaula e seasea lava ona tupu ni faailoga faaletino pe a taofi. Ua tatou iloa nei e mafai e nisi o tagata faaaoga mariuana ona avea ma vaisu, ae ona o le faasaʻoina o fualaau faasaina mai le tino o le tino e maua ai vaiaso (nai lo itula po o aso), o le toesea faaletino e seasea ona tupu, e ui lava o le tolopoina o le mafaufau e mautinoa lava.

O le mea lea, o le tele o fomaʻi ua taliaina suiga i le faʻamatalaga o le tagofia o mea ua fai ma vaisu, ae o le toʻatele o loʻo tumau pea ona na o na tagata na te faʻamalosi malosi se mea oona e mafai ona taʻua o vaisu. Ae ui i lea, i le tele o tausaga ua mavae, o se vaega o le suʻesuʻega faasaienisi ua faailoa mai ai o se mea matautia e le taua tele i le tagofia o mea ua fai ma vaisu nai lo le faagasologa o le faamaʻi lea e afaina ai le mafaufau - o se gaioiga lea e faalavelaveina ai le fausaga o le mafaufau o le faiʻai, faiga o feʻau vailaʻau ma isi faiga e nafa ma le puleaina o mafaufauga ma taga.

Mo se faʻataʻitaʻiga, talu mai le amataga 1990s, na suʻesuʻe ai e le neuropsychologists Kent C. Berridge ma Terry E. Robinson i le Iunivesite o Michigan le neurotransmitter dopamine, lea e mafua ai lagona o le naunau. Ua latou maua e faapea, a e faʻaauau ona e tago i se mea e pei o le koko, o le lau pani o le dopamine e faʻafeoloolo, o le faʻamalosia tele o le vailaau e le amanaia e le faiʻai ua fai ma vaisu. E ui o le fualaau faasaina lava e taua tele i le amataina o lenei faagasologa, o suiga i le faiʻai e tumau pea i le taimi ua uma ai ona avea se mea ua fai ma vaisu e ala i le tolopoina: o fualaau faasaina-faaaogaina o faamatalaga ma manatua e faaauau pea ona faaosoosoina e oo lava i mea ua fai ma vaisu ua taofiofia mo le tele o tausaga.

E le gata i lea, o se vaega o saienitisi na taʻitaʻia e Nora Volkow i le National Institute on Drug Abuse ua faʻaaogaina le gaosiga o meaola (PET) e faʻaalia ai e tusa lava pe na o le matamata i ata vitio o tagata e faʻaaogaina le cocaine, e maualuga le maualuga o le dopamine i le vaega oo latou mafaufau e fesoʻotaʻi ma amioga masani ma aʻoaʻoga. O le vaega a Dr. Volkow ma isi saienitisi ua latou faʻaaogaina le PET ma suʻesuʻeina faʻataʻitaʻi faʻamaʻi magnetic e faʻaalia ai le tali tutusa o le namu o le pata i le mafaufau o fualaau oona, o tagata gaoi ma le meaʻai e sili atu ona leaga.

O le faʻamatalaga e tusi ai iinei, e ui lava o mea e pei o cocaine e aoga tele i le faʻaosoina o suiga i le faiʻai lea e taʻitaʻia ai amioga ma mea e fai ma vaisu, e le na o le pau lea o mea e ono mafai ona tupu: e tusa lava o soʻo se gaoioiga fiafia tele - feusuaiga, ei ai le gafatia e avea ma vaisu ma faʻaleagaina.

Faʻamatalaga faʻamaʻi suiga i le taimi ona o faʻamatalaga faasaienisi fou. O le mea lenei na tupu i mea ua fai ma vaisu. E tatau ona tatou opoina le faʻailoga fou a le DSM ma osofaʻia mea uma ma amio e faʻamalosia ai le tagofia o mea ua fai ma vaisu ma faʻamalosia lelei togafitiga ma le lagolago.

Howard Markel, o se fomai ma se polofesa o le talafaasolopito o vailaau i le Iunivesite o Michigan, o le tusitala o le "An Anatomy of Addiction: Sigmund Freud, William Halsted, ma le Miraca Drug Cocaine."