Le manaʻomia mo se suʻesuʻega o amioga o vaisu amio (2017)

Suʻesuʻega o Suesuega Faʻapitoa o le Soifua Maloloina

Volume 52, Mati 2017, Pages 69-76

http://dx.doi.org/10.1016/j.cpr.2016.11.010


faatumutumuga

  • O su'esu'ega i vaisu tau amio e seasea taula'i i amioga.
  • Matou te finau e faapea o suʻesuʻega i luga o taaloga faitupe atonu e le faʻasalalau i isi vaisu amioga ona o faʻatulagaga o le faʻamalosia atonu e le faʻatusalia.
  • O le iloiloga e suʻesuʻe ai le faʻaogaina o taaloga faitupe i luga o le initaneti faʻalavelave faʻalavelave ma isi ituaiga faʻafitauli o vaisu.
  • O a matou suʻesuʻega e iai aʻafiaga mo le fuafuaina o faʻalavelave mo vaisu amioga.

lē faʻatino

O lenei iloiloga o loʻo talanoaina ai suʻesuʻega i mea ua fai ma vaisu (e pei o le aʻoaʻoina faʻatasi, faʻatulagaina), faʻatasi ai ma faʻataʻitaʻiga faʻaonaponei o vaisu ma feteʻenaʻiga faifaipea i tusitusiga o vaisu amioga. O le matafaioi a le amio ua mae'a su'esu'eina i vaisu ma taaloga faitupe ae o lenei taulaiga e masani ona le maua i isi vaisu amio a sui tauva. I se fa'atusatusaga, o le fa'ata'ita'iga masani i vaisu o amioga o le va'ava'ai lea i eseesega o tagata ta'ito'atasi, psychopathologies ma fa'aituau, e masani ona fa'aliliu mai fa'ailoga o taaloga faitupe. O se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa o loʻo puʻeina nei elemene autu o mea ua fai ma vaisu o loʻo aofia i le DSM (taaloga) ma faʻamaonia mo nisi iloiloga (taʻaloga initaneti). O le mea taua, o taaloga faitupe o loʻo i ai se faʻatulagaga o le faʻamalosia e faʻaalia ai mea tutusa ma eseesega mai isi vaisu. E ui e sili atu lenei mea nai lo le le talafeagai i taaloga i luga ole laiga, e le o manino pe faʻapea mo le tele o vaisu amio a sui tauva. O le fa'aaogaina o se va'aiga fa'atasi, o lenei pepa e fa'aliliu mai i taaloga faitupe i taaloga vitio, e tusa ai ma felafolafoaiga o lo'o i ai i lenei mataupu ma le natura o le eseesega i le va o nei amioga. Ma le mea mulimuli, o se faʻavae mo le faʻaogaina o se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga i vaisu o amioga o loʻo otooto atu, ma o loʻo faʻaogaina i togafitiga.


1. faʻatomuaga

Le lomiga lata mai o le Tusita'aiga Fa'ailoga ma Fa'amaumauga o Fa'afitauli o le Mafaufau i le 2013 (DSM-5) (American Psychiatric Association, 2013) va'aia le fa'aofiina o vaisu o se vaega tu'ufa'atasi i totonu o le tusi lesona, e aofia uma ai vaisu ma amioga. O le faʻaaogaina o le upu vaisu nai lo le faʻalagolago na faʻaalia ai le toe faʻaleleia mai le mulimuli agai i le taumafaina malosi o se vailaʻau poʻo se amio (O'Brien, Volkow, & Li, 2006). Mo le taimi muamua na aofia ai se amioga faʻasuesue, Gambling Disorder, i totonu o lenei vaega, faʻatasi ai ma le Initaneti Gaming Disorder ua maitauina e tatau ona toe iloiloina. O toe iloiloga i le lumanaʻi e mafai ona faʻaopoopo atili ai amioga ua fai ma vaisu, faʻaaofia e ono faʻamaonia ai le fefinauai ona o le tele o faitioga ua fesiligia le natura ma le talafeagai o suʻesuʻega o mea ua fai ma vaisu o gaioiga e pei o le lele soo, siva tango ma le faʻailoga ua faʻatuputeleina i tusitusiga (Cohen et al., 2011, Grall-Bronnec et al., 2015, Higham et al., 2014 ma Targhetta et al., 2013). Ua finauina e faapea o vaega o lenei polokalame suʻesuʻe e ono faʻavasegaina ma le le talafeagai vaega o le olaga i aso faisoo e avea ma vaisu (Billieux et al., 2015 ma Young et al., 2014). O tusitusiga ma fa'asalalauga ta'uta'ua ua fa'ailoa mai fo'i nisi amioga e pei o le 'ai, galuega, feusua'iga, inu vai ma fa'amalositino (fa'ata'ita'iga o le ti'eti'e uila) e ono avea ma vaisu.

O lenei pepa o loʻo suʻesuʻeina suʻesuʻega faʻapitoa i vaisu o amioga, ma lona faʻaogaina i amioga a sui. Na taʻua muamua o sea laina o auʻiliʻiliga e foliga mai e sili ona aoga i le faʻalauteleina o lo tatou malamalama i amioga ua fai ma vaisu (Robbins & Clark, 2015). O le vaega muamua e suʻesuʻeina auala faʻafesoʻotaʻi i vaisu, vaʻavaʻai i la latou faʻaoga i vaisu amioga ma faʻamaonia mea tutusa ma eseesega i le va o taaloga faitupe ma isi vaisu. O le vaega lona lua o loʻo iloiloina le faʻaogaina o taaloga faitupe faʻapitoa e fai ma faʻavae mo vaisu o amioga, e taulaʻi i le tulaga o le faʻalavelave i luga ole initaneti. O le vaega lona tolu o loʻo faʻamatalaina ai vaega e aoga ai suʻesuʻega o amioga i le iloiloina o le faʻafaigaluegaina o se suʻesuʻega o vaisu mo gaioiga tele. Mulimuli ane, ona iloiloina lea i le tulaga o le togafitia o vaisu o amioga. Mo vaisu tau amio e pei o fa'afitauli tau tupe, Cognitive Behavioral Therapy (CBT) e masani lava o le laina muamua lea o togafitiga e ofoina atu i tagata ta'avale le lelei. O le tele o iloiloga o lo'o fa'amatala atu i'i e ono talafeagai pe a fa'atulagaina ni fa'alavelave ma togafitiga mo tagata o lo'o i ai fa'afitauli po'o vaisu i isi amioga a sui tauva.

1.1. Su'esu'ega o amioga i vaisu

O le tala masani o vaisu i suʻesuʻega suʻesuʻega e taulaʻi i le matafaioi o le faʻatulagaina o amioga i le faʻamalosia o le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma le faʻaaogaina faʻamalosi (Everitt et al., 2008, Everitt ma Robbins, 2005, Everitt ma Robbins, 2016, Hogarth et al., 2013, Koob, 2013, Koob ma Volkow, 2009, Ostlund ma Balleine, 2008 ma Poto ma Koob, 2014). O fa'ata'ita'iga 'ese'ese e fa'amamafa ai vaega 'ese'ese o le a'oa'oina fa'atasi: o nisi e manatu i le taua fa'atatau o le fa'amalosia lelei ma le leaga (fa'atusa o a'afiaga o le taumafaina o vaila'au fa'asaga i le fa'amuta), a'o isi e tu'uina atu le fa'amamafa sili atu i mea faigaluega (operant) po'o elemene masani o le fa'atulagaina. O nisi o nei fa'ata'ita'iga nai lo le mafaufau pe fa'afefea ona suia le pulea o amioga mai le fa'atonuina e le taunu'uga i fa'aoso fa'atupu a'o fa'agasolo le vaisu. O isi o lo'o taumafai pea e fa'ata'ita'i i manu le suiga mai le fa'atupu fa'amalosi i amioga fa'amalosi e foliga mai o uiga o vaisu. O le tele e felagolagoma'i ae i'u lava ina iloa uma faiga a'oa'oga o le nofoaga tutotonu o vaisu.

O faiga fa'aa'oa'oga fa'atasi ua fa'ata'ita'iina i le tele o vaisu, mai le taumafaina o fualaau fa'asaina i le fa'amalosia le lelei i le taimi e fa'amuta ai, fa'amalosi le su'eina o vaila'au ma toe fa'afo'i i le taimi e fa'aumatia ai (fa'apea o le mae'a o togafitiga). O tala masani o vaisu o le faʻaaogaina o vailaʻau e tuʻu ai i le fatu o le faʻamatalaina pe faʻafefea ona sui tagata mai faʻafiafiaga i le faʻaogaina o vailaʻau (Everitt ma Robbins, 2016 ma Hogarth et al., 2013). O nisi o nei a'oa'oga o lo'o fa'amamafaina ai le le paleni o le pulea o amio aga'i i faiga masani, fa'atasi ai ma le fa'aletonu po'o le le mafai ona pulea.

1.2. A'oa'oga fa'atasi i vaisu tau amio

E ui o le faʻataʻitaʻiga faʻapitoa o le tala masani o vaisu o fualaau faasaina, e le o le tulaga lea mo vaisu o amioga. E pei ona faʻaalia e vaega e lua o loʻo mulimuli mai, o le eseesega o le tagata lava ia i le tagofia o amioga e foliga mai e sili ona taatele i totonu o suʻesuʻega suʻesuʻega. Peita'i, o taaloga faitupe e iai se fa'avae taua o su'esu'ega a'oa'oga (Brown, 1987, Dickerson, 1979, Ghezzi et al., 2006 ma Au, 2008), mulimuli Skinner's (1953) auiliiliga o masini slot. E pei o vaisu o fualaau faasaina, ua taumafai nei e faataitai vaega eseese o taaloga faitupe. O se taumafaiga su'esu'e taua na taula'i ile fa'afefea ona fa'aosoina fa'aoso fa'aoso'oga fa'atupu mea e fiafia i ai i masini slot fa'atasi tutusa (Nastally et al., 2010 ma Zlomke ma Dixon, 2006). O isi ua taula'i atu i a'afiaga o ituaiga fa'aosofiaga eseese, e pei o le misia lata ane (Daly et al., 2014, Ghezzi et al., 2006 ma Reid, 1986) (van Holst, Chase, & Clark, 2014), malo tetele (Kassinove & Schare, 2001), faia'ina ua fa'afoliga manumalo (Dixon, Harrigan, Sandhu, Collins, & Fugelsang, 2010), po'o foliga fa'atulagaina o taaloga faitupe (Griffiths & Auer, 2013) ma o latou aafiaga i amioga. O le tele o nei suʻesuʻega ua vaʻavaʻai i itu eseese o taaloga faitupe, e pei o le faʻaogaina o masini (Dymond, McCann, Griffiths, Cox, & Crocker, 2012), fua faatatau o taaloga faitupe (Dixon et al., 2010), taofi fa'amalosi (Delfabbro & Winefield, 1999), fa'aletonu i le va o taaloga faitupe (James, O'Malley, & Tunney, i le nusipepa), fa'atulaga taimi va'aiga i peti (Dickerson, 1979), o le faasologa o fua faatatau o le faʻamalosia (Crossman et al., 1987, Au, 2008 ma Hurlburt et al., 1980) ma le onosa'i i le taimi o le fa'aumatia (James, O'Malley, & Tunney, 2016). E tutusa ma vaisu o fualaau faasaina, ua latou vaʻavaʻai foʻi i le matafaioi a ituaiga eseese o faʻamalosia i taaloga fai ma vaisu ma suiga i amioga (Horsley, Osborne, & Wells, 2012). O le manatu e faapea o ituaiga eseese o faʻamalosi e faʻaosoina ai ituaiga eseese o tagata fai tupe e totonugalemu i faʻataʻitaʻiga o faʻafitauli tau taaloga faitupe (Blaszczynski ma Nower, 2002 ma Sharpe, 2002). Ae ui i lea, ua finauina e faapea o le auala sili i suʻesuʻega tau tupe e taulaʻi i eseesega o tagata taʻitoʻatasi i le va o faʻafiafiaga ('masani') ma 'faafitauli' gamblers (Cassidy, 2014). O tusitusiga o amioga i luga o taaloga faitupe e itiiti lava le atinaʻeina nai lo vaisu. O faʻataʻitaʻiga manu o taaloga faitupe o loʻo i ai pea i lo latou pepe (Winstanley & Clark, 2016), ma o loʻo maua pea ituaiga fou o faʻamalosi (Dixon et al., 2010). E iai fo'i le leai o se su'esu'ega fa'atatau i peti i lenei matā'upu, se'i vagana ai ni fa'aaliga iloga (Dickerson, 1979 ma McCrea ma Hirt, 2009).

E ui lava e masani ona manatu o taaloga faitupe ma isi amioga ua fai ma vaisu e tutusa uma, o uiga autu, o suʻesuʻega e vaʻavaʻai i amioga ma le mafaufau i gaioiga i taaloga faitupe ma vaisu e faʻaaoga ai vailaʻau e taʻu mai ai atonu e le saʻo.. O taaloga faitupe e tele mea e tutusa ai ma vaisu o fualaau faasaina (Leeman & Potenza, 2012), ae o le eseesega o loʻo i ai nei e mafai ona matua faʻamaonia pe tatau ona faʻaliliu saʻo faʻailoga o vaisu mai le faʻaletonu o taaloga faitupe. O faiga a'oa'oga i taaloga faitupe e iai le tele o uiga fa'apitoa e fa'ailogaina ai e le gata i vaisu o fualaau fa'asaina ae fa'apea fo'i le tele o vaisu amio a sui tauva ua fa'ailoa mai i tusitusiga.

E tasi le eseesega e mafai ona i ai i le faasologa o le faʻamalosia ma le tausiga o fualaau faʻasaina. O le taumafaina o vailaʻau e faʻaauau pea ona faʻamalosia e ui o le tau / tele o le faʻamalosi e mafai ona suia aʻo faʻagasolo le vaisu, pe ona o suiga i le tauia o le vailaʻau (Robinson, Fischer, Ahuja, Lesser, & Maniates, 2016) po'o le faiga o taui (Koob & Le Moal, 2001). E le gata i lea, o le su'eina o fualaau faasaina e fa'ata'ita'iina i se fa'asologa lona lua o fa'atonuga o le fa'amalosi.

E le o manino poo le fea vaega o amioga tau taaloga faitupe e faaliliu i lenei manatu, ma e tele sui tauva i tusitusiga. O le sui tauva muamua o le fa'aoso fa'aletino e maua mai i amioga faitupe e soso'o mulimuli ane ma fa'ailoga ma fa'aosofiaga o taaloga faitupe. Ua finauina e faapea o le faaosofia o se tasi lea o vaega autu i le faatumauina o amioga tau taaloga faitupe (Brown, 1987). O le isi filifiliga e latalata i le misia, lea o se vaega tutusa i le sailia o fualaau faasaina ua fautuaina (Ghezzi et al., 2006). Ua i ai se isi manatu e faapea o le toeitiiti misi e maua mai lo latou aoga mai le manumalo i'uga e pei o le toeitiiti misi i se masini slot e tatau ona tupu a'o le'i manumalo (Daly et al., 2014), tele lava i le faiga lava lea e tasi e pei o le faaosofia. E le gata i lea o le lua fegalegaleai; o suʻesuʻega ua faʻaalia ai le maualuga o le faʻatupuina o le tutoʻatasi i tagata taaalo faʻafiafiaga i faiaʻina e foliga mai o manumalo (Dixon et al., 2010), ma sili atu le fa'agaoioiga i le toeitiiti misi i le fa'afitauli o faitupe (Dymond et al., 2014 ma van Holst et al., 2014).

A'o i totonu o asosi fa'atau fualaau fa'asaina o lo'o fa'atumauina e tagata fa'amalosi fa'amalo, i taaloga faitupe e sili atu ona lavelave. Muamua, o le faasologa o taaloga faitupe mo le faamalosia (tutoatasi o faʻailoga) e manatu e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le faʻaalia o amioga (Crossman et al., 1987, Au, 2008, Hurlburt et al., 1980 ma Madden et al., 2007). Lona lua, atonu e lua vaega i le matafaioi o faʻamalosi faʻamalosi ma faʻamalosia faʻamalosia i taaloga faitupe. O le mea muamua o fa'ailoga masani o le si'osi'omaga e ono fa'aoso ai fa'apotopotoga fa'aletupe i le faiga tutusa e pei o amioga fa'asaina. O le lona lua, lea na suʻesuʻeina tele i faʻataʻitaʻiga masini slot, o le matafaioi o le faʻamalosia o le faʻamalosia i le taimi o le taumafaina o taaloga faitupe i le leai o se manumalo.

O isi iloiloga e taulaʻi i le matafaioi o le faʻaumatia, lea e faʻaumatia ai faʻalavelave i le va o le tali ma le iʻuga, poʻo le fesuiaʻiina o tali pe a feagai ma se suiga o faʻalavelave faʻafuaseʻi. O suʻesuʻega o vaisu o taaloga faitupe o loʻo fautua mai ai o faʻaletonu i lenei vaega e sili atu ona taatele ma tumau nai lo vaisu o vailaʻau (Leeman & Potenza, 2012). Faatasi ai ma taaloga faitupe, o le fesili mata'ina pe o lenei mea e mafua ona o le faʻaalia i le faʻatulagaina o le faʻamalosia o taaloga faitupe, e pei ona suʻesuʻeina i luga, faʻamalosia le tutumau e ala i le tele o itu o le faʻamalosia faʻamalosi. E ui lava o vaega eseese o le faʻamalosi e itiiti ifo le malamalama nai lo le impulsivity, atonu o le tulaga lea e suia uma ai taaloga faitupe ma vaisu mai le fa'amalosi i le fa'amalosi, ae fa'aalia uiga mulimuli i auala eseese. Afai o le tulaga lea, o nei eseesega e mafai ona patino i taaloga faitupe ae le fa'aliliuina i isi amioga.

I se faʻatusatusaga, o loʻo i ai faʻamaoniga o le tele o faʻalavelave i luga o se fusi faʻamalosi-faʻamalosi, e aofia ai vaisu amioga, faʻaalia tutusa le le atoatoa i filifiliga faʻamalosi ma gaioiga e pei o isi vaisu e aofia ai taaloga faitupe (Robbins & Clark, 2015). O suʻesuʻega na vaʻavaʻai i le faʻaogaina o auala tau tamaoaiga i le filifiliga faʻafuaseʻi e maua mai suʻesuʻega faʻatonuga (operant conditioning).Bickel & Marsch, 2001), poʻo le faʻaaogaina o le faʻatuai o le faʻaitiitiga faʻataʻitaʻiga i le malamalama i vaisu o amioga (Reed, Becirevic, Atchley, Kaplan, & Liese, 2016). O loʻo i ai se tusitusiga sili atu i le tulaga o le oona, lea e tutusa ai ma le 'ai / vaisu meaʻai ua faʻapipiʻiina ma le tuai ona faʻaititia le faʻatinoga i isi vaisu (Amlung et al., 2016a, Amlung et al., 2016b ma MacKillop et al., 2011). O isi suʻesuʻega ua maua i tagata 'ai e leai se eseesega i gaioiga faʻamalosi pe a faʻatusatusa i faʻatonuga (Voon et al., 2014).

O isi suʻesuʻega faʻapitoa na vaʻavaʻai i faʻataʻitaʻiga eseese o vaisu i le tulaga o le 'ai. E tele fa'asologa o lenei su'esu'ega. O le mea muamua e va'ai i le ituaiga fa'ata'ita'iga o vaisu e fa'atatau i le fa'aletonu o le 'ai; pe o se vailaʻau poʻo se faʻataʻitaʻiga o vaisu e sili ona talafeagai (De Jong et al., 2016 ma Hebebrand et al., 2014). O lenei su'esu'ega na su'esu'eina ai le fesili pe o le nofoaga o amioga fa'afaisu o lo'o i totonu o mea'ai (fa'atatau i mea'ai paleni o mea'ai gaosi pe suka) po'o i le 'ai. O le lona lua o le faʻaogaina o faʻataʻitaʻiga faʻapitoa o vaisu i amioga ma faʻalavelave (Berridge, 2009, Robinson et al., 2016 ma Smith ma Robbins, 2013). Lona tolu o le faʻatusatusaga ma isi vaisu e pei o le tapaa, o se faʻataʻitaʻiga o se vaisu lea e faʻaitiitia ai faʻamaoniga mo le tele o faʻailoga faʻataʻitaʻi o vaisu, ae faʻamaonia mea tutusa tutusa ma taunuʻuga o le soifua maloloina lautele (Schulte, Joyner, Potenza, Grilo, & Gearhardt, 2015). O loʻo iloiloina faʻatasi ma le matafaioi o le faʻamalosia ma amioga i mea e tutusa ma isi vaisu.

1.3. Faiga su'esu'e ile vaisu tau amio

O le auala masani i vaisu o amioga e masani ona faia ni laasaga se tolu (Billieux et al., 2015). O le laasaga muamua i le faʻaogaina o se suʻesuʻega o vaisu e amata i faʻamatalaga poʻo tala faʻasolopito e uiga i amioga o loʻo fesiligia. E masani lava i le fa'amalositino lava lea e tasi, o le mea lea e fa'atatau i le fa'atupuina o se meafaigāluega su'esu'e mo se vaisu i lena amio. E masani lava ona atiaʻe lenei mea e ala i le fetuunaʻi o taʻiala mai le DSM-IV faʻataʻitaʻiga o le pathological gambling poʻo fualaau faʻalagolago. (American Psychiatric Association, 2000), ta'iala lautele mo vaisu, po'o le fa'aliliuina mai isi fua fa'atatau o vaisu (fa'ata'ita'iga initaneti, ta'aloga vitiō). E faia lea fa'atasi, po'o le fa'atupuina o su'esu'ega mulimuli ane e aoina fa'amatalaga fa'aopoopo psychometric e fuaina ai le tele o faufale e feso'ota'i ma vaisu, aemaise lava i vaega o le fa'alavelave ma le le mautonu. Ua finauina e faapea o se vaega lea o se faʻamaoniga, auala faʻapitoa e leai se faʻamatalaga (Billieux et al., 2015). O le taunuuga o lenei mea o se faasologa o vaisu a sui tauva lea e foliga mai o loo i ai se numera tele o vaisu ae seasea o se mafuaaga manino e mafua ai le amio latou te faia e fai ma vaisu. I le tele o tulaga o nei mea e iai fa'ailoga papa'u o vaisu, e masani ona fa'aalia ai feso'ota'iga ma mea faufale e sili atu ona taatele i le va o tagata ta'aloga ta'aloga po'o tagata fa'aoga vaila'au. Matou te finau o se faiga faʻafesoʻotaʻi o se faʻataʻitaʻiga aoga aoga mo le puʻeina o le maliega o loʻo i ai nei i vaisu o amioga, a itiiti mai mo amioga e mafai e tagata suʻesuʻe ona faʻatusatusa i taaloga faitupe. E ui lava o nei faitioga ua lelei ona taʻua i tusitusiga, o le finauga o lenei iloiloga o se maliega e uiga i amioga e fetaui ma le faʻamatalaga o se maʻi o le mafaufau ma manaʻomia le faʻaogaina o le soifua maloloina lautele e foliga mai e le mafai ona aliaʻe e aunoa ma le amanaia o le matafaioi o le amio.

O vaega na muamua atu na faʻaalia ai pe faʻafefea ona faʻamuamua e le tagata poʻo le uiga o amioga faʻasuesue nai lo suʻesuʻega o amioga. O le tele o galuega e manatu i le faʻamalosia ma le faʻatulagaina i vaisu o amioga e faia i le tulaga o le faʻamalosia sui (Bandura, Ross, & Ross, 1963) po'o le fa'atalanoaina o le fa'atonuga fa'anatura i se uiga lautele, nai lo le fa'ailoaina pe fa'afefea ona fa'amalosia, fa'atumauina pe fa'a masani ai vaega fa'apitoa o se amio. O le tele o taumafaiga e fa'aoga auala fa'avae a'oa'oga sa i taaloga faitupe ma vaisu mea'ai/ai. O le tele o faʻamatalaga poʻo pepa suʻesuʻe o loʻo taʻua ai o loʻo i ai se matafaioi mo le faʻatulagaina i amioga o loʻo fesiligia. Ae ui i lea, e pei o vaisu o amioga i lona atoaga, o loʻo i ai le leai o se faʻapitoa i lenei tulaga. E itiiti lava le manatu i mea fa'amalosi e fa'aosoina le amio fa'amalosi. E pei o taaloga faitupe, o le tele o nei amioga o le a faia soo i se taimi puupuu. E oʻo lava i lena taimi, o suʻesuʻega o tusi faitupe ua matauina o loʻo i ai se faʻalavelave tele e taulaʻi atu i faʻamaʻi ma faʻamaʻi taʻitoʻatasi (Cassidy, 2014 ma Reith, 2013). O lona uiga o le mafua'aga o le malamalama i fa'afitauli o taaloga faitupe e masani ona taula'i i le mafua'aga e amio fa'aletonu ai le au faitupe fa'afitauli nai lo le mafua'aga ua fai ma vaisu ai taaloga faitupe. O se tasi o atugaluga na faailoa mai e Young et al. (2014) o le fa'aogaina o le fa'ata'ita'iga o vaisu i amioga e sili atu ona fa'aletonu (i le tulaga lea o le lele so'o). O loʻo faʻamamafaina pe faʻafefea ona matua mamana se tala o vaisu, ae sa i ai mafuaaga faʻamalosi e le tatau ai ona faʻaaogaina. Ua toe fa'ailoa mai ai faitioga o se faiga o vaisu mai le sosaiete fa'aagafesootai e fa'apea o le tala sili o vaisu o se tasi lea o lo'o taumafai e 'isi' ituaiga le talafeagai o taumafa. O le mea lea e nofo ai le nofoaga o taunuuga ma mafuaʻaga i le faʻatauvaʻa faʻatau nai lo pisinisi o loʻo faʻalauteleina nei amioga. Peitai, e pei ona matauina e Reith (2013), o le tele o nei faitioga e le talafeagai i se faiga faʻataʻitaʻiga i taaloga faitupe ma vaisu, lea e taulaʻi i le matafaioi a le oloa i le puleaina o amioga.

E ui e tele faʻamatalaga e uiga i mea ua fai ma vaisu i le 2-3 tausaga talu ai (Billieux et al., 2015, Griffiths et al., 2016, Petry et al., 2016 ma Starcevic ma Aboujaoude, 2016), o le matafaioi o le aʻoaʻoina faʻatasi i vaisu amio e leʻi suʻesuʻeina auiliili. Ua maitauina o le faaiuga e aofia ai taaloga faitupe i le DSM-5 e avea o se vaisu na faia e faavae i luga o le fesoʻotaʻiga i le va o vaisu ma vailaʻau faʻamaʻi i le tele o vaega eseese (Potenza, 2015). O se faiga fa'ata'ita'iga e foliga mai e iloga i nei mea, ma o lea e fesoasoani ai i le iloiloina o ta'iala e talafeagai ai se fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'i fa'aa'oa'oga fa'apitoa mo nisi amioga. O le finauga matou te tuʻuina atu o le aʻoaʻoga faʻapitoa e faʻavae i luga o faʻamatalaga o vaisu o amioga o le faʻataʻitaʻiga sili lea ona faʻataʻitaʻi o le tulaga o loʻo iai nei o vaisu i le DSM, e ui lava i faitioga mataʻutia o loʻo feagai ma le DSM. O le vaega o lo'o mulimuli mai o lo'o su'esu'eina atili fa'aletonu le Initaneti, fa'ailoa uiga tutusa ma pe fa'apefea ona fa'atupula'ia le feso'ota'iga i le va o taaloga vitiō ma taaloga faitupe e maua ai nisi fa'amaoniga e afua mai i se fa'ata'ita'iga tutusa.

2. Fa'aigoa o amioga i le DSM - o le tulaga o le faaletonu o taaloga i luga ole laiga

2.1. Vaisu i le DSM

O le manatu o le tagofia o mea ua fai ma vaisu i le DSM ua suia i le aluga o taimi, e aliaʻe mai faʻafitauli o le tagata aʻo leʻi avea ma ituaiga faʻaletonu i le 1980's. I le DSM muamua (American Psychiatric Association, 1952), vaisu (ava ma vaila'au) na manatu o se su'esu'ega lona lua i lalo o le vaega o le 'sociopathic personality disorder' fa'atasi ma le tele o isi uiga fa'afeagai ma amio fa'afeagai. I le DSM-II (American Psychiatric Association, 1968), na avea uma i laua ma su'esu'ega muamua i le vaega o le amio ma le le mafaufau fa'aletonu, o le leai o se tagata, fa'aletonu le mafaufau o vaisu ma le fa'afeusuaiga. O le manatu o loʻo i ai nei o se vaega maʻoti na faʻaalia ma le DSM-III (American Psychiatric Association, 1987). O le mea lea na tu'ueseese ai vaisu mai fa'aletonu o le tagata, fa'atasi ai ma vaisu o lo'o su'esu'eina ile Axis I i lalo ole Psychoactive Substance-Induced Organic Mental Disorders ae o fa'afitauli o le tagata na iloiloina ile Axis II ole DSM's multiaxial system. O le DSM-IV (American Psychiatric Association, 2000) o lo'o fa'atumauina lenei va'aiga i lalo o 'Ma'i Fa'atatau i mea'ai', ma fa'ailoa mai o fa'aletonu ia o le fa'alagolago. Pathological Gambling na fa'aofiina i le DSM-III o se vaega o Disorders of Impulse Control Not Otherwise Specified, e aofia ai faʻatasi ma isi faʻafitauli e pei ole kleptomania, pyromania, faʻalavelave faʻafuaseʻi ma faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave. O lenei faiga na tausia i le ICD-11 (Grant & Chamberlain, 2016). O le faaletonu o taaloga faitupe na aofia ai o le vaisu muamua o amioga i le DSM-5 (American Psychiatric Association, 2013), lea na aofia ai foi le Initaneti Gaming Disorder e ono talafeagai mo le faʻaofiina i le lumanaʻi, tuʻuina atu suʻesuʻega. I le faʻaopoopoga i le tala faʻasolopito o vaisu, o faʻataʻitaʻiga o vaisu e taulaʻi i se suiga mai le impulsivity i le faʻamalosi, faʻamaonia pe faʻafefea ona paʻi atu vaega o le suiga agai i amioga faʻafefe i le tele o isi psychopathologies.

2.2. Le fa'aletonu o taaloga i luga ole laiga - ole isi vaisu o amioga?

Initaneti Gaming Disorder e pei ona ta'ua i le DSM-5 o lo'o fa'asino i se seti fa'atapula'aina o amioga e taula'i i le fa'aogaina o taaloga vitio i luga ole laiga. O se tasi o feeseeseaiga e uiga pe o aofia ai lenei mea o se faaletonu i toe iloiloga i le lumanaʻi pe tatau ona aofia ai isi ituaiga o mea o loʻo faʻaaogaina i luga o le initaneti, o se faʻaogaina o le initaneti poʻo le vaisu i luga ole initaneti (Kuss, Griffiths, & Pontes, 2016). O le tele o vaega lona lua o taaloga vitio i luga o le initaneti ma telefoni feaveai, aemaise lava pe a leai se totogi, e tutusa lava le talaaga o amioga i taaloga faitupe. Mo le tele o ta'aloga, o mea o lo'o tufatufa atu i luga ole Fa'asologa o Fuafuaga-Va'ai (VR) po'o Random-Ratio (RR) fa'atulagaina e fa'aoso ai le tele o amioga, e masani ona fa'aogaina taaloga faitupe po'o le fa'aogaina o taaloga faitupe i se fa'ata'ita'iga 'freemium' e fa'atupe ai latou tulaga. O nei faiga e fa'aaogaina e fa'aoso ai tupe fa'aalu i totonu o ta'aloga e sui a'i totogi i luma. O ta'aloga vitiō o se fa'ata'ita'iga lea o le fa'aliliuga mai le fa'afitauli o taaloga faitupe i se vaisu tau amio o se la'asaga muamua talafeagai. O fa'amatalaga masani o ta'aloga i luga ole laiga (a itiiti mai fa'aleaganu'u) e ese mai isi ta'aloga vitiō. O ta'aloga i luga ole laiga e masani lava ona sili atu ona 'oloa' mamafa, lea e pule fa'afuase'i ai faiga mo mea pa'u i totonu ole ta'aloga.

E ui o faʻamatalaga talu ai e mafaufau i le matafaioi o le taʻaloga, mai le vaʻaiga faʻataʻitaʻiga e misia uma se iloiloga taua o amioga: Griffiths et al. (2016) mo se fa'ata'ita'iga e fa'atupula'ia le avanoa e fa'atatau ai le ituaiga (fa'atatau i sini fa'asagatau fa'atauva) po'o le ituaiga o ta'aloga e tatau ona iloiloina i lalo o vaisu eseese, ae Petry et al. (2016) fautua mai o sea tu'usa'oga e le aoga ma e ono fa'apelepeleina ai foma'i mafaufau. E le o se mea e ofo ai le fa'amoemoe o nisi ta'aloga vitio e fa'atatau i le fa'ateleina o le tutumau, aua o lo'o taumafai pea le au atina'e e fa'ateleina le ta'aloga. Ae ui i lea, o se vaaiga i amioga e taʻu mai ai o nisi taʻaloga o le a fai ma vaisu ae o nisi e leai, ae le o taaloga initaneti poʻo se ituaiga faʻapitoa e fai ma vaisu i lona atoaga.

2.3. E mulimulita'i taaloga i luga ole laiga ile fa'ata'ita'iga o taaloga faitupe?

O se iloiloga autu e le'i taliina pe o le natura o mea ua fai ma vaisu o taaloga i luga ole laiga e tutusa pe ese mai taaloga faitupe - e mafua mai i se faasologa o le faʻamalosia e faʻamalosia ai le taʻaloga umi pe a feagai ma se faʻalavelave faʻalavelave? Mai le va'aiga tau amio, e fa'apea o le tulaga lea. E le gata i lea, o loʻo taʻu mai ai o taaloga i luga ole laiga na o ia lava e le o se vaisu, ae o nisi taʻaloga e faʻavae i luga o le auala na mamanuina ai. O le mea lea e faʻaalia ai se eseesega tutusa i le va o taʻaloga taʻaloga e i ai se faʻalavelave faʻaleagaina (eg lottery) faʻatusatusa i latou e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o faʻafitauli o taaloga faitupe (faʻataʻitaʻiga o masini taʻaloga faʻaeletoroni poʻo faʻamaufaʻailoga faʻamaufaʻailoga faʻailoga) e faʻavae i luga o latou foliga faʻavae (Griffiths & Auer, 2013). Ole va'aiga fa'ata'atia a le DSM e fa'atatau i tupe gau e aoga tele ona o lo'o pu'eina ai le tele o eseesega fa'atatau o lo'o maitauina i le va o taaloga faitupe ma ta'aloga. Ae ui i lea, o loʻo faʻateleina faʻamaoniga e faʻapea o lenei tuʻufaʻatasiga ua amata ona le toe aoga.

O fa'afouga i le maketi tau ta'aloga ua fa'atuputeleina le fa'aaogaina o faiga fa'apei o taaloga faitupe i ta'aloga. Sa su'esu'eina muamua e le tusitusiga ia taaloga faitupe fa'atusa (fa'ata'ita'iga Griffiths, Tupu, & Delfabbro, 2012) ma ta'aloga kasino fa'aagafesootai (fa'ata'ita'iga Gainsbury, Hing, Delfabbro, & King, 2014). O nei ituaiga o ta'aloga fa'atusa e mafai ai ona maua le avanoa mo nisi ituaiga o fefa'ataua'iga e aunoa ma se totogi ma se faiga tau tupe, e masani lava o se auala e tufa ai mea. O nei mea, e pei o ta'aloga fa'ata'ita'i po'o ta'aloga fa'aagafesootai, e masani ona fa'atagaina lenei fa'auiga e masani ona tupu e fa'aaoga ai se ituaiga tupe lona lua e maua ile ta'aloga. E mafai ona su'e ni ta'aloga fa'aopoopo, e masani lava e le tagata ta'alo fa'atauina tupe fa'aopoopo lona lua e fa'aaoga ai tupe moni. Ole aofa'iga e mafai e se tagata ona fa'aalu ile ta'aloga e masani lava e va'ai ile va ole $1 ma le $3. O foliga vaaia o nei faiga e le mafai ona maua mai i taaloga o avanoa, ae e taua le matauina o le tele o nei taaloga o loʻo faʻaogaina manino ai autu o taaloga faitupe, e pei o scratchcards poʻo reels e tuʻuina atu ai taunuuga i le tagata taalo. E ui ina fa'aeseese e le DSM le va o taaloga i luga ole laiga ma taaloga faitupe i luga o nei mafua'aga, o ta'aloga freemium o lo'o fa'aoso ai le fa'aaluina o amioga mo nisi ta'aalo e fa'atupuina ai le va'aia o lenei fa'ailoga. A'o fa'aauau pea le fa'atuputeleina o ta'aloga feavea'i, o nei faiga e ono fa'ateleina, ae e itiiti fa'amatalaga i le auala latou te a'afia ai tagata ta'aalo. E ui ina na o se toaitiiti o tagata taaalo latou te faʻaaluina tupe i luga o faʻasalalauga faʻaagafesootai (Parke, Wardle, Rigbye, & Parke, 2012), e le o manino pe o iai se faʻataʻitaʻiga tutusa mo taaloga faitupe faʻataʻitaʻi i taaloga vitio, ma pe o loʻo i ai nei tagata taʻalo. E le o manino foi pe o nei suiga mulimuli ane i tupe-moni taaloga faitupe, pe i ai se faʻagasologa i le va o nei gaioiga.

O lo'o i ai le fa'afeto'aiga i le va o nei gaioiga; o mea na tutupu talu ai nei ua fa'ailoa mai ai le fa'atupuina o peti fa'asolitulafono i totonu o ta'aloga e-ta'aloga, ma le fa'aogaina o mea e aoina mai ta'aloga ('pa'u') e fai ma tupe mo peti ma taaloga faitupe, e aofia ai ma tupulaga talavou. O mea nei e manaia tele ona e aofia ai tagata fa'aoga i taaloga faitupe e fa'aaoga ai tupe e mafai ona maua e ala i fa'ai'uga fa'afuase'i (po'o fefa'ataua'iga). O le natura faasolitulafono o nei mea e mafua ona o se vaega o tapulaa faaletulafono i Amerika i luga o peti i luga ole laiga, ma se faitau aofaʻi o tagata peti tupe i lalo ifo o le 18 tausaga. mo lenei mafuaaga. O nisi ua saili laisene taaloga faitupe e faaauau ai galuega. O se fa'asalalauga fa'apena fa'atatau ua fa'atupula'ia i luga o le feso'ota'iga o ta'aloga vitiō ma taaloga faitupe i le tulaga o peti i luga o ta'aloga vitiō (e-ta'aloga) i se faiga fa'atusa ma ta'aloga fa'apolofesa.

O le isi mea e tatau ona mafaufau i ai o le ese mai le tele o vaisu o amioga o le faiga o se taaloga, taaloga faitupe po o vitio, ua mamanuina e fesoʻotaʻi tonu ma ona mea leaga ma ono fai ma vaisu. Griffiths ma Auer (2013), i le faitioina o le suʻesuʻega i faʻafitauli faʻaletonu o taaloga faitupe i ituaiga taʻaloga, na maitauina ai le faʻaogaina o uiga faʻatulagaina o se taʻaloga i amioga, faʻaaogaina le faʻataʻitaʻiga o le eseesega i le va o lotoa ma le keno o loʻo i ai i le taofiofia i le va o taʻaloga. O lenei mea ua faʻamaonia uma i le amio (James et al., i le lomitusi) ma tusi fa'asaienisi fa'aagafesootai (Schüll, 2012) e suʻesuʻe pe faʻapefea ona mamanuina masini slot e avea ma vaisu. E ui o vaisu o fualaau faasaina o le tele o faʻamatalaga ma faʻamalosia faʻamalosia e faʻafuaseʻi i le siosiomaga faʻatasi ai ma tuusaunoaga iloga o le inu ma le ulaula laiseneina (faʻataʻitaʻiga shisha poʻo le hookah bars) faʻalapotopotoga, i taaloga faitupe ma initaneti o loʻo i lalo tonu o le pule a le tagata o loʻo mamanuina. .

2.4. Ana

O se su'esu'ega o amioga e le mafai ona pu'eina uma foliga e lava mo se mea e ono fai ma vaisu, ma o lo'o i ai ni eseesega taua i le va o taaloga faitupe ma luga ole initaneti. O ta'aloga o lo'o fa'alavelave ai le au faitupe fa'afitauli e sili atu ona fa'atusalia (ta'aloga i masini, taaloga faitupe i luga o le initaneti) e masani ona nofo to'atasi ma tu'ufua ae o taimi e fa'aaoga ai fa'asologa o fua fa'atatau e sili ona fa'afaigaluegaina i ta'aloga i luga ole laiga e matele lava i mea fa'aagafesootai ma felagolagoma'i (ie i Massively Multiplayer Online. Ta'aloga Fa'atino). E le gata i lea, o fa'atonuga fa'amalosia e le na'o le pau lea o le mea e fai ma vaisu o taaloga faitupe, ma o lo'o i ai fa'amoemoega ta'ito'atasi ma lautele lautele e tatau ona teu i lou mafaufau. E oo lava ile RR mamafa ta'aloga i luga ole laiga e masani lava ona ofoina atu le tele o filifiliga i le tagata ta'alo nai lo se ta'aloga masani o avanoa. E faapena foi nisi ituaiga o taaloga faitupe (e pei o le peti) e le pa'u sa'o i se faasologa RR (Dickerson, 1979) ae e foliga mai e fai ma vaisu. E ui o lo'o iai su'esu'ega tau amio i nei vaega e le'o lelei su'esu'ega nai lo masini ta'avale.

O le fa'amaoniga a le DSM-5 mo le Initaneti Gaming Disorder e fa'avae muamua lava i luga o ta'aloga fa'aletonu i Asia, lea o nisi o ta'aloga e ono fa'ailoaina e fa'apitoa e fai ma vaisu (ie. Starcraft i Korea i Saute) e le o iai nei faʻatulagaga o le faʻamalosia. E matua'i fiafia tele o nisi o nei ta'aloga e fa'ata'atia ma maualuga le fa'atonuina o sini. E pei o le tele o tala o vaisu o loʻo faʻataʻitaʻiina se suiga mai le sini-faʻatonu i amioga faʻaosofia, o le malamalama i le mafai ona fai ma vaisu i se taʻaloga faʻataʻitaʻiina e mafai ona faʻamalamalamaina i le malamalama i amioga faʻaoso i le lautele.

E le gata i lea, o tala o loʻo taʻua i lenei pepa e mafua mai i le faʻamalosia lelei. O loʻo i ai ni tusitusiga faʻasalalau i luga o le matafaioi o le faʻamalosia le lelei i vaisu o vailaʻau, ma faʻataʻitaʻiga o faʻafitauli tau taaloga faitupe e iloa ai se vaega laiti o tagata faitupe lea e tuliesea ai taaloga faitupe e le sola ese (Blaszczynski ma Nower, 2002 ma Jacobs, 1986). E le gata i lea, ua lauiloa o nisi o uiga o le tagata e faʻaaogaina ai le faʻaogaina o amioga. Impulsivity mo faʻataʻitaʻiga aʻafiaga vaega o le tali atu tumau e pei ona faailoa mai e Leeman ma Potenza (2012) ma isi (Breen & Zuckerman, 1999).

3. Se fa'avae mo le malamalama i vaisu tau amio

O le fa'amoemoe o lenei mea o le mafaufau lea pe a talafeagai le fa'aogaina o se va'aiga o vaisu i se amio e fa'aleagaina i le faitau aofa'i pe a fa'aaoga tele. O taaloga faitupe ma taaloga vitio e mafai ona faʻamalosia e matua ese lava i vaisu o vailaʻau, ma e foliga mai e le toe faʻaaogaina i amioga uma e ono afaina ai.. O le tele o tala o vaisu ma suʻesuʻega o amioga e maitauina o nei amioga e faʻamalosia lelei, faʻasino i le faʻaogaina o le faʻamalosi ma le masani. O faʻamatalaga i le faʻatonuina o galuega faʻapitoa e masani lava i tusitusiga, ae e le faʻalauteleina le mamao i luga o elemene faʻamalosia i totonu o se amio (Andreassen, 2015, Grall-Bronnec et al., 2015, Leoleo Mamoe ma Vacaru, 2016, Wallace, 1999 ma Wu et al., 2013), o lea e manaʻomia ai se faʻamatalaga sili atu.

Ole tele o mea e ono a'afia ai le so'otaga i le va o le mauaina, fa'amalosia ma le fa'aumatiaina o amioga ua fai ma vaisu. E ui lava tatou te vaʻai i faitioga o le faʻamaopoopoina o faʻalavelave faʻaleagaina faʻatasi ma vaisu amio, o loʻo i ai le aoga o le suʻesuʻeina pe faʻafefea ona faʻaogaina nei mea i fegalegaleaiga i le va o amioga a le tagata ma nei mea ua fai ma vaisu. E le gata i lea i le tulaga o tekinolosi fou, o nisi o nei mea e ono fa'afaigofie ai le va o vaisu ma amioga; ua faia lenei mataupu mo taaloga faitupe feaveai (James et al., i le lomitusi). Mo isi amioga soona fai, o mea e la'u mai i luga o telefoni e mafai ona fausia ai se puna faaopoopo o le faamalosia po o se faailo (e pei o fa'asalalauga tu'i) e fa'atumauina pe fa'anatinati le amio. E taua foi le mafaufau pe o fea e sau ai le faʻamalosia lelei; pe mai le gaioiga lava ia (lea e taofi ai le tele o suʻesuʻega o vaisu o amioga), pe sili atu mai faʻamatalaga lautele, e pei o se faʻamatalaga faʻavae faʻaosofia o faʻafitauli tau taaloga faitupe vavalo. E taua fo'i le mafaufau po'o a fa'ailoga ma fa'aosofiaga fa'ale-aganu'u o lo'o fa'aosoina ai le amio, ae maise lava mo vaisu fa'atekonolosi o lo'o i lalo o le pule sili a le mamanu.

O le lu'itau pito sili ona taua o le fa'ata'ita'i pe fa'afefea ona fa'atumauina amioga mausa a se sui tauva. O suʻesuʻega e oʻo mai i le taimi nei o loʻo taulaʻi i le faʻamalamalamaina o faʻailoga o vaisu e aunoa ma le mafaufau pe faʻafefea ona oʻo atu i ai i lena tulaga. E ese mai i atugaluga o nei setete e foliga mai e le tumau (Konkolÿ Thege, Woodin, Hodgins, & Williams, 2015), o le a le mea e ese ai nei mea mai taaloga faitupe ma vaisu o vailaʻau, o le tausia o nei amioga aʻo leʻi faia le masani poʻo le suʻega faʻamalosi ua faʻataʻitaʻiina tele. O le tele o pepa o mea ua fai ma vaisu ua maitauina e fa'amalosia se amio e ono fai ma vaisu, ae le'i su'esu'eina po'o fea vaega o lena amio o lo'o fa'amalosia.

O vaaiga i amioga ua fai ma vaisu e seasea lava ona mafaufau i le auala e tuuina atu ai le faamalosia, mo se faataitaiga, pe afai o le amio o se vaega e faamalosia (e pei o taaloga po o taaloga faitupe), o le a le faasologa o le faamalosia? O le fa'amalosi e mafai fo'i ona fa'ao'o mai e a'afiaga fa'aletino o le amio, e pei o le fa'aoso mai taaloga faitupe e fa'alauteleina mulimuli ane, po'o le gaioiga o le 'ai po'o a'afiaga o le suka/ga'o/masima.. O le tele o gaioiga ua fa'avasegaina o vaisu ose tu'ufa'atasiga o le tele o amioga. Faʻaaoga le Twitter mo se faʻataʻitaʻiga, aemaise lava le faʻaogaina o ala o fesoʻotaʻiga faʻasalalau ua faʻapea o se mea e fai ma vaisu (Wu et al., 2013). O fea vaega po'o vaega e fa'aosoina ai le fa'aaogaina faifaipea? Atonu o se gaioiga o le mulimulitaia e isi tagata, faʻasalalau ma fefaʻasoaaʻi faʻamatalaga (ma le le mautonu, faʻalavelave faʻaalia ma faʻamalosia mai lenei mea), poʻo le toe faia, siaki masani ona o le natura ola o le upega tafaʻilagi. O le au'ili'iliga o amioga tau taaloga faitupe e sili atu ona manino nai lo isi vaisu o amioga.

O su'esu'ega su'esu'ega o vaisu tau a'oa'oga e ono amata ile mafaufau pe iai se fa'avae fa'aamio e fa'aliliu mai taaloga faitupe (ma ono ta'aloga i luga ole laiga) i le amio o lo'o fesiligia. Amata mai le suʻesuʻega faʻatasi i vaisu e mafai ona faʻatupuina le tele o auala faʻapitoa nai lo le taimi nei i tusitusiga. Mo le tele o gaioiga o lo'o fa'amamafaina i tusitusiga o se fa'aoga tuusa'o o taaloga faitupe fa'aletonu e foliga mai e le talafeagai. Ae o loʻo i ai le avanoa e faʻaliliu ai mai le tele o isi vaisu, ma aʻoaʻoga ma faʻataʻitaʻiga o le faʻaalia o amioga e fesoʻotaʻi ma ia. I le taimi muamua na matou suʻesuʻeina ai le amataga o le 'ai o vaisu na sau mai vaisu, faʻatasi ai ma se faʻatusatusaga fiafia ma vaisu o le nicotine ma ua amata nei ona agai atu i se faʻataʻitaʻiga o vaisu i nisi o vaega. O nei ituaiga auala e mafai ona sili atu ona aoga nai lo le atinaʻeina o se meafaigaluega ma fuaina le faʻateleina o faʻailoga pei o vaisu o gaoioiga faʻafiafia.

O le isi manatu o le faʻaosoina o amioga faʻaauau i totonu o le gaioiga. O le tele o vaisu amio a sui tauva (fa'ata'ita'iga taaloga faitupe, ala fa'aagafesootai, uila vilivae) e aofia ai le tele o fa'amalosi i totonu o se vasega. Atonu e mana'omia fo'i se fa'amalamalamaga sili atu e uiga i suiga i le fa'amalosia e ono tupu a'o fa'agasolo le vaisu. Mo se fa'ata'ita'iga, i taaloga faitupe, e foliga mai e fa'atupula'ia le salience (po'o isi fa'ai'uga e leiloa) a'o fa'atupula'ia le fa'aletonu o taaloga faitupe. (Dymond et al., 2014). O le fa'atagaga autu iinei o lenei mea e mana'omia ai se auala e iloa ai tagata ta'ito'atasi o lo'o o'o i se suiga i a latou fegalegaleai ma se amioga ua fai ma vaisu. Atonu o se mea faigaluega (ma fa'atupuina ai le vaega mulimuli o se polokalame o su'esu'ega), po'o se fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'i.

Matou te fautua atu o suʻesuʻega o mea ua fai ma vaisu e tatau ona amata mai se isi amataga, ma faʻatasi ai ma fesili muamua eseese e fesili ai. O le auala o loʻo i ai nei e faʻamaonia ai nei vaisu e foliga mai e misia taua taua aʻo leʻi taumafai e fua se vaisu i totonu o se faʻataʻitaʻiga faʻamaonia poʻo le faitau aofaʻi lautele. E aoga le faia o mea tutusa ma taaloga faitupe iinei: Aʻo leʻi faʻavasegaina Pathological Gambling i le DSM-III i le 1980 (American Psychiatric Association, 1987), ua silia ma le luasefulu tausaga o su'esu'ega faifaipea i aafiaga o taaloga faitupe i amioga. Ina ua maeʻa le faʻavasegaina, o le isi fitu tausaga aʻo leʻi faia le ata tele muamua (le SOGS, Lesieur & Blume, 1987) na atia'e mo su'esu'ega a le falema'i ma i ni nai tausaga a'o le'i avea su'esu'ega fa'ateleina o taaloga faitupe ma mea masani. E ui ina matou fa'atuai e ta'u atu e talafeagai lea fa'agata, o le tele o su'esu'ega o vaisu tau amio e foliga mai e misia se la'asaga taua i lea tulaga.

4. Faʻaiuga faaiu

O tusitusiga o vaisu o amioga ua taula'i i le fa'ailoaina o tagata o lo'o i ai ni vaisu tau amio ae e masani ona le mafai ona mafaufau pe aisea e ono avea ai nisi o amioga ma vaisu. O se tasi o faitioga o su'esu'ega o taaloga faitupe o le soona faamamafa lea o le faaletonu o le tagata lava ia e avea ma nofoaga o faafitauli tau taaloga faitupe faapea foi ma le tele o vaega mulimuli o taaloga faitupe ua fai ma vaisu. I le taimi nei, ua faaliliuina e tusitusiga o vaisu amioga ia faailoga mai taaloga faitupe ma le faaaogaina o vailaau e iloa ai tagata o loo i ai se vaisu. O loʻo tumau pea le le manino pe o loʻo faʻaalia e tagata auai o loʻo faʻaalia faʻailoga o se vaisu o loʻo faia e pei o le polymorphous ma le tele-faceted faʻamatalaga o se maʻi masani o vaisu poʻo le psychopathology, pe faʻapitoa i se amio patino. I se isi faaupuga, a'o fa'amaonia lelei e tusitusiga 'mea ua fai ma vaisu', pe iai se feso'ota'iga i se amioga fa'atupu vaisu pe leai, e le'i su'esu'eina le vaisu. O le fa'amoemoe o lenei mea o le fa'ailoa lea pe fa'afefea ona fa'aoga se faiga fa'afeso'ota'i e va'ava'ai ai i le amio lava ia, ma mafaufau pe fa'apefea ona fa'aosoina amioga fa'ama'i a itiiti mai e tuto'atasi lava mai le psychopathology ta'ito'atasi.

O le mea e aliaʻe mai tusitusiga o vaisu i le taimi nei o loʻo i ai se numera tele o tagata e foliga mai o loʻo oʻo i tulaga o faʻalavelave (i le tele o tulaga ogaoga) mai nisi ituaiga o amioga poʻo le taumafaina. Tusa lava pe o se amio e fai ma vaisu pe leai, e sili atu ona patino, suʻesuʻega faʻatatau i amioga e mafai lava ona aoga i nei tagata. Fa'ata'ita'i pe afai o le iunite o vaisu (po'o le afaina, po'o le fa'alavelave) e mafai ona iloa i amioga, e mafai ona fa'aoga e fa'ailoa ai le tulimata'i o togafitiga fa'alemafaufau ma amio ina ia sili atu ona aoga. O nei mea e masani ona faʻaaogaina i le taimi nei e fai ma togafitiga mo tagata o loʻo maua i se vaisu amio. I le taimi nei o le CBT o se tasi lea o laina muamua o togafitiga mo faʻafitauli ma le le mautonu o tagata taaalo (Bowden-Jones & George, 2015). O nisi o mataupu o le CBT (fa'ata'ita'iga lu'itau mafaufauga fa'aletonu) e ono manatu e finau i lo latou fa'alauteleina o amioga fa'atau ma vaisu, ae o lo'o i ai togafitiga fa'aletino (fa'atatau i faiga e pei o le fa'aumatia) e ono tutusa le aoga.

Ole su'esu'ega mo vaisu amio a sui tauva e foliga mai e le aoga. E ui lava o le faaletonu o taaloga faitupe i le taimi nei o le faʻataʻitaʻiga masani o vaisu e ala i le le mafai, o atinaʻe i lenei matata e mafai ona faʻaalia ai o se faʻaputuga o isi amioga e sili atu ona masani o se vaisu amio. E sili atu nai lo le leai o le le lelei o taaloga faitupe o le a avea ma vaisu muamua o amioga e oʻo mai i le mafaufau mo le tele, ae e foliga mai o le a faʻapitoa i isi vaisu amio pe a oʻo mai na mea.

Faʻamatalaga faʻatupe

O lenei galuega sa faatupeina e le Economic and Social Research Council (ES/J500100/1) ma le Inisinia ma Fa'asaienisi Fa'asaienisi Fono Suesuega (EP/G037574/1).

mau faasino

1.      

  • American Psychiatric Association, 1952
  • American Psychiatric Association
  • Faʻamaumauga faʻamaonia ma le fuainumera o mafaufauga faaletonu
  • (1st ed.)American Psychiatric Association, Washington, DC (1952)
  •  

2.      

  • American Psychiatric Association, 1968
  • American Psychiatric Association
  • Faʻamaumauga faʻamaonia ma le fuainumera o mafaufauga faaletonu
  • (2nd ed.)American Psychatric Association, Washington, DC (1968)
  •  

3.      

  • American Psychiatric Association, 1987
  • American Psychiatric Association
  • Faʻamaumauga faʻamaonia ma le fuainumera o mafaufauga faaletonu
  • (3rd ed.)American Psychiatric Association, Washington, DC (1987) (Suia)
  •  

4.      

  • American Psychiatric Association, 2000
  • American Psychiatric Association
  • Su'esu'ega ma fa'amaumauga o fa'afitauli o le mafaufau, toe iloilo tusitusiga (DSM-IV-TR)
  • American Psychiatric Association, Washington, DC (2000)
  •  

5.      

  • American Psychiatric Association, 2013
  • American Psychiatric Association
  • Su'esu'ega ma fuainumera tusi lesona o fa'afitauli o le mafaufau, (DSM-5®)
  • American Psychiatric Publishing, Washington, DC (2013)
  •  

6.      

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

7.      

8.      

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (3)

9.      

  • Bandura et al., 1963
  • A. Bandura, D. Ross, SA Ross
  • Fa'amalosia sui ma a'oa'oga fa'aa'oa'o
  • The Journal of Abnormal and Social Psychology, 67 (6) (1963), itulau. 601
  • CrossRef

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (228)

10.   

|

 PDF (1199 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (334)

11.   

12.   

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (42)

13.   

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (614)

14.   

  • Bowden-Jones ma George, 2015
  • H. Bowden-Jones, S. George
  • O se ta'iala a le foma'i i le galulue fa'atasi ai ma tagata fa'alavelave gamblers
  • Routledge, Hove, UK (2015)
  •  

15.   

  • Breen ma Zuckerman, 1999
  • RB Breen, M. Zuckerman
  • 'Su'e' i amioga faitupe: Uiga fa'aletagata ma fa'amoemoega
  • Uiga ma Eseesega o Tagata Ta'ito'atasi, 27 (6) (1999), itulau 1097–1111.
  • mea

|

 PDF (183 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (174)

16.   

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (28)

17.   

  • Cassidy, 2014
  • R. Cassidy
  • Ta'aloga talafeagai? Fausia ma fa'asalalau su'esu'ega tau tupe
  • International Gambling Studies, 14 (3) (2014), itulau 345–353
  • CrossRef

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (10)

18.   

|

 PDF (160 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (46)

19.   

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

20.   

  • Daly et al., 2014
  • TE Daly, G. Tan, LS Hely, AC Macaskill, DN Harper, MJ Hunt
  • Masini slot latalata manumalo: Aafiaga i le malolo ma lagona e manumalo fua faatatau
  • Iloiloga o Amioga Taaloga, 8 (2) (2014)
  •  

1.      

|

 PDF (649 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

2.      

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (52)

3.      

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (49)

4.      

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (47)

5.      

  • Dymond et al., 2014
  • S. Dymond, NS Lawrence, BT Dunkley, KSL Yuen, EC Hinton, MR Dixon, … KD Singh
  • Toeititi lava manumalo: Fa'aosoina le malosi ole MEG theta ile insula ma le orbitofrontal cortex ua fa'atupula'ia i taimi o taaloga faitupe lata ane misi ma e feso'ota'i ma fa'ailoga BOLD ma le faigata o taaloga faitupe.
  • NeuroImage, 91 (2014), pp. 210-219 http://dx.doi.org/10.1016/j.neuroimage.2014.01.019
  • mea

|

 PDF (1078 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (13)

6.      

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (1)

7.      

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (1664)

8.      

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (20)

9.      

  • Everitt et al., 2008
  • BJ Everitt, D. Belin, D. Economidou, Y. Pelloux, JW Dalley, TW Robbins
  • Faʻaaogaina o le aʻafiaga o loʻo aʻafia ai le faʻaletonu e atiae ai le malosi o fualaau faʻatau ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu
  • Philosophical Transactions of the Royal Society, B: Biological Sciences, 363 (1507) (2008), itulau 3125–3135 http://dx.doi.org/10.1098/rstb.2008.0089
  • CrossRef

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (462)

10.   

 | 

Faʻamatalaina o tala (18)

11.   

  • Ghezzi et al., 2006
  • PM Ghezzi, GR Wilson, JCK Porter
  • Le a'afiaga lata mai i le fa'ata'ita'iina o le ta'aloga masini slot
  • PM Ghezzi, CA Lyons, MR Dixon, GR Wilson (Eds.), Taaloga: Amio aʻoaʻoga, suʻesuʻega ma faʻaoga, Context Press, Reno (2006)
  •  

12.   

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (4)

13.   

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

14.   

15.   

  • Griffiths et al., 2016
  • MD Griffiths, AJ van Rooij, D. Kardefelt-Winther, V. Starcevic, O. Király, S. Pallesen, … Z. Demetrovics
  • Galulue agai i se maliega faavaomalo i luga o taiala mo le iloiloina o le faaletonu o taaloga i luga ole laiga: O se faʻamatalaga taua ile Petry et al. (2014)
  • Vaisu, 111 (1) (2016), itulau 167–175 http://dx.doi.org/10.1111/add.13057
  • CrossRef

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (8)

16.   

  • Griffiths et al., 2012
  • M. Griffiths, D. King, P. Delfabbro
  • Fa'ata'ita'i taaloga faitupe i ta'aloga vitiō: O a ni a'afiaga mo tupulaga talavou?
  • (2012)
  •  

17.   

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (15)

18.   

|

 PDF (1098 K)

19.   

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (11)

20.   

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (47)

1.      

  • Horsley et al., 2012
  • RR Horsley, M. Osborne, C. Norman, T. Wells
  • Ua fa'aalia e le 'au ta'alo ta'avale maualuga le fa'atupula'ia o le tete'e atu i le fa'aumatia pe a mae'a le fa'amalosia o vaega.
  • Faʻatasi. Brain Res., 229 (2012), pp. 438-442
  • mea

|

 PDF (229 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (2)

2.      

|

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (7)

  1.  

o   Hurlburt et al., 1980

o RT Hurlburt, TJ Knapp, SH Knowles

o Fa'ata'ita'i masini slot-masini fa'atasi ma fua fa'atusatusa fa'atasi ma fa'asologa fua fa'atatau o le fa'amalosia

o Lipoti Faalemafaufau, 47 (2) (1980), itulau 635–639 http://dx.doi.org/10.2466/pr0.1980.47.2.635

o   CrossRef

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (3)

  1.  

o   Jacobs, 1986

o DF Iakopo

o Se manatu lautele o vaisu: O se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga fou

o (talatala talatala) Journal of Gambling Behavior, 2 (1) (1986), itulau 15–31 http://dx.doi.org/10.1007/bf01019931

o   CrossRef

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (181)

  1.  

o   James et al., 2016

o RJE James, C. O'Malley, RJ Tunney

o Aisea e sili atu ai le fai ma vaisu o nisi taaloga nai lo isi: O aafiaga o le taimi ma le totogi i luga o le tutumau i se taaloga masini slot

o Frontiers in Psychology, 7 (2016) http://dx.doi.org/10.3389/fpsyg.2016.00046

o    

  1.  

o   James et al., i le lomitusi

o RJE James, C. O'Malley, RJ Tunney

o Malamalama i mafaufauga o taaloga faitupe feavea'i: O se fa'asologa o amioga

o British Journal of Psychology (2016) http://dx.doi.org/10.1111/bjop.12226 (i le lolomiina)

o    

  1.  

o   Kassinove ma Schare, 2001

o JI Kassinove, ML Schare

o A'afiaga o le "laititi misi" ma le "manumalo tele" i le tumau i taaloga faitupe masini slot

o Psychology of Addictive Behavior, 15 (2) (2001), i. 155

o   CrossRef

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (79)

  1.  

o   Konkolÿ Thege et al., 2015

o B. Konkolÿ Thege, EM Woodin, DC Hodgins, RJ Williams

o A'oa'oga fa'anatura o vaisu tau amio: O se su'esu'ega umi e 5 tausaga

o (talatala talatala) BMC Psychiatry, 15 (1) (2015), itulau 1–14 http://dx.doi.org/10.1186/s12888-015-0383-3

o    

  1.  

o   Koob, 2013

o GF Koob

o Fa'atonuga fa'avae ma vaega fa'ainisinia o vaisu o le 'ava malosi: O vaisu 'ava malosi e fai ma fa'ama'i fa'aletonu taui.

o HW Sommer, R. Spanagel (Eds.), Behavioral neurobiology of alcohol addiction, Springer Berlin Heidelberg, Berlin, Heidelberg (2013), itulau 3–30

o   Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (107)

  1.  

o   Koob ma Le Moal, 2001

o GF Koob, M. Le Moal

o vaisu o fualaau faasaina, le pulea o taui, ma allostasis

o Neuropsychopharmacology, 24 (2) (2001), itulau 97-129

o   mea

|

o    PDF (891 K)

|

CrossRef

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (1490)

  1.  

o   Koob ma Volkow, 2009

o GF Koob, ND Volkow

o Neurocircuitry o vaisu

o Neuropsychopharmacology, 35 (1) (2009), itulau 217-238

o   Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (8)

  1.  

o   Kuss et al., 2016

o DJ Kuss, MD Griffiths, HM Pontes

O le vevesi ma le fenumiai i le DSM-5 suʻesuʻega o le faʻaogaina o le initaneti: Faʻafitauli, popolega, ma fautuaga mo le manino i le fanua

o Tusitala o Vaisu Amio, 0 (0) (2016), itulau 1–7 http://dx.doi.org/10.1556/2006.5.2016.062

o   CrossRef

  1.  

o   Leeman ma Potenza, 2012

o RF Leeman, MN Potenza

o Tulaga tutusa ma eseesega i le va o taaloga faitupe fa'ama'i ma le fa'aaogaina o vaila'au fa'aletonu: O le taula'i i le impulsivity ma le fa'amalosia.

o (tusi talatala) Psychopharmacology, 219 (2) (2012), itulau 469–490 http://dx.doi.org/10.1007/s00213-011-2550-7

o   CrossRef

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (121)

  1.  

o   Lesieur ma Blume, 1987

o H. Lesieur, S. Blume

o le South oaks gambling screen (SOGS): O se meafaigaluega fou mo le faʻamaoniaina o tagata taʻavale

o The American Journal of Psychiatry, 144 (9) (1987), itulau 1184–1188

o   Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (1568)

  1.  

o   MacKillop et al., 2011

o J. MacKillop, MT Amlung, LR Few, LA Ray, LH Sweet, MR Munafò

o Fa'atuai o taui fa'aitiitiga ma amioga fa'afaisu: O se fa'ata'ita'iga fa'atusa

o (tusi talatala) Psychopharmacology, 216 (3) (2011), itulau 305–321 http://dx.doi.org/10.1007/s00213-011-2229-0

o   CrossRef

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (210)

  1.  

o   Madden et al., 2007

o GJ Madden, EE Ewan, CH Lagorio

o Fa'asaga i se fa'ata'ita'iga manu o taaloga faitupe: Fa'atuai le fa'aitiitiga ma le fa'aosoosoina o fa'ai'uga e le'i fa'amoemoeina

o Journal of Gambling Studies, 23 (1) (2007), itulau 63–83 http://dx.doi.org/10.1007/s10899-006-9041-5

o   CrossRef

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (32)

  1.  

o   McCrea ma Hirt, 2009

o SM McCrea, ER Hirt

o Fa'avalevalea fa'atusa: Fa'atusa fa'atusa i le va'aiga o le ta'amilosaga pasiketipolo NCAA 1

o Journal of Applied Social Psychology, 39 (12) (2009), itulau 2809–2839 http://dx.doi.org/10.1111/j.1559-1816.2009.00551.x

o   CrossRef

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (11)

  1.  

o   Nastally et al., 2010

o BL Nastally, MR Dixon, JW Jackson

o Fa'atonuina le mana'o o masini slot i tagata faitupe fa'afitauli e ala i le fa'atonutonuina o fa'amatalaga

o Journal of Applied Behaviour Analysis, 43 (1) (2010), itulau 125–129 http://dx.doi.org/10.1901/jaba.2010.43-125

o   CrossRef

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (5)

  1.  

o   O'Brien et al., 2006

o CP O'Brien, ND Volkow, T.-K. Li

o O le a le uiga o se upu? O vaisu ma le fa'alagolago ile DSM-V

o American Journal of Psychiatry, 163 (5) (2006), itulau 764–765 http://dx.doi.org/10.1176/ajp.2006.163.5.764

o   CrossRef

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (143)

  1.  

o   Ostlund ma Balleine, 2008

o SB Ostlund, BW Balleine

o I uiga masani ma vaisu: O se au'ili'iliga fa'atasi o le su'esu'eina o fualaau fa'asaina

o Su'esu'ega Fa'asaina i Aso Nei: Fa'ata'ita'iga Fa'ama'i, 5 (4) (2008), itulau 235–245 http://dx.doi.org/10.1016/j.ddmod.2009.07.004

o   mea

|

o    PDF (343 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (28)

1.      

  • Parke et al., 2012
  • J. Parke, H. Wardle, J. Rigbye, A. Parke
  • Su'esu'eina o taaloga faitupe fa'aagafesootai: Va'aiga, fa'avasegaga ma iloiloga fa'amaoniga
  • Komisi Taaloga Faitupe, Lonetona, UK (2012)
  •  

2.      

  • Petry et al., 2016
  • NM Petry, F. Rehbein, DA Nuuese, JS Lemmens, H.-J. Rumpf, T. Mößle, … CP O'Brien
  • Griffiths et al.'s faʻamatalaga i luga o le faʻasalalauga faʻavaomalo faʻavaomalo o le faʻaletonu o taaloga i luga ole laiga: Faʻateleina le maliega poʻo le taofia o le alualu i luma?
  • Vaisu, 111 (1) (2016), itulau 175–178 http://dx.doi.org/10.1111/add.13189
  • CrossRef

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

3.      

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

4.      

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

5.      

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (103)

6.      

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (4)

7.      

|

 PDF (327 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (21)

8.      

  • Robinson et al., 2016
  • MJF Robinson, AM Fischer, A. Ahuja, EN Lesser, H. Maniates
  • Matafaioi o le "manaʻo" ma le "fiafia" i amioga faʻaosofia: Taʻalo faitupe, meaʻai, ma vailaʻau faʻasaina
  • HE Simpson, DP Balsam (Eds.), Behavioral neuroscience of motivation, Springer International Publishing, Cham (2016), itulau 105-136
  • Tagaʻi Tusitala i Scopus

9.      

  • Schüll, 2012
  • ND Schüll
  • Vaisu e ala i mamanu: Taaloga masini i Las Vegas
  • Princeton University Press (2012)
  •  

10.   

11.   

|

 PDF (181 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (150)

12.   

13.   

  • Skinner, 1953
  • BF Skinner
  • Saienisi ma amio a le tagata
  • Macmillan, Niu Ioka (1953)
  •  

14.   

|

 PDF (194 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (82)

15.   

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

16.   

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (10)

17.   

|

 PDF (422 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (40)

18.   

  • Wallace, 1999
  • P. Ualesi
  • Le mafaufau ole initaneti
  • Cambridge University Press, Cambridge, UK (1999)
  •  

19.   

  • Winstanley ma Clark, 2016
  • CA Winstanley, L. Clark
  • Fa'ata'ita'iga fa'aliliuga o faiga fa'ai'uga e feso'ota'i ma taaloga faitupe mataupu o lo'o iai nei ile neuroscience amio
  • Springer International Publishing, Niu Ioka, NY (2016), itulau 1–28
  •  

20.   

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (70)

1.      

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (26)

2.      

|

 PDF (511 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (4)

3.      

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (26)

Tusitala fetaui.

© 2016 Le Tusitala. Lomia e Elsevier Ltd.