Substances ma amioga ua avea ma vaisu e mafai ona faʻasoa se faiga tutusa o le dysregulation (2017)

Togafitiga. 2017 Apr 21. doi: 10.1111/add.13825.

Sussman S1, Rozgonjuk D2, van den Eijnden RJJM3.

O le fa'aogaina o le fa'aaofia-tuuesea tu'utu'uga e fa'amatala ai le 'vaisu' atonu e le aoga tele. O se manatu fa'apitoa moni o vaisu e mafai ona fesoasoani tatou te malamalama ai i mea o lo'o tatou tauivi ma. O vaisu e masalo o se fa'agasologa o le fa'aletonu o se faiga fa'aosofia. O ia faaletonu e mafai ona tupu e faatatau i le tele o amioga, ma eseese i le ogaoga.

I se taumafaiga e faʻamalamalama le mea e tatau ona taʻua o se vaisu o amioga, ma ia puipuia ai amioga masani masani, Kardefelt-Winter. al iā. [1] fuafua e faauigaina o le 'amioga faifaipea e oo atu ai i le tele o le afaina po o le mafatia o se natura faʻaleagaina o galuega, e le faʻaitiitia e le tagata ma faʻaauau pea i se vaitaimi taua'. Ua le amana'ia e tusitala le ta'ua o le felafolafoaiga i le faauigaina o vaisu o amioga e le fou, ma e taofia foi mo vaisu. Mo se faʻataʻitaʻiga, o se faʻataʻitaʻiga faʻaleagaina-faʻaletonu ua tuʻuina atu e iloagofie ai le 'ava malosi' mai se mea e sili atu ona tumau, inu tele tele [2]. E le gata i lea, o le fa'ailoaina tonu o le fa'aoga sese o vaila'au e fa'atupu ai le fa'aletonu tele, o le mea e leaga ai e foliga mai o se galuega a le tagata lava ia, e mafai ona fa'atatau i le tala'aga ma e aofia ai le faia o fa'ai'uga fa'atatau e uiga i fa'ailoga fa'atusa [quantitative phenomena].1, 3]. Kardefelt-Winter al iā. fa'apea fo'i e fa'apea e fa'ate'aina amioga fa'aleaga e mafua mai i se filifiliga ma le loto i ai o se vaisu tau amio. O le filifiliga, po'o le leai o se filifiliga, peita'i, ose fa'afitauli faifaipea fo'i i felafolafoaiga o vaisu e ono iloa ai pe leai fo'i le 'ava malosi, mo se fa'ata'ita'iga, mai le inu tele [4]. I le totonugalemu o se vaisu, atonu e mautinoa lava o se filifiliga ma le loto i ai e inu tele, e faʻavae i luga o se faʻaitiitiga tuai o le paʻu, poʻo le mafaufau i lea taimi ma lea taimi, pe ona o le leai o ni taunuuga leaga vave (ae) [3-5]. Ae peitai, e le faapea e le o se vaisu. E le gata i lea, ua fautuaina e Kardefelt-Winter ma ana uo e le aofia ai amioga faʻaletonu e mafua mai i se taʻiala faʻafefe. Afai o le a fa'aogaina lea fa'ata'ita'iga mo le su'esu'eina o le fa'alagolago i le 'ava malosi, o le a matua pa'u'ū fua lona fa'ateleina. O le mea moni, o loʻo i ai se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o vailaʻau ma amioga ua fai ma vaisu, lea o le a finau mo le taulimaina o le avea o se faʻataʻitaʻiga e aofia ai [3].

O mea nei e manatu i ai, o le faʻamatalaga fuafuaina o vaisu o amioga ma faʻatonuga faʻavae e faigata, ma o le tele o suʻesuʻega o vaisu e le mafai ona ola i lenei faʻamatalaga. Mulimuli ane i le pepa, e foliga mai o tusitala e faʻauʻuina e le o iai le vaisu telefoni feaveaʻi ma faʻasalalauga faʻasalalau ona o le a leai ni faʻamatalaga o faʻaletonu taua. O tusitusiga i luga o nei autu, e ui i lea, e matua laiti lava ona o le tula'i mai talu ai nei o nei tekinolosi i le fa'aaogaina masani. O faʻamaoniga e uiga i faʻafitauli faʻaletonu o nei amioga o loʻo fausia [6, 7], ma e tele galuega e tatau ona fai.

Talanoaga e uiga i le natura o mea ua fai ma vaisu e pei o le Kardefelt-Winter al iā. e matua talia lava. Ae ui i lea, matou te vaʻavaʻai i ai e sili atu ona foliga mai o vaisu o se faʻafitauli o le olaga ma mafaufauga faʻatasi, lea e fesoʻotaʻi ma faiga neurobiological e fesoʻotaʻi ma le mauaina o aʻafiaga. O lona uiga, o vaisu atonu e atagia mai ai se fa'anaunauga o le neurobiological system ua sese; e mafai ona toe fai pe fa'avaitaimi; atonu e ogaoga pe leai; atonu e foliga mai o se tulaga masani po o se mea sese; ma e foliga mai e matua mafatia lava i se taimi [3].

Faaaliga manino o aia

Leai.

mau faasino

1Kardefelt-Winther D., Heeren A., Schimmenti A., van Rooij A., Maurage P., Carras M. et al. E fa'afefea ona tatou fa'ata'ita'iina amioga ua fai ma vaisu e aunoa ma le fa'aleagaina o amioga masani? Vaisu 2017; https://doi.org/10.1111/add.13763.

CrossRef |

PubMed

2Wakefield JC, Schmitz MF E toafia tagata e iai faʻafitauli o le faʻaaogaina o le ava? Fa'aaogāina o su'esu'ega fa'aletonu fa'aletonu e fa'afetaui ai fua fa'atatau i su'esu'ega a nu'u e lua. Luma Psychol 2014; 5: 22. itulau [Corrigendum: 2014; 5, Mataupu 144, 3 itulau.] Mataupu 10.

PubMed |

Uepi saienisi a le Science® Times Cited: 7

3Sussman S. Vaisu ma Amio: Manatu, Mafuaaga, ma Fofo. Cambridge, Peretania: Cambridge University Press; 2017.

CrossRef

4Yaffe G. Fa'aititia le pa mo vaisu. I: Poland J., Graham G., faatonu. Vaisu ma Tiutetauave. Cambridge, MA: MIT Press; 2011, itulau 113–139.

CrossRef |

Upega Tafaʻilagi a Science |

faasalalauga

CrossRef |

Uepi saienisi a le Science® Times Cited: 1

5Bickel WK, Mueller ET, Jarmolowicz DP O le a le vaisu? I: McCrady BS, Epstein EE, faatonu. Vaisu: O se Tusitaiala Maualalo, 2nd edn. Oxford, UK: Oxford University Press; 2013, itulau 3–16.

6Lin YH, Chiang CL, Lin PH, Chang LR, Ko CH, Lee YH et al. Fa'atonuga fa'ata'ita'iga mo vaisu telefoni. PLOS TASI 2016; 11: e0163010.

7van den Eijnden RJ, Lemmens JS, Valkenburg PM Le faʻasologa o faʻasalalauga faʻasalalau lautele. Comput Hum Behav 2016; 61:478–487.