O le Neuroscience o Taui Faanatura Faatatau i Vailaau Fa'asaina (2002)

Faʻamatalaga: O se iloiloga a se tasi o tagata suʻesuʻe pito i luga o loʻo faʻamatalaina pe faʻafefea ona faʻaogaina taui masani ma vaisu.

Su'esu'ega Atoa: O le Neuroscience o Taui Faanatura Fa'atatau i Vailaau Fa'asaina

Le Journal of Neuroscience, 1 Me 2002, 22 (9): 3306-3311; Ann E. Kelley1 ma Kent C. Berridge2

+ Failauga Tusitala

1 Matagaluega o Psychiatry, Iunivesite o Wisconsin–Madison Medical School, Madison, Wisconsin 53719, ma

2 Matagaluega o Psychology, Iunivesite o Michigan, Ann Arbor, Michigan 48109-1109

faʻatomuaga

O vailaʻau faʻamaʻi e galue i faiga faʻamalieina faiʻai, e ui lava na tupu le faiʻai e le tali atu i vailaʻau ae i taui masani, e pei o meaʻai ma feusuaiga. O tali talafeagai i taui fa'anatura na matua'i taua tele mo le ola, toe gaosia, ma le malosi. I se quirk o le evolusione taunuuga, na maua e tagata le auala e faaosofia ai lenei faiga faafoliga i fualaau faasaina. O le tele o vaega mole mole o le neural system e vave maua ai le taui, ma o na faiga e aʻafia i vailaʻau faʻamaʻi, o loʻo faʻasaoina i ituaiga uma mai Drosophilae i isumu i tagata ma aofia ai le dopamine (DA), G-proteins, protein kinases, amine transporters, ma faʻamaumauga e pei ole le polotini e fusifusia elemene (CREB). O se malamalama sili atu i faiga masani o taui o le faiʻai o le a faʻaleleia atili ai le malamalama i le mafuaʻaga o le neural o vaisu.

Fa'amalosi, ta'avale, ma faiga fa'aosofia

E fesoasoani muamua le mafaufau pe fa'afefea ona fa'agaoioia le fanua i le tele o tausaga talu ai. E ui lava e le mafai ona vaʻaia lagona, o le tele o faʻamatalaga faʻamoemoe ma amioga, physiological, ma neural tali i faʻalagona lagona ua filifilia e le evolusione. O suʻesuʻega o nei tali faʻamoemoe i manu ma tagata e maua ai faʻamalama taua i totonu o le faiʻai taui galuega. Fai mai a'oa'oga muamua o le ta'avale, o le fia'ai ma le fia inu na fa'aosofia sa'o le amio e pei ona ta'u mai e le ta'avale fa'amalosi ma na o le fa'aitiitia o na setete, fa'amalosia ai masaniga fa'aosofia-tali (S-R) muamua po'o le fa'atuputeleina o le avanoa o le fa'aosoina o tali. O taui o lo'o fa'aalia i le taimi nei e fa'atino e sili atu le taua e pei o fa'aoso fa'amalosi, fa'atupu fa'aaliga neural e fa'aosofia ai le fa'aosofiaga ma le tulituliloaina o sini, nai lo le na'o le fa'amalosia masani. O le ta'avale fa'aletino o lo'o ta'ua e ui i lea o lo'o i ai sao taua i le fa'aosofiaga fa'aosofia, ae fa'amuamua e ala i le fa'atuputeleina o le fa'atauva'a ma le tau fa'aosofia o le taui tutusa; mo se faataitaiga, e sili atu le tofo o meaai pe a fia aai, inu pe a fia inu, ma isi. Masalo o se mea e ofo ai, e oʻo lava i le taui o vailaʻau ma le faʻamavaeina e foliga mai e faʻaosofia ai le faʻaaogaina o fualaau faasaina e ala i mataupu faavae faʻaosofia nai lo le tuusaʻo e ala i taʻavale faigofie (Stewart ma Wise, 1992). E tusa ai ma lea, e manaʻomia e tagata suʻesuʻe faʻamalosi e malamalama i le faʻavae neural o mea faʻaosofia o taui.

Mesocorticolimbic dopamine: fiafiaga, faʻamalosia, valoʻaga taui, faʻamalosi faʻamalosi, poʻo le a?

Ua leva ona iloa o le faʻaogaina o taui e faʻalagolago i le mesocorticolimbic DA system, e aofia ai DA neurons i le ventral tegmental area (VTA) ma a latou faʻataʻitaʻiga i nucleus accumbens (NAc), amygdala, prefrontal cortex (PFC), ma isi vaega o le forebrain. O taumafaiga tetele ua taumafai e fa'amaoti mai po'o le a le aoga e saofagā ai lenei faiga. E faʻatautaia e le mesocorticolimbic DA le fiafia o faʻaosofiaga taui? O lenei mea na muamua fautuaina ona o le mesocorticolimbic system e faʻagaoioia e le tele o taui masani ma vailaʻau, ma o latou poloka e faʻaleagaina ai le amio lelei o le tele o faʻamalosi (Wise, 1985). E a'oa'o ea ma va'ai le tupu mai o taui? O lena manatu faʻapitoa faʻapitoa na faʻavae i luga o faʻamaoniga e faʻaalia e le DA neurons faʻamatalaga e vaʻai ai taui ae leʻo muaʻi vaʻaia taui hedonic (Schultz, 2000). Pe fa'aogaina e le mesocorticolimbic DA le fa'aosofiaga fa'aosofia e fa'atatau i neural fa'atusa o taui ma fa'ailoga, ma mafua ai ona latou manatu o ni sini "mana'omia"? O lena manatu faʻaosofia "manaʻo" na faʻavae muamua i luga o faʻamaoniga e le manaʻomia le mesolimbic DA e faʻatalanoaina le aʻafiaga o le hedonic poʻo le "fiafia" mo taui suamalie, poʻo se aʻoaʻoga fou e uiga ia i latou, e ui lava i lona taua mo amioga faaosofia e maua ai taui tutusa (Berridge ma Robinson, 1998). Po o le mea mulimuli, pe o le mesocorticolimbic DA auai i le sailiga o taui e atagia ai galuega lautele, e pei o le gauai atu, faʻalavelave faʻalavelave faʻapitoa, taumafaiga, poʻo le fesuiaʻiina o polokalame amio? O na galuega na faʻatulagaina i luga o le faʻavae o faʻamatalaga eseese e le o fetaui lelei ma se faʻatulagaga o taui mama (Salamone, 1994; Grey et al., 1999; Ikemoto ma Panksepp, 1999; Redgrave et al., 1999; Horvitz, 2000). O manatu ta'itasi e iai ona tagata, e ui lava o lo'o i ai le fa'ailoaina latou te fefa'asoaa'i taua, ma o se maliega i luga o le fa'aosofiaga fa'aosofia galuega e mafai nei ona fausia.

O le mauaina o se tali sili atu ona saʻo i le fesili o le "o le a le mea e fai e le DA i le taui" e taua tele i le malamalama i vaisu, aua o vailaʻau faʻamaʻi ua malilie lautele e galue muamua, e ui lava e le gata, i luga o le faiʻai mesocorticolimbic system. Mo se faʻataʻitaʻiga, o manatu faʻapitoa o mea ua fai ma vaisu e manatu o le mesocorticolimbic DA e faʻatautaia ai le fiafia tele o vailaʻau faʻamaʻi ma le anhedonia i le taimi o le toesea (Volkow et al., 1999; Koob ma Le Moal, 2001). O aʻoaʻoga faʻavae aʻoaʻoga o mea ua fai ma vaisu e faʻaalia pe suia le telefoni feaveaʻi o le aʻoaʻoina o le SR, ma faʻailoga taui e mafua ai le faʻaaogaina o fualaau faasaina (Di Chiara, 1998; Kelley, 1999; Berke ma Hyman, 2000; Everitt et al., 2001). O le faʻamalosia o le faʻaogaina o mea ua fai ma vaisu e manatu o le faʻaogaina o le neural e mafua ai le tele o le faʻaogaina o le faʻamalosia o le faʻamalosi i faʻamalosi ma gaioiga e fesoʻotaʻi ma vailaʻau, lea e faʻamalosia ai le "manaʻo" e toe inu fualaau (Robinson ma Berridge, 1993,2000; Hyman ma Malenka, 2001). ).

E tusa ai ma sao o taui masani i vaisu neuroscience, e maitauina o manatu tetele uma o suʻesuʻega galuega a le mesocorticolimbic DA na faʻatulagaina muamua i luga o suʻesuʻega o taui masani. O le mea lea, o se malamalama sili atu i mea e fai e le DA mo taui faʻanatura o le a faʻamalamalamaina ai faiga faiʻai o vaisu fualaau.

Mesocorticolimbic dopamine: manaʻo ma faʻamalosi faʻamalosi

I tua atu o le i ai o se sao i le taui, o le mesocorticolimbic system e auai foi i tulaga le lelei o lagona ma le faaosofia o le loto.

O le a se sootaga e mafai ona i ai se faaosofiaga leaga (e ese mai le alu ese) ma vaisu? O auga leaga o le mafaufau, paranoia, poʻo le popole o nisi taimi e faʻatupuina i vaisu a tagata ma faʻataʻitaʻiga manu e vailaʻau e pei o le amphetamine poʻo cocaine (Ettenberg ma Geist, 1993), ae faʻafefea ona faʻafefeina e le faiʻai "faiga taui" le faʻaosofia ma lagona le lelei? O nisi manatu e fautua mai ai o le mesocorticolimbic system e faʻatautaia galuega lautele, e pei o le gauai poʻo le faʻaogaina o le sensorimotor, ae le o le taui poʻo le faʻafefe faapitoa (Salamone, 1994; Grey et al., 1999; Horvitz, 2000). O le isi manatu o le tali atu a le DA i le faʻaosofia o le faʻaosofia e atagia ai auala faʻaosofia natia o loʻo aʻafia i le sailiga o le saogalemu (Rada et al., 1998; Ikemoto ma Panksepp, 1999), faʻataʻitaʻiina aʻoaʻoga o mafaufauga o le aloese mai le aʻoaʻoina. I se isi faaupuga, o le tulituliloaina o mea'ai pe a fia'ai po'o le saogalemu pe a lamatia e mafai ona aofia ai faiga fa'aoso fa'amesocorticolimbic. Ae ui i lea, o le tele o tagata suʻesuʻe atonu e lagolagoina le manatu lona tolu e faapea o nisi o mesocorticolimbic o loʻo i ai se sao malosi i le faʻaosofia o ia lava, e ese mai le DA mediation of reward. (Salamone, 1994; Berridge ma Robinson, 1998; Grey et al., 1999).

E tele laina o faʻamaoniga e faʻaalia ai le faʻasalalauga tuusaʻo mesocorticolimbic o le faʻaosofia o le aversive. Mesocorticolimbic faiga faiʻai o loʻo faʻagaoioia i manu ma tagata e ala i faʻalavelave faʻafefe e pei o le atuatuvale, teʻi eletise, ma isi. (Piazza et al., 1996; Becerra et al., 2001). O le pulega o le Amphetamine e faʻaleleia ai le faʻaogaina o le faʻaogaina o tali o amioga (Gray et al., 1999), ae o faʻamaʻi o le NAc autu e faʻalavelaveina ai le faʻatulagaina o tali faʻafefe i Pavlovian faʻaaliga (Parkinson et al., 1999). Le fa'aosofiaga le lelei ma taui e mafai ona fa'atalanoaina e ala eseese mesocorticolimbic o fa'amatalaga fa'amatalaga. Neuroanatomical ma neurochemical segregation o valence o loʻo faʻaalia i le matauina o GABAergic microinjections i le atigi NAc e mafai ona faʻaalia ai le malosi malosi poʻo le le lelei, e faʻatatau i le vaega o le atigi. GABA agonist microinjections i totonu o le atigi pito i luma e faʻaalia ai le manaʻo o le 'ai, ae o le microinjections tutusa i le pito i tua o le atigi o loʻo faʻaalia ai le mataʻutia o le soli (Stratford ma Kelley, 1999; Reynolds ma Berridge, 2001), o se amioga e masani ona faʻapolopolo e tootoo i le vao mo fa'aoso fa'aleaga e pei o gata tau fa'amata'u (Treit et al., 1981; Coss and Owings, 1989; Owings ma Morton, 1998). O le faʻamalamalamaga atili o le faʻafefea e le mesocorticolimbic subsystems code positive versus state motivational e tatau ona avea ma faʻamuamua maualuga e avea o se auala e faʻamalamalamaina ai pe aisea e maua ai e fualaau faʻaleagaina i nisi taimi aʻafiaga faʻaosofia, e aofia ai le popole ma le faʻafefe i le mafaufau.

O taui masani e pei o faamalama i taui "fiafia" ma taui "manaʻo"

E ui lava ina mana'o tagata ua fai ma vaisu e inu fualaau e sili atu nai lo isi tagata, atonu latou te le fiafia tele i na vaila'au, aemaise lava pe a tupu le faapalepale neuropharmacological i lo latou aafiaga fiafia; ae ui i lea, o le eseesega i le va o faiga neural o le taui "manaʻo" ma le taui "fiafia" ua sili ona manino mai suʻesuʻega o taui faʻanatura, aemaise lava taui suamalie suamalie, lea e mafai ai ona faʻaogaina foliga faʻaalia e fua vave ai le "fiafia" poʻo le aʻafiaga. I pepe a tagata (Ata. 1), o le tofo o le sucrose e faʻaalia ai se seti o foliga "fiafia" faʻaaliga (tulaga laulaufaiva, ataata, ma isi), ae o le tofo quinine e faʻaalia ai foliga "le fiafia" (gape, ma isi) (Steiner et al., 2001). O fa'atusatusaga o fa'aaliga o pepe a le tagata ma fa'aaliga a le itiiti ifo ma le 11 ape ma manuki e fa'ailoa mai ai o fa'amatalaga muamua mo le "fiafia" ma le "le fiafia" o lo'o fa'aalia e ala i le fa'aauauina pea o lafoga i ituaiga ma e ala i le homology o foliga o microstructure, e pei o le fa'atonutonuina o vaega. saoasaoa (Steiner et al., 2001). E oo lava i isumu e faʻaalia nei tali i tofo e atagia mai ai faʻagasologa o aʻafiaga ma faʻaogaina neural hedonic e tutusa ma tagata (Grill ma Norgren, 1978; Berridge, 2000).

Fig. 1.

O su'esu'ega fa'alenatura o le fiafia i taui ma le puipuiga mata'utia le lelei. O le fiafia i foliga vaaia e maua mai i le tofo o le sucrose mai pepe faatoa fananau mai, orangutans, ma isumu [agavale pito i luga, ata o foliga mai ia Steiner et al. (2001) ma Berridge (2000)]. O fa'aaliga le fiafia e fa'aalia e le tofo o le quinine. NAc fa'afanua o le opioid fiafia ma le mana'o nofoaga mo taui meaai e fa'aalia ai le malosi o mea'ai e mana'omia e gaosia e morphine microinjections i totonu o le atigi [agavale i lalo, Peciña ma Berridge (2000)]. O le kalafi o lo'o fa'atasi ai o lo'o fa'aalia ai le fa'atupula'ia o lagona fiafia o le sucrose e mafua mai i le morphine microinjections i le atigi accumbens. I le isi itu, o a'afiaga fa'apopole ma le mafaufau o vaila'au fa'amasani e mafai ona feso'ota'i ma tali fa'anatura fa'afefe fa'amalosi (taumatau). O le solia o le puipuiga o le fefe e mafua mai i rodents e gata uogo ma totonugalemu e GABA agonist microinjections i le caudal accumbens atigi [California ground squirrel photo by John Cooke from Coss and Owings (1989); ata o isumu mai Reynolds ma Berridge (2001)]. O le kalafi paʻu o loʻo faʻaalia ai le faʻaalia o le mataʻutia o le puipuia o le soli i luga o le rostrocaudal gradient i le atigi NAc ina ua maeʻa GABA agonist microinjections (Reynolds ma Berridge, 2001). O ala eseese o le mesocorticolimbic mo galuega faʻamalosi ma faʻafefeteina o loʻo fautuaina mai e le faʻafanua sagittal o le NAc shell rostrocaudal segregation o le GABA-elicited amio lelei fafaga (faailoga anteriorx) faʻasaga i amioga faʻafefe mataʻutia (faʻailoga pito i tua).

Opioid peptide neurotransmission i totonu o le NAc e faʻaogaina ai le aʻafiaga o le taui o meaʻai (Glass et al., 1999; Peciña ma Berridge, 2000; Kelley et al., 2002), e tuʻuina atu ai le lagolago atili o fualaau faʻaleagaina o loʻo galue i luga o faiga faʻavae e faʻatalanoa ai sea natura masani. fiafia e pei o le suamalie "fiafia." Mo se faʻataʻitaʻiga, o le microinjection o le morphine i totonu ole atigi NAc e faʻapupulaina saʻo ai iole "fiafia" faʻaaliga faʻapitoa e faʻaalia e le sucrose (Peciña ma Berridge, 2000) ma suia le faʻaaogaina e ogatasi ma le faʻaleleia atili o meaʻai (Zhang ma Kelley, 2000). O ia suʻesuʻega e faʻaalia ai le taua o le neurochemical system e ese mai i le dopamine i le faʻaleagaina o taui.

O le mea muamua na ofo ai na maua e le mesocorticolimbic DA manipulations e le suia le "fiafia" mo le tofo o le sucrose. (Peciña et al., 1997; Wyvell ma Berridge, 2000), e ui lava i la latou matafaioi i le "manaʻo" faʻaosofia mo nei mea ma isi taui. O le vavaeeseina o le neurochemical o le "fiafia" mai le "manaʻo" e manino le taua i vaisu. O le manatu faʻaosofia-faʻaalia e taʻu mai ai o vaisu e mafai ona faʻaalia i le faateleina o le "manaʻo" o vailaʻau e mafua mai i faiga faʻapitoa a le DA, e tusa lava pe leai se vailaʻau "fiafia" (Robinson ma Berridge, 2000; Hyman ma Malenka, 2001).

Mai nodes i fesoʻotaʻiga faʻamalosi

O amioga e fa'atatau i taui e alia'e mai i le gaioioiga malosi o feso'ota'iga neural uma nai lo so'o se fausaga fai'ai e tasi. O galuega a le NAc, amygdala, ma isi, i taui masani poʻo vaisu e mafai ona malamalama i ai naʻo le faʻalauteleina o le neural system o loʻo latou nonofo ai (Fig. 2). E ui lava o loʻo i ai nei lo matou malamalamaga galue o le faiʻai autu o le taui, o le malamalama loloto o le a manaʻomia ai le suʻesuʻeina o fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga i le va o vaega laiti o amygdala, PFC, NAc, ma isi fausaga i taui ma faʻaosofia (Kalivas ma Nakamura, 1999; Rolls, 1999; Everitt. et al., 2000; Schultz, 2000; Jackson ma Moghaddam, 2001). Mo se faʻataʻitaʻiga, o le amygdala ma le orbital prefrontal cortex e mafai ona faia ni sao faʻatasi i le aʻoaʻoina o taui e uiga i le mauaina o le faʻamalosiaga faʻamalosia ma le filifiliga tali (Schoenbaum et al., 1999; Baxter et al., 2000).

Fig. 2.

Fa'ata'ita'iga fa'atusa o le fai'ai iole vaega sagittal o lo'o fa'aalia ai ala o lo'o a'afia i le fa'agaioiina o taui fa'alenatura ma le palasitika neural fa'avae a'oa'oga fa'atatau i taui. O le taamilosaga o loʻo faʻatusalia i le lanumoana o loʻo faʻaalia ai auala umi glutamatergic i le va o le cortex muamua (PFC), amygdala (Amyg), hippocampus (Hipp), ventral striatum (nucleus accumbens), ma le ventral tegmental area (VTA). O le laina mumu o loʻo faʻatusalia ai faiga faʻavae o le mesocorticolimbic dopamine. Greendescending ala fa'aalia muamua le GABAergic fa'asolo ifo faiga.Tafatolu i lanu tutusa o lo'o fa'aalia tutusa DA, glutamate, ma GABAergic coding i dorsal striatum. Pusa lanu violet e fai ma sui taua nodes i totonu o lenei feso'ota'iga tufatufaina lea e fa'atatau i le NMDA/D1 fa'afeso'ota'i-mediated palasitika o lo'o fa'ailoa mai e avea ma mea taua tele. mea'ai mo le fetuuna'iga o amio ma le a'oa'oina. Mo fa'amoemoega o le fa'afaigofie, e le'o fa'aalia uma matagaluega talafeagai; mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo i ai fesoʻotaʻiga taua i le va o le hypothalamus ma le amygdala, ma e le o faʻaalia mea faʻaoga glutamatergic thalamic. O le ata o le vaega e fa'avae i luga o le atlas a Paxinos ma Watson (1998). O aū tetele e faʻaalia ai le tafe o auala faʻaogaina o loʻo faʻafeiloaʻi i luga o le viscero-endocrine ma le autonomic system (e aliaʻe mai le hypothalamus ma amygdala) ma somatic voluntary motor systems (e aliaʻe mai le basal ganglia ma ventral midbrain). -fa'alagolago i le palasitika i totonu o pona ua fa'aalia (violet paolo). O ia palasitika, lea e ono iu ai i le suiga o fesoʻotaiga fesoʻotaʻiga, o loʻo faʻamoemoeina e faʻatautaia aʻoaʻoga masani ma manatua e fesoʻotaʻi ma taui masani ae o se vaega autu foi o vaisu. AcbC, Accumbens atigi;Acb atigi, accumbens atigi; Cpu, caudate–putamen; VP, ventral pallidum; Hypo, hypothalamus; SN, substantia nigra. O isi fa'apuupuuga e mafai ona maua i Paxinos ma Watson (1998).

O se isi feso'otaiga feso'ota'iga e fa'atatau i le va'aiga o le NAc e fa'atatau i fausaga e pei ole lateral hypothalamus ma ventral pallidum. O lenei tafega e foliga mai e taua tele i le NAc mediation o amioga faʻanatura masani (Kalivas ma Nakamura, 1999; Stratford ma Kelley, 1999; Zahm, 2000). O le faʻaaogaina o amioga e ala i le faʻalavelaveina o neurons spiny i totonu o le atigi NAc e faʻalagolago i faailoilo i le hypothalamus pito i tua, lea e faʻagaoioia ai le hypothalamic neurons e ala i le disinhibition (Rada et al., 1997; Stratford ma Kelley, 1999). O le mea lea, e mafai e le atigi NAc ona faʻaogaina faʻamatalaga corticolimbic i le hypothalamus pito i tua ma faʻaaogaina le pule faʻapitoa i luga o le faiʻai e pulea ai le fafagaina o amioga ma faʻaosofiaga faʻatatau (Kelley, 1999; Petrovich et al., 2001). O lenei fesoʻotaʻiga corticostriatal-hypothalamic-brainstem e tatau ona avea ma taulaiga o suʻesuʻega atili, i totonu o faʻalapotopotoga o taui masani ma vaisu (Swanson, 2000).

Neural ensembles ma filifiliga amio

Ole suiga malosi ole tau fa'aosofia e alia'e mai fa'ailo feso'ota'iga afferent e mafua ai suiga i setete o neu NAc spiny ta'ito'atasi. Mo se faʻataʻitaʻiga, o nei neurons o loʻo faʻaalia ai le "bistable" membrane, e faʻalagolago i le faʻaogaina o le glutamatergic excitatory mai fausaga faʻafefe e pei o le hippocampus (O'Donnell ma Grace, 1995). O le NAc neurons e faʻaumatia e le PFC pe a latou i ai i le hippocampal-gated "up" state, ma faʻapea ona tulaʻi mai fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga i le va o le NAc ma le hippocampus (Goto ma O'Donnell, 2001). E mafai ona tupu le faʻaogaina tutusa o le NAc neurons i le va o amygdala ma hippocampal inputs (Mulder et al., 1998; Floresco et al., 2001b). O le faʻaoga a le DA e iai foʻi se sao taua i le suiga o le NAc ma e aʻafia i le faʻaogaina o le hippocampal glutamatergic i le VTA (Legault and Wise, 2001). O le mea lea, o suiga malosi e ala i faʻailoga fesoʻotaʻiga o loʻo oʻo mai e mafai ona pulea poʻo fea faʻalapotopotoga faʻamalosi a le NAc e faʻateleina e taʻitaʻia amioga agai i taui masani poʻo fualaau faasaina.

Feso'ota'iga palasitika fa'atalanoaina e feso'ota'iga DA-glutamate

O vailaʻau faʻamaʻi e faʻaosofia ai le neuroadaptation umi i le fausaga, cellular, molecular, ma genomic levels (Hyman ma Malenka, 2001), ae faʻafefea ona fesoʻotaʻi le palasitika i taui masani ma le faʻaosofia? O lo'o alia'e mai se fa'asologa fa'afiafiaina mai su'esu'ega o le palasitika fa'asalalauina o le glutamate-DA ma ona taunu'uga fa'aliliu. O le faʻagaioiina faʻatasi o le faʻaogaina o le DA D1 ma le glutamate NMDA faʻafeiloaʻi e taua tele i le faʻatulagaina o faʻasologa o synaptic ma neural ensembles e aʻafia i le faʻaosofia ma le aʻoaʻoina.

I le striatum ma le PFC, D1 activation potentiates NMDA tali (Seamans et al., 2001; Wang ma O'Donnell, 2001), ma potentiation umi i hippocampal-prefrontal cortex synapses e faalagolago i le coactivation o NMDA ma D1 receptors ma luga. intracellular cascades e aofia ai le protein kinase A (Gurden et al., 2000). O le faʻaogaina o fualaau faʻasaina o loʻo faʻafaigofieina e se fesoʻotaʻiga glutamate-dopamine e mafua mai pe a faʻaaogaina vailaʻau i totonu o se siosiomaga tulaga ese (Uslaner et al., 2001). I totonu o le faʻaogaina o neurons, o le galulue faʻatasi a le D1 ma le NMDA faʻafeiloaʻi e faʻasalalau le gaioiga o le hippocampal-evoked (Floresco et al., 2001b), ma o se mea tutusa tutusa e matauina mo le auala amygdalo-accumbens (Floresco et al., 2001a). O suʻesuʻega mole e faʻapipiʻiina nei suʻesuʻega, e faʻaalia ai le faʻalagolago i le NMDA-receptor o le D1-mediated phosphorylation o le CREB (Konradi et al., 1996; Das et al., 1997), o se faʻamatalaga tusitusia e manatu o se faʻaleleia faʻaleleia o le faʻaogaina o gaioiga manatua. O aʻafiaga faʻasalalau o le NMDA ma le D1 coactivation i le NAc core ma le PFC e manaʻomia mo le aʻoaʻoina o le manaʻo e uiga i faʻamatalaga, taui, ma amioga, aemaise lava i le amataga o le mauaina (Baldwin et al., 2000, 2002a, b; Smith-Roe ma Kelley, 2000). I le aotelega, o le faʻamaopoopoina o le faʻagaioiina o DA D1 ma le NMDA i totonu o corticolimbic-striatal circuits o se vaega taua o le aʻoaʻoina o taui.

O lenei tala o loʻo fautua mai ai o vailaʻau o le faʻaleagaina e faʻatatau i le DA ma le glutamate synapses e tatau ona faʻaauau ona suia galuega faʻavae ma mole mole. O ia ituaiga palasitika umi i totonu o neurons taui e mafua mai i fualaau faasaina e mafai ona saofagā i le faʻaogaina o faʻamatalaga faʻamatalaga ma amioga, e mafua ai le le lelei o le faia o filifiliga, leiloa le pulea, ma le faʻamalosi e faʻaalia ai vaisu. O vailaʻau o le faʻaleagaina e faʻaosofia ai le D1- ma le NMDA-mediated neuronal cascades faʻatasi ma le aʻoaʻoina o taui masani o se malamalamaaga taua e uiga i vaisu na aliaʻe i le sefulu tausaga talu ai.

Taui i fafo atu o feso'ota'iga limbic masani?

E ui ina laʻititi suʻesuʻega, e mafai foi ona matua faʻaogaina le taui i fausaga o faiʻai e le masani ona manatu i ai mesocorticolimbic, faʻaosofia, pe fesoʻotaʻi ma vaisu. Mo se faʻataʻitaʻiga, o vaega "motor" o caudate-putamen o loʻo i ai ni neu e tali atu i meaʻai ma meainu faʻaosofia taui, i se auala e tutusa ma DAergic poʻo ventral striatal neurons (Aosaki et al., 1994; Schultz, 2000). O le 'ai e mafai ona maua sa'o i isumu e ala i microinjections o opioid agonists i totonu o nei lava afi afi o le dorsal striatum (Zhang ma Kelley, 2000). O le 'ai e faʻalavelaveina e le DA receptor blockade poʻo faʻamaʻi i totonu o le pito i tua e tasi (Cousins ​​and Salamone, 1996). O vaega o le sensorimotor o le striatum e feagai ma suiga tetele i le taimi o le aʻoaʻoina o le "mausa" (Jog et al., 1999), ma o latou faʻaleagaina e faʻaleagaina ai aʻoaʻoga (Packard ma White, 1990). O ia faʻamaoniga e taʻu mai ai o fausaga "sensorimotor" e mafai ona auai i galuega faʻalenatura i se tulaga e ofo ai (White, 1989). Afai o lea, o le faʻalauteleina o le faʻaogaina o taui neural e iai foʻi aʻafiaga mo vaisu.

iʻuga

O vaila'au e mafai ona a'afia ai faiga fa'alenatura fai'ai e maua ai vaisu i na'o le tolu auala. (1) O taui o fualaau e mafai ona fa'agaoioia ai le faiga o fai'ai e pei o taui fa'alenatura. O a'oa'oga o vaisu e fa'avae i luga o vaila'au fa'amalieina hedonia po'o le fa'amalosia lelei e fa'apea o vaila'au e fai ma taui fa'alenatura. (2) O taui o fualaau fa'asaina e ono suia ai fo'i le fa'afuainumera o nisi vaega o taui, vaevae ma fa'asese faiga masani o taui e fa'atupu ai amioga fa'amalosi. O aʻoaʻoga o vaisu e faʻavae i luga o le faʻaogaina o le faʻamalosia o le faʻamalosia e faʻaalia ai o vailaʻau e faʻaalia ai le mesocorticolimbic substrates o le faʻamalosia o le salience, faʻavasegaina taui masani e ala i le faʻateleina o le "manaʻo" faʻaleagaina e mafua ai le faʻamalosi o fualaau faasaina (Robinson ma Berridge, 2000; Hyman ma Malenka, 2001). O aʻoaʻoga o vaisu e faʻavae i luga o le faʻalauteleina o taimi umi poʻo suiga i faiga aʻoaʻoga e faʻaalia ai le malosi tele o le faʻaaogaina o fualaau faasaina SR mausa (O'Brien et al., 1992; Di Chiara, 1998; Robbins ma Everitt, 1999; Berke ma Hyman, 2000; Everitt et al., 2001). (3) O vailaʻau faʻamaʻi e mafai ona faʻaosofia ai faiga fou o le faiʻai, e pei o le faʻamavaeina o setete, lea e mafai ona sili atu le faʻagasologa o le fili-faʻasologa mo vaisu nai lo taui masani (Solomon ma Corbit, 1974; Koob ma Le Moal, 2001).

O nei avanoa e tolu e le atoatoa ae e le faʻatasi. Ua maua le tele o mea moni mata'ina e faamalamalamaina ai a latou fegalegaleaiga. O suʻesuʻega i le lumanaʻi o le a faʻamalamalamaina atili pe faʻafefea ona fegalegaleai fualaau faʻatasi ma faiga faʻameamea o le faiʻai e maua ai le faʻamalosi malosi ma le toe faʻafoʻi e faʻaalia ai vaisu.

Faamatalaga Faʻamatalaga

• O lenei galuega na lagolagoina e Grants DA09311, DA04788, ma DA13780 mai le National Institute on Drug Abuse (AEK) ma le IBN 0091611 mai le National Science Foundation (KCB). Matou te faafetai atu ia Terry Robinson, Sheila Reynolds, Matthew Andrzejewski, ma Susana Peciña mo fautuaga aoga i lenei tusitusiga.

• E tatau ona fa'asalalau tusi i AE Kelley, Department of Psychiatry, University of Wisconsin–Madison Medical School, 6001 Research Park Boulevard, Madison, WI 53719. I-meli:[imeli puipuia].

• Puletaofia © 2002 Sosaiete mo Neuroscience

FUAFUAGA

1. ↵

1. Aosaki T,

2. Graybiel AM,

3. Kimura M

(1994) Aafiaga o le nigrostriatal dopamine system i le mauaina o tali neural i le striatum o manuki amio. Saienisi 265:412–415.

Abstract / FREE Full Text

2. ↵

1. Baldwin AE,

2. Holahan MR,

3. Sadeghian K,

4. Kelley AE

(2000) N-methy-d-aspartate receptor-faalagolago palasitika i totonu o se fesoʻotaʻiga corticostriatal tufatufaina e faʻatautaia le aʻoaʻoina o meafaigaluega. Amioga Neurosci 114:1–15.

3. ↵

1. Baldwin AE,

2. Sadeghian K,

3. Holahan MR,

4. Kelley AE

(2002a) E le afaina le aʻoaʻoina o aʻoaʻoga faʻapitoa e ala i le faʻamaina o le protein kinai-protein faalagolago i totonu o le nucleus accumbens. Neurobiol Aoao le Mem 77: 44-62.

CrossRefMedline

4. ↵

1. Baldwin AE,

2. Sadeghian K,

3. Kelley AE

(2002b) O aʻoaʻoga faʻapitoa e manaʻomia ai le faʻagaoioia faʻatasi o NMDA ma DA D1 tali i totonu o le medial prefrontal cortex. J Neurosci 22:1073–1071.

5. ↵

1. Baxter MG,

2. Parker A,

3. Lindner CC,

4. Izquierdo TA,

5. Murray EA

(2000) Puleaina o filifiliga tali e ala i le tau faʻamalosia e manaʻomia ai fegalegaleaiga a le amygdala ma le orbital prefrontal cortex. J Neurosci 20:4311–4319.

Abstract / FREE Full Text

6. ↵

1. Becerra L,

2. Breiter HC,

3. Poto R,

4. Gonzalez RG,

5. Borsook D

(2001) Tauia neural circuitry activation e ala i le faaosofia neural leaga. Neuron 32:927–946.

CrossRefMedline

7. ↵

1. Berke JD,

2. Hyman SE

(2000) Vaʻaiga, dopamine, ma mamanu mole faʻalauiloa. Neuron 25: 515-532.

CrossRefMedline

8. ↵

1. Berridge KC

(2000) Fuaina o le a'afiaga o manu ma pepe: microstructure of affective tofo reactivity patterns. Neurosci Biobehav Faaaliga 24:173–198.

CrossRefMedline

9. ↵

1. Berridge KC,

2. Robinson TE

(1998) O le a le matafaioi a le dopamine i le taui: faʻalavelave faʻaleagaina, aʻoaʻoga taui, poʻo le faʻamalosi faʻamalosi? Faiai Res Rev 28:309–369.

CrossRefMedline

10. ↵

Coss RG, Owings DH (1989) Rattler tau. Nat Hist 30–35.

11. ↵

1. Tausoga MS,

2. Salamone JD

(1996) Aʻafiaga o le ventrolateral striatal dopamine i le amataina ma le faʻataunuʻuina: o se microdialysis ma suʻesuʻega amio. Neuroscience 70:849–859.

CrossRefMedline

12. ↵

1. Das S,

2. Grunert M,

3. Viliamu L,

4. Vincent SR

(1997) NMDA ma D1 faʻafeiloaʻi e faʻatonutonu le phosphorylation o le CREB ma le faʻaogaina o le c-fos i striatal neurons i le aganuu muamua. Synapse 25:227–233.

CrossRefMedline

13. ↵

1. Di Chiara G

(1998) O se manatu faʻaosofia aʻoaʻoga o le matafaioi a le mesolimbic dopamine i le faʻaaogaina o fualaau faasaina. J Psychopharmacol 12:54–67.

14. ↵

1. Ettenberg A,

2. Geist TD

(1993) E ese'esega fa'atatau ma fa'afuainumera i le ta'avale ta'avale amio a isumu o lo'o galulue mo cocaine ma heroin fa'amalosia. Pharmacol Biochem Behav 44:191–198.

CrossRefMedline

15. ↵

1. Everitt BJ,

2. Katinale RN,

3. Hall J,

4. Parkinson JA,

5. Robbins TR

(2000) Aʻafiaga eseese o amygdala subsystems i le faʻaogaina o meaʻai ma vaisu fualaau. i Le amygdala: o se suʻesuʻega galue, ed Aggleton JP (Oxford UP, Oxford), itulau 353–390.

16. ↵

1. Everitt BJ,

2. Dickinson A,

3. Robbins TW

(2001) O le neuropsychological faavae o amioga ua fai ma vaisu. Faiai Res Rev 36:129–138.

CrossRefMedline

17. ↵

1. Floresco SB,

2. Blaha CD,

3. Yang CR,

4. Phillips AG

(2001a) Dopamine D1 ma NMDA faʻafeiloaʻi e faʻasalalau le malosi o le amygdala basolateral-faʻaosoina o le NAc neurons. J Neurosci 21:6370–6376.

Abstract / FREE Full Text

18. ↵

1. Floresco SB,

2. Blaha CD,

3. Yang CR,

4. Phillips AG

(2001b) Faʻatonuina o le hippocampal ma le amygdalar-evoked activity of nucleus accumbens neurons e dopamine: masini feaveaʻi o filifiliga faʻaoga. J Neurosci 21:2851–2860.

Abstract / FREE Full Text

19. ↵

1. tioata MJ,

2. Billington CJ,

3. Levine AS

(1999) Opioids ma meaʻai: tufatufaina auala neural galue? Neuropeptides 33:360–368.

CrossRefMedline

20. ↵

1. Goto Y,

2. O’Donnell P

(2001) O feso'ota'iga feso'ota'iga i le nucleus accumbens in vivo. J Neurosci 21:4498–4504.

Abstract / FREE Full Text

21. ↵

1. Grey JA,

2. Kumari V,

3. Lawrence N,

4. AMJ talavou

(1999) Galuega a le dopamine innervation o le nucleus accumbens. Psychobiology 27:225–235.

22. ↵

1. Mea'ai HJ,

2. Norgren R

(1978) Le su'ega o le tofo. I. Tali fa'atusa ile fa'aoso fa'aoso ile iole masani ole neura. Faiai Res 143:263–279.

CrossRefMedline

23. ↵

1. Gurden H,

2. Takita M,

3. Jay TM

O le matafaioi taua a le D1 ae le o le D2 faʻafeiloaʻi i le NMDA e faʻalagolago i le taimi umi potentiation i hippocampal-prefrontal cortex synapses i vivo.J Neurosci202000RC106 (1-5).

24. ↵

1. Horvitz JC

(2000) Mesolimbocortical ma nigrostriatal dopamine tali i mea taua e le o ni taui. Neuroscience 96:651–656.

CrossRefMedline

25. ↵

1. Hyman SE,

2. Malenka RC

(2001) Vaisu ma le faiʻai: o le neurobiology o le faʻamalosi ma lona faʻaauau. Nat Rev Neurosci 2:695–703.

CrossRefMedline

26. ↵

1. Ikemoto S,

2. Panksepp J

(1999) O le matafaioi a le nucleus accumbens dopamine i amioga faaosofia: o se faʻamatalaga tuʻufaʻatasia ma faʻamatalaga faapitoa i le sailia o taui. Faiai Res Rev 31:6–41.

CrossRefMedline

27. ↵

1. Jackson MA,

2. Moghaddam B

(2001) Amygdala tulafono faatonutonu o le nucleus accumbens dopamine output e pulea e le cortex prefrontal. J Neurosci 21:676–681.

Abstract / FREE Full Text

28. ↵

1. Jog MS,

2. Kubota Y,

3. Connolly CI,

4. Hillegaart V,

5. Graybiel AM

(1999) Fausiaina neural faʻatusa o mausa. Saienisi 286:1745–1749.

Abstract / FREE Full Text

29. ↵

1. Kalivas PW,

2. Nakamura M

(1999) Neural system mo le faʻagaioiina o amioga ma le taui. Curr Opin Neurobiol 9:223–227.

CrossRefMedline

30. ↵

1. Kelley AE

(1999) O gaioiga faʻatasi o le nucleus accumbens subregions e faʻatatau i le faʻaosofia ma le aʻoaʻoina. Psychobiology 27:198–213.

31. ↵

Kelley AE, Bakshi V, Haber SN, Steininger TL, Will MJ, Zhang M (2002) Opioid modulation o tofo hedonics i totonu o le ventral striatum. Physiol Behav, i lomitusi.

32. ↵

1. Konradi C,

2. Leveque JC,

3. Hyman SE

(1996) Amphetamine ma le dopamine-faʻaosoina vave faʻamatalaga faʻatupu faʻatupu i totonu o striatal neurons e faʻalagolago i le postsynaptic NMDA receptors ma le calcium. J Neurosci 16:4231–4239.

Abstract / FREE Full Text

33. ↵

1. Koob GF,

2. Le Moal M

(2001) Vaisu o fualaau faasaina, dysregulation o taui, ma allostasis. Neuropsychopharmacology 24: 97-129.

CrossRefMedline

34. ↵

1. Legault M,

2. Atamai RA

(2001) O le maualuga o le nucleus accumbens dopamine: faʻalagolago i le tafe mai o le ventral subiculum ma le glutamatergic neurotransmission i le ventral tegmental area. Eur J Neurosci 13:819–828.

CrossRefMedline

35. ↵

1. Mulder AB,

2. Hodenpijl MG,

3. Lopes da Silva FH

(1998) Electrophysiology o le hippocampal ma le amygdaloid faʻataʻitaʻiga i le tumutumu o le iole: faʻafeiloaʻi, vavaeeseina, ma fegalegaleaiga o mea e fai. J Neurosci 18:5095–5102.

Abstract / FREE Full Text

36. ↵

1. O'Brien CP,

2. Fafine AR,

3. McLellan T,

4. Ehrman R

(1992) O se faʻataʻitaʻiga aʻoaʻoga o vaisu. in Addictive states, eds O'Brien CP, Jaffe J (Raven, Niu Ioka), itulau 157–177.

37. ↵

1. O'Donnell P,

2. Grace AA

(1995) Fesoʻotaʻiga synaptic i le va o tagata fiafia i le NAc neurons: hippocampal gating of prefrontal cortical input. J Neurosci 15:3622–3639.

lē faʻatino

38. ↵

1. Owings DH,

2. Morton ES

(1998) Fesootaiga leo manu: o se auala fou. (Cambridge UP, Niu Ioka).

39. ↵

1. Packard MG,

2. White NM

(1990) O manu'a o le caudate nucleus filifili fa'aletonu le mauaina o le "manatua fa'asino" i le paso radial. Behav Neural Biol 53:39–50.

CrossRefMedline

40. ↵

1. Parkinson JA,

2. Robbins TW,

3. Everitt BJ

(1999) O manu'a excitotoxic filifilia o le nucleus accumbens core ma atigi eseese e a'afia ai aversive Pavlovian conditioning i fa'amatalaga tu'ufa'atasi ma fa'amatalaga. Psychobiology 27:256–266.

41. ↵

1. Paxinos G,

2. Watson C

(1998) O se ata fa'ata'ita'i o le fai'ai iole. (Academic, Niu Ioka).

42. ↵

1. Peciña S,

2. Berridge KC

(2000) O le nofoaga e 'ai ai le opioid i totonu ole atigi nucleus accumbens e fa'atalanoaina le taumafaina o mea'ai ma le "fiafia": fa'afanua fa'avae i luga ole microinjection Fos plumes. Faiai Res 863:71–86.

CrossRefMedline

43. ↵

1. Peciña S,

2. Berridge KC,

3. Parker LA

(1997) Pimozide e le suia le palatability: vavaeeseina o le anhedonia mai le faʻaogaina o le sensorimotor e ala i le tofo. Pharmacol Biochem Behav 58:801–811.

CrossRefMedline

44. ↵

1. Petrovich GD,

2. Canteras NS,

3. Swanson L

(2001) Faʻapipiʻi amygdalar mea faʻaoga i vaega o le hippocampal ma faiga faʻaogaina o le hypothalamic. Res Faiai Res Rev 38:247–289.

CrossRefMedline

45. ↵

1. Piazza PV,

2. Rouge-Pont F,

3. Deroche V,

4. Maccari S,

5. Simona H,

6. Le Moal M

(1996) Glucocorticoids o loʻo iai aʻafiaga faʻamalosi e faʻalagolago i le setete i luga o le mesencephalic dopaminergic transmission. Proc Natl Acad Sci USA 93:8716–8720.

Abstract / FREE Full Text

46. ↵

1. Rada P,

2. Tucci S,

3. Murzi E,

4. Hernandez L

(1997) Extracellular glutamate faʻateleina i le hypothalamus pito i tua ma faʻaitiitia i totonu o le nucleus accumbens i le taimi o le fafagaina. Faiai Res 768:338–340.

CrossRefMedline

47. ↵

1. Rada PV,

2. Mareko GP,

3. Hoebel BG

(1998) Dopamine faʻamalolo i totonu o le nucleus accumbens e ala ile hypothalamic stimulation-sosola amioga. Faiai Res 782:228–234.

Medline

48. ↵

1. Tulaga Mumu P,

2. Prescott TJ,

3. Gurney K

(1999) Pe o le tali puʻupuʻu o le dopamine e puʻupuʻu e faʻaalia ai le sese o taui? Trends Neurosci 22:146–151.

CrossRefMedline

49. ↵

1. Reynolds SM,

2. Berridge KC

(2001) Fefe ma le fafagaina i totonu o le nucleus accumbens shell: faʻaeseesega rostrocaudal o le GABA-e maua ai le puipuiga o le amio ma le 'ai o amioga. J Neurosci 21:3261–3270.

Abstract / FREE Full Text

50. ↵

1. Robbins TW,

2. Everitt BJ

(1999) Vailaʻau vailaʻau: amio leaga leaga. Natura 398: 567-570.

CrossRefMedline

51. ↵

1. Robinson TE,

2. Berridge KC

(1993) Le faʻavae faʻavae o le tuʻinanau o vailaʻau: o se faʻamalosiaga-faʻaalia manatu o vaisu. Faiai Res Rev 18:247–291.

CrossRefMedline

52. ↵

1. Robinson TE,

2. Berridge KC

(2000) Le mafaufau ma le neurobiology o vaisu: o se vaaiga faʻaosofia-faʻalauiloa. Vaisu 95:91–117.

CrossRef

53. ↵

1. Rolls ET

(1999) Le fai'ai ma lagona. (Oxford UP, Oxford).

54. ↵

1. Salamone JD

(1994) O le aʻafia o le nucleus accumbens dopamine i le manaʻo ma le faʻamalosi. Amio Faiai Res 61:117–133.

CrossRefMedline

55. ↵

1. Schoenbaum G,

2. Chiba AA,

3. Gallagher M

(1999) Fa'ailoga neural i le cortex orbitofrontal ma le amygdala basolateral i le taimi o aʻoaʻoga faʻailoga tagata. J Neurosci 19:1876–1884.

Abstract / FREE Full Text

56. ↵

1. Schultz W

(2000) Faailoga taui e tele i le faiʻai. Nat Rev Neurosci 1:199–207.

Medline

57. ↵

1. Tautai JK,

2. Durstewitz D,

3. Christie BR,

4. Stevens CF,

5. Sejnowski TJ

(2001) DA D1 / D5 faʻafeiloaʻiga faʻaogaina o mea faʻapipiʻi synaptic faʻapipiʻi i luga o le V prefrontal cortex neurons. Proc Natl Acad Sci USA 98:301–306.

Abstract / FREE Full Text

58. ↵

1. Smith-Roe SL,

2. Kelley AE

(2000) E manaʻomia le faʻaogaina o le NMDA ma le dopamine D1 i totonu o le nucleus accumbens core mo le aʻoaʻoina o meafaigaluega. J Neurosci 20:7737–7742.

Abstract / FREE Full Text

59. ↵

1. Solomona RL,

2. Corbit JD

(1974) O se a'oa'oga fa'aoso fa'asagatau fa'asagatau: I. Fa'aletino fa'aletino o a'afiaga. Psychol Faaaliga 81:119–145.

CrossRefMedline

60. ↵

1. Steiner JE,

2. Glaser D,

3. Hawilo ME,

4. Berridge KC

(2001) Fa'atusatusaga fa'atusa o le a'afiaga o le hedonic: fa'aaafiaga fa'afefe i le tofo e pepe tagata ma isi primates. Neurosci Biobehav Faaaliga 25:53–74.

CrossRefMedline

61. ↵

1. Stewart J,

2. Atamai RA

(1992) Toe faʻaleleia o amio pulea a le tagata lava ia heroin: morphine faʻamalosi ma le naltrexone faʻavaivaia le toe faʻafouina o le tali atu pe a maeʻa. Psychopharmacology 108:79–84.

CrossRefMedline

62. ↵

1. Stratford TR,

2. Kelley AE

(1999) Faʻamaoniga o se fesoʻotaʻiga galue i le va o le atigi NAc ma le hypothalamus pito i tua o loʻo faʻasaoina le puleaina o le fafagaina o amioga. J Neurosci 19:11040–11048.

Abstract / FREE Full Text

63. ↵

1. Swanson LW

(2000) Faʻatonuina o le cerebral hemisphere o amioga faʻaosofia. Faiai Res 886:113–164.

CrossRefMedline

64. ↵

1. Tulaga D,

2. Pinele JP,

3. Fibiger HC

(1981) Faʻatonuina o le tanumia o le puipuiga: o se faʻataʻitaʻiga fou mo le suʻesuʻeina o tagata faʻalavelave popole. Pharmacol Biochem Behav 15:619–626.

CrossRefMedline

65. ↵

1. Uslaner J,

2. Badiani A,

3. Norton CS,

4. Aso HE,

5. Watson SJ,

6. Akil H,

7. Robinson TE

(2001) Amphetamine ma cocaine faʻaosoina mamanu eseese o le c-fos mRNA faʻamatalaga i le striatum ma le subthalamic nucleus e faʻatatau i le siosiomaga. Eur J Neurosci 13:106–113.

66. ↵

1. Volkow ND,

2. Wang GJ,

3. Fowler JS,

4. Logan J,

5. Gatley SJ,

6. Wong C,

7. Hitzemann R,

8. Papa NR

(1999) Faʻamalosia aʻafiaga o psychostimulants i tagata e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le faiʻai dopamine ma le nofoia o D-2 faʻafeiloaʻi. J Pharmacol Exp Ther 291:409–415.

Abstract / FREE Full Text

67. ↵

1. Wang J,

2. O’Donnell P

(2001) D(1) dopamine receptors potentiate NMDA-mediated excitability faateleina i le vaega V prefrontal cortical neu pyramidal. Cereb Cortex 11:452–462.

Abstract / FREE Full Text

68. ↵

1. White NM

(1989) O se manatu faʻatino e uiga i le matrix striatal ma patches: faʻasalalauga o le SR manatua ma le taui. Ola Sci 45:1943–1957.

CrossRefMedline

69. ↵

1. Atamai RA

(1985) O le talitonuga o le anhedonia: Mareko III. Amioga Faiai Sci 8:178–186.

70. ↵

1. Wyvell CL,

2. Berridge KC

(2000) Intra-nucleus accumbens amphetamine e faʻateleina ai le faʻamalosia o le sucrose taui: faʻaleleia o le taui "manaʻo" e aunoa ma le faʻaleleia o le "fiafia" poʻo le faʻamalosia o le tali. J Neurosci 20:8122–8130.

Abstract / FREE Full Text

71. ↵

1. Zahm DS

(2000) O se vaʻaiga neuroanatomical tuʻufaʻatasia i luga o nisi o subcortical substrates o le fetuutuunai tali atu ma le faamamafa i luga o le nucleus accumbens. Neurosci Biobehav Faaaliga 24:85–105.

CrossRefMedline

72. ↵

1. Zhang M,

2. Kelley AE

(2000) Faʻaleleia le faʻaogaina o meaʻai gaʻo maualuga pe a maeʻa faʻamalosi mu-opioid striatal: faʻafanua microinjection ma fos expression. Neuroscience 99:267–277.

CrossRefMedline

Mataupu e taʻua ai lenei tusiga

• Fa'amalosia mea'ai, fa'aogaina o le malosi, ma le filifiliga o mea'ai tele The American Journal of Clinical Nutrition, 1 Iulai 2011, 94(1):12-18

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Taui o mea'ai, hyperphagia, ma le tino puta American Journal of Physiology – Regulatory, Integrative and Comparative Physiology, 1 Iuni 2011, 300(6):R1266-R1277

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Dopaminergic modulation o le polokalama taui tagata: o se placebo-pulea dopamine depletion fMRI suʻesuʻega Journal of Psychopharmacology, 1 Aperila 2011, 25(4):538-549

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Sucrose self-administration ma le CNS activation i le iole American Journal of Physiology – Regulatory, Integrative and Comparative Physiology, 1 Aperila 2011, 300(4):R876-R884

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Fa'amata'u mana'o pe a uma le fa'aaogaina o le ava malosi e feso'ota'i ma fa'ailoga leaga o tau ae le o taui e le mesolimbic dopamine PNAS, 29 Mati 2011, 108(13):5466-5471

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Aafiaga o le Rhodiola rosea L. extract i le mauaina ma le faʻaalia o le faʻapalepale o le morphine ma le faʻalagolago i isumu Journal of Psychopharmacology, 1 Mati 2011, 25(3):411-420

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Sitaili faʻafetaui ma fetuutuunaʻi amio: agai atu i faiga faʻavae Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences, 27 Tesema 2010, 365(1560):4021-4028

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Fa'atonutonuina o Gaoioiga Nucleus Accumbens e le Hypothalamic Neuropeptide Melanin-Concentrating Hormone Journal of Neuroscience, 16 Iuni 2010, 30(24):8263-8273

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Extracellular Signal-Regulated Kinase-2 i totonu o le Ventral Tegmental Area e faʻatonutonu tali i Stress Journal of Neuroscience, 2 Iuni 2010, 30(22):7652-7663

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Tu'inanau A'o 'ino'ino: Fa'ata'ita'i Fa'atasi o le Mana'o ma le Fiafia i Saienisi Fa'a-Malo, 1 Ianuari 2010, 21(1):118-125

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Ghrelin Gene Products ma le Fa'atonutonuina o Mea'ai ma le Gut Motility Pharmacological Reviews, 1 Tesema 2009, 61(4):430-481

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Fa'atusatusaga o Bupropion Tu'ufa'atasi ma Naltrexone Therapy mo Obesity ma Monotherapy ma Placebo Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism, 1 Tesema 2009, 94(12):4898-4906

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Vaaiga i Aso Ta'itasi i Taui Fa'alenatura ma Fualaau Fa'asaina, Mesolimbic Tyrosine Hydroxylase, ma le Fa'aaliga Gene o le Uati i le Male Rat Journal of Biological Rhythms, 1 Tesema 2009, 24(6):465-476

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Fa'asologa o Taui e le Opioid System i le Brain Physiological Reviews, 1 Oketopa 2009, 89(4):1379-1412

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Stomach ghrelin-secure sela e pei o mea'ai-eininable circadian uati PNAS, 11 Aokuso 2009, 106(32):13582-13587

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Vaega o Fai'ai e feso'ota'i ma le Fa'aogaina o Meafaigaluega ma le Fa'atinoga o le Poto e atagia ai le Nicotine Dependence Journal of Neuroscience, 15 Aperila 2009, 29(15):4922-4929

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Aafiaga o cocaine i amioga siva meli meli Journal of Experimental Biology, 15 Ianuari 2009, 212(2):163-168

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Inisalini, leptin, ma mea'ai taui: fa'afou 2008 American Journal of Physiology - Regulatory, Integrative and Comparative Physiology, 1 Ianuari 2009, 296(1):R9-R19

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• O le tali atu i luma i tua i le Otx2 e pulea le faʻateleina ma le faʻavasegaina o faʻamaʻi dopaminergic i le Atinaʻeina o le mesencephalon ventral, 15 Oketopa 2008, 135(20):3459-3470

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Fa'asilisiliina le Fa'aleleia o le Dopamine Transmission i totonu o le Nucleus Accumbens Shell e Cocaine E Fa'atatau i le Fa'ateleina Tu'usa'o i Fa'amatalaga Fa'asa'o Fa'asao Dopamine Journal of Neuroscience, 27 Aokuso 2008, 28(35):8821-8831

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Fa'aalia le fete'ena'i o taui o vaila'au i le evolusione o tagata Taualumaga a le Royal Society B: Biological Sciences, 7 Iuni 2008, 275(1640):1231-1241

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Coregulation, Dysregulation, Self-Regulation: O se Suʻesuʻega Tuʻufaʻatasia ma Faʻamatalaga Faʻamatalaga mo le Malamalama i Tagata Matutua Faʻapipiʻi, Vaʻavaʻavaʻa, Leiloa, ma le Toe Faʻaleleia Tagata ma le Social Psychology Review, 1 Me 2008, 12(2):141-167

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga atoa (PDF)

• O le Cdk5 e faʻatulagaina le taui o le Cocaine, Motivation, ma le Striatal Neuron Excitability Journal of Neuroscience, 21 Novema 2007, 27(47):12967-12976

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Peptide YY3-36 Faʻaitiitia le Toe Faʻafouina o Meaʻai Gaʻo Maualuluga i le taimi o taumafa i totonu o se Iole Relapse Model Journal of Neuroscience, 24 Oketopa 2007, 27(43):11522-11532

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Ole Fa'ailoga ole Orexin ile Ventral Tegmental Area e Manaomia mo le Ga'o Maualuga Fa'aosoina ile Opioid Stimulation o le Nucleus Accumbens Journal of Neuroscience, 10 Oketopa 2007, 27(41):11075-11082

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Vasopressin tu'uina atu i le ogatotonu e fa'afefe ai isumu i le amphetamine ma le inuina o le hypertonic NaCl American Journal of Physiology - Regulatory, Integrative and Comparative Physiology, 1 Setema 2007, 293(3):R1452-R1458

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Fa'aitiitia Vesicular Somatodendritic Dopamine Faleoloa i Leptin-Deficient Mice Journal of Neuroscience, 27 Iuni 2007, 27(26):7021-7027

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Mai fa'amatalaga sese i le mafaufau: ketamine o se fa'ata'ita'iga fa'afoma'i o fa'asesega Journal of Psychopharmacology, 1 Me 2007, 21(3):238-252

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Avanoa Fa'atapula'a i Aso Ta'itasi i Meainu suamalie E fa'aitiitia ai le Hypothalamic-Pituitary-Adrenocortical Axis Stress Responses Endocrinology, 1 Aperila 2007, 148(4):1823-1834

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Feso'ota'iga Tu'ufa'atasi e Ala i Fa'ailoga Fa'ama'i i Imoa Fa'afafine: Fa'amalosia Meatotino o Fa'afeusuaiga Fa'afeusuaiga Fa'atama'ita'i Feso'ota'i, 1 Fepuari 2007, 32(2):139-148

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Fa'asolosolo le leiloa o le Dopaminergic Neurons i le Ventral Midbrain o Mice Matutua Heterozygote mo Enrailed1 Journal of Neuroscience, 31 Ianuari 2007, 27(5):1063-1071

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Vaisu: O se Fa'ama'i o le A'oa'oina ma le Taulai Atu, 1 Ianuari 2007, 5(2):220-228

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Hypothalamic neural circuits e faatonutonu ai le tali atu a tina i pepe. Amioga ma Cognitive Neuroscience Reviews, 1 Tesema 2006, 5(4):163-190

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga atoa (PDF)

• O le Neuroscience o Fiafia. Taulai atu i le "Ventral Pallidum Firing Codes Hedonic Reward: Pe a Liliu Lelei se Tofo Leaga" Journal of Neurophysiology, 1 Novema 2006, 96 (5): 2175-2176

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Amioga fafaga a Aplysia: O se faiga fa'ata'ita'i mo le fa'atusatusaina o masini feavea'i o le fa'aa'oa'oina masani ma le fa'agaoioiga A'oa'oga & Manatu, 1 Novema 2006, 13(6):669-680

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Fa'agata le sodium mea'ai a'o le'i fa'atamaina ma fa'atama fa'atama e fa'afefe ai le iole matua i amphetamines American Journal of Physiology - Regulatory, Integrative and Comparative Physiology, 1 Oketopa 2006, 291(4):R1192-R1199

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Bidirectional Dopaminergic Modulation o Excitatory Synaptic Transmission i Orexin Neurons Journal of Neuroscience, 27 Setema 2006, 26(39):10043-10050

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Fa'atonuga fa'aliliuga ole midbrain dopaminergic neuron development Development, 15 Setema 2006, 133(18):3499-3506

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• {Delta}FosB i le Nucleus Accumbens e fa'atonutonu ai le mea'ai e fa'amalosia ai le amio ma le fa'aosofiaga Journal of Neuroscience, 6 Setema 2006, 26(36):9196-9204

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• O eseesega o tagata ta'ito'atasi i le ta'avale taui e va'ai ai tali neura i ata o mea'ai. Journal of Neuroscience, 10 Me 2006, 26(19):5160-5166

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Galanin ma Galanin-Pepei Peptide E Fa'avasegaina Gaoioiga Neuronal i Rat Arcuate Nucleus Neurons Journal of Neurophysiology, 1 Me 2006, 95(5):3228-3234

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Le Ventral Pallidum ma Hedonic Reward: Neurochemical Maps of Sucrose "Liking" and Food Intake Journal of Neuroscience, 21 Setema 2005, 25(38):8637-8649

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Subthalamic Nucleus Lesions Faʻaleleia le Psychomotor-Activating, Insentive Motivational, ma Neurobiological Effects of Cocaine Journal of Neuroscience, 14 Setema 2005, 25(37):8407-8415

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• FA'A'OA'O LE ETANOL E FA'AFIA'I AI LE TULAFONO O LE ACETYLCOLINE I LE VENTRAL TEGMENTAL AREA I LE RAT Alcohol and Alcoholism, 1 Setema 2005, 40(5):349-358

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Dopamine Receptor Stimulation Modulates AMPA Receptor Synaptic Insertion in Prefrontal Cortex Neurons Journal of Neuroscience, 10 Aokuso 2005, 25(32):7342-7351

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Vaisu: O se fa'ama'i o le a'oa'oina ma le manatua American Journal of Psychiatry, 1 Aokuso 2005, 162(8):1414-1422

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Aafiaga O LE NALTREXONE I LE SUIGA E A'OA'OINA I LE ETANOL I LE IOTE CENTRAL DOPAMINERGIC SYSTEM Alcohol and Alcoholism, 1 Iulai 2005, 40(4):297-301

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Neurobiology o isumu Filifilia mo High Voluntary Wheel-running Activity Integrative and Comparative Biology, 1 Iuni 2005, 45(3):438-455

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Metabotropic Glutamate Receptor mGlu5 Ose Puluvaga o le Mana'o ma le Paleni Malosiaga i Iole ma isumu Journal of Pharmacology and Experimental Therapeutics, 1 Aperila 2005, 313(1):395-402

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• O le Hypothalamic Neuropeptide Melanin-Concentrating Hormone Acts in the Nucleus Accumbens to Modulate Feeding Behavior and Forced-Swim Performance Journal of Neuroscience, 16 Mati 2005, 25(11):2933-2940

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Mesolimbic Dopamine Super-Sensitivity i le Melanin-Concentrating Hormone-1 Receptor-Deficient Mice Journal of Neuroscience, 26 Ianuari 2005, 25(4):914-922

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Tofo tali i tagata mama'i ma'i Parkinson Journal of Neurology, Neurosurgery & Psychiatry, 1 Ianuari 2005, 76(1):40-46

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• NEUROSCIENCE: Addicted Rats Science, 13 Aokuso 2004, 305(5686):951-953

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Alcohol Activated a Sucrose-Responsive Gustatory Neural Pathway Journal of Neurophysiology, 1 Iulai 2004, 92(1):536-544

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Sustained Extracellular Signal-Regulated Kinase 1/2 Phosphorylation in Neonate 6-Hydroxydopamine-Lesioned Rats ina ua toe fai D1-Dopamine Receptor Agonist Administration: Implications for NMDA Receptor Involvement Journal of Neuroscience, 30 Iuni 2004, 24, 26 (5863-5876):

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Nicotinic Receptor Modulation of Dopamine Transporter Function in Rat Striatum and Medial Prefrontal Cortex Journal of Pharmacology and Experimental Therapeutics, 1 Ianuari 2004, 308(1):367-377

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Aafiaga o le opioid antagonist naltrexone i le fafagaina o le DAMGO i totonu o le ventral tegmental area ma le nucleus accumbens shell region i le rat American Journal of Physiology - Regulatory, Integrative and Comparative Physiology, 1 Novema 2003, 285 (5): R999- R1004

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• O isumu Hyperdopaminergic Mutant E Sili Atu le "Mana'o" Ae Le "Fiafia" mo taui suamalie Journal of Neuroscience, 15 Oketopa 2003, 23(28):9395-9402

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Phospholipase C{gamma} i Itulagi Eseese o le Ventral Tegmental Area E Eseese le Fa'atulagaina o Amioga Fa'atatau i Mood Journal of Neuroscience, 20 Aokuso 2003, 23(20):7569-7576

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Faʻateleina ventral striatal monoaminergic innervation i Tourette syndrome Neurology, 12 Aokuso 2003, 61(3):310-315

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Ose Matafaioi Mata'utia mo Nucleus Accumbens Dopamine i le Fa'atulagaina o Pa'aga-Preference i Male Prairie Voles Journal of Neuroscience, 15 Aperila 2003, 23(8):3483-3490

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Fa'ailoga Adiposity ma taui mea'ai: fa'alauteleina le CNS matafaioi o le inisalini ma le leptin American Journal of Physiology - Regulatory, Integrative and Comparative Physiology, 1 Aperila 2003, 284(4):R882-R892

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• Ave'esea mai Cocaine Toe Fa'afou Suia le Dopamine Transporter Protein Turnover i le Rat Striatum Journal of Pharmacology and Experimental Therapeutics, 1 Ianuari 2003, 304(1):15-21

o Fa'amatalaga

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)

• O se Amio / Faiga Fa'atatau ile Neuroscience of Drug Addiction Journal of Neuroscience, 1 Me 2002, 22(9):3303-3305

o Tusitusiga Atoa

o Tusitusiga atoa (PDF)