Le Neurobiology ma le Genetics of Impulse Control Disorders: O sootaga ma vailaau oona (2008)

FAAMATALAGA: Iloilo manino le OCD mai vaisu amioga.


Lomia i luga o le initaneti 2007 Iulai 3. Tui:  10.1016 / j.bcp.2007.06.043

PMCID: PMC2222549 NIHMSID: NIHMS37091
O le lomiga mulimuli a le tagata faʻasalalau lomiga o lenei tusiga o loʻo avanoa i Biochem Pharmacol
Vaai i isi tala i le PMC faʻailoa le lomiga lolomi.

Alu i le:

lē faʻatino

Io le le atoatoa o le faʻafitauli (ICDs), e aofia ai le vavalalata o mea tau tupe, trichotillomania, kleptomania ma isi, ua faʻamalamalamaina e taoto faʻatasi ma se fusi o le malosi. Faʻamatalaga talu ai nei, o nei faʻafitauli e ono mafaufauina o mea ua fai ma vaisu. O iinei tatou te toe iloiloina ai faʻavae o le genetic and neuropathological o le faʻafitauli o le manaʻoga ma mafaufau i faʻalavelave i totonu o nei faʻatulagaga e le faʻavae.

faʻatomuaga

Manatu Lelei o le Pulea

O faʻafitauli o le faʻaosoina o le manaʻoga faʻapitoa (ICDs) o loʻo i ai tulaga faʻamaonia i totonu o le Tusi Taʻiala ma le Faʻamaumauga (DSM-IV-TR) e aofia ai taaloga faʻapitoa (PG), kleptomania, pyromania, faʻalavelave faʻafuaseʻi o le pāpā, trichotillomania ma le ICD e leʻo faʻamaoniaina [1]. Taʻiala mo isi ICD (faʻatau faʻatau, faʻaaogaina o le initaneti, amio faʻamalosia ma le faʻamalosia o peʻa) na faʻatulagaina ma o loʻo iloiloina nei [2, 3]. O uiga autu o le ICD e aofia ai le toe faʻaauau pe faamalosia malosi i se amio patino (eg, taaloga, lalagaina) e ui lava i aʻafiaga leaga, faʻaitiitia le puleaina o le faʻafitauli faʻafitauli, ma le le fiafia poʻo le manaʻoga e faʻamalosi i le tino ao le i faia le amio [2].

ICD ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu

O le ICD na faʻamoemoeina e taoto faʻatasi ma se fusi o le malosi ma le malosi [4], o loʻo faʻatusalia ai faʻafitauli o le fusi o le fusi o le fusi o alaleo (OC)5, 6]. E ui o tagata taʻitasi o loʻo i ai le ICD e aofia ai amioga faʻafailele, e masani lava i ni malosi malolosi e fesoʻotai atu, amioga e masani ona fesoʻotai ma faʻamafanafana pe faʻamaonia, ae o amio masani poʻo tu masani i le OC disorders (OCD) e masani lava [7, 8]. O tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai le ICD e masani ona togi maualuga i luga o fuataga o le le mautonu ma isi mea e pei o le sailia o lagona ae o tagata taitoatasi ma le OCD e masani ona sikoa maualuga i luga o metotia o le aloese mai le aloese [8-12]. Faʻamaumauga faʻamaonia mo ICD pei o le PG faʻatasi ai ma i latou mo mea e faalagolago i ai, faʻatasi ai ma faʻamaumauga maʻoti e uiga i le faapalepale, tosoina, toe taumafai e le toe manuia e vavae ese pe taofia, ma faʻalavelave i vaega tetele o le olaga o loʻo galue [1]. E pei ona otooto atu i lalo, e tele neurobiological ma genetic similarities i le va o ICD ma vailaau oona. O le mea lea, o le ICD e mafai ona mafaufauina o "vaisu amioga"[13-16].

Togafitiga: O se Vaaiga Aoao

E tele suʻesuʻega na faia i totonu o le neurobiological pito i lalo o le atinaʻe ma le tausiga o mea ua fai ma vaisu (toe iloilo i [17-19]). O mafaufauga faʻafuaseʻi o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e aofia ai fualaau faasaina po o le amio e maua ai le malosi e ala i le faʻamalosia, faʻatasi ai ma suiga mulimuli ane e ala ile faʻaaogaina o taui i tulaga masani /19].

O le faʻamalieina lelei o se iloiloga taua i le amataga o le faiga o mea ua fai ma vaisu. O le faʻatulagaga talafeagai, ua faʻamatalaina o "le faagasologa lea e faʻaaogaina ai taui fou ma maua ai o latou soifuaga faʻaosofia," e aofia ai mea faʻapitoa o le siosiomaga e fesoʻotaʻi vavalalata i le taimi ma faiga faʻafeusuaiga [20]. O nisi o fausaga o le neuroanatomatic i lenei tulaga o le faʻamalosia e aofia ai le amygdala, lea e taua i le tuʻuina atu o lagona loloto ma aʻoaʻoga faʻatasi i le va o le faʻaosofia ma le aʻafiaga o aʻafiaga [17, 21], o le cortex orbitofrontal corsex (OFC), lea na fautuaina i totonu o suʻesuʻega a manu ina ia faʻataunuʻuina tulaga faʻamoemoeina ma e ala i ona fesoʻotaʻiga faʻasolosolo malosi ma le amygdala (BLA) faʻamaonia e mafai ona faafaigofie ai aʻoaʻoga faʻapisinisi i le amygdala, ma le cortex cingulate tua (ACC) lea ua aafia ai i le iloa o le eseesega o aʻoaʻoga ma le pulea o le mafaufau [22]. O isi faʻaopoopoga e taua i lenei faagasologa e aofia ai le hippocampus, lea e tuʻuina atu ai le manatuaga o le mafaufau e fetaui lelei i le faaosofia o le faaosofia, ma le hypothalamic ma le septal nuclei, lea o loʻo tuʻuina atu ai faʻamatalaga e talafeagai i amioga faʻamuamua anamua e pei o le faʻafeusuaiga ma mea taumafa taumafa [23, 24]. Faʻatasi, o nei mea ma faʻafesoʻotaʻi e aofia ai le neurocircuitry lea e mulimulitaia ai le faʻamalosia i amioga faʻaosofia. I le avea ai ma amioga faaosofia o le a sili atu ona faʻalagolago i mea e fai ma vaisu ao faagasolo le alualu i luma o le faiga o mea ua fai ma vaisu, e foliga mai o suiga i le fausaga ma le faʻatinoga o nei atunuʻu e fesoasoani i le tele o le faia i amioga e totonugalemu i ICD.

E taua foi i le paluina ma le tagofia o vaisu o le nucleus accumbens (NAcc), lea e aofia ai se atigi ma se autu. O le atigi, e ala i le tali atu faʻatasi ma le faʻaleleia o le faʻaleleia o mea, e taua tele i le faʻafaigofieina o le faʻaosofia o le faaosofia, ae o le autu e sili atu ona aʻafia i le faʻaalia o amioga faʻapitoa e tali atu ai i fualaau faʻamalosi e vaʻavaʻai i mea faʻapitoa faʻamalosia /17, 19]. O le vaega o le faʻalauteleina o le vaʻaia (VTA), faʻatasi ai ma faʻamatalaga dopamineric i le amygdala, NAcc ma le frontfront cortex (PFC, lea e aofia ai le OFC ma le ACC), faʻamalosia ai aʻoaʻoga faʻapitoa ma mea faʻapitoa faʻamalosi e ala i le faʻasaina o le dopamine (DA)25, 26]. Ua le puipuia ni neo o le dopamineric, atonu e ala mai i le dorsal medial thalamus (habenula), pe a oo ina le taunuu ni taui [27, 28]. Ua fautuaina e faapea, i vaega mulimuli o le tagofia o mea ua fai ma vaisu, e sili ona malosi i luga o le faasologa o le faasologa o le avega mai i le gataifale corticostriatal lea e aofia ai le telefoni feaveai i vaega o loo aofia ai le tafaoga, lea ua leva ona aafia i le faatulagaina o amioga (tagai i lalo)29, 30].

O le faʻaaogaina o le striatum o se taulaiga, e mafai ona gaosia se faʻataʻitaʻiga lea e amata ai i le kolisi NAcc e ala i mea e fai mai le hippocampus, VTA (lea e maua ai foʻi le faʻaogaina mai le ogatotonu o le amygdala), ma le PFC, "faaliliuga" i tulaga faʻapitoa le faʻamalosia i totonu o le taʻaloga NAcc e ala i mea faʻaoga mai le BLA ma le PFC, ma iu ai ina faʻavae i le masaniga o amioga i totonu o le taʻavale e ala i le faʻaogaina mai o mea e maua ai le senitimotor coryices ma isi eria e pei o le septal hypothalamus [19, 23]. O nei fesuiaiga e aofia ai vaega o le limbic, paaga ma sensorimotor o le striatum, i le faasologa (tagai ata 1A). O le ogatotonu ma le globus pallidus (e ala i le sao mai le autu o le NAcc) e galue i luga o le thalamus lea e toe fafagaina ai i le fausiaina o fale. I totonu o lenei faʻatulagaga faʻavae, o le genetics ma neurobiology o ICD e toe iloilo. E le gata i lea, e ui lava e tele naua le aʻafia i le neurocircuitry ma le neurotransmitter i vaega eseese o le tagofia o mea ua fai ma vaisu, o nei faiga o loʻo tuʻuina atu i se faasologa e tutusa lelei ma le suiga o loʻo taʻua i luga o le tagofia o mea ua fai ma vaisu.

Ata 1Ata 1Ata 1  

a: Faʻasalalau Brain e aʻafia i le tagofia o mea ua fai ma vaisu. PFC = cortex muamua, VTA = vaega faʻalauiloa o le tino, SN = substantia nigra, NAcc = nucleus accumbens, OFC = cortex orbitofrontal cortex

Population Genetics of Addiction ma ICDs

Kenera i mea taua e maua ai le saofaga muamua i le faiga o mea ua fai ma vaisu, aʻo latou fuafuaina ni faʻafitauli faʻavae mo amio masani amioga e tatau ona sologa lelei. O suʻesuʻega faʻasinomaga o le ICD o loʻo fautua mai ai mea e talitutusa ma isi vaisu [31]. O suʻesuʻega a le aiga ma le twiniologic ua fuafuaina e faapea o le saofaga o saofaga faʻavae mo le 60% o le feteenaiga i le lamatiaga mo vailaau o vailaʻau [32, 33]. E tutusa foi le malosi o foaʻi gafa na maua mo le PG. O le faʻaaogaina o faʻamatalaga mai le resitala o Vietnam Era Twin (VET), na mafua ai ona iai faʻamatalaga i le va o le 35% ma le 54% o le noataga mo le DSM-III-R symptomatology i le PG [34]. O le maualuga o le mafai ona tutusa e pei o isi faaletonu o le mafaufau e aofia ai le faʻaaogaina o vailaʻau: i le lava faʻataʻitaʻiga, 34% o le feteenai i le lamatiaga mo le faʻalagolago i fualaau faasaina na mafua mai i tulaga faʻavae [35]. O se isi suʻesuʻega o le VET faamaumauga na iloiloina ai talafaasolopito o le soifuaga o le PG ma le ava malosi e ala i le faʻatulagaina o le faʻatalanoaga ma faʻamalamalama le lautele o le siosiomaga ma le aʻafiaga o le gasegase mo le PG na faʻasoa ma le faʻalagolago i le ava. Na iloa e tusitala o se vaega taua o le lamatiaga mo PG laiti (12-20% o genetic and 3-8% o le siosiomaga) na mafua ona o le lamatia o le ava malosi [36]. I se suʻesuʻega mulimuli ane o le faitau aofaʻi o tagata, na maua foi e Slutske ma ana uo se fesoʻotaʻiga taua i le va o le PG ma le amio faʻafeusuaiga, ma o lenei mafutaga e masani lava ona faʻamatalaina e mafuaʻaga faʻavae [37]. O nei suʻesuʻega e fautua mai ai o le ICG e pei o le PG e fesoʻotaʻi ma le ava malosi ma le amio faʻafeusuaiga, ma e mafai ona fesoʻotaʻi atu i ala masani masani e pei o le le mautonu (vaai i lalo). E ui lava i le amataga, o nei faʻamatalaga e faʻamaonia e pei o vailaau faʻasaina, o aʻafiaga o le kenera e fesoasoani tele i le pathophyiology o ICD. O faʻamatalaga faʻavae faʻapitoa e fesoʻotaʻi ma le neurotransmitters o loʻo aʻafia i ICD o loʻo faʻamatalaina i lalo.

Faʻafitauli

O le le maua o le tino e talafeagai mo le tele o le mafaufau i le mafaufau, e aofia ai le ICD ma le tagofia o vailaʻau [38]. I totonu ole faagasologa o mea ua fai ma vaisu, o le le lelei o le mafaufau e fesoasoani i le vave amata e pei o le faataitai o fualaau faasaina. E le tele ni vaega o le impulsivity o amioga; faʻataʻitaʻiga, tasi suʻesuʻega e faʻailoaina ai vaega e fa (faʻanatinati, leai se faʻamautinoaga, leai se faʻamalosi, ma le sailia o lagona [39]) ae o isi fua faʻatulagaina o le faʻavaivai i le tolu elemene (o le Barratt Impulsivity Scale e vaevaeina i vaega o le cognition, vaega o le afi ma le fuafuaina ma le laʻititi o le impulsivity o Eysenck i le vavalalata,40, 41]). Moeller ma a latou uo ua faʻamalamalamaina le le mautonu o le "vavave i le vave, le le mafaufauina faʻaalia i totonu o le lotoifale po o fafo atu [faʻaitiitia] e tusa ai ma taunuuga le lelei o nei faʻafefetega i le tagata faʻamalosi poʻo isi [42]. "Faʻatasi, o nei faʻamaoniga o loʻo taʻu mai ai o le le faʻaleaogaina o se fale faʻalavelave, faʻapitoa. Faʻaauau pea, o faʻamatalaga mai suʻesuʻega a tagata ma meaola, ua fautua mai ai o le tele o le faiʻai ma le faʻaaogaina o le neurotransmitter e fesoasoani i amioga le lelei i le faagasologa o mea ua fai ma vaisu [32, 43].

Dopamine, Inisinia ma ICD

E pei ona faʻamatala atu i luga, o le dopamine e talafeagai i le taimi muamua i le faiga o mea ua fai ma vaisu faapea foi i itu mulimuli. O polokalame o le Dopaminergic ua mafua ona o le le mautonu ma le ICDs. O Psychostimulants e pei o le amphetamine e aʻafia ai le dopamine ma isi ituaiga biogenic ma o faʻamalositino lelei mo le siakiina o le le atoatoa o le maʻi pipisi (ADHD), o se maʻi e le maua ai le elemene o se vaega tutotonu. O le dysregulation o le komepiuta NAcc DA na aafia i ADHD [44]. O polokalame o le Dopaminergic e fesoasoani foi i faiga fai ma vaisu. O le maualalo pea o le avanoa o le suitusi o le D2 na lipotia mai i le faʻamaʻiina o le koko i le tele o masina talu ona faʻamaeʻaina, ma o lenei avanoa e fesoʻotai ma le faʻaitiitia o le metabolism i le OFC i isi vaega o le mafaufau e pei o le cingulate gyrus [18, 45]. Laititi maualalo o fuataga o le DA D2 avanoa maua mai i mataupu e leai ni mea faʻapitoa e vaʻaia mai ai fualaau o le methylphenidate, e lagolagoina ai le manatu e maualalo le maua mai o le receptor D2 i le faʻalavelave vaivai i vaisu [46]. I le lagolagosua, faʻaititia le avanoa o le receptor D2 (atonu ona o le faʻaitiitia o numera o le taliaina nai lo le faateleina o le faʻamaumauga a le AT) sa maitauina i le televave o tumutumu tumutumu maualuga, ma o lenei avanoa na valoia ai le maualuga o le puleaina o le cocaine e le oona [47]. O le maualalo o le atigi eletise D2 i le striatum na valoia foi mulimuli ane le faateleina o le puleaina o le cocaine e manuki [48]. O le tele o nei sailiiliga e fesoʻotaʻi ma le faʻavaivai ma le ICD e manaʻomia ai le suʻega saʻo.

E mafai e le MA ona faʻatalanoa taui poʻo le faʻamalosiina o vaega o le vaʻaiga tau tupe, ma o le DA ua aʻafia i le PG [49]. O le faʻaitiitia o le maualuga o le AT ma faʻaopoopoga o le metabolites o le 3,4-dihydroxyphenylacetic acid (DOPAC) ma le vailaʻau vaʻaia (HVA) ua maua i le CSF o tagata taʻavale a le tino.50], e ui o nei sailiiliga na le toe matauina pe a faasaʻoina le fua o le CSF [51]. Amphetamine, o fualaau faasaina e faateleina ai le catecholamine extracellular ma concentrations 5-HT e ala i le faʻaaogaina o vesicular, faʻatoʻilaloina o le toe faʻaleleia, faʻaleleia o le DN synthesis, ma le monoamine oxidase (MAO) inhibition [52], faʻasalaga faʻatau mo amioga tau taʻavale i totonu o tagata taʻavale faafitauli, ae le o le ava malosi e faʻaaoga ai i latou e inu i mea inu [53]. O nei sailiiliga ua fautuaina ai se matafaioi mo le DA (ma / poo isi auala amineric) i le pathophiosiology o le PG o fualaau faasaina ma isi mea e mafai ona fai-e sili ona taua mo le toe faʻaleleia o isi vailaʻau i totonu o lena vasega (ie amphetamine mo cocaine) [54, 55].

E tele lipotia ua fesoʻotaʻi ai le faʻamaonia o le agonist i le Parkinson's Disease (PD) ma le PG ma isi amioga a le ICD e pei o tulaga o feusuaiga ma le 'ai [56-60]. O se suʻesuʻega talu ai nei o tagata mamaʻi 272 PD oe na siakiina ma suʻesuʻeina mo ICD, na latou mauaina faʻamalosi malosi tutusa i luga ole AG agonists ma PG ma isi ICDs [61]. O se talaʻaga o le ICD ao le i amata le PD i le fesoʻotaiga ma se ICD oi ai nei. O aso uma o le levo-dopa e tutusa lelei le maualuga o tagata gasegase ma le ICD nai lo i latou e leai. O se suesuega suʻesuʻeina o le 297 faʻamaʻi ma le PD na faʻatautaia mo le soifuaga masani o le PG na maua ai foi se mafutaga i le va o le agonist use ma le PG [62]. E ui lava e leai se fegalegaleaiga na maitauina i le subtype agonist, o se mafutaga ma le vaavaaiga o levodopa tutusa, na matauina, o le aofaʻi o fualaau oona poʻo le amataga o levodopa [62]. E pei o lea, o faʻamatalaga o loʻo i ai e faʻamaonia ai le afaina o le AT, aemaise lava i tagata taʻitasi e lamatia mo ICD, e fesoʻotai ma le PG ma isi ICD, faʻateleina le fesoʻotaʻiina o le polokalama a le AT faʻatasi ma ICDs.

O suʻesuʻega faʻapitoa e fesoʻotaʻi atu i le tele o kenera i le le mautonu ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu, e aofia ai genes o loʻo faʻapipiʻi ai le receptor DA D4 (DRD4) ma le DA transporter (SLC6A3) [32, 63, 64] O le ADHD e sili ona lelei, faʻatasi ai ma se faʻamaumauga o saofaga faʻapitoa mo le toetoe 80% o le faʻafitauli mo le maʻi, ma o le tele o faʻafitauli eseese o loʻo aʻafia ai le ADHD o DRD4 ma le SLC6A3 fesuiaiga [65]. O isi ituaiga DN e pei DRD5 ua fesoʻotaʻi atu i le ADHD ma [65]. E lua suʻesuʻega na maua ai se tuufaatasiga o DRD4 ma le PG [66, 67]. E le gata i lea, o le D2A1 afaina o le leitio D2 ua aafia i le faaaoga sese o fualaau faasaina, taumafa malosi ma ulaula [63, 68], ma ua maua i le lua-fold le maualuga i taimi o mataupu ma le PG pe a faatusatusa i pule [69]. O faʻamaoniga o loʻo i luga o loʻo fautua mai, e ala mai i le vailaau faʻasolosolo ma gaioiga faʻatinoga, saofaga dopaminergic i vaega e le mautonu o ICD ma isi mea ua fai ma vaisu. Ae ui i lea, o nisi suʻesuʻega e manaʻomia e faʻafaigata ma faʻasalalau nei sailiiliga, aemaise lava o suʻesuʻega suʻesuʻeina o saofaga a le AT i agavaʻa faʻale-agavaʻa poʻo le fausia o mea faʻapitoa e pei o sailiiliga fou ua faʻaalia le eseesega o taunuʻuga i la latou vaʻavaʻaʻiga ma fesuiaiga o le DN (70].

Dopaminergic Regulatory and ICDs: Matafaioi mo le γ-aminobutyric acid (GABA) ma le Glutamate

γ-aminobutyric acid (GABA) o le autu o le neurotransmitter inhibitory i le faiʻai. O loʻo faʻapipiʻiina i faʻamaʻi namu mai le glutamate e le enzyme glutamate decarboxylase. E iai faʻamaoniga o le fesoʻotaʻiga o le anatomic ma le galulue faʻatasi i le va o le GABA ma le dopaminergic faʻapea foʻi ma le faʻaopoopoga o le lagolago mo faʻafitauli o le faʻaogaina o GABAergic i faʻafitauli o le faʻaaogaina o vailaʻau [71]. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le tiagabine, o le inhibitor GABA reuptake na faʻaaoga muamua e togafitia ai le faoa faamalosi, ua faʻaalia ai le faʻamaonia muamua i le tui o le koko.72], ma o loʻo i ai i le lipoti o le mataupu, ua faʻaalia e fesoasoani i le puleaina o osofaʻiga le mautonu [73]. O Glutamate, o se tagata faʻasalalau faʻamaʻi ma le vailaau o le GABA ua aʻafia foi i le tagofia o mea ua fai ma vaisu faapea foi ma ICD.

I suʻesuʻega faʻasolosolo, o le maualuga o le fuamoa i totonu o le NAcc e faʻatautaia ai le sailia o taui [74]. O le faʻaaogaina o le glutamate faʻasalalau mai faʻasolosolo o le cysteine ​​/ glutamate ua faʻaalia o le autu autu o le extracellular glutamate i le NAcc; e faʻapipiʻi ai le faʻamalolo o le glutamate ma le dopamine e ala i le faʻamalosia o le kulutamate group 2 / 3 metabotropic glutamate receptors [75, 76]. N-acetylcysteine ​​(NAC), o le vailaau faʻasaina, faʻateleina le maualuga o le glutamate, atonu e ala i le faaosofiaina o le faʻaaogaina o le talutamate glutamate receptors, ma faʻaitiitia ai le faʻasalaga synaptic o le glutamate. Ua faʻaalia ai le faʻamaonia muamua ile aoga o mea e fai ma vaisu cocaine [77] ma PG [78]. Faʻatasi, o nei faʻamatalaga e taʻu mai ai tulaga talafeagai mo le glutamatergic ma le GABAergic i vailaau ma vailaau faʻafeusuaiga.

Serotonin, Impulsivity ma ICD

E pei o le DA, GABA ma le glutamate, o se matafaioi mo le serotonin (5-HT) e lagolagoina i le le gasegase, ICD ma le tagofia o fualaau faasaina. O faʻatulagaga o le neroronetone serotonergic e faʻaaogaina ai le ogatotonu o le gaʻo i luga o le faiʻai i vaega e aofia ai le hippocampus, frontal cortex ma amygdala. I faʻataʻitaʻiga o meaola, na faʻaalia ai le faʻaiʻuga o le 5-HT e taʻitaʻia ai le filifiliga malosi, aʻo le faʻaletonu 5-HT agonist fenfluramine e faʻaitiitia ai ia amioga [79, 80]. E le gata i lea, o leona o le rat rat e tupu mai ai le fiafiaga mo taui vave [81]. O tagata e le faʻaaogaina 5-HT faʻataʻitaʻiga ua faʻaalia e faʻaalia le filifilia o le tagata lava ia [82]. O se matafaioi mo se vaega o serotonin faapitoa e lagolagoina e ala i sailiiliga o le sili atu o le vaivai o le afi ile 5-HT1B kopa tuitui [83]. O le faʻaogaina o le tryptophan, lea e faʻaititia ai le maualuga o le 5-HT (faʻatasi ai ma le faʻaitiitia o le maualalo i le 5-HT metabolites i le vaʻaia o le cerebrospinal fluid) (CSF). [84, 85]. I mataupu ei ai le talafaasolopito o aiga o le ava malosi, o le faʻamalosite o le tryptophan e faʻaitiitia ai le faʻasaina o amioga (taofi le Task) ae leʻi faʻaosofia le tuai o le faʻasalaina [84]. Laititi maualalo o le 5-HT metabolite 5-hydroxyindolacetic acid (5-HIAA) ua maua i tagata taʻitasi e iai uiga faʻaletonu [86, 87], ma le vave inu o le inu malosi [64]. Laititi laʻititi o le CSF 5-HIAA ua fesoʻotai atu foʻi i amioga faʻatau i primates; faʻataʻitaʻiga, manuki o loʻo faʻavave ona oso i le vaomatua [88]. I le tuufaatasiga, o le tele o laina molimau e lagolago ai le 5-HT i le aufaasālauina o le le mautonu, e ui lava o nisi suʻesuʻega e manaʻomia e iloagofie ai vaega faapitoa o le komipiuta 5-HT e fesoasoani i vaega patino o le le mautonu.

5-HT i polokalama o ICDs. E ui lava o tamaʻitaʻi ma PG faʻatasi ma i latou e aunoa ma le faʻaalia o ni eseesega tele i le 5-HT poʻo le 5-HIAA i faʻataʻitaʻiga CSF [50, 89, 90], o laʻasaga o le 5-HIAA na maualalo ifo i latou ei ai le PG pe a puleaina mo le taina o le taimi (lea na faʻatupulaia i le vaega o le PG) [51]. Metachlorophenylpiperazine (m-CPP), o le metabolite o le trazodone e fai ma sui o le agonist ma ei ai le maualuga o le mafutaga mo 5-HT receptors (aemaise lava 5-HT2c, lea na aafia ai le tulaga o le mafaufau, amioga popole ma le neuroendocrine function [91]). O le pulega o le m-CPP ua lipotia mai e faatupuina ai se amio "maualuga" ma faateleina tulaga prolactin (o se faagasologa ua manatu e tatau ona puluvaga e le postnnaptic 5-HT1A / 2A / 2C talini) i mataupu ei ai le PG pe a faatusatusa i mataupu e puleaina e aunoa ma le PG [92]. O lenei tali faʻavae e talitutusa ma lea na lipotia mai i isi faʻafitauli lea e faʻaalia ai amioga mataga poʻo le faʻamalosia, e aofia ai le faʻaleagaina o le amio faʻaleaganuʻu [93], le faʻamaʻalogaina o le tagata agavaʻa [94], le faalagolago i le koko (95], ma le ava malosi po o le faʻalagolago i ai [96].

I le faaopoopo atu i luitau tau falemaʻi, o suʻesuʻega faʻasolosolo na aʻafia ai le 5-HT i le initaneti ma le ICDs. A TPH1 (tryptophan hydroxylase 1, lea e tusia ai le enzyme mo le fua faatapulaa i le 5-HT) o le fesuiaiga o le gene ua feteenai ma le faaitiitia o le 5-HIAA i le CSF ma le suicidal behaviors i solitulafono solitulafono faatupu vevesi [97]. O isi genes serotoneric ua fesootaʻi atu i le le mautonu ma le vailaau oona ma aofia ai SERT (SLC6A4) ma MAOA [32]. O se polymorphism i totonu o le vaega faʻasalalau o le serotonin transporter gene (SLC6A4) fesuiaiga o ituaiga pupuu ma umi o le polotini (faatasi ai ma le fesuisuiai o le fuaina o le polotini), ua fesootai ma le tele o itu o le mafaufau, e aofia ai le neuroticism, popole ma le atuatuvale [98-102], e ui o suʻesuʻega talu ai nei ua lagaina fesili e uiga i le malosi po o le aoga o nei mafutaga [103-105]. SLC6A4 eseesega e mafai ona fesoasoani i le ICDs talu ai ua lipotia le faʻalapotopotoga i le va o le SLC6A4 uila laititi ma le PG i alii ae le o tamaitai [106]. Ma le mea mulimuli, o suʻesuʻega e aofia ai ni faʻataʻitaʻiga laiti o mataupu ua lipotia mai i taimi uma sootaga i le va o le serotonin ma le monoamine oxidase genes ma ICD pei ole PG, faʻatau malosi ma le trichotillomania [107-109]. O suʻesuʻega faʻapitoa e faʻaaoga ai faʻataʻitaʻiga lapoa ma suʻesuʻega maʻaleʻale (faʻataʻitaʻiga, faʻataʻitaʻi) o le a fesoasoani e suʻeina genetics o le lautele lautele o le ICD.

O suʻesuʻega o togafitiga o gasegase serotonergic ua tuʻuina atu fua fefiloi e uiga i le aoga i togafitiga o ICD [110-113]. Ua tuʻuina atu i luga o le vaʻaia e le Placebo le faʻataʻitaʻiga, o faʻataʻitaʻiga faʻapitoa o faʻamalositino (RCTs) o le faʻamaonia o le rerotake (SSRIs), o fua faʻatasi, faatasi ai ma nisi o RCTs o loʻo faʻaalia le sili atu le aoga i luga o le placebo [114, 115] ma isi e le [116, 117]. O le tele o suʻesuʻega na faʻaalia ai le faʻaleleia atili o le togafitiga i le amataga o togafitiga i vailaʻau faʻasaina ma togafiti. O nei gaioiga fautua mai se togafitiga poʻo se placebo tali nai lo le mauaina faapitoa o fualaau faʻamalosi, e ui lava o le vavalalata mulimuli ane i le va o vaega i nisi suʻesuʻega o loʻo fautuaina mai ai le malosi o fualaau. I le tele o suʻesuʻega o le trichotillomania, e leai se eseesega tele na matauina i le va o le fluoxetine ma togafitiga o le placebo [111]. I se suʻesuʻega faʻavaomalo o citalopram vs. placebo i 28 tagata faʻafeusuaiga tamaʻitaʻi ma amioga mataga i feusuaiga, e leai ni eseesega na vaaia i fua o amio feusuaʻiga feusuaʻiga i le va o vaega ina ua maeʻa le 12 vaiaso o le togafitiga, e ui lava na i ai se faʻaitiitia o le feusuaʻiga e fesootaʻi ma fualaau faʻamalosi [118]. E lua itu-lima, suʻesuʻeina suʻesuʻega o le fluvoxamine i le togafitiga o le faʻatau faʻatau, e leai se eseesega i le va o fualaau faʻasaina ma le placebo [119, 120], ae o se suʻesuʻega o vaiaso e fitu o le tatala-label citalopram sosoo ai ma le iva vaiaso o le faʻataunuʻuina na faʻaalia le faʻaleleia atili o fualaau faʻamalosi faʻatusatusa i placebo [121]. O se lipoti o lipoti ua fautuaina le aoga o escitalopram, ma le SSRI i le togafitiga o faafitauli i luga o le initaneti, ae o isi suʻesuʻega e tatau ona faia e tusa ai ma le aoga i togafitiga (ma le siakiina) o lenei maʻi [113]. Faʻatasi, o mea na maua e taʻu mai ai o loʻo galulue SSRI mo nisi tagata faʻatasi ma le ICD ae le o isi. O nei suʻesuʻega e taʻu mai ai o vaega faapitoa o le tagata lava ia (faʻataʻitaʻiga, uiga faʻasolosolo poʻo ni mea faʻalavelave faʻalagolago e pei o le atuatuvale poʻo le atuatuvale) e mafai ona fesoasoani e taʻitaʻia le filifilia o togafitiga talafeagai [122].

E pei ona faʻamatalaina i luga, o le le lava o le tino e fesoasoani i le ICD ma vailaau o vailaʻau. E foliga mai o le le lava o le malosi o le mafaufau e maua ai le saofaga tulaga ese i tagata taitoatasi o le ICD ma vailaau oona e pei o le mataupu mo vaega o le galue malosi [123]. E le gata i lea, e pei o le le mautonu, o mea tutusa i le va o ICD ma vailaau o vailaau oona o loʻo i ai i isi vaega, e pei o le faia o filifiliga ma le tali atu, ma o nei tuatusi o loʻo taua i lalo.

Iloiloga o le Taui o le Faʻatau, Fuafuaga, ma le Ventral Prefrontal Cortex (PFC)

O le taimi lava e sili atu ai le amio i tua atu o le amataga o aʻoaʻoga faʻapisinisi, o le puleaina o le faʻatinoina o le faʻatinoina o le faʻatuputeleina o le taua. O pitonuʻu o le PFC e fesoasoani i le faia o faʻaiuga i le le mautonu o le malosi o le pule ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu. O le OFC e faʻamaonia le taua o le faʻamalosi o taui [124, 125], o se faagasologa i se vaega o le aufaaseseina e le 5-HT system. O le OFC e faʻamalosia le faʻaleleia o le felagolagomai e ala i le faʻalauteleina o le faʻafouina o le fesoʻotaʻiga faʻatasi i lalo o le mafaufau e pei o amygdala [126]. E le gata i lea, o le pito i lalo o le pFC e taua tele i le suia o le mafaufau, lea e fesoasoani i le mafai ona tetee atu i faʻamatalaga faʻamalosi e pei o le mafaufau e uiga i fualaau / amioga [127]. O le OFC, e aofia ai le PFC (vmPFC) televaveina, e fesoasoani i le faʻatulagaina o taui ma le vavalo [128, 129]. O mataupu e maua i vmPFC faʻamaʻi e faʻaalia ai le le atoatoa o fuafuaga, e masani ona faia faaiuga e mafua ai taunuuga le lelei [130]. E le gata i lea, o nei mataupu e sili atu ona leaga nai lo le faʻatusatusaina o mataupu i le Iowa Gambling Task (IGT), o se fuataga na atiina ae e suʻesuʻeina vave taui vave ma faʻasalaga faʻasalaga e fesoʻotaʻi ma tupe maua umi ma taui vave vave ma faasalaga faʻasalaga e fesoʻotaʻi ma le umi- taimi leiloa [131].

O mataupu e faʻaaogaina ai vailaau e faʻaalia ai le le lelei o le faatinoga o le IGT [132], ma o lenei leaga le faʻataunuʻuina ua faʻatasi ma le faʻaitiitia o le toto i le vmPFC ma isi vaipanoa vailaʻau [133-136]. O tagata taʻitoʻatasi ma le PG e filifili faʻalēaogaina pe a faʻatusatusa i le pule i le IGT [12, 137]. O tagata taʻitoʻatasi ma le PG sili atu ona filifili i lalo ifo o tau tupe na vave folafola atu i luga o taui tau tupe na folafola atu pe a mavae le tafa o taimi ("tolopo le faʻasaʻo") faʻatusatusa i mataupu e pulea ai [138]. O le faʻaitiitia o le faʻaletonu o le tino ua faʻaalia le sili atu ona saoasaoa i tagata taʻitoʻatasi ma le PG faʻatasi ai ma faʻafitauli o le faʻaaogaina o vailaau oona, faʻatasi ai ma metotia e fesoasoani i maʻi taʻitasi i se faʻaopoopoga po o se faʻataʻitaʻiga [138]. O le le lelei o le sui vmPFC e mafai ona fesoasoani i nei eseesega i amioga i le va o le PG ma mataupu e pulea, e foliga mai o le tulaga lea i le tagofia o fualaau faasaina. O le faʻaitiitia o le faʻaaogaina o le vmPFC o loʻo matauina i mataupu o le PG i le taimi o le tuʻuina atu o faʻamatalaga tau tupe taʻavale [9], o le faʻaogaina o le Stroop Color-Word Interference Task [139], ma simulated taaloga faitupe [140]. I lenei suʻesuʻega mulimuli, o le faʻafouina o le vmPFC e fesoʻotaʻi faʻatasi ma le faigata o taaloga i le va o mataupu PG. Faʻatasi, o nei faʻamatalaga e taʻu mai ai se matafaioi taua mo le vmPFC i le PG. O suʻesuʻega i le lumanaʻi o le a fesoasoani i le faʻamalamalamaina o le tele o nei faʻamaumauga e oʻo atu i isi ICDs.

O tagata taʻitoʻatasi e faʻalagolago i le tino e faʻaalia ai mea le talafeagai i le OFC. E tutusa ma tagata taʻitoʻatasi ma le faaleagaina o le OFC, o mataupu e faʻatupulaʻia le faʻalagolago e faʻaalia ai le faia o filifiliga sili-lelei, faatasi ai ma le umi o felafolafoaiga aʻo lei filifilia filifiliga [141]. O le faʻaitiitia o le faʻatoagaina mai o le OFC ma le cingulate gyrus e fesoʻotai ma le faʻaaogaina o le koko o le koko (142]. O le le lelei o le faatinoga i luga o se upu fualaau faasaina o le vailaau faʻasaina o le Stroop e faʻamaonia ma le vavaveina o le OFC i tagata cocaine-142]. Faʻatasi, o nei faʻamatalaga e faʻatatau i vaega o le PFC e taua i le faia o faʻaiuga.

Faia o Filifiliga, Le Mautonu, ma le Amygdala

O galuega a Amygdala e fesoasoani tele i le faia o filifiliga ma le le mautonu. E maua e le amygdala ni faʻamatalaga serotoneric ma dopaminergic mai le raphe ma le VTA, ma o lona faʻamalosia e faʻatulafonoina e ala i le paleni i le va o le fiafia o le glutamate ma le GABA-faʻasalaina faʻasalalau [143, 144]. O le amygdala e auai i le gaioiga ma le manatuaina o lagona. E tusa ai ma le manatu o le faʻasologa o manatu (o loʻo taʻu mai ai o le faia o faaiuga e faʻalagolago i luga o mea e faʻaogaina ai le faleostasis, lagona ma lagona), o aʻafiaga aʻafiaga i fuamoa e faʻafeiloaʻi e ala i masini visceral engines e pei o le hypothalamus ma isi pulusal brainstem nuclei [127]. O le amygdala e galulue faʻatasi ma le vmPFC / OFC i le faia o faʻaiuga, faatasi ai ma vaega taʻitasi o loʻo tuʻufaʻatasia i se faiga faʻapitoa. I le tootoo, o faʻamaʻi faʻamaʻi o le BLA faʻalauiloaina ai le filifiliga malosi i se galuega faʻatuai-faʻamalosia [145]. I totonu o tagata, o mataupu e aʻafia ai vmPFC ma mataupu e faʻaleagaina ai le amygdalar e faʻaalia ai le le atoatoa i le faia o faʻaiuga i le IGT [146]. Ae ui i lea, o tali autasi (fuaina i le tali atu i le amio paʻu) i tupe siliva po o tupe leiloa e le o maualalo i tagata taitoatasi e i ai le vaʻaia o le amygdalar; i le eseesega, o nei tali e faʻapitoa i tagata mamai i vmPFC leaga [146]. Ae ui i lea, tulimataiga tali a le amio ile paʻu i le taimi o le IGT faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ai se eseʻesega: mataupu faʻaleagaina vmPFC e faʻaalia ai le le atoatoa, ae oi latou e faʻaleagaina le amygdalar e faʻaalia tali masani. Faʻatasi, o nei suʻesuʻega e le masani ai le amygdala-ventral striatum gaoioiga e mafai ona aʻafia ai le le mautonu i faiga faʻafefete, atonu e ala i se aafiaga i le faʻamalosia o le taua o faʻaaliga [148]. I fualaau faʻasaina, o faʻasalalauga autasi e faʻaalia mai i fualaau faasaina [149]. O mea le masani ai le amygdalar gaoioiga e mafai ona aʻafiaina e fesuiaiga o le kenera i genes 5-HT [100]. O le matafaioi a le amygdala i ICD e leʻi suʻesuʻeina saʻo.

Faʻaauau Aʻoga

A o se amio e suia mai le aʻoaʻoina malosi i le tali masani, pulea o suiga mai se fesoʻotaiga vavalalata cortico-basal e aofia ai le PFC ma le faʻatautaia o le telefoni i le dorsomedial striatum / caudate ona sosoo ai lea ma se telefoni sili atu i le cortico-basal ganglia network e aofia ai le dorsolateral striatum / putamen ( Vaʻai Ata 1b) [29]. Faʻasalaga o amioga e faʻaaogaina le faʻagasologaina mai le PFC lautele ma le caudate i le faʻamaʻi ma le faʻaaogaina o taavale afi [150, 151]. I le tagofia o mea ua fai ma vaisu, o le toe faia o le cocaine self-administration i 'apeʻite e fesoʻotaʻi ma le alualu i luma o le faʻafouina o le telefoni feaveaʻi i le faʻaaogaina o le taʻavale i tua [152]. Aʻo avea amioga ma masani, tulaga faʻaleleia, mea taua o le faiga o mea ua fai ma vaisu, e foliga mai e ono taofia ai tali masani nai lo le faʻatinoina o sini [153]. O lenei tali eseese e mafai ona aʻafia faʻafuasei e le NAcc e ala i ona faʻataʻitaʻiga i le VTA / substantia nigra faʻatasi ai ma le iʻuga o dopaminergic mulimuli mai le pito i tua i le fesoʻotaʻiga sensorimotor [154]. O le faʻaaogaina o le faʻamaufaʻailoga a le talipupuni alpha o le alpha-flupenthixol i le pito i tua ae le o totonu o le NAcc e faʻaitiitia ai le siakiina o cocaine i faʻataʻitaʻiga manu o mea ua fai ma vaisu [155]. O le tulafono faatonutonuina o le D2 DA na talia le mea muamua i le vaʻaia ma faʻamalosi ai le siakiina o siama e pei o cocaine, e o gatasi ma faʻamatalaga na faia i tagata gasegase e masani ona faia i le cocaine [156, 157].

ICDs na faʻamatalaina i tulaga o faʻatulagaina o amioga masani [158]. E pei o le tagofiaina o vailaʻau faʻasaina, o le faʻasalaga o le matagaluega o femalagaiga faʻasalalau e aʻafia i nei faʻafitauli. Mo se faʻataʻitaʻiga, i se suʻesuʻega o le faʻatautaia o taaloga tau tupe, o tagata taʻitasi ma le PG na faʻaalia le feeseeseaiga i le faʻamalosia o tagata pe a faʻatusatusa i mataupu taupulega, ma le faʻasagaina e fesoʻotaʻi ma le malosi o le vavalalata [140]. O faʻamatalaga muamua e tutusa ma le faʻaaogaina o galuega faʻavae i taaloga tau taaloga i le PG ma i totonu o le cocaine o loʻo maua i le cocaine faalagolago [159]. Ua maitauina le maualuga o le maualuga o le voluma i mataupu e iai le trichotillomania pe a faatusatusa i mataupu tau pulega, e ui lava o le aoga o lenei eseesega o le natura e manaomia ai nisi suesuega [160]. Mai nei faʻamatalaga, e mafai ai ona fausia se manatu e faʻatautaia ai le faʻatinoina o sini mai le aʻoaʻoina malosi i se faʻafitauli e sili atu ona leaga, tali masani i ICD i se faiga talitutusa i lena mea na matauina i tagata o mea ua fai ma vaisu.

Faʻafitauli ma le Iunaite Setete

O mea faʻalavelave ma faʻalavelave faʻalagona e tele lava ina saofaga i le toe faʻafoʻi i le faʻaaogaina o fualaau faasaina i le va o tagata taʻitoʻatasi ma le faalagolago i le opiate ma le cocaine [161, 162]. O faʻamatalaga faʻamuamua e faʻaalia ai o le ogaoga o le faʻamalosi e mafua ai le faateleina o le pulea e le tagata lava ia o fualaau faasaina e pei o amphetamines [163], cocaine [164, 165], ma le ava [166, 167]. O mea e fesootaʻi atu i le popolega e taua tele i le faʻavaeina o mea ua fai ma vaisu ma lo latou faʻalauteleina e pei o maʻi masani [168]. O faʻalavelave faʻalavelave e maua ai se faʻaleleia o le tulaga e pei o vailaau [169]. O le tele o fualaau oona faasaunoa, e pei o le psychostimulants [170-172] ma le ava [173] faʻagasolo le faʻamalosiina o le mamafa ma le tuatusi HPA. I le tootoo, e faʻaosofia ai le faʻafefeteina o le tuatusi HPA, ae o le faʻafeagai o le a faʻaalia i primates, e aofia ai tagata (toe iloilo i [174]). E le gata i lea, o le benzodiazepines ua faʻaalia e faʻaauau le faʻamalosia o le HPA i tagata [175] Aʻo faʻafouina le axis HPA i le isi itu e faʻaleleia ai le mesolimbic dopamine, o le faʻaalia i le atuatuvale e mafai ona maua ai se mea e masani ai le neural lea e faʻamalosia ai le faʻamalosia o amioga faʻatau fualaau [169]. O aʻafiaga e aʻafia ai aʻafiaga, e pei o le taofiofi ma le footshock, faʻalautele le NAcc DA tuʻuina atu [176, 177]. Faʻasalaga faʻaosoosoina i le togafitiga-faʻaaogaina o tagata ua fai ma vaisu e faʻaaoga le striatum ma faʻaitiitia le faʻaagagaina i le tuaina tua. O nei suʻesuʻega ua fautua mai ai se matafaioi mo le atuatuvale i le pito i luma o le atuatuvale ma le maliega tutusa o le femalagaaʻi masani i mea ua fai ma vaisu [178]. O le tele o nei suiga e fesoʻotaʻi ma le le mautonu ma / poʻo le le lelei o le faia o filifiliga e manaʻomia ai nisi suʻesuʻega [179].

Suesuega o tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai le Iunivesite Aoao o Samoa, ua latou maua ni suiga eseese e uiga i le aʻafiaga o auala faigata i nei faaletonu [180]. Mo se faʻataʻitaʻiga, o CSF ​​o le corticotrophin-releasing hormone (CRH) e leʻi eseese i mataupu ma le PG pe a faʻatusatusa atu i pule [89]. O loʻo faʻaalia le siitia o le cortisol i suʻesuʻega tau tupe faʻataʻitaʻitupe e uiga i tagata volenitia na maua mai kasinos ma tagata taʻavale faafitauli e faʻaalia ai le tutusa o le tali i le puleaina [181-183]. O mea faigata na tupu i le amataga o le olaga na aafia ai i le PG e pei ona i ai i le tagofia o fualaau faasaina [177]. Faʻatasi, o nei faʻamatalaga e taʻu mai ai e taua le suʻesuʻeina atili o auala tonu e mafai ai e le faʻafitauli ma le faʻalavelave faʻalautele ona fesoasoani i le pathophyiology a le ICD.

Opioids, Faʻalavelave ma ICD

O le opioids e faʻafaigofie ai ala savali i le VTA i le faʻagaoioia o faʻataʻitaʻi o μ opioid i luga o le internal secondary e mafua ai le hyperpolarization ma le faʻasaina o le GABA i luga o neu muamua (o le dopaminergic output neurons)184]. Ae ui i lea, o le faʻatoaagaina o le k opioid receptors i luga o neu muamua e mafua ai ona faʻasaina saʻo [185]. Talu ai nei na faaalia ai o le activation o le resioid activation (κ vs. μ) e ese mai ai le vavalalata o neo mesolimbic e faalagolago i a latou taulai faʻatatau (Nacc vs. BLA) [186]. O le tumoid system opioid, e ala atu i le μ ma k opioid receptors, o lo o faʻalavelaveina ai le axi HPA, ma fautua mai ai o le tali o le atypical e fesoasoani i vaisu [32]. I le lagolagosua i lenei faʻatusatusaga, o moa e leai se gutu o le faʻataʻitaʻi le mu opioid (OPRM1) 'aua neʻi faʻaalia se faʻataʻitaʻiga o le morphine poʻo se mea e sili ona fiafia i ai [187].

Polymorphisms i OPRM1 e fesoʻotaʻi ma le faʻasesega eseʻese i endorphins (mo se faʻataʻitaʻiga, le tulafono a le A118G e fai ma sui o le senitoni ma le tolu faʻateleina le faʻamalosia ma le faʻafouina o lona fusitini G-faʻapipiʻiina i totonu totonu ole palakalafa [188]). O le eseesega o le A118G e fesoʻotai ma le faalagolago i le opioid [32], ma mataupu ma lenei fesuiaiga ua sili atu ona lelei tali i le naltrexone mo togafitiga o le ava malosi [64, 189]. Haplotypes o le kenepa o le senate o le kappa opioid (OPRK1) ma le faʻalapotopotoga o le faʻalauiloaina o lona muagaga o le ligand precursor, prodynorphin, ua fesoʻotai ma le faʻatuatuaina o le opia ma isi mea ua fai ma vaisu [33].

Taaloga po o amio e fesootaʻi e fesoʻotaʻi ma le maualuga o le toto o le opioid β-endorphin pitoʻoʻo [190]. Tuuina atu a latou masini o faatinoga [191] ma le taua i le togafitiga o le ava malosi ma le faalagolago i vaalele [192], na suʻesuʻeina i le togafitiga o le ICD i le opioid avetaavale. Naltrexone ua faʻaalia le sili atu i le placebo i se suʻesuʻega faʻapitoa o PG [193], ma le nalmefene, o se faifeau o le opioid ua leva ona galue, ua faʻaalia le sili atu i le placebo i totonu o se suʻesuʻega e lua-tauaso, suʻesuʻega faʻalautelega o mataupu ma le PG [194]. Naltrexone ua faʻaalia le aoga i tulaga suʻesuʻeina amioga mataga faʻafeusuaiga [195] ma faʻamatalaga faʻamafaʻailogaina o faʻasalaga tauleʻaleʻa talavou [196]. Ua faailoa mai e Naltrexone le uluai aoga i le faatauina malosi [121]. O nei faʻamatalaga e taʻu mai ai, o auala opioid e taua tele i vailaʻau ma vailaau faʻaleagaina. Aʻo faʻapipiʻiina e le opioids le tele o fesoʻotaʻiga uʻu ma auala e fesoʻotaʻi atu i le atuatuvale, o suʻesuʻega i le lumanaʻi o le a faʻamalamalamaina ai a latou faiga tonu o faatinoga i totonu o ICDs.

Faaiuga ma Taʻiala i le Lumanaʻi

O faʻamatalaga faʻafuaseʻi i luga o le neurobiology o le le mautonu ma le ICD o loʻo fautua mai e tutusa lelei ma vailaau faʻasaina. E ui o le tele o suʻesuʻega na suʻesuʻeina ai le ICD nai lo le faʻaaogaina o vailaau faʻasaina (ma o suʻesuʻega i le tele o suʻesuʻega sa suʻesuʻeina ai le PG), faʻasologa o gaioiga, amioga ma togafitiga e faʻaaogaina ai le tele o polokalama o le neurotransmitters ma le vaʻavaʻai i le faʻavaeina ma le tausia o vaisu amioga. E ui lava i nei faʻaaloalo, e tumau pea feeseeseaiga e faʻatatau i le fofo ma le pathophysiology faavae o ICD patino.

Endophenotypes e tuʻuina atu ai faʻamatalaga i le aano o faʻafitauli ma o ia faʻamatalaga e mafai ona faʻaalia ai faʻaogaina o faʻafitauli. O faʻamatalaga faʻasalalauga e uiga i faʻafitauli o le mafaufau e pei o le atuatuvale ma le valea o loʻo tulaʻi mai [197, 198]. Endophenotypes o "mea maʻaleʻale e le o vaʻaia e le mata e le matalaina" ma e ono avea ma neuropsychological, endocrinological, cognitive, neuroanatomical poʻo mea faʻapitoa i le natura. Endophenotypes faʻamalamalamaina le malamalamaaga o aʻafiaga o le kenera e mafua ai faʻamaʻi pipisi e ala i le tulimataʻi atu i vaega patino o meaola nai lo vaega o faʻataʻitaʻiga o loʻo i ai i le mafaufau faʻapitoa e eseese ituaiga i le natura [198]. I le tele o mea e iloa e uiga i le natura ma le faʻataʻitaʻiina o le ICD, e mafai ona faʻaalia manatu iloga o latou vaega taua. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le le gasegase, eseese o le endocrine tali atu i le atuatuvale, poʻo vaega o ia mea e ono avea ma faʻamatalaga taua mo le PG, isi ICD ma vailaau vailaʻau. O le faʻamalamalamaina o faʻauʻuga e tatau ona fesoasoani e vavalalata i lalo ifo o le faʻafitauli (faʻavae genetically based). O suiga i faʻatulagaga tutusa o le endophenotypic atonu e faamoemoe e ogatasi ma faʻamalologa o faʻamaoniga mo le ICD ma vailaau o vailaʻau. O faʻataʻitaʻiga talafeagai o le falemaʻi e mafai foi ona taʻitaʻia le atinaʻega o meaola manu o nei faʻamaʻi o le a fesoasoani ia i tatou e malamalama ai i le uiga o le ICD ma vailaau o vailaʻau, atiaʻe faʻataʻitaʻiga lelei ma puipuia lelei togafitiga ma togafitiga.

tautinoga

Matou te fia faafetai atu ia Dr. Christopher Pittenger mo lana iloiloga maeʻa ma tali fesoasoani e uiga i lenei tusitusiga. Lagolago mo lenei suʻesuʻega na tuʻuina atu e le NIH tuʻuina atu le T32-MH19961 Clinical Neuroscience Research Training i le Psychiatry (JAB), a le National Institute on Drug Abuse, R01-DA019039 (MNP) ma le R01- DA020908 (MNP), Suesuega Soifua Maloloina a Tamaitai i Yale (MNP), ma le VA VISN1 MIRECC (MNP) ma le REAP (MNP).

Faamatalaga Faʻamatalaga

Le Faʻalauiloa a le Lomitusi: O le PDF lenei o se tusitusiga e leʻi faʻaaogaina lea na taliaina mo le lolomiina. I le avea ai ma se tautua mo o tatou tagata faʻatau, o loʻo tatou saunia lenei uluai kopi o tusitusiga. O le tusitusiga o le a faʻaaogaina le kopiina, faʻavasegaina, ma le toe iloiloga o le faʻamaoniga ao leʻi faʻasalalauina i lona tulaga mulimuli. Faamolemole ia matau i le faagasologa o le gaosiga e mafai ona maua ai mea sese e mafai ona aafia ai le anotusi, ma o tulafono uma e le faatagaina e faatatau i le tusi o talaaga.

mau faasino

1. American Psychiatric Association Committee on Nomenclature ma Fuainumera Faamauina. Faʻamatalaga Faʻaipoipoga ma Fuainumera Faʻamaumauga o Manatu o Mafaufauga. 4. Washington, DC: American Psychiatric Association; 2000.
2. Grant J, Potenza MN. Faʻafitauli faʻaletonu o le faʻalavelave: faʻataʻitaʻiga o falemaʻi ma le faʻaaogaina o vailaʻau. Ann Clin Psychiatry. 2004;16: 27-34. [PubMed]
3. Grant JE, Potenza MN. Ituaiga malosi o tulaga le fiafia-pulea. O falemai falemaʻi o North America. 2006;29(2): 539-51. x. [PMC free article] [PubMed]
4. McElroy SL, Hudson JI, Pope H, Jr, Keck PE, Jr, Aizley HG. Ole maʻi DSM-III-R e leai se isi mea e faʻavasegaina: uiga faʻapitoa ma mafutaga ma isi faʻafitauli o le mafaufau. Am J Psychiatry. 1992;149(3): 318-27. [PubMed]
5. Hollander E, Wong CM. Faʻalavelave mataʻutia ma faʻafefe. J Clin Fomaʻi. 1995;56(Asosi 4): 3-6. talanoaga 53-5. [PubMed]
6. Hollander E, Wong CM. Tigā o le tino o le tino, gaioiga faʻaletonu, ma feusuaiga. J Clin Fomaʻi. 1995;56(Asosi 4): 7-12. talanoaga 13. [PubMed]
7. Grant J, Potenza MN. Ituaiga malosi o le le fiafia i le pulea o lagona. Fomaʻi maʻi ile N Am. i le lomitusi.
8. Blaszczynski A. Faʻasalaga faʻaletupe ma mea mataʻutia-faʻalavelave faʻafuaseʻi. Fomaʻi Rep. 1999;84(1): 107-13. [PubMed]
9. Potenza MN, Steinberg MA, Skudlarski P, Fulbright RK, Lacadie CM, Wilber MK, et al. Talosaga taufefaʻatauaʻiga i petipeti faʻale-aganuʻu: se suʻesuʻega faʻataʻitaʻi faʻamalosia ata. Arch Gen Psychiatry. 2003;60(8): 828-36. [PubMed]
10. Won Kim S, Grant JE. Tausaga o le tagata i le le atoatoa o taaloga tau taaloga ma le le mautonu ma le le mautonu. Suesuega Tomai Faapitoa. 2001;104(3): 205-212. [PubMed]
11. Petry NM. Faʻafitauli o le mafaufau i le faafitauli o taaloga taʻavale ma le leai o se faafitauli i mea taufaʻataʻata. American Journal on Addictions. 2000;9(2): 163-171. [PubMed]
12. Cavedini P, Riboldi G, Keller R, Annucci A, Bellodi L. Frontal faʻalavelave lobe i le gasegase o tagata gasegase faʻaleaga. Biological Psychiatry. 2002;51(4): 334-341. [PubMed]
13. Potenza M. E tatau ona i ai ni Faʻafitauli Faʻasagaga e aofia ai Tulaga e le o ni mea e aʻafia ai? Togafitiga. 2006;101(faʻapipiʻi 1): 142-51. [PubMed]
14. Shaffer HJ. Tagata faʻasaga ese: o se faitioga mataʻutia o gaioiga faʻaletonu ma vaisu. Togafitiga. 1999;94(10): 1445-8. [PubMed]
15. Holden C. 'Behavioral' vaisu: o iai? Saienisi. 2001;294(5544): 980-2. [PubMed]
16. Grant JE, Brewer JA, Potenza MN. Le neurobiology o vailaau ma vaisu amioga. CNS spectrums. 2006;11(12): 924-30. [PubMed]
17. Kalivas PW, Volkow ND. O le faavae o le tagofia o mea ua fai ma vaisu: o se togafitiga o le faaosofia ma le filifiliga. Am J Psychiatry. 2005;162(8): 1403-13. [PubMed]
18. Volkow ND, Fowler JS, Wang GJ. O le tagata faiʻai ua fai ma vaisu e tilotilo i le malamalama o suʻesuʻega ata: gaioiga o faiʻai ma togafitiga togafitiga. Neuropharmacology. 2004;47(Asosi 1): 3-13. [PubMed]
19. Everitt BJ, Robbins TW. Auala faʻavaomalo o le faʻamalosia mo le tagofiaina o vailaau faʻasaina: mai gaioiga i masaniga faʻamalosi. Nat Neurosci. 2005;8(11): 1481-1489. [PubMed]
20. Matini-Soelch C, Linthicum J, Ernst M. Tuutuuga talafeagai: Noataga faavae ma aafiaga mo togafitiga o le mafaufau. Neuroscience ma le biobehavioral iloiloga. 2007;31(3): 426-40. [PMC free article] [PubMed]
21. Everitt BJ, Cardinal RN, Parkinson JA, Robbins TW. Agalelei talafeagai: aʻafiaga o amygdala-faʻalagolago i le faʻaaogaina o lagona faʻalagona. Annals o le New Academy of Sciences. 2003;985: 233-50. [PubMed]
22. Parkinson JA, Cardinal RN, Everitt BJ. Faiga faʻapitoa faʻapitoa faʻapitoa faʻapitoa faʻapitoa e faʻaogaina ai le faʻaogaina. Alualu i luma i suʻesuʻega faiʻai. 2000;126: 263-85. [PubMed]
23. Chambers R, Taylor JR, Potenza MN. Le neurocircuit atinae o le uunaʻiga i le talavou: O se vaitaimi taua o le faʻafitauli o mea ua fai ma vaisu. Am J Psychiatry. 2003;160: 1041-1052. [PMC free article] [PubMed]
24. Swanson LW. Taʻiala i le Cerebral hemisphere tulafono faʻamalosia. Suesuega ole fatu. 2000;886(12): 113-164. [PubMed]
25. Mirenowicz J, Schultz W. Taua o le le mautonu mo tali taui i le pramine dopamine neurons. Journal of neurophysiology. 1994;72(2): 1024-7. [PubMed]
26. Schultz W. Faʻasologa o taleni ma le neurophysiology o le taui. Iloiloga faaletausaga o le mafaufau. 2006;57: 87-115. [PubMed]
27. Christoph GR, Leonzio RJ, Wilcox KS. O le faʻamalosiina o le lalaga i fafo e faʻalavelaveina ai ni neurons o loʻo i ai le dopamine i le vaega tele o le rat. Le Journal of neuroscience. 1986;6(3): 613-9. [PubMed]
28. Ullsperger M, von Cramon DY. Vaʻaia le siakiina e faʻaaoga ai le tali atu i fafo: matafaioi patino o le fale masani, o le tau o le taui, ma le viliina o le taavale afi na faʻaalia mai e le faʻataʻitaʻiga o le faʻaleleia o le magnetic resonance imaging. Le Journal of neuroscience. 2003;23(10): 4308-14. [PubMed]
29. Yin HH, Knowlton BJ. O le matafaioi o le basal ganglia i le faʻavaeina o amioga. Natura iloiloga. 2006;7(6): 464-76. [PubMed]
30. Baler RD, Volkow ND. Fomaʻi vailaʻau: o le neurobiology o le faʻaleagaina o le pulea o le tagata lava ia. Trends in Mentalcular Medicine. 2006;12(12): 559-566. [PubMed]
31. Lobo DS, Kennedy JL. O genetics o taaloga eseese tau tupe ma amioga ua fai ma vaisu. CNS spectrums. 2006;11(12): 931-9. [PubMed]
32. Kreek MJ, Nielsen DA, Butelman ER, LaForge KS. O aʻafiaga faʻapitoa i luga o le le gasegase, lamatiaina o le ave, faʻamalosia o le vaivai ma le faʻafitauli i le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu. Natura o le natura. 2005;8(11): 1450-7. [PubMed]
33. Kreek MJ, Bart G, Lilly C, LaForge KS, Nielsen DA. Pharmacogenetics ma genetic molecular genes o le opiate ma cocaine vaisu ma a latou togafitiga. Faʻataʻitaʻiga faʻamaloilo. 2005;57(1): 1-26. [PubMed]
34. Eisen SA, Lin N, Lyons MJ, Scherrer JF, Griffith K, Moni WR, et al. Aafiaga a aiga i amioga tau taaloga: o se auiliiliga o le lua o le twin 3359. Togafitiga. 1998;93(9): 1375-84. [PubMed]
35. Tsuang MT, Lyons MJ, Eisen SA, Goldberg J, Moni Moni, Lin N, et al. O aʻafiaga faʻapitoa i le DSM-III-R faʻaaoga sese o fualaau faasaina ma le faʻalagolago: o se suʻesuʻega o le 3,372 Twin paipa. Am J Med Genet. 1996;67(5): 473-7. [PubMed]
36. Slutske WS, Eisen S, Moni WR, Lyons MJ, Goldberg J, Tsuang M. Masalo masani gasegase mo gaioiga le fiafia ma le ava malosi o le faalagolago i alii. Arch Gen Psychiatry. 2000;57(7): 666-73. [PubMed]
37. Slutske WS, Eisen S, Xian H, Moni WR, Lyons MJ, Goldberg J, et al. Se suʻesuʻega masaga o le fegalegaleaiga i le va o le faʻatautaia o taaloga tau tupe ma le faʻaleagaina o le amio. Tusi talaaga o mafaufauga faʻapitoa. 2001;110(2): 297-308. [PubMed]
38. Evenden JL. Eseesega o le le mautonu. Psychopharmacology. 1999;146(4): 348-61. [PubMed]
39. Whiteside SP, Lynam DR. O le Lima Factor Model ma le le mautonu: Faaaogaina o se faʻavae faʻavae o le tagata e malamalama ai i le le mautonu. Faʻatasi ma Eseesega Taitoatasi. 2001;30(4): 669-689.
40. Patton JH, Stanford MS, Barratt ES. Faʻavae factor o le fua ole malosi ole Barratt. Tala o le falemaʻi mafaufau. 1995;51(6): 768-74. [PubMed]
41. Eysenck SB, Eysenck HJ. Faʻaleagaina ma le faʻamalosi: o latou tulaga i se tulaga tele o faʻamatalaga o tagata. Lipoti faʻafomaʻi. 1978;43(3 Pt 2): 1247-55. [PubMed]
42. Moeller FG, Barratt ES, Dougherty DM, Schmitz JM, Swann AC. Vaega o mafaufauga o le le mautonu. Am J Psychiatry. 2001;158(11): 1783-93. [PubMed]
43. Cardinal RN, Winstanley CA, Robbins TW, Everitt BJ. Auala faʻapitoa i le corticostriatal ma faʻatuai ai le faʻamalosia. Annals o le New Academy of Sciences. 2004;1021: 33-50. [PubMed]
44. Sagvolden T, Satini JA. Faʻaletonu le mafaufau / hyperactivity faʻaletonu – mai le faiʻai faiʻai amioga. Suesuega faiʻai o le faiva. 1998;94(1): 1-10. [PubMed]
45. Volkow ND, Fowler JS, Wang GJ, Hitzemann R, Logan J, Schlyer DJ, et al. O le faʻaitiitia o le dopamine D2 o le mauaina o le talipupuni e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le metabolism i le faʻasaina o le koko. 2. Vol. 14. Synapse; Niu Ioka, NY: 1993. pp. 169-77.
46. Volkow ND, Wang GJ, Fowler JS, Thanos PP, Logan J, Gatley SJ, et al. Faʻamatalaga a le Brain DA D2 e faʻamalosia ai aʻafiaga o mea e faaosofia ai tagata: suʻesuʻeina o talosaga. 2. Vol. 46. Synapse; Niu Ioka, NY: 2002. pp. 79-82.
47. Dalley JW, Fryer TD, Brichard L, Robinson ESJ, Theobald DEH, Laane K, et al. Nucleus Accumbens D2 / 3 Receptors Faʻasologa o le le mautonu ma le faʻamalosia o Cocaine. Saienisi. 2007;315(5816): 1267-1270. [PMC free article] [PubMed]
48. Nader MA, Morgan D, Gage HD, Nader SH, Calhoun TL, Buchheimer N, et al. PET faʻataʻitaʻiga o le numera o le senate o le dopamine D2 i le taimi o le pulega o le cocaine masani ile manuki. Nat Neurosci. 2006;9(8): 1050-1056. [PubMed]
49. DeCaria C, Begaz T, Hollander E. Serotonergic ma noradrenergic i totonu o taaloga faʻaletonu. CNS Spectrums. 1998;3(6): 38-47.
50. Bergh C, Eklund T, Sodersten P, Nordin C. Faʻaaogaina le dopamine i le gaioiga faʻaletonu. Mafaufauga Psychol. 1997;27(2): 473-5. [PubMed]
51. Nordin C, E T. Suʻe CSF 5-HIAA tuʻufaʻatasiga i le faʻamaonia o tama taaalo tama. CNS Spectrums. 1999;4(12): 25-33. [PubMed]
52. Sulzer D, Sonders MS, Poulsen NW, Galli A. Faʻatulagaga o le neurotransmitter faʻamalolo e amphetamines: O se toe iloiloga. Alualu i luma i le Neurobiology. 2005;75(6): 406-433. [PubMed]
53. Zack M, Poulos CX. Ametampamine faaosofiaga muamua i taaloga taʻalo ma petipeti e fesoʻotaʻi vavalalata i vaʻavaʻavale faafitauli. Neuropsychopharmacology. 2004;29(1): 195-207. [PubMed]
54. Shalev U, Grimm JW, Shaham Y. Neurobiology o le toe foʻi i Heroin ma Cocaine Sailia: O se Toe Iloiloga. Pharmacol Rev. 2002;54(1): 1-42. [PubMed]
55. Loba P, Stewart SH, Klein RM, Blackburn JR. Faʻailogaina o foliga o taʻaloga ata tifaga (VLT) faʻataʻitaʻiga: aʻafiaga i tagata e le faʻaleagaina ma e le o ni mea faʻapitoa. J Gambl Stud. 2001;17(4): 297-320. [PubMed]
56. Weintraub D, Potenza MN. Le faʻalavelave faʻafitauli i le maʻi o Parkinson. Lipoti o le neurology ma neuroscience o loʻo iai nei. 2006;6(4): 302-6. [PubMed]
57. Kurlan R. Faʻateʻaina amioga masani i le maʻi o Parkinson. Feeseeseaiga i le Mafaufau. 2004;19(4): 433-7. [PubMed]
58. Avetaavale-Dunckley E, Samanta J, Stacy M. Taaloga faʻapitoa faʻatasi ma le dopamine agonist therapy i le maʻi o Parkinson. Neurology. 2003;61(3): 422-423. [PubMed]
59. Dodd ML, Klos KJ, Bower JH, Geda YE, Josephs KA, Ahlskog JE. Taaloga le faʻaleagaina na faia e fomaʻi ua faʻaaoga e togafitia ai Parkinson Disease. Arch Neurol. 2005;62(9): 1377-1381. [PubMed]
60. Szarfman A, Doraiswamy PM, Tonning JM, Levine JG. Faʻatasi i le va o le faʻataʻitaʻiina o fefaʻatauaiga ma le Parkinsonian Therapy e pei ona maua i le Faʻamatalaga Faʻamatalaga Faʻamatalaga Mea Taumafa ma Mea Taumafa. Arch Neurol. 2006;63(2): 299A-300. [PubMed]
61. Weintraub D, Siderowf AD, Potenza MN, Goveas J, Morales KH, Duda JE, et al. Faʻaaogaina o le agonist o le dopamine faʻatasi ai ma le faʻalavelave faʻalogo i le maʻi o Parkinson. Faamaumauga o le talatala. 2006;63(7): 969-73. [PMC free article] [PubMed]
62. Voon V, Hassan K, Zurowski M, Duff-Canning S, de Souza M, Fox S, et al. O le a iai le faʻalavelave faʻapitoa i petipeti ma vailaau faʻamaʻi i le maʻi Parkinson. Neurology. 2006;66(11): 1750-2. [PubMed]
63. Haile CN, Kosten TR, Kosten TA. Genetics o le dopamine ma lona saofaga i vaisu cocaine. Faʻaleagaga o le amio. 2007;37(1): 119-45. [PubMed]
64. Kreek MJ, Nielsen DA, LaForge KS. Kenera e aʻafia i mea ua fai ma vaisu: o le ava, opiate, ma le togaina o mea ua fai ma vaisu. Neuromolecular medicine. 2004;5(1): 85-108. [PubMed]
65. Swanson JM, Kinsbourne M, Nigg J, Lanphear B, Stefanatos GA, Volkow N, et al. Faʻavae suʻesuʻega o le faʻafitauli-le atoatoa / faʻafitauli o le vaʻaia: mafaufau faʻataʻitaʻi, mole mole kenera ma mea tau le siosiomaga ma le mafaufau o le dopamine. Neuropsychology review. 2007;17(1): 39-59. [PubMed]
66. Perez de Castro I, Ibanez A, Torres P, Saiz-Ruiz J, Fernandez-Piqueras J. Genetic fegalegaleaiga suʻesuʻega i le va o taaloga faitupe e le masani ai ma le DNA polymorphism i le gene generator D4. Pharmacogenetics. 1997;7(5): 345-8. [PubMed]
67. Comings DE, Gonzalez N, Wu S, Gade R, Muhleman D, Saucier G, et al. Suesuega o le 48 bp toe faʻaalia le polymorphism o le gene DRD4 i amioga le faʻamalosi, faʻamalosi, mausa: Tourette syndrome, ADHD, gaioiga faʻaletonu, ma le faʻaaogaina o vailaʻau. Am J Med Genet. 1999;88(4): 358-68. [PubMed]
68. Blum K, Sheridan PJ, Wood RC, Braverman ER, Chen TJ, Comings DE. Dopamine D2 gene responsive genes: faʻasalalauga ma fesoʻotaiga faʻataʻitaʻiga i amioga le faʻatiga-faʻafefete-faʻamalosi. Pharmacogenetics. 1995;5(3): 121-41. [PubMed]
69. Comings DE, Rosenthal RJ, Lesieur HR, Rugle LJ, Muhleman D, Chiu C, et al. O se suʻesuʻega o le gene o le receptor dopamine D2 i gaioiga faʻaletonu. Pharmacogenetics. 1996;6(3): 223-34. [PubMed]
70. Gelernter J, Kranzler H, Coccaro E, Siever L, New A, Mulgrew CL. D4 dopamine-receptor (DRD4) faʻataʻitaʻiga ma sailiili fou e faʻatatau i mea-faalagolago, amio-maʻi, ma mataupu e pulea. Am J Hum Genet. 1997;61(5): 1144-52. [PMC free article] [PubMed]
71. Sofuoglu M, Kosten TR. Faiga faʻapolofesa faʻapolofesa i le tau faasagatau i vaisu cocaine. Faʻamatalaga faʻapitoa i fualaau faʻamaʻi. 2006;11(1): 91-8. [PubMed]
72. Gonzalez G, Desai R, Sofuoglu M, Poling J, Oliveto A, Gonsai K, et al. Malosiaga o le falemaʻi ma le tiagabine mo le faʻaitiitia o le faʻaaogaina o le cocaine i totonu o tagata gasegase e faalagolago i le metabone e togafitia. Tausiga o vailaʻau ma ava malosi. 2007;87(1): 1-9. [PubMed]
73. Kaufman KR, Kugler SL, Sachdeo RC. Tiagabine i le puleaina o le Postilephalitic Epilepsy ma le Puleaina o le Lelei. Epilepsy & Amioga. 2002;3(2): 190-194. [PubMed]
74. McFarland K, Lapish CC, Kalivas PW. O le muaʻi faʻatagaina o le faʻamaʻaloga i totonu o le tumutumu o le nucleus accumbens e faʻatautaia ai le faʻaleleia o le cocaine i le toe faʻaleleia o amioga faʻatau fualaau. Le Journal of neuroscience. 2003;23(8): 3531-7. [PubMed]
75. Baker DA, Xi ZX, Shen H, Swanson CJ, Kalivas PW. O le amataga ma le galuega o le neuronal o le vivo valencynaptic glutamate. Le Journal of neuroscience. 2002;22(20): 9134-41. [PubMed]
76. Hu G, Duffy P, Swanson C, Ghasemzadeh MB, Kalivas PW. O le faʻatonutonuina o le dopamine e faʻaaogāina i le masini talututoto. O Le Journal of Pharmacology and experimental therapeutics. 1999;289(1): 412-6. [PubMed]
77. Larowe SD, Mardikian P, Malcolm R, Myrick H, Kalivas P, McFarland K, et al. Saogalēmū ma le gafatia o le N-acetylcysteine ​​i tagata taʻitoʻatasi e faalagolago i le koko. Am J Pule. 2006 Jan-Feb;15(1): 105-10. [PMC free article] [PubMed]
78. Grant JE, Kim SW, Odlaug BL. N-Acetyl Cysteine, o se Glutamate-Modulating Agent, i le Togafitiga o Taaloga Faʻataʻitaʻi: O se Suesuega Pilot. 2007 [PubMed]
79. Poulos CX, Parker JL, Le AD. Dexfenfluramine ma le 8-OH-DPAT faʻafaigofie le faʻamalositino i se faʻatulagaga faʻatuai-o-taui: faʻafitauli mo se fetusiaiga ma le taumafa ava malosi. 1996;7(4): 395-399. [PubMed]
80. Mobini S, Chiang TJ, Al-Ruwaitea AS, Ho MY, Bradshaw CM, Szabadi E. Aafiaga o le tumutumu o 5-hydroxytryptamine i luga ole filifiliga ole-vaeluaga: se iloiloga faʻatusatusa. Psychopharmacology. 2000;149(3): 313-8. [PubMed]
81. Bizot J, Le Bihan C, Puech AJ, Hamon M, Thiebot M. Serotonin ma le faapalepale e tolopo le taui i tama. Psychopharmacology. 1999;146(4): 400-12. [PubMed]
82. Evenden JL, Ryan CN. Le vailaʻau faʻasolosolo o amioga le mautonu i tama: o aʻafiaga o fualaau oona i le tali tali ma suiga eseese o le faʻamalosia. Psychopharmacology. 1996;128(2): 161-70. [PubMed]
83. Brunner D, Hen R. Malamalamaaga i le neurobiology o amioga le mautonu mai le maile o le kuki tuusao mai le serotonin receptor. Annals o le New Academy of Sciences. 1997;836: 81-105. [PubMed]
84. Crean J, Richards JB, de Wit H. Aafiaga o le faʻataʻitaʻiga o tryptophan i luga o amioga mataga i alii e iai poʻo leai foi se talafaasolopito o aiga o le ava malosi. Suesuega faiʻai o le faiva. 2002;136(2): 349-57. [PubMed]
85. Walderhaug E, Lun H H, Nordvik JE, Landro NI, Refsum H, Magnusson A. O le tosoina o le serotonin e ala i le televave o tryptophan depletion e faateleina ai le le mautonu i tagata masani. Psychopharmacology. 2002;164(4): 385-91. [PubMed]
86. Linnoila M, Virkkunen M, Fuafua M, Nuutila A, Rimon R, Goodwin FK. O le faʻaitiitia o le faʻaogaina o le gaosiga o le 5-hydroxyindoleacetic acid e faʻaeseese mai ai le le mautonu mai amioga le faʻaleagaina. Soifua Sci. 1983;33(26): 2609-14. [PubMed]
87. Coccaro EF, Siever LJ, Klar HM, Maurer G, Cochrane K, Cooper TB, et al. Suesuega serotonergic i tagata gasegase e afaina ma faaletonu uiga. Faʻasaʻoina ma le faʻamalosi ma le faʻamalosi amioga. Arch Gen Psychiatry. 1989;46(7): 587-99. [PubMed]
88. Mehlman PT, Higley JD, Faucher I, Lilly AA, Taub DM, Vickers J, et al. Low CSF 5-HIAA concentrations ma osofaiga matuia ma le faʻavaivaia o le faʻaosofia o le manaʻoga i mea e le masani ai. O le tusitala a le American journal of psychiatry. 1994;151(10): 1485-91. [PubMed]
89. Roy A, Adinoff B, Roehrich L, Lamparski D, Custer R, Lorenz V, et al. Taaloga faʻaletonu. Se suʻesuʻega o le mafaufau. Arch Gen Psychiatry. 1988;45(4): 369-73. [PubMed]
90. Roy A, De Jong J, Linnoila M. Faaopoopoga i tagata taaalo e le masani ai. Faʻasaʻo ma faʻamaufaʻailoga o galuega noradrenergic. Arch Gen Psychiatry. 1989;46(8): 679-81. [PubMed]
91. Kennett GA, Curzon G. E faʻamaonia e manaʻomia e le MCPP ma le TFMPP le faʻapopopoina ole 5-HT1C ma le 5-HT1B; Ole faʻapopopoleina e le RU 24969 naʻo le mea e manaʻomia ai senituri 5-HT1B. Psychopharmacology (Berl) 1988;96(1): 93-100. [PubMed]
92. Pallanti S, Bernardi S, Quercioli L, DeCaria C, Hollander E. Serotonin le afaina i tagata taaalo e le masani ai: faateleina le tali o le prolactin i le tautala m-CPP agai i le placebo. CNS spectrums. 2006;11(12): 956-64. [PubMed]
93. Moss HB, Yao JK, Panzak GL. Faʻafoʻiina o le serotonergic ma amioga i le amio le faʻaleagaina o tagata ma le faʻaaogaina o vailaʻau. Biol Psychiatry. 1990;28(4): 325-38. [PubMed]
94. Hollander E, De Caria C, Stein D, Simeona D, Cohen L, Hwang M, et al. Faʻaaloalo i le m-CPP. Biol Psychiatry. 1994;35(6): 426-7. [PubMed]
95. Faʻatauga-Branchey L, Branchey M, Fergeson P, Hudson J, McKernin C. O le suʻega tolu-chlorophenylpiperazine faʻataʻitaʻiga i vaisu cocaine: tali faʻafofo ma mafaufau. Biological psychiatry. 1997;41(11): 1071-86. [PubMed]
96. Benkelfat C, Murphy DL, Hill JL, Siaosi DT, Nutt D, Linnoila M. Ethanollike meatotino o le serotonergic partial agonist m-chlorophenylpiperazine i le gasegase pia. Arch Gen Psychiatry. 1991;48(4): 383. [PubMed]
97. Nielsen DA, Virkkunen M, Lappalainen J, Eggert M, Brown GL, Long JC, et al. Se faʻataʻitaʻiga o le generator hydroxylase o le tryptophan mo le suicidality and alcohol. Faletusi o le soifua maloloina lautele. 1998;55(7): 593-602. [PubMed]
98. Lesch KP, Bengel D, Heils A, Sabol SZ, Greenberg BD, et al. Faʻalapotopotoga o uiga faʻalavelave popole ma se polymorphism i le serotonin transporter gene regulatory region. Saienisi. 1996;274(5292): 1527-31. [PubMed]
99. Lesch KP, Gutknecht L. Pharmacogenetics o le serotonin transporter. Alualu i luma i le Neuro-Psychopharmacology and Biological Psychiatry. 2005;29(6): 1062-1073. [PubMed]
100. Hariri AR, Matay VS, Tessitore A, Kolachana B, Fera F, Goldman D, et al. Serotonin feaveaʻi faʻasologa o gaioiga ma le tali a le tagata amygdala. Saienisi. 2002;297(5580): 400-3. [PubMed]
101. Sui komiti PG, Wainwright NWJ, Willis-Owen SAG, Luben R, Aso NE, Flint J. Social Social, le Serotonin Transporter (5-HTTLPR) Polymorphism ma le Maʻi Tele o le Faʻafitauli. Biological Psychiatry. 2006;59(3): 224-229. [PubMed]
102. Caspi A, Sugden K, Moffitt TE, Taylor A, Craig IW, Harrington H, et al. Aafiaga o le olaga i le atuatuvale: faʻaogaina e se polymorphism i le gene generator 5-HTT. Saienisi. 2003;301(5631): 386-389. [PubMed]
103. Iakopo CP, Strobel A, Hohenberger K, Ringel T, Gutknecht L, Reif A, et al. Faʻatasi i le va o suiga eseese o le gaioiga o le gataifale o le serotonin ma le neuroticism i faʻalavelave faʻalavelave faʻaleagaina o tagata C. O le tusitala a le American journal of psychiatry. 2004;161(3): 569-72. [PubMed]
104. Willis-Owen SA, Turri MG, Matafo MR, Komiti PG, Wainwright NW, Brixey RD, et al. O le serotonin transporter le umi o le polymorphism, neuroticism, ma le atuatuvale: o se iloiloga atoatoa o le fegalegaleaiga. Biological psychiatry. 2005;58(6): 451-6. [PubMed]
105. Middeldorp CM, de Geus EJ, Beem AL, Lakenberg N, Hottenga JJ, Slagboom PE, et al. Faʻamatalaga a le Asosi a le Aiga i le va o le Serotonin Transporter Gene Polymorphism (5-HTTLPR) ma le Neuroticism, Tigā ma le Faʻavaivai. Faʻaleagaga o le amio. 2007;37(2): 294-301. [PubMed]
106. Paz de Castro I, Ibanez A, Saiz-Ruiz J, Fernandez-Piqueras J. Genetic sao i gaioiga e le masani ai: mafai ona fegalegaleaiga i le va o le DNA polymorphism i le serotonin transporter gene (5-HTT) ma aafia ai alii. Pharmacogenetics. 1999 Jun;9(3): 397-400. [PubMed]
107. Paz de Castro I, Ibanez A, Saiz-Ruiz J, Fernandez-Piqueras J. Faʻatasiga lelei faʻatasi i le va o taaloga faʻapitoa ma taaloga DNA polymorphisms i MAO-A ma 5-HT genes. Mol Psychiatry. 2002;7(9): 927-8. [PubMed]
108. Devor EJ, Magee HJ, Dill-Devor RM, Gabel J, Black DW. Serotonin transporter gene (5-HTT) polymorphisms ma le faʻatau faʻatau. Amerika talafaamaumau o togafitiga faafomaʻi. 1999;88(2): 123-5. [PubMed]
109. Hemmings SM, Kinnear CJ, Lochner C, Seedat S, Corfield VA, Moolman-Smook JC, et al. Genetic e faʻafesoʻotaʻi i le trichotillomania – O se suʻesuʻega a le asosi e faʻatautaia mataupu i le itu i saute o Aferika Caucasian. O le talafaamaumau a Isaraelu o le mafaufau ma mataupu tau faasaienisi. 2006;43(2): 93-101. [PubMed]
110. Kamupene JA, Grant JE, Potenza MN. Le Togafitiga o Taaloga Faʻataʻitaʻi. Faʻafitauli Faʻafeusuaiga ma a latou Togafitiga. i le lomitusi.
111. Grant JE, Odlaug BL, Potenza MN. Faafeiloaʻi i le Hairpluing? E faʻapefea ona faʻaalia e se isi Suʻega o Trichotillomania le Faʻaleleia o Togafitiga. Harv Rev Psychiatry. I le Press Press. [PubMed]
112. Mick TM, Hollander E. Tausiga-amioga faatausuai mataga. CNS spectrums. 2006;11(12): 944-55. [PubMed]
113. Liu T, Potenza MN. Faʻafitauli Faʻaoga Initaneti - Aʻafiaga Faʻafitauli. CNS Spectr. I le Press Press. [PubMed]
114. Holland Hall, DeCaria CM, Finkell JN, Begaz T, Wong CM, Cartwright C. O se faʻataʻitaʻiga lua-blind fluvoxamine / placebo crossover trial i le vaʻaiga tau taaloga. Biol Psychiatry. 2000;47(9): 813-7. [PubMed]
115. Kim SW, Grant JE, Adson DE, Shin YC, Zaninelli R. Suesuega e lua-blindbo-suʻesuʻeina le aoga ma le saogalemu o le paroxetine i le togafitia o taaloga faʻaletupe. J Clin Fomaʻi. 2002;63(6): 501-7. [PubMed]
116. Grant JE, Kim SW, Potenza MN, Blanco C, Ibanez A, Stevens L, et al. Paroxetine togafitiga o gaioiga faʻapitoa: o le tele-center faʻataʻitaʻiina le faamasinoga. Int Clin Psychopharmacol. 2003;18(4): 243-9. [PubMed]
117. Blanco C, Petkova E, Ibanez A, Saiz-Ruiz J. O se pailate suʻesuʻega i le placebo e pulea le fluvoxamine mo gaioiga faʻaletonu. Ann Clin Psychiatry. 2002;14(1): 9-15. [PubMed]
118. Wainberg ML, Muench F, Morgenstern J, Hollander E, Irwin TW, Parsons JT, et al. Se suʻesuʻega faalua-tauaso o le citalopram versus placebo i le togafitiga o amioga feusuaʻiga faatausala i alii ma tamaʻitaʻi. Le Journal of clinical psychiatry. 2006;67(12): 1968-73. [PubMed]
119. Black DW, Gabel J, Hansen J, Schlosser S. O se faʻatusatusaga e lua-tauaso o le fluvoxamine ma le placebo i le togafitiga o le faʻamalosi o le faʻatau. Annals o le falemaʻi mafaufau. 2000;12(4): 205-11. [PubMed]
120. Ninan PT, McElroy SL, Kane CP, Knight BT, Casuto LS, Rose SE, et al. Suesuega i luga o le placebo i le fluvoxamine i le togafitiga o tagata gasegase ma le faatauina malosi. Journal of Clinical psychopharmacology. 2000;20(3): 362-6. [PubMed]
121. Bullock K, Koran L. Psychopharmacology o le faʻatau faʻatau. Fualaau o aso nei (Barcelona, ​​Sepania. 2003;39(9): 695-700. [PubMed]
122. Grant JE, Potenza MN. Escitalopram Togafitiga o Taaloga Faʻataʻitaʻi Faʻatasi ma le Faʻanatura Faʻatasi: O se suʻesuʻega vaʻavaʻalalalalalalalala ma le faʻailoga e lua-matala. Int Clin Psychopharmacol. 2006;21: 203-9. [PubMed]
123. Goudriaan AE, Oosterlaan J, de Beurs E, van den Brink W. Neurocognitive galue i gaioiga faʻaleagaina: o se faʻatusatusaga ma le faʻalagolago i le ava, Tourette syndrome ma faʻaoga masani. Togafitiga (Abingdon, Egelani) 2006;101(4): 534-47. [PubMed]
124. Daw ND, O'Doherty JP, Dayan P, Seymour B, Dolan RJ. Faʻaoga faʻapipiʻi mo filifiliga suʻesuʻe i tagata. Natura. 2006;441(7095): 876-9. [PMC free article] [PubMed]
125. O O'Doherty J, Kringelbach ML, Rolls ET, Hornak J, Andrews C. Faʻaaogaina faʻasalaga ma faʻasalaga i totonu o le cortex orbitofrontal cortex. Natura o le natura. 2001;4(1): 95-102. [PubMed]
126. O le Stalnaker TA, Franz TM, Singh T, Schoenbaum G. Solitulafono a amygdala o le a faʻaaogaina ai le faʻafitauli o le toe faʻaaogaina o le tino. Neuron. 2007;54(1): 51-8. [PubMed]
127. Bechara A. Faia o le faia o faaiuga, puleaina o le manava ma le leiloa o le malosi e tetee ai fualaau faasaina: o se vaaiga le neurocognitive. Nat Neurosci. 2005;8(11): 1458-63. [PubMed]
128. Gottfried JA, O'Doherty J, Dolan RJ. Faʻapipiʻiina o tau aogā faʻamuamua i le tagata amygdala ma le cortex orbitofrontal. Saienisi (New York, NY. 2003;301(5636): 1104-7. [PubMed]
129. Tanaka SC, Doya K, Okada G, Ueda K, Okamoto Y, Yamawaki S. O le talitonuga o taui vave ma le lumanai e ese mai le tauvaga o gaogalia cortico-basal. Natura o le natura. 2004;7(8): 887-93. [PubMed]
130. Bechara A. Risky pisinisi: lagona, filifiliga, ma vaisu. J Gambl Stud. 2003;19(1): 23-51. [PubMed]
131. Mulimuli A, Damasio AR, Damasio H, Anderson SW. Le maitauina o taunuuga i le lumanaʻi pe a maeʻa ona faʻaleagaina le gafa muamua o le tagata. Cognition. 1994;50(13): 7-15. [PubMed]
132. Berea A, Damasio H. Filifiliga-ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu (vaega I): le faʻamalosia o le faʻaaogaina o faʻamatalaga otooto i mea e faalagolago i ai tagata taitoatasi pe a mafaufau loloto i filifiliga ma taunuuga le lelei o le lumanai. Neuropsychologia. 2002;40(10): 1675-89. [PubMed]
133. Grant S, Contoreggi C, Lonetona ED. O faʻataʻitaʻiga o vailaʻau e faʻaalia ai le le lelei o le faatinoga i se suʻega suʻesuʻe suʻesuʻega o le faia o faʻaiuga. Neuropsychologia. 2000;38(8): 1180-7. [PubMed]
134. Lonetona ED, Ernst M, Grant S, Bonson K, Weinstein A. Faʻailoga faʻapitoa poʻo le faʻaaoga sese o fualaau faasaina: ata faʻatino. Cereb Cortex. 2000;10(3): 334-42. [PubMed]
135. Adinoff B, Devous MD, Sr, Cooper DB, Best SE, Chandler P, Harris T, et al. Toe faʻafoʻiina o gaioiga faʻapitoa o le toto ma gaioiga galuega faʻatinoina i mataupu o cocaine ma faʻalagolago i mataupu faʻatusatusa. Am J Psychiatry. 2003;160(10): 1892-4. [PubMed]
136. Tucker KA, Potenza MN, Beauvais JE, Browndyke JN, Gottschalk PC, Kosten TR. Faʻasalaga faʻaleagaga ma le faia o faʻaiuga i le cocaine faalagolago. Biol Psychiatry. 2004;56(7): 527-30. [PubMed]
137. Tanabe J, Thompson L, Claus E, Dalwani M, Hutchison K, Banich MT. O le faʻataʻitaʻiga muamua o le gasegase e faʻaitiitia i le vaʻaiga tau tupe ma le faʻaogaina o tagata i le taimi o le faia o filifiliga. 2007 [PubMed]
138. Petry NM. O tagata taaalo e le lelei, ma e aunoa ma se mea e faʻaaogaina faʻalavelave, tau faʻaitiitia le tau faatuai i tau maualuga. J Abnorm Psychol. 2001;110(3): 482-7. [PubMed]
139. Potenza MN, Leung HC, Blumberg HP, Peterson BS, Fulbright RK, Lacadie CM, et al. O se suʻesuʻega galuega a le IRRI i galuega faʻapitoa o le faʻataunuʻuina o le gaioiga o tagata taʻavale. Am J Psychiatry. 2003;160(11): 1990-4. [PubMed]
140. Reuter J, Raedler T, Rose M, Hand I, Glascher J, Buchel C. Ole pili petipasi e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le faʻaaogaina o le polokalama o le taui o le mesolimbic. Natura Neuroscience. 2005;8(2): 147-148. [PubMed]
141. Rogers RD, Everitt BJ, Baldacchino A, Blackshaw AJ, Swainson R, Wynne K, et al. E le mafai ona faʻaitiitia tupe maua i le faia o faaiuga i le faia o faaiuga a le amphetamine e masani ai, tagata faʻatauvalea, tagata gasegase ma le faʻaaogaina o le tino, faʻamaonia mo le monoaminergic mechanisms. Neuropsychopharmacology. 1999;20(4): 322-39. [PubMed]
142. Goldstein RZ, Tomasi D, Rajaram S, Cottone LA, Zhang L, Maloney T, et al. Matafaioi o le tui o le tua ma le medial orbitofrontal cortex i le faʻaaogaina o fualaau faasaina i mea e fai ma vaisu cocaine. Neuroscience. 2007;144(4): 1153-9. [PMC free article] [PubMed]
143. Rainnie DG, Asprodini EK, Shinnick-Gallagher P. Faʻamasalaga i le amygdala le aoga. Journal of neurophysiology. 1991;66(3): 986-98. [PubMed]
144. Rainnie DG, Asprodini EK, Shinnick-Gallagher P. Faʻafeiloaʻiga i le amygdala mataʻutia. Journal of neurophysiology. 1991;66(3): 999-1009. [PubMed]
145. Winstanley CA, Theobald DE, Cardinal RN, Robbins TW. Faatusatusa matafaioi o le amygdala faʻamalositino ma le cortex orbitofrontal i le filifiliga faʻaletonu. Le Journal of neuroscience. 2004;24(20): 4718-22. [PubMed]
146. Mulimuli A, Damasio H, Damasio AR, Lee GP. Taunuuga eseese o le tagata i le amygdala ma le faʻataunuʻuina muamua o le paʻu i le faia o faʻaiuga. J Neurosci. 1999;19(13): 5473-81. [PubMed]
147. Bechara A. Faʻailoga o tulafono faatonutonu faʻalagona pe a maeʻa le faʻasologa o le mafaufau. Iloiloga faavaomalo o neurobiology. 2004;62: 159-93. [PubMed]
148. Everitt BJ, Parkinson JA, Olmstead MC, Arroyo M, Robledo P, Robbins TW. Faiga faʻavae i mea ua fai ma vaisu ma taui. O le matafaioi o le amygdala-ventral striatal subsystems. Annals o le New Academy of Sciences. 1999;877: 412-38. [PubMed]
149. Bechara A. Neurobiology o le faia o filifiliga: lamatiaga ma taui. Semina i le neuropsychiatry. 2001;6(3): 205-16. [PubMed]
150. Jueptner M, Stephan KM, Frith CD, Brooks DJ, Frackowiak RS, Passingham RE. Anatomy o aʻoaʻoga afi. I. Faʻasalaga muamua ma gauai atu i gaioiga. Journal of neurophysiology. 1997;77(3): 1313-24. [PubMed]
151. Jueptner M, Frith CD, Brooks DJ, Frackowiak RS, Passingham RE. Anatomy o aʻoaʻoga afi. II. Faʻavae soʻotaga ma aʻoaʻoga e ala i faamasinoga ma mea sese. Journal of neurophysiology. 1997;77(3): 1325-37. [PubMed]
152. Porrino LJ, Lyons D, Smith HR, Daunais JB, Nader MA. O le puleaina o le cocaine e maua ai le faʻaauau pea o le aʻafiaga o limbic, association, ma senitimotor vaega tetele. Le Journal of neuroscience. 2004;24(14): 3554-62. [PubMed]
153. Holland PC. Sootaga i le va o Pavlovian-meafaigaluega ma le faʻamalosia o le faʻamalosia. Faʻamaumauga o suʻesuʻega faʻapitoa. 2004;30(2): 104-17. [PubMed]
154. Haber SN, Fudge JL, McFarland NR. O alatele Striatonigrostriatal i primates e fausia ai se siʻosiʻomaga maualuga mai le atigi i le telefoni. Le Journal of neuroscience. 2000;20(6): 2369-82. [PubMed]
155. Vanderschuren LJ, Di Ciano P, Everitt BJ. Faʻaaogāina o le faʻataʻitaʻiga i totonu o le siakiina o cocaine e faʻatonutonu. Le Journal of neuroscience. 2005;25(38): 8665-70. [PubMed]
156. Goldstein RZ, Volkow ND. O vailaau faʻasaina ma lona aʻaʻo mai le neurobiology faavae: faʻamaonia faʻamaoniga mo le aʻafiaga o le paʻu o luma. O le tusitala a le American journal of psychiatry. 2002;159(10): 1642-52. [PMC free article] [PubMed]
157. Nader MA, Daunais JB, Moore T, Nader SH, Moore RJ, Smith HR, et al. Aafiaga o le siakiina o le cocaine i luga o mamanu o le dopamine i totonu o rkeysus bekee: muamua ma faʻaalia faʻaalia. Neuropsychopharmacology. 2002;27(1): 35-46. [PubMed]
158. Stein DJ, Chamberlain SR, Fineberg N. O le ABC faataitaiga o faʻafitauli o amioga masani: lauulu-tosoina, paʻu o paʻu, ma isi tulaga faʻataʻitaʻiga. CNS spectrums. 2006;11(11): 824-7. [PubMed]
159. Potenza MN, Gottschalk C, Skudlarski P, Fulbright RK, Lacadie CM, Wilber MK, et al. Kolisi i luga o Faʻafitauli o le Toto. Orlando, FL: 2005. FAʻAʻUʻUINA O FAʻUʻU FAʻATASI I LE TALAFAʻAIGA FAʻAMALOINA MA LE TOTONUINA O Cocaine.
160. O'Sullivan RL, Rauch SL, Breiter HC, Grachev ID, Baer L, Kennedy DN, et al. Faʻaitiitia le tele o ganglia volumes i le trichotillomania fuaina e ala i ata faʻafano magnetimeton imaging. Biological Psychiatry. 1997;42(1): 39-45. [PubMed]
161. Wallace BC. Fuafuaga o mafaufauga ma le siosiomaga o le toe faʻafoʻi i le ulaina o le ulaula. J Faʻasologa o le Faasaunoa. 1989;6(2): 95-106. [PubMed]
162. Bradley BP, Phillips G, Green L, Gossop M. Tulaga o loo siomia ai le amataga ina ia faʻaaogaina le faʻaaoga pe a maeʻa le faʻamalolo. Br J Fomaʻi. 1989;154: 354-9. [PubMed]
163. Cabib S, Puglisi-Allegra S, Genua C, Simon H, Le Moal M, Piazza PV. Aafiaga o le amphetamine ma le faʻamanuiaina o le amphetamine e pei ona faʻaalia mai e se masini faʻapipiʻi fou. Psychopharmacology (Berl) 1996;125(1): 92-6. [PubMed]
164. Kalivas PW, Duffy P. Faʻaalia aafiaga o cocaine ma aso mamafa i le mesocorticolimbic dopamine neurotransmission i le rat. Biol Psychiatry. 1989;25(7): 913-28. [PubMed]
165. Ramsey NF, Van Ree JM. O lagona ae le o le faʻafitauli faaletino e faʻaleleia ai le puleaina o le koko o le koko i totonu o fusi fuamiti fualaau. Brain Res. 1993;608(2): 216-22. [PubMed]
166. Nash JF, Jr, Maickel RP. O le matafaioi o le hypothalamic-pituitary-adrenocortical axis i le post-stress na mafua ai le faaaogaina o le ethanol e kusi. Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry. 1988;12(5): 653-71. [PubMed]
167. Volpicelli JR. O mea e le mafai ona faʻasalalau ma inu ava malosi. Br J Addict. 1987;82(4): 381-92. [PubMed]
168. Brady KT, Sinha R. Co-tutupu mai faʻafitauli o le mafaufau ma le vailaʻau: o aʻafiaga o le neurobiological o le faʻalavelave masani. Am J Psychiatry. 2005;162(8): 1483-93. [PubMed]
169. Sinha R, Talih M, Malison R, Cooney N, Anderson GM, Kreek MJ. Ole vaʻaia o le popo-pituitary-adrenal axis ma sympatho-adreno-medullary i taimi o faʻalavelave faʻalavelave-faʻamalosi ma fualaau faʻamaina e maua ai le koko o le koko. Psychopharmacology (Berl) 2003;170(1): 62-72. [PubMed]
170. Baumann MH, Gendron TM, Becketts KM, Henningfield JE, Gorelick DA, Rothman RB. O aʻafiaga o cocaine vevela i le plasma cortisol ma le prolactin i tagata e fai ma saienisi o le cocaine. Biological psychiatry. 1995;38(11): 751-5. [PubMed]
171. O Rivier C, Vale W. Cocaine e faʻamalosia ai le puleaina o adrenocorticotropin (ACTH) e ala i se mea e faʻaaogaina ai le corticotropin (CRF). Suesuega ole fatu. 1987;422(2): 403-6. [PubMed]
172. Swerdlow NR, Koob GF, Cador M, Lorang M, Hauger RL. Tali a le pituitary-adrenal i le amphetamine i le rat. Pharmacology, biochemistry, ma amioga. 1993;45(3): 629-37. [PubMed]
173. Mendelson JH, Ogata M, Mello NK. Galuega faʻapitoa ma le ava malosi. I. Serum cortisol. Tomai faʻapitoa. 1971;33(2): 145-57. [PubMed]
174. Sarnyai Z, Shaham Y, Heinrichs SC. O le Matafaioi o le Corticotropin-Faʻatonuina Faʻasologa i Vailaau Faʻasao. Pharmacol Rev. 2001;53(2): 209-244. [PubMed]
175. McIntyre IM, Norman TR, Burrows GD, Armstrong SM. Suiga i plasma melatonin ma cortisol pe a uma le afiafi alprazolam pulega i tagata. Faʻasologa o mea faʻapitoa. 1993;10(3): 205-13. [PubMed]
176. Faʻapitoa A, Angelucci L, Casolini P, Zocchi A, Puglisi-Allegra S. Toe faʻaosofia aafiaga faigata e faʻaleagaina ai le limbic dopamine i le taimi ma mulimuli i le atuatuvale. Suesuega ole fatu. 1992;577(2): 194-9. [PubMed]
177. McCullough LD, Salamone JD. Faʻaaogāina o le nucleus accumbens dopamine i le gaioiga afi o loʻo faʻaosoina e ala i se taimi faʻalauteleina o meaʻai: se microdialysis ma suʻesuʻega amio. Suesuega ole fatu. 1992;592(12): 29-36. [PubMed]
178. Sinha R, Lacadie C, Skudlarski P, Fulbright RK, Rounsaville BJ, Kosten TR, et al. Gaioiga Neural e fesootaʻi ma le manaʻoga o le cocaine e faʻalavelave mamafa: o le faʻatinoina o suʻesuʻega faʻasolosolo mata. Psychopharmacology (Berl) 2005;183(2): 171-80. [PubMed]
179. Muraven M, Baumeister RF. Faʻasalaga a le tagata lava ia ma le faʻaumatiaina o mea faʻagata: pe o le pulea e le tagata o ia lava e pei o se maso? Fomaʻi mafaufau. 2000;126(2): 247-59. [PubMed]
180. Kamupene JA, Grant JE, Potenza MN. Le Neurobiology o le Faʻatalofa Faʻataʻitaʻi. I: Smith G, Hodgins D, Williams R, faatonu. Suʻesuʻega ma Fua Faʻatatau i Suʻesuʻega Taʻaloga. Elsivier; San Diego: I le Press Press.
181. Meyer G, Hauffa BP, Schedlowski M, Pawlak C, Stadler MA, Exton MS. O le taaloga taaloga a le kasino e faʻapupulaina le fatu ma maua ai le cortisol i tagata taaalo masani. Biological Psychiatry. 2000;48(9): 948-953. [PubMed]
182. Krueger THC, Schedlowski M, Meyer G. Cortisol ma le Heart Rate Measures i le taimi o le Casino Faʻatalosaga i le Faʻasoaga i le Le Malosiaga. Neuropsychobiology. 2005;52(4): 206-211. [PubMed]
183. Meyer G, Schwertfeger J, Exton MS, Janssen OE, Knapp W, Stadler MA, et al. Neuroendocrin tali atu i kasino taaloga tau tupe i tagata taʻavale faafitauli. Psychoneuroendocrinology. 2004;29(10): 1272-1280. [PubMed]
184. Johnson SW, North RA. O le opioids e fiafia tele i le dopamine neurons e ala i le hyperpolarization o tagata i totonu o le lotoifale. J Neurosci. 1992;12(2): 483-488. [PubMed]
185. Margolis EB, Hjelmstad GO, Bonci A, Faʻatoʻaga HL. Kappa-opioid agonists tuusaʻo faʻamaonia le ogatotonu o le laʻau o le dopaminergic. Le Journal of neuroscience. 2003;23(31): 9981-6. [PubMed]
186. Ford CP, Mark GP, Williams JT. O mea totino ma le opioidina o le faʻaaogaina o neolimbic dopamine neurons e eseese e tusa ai ma le nofoaga faʻatulagaina. Le Journal of neuroscience. 2006;26(10): 2788-97. [PMC free article] [PubMed]
187. Hall FS, Li XF, Goeb M, Roff S, Hoggatt H, Sora I, et al. Congenic C57BL / 6 mu o le receptor receipor (MOR) kiota tuitui; Genes, faiʻai, ma amio. 2003;2(2): 114-21. [PubMed]
188. Bond C, LaForge KS, Tian M, Melia D, Zhang S, Borg L, et al. O le tasi le nucleotide polymorphism i le gene generator o le receptor gene e suia ai le beta-endorphin le fusifusia ma le gaioiga: o aʻafiaga e ono aʻafia ai mo le faʻaaogaina o mea ua fai ma vaisu. Taualumaga a le National Academy of Sciences o le Iunaite Setete o Amerika. 1998;95(16): 9608-13. [PMC free article] [PubMed]
189. Oslin DW, Berrettini WH, O'Brien CP. Faʻatulagaina o togafitiga mo le faʻalagolago i le ava: o vailaʻau o le naltrexone. Togafitiga o vaisu. 2006;11(34): 397-403. [PubMed]
190. Sinohara K, Yanagisawa A, Kagota Y, Gomi A, Nemoto K, Moriya E, et al. Suiga o le tino i Pachinko tagata taaalo; beta-endorphin, catecholamines, faʻaogaina o mea ole tino ma le fatu fatu. Appl Human Sci. 1999;18(2): 37-42. [PubMed]
191. Tamminga CA, Nestler EJ. Taaloga le lelei: taulai atu i le tagofia o mea ua fai ma vaisu, ae le o le gaoioiga. Am J Psychiatry. 2006;163(2): 180-1. [PubMed]
192. O'Brien CP. Vailaau faʻasaina mo le puipuia o le toe faʻafoʻi: o se vasega fou o vailaʻau faʻamalosi. Am J Psychiatry. 2005;162(8): 1423-31. [PubMed]
193. Kim SW, Grant JE, Adson DE, Shin YC. Faʻataualua naltrexone mataʻitu ma suʻesuʻega i placebo i le togafitiga o gaioiga faʻaletonu. Biol Psychiatry. 2001;49(11): 914-21. [PubMed]
194. Grant JE, Potenza MN, Hollander E, Cunningham-Williams R, Nurminen T, Smits G, et al. Suesuega le tele o le fitafita o le nalmefene i le togafitiga o taaloga tau taaloga. Am J Psychiatry. 2006;163(2): 303-12. [PubMed]
195. Raymond NC, Grant JE, Kim SW, Coleman E. Tausiga o amioga mataga tau feusuaiga ma le naltrexone ma le serotonin reuptake inhibitors: lua mataupu suʻesuʻe. Faava o malo fomai psychopharmacology. 2002;17(4): 201-5. [PubMed]
196. Ryback RS. Naltrexone i le togafitia o tagata tauleʻaleʻa feusuaʻiga. Le Journal of clinical psychiatry. 2004;65(7): 982-6. [PubMed]
197. Braff DL, Freedman R, Schork NJ, Gottesman II. Faʻasalaga Schizophrenia: Vaʻaiga Vaʻaia o le Faʻaaogāina o Endophenotypes i le Poloaiga ina ia Malamalama ai i se Faʻafitauli Faʻafitauli. Schizophr Bull. 2007;33(1): 21-32. [PMC free article] [PubMed]
198. Gottesman II, Gould TD. O le Endophenotype Concept in Psychiatry: Etymology ma Manulauti Fuafuaga. Am J Psychiatry. 2003;160(4): 636-645. [PubMed]