O le mafaufau ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu na fefaasoaaʻi ai le alalaupapa o neura ma masini molimasi (2004)

Faʻamatalaga: E pei ona taua i le suʻesuʻega, o mausa e aofia ai suiga i le masani ai o le faiai. Ole mafuaʻaga lena o vailaʻau ma amioga ua fai ma vaisu e mafua ai le tele o suiga i le tutusa matagaluega (medial forebrain bundle).


Neuron. 2004 Sep 30; 44 (1): 161-79.

Kelley AE.

puna

Matagaluega o Fomaʻi ma le Neuroscience Training Program, University of Wisconsin-Madison Medical School, 6001 Research Park Boulevard, Madison, WI 53719, USA. [imeli puipuia]

lē faʻatino

O se faʻalauiloa taua i le sefulu tausaga talu ai, o le malamalama o le faagasologa o le tagofia o vailaau faʻasaina e aʻafia ai le taatele o mea faʻaleaganuʻu e aʻafia ai ma le natura faʻataʻitaʻiga ma le manatua. O masini autu e aofia ai dopamine, glutamate, ma o latou sini intracellular ma genomic ua avea ma taulaiga o le gauai i lenei vaega suesue. O nei faiga e lua o le neurotransmitters, e tufatufaina atu i le tele o itulagi o le cortex, o le limbic system, ma le basal ganglia, e foliga mai o se vaega autu taua i le faaosofia, aoaoina, ma le manatuaina, ma faapea ona suia ai amioga talafeagai. Ae ui i lea, o le tele o fualaau oona e faʻaaoga ai o latou aʻafiaga autu i luga o nei auala ma e mafai ona faʻaosofia le tumau i suiga o le telefoni i faʻamalosiaga o fesoʻotaiga, ma oʻo atu ai i amio taufaasese. O nei suʻesuʻega ma suʻesuʻega i lenei autu e toe iloilo mai i le faʻaogaina o faiga faʻavae, faʻatasi ai ma le faamamafa faapitoa i luga o masini feaveaʻi, molécula, ma amioga o le dopamine D-1 ma le glutamate NMDA faʻamaonia, aʻoaʻoga faʻapitoa, ma le faʻamalosia o fualaau faasaina

Matua Autu

faʻatomuaga

I se taimi o lo tatou talafaasolopito, na amata ai e tagata ona faʻaaoga fualaau faʻamalosi. O le faʻaaogaina o le coca laau e mafai ona toe foʻi i tua o le 7000 tausaga, ma o loʻo i ai le faʻamaoniga faʻamaonia e faapea, o le paluga nut (o loo i ai iscoline, muscarinic agonist) na faʻamaʻaina 11,000 tausaga talu ai i Thailand ma 13,000 tausaga ua mavae i Timor (Sullivan ma Hagen, 2002). O le mea moni, o loʻo i ai se fesoʻotaʻiga vavalalata vavalalata i le va o alkaloids totino ma le neurotransmitters; o le faʻaogaina o auala o vailaʻau ma invertebrates e aofia ai faʻaliliuga ma masini e maua ai foliga matagofie i le fausaga o vailaʻau faʻasaina. Cannabinoids, nicotine, cocaine, ma opiates o loʻo galue i luga o le supera protein substrates e faʻamalosia ai nei mea tuufaatasia; O le ava malosi foi e aafia ai nei mea. I totonu o tagata, o nei ma isi vailaau faʻaleagaina e mafai ona faʻaosofia ai lagona o lagona lelei poʻo le fiafia ma faʻafefe ai faʻafitauli lagona le lelei e pei o le atuatuvale ma le atuatuvale (Nesse ma Berridge, 1997). Ae ui i lea, i tagata vaivai, o le faʻaaogaina o fualaau faʻamalosi e mafua ai le faʻalagolago ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu, e mafua mai i le leai o se faʻataʻitaʻiga o amioga faʻatau fualaau faʻasaina ma aʻafiaga ogaoga Koob et al. 2004 ma Volkow ma le Fowler 2000. O le paso o le tagofia o mea ua fai ma vaisu ua maua ai manatu o fomaʻi, psychologists, ma pharmacologists mo le tele o tausaga-peitai ua na o tausaga talu ai nei, o le alualu i luma o le mole, le mafaufau, ma le amio le neuroscience ua maua ai se faavae tuufaatasia mo le latalata atu i lenei faafitauli.

Masalo o le sili atu ona taua o le vavalalata o mataupu faavae e aofia ai le tuputupu ae o le malamalama o le faagasologa o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e tutusa ma mea e tutusa ma le faafoliga o meaola faafoliga e fesootai ma taui masani ma le manatua. Aemaise lava, o masini komepiuta masani e aofia ai le dopamine, glutamate, ma o latou sini intracellular ma genomic, o le taulaiga lea o suesuega loloto i vaega uma e lua o aʻoaʻoga ma vaisu. O nei faiga e lua o le neurotransmitters, e tufatufa atu i le tele o itulagi o le cortex, o le limbic system, ma le basal ganglia, e foliga mai o se vaega autu taua i le faaosofia, aoaoina, ma le manatuaina. O loʻo talitonuina nei o le faʻamaonia o le faʻamaonia o le mamanu o le dopamineric ma glutamatergic, aemaise lava i le dopamine D-1 ma le glutamate. N-methyl-D-aspartate (NMDA) ma le α-amino-3-hydroxy-5-propionic acid (AMPA), o se mea taua tele i le induction o tusigalaʻau intracellular ma faʻasalalauga faaliliu, e mafua ai suiga fesuisuiai i faʻamatalaga o le gene ma le faʻamaonia o mea faʻale-tino, le toe faʻaleleia o fesoʻotaʻiga, ma mulimuli ai amioga. E masani lava, o le faiʻai e faʻaaogaina nei auala e faʻaalia ai tali i meaola e faʻamalosia ai le ola; e manino lava le fetaui lelei e iloa ai poo fea poʻo lalo foi o tulaga e maua ai meaʻai poʻo le lamatiaga e fetaiai ma ia fesuiaʻi amio e tusa ai. O le tele o fualaau oona e faʻaaogaina ai o latou aʻafiaga autu i luga o nei auala ma e foliga mai e mafai ona vave faia, atonu e tumau, suiga i faʻasalalauga faʻamalosi, ma oʻo atu ai i amio taufaaleaga Berke ma Hyman 2000, Hyman ma Malenka 2001, Kelley ma Berridge 2002 ma Koob ma Le Moal 1997.

I lenei iloiloga, ou te taulai atu i le puipuia o le dopaminergic ma le glutamatergic networks ma a latou fegalegaleaiga. Muamua ou te mafaufau i le faafitauli o le faaosofiaina o meaola ma ona faavae i totonu o se tulaga o le evolusione, ma faamamafaina ai le amataina muamua o le phylogenics o polokalama molemole e fetaui lelei ma le gaosiga. O suʻesuʻega nei e uiga i le dopamine ma le faʻaaogaina o le glutamate e fesoʻotaʻi ma le synaptic plasticity ma le aʻoaʻoga faʻapitoa mo aʻoaʻoga ua toe iloiloina. Ma le mea mulimuli, ou te taumafai e faʻafesoʻotaʻi nei suʻesuʻega ma galuega e faʻatatau i fualaau faasaina o le faʻaleagaina, ma faʻatusatusa tutusa ma le fefaʻasoaaʻiina o mea i le va o mafaufauga ma vaisu. I le faaopoopo atu i le faʻamalamalamaina o metotia faʻavae, o le galue i luga o le palasitisi i faanaunauga o faaosoosoga e taua tele i le soifua maloloina o tagata. Faʻaaogaina o fualaau faasaina (vaisu) ma le sili ona taua o le natura, meaʻai (oona), ae le o se mea e fesoʻotaʻi faʻatasi ai ma le faʻalapotopotoga, ae o loʻo aofia uma ai faafitauli sili ona taua o le soifua maloloina o le lautele e faʻafeagai ma le atinaʻeina o tagata i 21st seneturi.

O se Taiala Fesuisuiaʻi mo le Faʻateʻaina i Faiga Faʻavae

Ina ia malamalama i le sootaga i le va o le mafaufau ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu, e taua muamua le mafaufau i le faaaogaina o fualaau faasaina ma auala latou te gaoioi ai mai se vaaiga lautele. E pei ona taua i luga, o se taimi i le atinaʻeina o le Homo sapiens, o tagata taitoatasi ma aganuu na amata ona faʻaaogaina fualaau faasaina ma le ava i le olaga i aso faisoo. O nei amioga e ono mafua mai i faʻalavelave faʻafuaseʻi i faʻalavelave i vaomatua i le taimi e faʻamalosi ai. Mo se faʻataʻitaʻiga, o faʻamaoniga faʻamaonia o loʻo taʻu mai ai na faʻaaogaina e Ausetalia i totonu o Ausetalia laʻau o le nicotine mo le faitau afe o tausaga ao le i taunuu mai colonists (Sullivan ma Hagen, 2002), ma ua faʻamautuina o tagata moni o loʻo i le Itumalo Andean o Amerika i Saute na faʻaaogaina lelei le coca laau ao le i faʻatoaina ile 7000 tausaga ua mavae (Schultes, 1987). O fualaʻau o le Fructivore ua faʻaitiitia le maualuga o le ava mo le fia miliona o tausaga, i fua o fualaʻau 'aina e manufelelei ma mamanu, ma ua faʻaleleia le ava malosi e sosaiete mo le sili atu 6000 tausaga (Dudley, 2002). E manino lava, pe faʻapipiʻiina e ala i le faʻaleleia poʻo le faʻaleleia ma le faamoemoeina, o fualaau faʻamalositino e faʻamalosia, o ia amioga o le a toe faia ina ia maua nei mea. O vailaʻau o loʻo galue e avea ma faʻamalosi e leʻo se mea uiga ese tagata. O le tele o meaola, e pei o manoa, maunu, ma mea e le masani ai tagata, o le a pulea lelei lava le tele o fualaau oona lea e faʻaaoga pe faʻaleagaina e tagata-e pei o le ava malosi, heroin, ma isi opiates, cannabinoids, nicotine, cocaine, amphetamine, ma caffeine. O manu e faia se tali o le faʻalavelave-faʻataʻitaʻiga, faʻapipiʻiina o se meaʻai-ina ia mafai ai ona maua se afaina ogaoga o nei mea tuufaatasia, ma i nisi tulaga (e pei o le cocaine) o le a faia e le tagata lava ia le fualaau faasaina i le tulaga o le oti, le amanaiaina o isi taui taua e pei o meaai ma vai Aigner ma Balster 1978 ma Bozarth ma Wise 1985. O se mea ofoofogia le aʻoaʻoina e le alo o 5-rat-rat e sili ona fiafia i mea manogi e fesootaʻi ma le morphine (Kehoe ma Blass, 1986); e oo lava i le laumei o loʻo faʻaalia ai se nofoaga lelei e tuʻuina atu i le psychostimulants (Panksepp ma Huber, 2004). Manatua i nei faataitaiga uma, aoaoina na tupu-o le okeni o loʻo faʻaalia ai se fetuunaiga i amioga e foliga mai o le a atagia mai ai le maualuga o le taua o le fualaau faasaina, poo le sili atu foi, le taua o le setete o loʻo faʻamalosia. O nei faʻataʻitaʻiga o amioga e taʻu mai ai e le gata o loʻo i ai vailaʻau faʻasolosolo masani ma mole molelaʻau e faʻamanuiaina ai fualaau faʻasaina i luga o le phyla, ae faʻapea foi o se itu taua o le vaʻaia-totoga o feusuaiga o le palota. Aisea ua faapena ai?

Aʻo leʻi mafaufau e uiga i le faʻafefe o mea tutupu poʻo fualaau faʻasaina suiga i meaʻai i totonu o le faiʻai, e aoga le amata i nofoaga taua e lua. Muamua, o loʻo i ai i totonu o le faiʻai ni faiga faʻamalosi faʻapitoa ma le faʻaogaina o le natulogistetically, ma ua faʻaalia i luga o le faitau miliona o tausaga o le evolusione ina ia mautinoa ai le fetuunaiga ma le ola. O aʻa amata o le faaosofiaga e mafai ona matauina e oo lava i siama, le uluaʻi olaga i luga o le fogaeleele. Faataitaiga, E. coli siama o loʻo i ai masini faʻapena e pipii atu ai i meaʻai e pei o le suka ma ese mai mea faʻafefe ma toxins Adler 1966 ma Qi ma Adler 1989. Lona lua, o nei faiga o loʻo faʻatinoina e ala i le iloa o faʻaogaina o le siosiomaga, o lona uiga, faʻamatalaga, ma pe a faʻapitoa ona faia ni setete faʻapitoa (lagona lelei pe le lelei) e le tumau, avetaavale malosi ma / poʻo le lagolagoina o amioga. O lagona lelei e masani lava ona aumaia ai le totoga e fesootai ma punaoa aoga-meaai, vai, teritori, mating, po o isi avanoa lautele. O lagona le lelei e puipuia ai le tino mai lamatiaga-aemaise lava le faamautuina o taua-poo-vaalele po o isi togafitiga talafeagai, e pei o le gauai po o le tuumuli, puipuiga o le teritori po o le aiga, ma aloese mai le tiga. Faʻamatalaga o masini e vaʻavaʻai ai i fafo ma totonu (tino) mo le faʻamaoniga ma le taofiofia o le va ma le tafe o nei lagona. E le gata i lea, o le vailaau kemikali ma le molemole mo le fausiaina o setete faaosofia ma le amataina o le eletise (faataitaiga, monoamines, G-protein-coupled receptors, protein kinases, CREB) mo le vaega aupito sili ona puipuia i le tuputupu aʻe (Kelley, 2004a).

Polokalame Fesoasoani mo Faamoemoega Faapitoa

E tusa ai ma le mea muamua, o le vertebrate faiʻai o loʻo i ai le tele o polokalame filifilia e faʻatautaia mo faamoemoega patino, e pei o le mating, fesoʻotaʻiga lautele, ma le gaosia. E i ai faiga faʻafesoʻotaʻi i le mafaufau o le invertebrate. E leʻi leva talu ona faʻateleina le atinaʻeina o se faʻasologa o neuroanatanical mo le faʻatulagaina o faiga faʻaosolosi, ma taulaʻi i mea ua taua o "koluma o le pulea o amioga" (Swanson, 2000). Swanson o loʻo faʻamaonia le manino ma le tele o fesoʻotaiga vavalalata o le telefoni i le hypothalamus ma ona faila faʻalelei e faʻapipiʻi i le faʻamalamalamaina ma le pulea o amioga patino e tatau mo le ola: amio leiloloa ma le suʻesuʻeina, faʻasolosolo, puipuia, ma amio faʻaleleia. O meaʻai e masani ona faʻaogaina, inu, toe gaosia, ma faʻaalia amioga faʻamalosi-peitai, afai o le faiʻai o loʻo faʻaogaina i lalo ifo o le hypothalamus, o le meaola e naʻo vaega o nei amioga e mafai ona mafai, e mafai e le afi eletise afi i le faiʻai faʻapitoa. O le tele o faʻalavelave faʻafomaʻi, faʻaanatura, ma le faʻaogaina o mea e masani ai, e maua ai le soifua maloloina o le tagata ma le ituaiga, e mafua mai i le opioids e faʻaalia ai le faʻalavelave i tamaʻi ratiti e vavae ese mai lo latou tina i fomaʻi fomaʻi e taʻitaʻia le eseesega o feusuaiga ma le gaosia o amioga. O le mea lea, o le fiaai, fiainu, feusuaiga, osofaiga, ma le manaomia o le ea, vai, ma le fale po o le teritori o ni faaosoosoga faapitoa o loo i ai e faamalosia ai le totoga e saili ai fualaau oona o le a talanoaina ai lona ola maloloina.

O Faiga Faʻavae e Faʻaaogāina e Salient Stimuli, Maualuga i le Setete o Amerika

Ae peitai, o nei setete e le o faʻaaogaina i taimi uma (sei vagana ai le manava); naʻo le tali atu i tulaga faapitoa, tulaga, poʻo manaʻoga o le a faʻaogaina ai faʻataʻitaʻiga faʻasagaga, e oʻo atu ai i le mea lona lua-o nei auala o loʻo faʻaaogaina e ala i siosiomaga faʻapitoa (i totonu poʻo fafo) poo tulaga faʻapitoa ma ua faʻateleina ma faʻamalosia e aafia ai or lagona. Ua maea ona faatuina lena uunaiga o le "mafai"Mo amioga e fausia i totonu o se faiga o le amio pulea (Buck, 1999). O faʻalogona poʻo faʻamasinoga faʻapitoa o le faitauga o nei polokalama faʻamoemoe faʻapitoa pe a faʻamalosia, o lona uiga, o le mea na tupu o le gafatia. Mo se faʻataʻitaʻiga, o mea ola uma lava e iai mea faʻapitoa, o loʻo faʻavaeina mo le puipuia o amioga e tusa ai ma le faʻatafunaga poʻo le lamatiaga; pe a oʻo mai le taufaamatau, e faʻaaogaina le faʻaogaina o ituaiga o ituaiga-ituaiga mea puipuia. O le mea lea, o faiga faʻavae ma vailaʻau e maua mo le taumafaina, osofaʻiga, ma le puipuia o le tagata lava ia, ae o nei mea e masani lava ona faʻaalia, pe "siitia ese" (le latina Latina o le upu lagona), i lalo o tulaga talafeagai. O lenei fuafuaga e taua tele mo le malamalama i mea ua fai ma vaisu, aua o fualaau faasaina e afaina ai lagona (lagona, heroin po o le cocaine euphoria, ava malosi po o benzodiazepines e faamama ai le atuatuvale, faaleleia o le nicotine) ae e foliga mai ua i ai aafiaga matuia i le umi o le ola le tulaga malolo o faiga autu faaosofia ma o latou lagona i le faʻalavelave. O se vaaiga leaga i nei manatu, na talanoaina foi e Nesse ma Berridge (1997) o loʻo faʻaalia i totonu Ata 1.

Ata lapoa (36 K)

Ata 1. O se Taiala Lē Tetee mo le Malamalama i le Matafaioi o Uiga Lelei-Faʻalagona, e pei ona talanoaina i le TusitusigaO vailaʻau faʻasaina e mafai ona galue i luga o ni lagona lelei ma lagona le lelei ma faatosina ai aʻafiaga o lagona faʻapitoa faapea foi ma le umi o le neuroadaptations i polokalama autu faaosofia. Faʻavae i luga o manatu na talanoaina i Nesse ma Berridge, 1997, faʻatagaina.)

Brain Circuitry e aʻafia i le mafaufau ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu

O le tala o loʻo i luga e taʻu mai ai o loʻo i ai ni fesoʻotaʻiga o faiʻai maʻoti e faʻalagolago i le faʻamalosi ma lagona ma o galuega uma ma suiga (plasticity) i totonu o nei fesoʻotaʻiga e mafai ona faʻamaonia e le extracellular ma le intracellular molecular signaling. I nei tausaga talu ai, o le malamalama e uiga i nei fesoʻotaʻiga ua vave faʻavavevave ona o le malamalama auiliili o la latou faʻatinoga o galuega, fesoʻotaʻiga, neurochemical ma le neurohumoral integration, biology molecular, ma le matafaioi i le malamalama ma amioga. O le faʻamoemoega o lenei vaega o le tuʻuina atu lea o se auiliiliga matuā manino o elemene autu ma le faʻavaeina o nei fesoʻotaiga, faʻatasi ma le taulaʻi atu i vaega o faiʻai ma auala e masani ona aʻafia i le faʻaaogaina o aʻoaʻoga ma le tagofia o fualaau faasaina. O le tele o iloiloga sili ona loloto o le tino e fesoʻotaʻi ma amioga faʻamalosia, o loʻo tuʻuina atu i le tagata faitau mo faʻamatalaga auiliili ma faʻamatalaga masani o le neuroarchitecture o le faiʻai Risold et al. 1997 ma Swanson 2000. O le autu autu e faapea, e ala mai i le evolusione, o le alualu i luma o le faateleina o le natura ma le malamalama o le kiona i le corticathalamostriatal e mafai ai ona sili atu le puleaina ma fegalegaleaiga faigata ma le vavalalata o le hypothalamic-brainstem circuits (o "koluma o le pulea o amioga," po o polokalama faapitoa). Talu ai ona o le malosi o palasitika o le cortex ma vaega e aʻafia ai e pei o le striatum, o mammals e mafai ona sili atu le faʻafesoʻotaiga o amioga ma, e pei o se mea e tupuga mai i le evolusione, e faʻalogo lelei lava i fualaau faʻamalosi e faʻaaogaina ai nei faiga. Ata 2 e maua ai se ata o nei auala faʻaoga talafeagai.

Ata lapoa (73 K)

Ata 2. O se Vaaiga Taumalo o le Alauni o le Brain e aofia ai i le Aoaoina, Manatua, ma le TusaAuala e faʻamaonia e le manulele e pei o le neurotransmitter autu o loʻo faʻaalia i le lanumoana, ae o auala o le dopamine e faʻaalia i le mumu. O laina o laina mai luga o le hypothalamus (LH) e taʻu mai ai le salalau solo saʻo ma le le tuusao mai le hypothalamus i le neocortex ma le muaʻi vaʻaia o le limbic structures, e pei ona talanoaina i Swanson (2000).

Fesoʻotaiga faʻatautaia i le va o Polokalame Faʻapitoa mo Faamoemoega ma le Neocortex Faʻateleina

O le totonugalemu o lenei faʻataʻitaʻiga masani o amioga faʻaosofia o le talisapaia lea o mea autu autu i nei faiga faʻavae, o foliga o lana faʻapotopotoga e faʻatatau i isi vaega tele o faiʻai, ma ona sini (vaai Ata 2). E pei ona faʻamalamalamaina i luga, o faiga faʻaosofia-faʻalagona e mafua mai i faʻamaoniga faʻapitoa-vaivai o le malosi, valea le iloa, faʻamaonia, faʻasalaga-o lona uiga o le faʻaaogaina ma amataina (faʻapea ma le mutaʻaga) i auala maʻoti, ma maua ai tali . I mamanu maualuga atu, o faʻalaʻau mai i totonu o siama ma vailaʻau e maua i le tele o auala, e oʻo atu i auala faʻataʻitaʻi ma neuroendocrine. Ae peitai, o le mea lona lua e taua tele i le koluma o le pulea o amioga e mai i le cerebral cortex, e aofia ai tagata tuusao tuusao ma le le tuusao mai vaega e pei o le hippocampus, amygdala, cortex muamua, striatum, ma le pallidum. E ala atu i nei mea e faatino ai, o le autu autu e mafai ona maua ai le malosi tele o le faʻaaogaina o le gaioiga o le cerebral cortex. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le hippocampus o se faʻatulagaga o faiʻai lea e taʻalo i se vaega autu i fesoʻotaiga vavalalata fesoʻotaiga, le fesuiaiga ma le faʻamalosia o faʻamatalaga o mea tau le siosiomaga, ma i le aʻoaʻoina o faʻamatalaga faʻatalatalanoaga i le va o le siʻosiʻomaga o le siosiomaga (Morris et al., 2003). Hippocampal inputputs from subiculum innervate le vaega faʻapitoa o le koluma e aofia i le faʻatautaia ma tuʻuina atu faʻamatalaga tau fanua faʻapitoa mo le pulea o fuafuaga faʻavaomalo; nofoaga e maua i totonu o vaega o mammilla bodies faapea foi le hippocampus, thalamus i luma, ma le tele Blair et al. 1998 ma Ragozzino et al. 2001. Ole vaega a le amygdala ile faʻatauaina ole taui ma le aʻoaʻoina Cardinal et al. 2002 ma Schoenbaum et al. 2000, aemaise lava i ona itu lautele ma le le taua (e fesootai lelei ma le pito i luma o le cortex) e mafai ona aafia ai le hypothalamus lalata, o se taui autu ma le fausiaina o le pona tuufaatasia i totonu o le hypothalamus. O le mea moni, o suʻesuʻega lata mai na lagolagoina ai lenei manatu; le vavaeeseina o le auala amomgloloral hypothalamic e le soloia ai taumafa mo se tasi, ae suia ai iloiloga iloga o le tau faatusatusa o meaai e faavae i luga o le aoaoina po o mea taua (Petrovich et al., 2002). I nisi o la tatou galuega lata mai, o le le faʻamalosia o le amygdala e taofia ai le faʻaalia o amioga faʻafefeteina na faʻatalanoaina e le circuitry-hypothalamic circuitry (Will et al., 2004). O le pito i luma o le cortex o se vaega taua foi o le fesoʻotaʻiga faʻamalosi, faʻasalalauga galuega faʻatino, manatua galuega, ma faʻataʻitaʻiga tali; I le faaopoopoina i le tele o fesoʻotaʻiga faʻatasi ma le tele o isi vailaau faʻatafuna, o loʻo faʻatinoina foi i le lautele le hypothalamus (Floyd et al., 2001). I le faaopoopo atu i le faatosinaina o auala o le hypothalamo-brainstem, o nei nofoaga taua uma-o le hippocampus, amygdala, ma le muaga-cortex-project i le lautele, i le faaaogaina o le glutamate e pei o le uluai neurotransmitter (tagai Ata 2). O le thalamus na te auina atu foi le tele o fuainumera i le neocortex ma striatum. O nei eleʻele uma o loʻo i ai le maualuga o vaega autu o le faʻaaogaina o le kulutamate receptors-NMDA, AMPA / kainate, ma gasegase metabotropic. Talu mai le faʻatinoga o galuega-faʻaaoga, o le suiga ole synaptic codutate-codicate o le faʻataʻitaʻiga autu lea mo le umi o le palasititi i le tino (Malenka ma Nicoll, 1999), e le o se mea e ofo ai le faʻapea, o le gasegase i totonu o nei fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻi e mafai ona suia ai le amio o le fesoʻotaiga ma le totoga, e pei ona faʻamatalaina i lalo.

O se faʻaopoopo vaega autu i le plasticity maua i nei taamilosaga o le dopamine (DA). Dopaminergic neu o loʻo tu i le ogatotonu, i totonu o le veni o le tegmental eria ma le tele nigra. Latou te lafoina a latou au i totonu o le medial forebrain bundle ma totonu i totonu lautele o itulagi i totonu o le auiliiliga auiliiliga i luga-muamua striatum, prefrontal cortex, amygdala, ma hippocampus. O le taliaina o le Dopaminergic ma le aʻafiaga o le faʻailo a le DA o loʻo faʻatonutonuina e ala i vaega taua e lua o le G protein-o loʻo faʻaaofia ai DA, o le aiga D-1 (D-1 ma le D-5) ma le aiga D-2 (D-2/3 ma O-4). O isi amine, pei o le serotonin ma le norepinephrine, o loʻo i totonu o nei itupa forebrain o loʻo manino mai foi o loʻo taua tele le taua i le synaptic plasticity; ae ui i lea, talu ai o le atinaʻeina o autu autu o mea ua fai ma vaisu ma le faʻaosofia na faʻavae i luga o le matafaioi a le dopamine, o le taimi nei talanoaga o le a faʻatapulaʻaina i lenei faiga feutanaʻi ma le glutamate. O se faʻaopoopoga taua faʻatulagaina vaega talafeagai i le taimi nei finauga o colocalization o dopaminergic ma glutamatergic terminals latalata latalata i luga o le tutusa dendritic tumutumu. Sesack ma Pickel 1990, Smith ma Bolam 1990 ma Totterdell ma Smith 1989. O se faʻataʻitaʻiga o lenei faʻatulagaga i se telefoni feaveaʻi e faʻaogaina ai le neuron o loʻo faʻaalia i Ata 3.

Ata lapoa (80 K)

Ata 3. Axons E maua ai le Glutamate ma le Dopamine e liua i le Dendritic Spines i totonu o Striatal ma isi Corticolimbic Regions(A) O se faʻataʻitaʻiga o se fuataga tele-tele-spiny neuron from the striatum. O se masini masani e tele mea o loo i ai i luga o le pendritic ma ario, ma o le dendrite o loo faamatalaina i le tele o felafolafoaiga (spines).(B) Faʻataʻoti le vaaiga faʻavae o se dendrite e maua ai le input dopaminergic mai le ogatotonu o le midbrain ma le glutamatergic mai le cortex poʻo le thalamic eria e faʻapipiʻi i le pito i luga o le venditic spine. O lenei faatulagaga ua faʻaalia mo le vavalaʻau vavalaʻau, ae o loʻo manatu o loʻo i ai mo neurons i isi vaega autu (e pei o suauu pyramidal o cortex muamua ma magnocellualar neurons o le aminy amygdala). (Sii mai mai Smith ma Bolam, 1990, faʻatagaina.)(C) Faʻafeiloaʻi masani o le dopamine (DA) ma le glutamate (GLU) o loʻo faʻaalia i le vavao vavalavavale. O lenei fesoʻotaʻiga e taʻitaʻia ai le faʻaaogaina o masini faʻaliliu o le intracellular, faʻailogaina o faʻamatalaga faʻaliliuga faʻaliliuga, ma, mulimuli ane, suiga i taimi uumi i le plastics cellular e aofia ai le faitau afe o protezy density, e pei ona talanoaina i le tusitusiga. (Sii mai mai Berke ma Hyman, 2000, faʻatagaina.)

O le gafatia e maua ai le gaioiga faʻavaomalo i totonu o vailaʻau faʻasalalau ma ala tetele e faʻalauteleina pe a faʻatusatusa atu i faiga faiva ma faʻaoga faʻapitoa. O le mea moni, o faʻamatalaga faʻaalia o le gene expression e mafai ona faʻaalia ai lenei faʻalauteleina i le atinaʻeina o evolving. O gasegase e fesoʻotaʻi i le plasticity, e pei o na faʻafesoʻotaʻi le protein kinases, CREB, vave vave genes, ma masini siaki o le postsynaptic, ua faʻamaoaigaina i corticostriatal circuits. O se faʻataʻitaʻiga mai a matou mea, faʻaalia i Ata 4, ua faaalia ai o le cortex ma le strictum, pe a faʻatusatusa i le faʻalogoina o fausaga, e tamaoaiga i le polotini o le gaʻo zif268 (Iloa foi NGFI-A), o se faʻamatalaga tusitusia lea e mafai ona aafia i le glutamate- ma le pisapisaini e pipiʻiina i le dopamine Keefe ma Gerfen 1996 ma Wang ma McGinty 1996. O le mea lea, o le fomai sili ona lata mai talu ai nei na atiina ae ma faateleina le vaomatua (neocortex) e fesoʻotaʻi vavalalata e fesoʻotai ma faʻamalosia ai koluma o le pulea o amioga amio ma e mafai ona faʻalavelave faʻatautaia eletise e faavae i luga o le poto masani.

Ata lapoa (68 K)

Ata 4. Faʻaaliga o le Vavega Muamua zif268 E maualuga i Corticostriatal RegionsLafoaʻiina o vaega o le faiʻai o le namu e faʻaalia ai le faʻaalia vave o le gaʻo zif268 (lea e lauiloa foi o le NGFI-A), lea na mafua mai ile palasitika feaveaʻi. Zif268 e faʻatonutonuina e le dopamine ma le glutamate ma e mafai ona faʻatalanoa suiga mo taimi uumi o aʻoaʻoga loloto ma manatua. O sui uliuli taitasi e fai ma sui o le fausaga o le eletise i totonu o se potu. Manatua le malosi o faʻamatalaga i vortical, hippocampal, striatal, ma amygdala (A-C) ma faʻamatalaga sili atu ona vaivai i nofoaga e faʻalogo ai (D). O lenei gene ma isi mea faapena e mafai ona sili ona faʻaalia i le corticolimbic ma le tele o gaioiga, lea e auai i amioga faʻa-palasitisi. (Mai mea e le faasalalauina.)

E pei ona taʻu mai i le amataga o le taimi, o le faaosofiaga e tatau ona iʻu ai i amioga amio. O gaioiga e tupu pe a faʻapipiʻiina masini o nei masini-pe o le gaosiga o le afi (fua o le fatu, toto toto), visceroendocrine (cortisol, adrenaline, faʻasalaga o hormones sex), poʻo le mea e maua mai le somatomotor (eg, locomotion, instrumental behavior, facial / tali tufofoga, puipuiga poʻo le faʻasolosolo o le matua). I le taimi o le faʻamalosia o faʻamatalaga o amio e faʻalagolago i le tala, e faʻaaogaina le tele o faʻapotopotoga o nei faʻaaogaina polokalama. O le mea moni, o faʻatulagaga uma o taʻiala o le amio e faʻatatau saʻo i nei auala faʻatau afi (silasila Ata 2). Ae ui i lea, i mammals, mataala, pulea saoloto o amioga e sili atu ona mafai e ala i le pulea lelei o faiga faʻaoga i luga o fesoʻotaʻiga faʻapitoa-faʻafesoʻotaʻi. E le gata i lea, e tele fesoʻotaiga fesoʻotaʻi vavalalata i le va o le vavalaʻau o le cerebral ma le faʻaaogaina o fesoʻotaiga. O se isi mataupu faavae autu mo le faʻatulagaga o koluma o le pulea o amio e faapea latou te atinaʻe tetele tua i le cerebral cortex / le puleaina o le pule e aunoa ma le tuusao e ala i le talatala thalamus, e pei ona faʻaalia i Ata 2 Risold et al. 1997 ma Swanson 2000. Mo se faʻataʻitaʻiga, toetoe lava o galuega faatino uma o le hypothalamus i le terlamal thalamus, lea o loʻo galulue i le tele o vaega ole neocortex. E le gata i lea, talu ai nei na faamatalaina ai e le neuropeptide-system coding e faapea, o le orexin / hypocretin- ma le melanin o loʻo i ai suauu e aofia i totonu o le hypothalamus lalata (o ia lava e vavalalata i le endocrin, malosi o le malosi, ma le autonomic area) faʻatautaia tuusaʻo i le lautele o le neocortex, amygdala, hippocampus, ma telefoni feaveai ma atonu e taua tele mo tulafono faatonutonu a le setete ma le fagua Baldo et al. 2003, Espana et al. 2001 ma Peyron et al. 1998. Ata 5 o loʻo faʻaalia ai faʻataʻitaʻiga o vaʻavaʻai o loʻo vaʻavaʻai mai i la tatou galuega (Baldo et al., 2003). O lenei faʻaogaina o le vavalalata i le cerebral hemispheres o se mea taua tele faʻamaonia mo le malamalama i manatu o loʻo faʻamatalaina i luga, o le vavalalata vavalalata o mea faʻapitoa ma faʻasalaga faʻasalalau i faʻamalosiaga autu e mafai ai ona fausiaina lagona poʻo le faʻaalia o le "manaʻoga faaosofia." O le mea lea, i le faiʻai o le primate, o lenei tele fesoʻotaʻiga vavalalata i le va o le faʻaogaina o le tino ma le faʻamalosia o faʻataʻitaʻiga e pei o le gagana ma le cognition ua mafai ai ona maua se auala e lua-ala mo le pulea o tulaga faʻamalosi. E le gata o taʻavale e pulea ai taga a le tagata lava ia, faia o faaiuga, ma le pulega faʻapitoa ma faʻasolosolo masini taʻavale, ae o le gaioiga i totonu o fesoʻotaiga autu e mafai ona faʻaalia ai le lanu o lagona i faiga faʻagasolo ma faʻailoga i latou i auala e le faigofie ona maua i mafaufauga mafaufau. O lenei manatu, faʻapipiʻiina i nisi o talitonuga o le tagofia o mea ua fai ma vaisu lea e faamamafaina ai masani ma masini faʻapitoa (eg, Everitt et al. 2001 ma Tiffany ma Conklin 2000), e mafai ona avea ma autu mo le malamalama i mea e faaosofia ai tagata, e aofia ai mea e aʻafia ma vaisu.

Ata lapoa (60 K)

Ata 5. Faataitaiga o le Fesootaiga i le va o le Dairphalic Structures ma Neocortex(A) Faʻaavanoa mo ni neuropeptide e lua, orexin / hypocretin (lanu moana) ma le melanin concentrating hormone (blue), faʻaalia le tele o fuifui o siama puipuia i totonu o le hypothalamus lalata o le iole. O le tele o nei sela e faʻatautaia le tele o laufanua e aofia ai i le faʻatautaia, e pei o le medial forefrontal cortex o loʻo faʻaalia i le (B). O le vaaiga o le pogisa e faaalia ai le tele o fiva i totonu o puipui puipui o le cortex. (Mai Baldo et al., 2003).

Dopamine- ma le Glutamate-Amataina le Poto: Mai le Cell i le Amioga

O loʻo i ai nei le tele o faʻamaoniga o le tuufaatasia o le dopamine ma faʻamaoniga o le glutamate i le telefoni feaveaʻi ma mole moleulaula, o se mea taua e mafua ai le avea o le plasticity ma le faʻaaogaina o taui i fesoʻotaʻiga corticostriatal. O le mea moni, o le faʻataʻitaʻiga o loʻo iai i le taimi nei o loʻo taʻu mai ai o vailaʻau e faʻaogaina ai faʻamaoniga dopamineric ma glutamatergic (e pei o le tele o laʻau vavalalata i totonu o le striatum, poʻo ni siama pyramid in cortex) o loʻo avea ma faʻamalamalamaga o mea faʻapitoa i aʻoaʻoga faʻapitoa Berke ma Hyman 2000, Horvitz 2002, Kelley et al. 2003, Reynolds ma Wickens 2002 ma Sutton ma Beninger 1999. O le mea lea, o le glutamate e faʻapipiʻi ai se mea faʻapitoa, faʻapitoa, ma faʻamatalaga faʻamaonia i le cortico-cortical, corticostriatal, ma le thalamocortical system, aʻo mafaufauina o le dopamine e tali atu i le lalolagi atoa i ni mea e le faʻaalia, faʻamalieina, poʻo ni mea faʻafiafia i le siosiomaga Horvitz 2000 ma Schultz 2002. O le faʻamaoniga faʻamaonia o nei faiga uma e lua o loʻo iai se sao taua i le mamanuina o fetuunaiga synaptic ma le fesuiaʻiga o le gaioiga o aʻoaʻoga faʻapitoa.

Faʻamaumauga faʻapitoa

I totonu o le ata faataitai na suʻesuʻeina, e masani lava o le faʻasalalauga ma le faʻasalalauga ma le muamua muamua, o loʻo i ai faʻamaoniga faʻatasi e aofia ai le sao o le dopamine, aemaise le faʻamalosi o sui o le D-1. Pyramidal ma medium spiny neurons o loʻo faʻaalia ai le le masani ai, le vaʻaia faʻaliliuga o le setete; masani masani ona taofiofia le leʻooʻo e ala i se gasegase gaogao e le lelei tele e mafai e le k+ au ("down state"), latou te suia taimi i se tulaga maualuga "maualuga" e mafai ai ona latou gaosia ni gaioiga faatino (Wilson ma Kawaguchi, 1996). O nei setete, e manaʻomia mo le puʻeina o le telefoni ma le tuʻufaʻatasiga o faailoilo gaogao i vaega o gaosiga afi, e faʻalagolago i le sao mai le cerebral cortex ma thalamus O'Donnell ma Grace 1995 ma Wilson 1995. O nei suiga e ono taua tele mo le lelei o le faiga ma le gaioiga o le tafe o faamatalaga; o le tele o mea e maua mai i le gasegase o le a avea ma mea oona e aunoa ma le malosi i totonu totonu o le faʻasaʻoina o gaioiga poma; ae peitai o le aotelega o faʻamatalaga faapitoa, faʻamaoniga o le faʻamaonia e mafai ai ona filifilia filifiliga faapitoa o loʻo sili ona talafeagai. I le eseesega o fegalegaleaiga ma le faʻamalosia o le AMPA ma le NMDA, o loʻo faʻapipiʻi le dopamine i lenei filifiliga, ma o ona aafiaga postsynaptic e faalagolago tele i le gafatia o loʻo i ai nei. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le D-1 activation activation e foliga mai e lua ona pito i luga o le lapataiga ma e foliga mai foi e talafeagai mo le faʻamalosia o le cellular ma mulimuli ane mo le faʻamalosia o le filifilia o le corticostriatal ma le faʻaleleia o amioga fou talafeagai. E faapefea ona tupu lenei mea?

Muamua, o le D-1 activation activation e taua tele fegalegaleaiga ma K+ auala ma le L-type Ca2+ auala. Faʻafaigofie le D-1 faʻaleleia K+ tafe latalata ane i le malologa, uunaia le taofiofia o le le mautonu (Pacheco-Cano et al., 1996). Ae ui i lea, latalata i le tele o setete, o le malosi o le D-1 o loʻo i ai le faʻafeagai; ia faateleina faʻamalosia e ala i le faʻaleleia o le Ca-type Ca2+ āu (Hernandez-Lopez et al., 1997). O le tele o suʻesuʻega i le vili ma le cortex e faʻaalia ai o le activation activate dopamine D-1 e faʻaleleia ai le faʻailogaina o le NMDA Cepeda et al. 1993, Cepeda et al. 1998, Harvey ma Lacey 1997 ma Wang ma O'Donnell 2001. I se suʻesuʻega i le pito i luma (PFC), na faʻaalia ai e Seamans ma ana paʻaga le faʻamalosia o le D-1 agonists e faʻalauteleina le lagolagoina (NMDA-mediated) o vaega o le postsynaptic current excitatory; latou te manatu e mafai ona avea lenei faiga o le neuromodulatory ma mea autu i le tausisia o mamanu o gaoioiga e taua mo le manatuaina o galuega (Seamans et al., 2001). E iai faʻamaoniga faʻapitoa e faʻamaonia e le ATA se taʻutaʻua taua i le faʻamalosia ma le tausia o setete. Mo se faʻataʻitaʻiga, o poloka i luga o loʻo i ai i le pito i luma o le neo ua puipuia i le faʻaaogaina o se taʻavale D-1 (Lewis ma O'Donnell, 2000); o se tasi foi o taunuuga tutusa na matauina i vaovao (West ma Grace, 2002).

O le faʻaaogaina o se auala e faʻaaogaina ai metotia faʻaletoroni, i galuega uma e lua ma ata i totonu o vivo, ua faʻaalia ai le tele o fesoʻotaʻiga i le auala e faʻamalosia ai le faʻamalosia ma le aʻoaʻoina o taui. E tele molimau mai le sefulu tausaga talu ai o le faʻaosofiaina o mea faitino i totonu o vailaʻau e mafai ona faatosina ai le LTP poʻo le LTD, e faʻatatau i le faʻamalosia o tafaoga, itu o le terriata, ma isi tulaga faʻavaomalo Pennartz et al. 1993, Centonze et al. 2003, Lovinger et al. 2003, Nicola et al. 2000 ma Reynolds ma Wickens 2002. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le LTP i fasi pepa o loʻo faalagolago i le faʻaogaina o le faʻaogaina o le faʻaogaina o le dopamine D-1 Kerr ma Wickens 2001 ma Wickens et al. 1996. O le faʻamalosi o le hippocampal poʻo amygdala afferents i le ventral striatum e aʻafia ai le palasitini umi (Mulder et al., 1997), ma o loʻo i ai le faʻamaoniga o le taua tele o fegalegaleaiga poʻo le vaeluaina o nei meafaigaluega (Mulder et al., 1998). Floresco ma ana paʻaga na faʻaalia e D-1 ma le NMDA le auai i lenei faagasologa Floresco et al. 2001a ma Floresco et al. 2001b. O le galuega a Jay ma ana paʻaga o loʻo faamamafa mai ai le matafaioi o le D-1 ma le NMDA-faʻalagolago i le faʻaalia ma mea faʻapipiʻi faʻapitoa i faiga faʻalanisina; mo se faʻataʻitaʻiga, o le malosi tumau i le syphopsal-forefrontal synapses e faalagolago ile coactivation o le DA D-1 ma le NMDA e faʻapitoa foi ma vaʻa i intracellular e aafia ai PKA Gurden et al. 1999, Gurden et al. 2000, Jay et al. 1995 ma Jay et al. 1998. O le mea moni, o le hippocampus atonu o se itu taua tele mo le fuafuaina o le synaptic tuʻufaʻatasia i totonu o le ventral striatum, talu ai e foliga mai e taua mo le faʻamautuina o setete (ma o le mea lea o le faʻaosoina o le fanaina) i ventral striatal neurons. Na lipotia mai e Goto ma O'Donnell o gaioiga soʻosoʻo e matauina i le va o le ventral hippocampus ma le ventral striatum (Goto ma O'Donnell, 2001) ma o le auiliiliina o le faatulagaga faaletino o le synaptic convergence i le va o le muaʻi luma ma isi limbic (faataitaiga, amygdala, hippocampus, matamata pararidricular thalamus) e tuuina atu ai molimau mo le filifiliga o le filifiliga ma le iloaina o le coincidence (Goto ma O'Donnell, 2002). I le tuufaatasiga, o lenei auiliiliga o le neurophysiological data e maua ai le lagolago malosi mo le manatu e faapea o le tuufaatasia o le DNA ma le glutamate-signals signals, i multiple nodes i corticothalamic network networks, e auai i le mamanu o mamanu o le faʻafouina o le neural atonu e atagia ai le fou o aʻoaʻoga.

Molecular ma Genomic Vaʻaia

Afai o le tuufaatasiga faaletino o le DN ma le glutamate signaling e mafai ai ona toe faʻafouina le faʻaogaina o meaʻai, o lenei faailoga e tatau ona atagia mai i le gaioiga o fuamini moli faʻaliliu faʻamatalaga, e pei o le AMP cyclic ma le protein kinases, i tulafono faatonutonu o nisi genes ma i totonu o le protein fou i le synapse. O lea gaioiga e masani lava ona lauiloa e avea ma faavae mo le aʻoaʻoina ma le manatuaina, ma i tausaga talu ai, e tele ni aotelega lelei na tuʻuina atu (eg, Apelu ma Lattal 2001, Kandel 2001 ma Morris et al. 2003). I lenei, ou te fia taulaʻi patino i faʻataʻitaʻiga o le DA- ma le glutamate-faʻafeiloaʻi suiga i tusitusiga ma le faaliliuga atonu e taua faapitoa i fetuunaiga i totonu o fesoʻotaiga i le corticostriatal. O vailaʻau dendritic o suauu pyramidal i le cortex ma le vavave uʻamea i totonu o le 'ea ma le taʻavale o loʻo avea ma nofoaga autu o fesuiaiga o synaptic (tagai i le Ata 3). E pei ona taʻua i luga, o le dopaminergic ma le glutamatergic axoni ua liua i luga o vailaʻau tutusa o le dendritic, i le vavalalata o le tasi ma le isi Sesack ma Pickel 1990, Smith ma Bolam 1990 ma Totterdell ma Smith 1989. O le tele o meaola faʻapitoa o meaola faʻapitoa e faʻaaogaina ai aʻafiaga e mafua ai le malosi o le gaosiga o le plastisi. O gaioiga i le synapse o le glutamate e aofia ai le faʻagaoioia o faʻamaumauga a le AMPA ma le NMDA e faʻalagolago i le volts, lea e mafua ai le tele o aʻafiaga o le calcium e ala i auala o le NMDA. O le Dopamine e faʻamaonia le faʻaalia o le CAMP e ala i fesoʻotaʻiga ma le D-1 ma le D-2 (G protein) faʻaliliu. O nei avefeau avefeau lua ua faʻagaoioia auala o le tele kinase, e aofia ai le PKA, PKC, CaMK, ma le ERK / MAP / RSK kinases, e fegalegaleai ma le tasi, pulea le tafe o le calcium, ma liliu i luga o elemene autu e pei ole CREB. O le vavave o le CREB e maua ai le CREB e fusifusi ai i le tele o elemene tali i le tele o genes, ma mafua ai le faʻaosoina o le faʻamatalaga o le gene ma le faʻasologa o le tele o palatini synaptic, o nisi o loʻo talanoaina i lalo. O le CREB o se tagata fiafia tele mo se tagata e iloa le mea na tupu e aofia ai i aʻoaʻoga faʻapisinisi, ona e faʻatonuina e le calcium ma le PKA, lea e faʻamatalaina ai le glutamate ma le dopamine, (Silva et al., 1998). O le protein intracellular DARPP-32 ma o se tasi o ona sini autu, protein phosphatase-1 (PP-1), o se taʻiala sili foi o le tulaga phosphorylation o le tele o aafiaga intracellular (Greengard et al., 1998). O se mea na tupu muamua i le synaptic plasticity o le amataina lea o se faasologa vave vave o genes ma tusitusiga, lea e tufatufa atu i se lautele lautele ae sili ona faatamaoaigaina i tulaga o corticostriatal, e pei o le c-fos, c-Laitiiti, NGFI-B, homer1A, Ania 3, Arc, ma zif268 (NGFI-A, krox-24). O aʻafiaga o le tele o nei kenera ua faʻaalia o NMDA ma / poʻo le DA D-1 o loʻo faalagolago. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le phosphorylation o le CREB ma le faʻailogaina o genes tali vave e taofia i le NMDA ma / poʻo le D-1 tagata faʻatau Das et al. 1997, Konradi et al. 1996, List ma al. 1997, Steiner ma Kitai 2000, Pule ma Worley 2001b ma Wang et al. 1994. O le mea lea, o le tele o auiliiliga o alamini o meaola o le toto ma le glutamate-faatulafonoina ua faatupulaia (e pei ona aoteleina i le Ata 3), e ui lava o le a le auala e faʻaaogaina ai nei auala i suiga faʻavaomalo lelei ma suiga i amioga e le o iloa.

O sailiga fiafia lata mai ua maua ai ni taʻiala fou mo suʻesuʻega i le faʻafetauiina o nei avanoa faʻalavelave. O nisi o nei taulaiga e taulaʻi i fegalegaleaiga o tala i le va o glutamate ma le D-1 faʻaaliga. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le faʻaopoopoga i faʻamaumauga faʻafeiloaʻi i totonu o le uʻamea, e foliga mai o fesoʻotaiga vavalalata tuusao i le va o le D-1 ma le NMDA. O suʻesuʻega talu ai nei i le hippocampal tissue e faʻaalia ai fegalegaleaiga faʻamalositino-protein e faʻatonutonuina ai le galuega a le NMDA, ma vaega patino o le siʻosiʻu carboxyl o le D-1 o loʻo faʻafesoʻotaʻi ma NR1-1a ma NR2A o le NPD receptor Lee et al. 2002 ma Pei et al. 2004. O lenei fegalegaleaiga e mafai ai ona faaopoopoina le membsma membrane inserts o le D-1 faʻaleleia, ma maua ai se tulaga talafeagai mo le faʻalauteleina o le eletise ma le faʻamaumauga a le DA. E tusa ai ma lenei manatu, ua lipotia mai e faapea, i le faʻaaogaina o alalaʻau faʻapitoa, o le faʻafouina o le NMDA le suʻega e mafua ai le toe tuʻuina atu o le D-1 (ae le o le D-2) o loʻo i totonu o le cell i le memblas plasma o spendendic spines, ma e mafua ai foi le faateleina o galuega i le adenylate cyclase activity (Scott et al., 2002). O le mea e maofa ai, atonu e faʻamaoni le talanoaga, a itiiti mai mo faʻamaumauga a le AMPA; O le faʻaosofiaina o le faʻamaoni o le D1 i totonu o faʻamaumauga faʻapitoa e faʻapipiʻiina ai le faʻalauiloaina o le eletise AMPA (gluR1) (Chao et al., 2002), o se faagasologa e faʻatatau i le PKA (Mangiavacchi ma Wolf, 2004).

O isi faʻamatalaga i suiga faaliliu e faia e le NMDA-D-1 fegalegaleaiga e mafai ona tuʻuina atu e ala i le galue i le synthesis synthesis i nofoaga o synaptic dendritic ma le faʻapipiʻiina o masini siaki o le postsynaptic. O le tele o galuega manaia na faia i luga o le mendia e pei o Arc (polotini cytoskeletal faʻatulafonoina) ma CaMKII (Steward ma Schuman, 2001). Arc o se gutu tali vave lea o le a filifilia ma le filifilia e le ARM le polokalama o synaptic talu ai nei, lea e faaliliuina ma tuufaatasia i totonu o le complexsy density complex (Steward and Worley, 2001a). O lenei faʻafouina filifilia ma le tulimatai e poloka i le faʻafefeteina o le NMDA tagata faʻalogo (Steward and Worley, 2001b). O le mea lea, o le Arc e foliga mai o se tasi o le tele o palatini (eg, PSD-95, Shank, Homer, e taʻu na o ni nai) e fesootai faaletino i le nitusi NMDA ma saofagā i galuega uma e lua ma le fausaga o le faʻafouina o le synapses fou e ala i le puleaina o le venela dendritic faʻavae (Sheng ma Lee, 2000).

Faʻafesoʻotaʻi Faʻalelei, Aoao, ma le Taui: Mai Dendere i le Faia o Faiga Faaiuga

O le fesili e sosoo ai e taulai atu i le faʻaogaina o le faʻaogaina o le glutamate-dopamine faʻapea le faʻaogaina o meaola ma meaola e mafai ona maua i suiga i amioga e faʻaalia ai le aʻoaʻoina. E ui lava o loʻo i ai le tele o tusitusiga i luga o le telefoni feaveaʻi o ituaiga eseese o aʻoaʻoga ma mafaufauga, mo faamoemoega o lenei talanoaga, o le a ou taulai atu i aʻoaʻoga faʻapipiʻiina e sini. Aoaoina o mea faigaluega, lea e iloa ai e se okeni se tali fou a le moto ina ia mafai ai ona maua se taunuuga lelei (faatauina mai o meaʻai pe a fiaai, aloese mai mea matautia poo tiga), o se tasi o ituaiga sili ona taua o le fetuunaiga o amioga Dickinson ma Balleine 1994 ma Rescorla 1991. Ioe, e oo lava Aplysia e mafai ona aʻoaʻoina e auai i se mea faigaluega faʻaaogaina; Maoaʻe, o le dopamine o loʻo aafia i le faʻavaeina o lenei tali (Brembs et al., 2002). O le taliina o le tali e faʻatalanoaina e ala i le atinaʻeina o le malamalama (poʻo se faʻataʻitaʻiga) o se faʻafitauli i le va o le gaioiga ma le taunuʻuga poʻo le sini (le "taui"). O le tele o galuega faʻamalosi e lagolago ai le manatu o meaola e faʻalauteleina le malamalamaaga i mea faʻalavelave ma e nofouta i suiga i mea e ono tutupu, tulaga faʻamalosi, mea o iai ma le taimi ua tuanai o le faʻamalosi, ma isi Colwill ma Rescorla 1990 ma Dickinson ma Balleine 1994. Pavlovian faʻaaliga, faʻaleleia atili, poʻo siosiomaga e oʻo mai faatasi ma le taui e iai foi se aafiaga malosi i luga o aʻoaʻoga gaosia Cardinal et al. 2002 ma Rescorla 1991. Rescorla ua fautuaina e tolu elemene autu o loʻo i ai i le taimi o aʻoaʻoga faʻapitoa, o le tali po o le gaioiga, o le taunuʻuga poʻo le taui, ma le faʻamalosi, poʻo le faʻalapotopotoga e fesootaʻi ma le taui, o fefaʻasoaaiga faʻatasi ai ma isi. O mafutaga fefaasoaaʻi e mafai ona faʻamalamalamaina i totonu o faʻataʻitaʻiga sili ona faigata o le faʻatulagaga lea e fesoʻotai ai le mea e aʻafia ai le fesoʻotaʻiga tali-tali (vaai Ata 6).

Ata lapoa (27 K)

Ata 6. O le Faʻaaogaina o Gaoioiga Faʻapitoa e Mafai Ona Maua Fesootaiga Vavave i le va o Sini, Faʻatau Tali, ma Taui(A) O fegalegaleaiga pupuu e aʻoaʻoina i le taimi o aʻoaʻoga faʻapitoa, i le va o faʻamalosi (S) ma le tali (R), i le va o le tali ma le taunuʻuga (O), ma le va o mea faʻamalosi ma taunuʻuga. (B) Ua faʻatulagaina e mafai ona faʻamalamalamaina faʻalēpotopotoga laiti i ni faʻalapotopotoga faʻapitoa sili atu ona faigata, lea e fesoʻotaʻi ai le mea e aʻafia ai le fesoʻotaʻiga tali-tali. Faʻavae i luga o manatu na talanoaina i Rescorla, 1991.)

O lea aʻoaʻoga o le a manaʻomia ai se faiga e faʻalauteleina ai amioga ia e mafua mai muamua i faiga masani; o le faʻatusatusaina o le taua o gaioiga e tatau ona vave faʻapipiʻiina e fesuiaiga o synaptic i matata e talafeagai i na amioga (faʻaogaina o "tau aogā" [Friston et al., 1994]). Faʻavaeina fesoʻotaiga i le Neural ma le faʻataʻitaʻiina o faʻataʻitaʻiga na foia ai lenei faafitauli o le faʻamalosiina o aʻoaʻoga. Faʻafouina aʻoaʻoga faʻamalosia (RL) faʻafetaui a latou amio ma le sini e faʻalauteleina le tupuga o faʻamalosia mea tutupu ile taimi Barto 1995 ma Sutton ma Barto 1981. Faʻataʻitaʻiga RL faʻataʻitaʻi tali faʻalagolago-faalagolago e iloilo ai taunuʻuga ma mafai ai e le tagata aʻoaʻo ona fetuʻunaʻi gaioiga ia faʻateleina le "lelei" o amioga. Na matauina e Barto o se faiga e manaʻomia le iloiloina o le tuai ma le vave taunuu, ma le "feagai ai ma faigata o gaioiga ma o latou iʻuga e aliae mai i lea taimi. Ua taʻua lea ole "faʻafitauli o le tofiaina o aitalafu le tumau." I totonu o le mea ua taʻua o le "artista-faitioga" fausaga i totonu o le neural network, o le "faitioga" (lea e mafai ona maua le talaaga ma le faaosofia tulaga) sapalaiina le "tagata autu" ma manatu faaalia i amioga faatino ma tuuina atu mamafa i le tagata autu. vave loa ona faia taga. E fesoʻotaʻi vavalalata i lenei manatu, o matata faʻa-matematika o loʻo faʻaaogaina le faaletino-eseese algorithm o le faʻamalosia o aʻoaʻoga (Sutton ma Barto, 1998). I lenei faʻataʻitaʻiga, lea o loʻo faʻatulagaina e teu ai le amio a le nemene dopamineric aʻo aʻoaʻoina manu Schultz 2002 ma Schultz et al. 1997, o le aʻoaʻoga e faʻalagolago i le maualuga o le le mautonu o tagata faʻamalosia muamua. Faʻafesoʻotaʻiga faʻapipiʻi se "mea sese sese" i le taimi moni, lea e faʻavae i luga o le eseesega i le va o le mea moni na tutupu o se faʻamalosi ma lona vavalo; leai se isi aʻoaʻoga e tupu pe a faʻaalia le mea na tupu ma o le mea sese e leai se mea. O le faʻataʻitaʻiga e faʻaaogaina i Pavlovian ma mea faigaluega poʻo le faʻaaogaina o amioga (Schultz ma Dickinson, 2000). I le mataupu mulimuli, o amioga e faia e faʻatatau i mea e leʻi tutupu (faʻaʻataʻitaʻiga, o le mea e faʻaaogaina ai le leʻo ma se meaʻai e leʻi mafaufauina), ma o le mea sese o le valoʻaga o loʻo faʻatulagaina ona suia ai lea o valoʻaga ma faʻatinoga. O se fesoʻotaʻiga talafeagai mo le faʻaleleia o aʻoaʻoga o le a manaʻomia ai foi ona mafai ona faʻaaogaina se faʻaogaina o auala, i le faʻaaogaina o se masini e aʻoaʻo ai Hebbian, lea e tuufaatasia ai faʻasalalauga muamua ma le postsynaptic e faʻataʻitaʻia ai suiga i taimi uumi i galuega tau cellular. O nisi o faʻataʻitaʻiga faʻapitoa ua faʻaaogaina le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le neurons, postsynaptic rising o le calcium, ma le taimi tonu o le faailo dopamine e avea o se faavae mo fesuiaiga synapses ua faʻapipiʻiina i totonu o se fesoʻotaʻiga corticostriatal Kotter 1994, Pennartz 1997 ma Wickens ma Kötter 1995.

O fesoʻotaʻiga Corticostriatal ua mamanuina ma le matagofie e faʻatautaia ai manaʻoga o aʻoaʻoga faʻatautaia faʻalauteleina o loʻo faʻamatalaina i luga, e tusa uma ma le faʻatulagaina o le faʻataʻitaʻiga ma le faʻasolosolo. O le mea moni, o loʻo i ai le tele o faʻamatalaga faʻataʻitaʻiga o faiga e aofia ai le pito i luma o le cortex, striatum, amygdala, ma le taʻavale ma le faʻasalalauga e auai i aʻoaʻoga faʻapitoa. Ua matou faaalia o le glutamate ma le lapatai o le dopamine i le tele o nei itulagi e taua mo fetuunaiga talafeagai mo le aoaoina fou o le moto. I le faʻataʻitaʻiga tatou te faʻaaogaina, e tatau i manu fiaaai ona aʻoaʻoina se galuega faigofie e faʻasalalau ai ina ia mafai ai ona maua ni paluga suauu Andrzejewski et al. 2004 ma Pratt ma Kelley 2004. Matou te fiafia tele i le taimi o le amataga o le aʻoga, pe a faʻatosina le manu i totonu o le potu faʻataʻavalevale (i la tatou galuega faʻafaigaluega i le taimi nei, ua uma ona oʻo i se tulaga o le poto masani i totonu o lenei potu e aunoa ma ni mea na tupu, tuʻuina atu). A o faagasolo lea vaitaimi, o le rat e faʻamalosia ma gaoioi faʻafuaseʻi (uila, taʻavale, afifi, pusa-pokes, o lona uiga, "forages") ona o lona tulaga le mautonu ma aʻafiaga e faʻaalia ai le taui faʻapitoa. O se faasologa i luga o le faʻaaogaina o faʻamaumauga i taui; i le mulimuli ai i nisi o nei paʻu, o kio e amata ona toe faʻaogaina le televise. E ui lava mo se tagata taʻitoʻatasi le sui o le sui e faʻatupulaia vave (e ono tele ni aso o aʻoaʻoga), o le saoasaoa ma le aoga o le amio e maua malie mai; mo le tele o aso, o le manu ua faʻaleleia lana gaioiga ma ua lolomiina i se maualuga maualuga (tagai Ata 7).

Ata lapoa (31 K)

Ata 7. Taunuuga o le NMDA Receptor Blockade i le mauaina o Tali FaʻatinoMauaina o mea faigaluega aʻoaʻoga (lever oomiina mo meaai i le fia 'ai isumu) mulimuli i se maopoopo mamanu e lelei faʻamatalaina e se malosiaga gaioiga. O le NMDA antagonist AP-5 ua tuiina i totonu o le tumutumu o le autu ua suia ai le aʻoaʻoga i le itu taumatau. O le kalafi o loʻo faʻaalia ai faʻamatalaga tuʻufaʻatasia i luga o minute tuʻufaʻatasia mo le lua isumu (saline togafitia, liʻo lanumoana; AP-5 togafiti, liʻo mumu). Malosiaga faʻatino sa fetaui lelei uma iole 'faʻamaumauga (faʻaaogaina o le lautele fomu y = toʻib). O galuega aupito sili ona lelei e tosoina i laina mausali ma o loʻo faʻaalia i autafa o pupuni taʻitasi ma le fesuiaiga eseese na faʻamatalaina. O isi galuega, e pei o le tuputupu aʻe faʻateleina, faʻasalalau, ma le faʻasolosolo, na fetaui lelei i le faʻamaumauga, ae sa le itiiti ifo le eseesega. (Mai ia Mr. Andrzejewski, fesootaiga patino.)

Ua matou iloa o le afaina o le AP-5 tagata filifilia filifilia o le NMDA i nisi o nofoaga corticolimbic (e aofia ai le nucleus accumbens core, amygdala tutoatasi, ma le medie frontfront cortex) i lenei vaitau aʻoga vave e faalavelave pe faaleaogaina ai le malosi o rato e aoao ai taunuuga o taunuuga tali Kelley 2004b ma Kelley et al. 2003. O le mea e maofa ai, o na ituaiga o manoa, pe a uma ona latou aoaoina le galuega (lea latou te faia pe a toleniina e aunoa ma togafitiga), e leai se aoga i amioga (i le tele o nofoaga). O amioga faʻapitoa ma aʻoaʻoga faʻalavelave e aʻafia ai le faʻamalosia o le faʻaleleia o le talipamate i totonu o le nucleus accumbens De Leonibus et al. 2003, Roullet et al. 2001 ma Smith-Roe et al. 1999. O le mauaina o se mea faigaluega e faalagolago foi i le activated activist DD X X-1, ma o nisi faʻamatalaga e taʻu mai ai o le faʻamaonia faʻatasi o le D-1 ma le NMDA le faʻamalosia o le suʻetusi, i le tumutumu o le accumbens, cortex muamua, ma atonu o isi itulagi, e tatau mo le aʻoaʻoina Baldwin et al. 2002b ma Smith-Roe ma Kelley 2000. O fualaau faasaina i le AMPA ma le muscarinic receptor function e faʻalavelaveina ai foi le aʻoaʻoina, ma fai mai o le tele o faailoilo faʻapitoa e fesoʻotaʻi ma le puleaina o le plasticity (PJ Hernandez et al,, Pratt ma Kelley, 2004a). E tusa ai ma le faʻamaonia o le intracellular, o faʻamatalaga lata mai ua fautuaina ai foi se matafaioi mo le PKA ma le novo protein synthesis i le nucleus accumbens Baldwin et al. 2002a ma Hernandez et al. 2002. E manaia le matauina o le poloka poloka o le protein i totonu o le uila afi e leai se aoga i aʻoaʻoga e ono tutupu, ae e faʻaleagaina ai le faʻaleleia atili o le meafaigaluega gaosi i luga o vasega (Luft et al., 2004). E ui e mafai e le faʻamaopoopoina o gaioiga o le dopamine ma le glutamate ona fai ni vaʻaiga eseese i nei vailaʻau anamua (eg, o le amygdala atonu o loʻo gaosia ituaiga eseese o faʻamatalaga nai lo le hippocampus poʻo le tumutumu), o manatu mataʻutia ua fautuaina i suʻesuʻega lata mai nei. Mo se faʻataʻitaʻiga, o faʻamatalaga o faʻamatalaga Pavlovian e oʻo mai e fesoʻotai ma le taui o loʻo i ai se malosiaga mamana i le faʻagaoioia ma le faʻatonutonuina o amio faifaipea Corbit et al. 2001, Dayan ma Balleine 2002 ma Dickinson ma Balleine 1994. O le poloka o le receptor NMDA i totonu o le tumutumu o le tumutumu o le tumutumu e puipuia ai le mauaina o amioga a le Pavlovian (Di Ciano et al., 2001), fai mai o le NMDA le faʻamalosia o le faʻaaogāina i lenei itulagi e tatau mo faʻamatalaga lelei e maua ai le puleaina o tali. O le mea e mataʻina ai, i totonu o lena suʻesuʻega, o se tagata faʻataʻavalevale a le AT, na faʻalavelaveina ai le faʻaaogaina o aʻoaʻoga, ma o se tagata faʻataʻitaʻia le AMPA na aʻafia ai le faatinoga o le tali mai. Leʻa ma le dopamine faʻasolosolo i totonu o le faʻalavelave e faʻaumatia ai foʻi amioga faʻaleaʻoaʻoga Parkinson et al. 1999 ma Parkinson et al. 2002. O lenei galuega o loʻo taʻu mai ai o faʻasalalauga faʻaosofia (Pavlovian) e aʻafia ai le gaosia o tali faʻapitoa e mafai ona oʻo atu ai i taunuʻuga manuia i le lumanaʻi ma o lenei faatosinaga e manaʻomia ai le gaoioiga DA ma le glutamate i le auala amygdalo-accumbens (Cardinal et al., 2002).

O a tatou lava auiliiliga o le microstructure o le amio i totonu o le potu faʻapitoa o loʻo tuʻuina atu ai foʻi malamalamaga i amioga faʻavae e faʻalavelave ai i aʻoaʻoga na faia e le glutamate poʻo le dopamine (adj., Hernandez et al., PJ Hernandez et al., 2003, Soc Neurosci. , aotelega, Volume 29). I le faaopoopo atu i le fuaina o le mamafa i le taimi o aʻoaʻoga a meafaigaluega, matou te faamaumauina foi pusa-pokes i totonu o le meaai meaai-o se tali e leʻi faʻafesoʻotaʻi e manaʻomia mo le mauaina moni o meaai, ae ua matua faateleina foi i lalo o le maualuga o le faʻaleleia poʻo le "taui le tumau". Na matou iloiloina nei tali i uluai vasega o le galuega ma faʻaaogaina se polokalama komepiuta lea e faailogaina ai le faasologa ma le vavalalata o mea faʻapitoa (faʻafefe o le isu, faʻapipiʻi lemu, taui atu taui). Talu ai (i faʻamatalaga talu ai nei, faʻataʻitaʻiga, Pratt ma Kelley, 2004) matou te mamanuina le galuega ina ia maua ai e manu uma "leai se totogi," na tuʻuina atu i lalo o nei pellets i nei aso muamua 2 ma talu ai o le tele o manuʻa e leʻi aʻoaʻoina i luga o le fale, o nei sauniga e maua ai le avanoa e fua ai le faʻavasegaina o amioga e faʻatatau i le tauia o taui , aʻo leʻi oʻo i le taimi o aʻoga vave. E pei ona mafai ona matauina i totonu Ata 8, o manu i lalo o le aafiaga o le AP-5 na faʻaalia ai le maualuga o le fausiaina o pusi-mata, e tusa lava pe tutusa le malosi o le malosi i le va o fualaau faasaina ma le pulea o vaega. E le gata i lea, pe afai o le taofiga i le va o le faʻamalosiina o le malosi ma le isu e fuaina, faʻapea foi ma le ono ono tupu mai o le isu talu ai na faatoa tuʻuina mai le faʻamalosi, matou te maua ni eseesega iloga i le amio a manu e faʻatoʻa taofia le NPDA. O nei kusi na toetoe lava tolu tolu piliki e toe aumai ai pellets ma faʻaitiitia ai le avanoa e ono tupu mai ai se isu fou pe a maeʻa le faʻatagaina. Ae, oa tatou suʻesuʻega e leai se aoga i le gaioiga lautele i totonu o nofoaga e le o ni mea e faʻaaogaina, e le o mea taumafa foi poʻo soʻo se itu o le amiomama Kelley et al. 1997 ma Smith-Roe et al. 1999, ma o fuamoa e togafitia fualaau e masani ona 'aina le pellet pe a latou mauaina. O le mea lea, o faʻauluuluga masani poʻo le faʻaletonu o le moto e le mafai ona faʻamatalaina mo lenei talaaga. O le DA D-1 tagata faʻataʻitaʻituina na faʻaitiitia foi le vaʻalele-mata, ae le itiiti ifo le tikeri, ma e leai se aafiaga i luga o le tino po o mea e ono tutupu (faʻamatalaga e le o faʻaalia). O lenei talaaga e taʻu mai ai o faʻamaoniga o le glutamate o loʻo faia i luga o le NMDA i le faʻalavelave faʻapitoa atonu e taua tele mo le faʻatupulaia o galuega faatino ma le saoasaoa o tali faʻafoe i lalo o tulaga faʻamalosia ma faʻalautelega. A maualuga le faʻatinoga o nei tali i luga o le faʻatapulaʻaina o faʻamalama taimi, o le avanoa e ono tupu ai le lever press e mafua ai le taui o le a maualuga atu. I lalo o le malosiʻaga a le AP-5, ua foliga mai ai ua tau leai ni taumafaiga a isumu i le taumoʻi poʻo le isuina o le isu, e ui lava i le faʻaalia o peleni meaʻai e faʻaosofia ai le faʻaosofia. E ui lava e leʻo malamalama lelei auala maoti, ae e le mafai e le AP-5 ona taofia le tulaʻi mai o ni fesoʻotaʻiga i le va o le tuʻuina atu o faʻailoga ma gaioiga a le manu. Atonu o le striatal spiny neurons tatau ona sui i totonu o le NMDA-faʻatulagaina tulaga mo le gaosiaina o se tulaga taua o le sailia o tali ma, o le mea lea, taui-tali paga. DA (lea e faʻamatuʻuina faʻatasi ma taui taʻitasi e leʻi fuafuaina) faʻapea foi e masalomia e aofia ai i lenei amataga taimi mauaina; I se faʻaopopoga ia matou faʻamatalaga, ua iloa e Wickens ma paʻaga o le mauaina o se tali lever-press mo le faʻaosofia o faiʻai i le eletise e fesoʻotaʻi vavalalata ma le faʻaosofia e le faʻaosofia o le toto i le sela o le cortiocostriatal. tali atu-faʻalagolago tali tali atu ma le faʻaituau o amioga amioga Reynolds et al. 2001 ma Wickens et al. 2003.

Ata lapoa (87 K)

Ata 8. Faiga Faʻavae Faʻataʻitaʻiga Faʻalagolago i le NMDA Receptor Activation i totonu o le Nucleus Accumbens CoreFaʻaalia o uluai 4 aso o aʻoaʻoga faʻapitoa i se suʻega masani. O togafitiga faʻafomaʻi faʻatasi ma le faʻataʻitaʻiga a le NMDA AP-5 (5 nmol bilateral) e puipuia ai aʻoaʻoga faʻapitoa (A) ma faʻaitiitia ai le numera o pusa-o-sailiga suʻesuʻe i nei uluai sauniga (B). I taimi o le 1 ma le 2, o le "saolotoga" o loʻo maua ai pellets meaai e maua i rato uma. (C) o loʻo faʻatusalia ai le paʻu i sekone i le va o le tuʻuina atu o se faʻamalosi ma le isu, ma (D) e faʻatusa ai le avanoa o le a tupu mai ai se isu ona o le faʻamaumauga mulimuli na tupu o le tuʻuina atu o se faʻamalosi. O vailaʻau faʻamaʻi e faʻaalia ai le leaga o tali o meaʻai, e ui lava latou te 'ai i taimi uma i le pellet pe a latou mauaina (PJ Hernandez et al., 2003, Soc Neurosci. 29). (Luga) Vaega o Brain mai se faʻataʻitaʻiga faʻavasegaina lea na faʻatautaia ai mafaufauga mai meaola mo uluai tali o le faʻaalia o le faʻalapotopotoga i le taimi o le vave aʻoga (ave faʻasolosolo o le 50-100 leve presses) poʻo meaʻai e leai ni meaʻai e tausi ai manu. Manatua le maualuga o faʻamatalaga i le lautele o corticolimbic eria o Arc, homer1A, ma zif268, e pei ona talanoaina i le tusitusiga (PJ Hernandez et al., 2004, Soc Neurosci., abstract, Volume 30).

O i matou ma isi e leʻi leva talu ona amata suʻesuʻeina po o le a le vave aʻafia o genes poʻo le fesuiaiga o masini e mafai ona aofia ai i le amataga o le aʻoaʻoina o taui. Mo se faʻataʻitaʻiga, ua faaalia e Kelly ma Deadwyler lena mea Arc e malosi le faʻamalosia i luga o fesoʻotaʻiga corticolimbic i le taimi o le mauaina o se mea faigaluega e tutusa ma tatou Kelly ma Deadwyler 2002 ma Kelly ma Deadwyler 2003, ma matou te maua foi lena mea Arc, homer1A, ma zif26 (NGFI-A) 'oloʻo faʻatulagaina i nofoaga faʻasalalau ma nofoaga faʻasalalau i le popo fou o aʻoaʻoga faʻapitoa (PJ Hernandez et al., 2004, Soc Neurosci., aotelega, Volume 30) (faʻataʻitaʻiga o faʻamaumauga o loʻo faʻaalia Ata 8). O faʻamaoniga lagolago mo aʻoaʻoga vavalalata vavalalata e maua mai e le galuega a Everitt ma ana paʻaga, o loʻo faʻaalia le faʻaaogaina zif268 i totonu o fesoʻotaʻiga corticolimbic i totonu o siosiomaga talafeagai Hall et al. 2001, Thomas et al. 2002 ma Thomas et al. 2003. E tusa ai ma le manatu faʻatautaia o na mea na maofa, faʻamafanafana, poʻo le le mautonu na faʻatulagaina ai le tulaga mo aʻoaʻoga fou, Arc ma homer1A o loʻo maua le malolosi o tulafono faatonutonu i le hippocampus ma fesoʻotaʻiga faʻasalalau i le maea ai o suʻesuʻega o se siosiomaga fou (Vazdarjanova et al., 2002), atonu o le a faʻamatalaina pe aisea tatou te maua ai nei genes e ala i tulafono faatonutonu e oʻo lava i manu e leʻi amata ona faʻaaogaina le faʻasalalau ae o loʻo feagai ma le faʻalauiloaina o meaai i luga o le meaʻai ma o loʻo auai i ni tali faʻamalosi malosi. Talu mai le faʻaaogaina o gaoioiga o le tele o nei kenera ua faʻaalia e faalagolago i le NMDA faʻamalosia Sato et al. 2001, Pule ma Worley 2001b ma Wang et al. 1994, o nei suʻesuʻega e taʻu mai ai, pei o isi ituaiga o aʻoaʻoga, o le faʻavaeina o meafaigaluega e manaʻomia ai le faʻatinoina o gaoioiga i le amataga vave o faʻamatalaga i le tele o itu o le faiʻai, lea e ono mafai ona fesoasoani i le faʻaogaina o fesoʻotaʻiga ma fesoʻotaiga.

Dopamine- ma le Glutamate-Na amataina le ola mama: Fualaau faasaina ma vaisu

O le tala o loʻo i luga o loʻo taʻu mai ai o fegalegaleaiga glutamate-dopamine i totonu o fesoʻotaʻiga corticolimbic ma fesoʻotaiga intracellular ma molemole o nei fegalegaleaiga e taua tele i le faʻaaogaina o meafaigaluega. O le tele o faʻamaoniga ua faʻapupulaina i le sefulu tausaga talu ai e lagolagoina lenei manatu. O se faʻaopoopoga o lenei manatu e uiga i mea ua fai ma vaisu, o fualaau faʻamaʻi e mafai ona faʻaogaina ai o latou aʻafiaga e ala i nei lava ala ma auala e taua i le faʻaleleia atili o aʻoaʻoga ma o lenei meatotino o le totonugalemu lea o lo latou gafatia e faʻavae amioga faʻafeusuai. O nei vaega e lua o le suʻesuʻega, o le neurobiology o le aʻoaʻoina ma le mafaufau ma le neurobiology o mea ua fai ma vaisu, ua matua faamanuiaina mai le alualu i luma i totonu o fanua taitasi e logoina ai le isi. I tausaga talu ai nei, ua i ai le tele o iloiloga sili i vaisu ma lenei taulaiga (eg, Berke ma Hyman 2000, Cardinal ma Everitt 2004, Di Chiara 1998, Hyman ma Malenka 2001 ma White 1996). Mo faamoemoega o lenei iloiloga, ou te fia taulai atu i faataitaiga o sailiiliga lata mai ma fesoʻotaʻi nei ma nisi o manatu na fuafuaina muamua ile pepa.

Faʻafeiloaʻiga Faʻapitoa ma Faʻalauteleina

O loʻo i ai faʻamaoniga faʻamaonia o fualaau o le sauaina e iai aʻafiaga i luga o le glutamate ma le dopamine. O le tele o lenei taulaiga sa i ai i luga o le tumutumu, o le pito i luma, ma le faalauteleina o le vaega, o vaega tetele o loo aafia i suiga o le neural e fesootai ma vaisu, e ui lava o isi vaega o loo suesueina foi, e pei o le amygdala ma le hippocampus Everitt et al. 1999 ma Vorel et al. 2001. E i ai le tele numera o suʻesuʻega faʻaalia ai o le faʻaauau poʻo le faifai pea o vailaʻau o le sauaina e matua suia ai synaptic proteins e fesoʻotaʻi ma le dopaminergic ma le glutamatergic synapses; na o ni nai faʻataʻitaʻiga o le a tuuina atu iinei. Ua faʻamautuina lelei o fualaʻau o le faʻasuaina o loʻo iai ni faʻailoga iloga i luga o le G protein-mediated signaling ma i lenei auala e mafai ona suia ai le tali atu a le neuron i le tele o faʻamalosiʻuga o le extracellular. (Hyman, 1996). O se suʻesuʻega talu ai nei a Bowers et al. o loʻo faʻaalia ai o se tagata faʻaosooso o le faʻamalama o le protein G, AGS3, o loʻo faʻasolosolo malie i luga o le cortex muamua ma nucleus accumbens i le maeʻa ai o togafitiga o cocaine masani (Bowers et al., 2004). O le mea e maofa ai, o nei suiga e oʻo atu i le 2 masina i le pito i luma aʻo leʻi maeʻa le togafitiga o cocaine. Na latou iloaina foi o le aloese i le AGS3 ua aofia i totonu o le PFC ua poloka le cocaine muamua e mafua ai le toe faʻaleleia o amioga o le cocaine-seeking. O fesuiaiga i se aiga faaopoopo o puletini fulatini G, RGS, ua faaalia foi mo le koko Epikopo ma al. 2002 ma Rahman et al. 2003. O nei suʻesuʻega ua fautua mai ai o vailaʻau o le faʻaleagaina o meaola faʻamaʻi i le vave amataina o faailo o le intracellular poʻo "leoleo faitotoʻa" o vailaʻau faʻasaina. O isi aafiaga tumau o togafitiga masani fualaau faasaina e aofia ai suiga i le deltaFosB ma lona lalolalo CdK5 Bibb et al. 2001 ma Nestler et al. 1999. Ua toe faʻaalia foi o le Homer1 proteins, na taʻua muamua o le taua mo le postsynaptic complex complex in plasticity, ua suia foi e le cocaine (Ghasemzadeh et al., 2003). O se manatu manaia e faapea o Homer proteins ua fuafuaina e "faʻalogo" le malosi o le calcium o le saini i le g gutu o le G ma faʻapipiʻi faʻatasi ma faʻatonutonu le taimi ole Ca2+ oscillations e ala i le puipuia o le RGS (Shin et al., 2003). O se isi suʻesuʻega atamamai na faʻaalia ai le faʻaitiitia o le faʻaititia o le PSD-95, o se mea sili ona taua o le palatini fusi, ma na maua i mumuki na togafitia faʻatasi ma cocaine-e oo lava i le leva o le 2 masina talu ona maeʻa togafitiga (Yao et al., 2004). I nei mio, ua faʻaleleia le synaptic plasticite (LTP) i le forefrontal-accumbens glutamatergic synapses, ma fai mai o le faifai pea o le tulafono a le PSD-95 e mafai ona saofagā i faʻalautelega tumau e matauina i le tagofia o mea ua fai ma vaisu. E matua ese lava e tusa lava pe na o le tasi le avanoa e maua ai fualaau faasaina e mafai ona iai se aafiaga tumau; o se faʻaaliga e tasi i le cocaine, amphetamine, nicotine, morphine, poʻo le ethanol (faʻapitoa foi ma se tasi e faʻaalia i le mafatiaga) e aʻafia ai le umi o le vaʻaia o galu AMPA i vela dopamine Saal et al. 2003 ma Ungless et al. 2001, ae na maitauina le atuatuvale i taimi umi i le GABAergic synapses i le VTA, mulimuli ane i le tasi le faʻaaliga i le ethanol (Melis et al., 2002). Accumbens ma le hippocampal synaptic plasticity na suia e se tasi o faʻaaliga i THC (Mato et al., 2004). I le tuufaatasia, o lenei vaega o suʻesuʻega (e fai ma sui o se mea itiiti) e taʻu mai ai o le tele o faʻamaoniga i totonu o le postsynaptic density i itulagi e taua mo le faʻamalosia ma le aʻoga e matua suia lava, i se taimi umi, ma le faʻalauiloa (pe oʻo i le tino) i fualaau faasaina. O le tele o nei puluvaga ua faʻamautuina e taua tele i le synaptic ma le mamanu o mamanu, e pei ona taʻua muamua.

Fetuunaiga i vaega o faiʻai e taua mo le aʻoaʻoina ma le faʻaosofia o le a fautuaina ai o se vaega autu o le tagofia o mea ua fai ma vaisu ua suia pe fou foi le aʻoga e tali atu ai i le toe faʻafoʻopoʻoina o le tino i ni tulaga faapitoa poʻo ni siosiomaga (faʻalagona ma siosiomaga). O le mea moni, o faʻamatalaga autu o mea ua fai ma vaisu ua fai mai o le aʻoaʻoina ma le manatuaina o polokalama e "faʻavaivaia le faʻaleagaina" ma o lenei fesuiaiga e mafua ai amioga malolosi e faigata ona puleaina (Everitt et al., 2001) poʻo le faʻaogaina foi o ia faiga e le talafeagai, o le a mafua ai ona sili atu le taua o le soifuaga poʻo le taua o le faʻamalosi i fualaau o fualaau faasaina poʻo lagona faʻalagona (Robinson ma Berridge, 2001). E ui lava o le mafuaʻaga poʻo le faʻamatalaga o mea ua fai ma vaisu o le a mautinoa lava e matua faigata ma telefoni, o se faʻaaogaina o faʻamatalaga lata mai nei e faʻaaoga ai fualaau faʻatau fualaau poʻo vailaʻau faʻamalosi e lagolagoina malosi nei manatu lautele. O se faʻalauiloa taua i lenei itu, o le faʻaaogaina lea o le toe faʻaleleia o faʻataʻitaʻiga o fualaau oona, lea e faʻaaogaina ai fualaau faasaina, faʻamalosi, poʻo le fualaau lava ia e faʻaaogaina e "toe faʻaleagaina" tali i manu lea na faʻaumatia ai le tali ona o le aveesea o le faʻamalosi (Shaham et al., 2003). O lenei faʻatulagaga ua faʻatulagaina e faʻaalia ai le toe faʻaleleia pe a maeʻa le vaitaimi o le faʻasaina o fualaau faasaina. Glutamate (ma le dopamine) faʻasaʻoina i totonu o le nucleus accumbens faʻalautele i le taimi o amioga faʻatau fualaau faʻasaina, ma le 'au o le glutamate ua tuʻuina i totonu o lenei itulagi poloka le cocaine amata-induced toe faʻafouina o fualaau oona (Cornish ma Kalivas, 2000). Le itiiti ifo ma le tasi le punavai o le faateleina o le accumbens extracellular glutamate i le taimi o sailiiliga o fualaau faasaina e ono avea ma se vaega muamua (McFarland et al., 2003). E le gata i lea, o le cocaine faifai pea e mafua ai le maualuga o le maualuga o le glutamate i le tumutumu o le tumutumu i le fesootaʻi ma le faʻalauteleina o amioga (Pierce et al., 1996). Ua iloa e Wolf ma ana paʻaga o fesuisuiai tuusao e fefiloi ma cocaine (ae le o le totogoina o fualaau) e mafua ai le faateleina o le kulutamate levels i le nucleus accumbens (Hotsenpiller et al., 2001). O se matafaioi mo le dopamine ma aemaise ai le tali o le D-1 ua fautuaina. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le tuʻuina atu o faʻamatalaga e fesoʻotai faʻamaʻi e mafai ona toe faʻaleleia ai le tali atu (faʻatau fualaau) i meaola ua faʻaumatia le tali; lenei toe faʻaleleia e faʻalagolago ile activation o le senituri D-1 Alleweireldt et al. 2002, Ciccocioppo et al. 2001 ma Khroyan et al. 2003. O le faʻaogaina o faʻataʻotoga i totonu o le atigi gutu poʻo le amygdala faʻamalositino e faʻaitiitia ai pe soloia ai le sailia o cocaine Anderson et al. 2003 ma et al. 2001, ma o se suʻesuʻega talu ai nei o loʻo faʻaalia ai o le faʻasagaina faʻapitoa o faʻamaumauga a le AT i totonu o le amygdala ma le AMPA faʻatasi ma le tumutumu o le accumbens e manaʻomia mo le kokeni o loʻo sailia i lalo o le puleaina o le faʻamalosi e aʻafia ai fualaau faasaina. (Di Ciano ma Everitt, 2004). O nisi faʻamatalaga faʻamatalaga lata mai e faʻaaogaina ai se faʻataʻitaʻiga vave faʻataʻitaʻiga o le voltammetry technique e mafai ona faʻataʻitaʻiina le faʻamavaeina i vaitau o 100 ms o loʻo faʻaalia ai faʻamaoniga tuusaʻo mo le faateleina o le tuʻuina atu o le dopamine ao suʻesuʻeina cocaine. O faʻamatalaga o cocaine na mafua ai ona vave oso i le extracellular DA i totonu o manu vaefa i le mea na fesoʻotaʻi ai ata ma le faʻamaʻiina o cocaine, ae le o manu lea na le totogia ai le faʻailoga (Phillips et al., 2003). O lenei vaega ua faʻaalia foi se faʻaaliga tutusa o le tuʻuina atu o le dopamine subsecond e tusa ai ma le taui faʻanatura (sucrose); o fesoʻotaiga vavave faʻatasi na faʻaosoina foi le vave faʻasaʻolotoina (Roitman et al., 2004). O nei suʻesuʻega faʻailoa atili ai le tutusa i le va o palasitika suiga faʻavae natura ma fualaʻau faʻamanuiaga. I le iuga, galue ma faʻalauiloaina faʻataʻitaʻiga faʻaalia ai o le masani ai masani faʻaalia i mea faʻaosofia faʻamalosia ai isumu 'naunau e galue mo fualaʻau lava tui (Vezina et al., 2002), fai mai o suiga mole mole molemole ma le faʻaaogaina o le telefoni e suia ai le faʻamalosi mo le fualaau faasaina ma (i nisi tulaga) faʻamalosiaga mo taui faʻaleaganuʻu (Fiorino ma Phillips, 1999).

E ui o le talanoaga o loo taua i luga o loʻo taulaʻi atu i faʻataʻitaʻiga i le tele o mea e faʻamalosi ai, e taua le manatuaina o isi vailaʻau faʻaleagaina, e pei o le ava malosi, nicotine, ma le opioids, e faʻamalosia foi aʻafiaga i luga o le DA ma le glutamatergic systems. O loʻo i ai faʻamaoniga e faʻaoga uma le polokalama glutamate ma le dopamine i aʻafiaga tetele ma umi taimi o le nicotine Dani et al. 2001, Kenny et al. 2003, Mansvelder ma McGehee 2000 ma Pontieri et al. 1996 ma le ava malosi Brancucci et al. 2004, Koob et al. 1998, Lovinger et al. 2003 ma Maldve et al. 2002.

Tuufaatasiga Faʻasinomaga, Faʻatauga o Fualaau Faʻatau, ma le Taui

I le sefulu tausaga talu ai, o le tele o le taulai atu ua taulai atu i fualaau o fualaau faasaina ma le auiliiliina o le faavae o le Pavlovian processing process that governs conditioning drug. O lenei fanua ua tupu mai i le amataga o suesuega a le falemai o le toe maua o mea ua fai ma vaisu na foliga mai e le masani ona tali atu i fuaitau faasamoa e fesootai i fualaau faasaina. O'Brien et al. 1992 ma Wikler 1973. O faʻamatalaga o le siosiomaga lea na masani ona fesoʻotaʻi ma le tulaga o fualaau faasaina e mafai ona avea ma malosiaga mamana i le toe foʻi (Stewart et al., 1984). O le mea moni, o suʻesuʻega ma le toe faʻaleleia o vailaʻau o le opioid ma le cocaine o loʻo fautua mai ai e mafai ona maua se faʻafitauli faʻalagona faʻafanoʻatasi ma faʻatasi ai ma le faʻasologa o vailaʻau i fualaau faasaina. Mo se faʻataʻitaʻiga, ua maua o faʻamatalaga faʻamaʻi (vitio o mea totino a le heroin, "faʻavelaina" masani, faʻatau ma faʻatau atu) e mafai ona maua ai tali tali tutusa e pei o le faateleina o le fatu ma le toto ma le lagona loloto o le naunau Childress et al. 1986 ma Sideroff ma Jarvik 1980. O faʻamaumauga tutoʻatasi na tuʻuina atu i le nicotine ma le ava malosi Kaplan et al. 1985, Ludwig et al. 1974 ma Droungas et al. 1995. I tausaga talu ai nei, o suʻesuʻega o le neuroimaging ua faʻaalia ai mamanu o le faʻaleleiaina o faiʻai pe a faʻaalia e vaisu i le fualaau faasaina; o le tele o suʻesuʻega e fautua mai ai se tiute taua mo le muamua o le cortex ma le femalagaaʻi faʻatasi e pei o le amygdala (mo iloiloga, vaʻai Goldstein ma Volkow 2002, Jentsch ma Taylor 1999 ma Lonetona et al. 2000). Mo se faʻataʻitaʻiga, o suʻesuʻega a le MRI o loʻo lipotia mai ai o le faʻaalia o siaki cocaine i le faʻamalosia o cocaine na mafua ai le faʻanoanoa ma le faʻamalosia o amygdala ma le pito i luma (Bonson et al., 2002) ma o se suʻesuʻega lava e tasi e faʻaaogaina ai le toto o le cerebral toto ua faʻaalia le faʻamalosia i le amygdala ma le cingulate cortex Childress et al. 1999 ma Kilts et al. 2001. O ia ituaiga suʻesuʻega e faaalia ai, i totonu o tagata, faiga faʻafefegaleaiga ma le faʻamalosia o le faʻaosofiaina o faʻamalositino patino e atagia ai le manaʻoga o fualaau faasaina poʻo le manaʻoina o vaega autu ia o le faiga o mea ua fai ma vaisu.

O galuega talu ai nei i le faʻaaogaina o faʻataʻitaʻiga manu na faʻapipiʻi ai foi le fesili pe faʻafefea ona faʻafefiloi faʻatasi ma fualaau faasaina ma siosiomaga e suia ai vaʻalele e taua mo le faaosofia ma le aʻoaʻoina. Ua faaalia e Robinson ma ana uo ni suiga malolosi o le siosiomaga ma mea e uiga i faʻasologa o amioga ma fualaʻau o le faʻaaogaina o fualaau faasaina. Anagnostaras ma Robinson 1996, Badiani et al. 1997 ma Badiani et al. 1998. O lenei vaega na faaalia talu ai nei o le amphetamine e aʻafia ai Arc faʻamatalaga i totonu o le vaega ma le pito i luma muamua i se tikeri sili atu i se siosiomaga fou e faʻatusatusa i le fale fale (Klebaur et al., 2002). O lenei kulupu, na talanoaina muamua e faatatau i le palasitisi ma suiga i le postsynaptic density, atonu e ono aofia ai i fualaau faasaina i totonu o le tuilaina i totonu o le cortex muamua ma le striatum, lea e sili atu i le 3 masina talu ona faamuta le togafitiga o fualaau faasaina (Li et al., 2003).

O la tatou lava galuega ua taulai atu i le siosiomaga-suiga o fesoʻotaʻiga i le vave tali-ma aʻafiaga e aʻafia ai le pipisi i corticolimbic circuits. O matou ma isi ua faʻaalia o le faʻaaliaina o kio i vaʻaiga faʻasolosolo fualaau faʻasaina e aʻafia ai c-fos faʻaaliga i nei faiʻai faila. Mo se faʻataʻitaʻiga, o faʻamatalaga tuʻufaʻatasia o le morphine (lea e mafua ai le faʻaosoina o le locomotor) faʻamalosia Fos protein sili ona malosi i le pito i luma o le medial, ventrolateral orbital ma cingulate cortex; O lenei faʻamatalaga o se faʻamatalaga patino i totonu o manu na tuʻuina atu pei o togafitiga faʻamaʻi muamua ma faʻaalia i se tala e leʻi totogia e le faʻaalia ai le tele o faʻamatalaga Schroeder et al. 2000 ma Schroeder ma Kelley 2002. Anotusi-patino c-fos o le induction i itulagi pito i luma ua faaalia mo cocaine, amphetamine, nicotine, beer, ma meaai palatable Franklin ma Druhan 2000a, Hotsenpiller et al. 2002, Neisewander et al. 2000, Schroeder et al. 2001 ma Suʻega ma al. 1998. Talu ai nei, ua amata ona tatou suʻesuʻeina lenei mea sili i le auiliiliina o le nicotine pulega i tama, iloiloga o le tali o genes pei o Arc (CA Schiltz et al., Auina mai; CA Schiltz et al., 2003, Soc. Neurosci., Tusi, Volume 29). O tamaʻi uma na maua ai le nicotine ma le saline i ni siosiomaga maʻoti. Ae peitai i le aso o le suʻega, o le afa o meaola na o atu i totonu o latou siosiomaga o le nicotine ma le afa i totonu o la latou siosiomaga lelei. Faʻaauau le faʻaleleia atili o faʻamatalaga o Nicotine Arc o le faʻaaliga e le gata i le pito i luma o le paʻu ae o loʻo iai foʻi le tele o vailaʻau faʻasalalau (tagai Ata 9). E tusa ai ma le manatu o le PFC e taua tele mo le aʻafiaga o fualaau faʻatau fualaau ile amio, faʻaletonu ole fale ole PFC ole poloka atoa o le cocaine e faʻaaogaina ile amio faʻaleleia amio (Franklin ma Druhan, 2000b).

Ata lapoa (81 K)

Ata 9. Ole mRNA faʻatatau i le Dendritically Arc Faʻaleleia e le Numera Nicotine-Related CuesArc MRNA, lea e manatu o le a taulai i le synapses e faʻaleleia, e faʻaipoipoina i le tele o itu o le muaʻi fomaʻi, e aofia ai le faʻasaga muamua, pe a uma le faʻaalia o nile i se nicotine-fesoʻotaʻi faʻatasi ma le faʻavasegaga faʻapitoa. I lalo ifo ole vaega o faiʻai o loʻo faʻaalia ai le tulaga o le faʻafeagaiga o amio. O manu uma lava e maua tutusa togafitiga o le nicotine (silasila i le anotusi), ae i le aso o le suʻega, o le afa o loʻo tuʻuina i le sine (control) ma le afa i le nicotine context. (Mai CA Schiltz et al., Auina mai; CA Schiltz et al., 2003, Soc. Neurosci., Aotelega, Volume 29.)

O lenei talaaga o le vave tali mai o le gene generation ua fautua mai ai o fesootaiga fesoʻotaʻi e masani ona taua mo faiga faʻavavevave ma le faʻamalosia e suia e ala i le toe faʻaaogaina o fualaau faasaina. E leʻo manino pe o le a le gafa o loʻo faʻatusalia i manu, ae o le faʻafouina o le neura i faʻataʻitaʻiga a tagata e masani lava ona fesoʻotai ma le manaʻoga poʻo mafaufauga e faatatau i fualaau faasaina. Masalo o lenei gaioiga o le gafa e fai ma sui o le "toesea," o se mea e le i mafaufauina lea e taua ai le tauia (fualaau faasaina, meaai), ae le mulimuli le taui muamua. O le toe faʻafouina e mafai ona tupu i masina poʻo ni tausaga pe a maeʻa le faʻamaʻiina o fualaau faʻasaina ma umi taimi o le faʻasaʻo, fautuaina e tumau le mausali, atonu e oo lava i suiga tumau e tupu i le faiʻai e mafai ona saofagā i lenei tulaga vaivai. Talu ai ona o le muamua o le cortex cortex e taua tele mo le tele o galuega tau mafaufauga e aofia ai le puipuia o le inhibitory, faia o faaiuga, ma tulafono faatonutonu faalelagona, ua manatu le toatele o suiga i le neuromolecular i lenei va o le faiʻai atonu e totonugalemu i le leai o le pule e ogatasi ma setete o vaisu Jentsch ma Taylor 1999, Lonetona et al. 2000 ma Volkow ma le Fowler 2000. I le toe toilalo, e le faia e tagata taitoatasi se filifiliga faʻanoanoa, e ui lava i lo latou faʻamuamua ma le malamalama manino i taunuʻuga leaga o le lumanaʻi. Faʻafeiloaʻi mai i fafo o faʻamatalaga e avea ma "fualaau faʻamanatu," o ia tagata e mafai ona maua ni tali tuusao ma ni lagona malolosi. Afai o le galuega faʻasalalau muamua o le a faʻafefea ona faʻaalia e le lalolagi atoa ma le faʻaalia o mea e le masani ai, o le tikeri o le pule a le tagata lava ia e sili atu i nei lagona atonu e matua leaga. O le mea moni, o se faʻataʻitaʻiga taua o le tagofia o mea ua fai ma vaisu o loʻo faʻaalia ai mafaufauga ma amio e faʻatau i fualaau oona ua avea ma mea e faʻaaogaina ma masani ai o latou tupulaga ma gaioiga o loʻo i lalo ifo o le pule faʻafoe (Tiffany ma Conklin, 2000).

Faʻailoga ma Faaiuga

I lenei iloiloga, o auala masani e faʻasoa e auala masani o aʻoaʻoga ma faʻaaogaina fualaau faʻatauvaʻa ua uma ona iloiloina i totonu o le faʻalauiloaina ma le faʻaogaina o faiga faʻavae. Neurochemically coding a circuits ua amata ona avea ma mea taua i le taʻitaʻia o amioga talafeagai ma le faʻateleina o le malosi ma le ola. O le atinaʻeina o faiga faʻaosofia-faʻalagona i mamame, o aʻa aʻa mole mole o amio o le miliona ma miliona piliona tausaga talu ai. O nei faiga e mafai ai e manu ona maua fua o meaʻai e faʻaleleia ai le maua o punaoa (meaai, avanoa faʻafeiloaʻiga, saogalemu, fale) ma aloese mai mea faʻalavelave poʻo le puipuia mai tagata faomea. O se vaega autu o lenei matagaluega, a itiiti mai i le mamamani o le mafaufau, e fetaui lelei ma fesoʻotaʻi faʻatasi i le va o faiga faʻavae faaosofia i totonu o le hypothalamus ma le faiʻai fomaʻi ma sili atu le maualuga o le corticostriatal ma le limbic structures. O lenei fefaʻatauaʻiga i le va o fesoʻotaiga vavalalata ma fesoʻotaiga vavavevave e mafai ai ona fesoʻotaʻi vavalalata i le va o le tino fou o le faiʻai, faʻamaonia faʻamalamalamaga faʻapitoa, aʻoaʻoga, ma le faʻatautaia, faʻatasi ai ma faiga faʻavae autu e faʻaleleia ai amioga ola. Neurochemical ma codicular molecular coding e tuʻuina atu ai se aofaiga faʻapitoa o le faʻamaoni, fetuutuunai, ma le palota i totonu o nei fesoʻotaiga. O le faʻamaoni i totonu o nei gaioiga e faʻatalanoa, a itiiti mai i se vaega, e ala i le iloa faʻatasi o le glutamate- ma le lapatai o le dopamine ma lona aʻafiaga o le intracellular ma le genomic. E ui lava e masani ona faʻamalosia le faʻaaogaina o lagona faʻalagona i le amio ma le aʻoaʻoga, ae mafai ona aafia i auala faʻapitoa i le tulaga o mea ua fai ma vaisu. O suʻesuʻega i le lumanaʻi o le a faʻaalia ai le loloto o le faʻamalamalamaga i le vailaʻau, genetic, ma faʻalapotopotoga o le vaʻaia o taui o le faiʻai ma lona suiga i mea ua fai ma vaisu.

Faʻafetai

Ou te fia faʻaalia le lagolago mai meaalofa fesoasoani DA09311 ma DA04788 mai le National Institute on Drug Abuse ma Carol Dizack mo lana tusiata.

mau faasino

    • Apelu ma Lattal 2001
    • T. - Abel, KM Lattal
    • Faiga faʻavae mole mole maua, faʻamalosia ma toe maua mai
    • Curr. Faaiʻu. Neurobiol, 11 (2001), pp. 180-187
    • Adler 1966
    • J. Adler
    • Chemotaxis i siama
    • Saienisi, 153 (1966), pp. 708-716
    • Aigner ma Balster 1978
    • TG Aigner, RL Balster
    • Filifiliga filifiliga i rhesus monkeyscocaine e tusa ma meaai
    • Saienisi, 201 (1978), pp. 534-535
    • Alleweireldt et al. 2002
    • AT Alleweireldt, SM Weber, KF Kirschner, BL Bullock, JL Neisewander
    • O le poloka poʻo le faʻamalosia o le D1 dopamine o loʻo talia le faʻafouina o le faʻaaogaina o le cocaine-looking behavior i kioti
    • Psychopharmacology (Berl.), 159 (2002), pp. 284-293
    • Anagnostaras ma Robinson 1996
    • SG Anagnostaras, TE Robinson
    • Faʻalogoina i le psychomotor e faʻaosofia ai aʻafiaga o le amphetaminemodulation e ala i aʻoaʻoga faʻapisinisi
    • Faʻatasi. Neurosci, 110 (1996), pp. 1397-1414
    • Anderson et al. 2003
    • SM Anderson, AA Bari, RC Pierce
    • O le faʻafoega o le D1-pei o le taamilosaga o le receptors o le dopamine SCH-23390 i totonu o le medial nucleus accumbens shell e faʻaaogaina ai le cocaine toe faʻafouina le suʻesuʻeina o fualaau faʻatau fua i tama
    • Psychopharmacology (Berl.), 168 (2003), pp. 132-138
    • Andrzejewski et al. 2004
    • ME Andrzejewski, K. Sadeghian, AE Kelley
    • Ogatotonu tutotonu ma le faʻaaogaina o le NMDA-receptor i le faʻaaogaina o meafaigaluega
    • Faʻatasi. Neurosci, 118 (2004), pp. 715-729
    • Badiani et al. 1997
    • A. Badiani, DM Camp, TE Robinson
    • Faʻaauau le faʻaleleia atili o le amphetamine i le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina
    • J. Pharmacol. Faʻaaliga. Ther, 282 (1997), pp. 787-794
    • Badiani et al. 1998
    • A. Badiani, MM Oates, HE Aso, SJ Watson, H. Akil, TE Robinson
    • Ametampomini amioga, faʻamaʻaloga dopamine, ma le f-fos mRNA expressionmodulation e ala i le fiafia i le siosiomaga
    • J. Neurosci, 18 (1998), pp. 10579-10593
    • Baldo et al. 2003
    • BA Baldo, RA Daniel, CW Berridge, AE Kelley
    • Faʻasalaga tufatufa o le orexin / hypocretin- ma le dopamine-beta-hydroxylase fiva faʻamalosi i le rat brain brain mediating aroma, faʻaosofia, ma le atuatuvale
    • J. Comp. Neurol, 464 (2003), pp. 220-237
    • Baldwin et al. 2002a
    • AE Baldwin, K. Sadeghian, MR Holahan, AE Kelley
    • O aʻoaʻoga faʻapitoa e faʻaleagaina e ala i le faʻamaina o le protein protein faalagolago i le CAMP i totonu o le nucleus accumbens
    • Neurobiol. Aoao. Sui, 77 (2002), pp. 44-62 a
    • Baldwin et al. 2002b
    • AE Baldwin, K. Sadeghian, AE Kelley
    • O aʻoaʻoga aoga faʻapitoa e manaʻomia ai le faʻamalosia o le NMDA ma le dopamine D1 i totonu o le medie front-cortex
    • J. Neurosci, 22 (2002), pp. 1063-1071 b
    • Barto 1995
    • AG Barto
    • Faufautua faʻapitoa ma taalalia basal
    • JC Houk, JL Davis, DG Beiser (Eds.), Faʻamatalaga Faʻamatalaga i le Basal Ganglia, MIT Press, Cambridge, MA (1995), pp. 215-232
    • Berke ma Hyman 2000
    • JD Berke, SE Hyman
    • Togafitiga, dopamine, ma masini mole mamanu o le mafaufau
    • Neuron, 25 (2000), pp. 515-532
    • Bibb et al. 2001
    • JA Bibb, J. Chen, JR Taylor, P. Svenningsson, A. Nishi, GL Snyder, Z. Yan, ZK Sagawa, CC Ouimet, AC Nairn al iā.
    • O aʻafiaga o le masani ona faʻaalia i le cocaine e faʻatulafonoina e le protein neuronal Cdk5
    • Natura, 410 (2001), pp. 376-380
    • Epikopo ma al. 2002
    • GB Epikopo, WE Cullinan, E. Curran, HB Gutstein
    • Faaaogaina fualaau faasaina ia suia RGS4 mRNA levels i le rat braincomparison i le va o togafitiga o fualaau faasaina ma se fualaau faasaina pe a uma togafitiga masani
    • Neurobiol. Dis, 10 (2002), pp. 334-343
    • Blair et al. 1998
    • HT Blair, J. Cho, PE Sharp
    • Matafaioi o le pito i fafo o le mamanu i totonu o le ulu o le rat i luga o le taʻitaʻaiga faʻatasi le tasi iunite puʻeina ma le suʻesuʻeina o leona
    • Neuron, 21 (1998), pp. 1387-1397
    • Bonson et al. 2002
    • KR Bonson, SJ Grant, CS Contoreggi, JM Lili, J. Metcalfe, HL Weyl, V. Kurian, M. Ernst, ED London
    • Auala o Neura ma le gaioiga o le koko o le koko
    • Neuropsychopharmacology, 26 (2002), pp. 376-386
    • Bowers et al. 2004
    • MS Bowers, K. McFarland, RW Lake, YK Peterson, CC Lapish, ML Gregory, SM Lanier, PW Kalivas
    • Faʻatonuina o le faʻaaogaina o le G o le 3A leoleo faitotoa o le siakiina o cocaine ma le sailia o fualaau faasaina
    • Neuron, 42 (2004), pp. 269-281
    • Bozarth ma Wise 1985
    • MA Bozarth, RA Wise
    • Oona e aʻafia ai ma le heroin ma le cocaine e faʻaaogaina i le taimi umi i le rat
    • JAMA, 254 (1985), pp. 81-83
    • Brancucci et al. 2004
    • A. Brancucci, N. Berretta, NB Mercury, W. Francesconi
    • Gamma-hydroxybutyrate ma le ethanol e faʻavaivaia ai le faʻavavega o le gasegase postsynaptic i totonu o neurons dopaminergic o le malo tele
    • Brain Res, 997 (2004), pp. 62-66
    • Brembs et al. 2002
    • B. Brembs, FD Lorenzetti, FD Reyes, DA Baxter, JH Byrne
    • Faʻaaogaina faʻataʻitaʻiga i le aplysianeuronal correlations ma faʻalapotopotoga
    • Saienisi, 296 (2002), pp. 1706-1709
    • Buck 1999
    • R. Buck
    • O le natura e aʻafia ai le faʻasologa
    • Toma. Faʻaaliga, 106 (1999), pp. 301-336
    • Cardinal ma Everitt 2004
    • Rinal Cardinal, BJ Everitt
    • Auala mausalī ma mafaufauga e faʻaaogaina ai le faʻaaogaina o aʻoaʻolinks i le tagofia o fualaau faasaina
    • Curr. Faaiʻu. Neurobiol, 14 (2004), pp. 156-162
    • Cardinal et al. 2002
    • Cardinal JN, JA Parkinson, J. Hall, BJ Everitt
    • Uiga ma le faaosofia o le matafaioi o le amygdala, o le telefoni feaveaʻi, ma le muamua o cortex
    • Neurosci. Biobehav. Faʻaaliga, 26 (2002), pp. 321-352
    • Centonze et al. 2003
    • D. Centonze, P. Gubellini, A. Pisani, G. Bernardi, P. Calabresi
    • O le Dopamine, acetylcholine ma le faʻaaogaina o faʻamalosi vai e faʻafesoʻotaʻi e faʻaaogaina ai le faʻatautaia o le paiotiso corticostriatal
    • Rev. Neurosci, 14 (2003), pp. 207-216
    • Cepeda et al. 1993
    • C. Cepeda, NA Buchwald, MS Levine
    • O le Neuromodulatory actions of dopamine i le neostriatum e faalagolago i le faatosinaina o le subtypes o le receptor acid acetate activated
    • Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA, 90 (1993), pp. 9576-9580
    • Cepeda et al. 1998
    • C. Cepeda, CS Colwell, JN Itri, SH Chandler, MS Levine
    • Faʻaogaina o le Dopaminergic o le NMDA-faʻaaogāina gaioiga atoa i totonu o neostriatal neurons i le faʻasalaga o faʻataitaiga o le calcium
    • J. Neurophysiol, 79 (1998), pp. 82-94
    • Chao et al. 2002
    • SZ Chao, MA Ariano, DA Peterson, ME Wolf
    • O le faʻaosofia o le nusipepa o le D1 dopamine e faʻateleina ai le faʻaaliga o foliga o le GluR1 i neo accumbens neurons
    • J. Neurochem, 83 (2002), pp. 704-712
    • Childress et al. 1986
    • AR Childress, AT McLelland, CP O'Brien
    • O tagata faʻatauvalea o le opiate e faʻamaonia le manava, faʻamalosolo ma le faʻaitiitiga i le taimi e faʻaumatia ai
    • Br. J. Addict, 81 (1986), pp. 655-660
    • Childress et al. 1999
    • AR Childress, PD Mozley, W. McElgin, J. Fitzgerald, M. Reivich, CP O'Brien
    • Le faʻamalosia faʻagata i le taimi o le gaoia o le koko
    • Am. J. Psychiatry, 156 (1999), pp. 11-18
    • Ciccocioppo et al. 2001
    • R. Ciccocioppo, PP Sanna, F. Weiss
    • O le faʻamalosia o le cocaine-predictive e faʻateleina ai le faʻataʻitaʻiina o fualaau oona ma le faʻafouina o le neura i limo o le faiʻai i le maeʻa o le tele o masina o le faʻasaʻoina e le D (1)
    • Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA, 98 (2001), pp. 1976-1981
    • Colwill ma Rescorla 1990
    • RM Colwill, RA Rescorla
    • Aafiaga o le faʻamalosia o le faʻamalosia i luga o le vaʻavaʻai o le faʻaaogaina o meafaigaluega
    • J. Exp. Toma. Manu. Faʻatasi. Faʻasagaga, 16 (1990), pp. 40-47
    • Corbit et al. 2001
    • LH Corbit, JL Muir, BW Balleine
    • O le matafaioi a le nucleus o loʻo faʻapipiʻiina i le meafaigaluega gaioigaFaoniga o se vaʻaiaiga o galuega i le va o le accumbens core ma shell
    • J. Neurosci, 21 (2001), pp. 3251-3260
    • Cornish ma Kalivas 2000
    • JL Cornish, PW Kalivas
    • Glutamate transmission i totonu o le nucleus accumbens e faʻasalalau le toe faʻafoʻi i vaisu kokeni
    • J. Neurosci, 20 (2000), i. RC89
    • Dani et al. 2001
    • JA Dani, D. Ji, FM Zhou
    • Synaptic plasticity ma le vaisu o le nicotine
    • Neuron, 31 (2001), pp. 349-352
    • Das et al. 1997
    • S. Das, M. Grunert, L. Williams, SR Vincent
    • NMDA ma le D1 faʻafoe faʻatonutonuina le phosphorylation o le CREB ma le faʻaaogaina o c-fos i neurons autū i le aganuu autu
    • Synapse, 25 (1997), pp. 227-233
    • Dayan ma Balleine 2002
    • P. Dayan, BW Balleine
    • Taui, faaosofiaga, ma le faʻaleleia o aʻoaʻoga
    • Neuron, 36 (2002), pp. 285-298
    • De Leonibus et al. 2003
    • E. De Leonibus, VJ Costantini, C. Castellano, V. Ferretti, A. Oliverio, A. Mele
    • Vaevaega vavalalata o le eseese o le faʻaaogaina o le glutamate o le glutamate i totonu o le tumutumu o le faʻalavelave i le aʻoaʻoina ma le mafaufau i pepe
    • Eur. J. Neurosci, 18 (2003), pp. 2365-2373
    • Di Ciano et al. 2001
    • P. Di Ciano, Cardinal RN, RA Cowell, SJ Little, BJ Everitt
    • Eseesega o le aafia o le NMDA, AMPA / kainate, ma le receptors o le dopamine i totonu o le autu autu o le mauaina ma le faatinoga o amioga pavlovian approach
    • J. Neurosci, 21 (2001), pp. 9471-9477
    • Di Ciano ma Everitt 2004
    • P. Di Ciano, BJ Everitt
    • O fesoʻotaiga faʻamaoni i le va o le amygdala ma le nucleus accumbens o loʻo aʻafia ai amioga a le kiona
    • J. Neurosci, 24 (2004), pp. 7167-7173
    • Di Chiara 1998
    • G. Di Chiara
    • O se manatu mo le aʻoaʻoina o le mesolimbic dopamine i le faʻaaogaina fualaau oona
    • J. Psychopharmacol, 12 (1998), pp. 54-67
    • Dickinson ma Balleine 1994
    • A. Dickinson, B. Balleine
    • Le faʻatinoina o le faʻatinoga o faʻatonuga o sini
    • Manu. Aoao. Behav, 22 (1994), pp. 1-18
    • Droungas et al. 1995
    • A. Droungas, RN Ehrman, AR Childress, CP O'Brien
    • Aafiaga o le ulaula tapaa ma le sikaleti i luga o le manaʻoga ma le ulaula
    • Faʻaaoga. Behav, 20 (1995), pp. 657-673
    • Dudley 2002
    • R. Dudley
    • Fualaau suamalie ma le tala faasolopito o meaola o le ethanol ingestionis alcoholics i tagata o aso nei o se mea e tupu ai le evolusione?
    • Togafitiga, 97 (2002), pp. 381-388
    • Espana et al. 2001
    • RA Espana, BA Baldo, AE Kelley, CW Berridge
    • Faʻafailele ma le moe-taofia mea fai a hypocretin (orexin) basal forebrain sites of action
    • Neuroscience, 106 (2001), pp. 699-715
    • Everitt et al. 1999
    • BJ Everitt, JA Parkinson, MC Olmstead, M. Arroyo, P. Robledo, TW Robbins
    • Faiga faʻavae i mea ua fai ma vaisu ma taui. O le matafaioi o le amygdala-ventral striatal subsystems
    • Ann. NY Acad. Sci, 877 (1999), pp. 412-438
    • Everitt et al. 2001
    • BJ Everitt, A. Dickinson, TW Robbins
    • O le neuropsychological basis o amioga ua fai ma vaisu
    • Brain Res. Brain Res. Faʻaaliga, 36 (2001), pp. 129-138
    • Fiorino ma Phillips 1999
    • DF Fiorino, AG Phillips
    • Faʻafaigofieina amioga tau feusuaiga ma faʻaleleia atili le gaʻo o le dopamine i totonu o le faʻalavelave faʻafuaseʻi o tama tane pe a maeʻa ona faʻataʻitaʻiina le amio a D-amphetamine.
    • J. Neurosci, 19 (1999), pp. 456-463
    • Floresco et al. 2001a
    • SB Floresco, CD Blaha, CR Yang, AG Phillips
    • O le Dopamine D1 ma le NMDA suʻega e faʻatautaia le malosi o le amygdala-evading firing of nucleus accumbens neuron
    • J. Neurosci, 21 (2001), pp. 6370-6376 a
    • Floresco et al. 2001b
    • SB Floresco, CD Blaha, CR Yang, AG Phillips
    • Faʻataʻitaʻiga o le hippocampal ma le amygdalar-faʻasalaga o gaoioiga o nucleus accumbens neurons e dopaminecellular mechanisms o le faʻaaogaina o le filifiliga
    • J. Neurosci, 21 (2001), pp. 2851-2860 b
    • Floyd et al. 2001
    • NS Floyd, JL Tau, I le Ferry, KA Keay, R. Bandler
    • Vaʻavaʻalo faʻamuamua faʻasolosolo faʻasalaga i le vavalo i le rat
    • J. Comp. Neurol, 432 (2001), pp. 307-328
    • Franklin ma Druhan 2000a
    • TR Franklin, JP Druhan
    • Faʻamatalaga o aʻafiaga o le fos i totonu o le nucleus accumbens ma vaega e fesoʻotai i ai ina ua maeʻa ona aʻafia ile siosiomaga
    • Eur. J. Neurosci, 12 (2000), pp. 2097-2106 a
    • Franklin ma Druhan 2000b
    • TR Franklin, JP Druhan
    • Faʻaaogāina o le nucleus accumbens ma le medial frontfront cortex i le faʻamatalaga o le vaʻaia o le vaʻaia o le tino i se suauu e aʻafia ai le koko i kioti
    • Neuropsychopharmacology, 23 (2000), pp. 633-644 b
    • Friston et al. 1994
    • KJ Friston, G. Tononi, GN Reeke Jr., O. Sporns, GM Edelman
    • Filifiliga faʻalagolago i le faʻatuatuaina i le mafaufau i totonu o se mea faʻapipiʻi gaʻo
    • Neuroscience, 59 (1994), pp. 229-243
    • Ghasemzadeh et al. 2003
    • MB Ghasemzadeh, LK Permenter, R. Lake, PF Worley, PW Kalivas
    • Homer1 proteins ma siama AMPA faʻafaigofie le faʻaaogaina o le cocaine faʻasolosolo
    • Eur. J. Neurosci, 18 (2003), pp. 1645-1651
    • Goldstein ma Volkow 2002
    • RZ Goldstein, ND Volkow
    • O mea ua fai ma vaisu o fualaau faasaina ma lona neurobiology autu e faavae ai faamaoniga mo le aafia o le paʻu o le frontal
    • Am. J. Psychiatry, 159 (2002), pp. 1642-1652
    • Goto ma O'Donnell 2001
    • Y. Goto, P. O'Donnell
    • Galulue faʻatasi i le hippocampus ma le nucleus accumbens i vivo
    • J. Neurosci, 21 (2001), i. RC131
    • Goto ma O'Donnell 2002
    • Y. Goto, P. O'Donnell
    • Faʻaauau le faʻaaogaina o le limbic-motor synaptic timing-faalagolago i le nucleus accumbens
    • Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA, 99 (2002), pp. 13189-13193
    • Greengard et al. 1998
    • P. Greengard, AC Nairn, JA Girault, CC Ouimet, GL Snyder, G. Fisone, PB Allen, A. Fienberg, A. Nishi
    • O le DARPP-32 / protein phosphatase-1 faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga mo le tuʻufaʻatasia o logo
    • Brain Res. Brain Res. Faʻaaliga, 26 (1998), pp. 274-284
    • Gurden et al. 1999
    • H. Gurden, JP Tassin, TM Jay
    • O le amio saʻo o le mesocortical dopaminergic system e tatau ai mo le faʻamalamalamaina atoa o le vailaau i le vivo hippocampal-prefrontal cortex-long potential
    • Neuroscience, 94 (1999), pp. 1019-1027
    • Gurden et al. 2000
    • H. Gurden, M. Takita, TM Jay
    • Matafaioi taua o le D1 ae le o le D2 faʻaaliga i le NMDA leʻo faʻalagolago i le faʻaleleia o le DNA i le hippocampal-prefrontal cortex synapses in vivo
    • J. Neurosci, 20 (2000), i. RC106
    • Hall et al. 2001
    • J. Hall, KL Thomas, BJ Everitt
    • Faʻataʻitaʻiga masani o le faʻamatalaga zif268 i le hippocampus ma le amygdala ao faʻalauteleina ma faʻafefe i le fefe le manatuaina o le toe faʻafouina o le hippocampal CA1 neurons i le taimi o le toe manatuaina o mea e manatuaina
    • J. Neurosci, 21 (2001), pp. 2186-2193
    • Harvey ma Lacey 1997
    • J. Harvey, MG Lacey
    • O se fefaʻatauaʻiga i le va o le dopamine D1 ma le NMDA o loʻo faʻaleleia le faʻasaina o le presbynaptic i le rat rat accumbens e ala i le faʻasao adenosine
    • J. Neurosci, 17 (1997), pp. 5271-5280
    • Hernandez et al. 2002
    • PJ Hernandez, K. Sadeghian, AE Kelley
    • O le faʻamalosia faʻatasi o aʻoaʻoga faʻapitoa e manaʻomia ai le protein i totonu o le nucleus accumbens
    • Nat. Neurosci, 5 (2002), pp. 1327-1331
    • Hernandez-Lopez et al. 1997
    • S. Hernandez-Lopez, J. Bargas, DJ Surmeier, A. Reyes, E. Galarraga
    • O le activation o le senituri o le D1 e faʻaleleia ai le faʻaaogaina o le neostriatal medium e ala i le faʻafaigofieina o le Ca2 + amio
    • J. Neurosci, 17 (1997), pp. 3334-3342
    • Horvitz 2000
    • JC Horvitz
    • Tali tali a le dosoliocortical ma le nigrostriatal i mea e leai ni taui
    • Neuroscience, 96 (2000), pp. 651-656
    • Horvitz 2002
    • JC Horvitz
    • O le faʻamalosi o le Dopamine i le faʻaaogaina o le masini ma le faʻamalosiaga o le faʻaogaina o le faʻaogaina o le faʻaaogaina o le faailo i le striatum
    • Faʻatasi. Brain Res, 137 (2002), pp. 65-74
    • Hotsenpiller et al. 2001
    • G. Hotsenpiller, M. Giorgetti, ME Wolf
    • Suiga i le amioga ma le glutamate i le maea ai o le faʻamalosiina o fuamoa na masani ona fesoʻotai ma le cocaine
    • Eur. J. Neurosci, 14 (2001), pp. 1843-1855
    • Hotsenpiller et al. 2002
    • G. Hotsenpiller, BT Horak, ME Wolf
    • Le vavaeeseina o le fomaʻi ma le Fos induction e tali atu ai i fuamoa na masani ona fetaui ma le koko
    • Faʻatasi. Neurosci, 116 (2002), pp. 634-645
    • Hyman 1996
    • SE Hyman
    • Toga i cocaine ma amphetamine
    • Neuron, 16 (1996), pp. 901-904
    • Hyman ma Malenka 2001
    • SE Hyman, RC Malenka
    • Togafitiga ma le neurobiology o le malosi o le faamalosia ma lona faʻamausali
    • Nat. Rev. Neurosci, 2 (2001), pp. 695-703
    • Jay et al. 1995
    • TM Jay, F. Burette, S. Laroche
    • NMDA le faʻalagolago i le faʻaleleia o le fiva mo le uumi i le hippocampal le fiber system i le pito muamua o cortex i le rat
    • Eur. J. Neurosci, 7 (1995), pp. 247-250
    • Jay et al. 1998
    • TM Jay, H. Gurden, T. Yamaguchi
    • Faateleina vave le gaioiga o le PKA i le taimi o le umi o le vaʻaia i totonu o le hippocampal affefe fiber system i le pito muamua o cortex i vivo
    • Eur. J. Neurosci, 10 (1998), pp. 3302-3306
    • Jentsch ma Taylor 1999
    • JD Jentsch, JR Taylor
    • Le faʻaleagaina o le aʻafiaga mai i le frontostriatal i le faʻaaogaina o fualaau faasaina mo le puleaina o amio e ala i le faʻaaogaina o taui
    • Psychopharmacology (Berl.), 146 (1999), pp. 373-390
    • Kandel 2001
    • ER Kandel
    • O le biology mole biology o le mafaufauina o talanoaga i le va o genes ma synapses
    • Saienisi, 294 (2001), pp. 1030-1038
    • Kaplan et al. 1985
    • RF Kaplan, NL Cooney, LH Baker, RA Gillespie, RE Meyer, OF Pomerleau
    • Faʻaauau le tali atu i faʻamatalaga e faʻaaogaina ai le ava ma le taua i ava malosi ma tagata e leai ni mea inu
    • J. Stud. Alu, 46 (1985), pp. 267-272
    • Keefe ma Gerfen 1996
    • KA Keefe, CR Gerfen
    • D1 dopamine responsor-mediated induction o le zif268 ma le c-fos i le dopamine-toesele striatumd réglementation tulafono ma le tutoatasi mai NPD receptors
    • J. Comp. Neurol, 367 (1996), pp. 165-176
    • Kehoe ma Blass 1986
    • P. Kehoe, EM Blass
    • Faʻaauau le faʻaaogaina o opioid system i tamaiti pepe. Faʻamatalaga mo le faʻamafanafanaina ma le faʻamafanafanaina o le faʻamafanafanaga masani
    • Faʻatasi. Neurosci, 100 (1986), pp. 359-367
    • Kelley 2004a
    • AE Kelley
    • Neurochemical network fesoʻotaiga o lagona ma le faaosofiaina o mea e tutupu i le alualu i luma
    • JM Fellous, MA Arbib (Eds.), O ai e Manaʻomia Manaoga? O le Brain Meet the Robot, Oxford University Press, New York (2004) a
    • Kelley 2004b
    • AE Kelley
    • Faʻaauau le pulea lelei o mea e faʻaosofia i amioga faʻatau ma faʻaaogaina taui
    • Neurosci. Biobehav. Faʻaaliga, 27 (2004), pp. 765-776 b
    • Kelley ma Berridge 2002
    • AE Kelley, KC Berridge
    • O le siakiina o le faʻaaogaina o fualaau oona
    • J. Neurosci, 22 (2002), pp. 3306-3311
    • Kelley et al. 1997
    • AE Kelley, SL Smith-Roe, MR Holahan
    • O le tali-faʻamalosia le aʻoga e faʻalagolago ile activation o le N-methyl-D-aspartate i le nucleus accumbens core
    • Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA, 94 (1997), pp. 12174-12179
    • Kelley et al. 2003
    • AE Kelley, ME Andrzejewski, AE Baldwin, PJ Hernandez, WE Pratt
    • Glutamate-mediated plasticity i le corticostriatal networkrole i totonu o aʻoaʻoga faʻatautaia talafeagai
    • Ann. NY Acad. Sci, 1003 (2003), pp. 159-168
    • Kelly ma Deadwyler 2002
    • MP Kelly, SA Deadwyler
    • O le mauaina o se amioga fou e mafua ai tulaga maualuga o le Arc mRNA nai lo le faia o le faatinoga
    • Neuroscience, 110 (2002), pp. 617-626
    • Kelly ma Deadwyler 2003
    • MP Kelly, SA Deadwyler
    • O faʻatonuga faʻalagolago-faʻalagolago i le vave o le arc gene e eseese i vaega o faiʻai
    • J. Neurosci, 23 (2003), pp. 6443-6451
    • Kenny et al. 2003
    • PJ Kenny, NE Paterson, B. Boutrel, S. Semenova, AA Harrison, F. Gasparini, GF Koob, PD Skoubis, A. Markou
    • Na faʻaitiitia le faʻaogaina o le nicotine ma le cocaine, ae leʻo le nicotine ma le cocaine faʻafaigofieina o le faia o taui o le faiʻai ile kioti
    • Ann. NY Acad. Sci, 1003 (2003), pp. 415-418
    • Kerr ma Wickens 2001
    • JN Kerr, JR Wickens
    • O le Dopamine D-1 / D-5 faʻamalosia le faʻaavanoa e manaʻomia mo le umi o le vaʻaia i le neostriatum in vitro
    • J. Neurophysiol, 85 (2001), pp. 117-124
    • Khroyan et al. 2003
    • TV Khroyan, DM Platt, JK Rowlett, RD Spealman
    • Faʻaauau o le toe faʻafoʻi i le kokeni e suʻeina e le dopamine D1 agonists o loʻo talia ma teteʻe i tagata e le o tagata soifua
    • Psychopharmacology (Berl.), 168 (2003), pp. 124-131
    • Kilts et al. 2001
    • CD Kilts, JB Schweitzer, CK Quinn, RE Gross, TL Faber, F. Muhammad, TD Ely, JM Hoffman, KP Drexler
    • Gaioiga Neural e fesoʻotaʻi ma le faʻamalosi fualaau faʻasaina i meaʻai o le koko
    • Faʻau. Gen. Psychiatry, 58 (2001), pp. 334-341
    • Klebaur et al. 2002
    • JE Klebaur, MM Ostrander, CS Norton, SJ Watson, H. Akil, TE Robinson
    • O le mafai gafatia o le amphetamine e faʻailo ai le arc (Arg 3.1) mRNA faʻamatalaga i le paluga, nucleus accumbens ma le neocortex e faʻaleleia e le siosiomaga
    • Brain Res, 930 (2002), pp. 30-36
    • Konradi et al. 1996
    • C. Konradi, JC Leveque, SE Hyman
    • Amphetamine ma le dopamine-faʻaaogaina faʻavavega faʻamatalaga i le amataga o le neurons e faʻalagolago i le meli numera Nptita NPDA ma le calcium
    • J. Neurosci, 16 (1996), pp. 4231-4239
    • Koob ma Le Moal 1997
    • GF Koob, M. Le Moal
    • Drug abusehedonic homeostatic dysregulation
    • Saienisi, 278 (1997), pp. 52-58
    • Koob et al. 1998
    • GF Koob, AJ Roberts, G. Schulteis, LH Parsons, CJ Heyser, P. Hyytia, E. Merlo-Pich, F. Weiss
    • Neurocircuitry targets i le ethanol taui ma le faalagolago
    • Alu. Falemaʻi. Faʻaaliga. Res, 22 (1998), pp. 3-9
    • Koob et al. 2004
    • GF Koob, SH Ahmed, B. Boutrel, SA Chen, PJ Kenny, A. Markou, LE O'Dell, LH Parsons, PP Sanna
    • Neurobiological mechanisms i le suiga mai le faʻaaogaina o fualaau faasaina i le faʻalagolago i fualaau faasaina
    • Neurosci. Biobehav. Faʻaaliga, 27 (2004), pp. 739-749
    • Kotter 1994
    • R. Kotter
    • Postsynaptic faʻauʻuina o faʻamatalaga glutamatergic ma dopaminergic i totonu o le striatum
    • Prog. Neurobiol, 44 (1994), pp. 163-196
    • Lee et al. 2002
    • FJ Lee, S. Xue, L. Pei, B. Vukusic, N. Chery, Y. Ms. Wang, YT Wang, HB Niznik, XM Yu, F. Liu
    • Taʻiala faʻaluaina o galuega a le NPDD e ala i fesoʻotaiga saʻo-protein-protein ma le dopamine D1 receptor
    • Cell, 111 (2002), pp. 219-230
    • Ludwig et al. 1974
    • AM Ludwig, A. Wikler, LH Stark
    • O le ava muamua. O mafaufauga o le manaʻoga
    • Faʻau. Gen. Psychiatry, 30 (1974), pp. 539-547
    • Luft et al. 2004
    • AR Luft, MM Buitrago, T. Ringer, J. Dichgans, JB Schulz
    • O aʻoaʻoga faʻavaomalo e faʻalagolago i le faʻapipiʻiina o le protein i le motusia o masini pe a uma aʻoaʻoga
    • J. Neurosci, 24 (2004), pp. 6515-6520
    • Maldve et al. 2002
    • RE Maldve, TA Zhang, K. Ferrani-Kile, SS Schreiber, MJ Lippmann, GL Snyder, AA Fienberg, SW Leslie, RA Gonzales, RA Morrisett
    • DARPP-32 ma le faatonutonuina o le lagona o le ethanol o le NMDA receptors i le nucleus accumbens
    • Nat. Neurosci, 5 (2002), pp. 641-648
    • Malenka ma Nicoll 1999
    • RC Malenka, RA Nicoll
    • Vaiaso umi-se sefulu tausaga o le alualu i luma?
    • Saienisi, 285 (1999), pp. 1870-1874
    • Mangiavacchi ma Wolf 2004
    • S. Mangiavacchi, ME Wolf
    • O le uunaiga o le receptor D1 dopamine e faateleina ai le fua faatatau o le insertion o le absorption o le AMPA i luga o le fogaeleele o meaola o le accumbens e ala i se auala e faalagolago i le protein kinase A
    • J. Neurochem, 88 (2004), pp. 1261-1271
    • Mansvelder ma McGehee 2000
    • HD Mansvelder, DS McGehee
    • Vaiaso umi o mea e faatosina mai ai i le faiʻai taui i vaega ole nicotine
    • Neuron, 27 (2000), pp. 349-357
    • Mato et al. 2004
    • S. Mato, V. Chevaleyre, D. Robbe, A. Pazos, PE Tupulaga, OJ Manzoni
    • O se tasi i totonu o le vivo i le delta 9THC poloka poloka synaptic plasticity endocannabinoid-mediated
    • Nat. Neurosci, 7 (2004), pp. 585-586
    • McFarland et al. 2003
    • K. McFarland, CC Lapish, PW Kalivas
    • O le muaʻi faʻatagaina o le faʻamaʻaloga i totonu o le tumutumu o le nucleus accumbens e faʻatautaia ai le faʻaleleia o le cocaine i le toe faʻaleleia o amioga faʻatau fualaau
    • J. Neurosci, 23 (2003), pp. 3531-3537
    • Melis et al. 2002
    • M. Melis, R. Camarini, MA Ungless, A. Bonci
    • Vaʻaia tumau o GABAergic synapses i le dopamine neurons i le maeʻa ai o se tasi i le vivano ethanol exposure
    • J. Neurosci, 22 (2002), pp. 2074-2082
    • Morris et al. 2003
    • RG Morris, EI Moser, G. Riedel, SJ Martin, J. Sandin, M. Day, C. O'Carroll
    • Elemene o se tala o le neurobiological o le hippocampusthe o le matafaioi o le synaptic plasticity i le mafaufau
    • Philos. Trans. R. Soc. London. B Biol. Sci, 358 (2003), pp. 773-786
    • Mulder et al. 1997
    • AB Mulder, MP Arts, FH Lopes ma Silva
    • Ole pipiʻi pupuu ma le umi o le hippocampus i le tumutumu ma le ala muamua i le rat, i vivo
    • Eur. J. Neurosci, 9 (1997), pp. 1603-1611
    • Mulder et al. 1998
    • AB Mulder, MG Hodenpijl, FH Lopes ma Silva
    • Electrophysiology o le hippocampal ma amygdaloid projections i le tumutumuga o le vavalalata, fevaevaeaiga, ma fegalegaleaiga o mea e faatino ai
    • J. Neurosci, 18 (1998), pp. 5095-5102
    • Neisewander et al. 2000
    • JL Neisewander, DA Baker, RA Fuchs, LT Tran-Nguyen, A. Palmer, JF Marshall
    • Fos protein ma le suʻesuʻeina o le cocaine i tama aʻi pe a uma ona faʻaalia i se siosiomaga o le puleaina o le cocaine
    • J. Neurosci, 20 (2000), pp. 798-805
    • Nesse ma Berridge 1997
    • RM Nesse, KC Berridge
    • Faʻaaoga fualaau faʻamalositino i le evolusione perspective
    • Saienisi, 278 (1997), pp. 63-66
    • Nestler et al. 1999
    • EJ Nestler, MB Kelz, J. Chen
    • DeltaFosBa mediator moomooga umi o le gataifale faʻaleagaina ma amio
    • Brain Res, 835 (1999), pp. 10-17
    • Nicola et al. 2000
    • SM Nicola, J. Surmeier, RC Malenka
    • Faiga faʻasolosolo o le faʻaogaina o le faʻavavega o le tino i totonu o le maota ma le tumutumu
    • Annu. Rev. Neurosci, 23 (2000), pp. 185-215
    • O'Brien et al. 1992
    • CP O'Brien, AR Childress, T. McLellan, R. Ehrman
    • Se faʻataʻitaʻiga aʻoaʻoga o vaisu
    • CP O'Brien, J. Jaffe (Eds.), Setete o Vaisu, Raven Press, New York (1992), i. 157–177
    • O'Donnell ma Grace 1995
    • P. O'Donnell, AA Grace
    • Fesoʻotaʻiga Synaptic i totonu o faʻasalalauga e masani ai i le tumutumu o faʻalavelave faʻapipiʻi neuronshippocampal gaioiga o mea faʻapipiʻi muamua
    • J. Neurosci, 15 (1995), pp. 3622-3639
    • Pacheco-Cano et al. 1996
    • MT Pacheco-Cano, J. Bargas, S. Hernandez-Lopez, D. Tapia, E. Galarraga
    • O le faʻatagaina o le dopamine e aofia ai le pito i lalo o le Cs (+) - amio faʻamalosi i neostriata neurons
    • Faʻaaliga. Brain Res, 110 (1996), pp. 205-211
    • Panksepp ma Huber 2004
    • JB Panksepp, R. Huber
    • O suʻesuʻega a Etholog o le vaʻaia e faʻaaogaina ai le faʻaoga fou o le invertebrate system mo le fuaina o meatotino tauia o psychostimulants
    • Faʻatasi. Brain Res, 153 (2004), pp. 171-180
    • Parkinson et al. 1999
    • JA Parkinson, MC Olmstead, LH Burns, TW Robbins, BJ Everitt
    • Le mautonu i aʻafiaga o liona o le tumutumu o le tumutumu o le tumutumu ma le atigi tuinanau i amioga a le Pavlovian ma le malosi o le faamalosia o le malosi ma le locomotor e le amphetamine
    • J. Neurosci, 19 (1999), pp. 2401-2411
    • Parkinson et al. 2002
    • JA Parkinson, JW Dalley, Cardinal Card, A. Bamford, B. Fehnert, G. Lachenal, N. Rudarakanchana, KM Halkerston, TW Robbins, BJ Everitt
    • Ole faʻalavelave faʻafuaseʻi o le dopamine e faʻaleagaina ai le mauaina ma le faʻatinoina o Pavlovian faʻataʻitaʻiga amioga mo galuega mesoaccumbens dopamine
    • Faʻatasi. Brain Res, 137 (2002), pp. 149-163
    • Pei et al. 2004
    • L. Pei, FJ Lee, A. Moszczynska, B. Vukusic, F. Liu
    • Faʻaleleia o le gaioiga o le receptor dopamine D1 e ala i fegalegaleaiga faʻapitoa ma le NMDA suʻega
    • J. Neurosci, 24 (2004), pp. 1149-1158
    • Pennartz 1997
    • CM Pennartz
    • Toe faʻaleleia aʻoaʻoga mai le Hebbian e faʻafeiloaʻi ma le faʻaogaina o mea e fai
    • Neuroscience, 81 (1997), pp. 303-319
    • Pennartz et al. 1993
    • CM Pennartz, RF Ameerun, HJ Groenewegen, FH Lopes da Silva
    • O le pisipisi Synaptic i le sauniuniga o le pipi i totonu o vitio i totonu o vitro
    • Eur. J. Neurosci, 5 (1993), pp. 107-117
    • Petrovich et al. 2002
    • GD Petrovich, B. Setlow, PC Holland, M. Gallagher
    • O le Amygdalo-hypothalamic faʻatautaia e mafai ai e tagata aʻoga ona faʻaipoipo ma faʻateleina le 'ai
    • J. Neurosci, 22 (2002), pp. 8748-8753
    • Peyron et al. 1998
    • C. Peyron, DK Tighe, AN van den Pol, L. de Lecea, HC Heller, JG Sutcliffe, TS Kilduff
    • Neurons o loʻo aofia ai le hypocretin (orexin) poloketi i le tele o faʻaoga o masini
    • J. Neurosci, 18 (1998), pp. 9996-10015
    • Phillips et al. 2003
    • PE Phillips, GD Stuber, ML Heien, RM Wightman, RM Carelli
    • O le faʻamavaega o le dopamine i lalo ifo o loʻo faʻateleina ai le sailiga o cocaine
    • Natura, 422 (2003), pp. 614-618
    • Pierce et al. 1996
    • RC Pierce, K. Bell, P. Duffy, PW Kalivas
    • O le cocaine toe faia o loʻo faʻateleina ai le faʻateleina o le amino acids i totonu o le tumutumu o meaola e na o tama e maua ai le faʻaleleia o amioga
    • J. Neurosci, 16 (1996), pp. 1550-1560
    • Pontieri et al. 1996
    • FE Pontieri, G. Tanda, F. Orzi, G. Di Chiara
    • Aafiaga o le nicotine i luga o le tumutumu ma le tutusa ma i latou o fualaau oona
    • Natura, 382 (1996), pp. 255-257
    • Pratt ma Kelley 2004
    • WE Pratt, AE Kelley
    • Nucleus accumbens acetylcholine e faʻafoeina ai le faʻaaogaina o aʻoaʻoga ma le faaosofiaina o meaai e ala i le faʻatoagaina o masini muscarinic
    • Faʻatasi. Neurosci, 118 (2004), pp. 730-739
    • Qi ma Adler 1989
    • YL Qi, J. Adler
    • Toto masima i siama Escherichia coli ma le leai o ni mutanti
    • Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA, 86 (1989), pp. 8358-8362
    • Ragozzino et al. 2001
    • KE Ragozzino, S. Leutgeb, SJ Mizumori
    • Faʻasalaga taʻitoʻatasi o taʻitaʻia ma nofoaga o le hippocampal i le taimi o le taamilosaga
    • Faʻaaliga. Brain Res, 139 (2001), pp. 372-376
    • Rahman et al. 2003
    • Z. Rahman, J. Schwarz, SJ Gold, V. Zachariou, MN Wein, KH Choi, A. Kovoor, CK Chen, RJ DiLeone, SC Schwarz al iā.
    • O le RGS9 e faʻamaonia le faailoga o dopamine i le gaoslia basal
    • Neuron, 38 (2003), pp. 941-952
    • Rescorla 1991
    • RA Rescorla
    • Fesoʻotaʻiga vavalalata i meafaigaluega e aʻoaʻoina ai le faʻamanatuga o le 18th Bartlett memorial
    • Fa. J. Exp. Psychol, 43B (1991), pp. 1-23
    • Reynolds ma Wickens 2002
    • JN Reynolds, JR Wickens
    • Paʻu plasticia faʻalagolago i le Dopamine e faʻaogaina i le corticostriatal synapses
    • Neural Netw, 15 (2002), pp. 507-521
    • Reynolds et al. 2001
    • JN Reynolds, BI Hyland, JR Wickens
    • O se masini feaveai o le aʻoaʻoina o taui
    • Natura, 413 (2001), pp. 67-70
    • Risold et al. 1997
    • PY Risold, RH Thompson, LW Swanson
    • Le faʻatulagaga faʻavae o fesoʻotaʻiga i le va o vaʻaiga ma le cerebral cortex
    • Brain Res. Brain Res. Faʻaaliga, 24 (1997), pp. 197-254
    • Roitman et al. 2004
    • MF Roitman, GD Stuber, PE Phillips, RM Wightman, RM Carelli
    • O loʻo galue le Dopamine i le avea ma se sui failalalo o le sailia o mea taumafa
    • J. Neurosci, 24 (2004), pp. 1265-1271
    • Roullet et al. 2001
    • P. Roullet, F. Sargolini, A. Oliverio, A. Mele
    • O le NMDA ma le AMPA o loʻo osofaʻi i totonu o le telefoni feaveaʻi e faʻaleagaina ai laasaga eseese o le faʻasalalauga faʻasalalauga i totonu o se galuega lē galulue i mumini
    • J. Neurosci, 21 (2001), pp. 2143-2149
    • Saal et al. 2003
    • D. Saal, Y. Dong, A. Bonci, RC Malenka
    • O fualaau o le sauaina ma le atuatuvale e mafua ai se fetuutuunaiga masani i synaptic i le dopamine neurons
    • Neuron, 37 (2003), pp. 577-582
    • Sato et al. 2001
    • M. Sato, K. Suzuki, S. Nakanishi
    • NMDA le mea na faaosofia ai le mafaufau ma le faiʻai e mafua mai i le neurotrophic factor fesuiaʻi ai le homer 1a mRNA e ala mai i le mitogen-activated protein kinase i totonu o vevela gaosi kululu
    • J. Neurosci, 21 (2001), pp. 3797-3805
    • Schultes 1987
    • RE taunuʻuga
    • Coca ma isi gaioiga faʻapitoa i mea totino i totonu o sosaiete muamua o le lalolagi fou
    • S. Fisher, S. Raskin, A. Raskin (Eds.), CocaineClinical and Biobehavioral Aspects, Oxford, Niu Ioka (1987), pp. 212-249
    • Schultz 2002
    • W. Schultz
    • Maua aloaia i le dopamine ma le taui
    • Neuron, 36 (2002), pp. 241-263
    • Schultz ma Dickinson 2000
    • W. Schultz, A. Dickinson
    • Neuronal coding of prediction mistakes
    • Annu. Rev. Neurosci, 23 (2000), pp. 473-500
    • Schultz et al. 1997
    • W. Schultz, P. Dayan, PR Montague
    • O se vaega o valoʻaga ma taui
    • Saienisi, 275 (1997), pp. 1593-1598
    • Scott et al. 2002
    • L. Scott, MS Kruse, H. Forssberg, H. Brismar, P. Greengard, A. Aperia
    • Ole tulafono faatonutonu ole dopamine D1 o loʻo talia i vailaʻau dendritic e le NMDA le faʻamalosia o le faʻaaogāina
    • Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA, 99 (2002), pp. 1661-1664
    • Seamans et al. 2001
    • JK Seamans, D. Durstewitz, BR Christie, CF Stevens, TJ Sejnowski
    • Dopamine D1 / D5 faʻasologa o le faʻaaogāina o le faʻaogaina o synaptic faʻataunuʻu i le laasaga V o le kesi o le cortex muamua
    • Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA, 98 (2001), pp. 301-306
    • et al. 2001
    • RE Tagai, PJ Kruzich, JW Grimm
    • O le Dopamine, ae le o le paʻu, o le poloka o le talipupuni i le amygdala le maualalo e maua ai le taui i le kenele o le toe foi i le amio o le cocaine
    • Psychopharmacology (Berl.), 154 (2001), pp. 301-310
    • Sesack ma Pickel 1990
    • SR Sesack, VM Pickel
    • I totonu o le rat o le medial nucleus accumbens, o le hippocampal ma catecholaminergic terminals e liliu i luga o ni alofilima vavave ma o loʻo i totonu o le faʻapipiʻi o le tasi i le isi
    • Brain Res, 527 (1990), pp. 266-279
    • Shaham et al. 2003
    • Y. Shaham, U. Shalev, L. Lu, H. De Wit, J. Stewart
    • O le toe faʻaleleia o faʻataʻitaʻiga o le toe foʻi mai o fualaau oona, auala ma suʻesuʻega tetele
    • Psychopharmacology (Berl.), 168 (2003), pp. 3-20
    • Sheng ma Lee 2000
    • M. Sheng, SH Lee
    • Tuputupu ae o le NPD receptor industrial complex
    • Nat. Neurosci, 3 (2000), pp. 633-635
    • Shin et al. 2003
    • DM Shin, M. Dehoff, X. Luo, SH Kang, J. Tu, SK Nayak, EM Ross, PF Worley, S. Muallem
    • Homer 2 tunes G-protein-coupled receptors e faʻamalosia ai le malosi e ala i le faʻatonutonuina o proteins RGS ma gaoioiga PLAPCeta GAP
    • J. Cell Biol, 162 (2003), pp. 293-303
    • Sideroff ma Jarvik 1980
    • SI Sideroff, ME Jarvik
    • Tali tuʻufaʻatasia i se kaseti vitio e faʻaalia ai aʻafiaga e aʻafia ai heroin
    • Fa. J. Addict, 15 (1980), pp. 529-536
    • Silva et al. 1998
    • AJ Silva, JH Kogan, PW Frankland, S. Kida
    • CREB ma manatua
    • Annu. Rev. Neurosci, 21 (1998), pp. 127-148
    • Smith ma Bolam 1990
    • AD Smith, JP Bolam
    • Le fesoʻotaiga faʻavaomalo o gaalalia basal e pei ona faʻaalia e le suʻesuʻega o fesoʻotaʻiga synaptic o loʻo faʻapipiʻi mai
    • Trends Neurosci, 13 (1990), pp. 259-265
    • Smith-Roe ma Kelley 2000
    • SL Smith-Roe, AE Kelley
    • O le faʻaosoosoina faʻatasi o le NMDA ma le dopamine D1 faʻaleleia i totonu o le tumutumu autu o le accumbens e manaʻomia mo aʻoaʻoga faʻapitoa
    • J. Neurosci, 20 (2000), pp. 7737-7742
    • Smith-Roe et al. 1999
    • SL Smith-Roe, K. Sadeghian, AE Kelley
    • O aʻoaʻoga faʻapitoa ma faʻataʻitaʻiga i le maso o le masiola ua faʻavaivaia pe a maeʻa le poloka o le n-methyl-D-aspartate (NMDA) i totonu o tulafono laiti
    • Faʻatasi. Neurosci, 113 (1999), pp. 703-717
    • Steiner ma Kitai 2000
    • H. Steiner, ST Kitai
    • Faʻataʻitaʻiga o le gaioiga o le rat ratisi e le D1 dopamine responsors i le vaega
    • J. Neurosci, 20 (2000), pp. 5449-5460
    • Steward ma Schuman 2001
    • O. Steward, EM Schuman
    • Faʻasologa faʻamalosi i nofoaga synaptic i luga o dendrite
    • Annu. Rev. Neurosci, 24 (2001), pp. 299-325
    • Pule ma Worley 2001a
    • O. Steward, PF Worley
    • O se masini komepiuta mo le tulimataʻiina o mRNA faʻatautaia fou i nofoaga synaptic i luga o dendrite
    • Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA, 98 (2001), pp. 7062-7068 a
    • Pule ma Worley 2001b
    • O. Steward, PF Worley
    • Fuafuaga filifilia o le Arc mRNA faʻatautaia fou i le synapses galue e manaʻomia ai le faʻamalosia o le faʻaleleia o le NMDA
    • Neuron, 30 (2001), pp. 227-240 b
    • Stewart et al. 1984
    • J. Stewart, H. de Wit, R. Eikelboom
    • Matafaioi o le le faʻaaogaina o fualaau faasaina i le pulea e le tagata o ia lava ma mea e faʻamalosi ai
    • Toma. Faʻaaliga, 91 (1984), pp. 251-268
    • Sullivan ma Hagen 2002
    • RJ Sullivan, EH Hagen
    • Suʻesuʻega o mea e faʻaaoga ai vailaʻau faʻasolosolo poʻo le faʻafetaui?
    • Togafitiga, 97 (2002), pp. 389-400
    • Sutton ma Barto 1981
    • RS Sutton, AG Barto
    • Faʻatautaia se talitonuga faʻaonaponei o fesoʻotaiga vavave fetuutuunai ma faʻamatalaga
    • Toma. Faʻaaliga, 88 (1981), pp. 135-170
    • Sutton ma Barto 1998
    • RS Sutton, AG Barto
    • Toe faʻaleleia le aʻoaʻoinaMIT Press, Cambridge, MA (1998)
    • Sutton ma Beninger 1999
    • MA Sutton, RJ Beninger
    • Psychopharmacology o le faʻatonuina o le faʻaleleia mo se faailo tauia i le D1-e pei o le receptors o le dopamine
    • Psychopharmacology, 144 (1999), pp. 95-110
    • Swanson 2000
    • LW Swanson
    • Taʻiala i le Cerebral hemisphere tulafono faʻamalosia
    • Brain Res, 886 (2000), pp. 113-164
    • Thomas et al. 2002
    • KL Thomas, J. Hall, BJ Everitt
    • O le faʻataʻitaʻiga masani i le faʻamatalaga zif268 i le rat rat accumbens ma le frontal cortex e faʻafesoʻotaʻi atili ai auala uʻamea ua faʻaalia ina ua maeʻa le toe maua mai o le malamalama ma le faʻafefe o le mafaufau.
    • Eur. J. Neurosci, 16 (2002), pp. 1789-1796
    • Thomas et al. 2003
    • KL Thomas, M. Arroyo, BJ Everitt
    • Faʻaauau o le aʻoaʻoga ma le paʻu o le fiva e faʻatasi ai ma le Zif268 ina ua maeʻa ona faʻaalia i se mea faʻapitoa o le cocaine e aʻafia ai
    • Eur. J. Neurosci, 17 (2003), pp. 1964-1972
    • Tiffany ma Conklin 2000
    • ST Tiffany, CA Conklin
    • Se faʻataʻitaʻiga o le faʻaaogaina o le ava malosi ma le faʻaaogaina o le ava malosi
    • Addiction Four, 95 (2000), pp. S145-S153
    • Suʻega ma al. 1998
    • O LE TUSI, GE Hunt, IS McGregor
    • O ni mea e mafai ona fai i ni mea e faʻaaoga ai meaʻai o le pia-craving i pua
    • Neurosci. Lett, 252 (1998), pp. 99-102
    • Totterdell ma Smith 1989
    • S. Totterdell, AS Samita
    • O le liua o le hippocampal ma le DA-ergic i totonu o laʻau e iloagofie i totonu o le tumutumu o le rat
    • J. Chem. Neuroanat, 2 (1989), pp. 285-298
    • Ungless et al. 2001
    • MA Ungless, JL Whistler, RC Malenka, A. Bonci
    • O le faʻatasi o le cocaine i le vivo e faʻaosofia ai le umi o le malosi i le dopamine neurons
    • Natura, 411 (2001), pp. 583-587
    • Vazdarjanova et al. 2002
    • A. Vazdarjanova, BL McNaughton, CA Barnes, PF Worley, JF Guzowski
    • Faʻapitoa-faʻalagolago ma faʻaalia le faʻaalia o le aʻafia vave-genes muamua ma le Homer 1a i le hippocampal ma le neocronical networks
    • J. Neurosci, 22 (2002), pp. 10067-10071
    • Vezina et al. 2002
    • P. Vezina, DS Lorrain, GM Arnold, JD Austin, N. Suto
    • O le faʻalogoina o le midbrain dopamine neuron o le talileleia e faʻaalia ai le tuliloaina o le amphetamine
    • J. Neurosci, 22 (2002), pp. 4654-4662
    • Volkow ma le Fowler 2000
    • ND Volkow, JS Fowler
    • Togafitiga, o se faʻamaʻi o le faʻamalosia ma le tineia o le cortex poʻo le faʻapipiʻi
    • Cereb. Cortex, 10 (2000), pp. 318-325
    • Vorel et al. 2001
    • SR Vorel, X. Liu, RJ Hayes, JA Spector, EL Gardner
    • Faʻafouga i le siaki-sailiga ina ua maeʻa le hippocampal leta na faʻaosofia
    • Saienisi, 292 (2001), pp. 1175-1178
    • Wang ma McGinty 1996
    • JQ Wang, JF McGinty
    • O le methamphetamine lapopoa / / 268, preprodynorphin, ma le proenkephalin mRNA i le rat ratios e faalagolago i le faʻamalosia o NMDA ma kainate / AMPA receptors
    • Brain Res. Bull, 39 (1996), pp. 349-357
    • Wang ma O'Donnell 2001
    • J. Wang, P. O'Donnell
    • D (1) suʻega o le dopamine e mafai ona maua i luga o le nmda-faʻafefeteina i luga o le vaega V vailaau o le pyramid cortical forefrontal
    • Cereb. Cortex, 11 (2001), pp. 452-462
    • Wang et al. 1994
    • JQ Wang, JB Daunais, JF McGinty
    • Ua talia e le NMDA ia le amphetamine le tulafono faatonutonu o le zif / 268 ma le preprodynorphin mRNA i le lip ratios
    • Synapse, 18 (1994), pp. 343-353
    • West ma Grace 2002
    • AR West, AA Grace
    • Faʻalavelave faʻafeagai o le faʻamalosia o le responsive dopamine D1 ma le D2 i mataʻitusi o gaioiga ma mea eletise eletise a le neuronsstudies e fusia i vivo intracellular recordings ma le suia o le microdialysis
    • J. Neurosci, 22 (2002), pp. 294-304
    • White 1996
    • NM White
    • Faʻaaogaina fualaau faasaina e pei o mea faʻamalosi faʻamalosi i luga o mamanu
    • Togafitiga, 91 (1996), pp. 921-949
    • Wickens ma Kötter 1995
    • J. Wickens, R. Kötter
    • Faataitaiga masani o le faamalosia
    • JC Houk, JL Davis, DG Beiser (Eds.), Faʻamatalaga Faʻamatalaga i le Basal Ganglia, MIT Press, Cambridge, MA (1995), pp. 187-214
    • Wickens et al. 1996
    • JR Wickens, AJ Begg, GW Arbuthnott
    • E suia e le Dopamine le atuatuvale o le corticostriatal synapses lea e masani ona mulimuli mai i le tele o taimi e faaosofia ai le incoro cortex
    • Neuroscience, 70 (1996), pp. 1-5
    • Wickens et al. 2003
    • JR Wickens, JN Reynolds, BI Hyland
    • Auala faʻavaveina o aʻoaʻoga faʻapitoa tau totogi
    • Curr. Faaiʻu. Neurobiol, 13 (2003), pp. 685-690
    • Wikler 1973
    • A. Wikler
    • Dynamics o fualaau faasaina
    • Faʻau. Gen. Psychiatry, 28 (1973), pp. 611-616
    • Wilson 1995
    • CJ Wilson
    • O le saofaga a le uaea i le faʻataʻitaʻiga o le tele o laina uumi
    • JC Houk, JL Davis, DG Beiser (Eds.), Faʻamatalaga Faʻamatalaga i le Basal Ganglia, MIT Press, Cambridge, MA (1995), pp. 29-50
Fesoʻotaʻi faʻamatalaga faʻamatalaga a le tusitala
Fesoʻotaʻiga: Ann E. Kelley, (608) 262-1123 (telefoni), (608) 265-3050 (fax)