Neuroplasticity i le tagofia o mea ua fai ma vaisu: vaaiga lautele ma faʻamatalaga tusitusia (2012)

Luma Mol Neurosci. 2012; 5: 99.

Fa'asalalau i luga ole laiga 2012 Novema 12.. Tui:  10.3389/fnmol.2012.00099
PMCID: PMC3495339

lē faʻatino

O vaisu o vaila'au ose ma'i faifai pea, toe fa'afo'i le fai'ai lea e aofia ai faiga fa'amalosi o le su'eina ma le tagofia o fualaau fa'asaina lea e tupu ae fa'aalu ai isi gaioiga. O le suiga mai le masani i le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina ma le faʻalavelave tumau e toe faʻafoʻi mai e manatu e faʻavaeina e le neuroadaptations umi i totonu o le faiʻai faʻapitoa, e tutusa ma i latou e faʻavaeina le mafaufau umi. O suʻesuʻega i le luasefulu tausaga talu ai ua matua alualu i luma i le faʻamaoniaina o masini feaveaʻi ma mole e fesoasoani i suiga faʻaosoina fualaau i le palasitika ma amioga..

Suiga i le synaptic transmission i totonu o le mesocorticolimbic ma corticostriatal auala, ma suiga i le transcriptional gafatia o sela e ala i epigenetic mechanisms o ni auala taua se lua e mafai ai e fualaau faasaina ona faaosofia suiga tumau i amioga.

I lenei iloiloga matou te tuʻuina atu se aotelega o suʻesuʻega talu ai nei ua faʻalauteleina ai lo matou malamalama i suiga o le neuroplastic faʻamalosi i fualaau i le maualuga o le synapse, ma luga o le faʻasalalauga, ma pe faʻafefea ona fesoʻotaʻi nei suiga i le faʻamaʻi o le tagata ua fai ma vaisu.

uputatala: vaisu, palasitika, CREB, deltaFosB, epigenetics, suiga faʻasolopito, DNA methylation, microRNAs

faʻatomuaga

O vaisu o fualaau ose ose ma'i faifai pea, toe fa'afo'i mai e fa'aalia i le le pulea, fa'amalosi fa'aaogaina fualaau fa'asaina e fa'aauau pea e ui lava i fa'alavelave matuia. O se tasi o uiga sili ona taufaaleaga o vaisu o le tumau le mafai ona toe faʻafoʻi faʻaalia e tagata faʻaoga e ui lava i masina poʻo ni tausaga o le faʻasaʻo (O'Brien, 1997). O le mea taua, e le o tagata uma e faʻaaogaina fualaau faʻasaina e avea ma vaisu, ma pe faia e se tagata lenei suiga pe leai foi e mafai ona aʻafia i se fesoʻotaʻiga lavelave o mea tau kenera ma le siosiomaga (Goldman et al., 2005; Kendler et al., 2007). O le faʻateleina o le faʻaaogaina o vailaʻau mai le faʻalavelave i le faʻamalosi ma le faʻalavelave faifai pea e toe faʻafoʻi mai e manatu e faʻavaeina e le neuroadaptations umi i totonu o le faiʻai taui (Thomas et al., 2008; Luscher ma Malenka, 2011; Robison ma Nestler, 2011). EO le mea moni, o vailaʻau uma o le faʻaleagaina e faʻaaogaina a latou mea faʻamalosia malosi e ala i le auala mesocorticolimbic dopamine, e aofia ai le dopamine neurons e afua mai i le ventral tegmental area (VTA) ma faʻatautaia i le striatum ma isi vaega limbic e aofia ai le prefrontal cortex (PFC), amygdala ma hippocampus. (Di Chiara ma Imperato, 1988; Le Moal ma Simona, 1991).

E maua foi e le striatum le faʻaogaina o le glutamatergic mai le PFC, ma e ui o le mesolimbic dopamine e le masalomia le taua mo le amataga o le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma le faʻamalosia, o se matafaioi mo le corticostriatal glutamate transmission i le faʻamalosia ma le tumau o le natura o vaisu o loʻo faʻateleina ona iloa (Kalivas, 2009; Kalivas et al., 2009). O se taulaiga autu o suʻesuʻega i le taimi nei o loʻo taoto i le faʻavasegaina o suiga feaveaʻi ma mole e tupu i totonu o lenei taʻaloga faʻaosofia e fesoasoani i le atinaʻeina ma le faʻaauauina o vaisu. I totonu o le fale suʻesuʻe, e mafai ona suʻesuʻeina uiga eseese o mea ua fai ma vaisu e faʻaaoga ai faʻataʻitaʻiga manu (faʻataʻoto i le Laulau Table1).1). O le faʻamoemoega o lenei iloiloga o le tuʻuina atu lea o se aotelega o suiga o le neuroplastic e tupu uma i le synapse, ma luga o le maualuga o le faʻasologa o kenera, e fesoasoani i amioga faʻatatau i vaisu.

Laulau 1

Fa'ata'ita'iga o vaisu i manu.

Fa'alogoina o le locomotor: Locomotor sensitization o loʻo faʻamatalaina ai le faʻatupulaia o le gaioiga o le locomotor e masani ona mulimulitaʻi faʻasolosolo, faʻafuaseʻi ona faʻaalia fualaau faasaina. E mafai ona fa'aauau pea le fa'alogoina mo le tele o masina pe o'o fo'i i tausaga pe a uma ona fa'aui i tua, ma o lea ua manatu ai o se fa'ailoga o le fa'atumauina o palasitika fa'aosoina fualaau fa'asaina (Steketee, 2003). E ui lava e masani ona suʻesuʻeina e faʻatatau i le psychostimulants, o le faʻalogona ua faʻaalia foi i le tali atu i opiates, nicotine ma le ethanol (Shuster et al., 1977; Kalivas ma Duffy, 1987; Robinson et al., 1988; Benwell ma Balfour, 1992; Cunningham ma Noble, 1992). O le fefaʻatauaʻiga i le va o vailaʻau eseese o le faʻaleagaina ua faʻaalia foi o loʻo i ai, o loʻo fautua mai ai o auala masani e faʻavaeina ai le atinaʻeina o lenei mea e ui lava o nei vailaʻau o loʻo i ai ni gaioiga faʻapitoa faʻafomaʻi i le faiʻai (Vezina ma Stewart, 1990; Itzhak ma Martin, 1999; Beyer et al., 2001; Cadoni et al., 2001). 
Fa'atonu nofoaga (CPP): O le CPP o se fua faʻatatau o le taui o fualaau faʻasaina e faʻavae i luga o taʻiala masani (Pavlovian) faʻatulagaina (Tzschentke, 1998). O le CPP apparatus e aofia ai ni si'osi'omaga ma'oti se lua, o le tasi o lo'o tu'ufa'atasia ma se vaila'au, ma fa'atasi ai ma le fa'aluaina faifaipea o le si'osi'omaga fa'apa'aga fa'asaina e maua ai mea fa'aosofia lona lua lea e mafai ona fa'aoso ai amioga. Fai mai se manu e maua se nofoaga e sili ona fiafia i ai pe afai e tele se taimi e alu ai i totonu o le si'osi'omaga fa'atasi-fa'asaina pe a tu'uina atu se filifiliga. O lenei faʻataʻitaʻiga e faʻaaogaina e fua ai le taui o fualaau faasaina ma aʻoaʻoga faʻapitoa.   

 

Puleaina e le tagata lava ia:E mafai ona a'oa'oina manu e pulea e ia lava le tele o vaila'au e masani ona fa'aleagaina e tagata. E masani ona ausia lenei mea e ala i le fa'aogaina o atigipusa o lo'o galue ai mea faigaluega e pei o le lever lomi po'o le isu e maua ai le tu'uina atu o se vaila'au po'o se taui masani. O le tu'uina atu o taui e mafai ona tu'ufa'atasia ma se fa'ailoga tu'ufa'atasi e pei o le leo po'o le malamalama, po'o fa'ailoga fa'aalaua'i.  
Fa'ato'a/toe fa'afou: O le faʻaumatia e faʻamatalaina ai le faʻaitiitia o le faʻaogaina o le suʻeina o fualaau faasaina pe a uma ona faʻaauau ona le faʻamalosia (Myers ma Davis, 2002). O le faʻaumatia e mafai ona faia i totonu o le CPP, lea e faʻaalia ai pea se manu i le siʻosiʻomaga faʻapipiʻi vailaʻau i le leai o se vailaʻau. O le taimi lava e tape ai le CPP, e mafai ona toe faʻaleleia e ala i fualaau faʻasaina (Mueller ma Stewart, 2000) poʻo le faʻaalia i mea faʻalavelave (Sanchez ma Sorg, 2001; Wang et al., 2006). E mafai foi ona tape le amio pulea e le tagata lava ia e ala i le aveeseina o fualaau faasaina, ma mulimuli ane toe faʻafoʻisia e ala i le le faʻaalia o le vailaʻau (Dewit ma Stewart, 1981), fa'aalia i fa'ailoga po'o fa'amatalaga sa feso'ota'i muamua ma le vaila'au (Meil and See, 1996; Weiss et al., 2000; Crombag ma Saham, 2002), poʻo le faʻaalia i le atuatuvale (Shaham ma Stewart, 1995; Erb et al., 1996; Shepard et al., 2004). O mea lava ia e iloa e fa'atupu ai le mana'o o fualaau fa'asaina ma toe fa'afo'i i vaisu a tagata, ma o lea toe fa'afo'isia e taumafai e fa'ata'ita'i amioga fa'apei o manu.
 
Fa'ata'ita'iga o vaisu i manu.

Synaptic plasticity mechanisms: vaisu e avea o se faʻafitauli faʻapitoa o le aʻoaʻoina ma le manatua

O le matauina o le tagofia o fualaau faasaina ma le toe faʻafoʻi e masani ona fesoʻotaʻi tuusaʻo i le faʻaalia i faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma vailaʻau e faʻamaonia ai le taua o le faʻaogaina o aʻoaʻoga i vaisu (Wikler ma Pescor, 1967; Tiffany ma Drobes, 1990; O'Brien et al., 1998). Na taʻua e Steven Hyman e faapea, “e masani ona manatu le faaletonu o le mafaufau o ni tulaga e aafia ai le leiloa o le mafaufau, ae faapefea pe afai e manatua e le faiʻai le tele o mea po o le malosi tele o le faamaumauina o fegalegaleaiga maʻi?” (Hyman, 2005). I lenei tulaga, o vaisu e mafai ona iloa, a itiiti ifo i se vaega, o se ituaiga pathological o le aoaoina ma le manatua. I le lagolagoina o lenei suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga i le sefulu tausaga talu ai ua faʻaalia ai o vailaʻau o le faʻaleagaina e matua suia ai le synaptic plasticity i le mesocorticolimbic ma corticostriatal circuitry e ala i auala tutusa e faʻavaeina ai mafaufauga umi.. O le a le mea moni o loʻo faʻatusalia e nei suiga i tulaga o amioga ma vaisu i le lautele o le isi, atonu e sili atu ona luitauina, fesili. O le vaega o loʻo mulimuli mai o le a vaʻavaʻai i suiga synaptic e mafua mai i vailaʻau o le faʻaleagaina e pei ona fuaina i le electrophysiologically i le tulaga o faʻataʻitaʻiga manu ma lo latou talafeagai i le tulaga o vaisu.

O Santiago Ramon y Cajal o ia, i luga o le 100 tausaga talu ai, na mafaufau i le manatu o suiga i le malosi o fesoʻotaʻiga synaptic i le va o neu e mafai ona avea ma auala e teu ai e le faiʻai faʻamatalaga (Cajal, 1894). O le mauaina o le potentiation umi (LTP) i le hippocampus i le 1973 na maua ai le faʻamaoniga muamua atonu o le tulaga lea (Bliss ma Lomo, 1973). LTP o le faʻaleleia atili o le malosi faʻatasi e mafua mai i le faʻafefe faʻatasi o neu fesoʻotaʻi, ae o lona faʻafitauli umi umi (LTD) o le faʻavaivaia o le malosi o le synaptic. (Citri ma Malenka, 2008). O nei faiga e masani ona aofia ai le N-methyl-D-aspartate (NMDA) faʻasalalauga faʻasalalau faʻasalalau o le α-amino-3-hydroxyl-5-methyl-4-isoxazole-propionate (AMPA) faʻafeiloaʻi i ma mai luga ole sela. (Kauer ma Malenka, 2007). E manaʻomia le faʻalauteleina o le maualuga o le calcium i le postsynaptic cell mo le faʻauluina o le LTP ma le LTD, e manaʻomia le faʻalauteleina o le NMDA receptor-mediated. faatasi ai ma le aofaʻi o le calcium e fuafua ai le faʻasologa o mea na tupus. Ole fa'atuputeleina o le calcium e sili ona fa'agaoioia ai le protein kinases ma i'u ai i le LTP, e fa'aalia mulimuli ane o le fa'aleleia atili o felauaiga i fa'auiga AMPA postsynaptic.

I se faʻatusatusaga, o le faʻateleina o le faʻateleina o le calcium e sili ona faʻagaoioia le protein phosphatases ma maua ai le LTD, lea o loʻo faʻaalia o se faʻaitiitia o le faʻasalalauga AMPA. (Kauer ma Malenka, 2007). Wile LTP ma le LTD na muamua suʻesuʻeina e uiga i le aʻoaʻoina ma le manatua i le hippocampus, ua iloa nei e tupu i le tele o synapses faʻafiafia i totonu o le fatugalemu o le tino, ma e taua mo le tele o ituaiga o palasitika faʻalagolago i le poto masani. (Malenka ma Bear, 2004; Kauer ma Malenka, 2007).

Fa'aola-fa'aoso potentiation i excitatory synapses i le VTA

O se suʻesuʻega paionia a Ungless ma ana uo i totonu 2001 na faʻaalia ai o le tasi le faʻaalia i cocaine na mafua ai le faʻaleleia o le malosi o le synaptic i synapses faʻafiafia i luga o le VTA DA neurons pe a fuaina 24 h mulimuli ane i fasi faiʻai (Ungless et al., 2001). O lenei mea na fuaina o se faʻaopoopoga i le fua faatatau o AMPA-mediated excitatory postsynaptic currents (EPSCs) i luga ole NMDA-mediated EPSCs (faʻaigoaina ole AMPA/NMDA ratio). O le LTP na fa'aosoina e le eletise na fa'aalia na fa'apipi'iina i le fa'afiafiaina o le VTA synapses i isumu e togafitia i le koko ae na fa'aleleia le LTD. O nei faʻamatalaga faʻapea foʻi ma le tele o isi faʻataʻitaʻiga electrophysiological na faʻaalia ai o le suiga i le palasitika na matauina e mafai ona faʻasoa tutusa auala i le synaptically-evoked LTP (Ungless et al., 2001). Talu mai lena taimi na faʻaalia ai o le faʻaaogaina o isi vailaʻau o le faʻaleagaina e aofia ai le amphetamine, morphine, ethanol, nicotine, ma benzodiazepines e mafai foi ona faʻaosoina le faʻateleina o le malosi synaptic i le VTA, o se aʻafiaga e le o vaʻaia i vailaʻau faʻapitoa e leai se faʻaleagaina. (Saal et al., 2003; Gao et al., 2010; Tan et al., 2010). O lenei faʻamatalaga o loʻo faʻaalia ai le feʻaveaʻi o tali feaveaʻi i totonu o le VTA e vailaʻau faʻaleagaina uma ma tuʻuina atu se faʻaogaina o le neural e mafai ai ona faʻaosoina uluai neuroadaptations o vaisu.

O le aʻafiaga o le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina i luga o le VTA synaptic plasticity e faʻaalia le tumau, e le itiiti ifo i le 5 ae itiiti ifo i le 10 aso ma ua faʻaalia e fetaui lelei ma le amataga o le atinaʻeina o amioga ae le o lona faʻaaliga. (Ungless et al., 2001; Saal et al., 2003; Borgland et al., 2004). Afai o le cocaine e pulea e le tagata lava ia, e ese le iʻuga ona o le palasitika i le VTA e faʻaauau pea ma e mafai ona iloa e oʻo lava i le 90 aso i le alu ese. (Chen et al., 2008).

O le malosi o le glutamatergic synapses i luga ole VTA DA sela e ono fesoʻotaʻi ma le gafatia o vailaʻau faʻaleagaina e faʻaleleia atili ai le DA i le NAc (Di Chiara ma Imperato, 1988) mand e mafai ona faʻatusalia le amataga o le aʻoaʻoina o taui "pathological" lea e tupu ai se "faʻailogaina" o faʻasalalauga faʻamalositino. O le mea moni, o le NMDA e faʻalagolago i le faʻaogaina o le malosi o le synaptic glutamatergic na lipotia i le VTA DA neurons i le taimi o le mauaina o se faʻasalalauga faʻamaonia (Stuber et al., 2008) ma talu ai nei na faʻamaonia ai o le cocaine e faʻateleina le faʻateleina o le AMPA / NMDA ratio o VTA neurons lea e faʻatino i le NAc e faʻafeagai ma le PFC (Lammel et al., 2011); ua faʻamautu lelei o le dopamine transmission i totonu o le NAc e taua tele mo le mauaina o se Pavlovian association (Kelley, 2004). O le mea lea, atonu o le faʻamalosia o le VTA DA neurons e mafai ona faʻatusalia ai neural coding e tutusa ma le LTP, atonu o se faʻagasologa o aʻoaʻoga faʻapitoa, lea e ono manaʻomia mo le vave faʻaosoina o le koko ma e iai le malosi e faʻaosoina ai fetuunaiga umi e faʻavae ai vaisu, e ui lava e le o faʻatusalia le setete o vaisu lava ia. E pei ona fautuaina e isi, atonu o fualaau oona fai ma vaisu e faʻapipiʻi le faiʻai faʻasologa o taui e "le aʻoaʻoina" le taua o se vailaʻau i le tino. (Kauer ma Malenka, 2007).

Ole afuaga ole su'esu'ega ole glutamatergic ile VTA o lo'o a'afia ile palasiti fa'aosoina fualaau fa'asaina e tumau pea e fa'amalamalama atoatoa. O se suʻesuʻega e tasi na faʻaalia ai o le VTA glutamatergic synapses e faʻatatau i faʻataʻitaʻiga mai le VTA lava ia ma le pedunculopontine nucleus (PPN) o loʻo faʻaalia ai le faʻaleleia atili o le cocaine ae naʻo synapses e maua mai faʻaoga mai PPN afferents e faʻamalosia i le Δ9-tetrahydrocannabinol (THC) (Lelei ma Lupica, 2010). O le mea lea, e foliga mai o le glutamatergic afferents faapitoa o loʻo aʻafia i vailaʻau faʻamalosi malosi e mafai ona fesuisuiaʻi e tusa ai ma le vailaʻau o loʻo fesiligia ma e mafai foi ona avea ma tulaga faʻapitoa e masani ai i vailaʻau uma e faʻaalia ai le palasitika excitatory i le VTA; o le mea mulimuli e le'i fuafuaina. Te maua e le VTA le tele o suʻesuʻega mai le tele o faiʻai e aofia ai le PFC, amygdala ma le subthalamic nucleus (Geisler ma Wise, 2008), o le tele o ia mea na faʻaalia e aʻafia ai le paʻu o le VTA DA neurons (Grillner ma Mercuri, 2002). O suʻesuʻega i le lumanaʻi e faʻaogaina ai auala faʻapitoa e mafai ona fesoasoani i le fuafuaina o faʻamatalaga patino e mafua ai le malosi o fualaau faasaina i VTA synapses na matauina i le tali atu i vailaʻau eseese o le faʻaleagaina, ma faʻamalamalamaina ai le natura tonu o lenei neuroadaptation.

Mechanisms o loʻo faʻavaeina le vailaʻau faʻapipiʻi synaptic plasticity i le synapse faʻafiafia i le VTA

E pei o le LTP eletise i totonu ole midbrain DA neurons o le faateleina o le malosi synaptic i le VTA faʻaosoina e le cocaine ma le nicotine ua faʻaalia fa'alagolago ile fa'agaoioiga ole NMDA (Bonci ma Malenka, 1999; Unless et al., 2001; Mao et al., 2011). I le eseesega, o le tausiga o le cocaine-evoked potentiation na faʻaalia talu ai nei e manaʻomia ai le gaioiga o le protein kinase Mζ (Ho et al., 2012), o se protein kinase C (PKC) faʻaogaina faʻapitoa, ae o le LTP faʻalagolago i le taimi i VTA DA neu o isumu e leai ni fualaau faʻasaina e faʻalagolago i faʻaoga masani PKC (Luu ma Malenka, 2008). I le tulaga o le nicotine o le VTA synaptic potentiation e manaʻomia ai le faʻamalosi o DA neurons faʻasalalau e somatodendritic α4β2 nicotinic acetylcholine receptors (nAChRs) (Mao et al., 2011). O le faʻatupuina o le Nicotine o le faʻauluina o le glutamate presynaptic e fesoasoani foi i le faʻaogaina o lenei palasitika synaptic faapitoa, atonu e ala i le faʻateleina o le faʻagaoioia o le NMDA receptors (Mao et al., 2011).

E sili atu le tele o mea e iloa e uiga i faiga o loʻo i lalo ole cocaine-evoked synaptic plasticity nai lo le palasitika faʻavae e faʻaosoina e isi vailaʻau faʻaleagaina. O le faʻaogaina o le cocaine i fasipepa ogatotonu e mafua ai le faʻamalosia o le faʻasalalauga o le NMDA i totonu o minute ma e fuafua e ala i le faʻaofiina o NMDARs o loʻo i ai NR2B i totonu o synapses e ala i se masini e manaʻomia ai le faʻagaoioia o le D.5 talipupuni ma le fa'aogaina o polotini fou (Schilstrom et al., 2006; Argilli et al., 2008). O le Orexin A ua faʻaalia foi e manaʻomia mo le faʻapipiʻiina vave o le cocaine o le NR2B-o loʻo i ai faʻamaumauga ma faʻateleina AMPA / NMDA ratios; e tusa ai ma le orexin1 O le tagata faʻafefe tali SB334867 ua faʻaalia e puipuia ai le atinaʻeina o le faʻalogoina i cocaine (Borgland et al., 2006). I le faaopoopo atu i suiga i le NMDA receptor subunit expression, o le faateleina o le maualuga o le GluR1-containing (GluR2-lacking) AMPA receptors i synapses ua matauina i le taimi lava e 3 itula ina ua maeʻa le faʻaalia o cocaine.e (Argilli et al., 2008). O lenei faʻamatalaga tuʻufaʻatasia ma isi faʻamaoniga lata mai ua taʻitaʻia ai le manatu e faʻapea o le faʻapipiʻiina o le synaptic o le maualuga o le GluR2-leai o le talipupuni e fesoasoani i le faʻaalia o le cocaine-induced synaptic potentiation i le VTA (Dong et al., 2004; Bellone ma Luscher, 2006; Mameli et al., 2007; Brown et al., 2010; Mameli et al., 2011), mo iloiloga va'ai (Kauer ma Malenka, 2007; Wolf ma Tseng, 2012). O lenei faʻaofiina o le GluR2-leai le AMPA e faʻaogaina e faʻalagolago i le NMDA faʻafeiloaʻi faʻasalalauga i le VTA DA neurons talu ai e le o iai i isumu e leai ni faʻaoga NMDA i totonu o DA neurons (Engblom et al., 2008; Mameli et al., 2009). O aʻuO le tu'uina atu o GluR2-leai le AMPA talitali e taua tele ona e iai a latou mea fa'apitoa; o latou o le calcium permeable, e sili atu le faʻaogaina o le alalaupapa tasi nai lo le GluR2-o loʻo i ai faʻamaumauga, ma o lea e iai le malosi tele e suia ai le faʻasalalauga synaptic. (Isaac et al., 2007). O le mea lea, o le faʻaofiina o le GluR2-leai le AMPA receptors i le VTA o loʻo faʻatusalia ai se faiga e mafai ai e fualaau faʻasaina ona faʻavaveina suiga palasitika o loʻo faʻavaeina ai le amataga o le faʻaaogaina o fualaau faasaina..

O le faʻaofiina o le GluR2-leai le AMPA receptors i VTA excitatory synapses ua faʻaalia nei e tupu i le tali atu i le faʻaaogaina o vailaʻau mai le tele o vasega e pei o le nicotine ma le morphine faʻapea foʻi ma luga o le optogenetic activation o DA VTA neurons (Brown et al., 2010). Tua mafua ai le talosaga e faapea o le faaofiina o le calcium-permeable GluR2-leai le AMPA receptors e fai ma sui o se faiga lautele lea e mafai ona faavae ai le malosi o fualaau faasaina o VTA synapses (Brown et al., 2010), e ui o faʻamaumauga mo amphetamine e le o ogatasi ma lenei manatu (Faleiro et al., 2004). E le gata i lea, talu ai o loʻo faʻasaʻo totonu le GluR2-leai o le AMPA ma faʻapena ona laʻititi laʻititi i le + 40 mV, o latou faʻaofiina naʻo latou e le mafai ona faʻamatalaina le faʻatupuina o vailaʻau i le AMPA / NMDA ratios. O se suʻesuʻega talu ai nei na fuaina ai tali faʻatasi synaptic na faʻaalia e se puna glutamate maualuga (lua-photon photolysis o le caged glutamate) na faʻaalia, nai lo le faʻaopoopoga i le aʻafiaina o le AMPA receptor-mediated EPSCs, o le faʻaalia o le cocaine na faʻaitiitia ai foi le NMDA e faʻasalalau-mediated EPSCs (Mameli ma et. al., 2011), ma fa'apea ona maua ai se faiga e mafai ai ona fa'atuputeleina fa'atatau AMPA/NMDA i lenei fa'aaliga (e ala i le fa'aitiitia o le fa'atatau o le fua). E le'i su'esu'eina lenei mea ma isi vaila'au o le fa'aleagaina.

O le fesuiaiga o fualaau faasaina o GluR2-o loʻo i ai ma GluR2-leai ni faʻafeiloaʻi AMPA e mafai ona fesuiaʻi e ala i le faʻagaoioia o mGluR1 faʻafeiloaʻi i le VTA (Bellone ma Luscher, 2006; Mameli et al., 2007). O le mea lea, mGluR1-mediated exchange of AMPA receptors e maua ai se masini e mafai ona faʻamatalaina pe aisea e le tumau ai le malosi o vailaʻau o VTA synapses i le natura, tumau 5 ae le o 10 aso (Ungless et al., 2001; Mameli et al., 2007). O le mea moni, afai o le mGluR1 galue i le VTA e faʻaititia i le 24 h aʻo leʻi faia le cocaine ona faʻaauauina lea o le faʻasaʻo i totonu o le cocaine i tua atu o aso 7 (Mameli et al., 2007, 2009). O le mea lea e tasi le faʻamatalaga talafeagai mo le mafuaʻaga e faʻaauau ai le faʻamalosia o le synaptic i le VTA pe a maeʻa le puleaina e le tagata lava ia o cocaine (e le pei o le mulimuli i le pulega e le o faʻalavelave) e mafai ona avea le puleaina o le cocaine e mafua ai le atuatuvale o le mGluR1 faailo i le VTA.

Fua'au fa'aoso-fa'aoso palasitika synaptic i synapses inhibitory i le VTA

Excitatory synapses e le na o le pau lea o le ituaiga o synapse i le VTA DA neurons e aʻafia i le le faʻaaogaina o vailaʻau faʻaleagaina. O faʻalavelave faʻalavelave i le VTA e iai foʻi se sao taua i le puleaina o le fua o le afi o DA neurons, ma o le palasitika i le GABAergic synapses e iai le malosi e faʻamalosia ai le faʻasalalauga a le DA. O le mea moni, cocaine, morphine ma ethanol e mafai uma ona aʻafia ai le palasitika synaptic inhibitory i le VTA (Melis et al., 2002; Liu et al., 2005; Nugent et al., 2007). Fa'aalia fa'afia cocaine i vivo mo le 5-7 aso e mafua ai le faʻaitiitia o amplitudes o GABA-mediated synaptic currents, faʻapea ona faʻafaigofieina le faʻaogaina o le LTP i sela VTA e ala i le faʻaitiitia o le malosi ole GABAergic inhibition (Liu et al., 2005). O suʻesuʻega mulimuli ane e faʻaalia ai le faiga o lenei faʻalavelave endocannabinoid-faalagolago LTD i GABAergic synapses e aofia ai le faʻagaoioia o ERK1 / 2 (Pan et al., 2008, 2011). GABAA faʻapipiʻi faʻafesoʻotaʻi i luga o le VTA dopamine neurons o loʻo faʻaalia foi le malosi o le LTP faʻalagolago i le NMDA (faʻaigoaina LTP.Kipea) i le tali atu i le faʻaosofia maualuga (Nugent et al., 2007). O lenei LTPKipea e to'esea i fasi VTA 2 ma/po'o le 24 itula mulimuli ane i vivo pulega o morphine, nicotine, cocaine poʻo le ethanol (Nugent et al., 2007; Guan ma outou, 2010; Niehaus et al., 2010). I le tulaga ole ethanol ole puipuiga ole LTPKipea o loʻo faʻatalanoaina e le μ-opioid receptor (Guan ma Ye, 2010) Faatasi ai ma le malosi o le synaptic i synapses excitatory, o lenei leiloa o le LTPKipea e tatau ona faʻateleina le sasaina o le VTA DA neurons pe a uma ona faʻaalia fualaau.

Ua fa'aalia talu ai nei e a'afia ai vaila'au o le fa'aleagaina o le GABA lemu. O lea e lava le fua e tasi o le methamphetamine poʻo le cocaine e faʻavaivaia ai le malosi o le GABAB talitali e pulea VTA GABA neuron fana pe a fuaina ex vivo 24 itula mulimuli ane (Padgett et al., 2012). O le gau o le methamphetamine e mafua mai i le faʻaitiitia o le GABA.B receptor-G protein-fesoʻotaʻi i totonu-faʻasaʻoina ala o le potassium (GIRK), ona o suiga i le fefaʻatauaʻiga o porotini, ma o loʻo faʻatasi ma se faʻaititia tele o le lagona o le presynaptic GABA.B tali i totonu GABA neurons o le VTA. E le pei o aʻafiaga faʻaosoina ile GABAA synapses lenei atuatuvalega o le GABABO faʻailoga R-GIRK e faʻaauau pea mo aso pe a uma le tui (Padgett et al., 2012).

Fa'atasiga fa'aamioga ole malosi fa'atupu vaila'au ile sela VTA DA

E pei ona taʻua muamua, o le aʻafiaga o le faʻaaogaina o fualaau faasaina i luga o le synaptic plasticity i VTA DA neurons e faʻaalia le tumau, e le itiiti ifo i le 5 ae itiiti ifo i le 10 aso ma ua faʻaalia e fetaui lelei ma le amataga o le atinaʻeina o amioga faʻaalia ae le o lona faʻaaliga. (Ungless et al., 2001; Saal et al., 2003; Borgland et al., 2004). I le lagolagoina o le manatu e faapea o le malosi o fualaau faasaina o le VTA synapses o loʻo faʻaalia ai le faʻaogaina o le faʻaogaina o amioga, faʻaititia le pulega o le intra-VTA o le glutamate antagonists, ma le faʻaogaina o le GluR1 i luga ole tulafono faatonutonu e faʻaleleia ai le locomotor sensitizing meatotino o vailaʻau (Carlezon et al., 1997; Carlezon ma Nestler, 2002). O faʻamaoniga malosi o le NR2A- ma le B-o loʻo aofia ai le faʻaogaina o le NMDA o loʻo tuʻuina mai e ala i le matauina o le faʻamaʻiina o vailaʻau faʻasaina e taofia uma ai le atinaʻeina o le faʻalogo ma le faʻateleina o le cocaine i le AMPA / NMDA ratios (Schumann et al., 2009). Ae ui i lea, o isumu ma le tapeina o le NR1 poʻo le GluR1 (filifili i le midbrain DA neurons) poʻo le faʻamalo ole GluR1 i le lalolagi atoa o loʻo faʻaalia ai le faʻaogaina o amioga ma faʻaalia ai le faʻaleagaina o le AMPA i le maeʻa o togafitiga cocaine (Dong et al., 2004; Engblom et al., 2008). O se faʻaopoopoga faʻaopoopo e tuʻuina atu e ala i le matauina o le CPP ma le faʻaogaina o le locomotor e le o iai i le GluR1 knockout mice (Dong et al., 2004) ma le faʻaumatia o le cocaine CPP e le o iai i isumu ma le GluR1 tapeina e faʻatatau i le midbrain DA neurons (Engblom et al., 2008), ae i le NR1 knockout mice toe faʻaleleia le cocaine CPP ma le faʻaalia o amioga faʻaalia ua faʻaitiitia (Engblom et al., 2008; Zweifel et al., 2008). O le mea lea, e oʻo lava i le faʻamaonia o taui tau atinaʻe i mutant mutant ma / poʻo le le atoatoa o le tapeina, e mafai ona faʻamavaeina le faʻagasologa o le neural e pulea ai le malosi o le DA neurons ma le faʻalauiloaina o amioga. Ae atonu o le malosi o VTA synapses e mafai ona saofagā i le tuʻuina atu o le faʻamalosi salience i faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma vailaʻau.

O le fuaina o suiga ole synaptic pe a mae'a le fa'atonuina o fualaau fa'asaina e fa'atapula'aina e tusa ai ma le fa'ailoaina o le tulaga moni o fa'ama'i o vaisu. E sili atu le talafeagai i le tulaga o le tagata o suʻesuʻega lea e fuaina ai suiga i le palasitika synaptic pe a maeʻa le faʻatonuina o vailaʻau faʻataʻitaʻiga, pulega faʻapitoa. I lenei itu, o le faʻamalosia o le faʻamalosia o le VTA DA sela e faʻaosoina e le pulea e le tagata lava ia o cocaine e tulaga ese lava, e tumau 3 masina i le faʻasaʻoina ma faʻaalia e teteʻe i aʻoaʻoga faʻaumatia (Chen et al., 2008). O le mea lea, e ui lava na muai fuafuaina e avea o se mea e le tumau, e foliga mai o le vailaʻau faʻamalosi i totonu o le VTA e iai le malosi e tumau ai, e faʻaalia ai o le auala o le pulega (contingent versus non-contingent) o se mea taua tele o lona umi. . E lagolagoina lenei mea i le matauina o pulega amo i lenei suʻesuʻega e leʻi faʻaalia se faʻaopoopoga tutusa i le AMPA / NMDA ratio; Fai mai o le a'oa'oina lea o le fa'ailoilo-taui po'o le fa'atinoga-iuga o le asosi lea o lo'o fa'aosoina ai le palasitika. I se faʻatusatusaga, o le puleaina e le tagata lava ia o meaʻai poʻo le sucrose i lalo o faʻamaufaʻailoga tutusa e maua ai le faʻatupulaia o le AMPA / NMDA ratios e faʻaauau pea mo le 7 ae le o le 21 aso i le faʻasaʻoina, faʻaalia e le tumau pe a faʻatusatusa i le mea na aʻafia e cocaine (Chen et al., 2008). O le leai o se faʻaauauina o meaʻai e faʻaosoina meaʻai e faʻaalia ai o le suiga i le malosi o le synaptic e faʻaosoina e le cocaine e le naʻo se faʻataʻitaʻiga o meafaifaʻaili poʻo faʻataʻitaʻiga o aʻoaʻoga faʻataʻitaʻiga o loʻo aʻafia i le faʻaogaina o le tagata lava ia. taʻitasi, ae o se a'afiaga fa'apitoa i vaila'au e mafai ona fa'atusalia ai se fa'amalosia fa'ama'i o fa'alāpotopotoga fa'ailoilo. E pei ona taʻua muamua, o faʻamatalaga o loʻo valoia taui ua maua foi e mafua ai le faʻatupulaia o le AMPA / NMDA ratios i le VTA, e ui lava e le o faʻaauau, lagolagoina se matafaioi mo lenei suiga o le faʻaogaina o le synaptic galuega i le aʻoaʻoina o taui (Stuber et al., 2008).

O le mea e malie ai, o le tele o le faʻateleina o le AMPA / NMDA ratio e tutusa e tusa lava po o le a le numera o tui (tasi vs. tele), fa'atonuga o le pulega (content vs non-contingent), ma le umi o le avanoa (fa'atapula'a le avanoa vs. avanoa lautele) (Borgland et al., 2004; Chen et al., 2008; Mameli et al., 2009). O loʻo faʻaalia ai o le siʻitia o le AMPA / NMDA ratio o loʻo matauina i totonu o le VTA DA o se mea e mafai ona faʻatagaina, atonu o le faʻailogaina o le "salience" e ese mai i le faʻaalia o se amataga o le neuropathology autu lea e ono faateleina pe a faʻaauau pea le faʻaalia.

Palasitika fa'aoso fa'ama'i fa'asaina i synapses fa'afiafia i le NAc

E le pei o le VTA o le tui tasi cocaine e le mafua ai le faateleina o le malosi o le synaptic i le NAc pe a fuaina 24 h mulimuli ane. (Tomas et al., 2001; Kourrich et al., 2007). O lenei fa'amatalaga ma le fa'asologa o taimi e soso'o ai ma le fa'atonuina ma le fa'aui i tua oo loʻo faʻaalia ai o le palasitika faʻaosoina fualaau faasaina i le NAc e matua ese lava mai le mea na matauina i le VTA. Ioe, pe a faʻaauau tui o cocaine (ina ia faʻaosofia ai le faʻaalia o amioga), o le faʻaitiitia o le AMPA / NMDA ratio e matauina i le NAc shell synapses pe a fua i le 24 h pe a maeʻa le pulega mulimuli.n (Kourrich et al., 2007). O lenei synaptic depression mai le cocaine faifaipea e foliga mai e fesoʻotaʻi ma palasitika i le VTA; i luga o le faʻalavelave faʻalavelave o le mGluR1 galuega i le VTA e naʻo le tasi le tui o cocaine e manaʻomia e mafua ai lenei lava faʻafitauli o NAc synapses (Mameli et al., 2009). Tna tusia e tusitala o lenei suʻesuʻega o loʻo faʻapea o le faʻaleleia atili o le fiafia o VTA faʻataʻitaʻiga e mafai ona faafaigofieina le tuʻuina atu faʻafuaseʻi o le DA ma le glutamate i le NAc e ala i le faʻaleleia atili o le DA.. O lenei mea e mafai ona suia ai le faʻailoga mo le faʻaogaina o le palasitika i le lotoifale i le NAc e ala i le aʻafiaina o le faʻaogaina o le matagaluega poʻo le tuʻufaʻatasia o faiga faʻailoga intracellular (Mameli et al., 2009).

Le taua tele o le faʻavaivaia o le NAc synapses i le taimi o le faʻamavaeina e le o manino i lenei laasaga. O se tasi o faʻamatalaga atonu o le atuatuvale o NAc medium spiny neurons (MSNs) e faʻaitiitia ai le latou tali atu i mea faʻalenatura tauia, ma o le mea lea e saofagā ai i le anhedonia na oʻo i le taimi o le alu ese. E mafai foʻi ona faʻapea o le faʻaititia o loʻo matauina i le AMPA / NMDA ratio e mafai ona mafua mai i le faʻaofiina o le membrane o le NR2B-o loʻo i ai le NMDA receptors (ma faʻateleina ai le denominator o le fua faatatau) e pei ona maua ai ni synapses lemu fou i totonu o le atigi NAc i luga o le faʻaalia o cocaine. (Huang et al., 2009). Synapses lemu glutamatergic, lea e faʻaalia ai le faʻaogaina o le NMDA i le leai o se AMPA e fesoʻotaʻi faʻatasi, e manatu e maua le malosi faʻateleina e faʻamalosia ai le faʻasalalauga faʻasalalau (Isaac et al., 1995). O le taimi lava e gaosia ai, o nei synapses lemu e mafai ona faafaigofieina le faʻafaigaluegaina o talitali AMPA ma faʻaleleia ai le faʻasalalauga synaptic excitatory. O lenei mea e maua ai se auala e mafai ai ona faʻamatalaina le faʻatuputeleina o le maualuga o le maualuga o le AMPA faʻafeiloaʻi ma le AMPAR / NMDAR fua faatatau mulimuli ane na matauina i le NAc i le taimi o le faʻamavaeina. (Boudreau ma Wolf, 2005; Boudreau et al., 2007; Kourrich et al., 2007; Conrad et al., 2008). NR2B-o loʻo i ai le NMDA receptors i le NAc e mafai foʻi ona aʻafia i le faʻavaeina o faʻasalalauga faʻasalalauga e pei o le siRNA knockdown o lenei vaega laiti e taofia ai le morphine CPP i isumu ae le o le faʻaalia o amioga (Kao et al., 2011).

E le pei o le cocaine, o le faʻaauau pea o le faʻaalia o le ethanol e mafua ai le faʻamalosia o synapses e tali atu ai i se faʻasalalauga faʻaosofia muamua a le LTD pe a fuaina 24 h pe a uma le faʻaaliga mulimuli (Jeanes et al., 2011). O lenei malosi faʻalagolago i le NMDA e le tumau pe a maeʻa le isi 48 itula o le faʻauʻuina ua faʻaumatia ma e le mafai ona faʻaosofia le LTP poʻo le LTD (Jeanes et al., 2011). Ua faʻamatalaina e le au tusitala ia suiga tetele i le NAc plasticity o se faʻamaoniga o le taua tele o lenei faagasologa i le neuroadaptations ethanol-induced. E le gata i lea, e le pei o psychostimulants, ethanol e mafai ona galue i le NMDA receptors o lea e iai le malosi e faʻaoso saʻo ai le faʻailoga glutamatergic.

Synaptic potentiation na matauina i le NAc ina ua maeʻa se vaitaimi o le faaui i tua

I le faʻatusatusaina o le atuatuvale na matauina i le taimi o le toesea, o le malosi o le NAc shell synapses e matauina pe a uma le 10-14 aso o le alu ese mai le cocaine faifaipea poʻo le morphine pulega (Kourrich et al., 2007; Wu et al., 2012). E le gata i lea, a maeʻa le 7 aso o le alu ese mai se tasi o le pulega o cocaine, o le faateleina o le maualuga o mEPSCs faapea foi ma le leiloa o le LTP e mafua mai i le maualuga o le faaosofiaga (HFS) o loʻo maua i totonu uma ma atigi NAc neurons faʻaalia le dopamine D.1 talitali (Pascoli et al., 2012). To lona suiga i le gafatia e faʻaosofia ai le synaptic plasticity e taʻua o le metaplasticity. O loʻo matauina foi le metaplasticity faʻaosoina i le cocaine pe a maeʻa le alu ese mai le puleaina o le cocaine. O le mea lea, o isumu e maua e le tagata lava ia cocaine sosoo ai ma le 3 vaiaso o le faʻaumatia poʻo le faʻasaʻo faʻaalia se faailoga i vivo faaletonu i le gafatia e atiaʻe le LTP i le NAc autu pe a uma le faʻaosofia o le PFC. O lenei faʻamatalaga na faʻatasi ma se suiga i le agavale i totonu o le faʻaogaina-output curve o loʻo fautua mai ai le malosi o le fEPSP amplitude (Moussawi et al., 2009). O le faʻamalosia o le NAc synapses o loʻo matauina foi i le tulaga o le faateleina o le AMPA-mediated currents pe a maeʻa se vaitaimi umi o le faʻasaʻo pe a uma le pulea e le tagata lava ia (Conrad et al., 2008). Faʻatasi, o nei faʻamatalaga o loʻo fautua mai ai o le synaptic potentiation i le NAc e atiaʻe pe o se galuega o le umi o le faʻamavaeina, poʻo se galuega o le taimi talu mai le pulega muamua o cocaine. O se suʻesuʻega talu ai nei o loʻo lagolagoina le faʻamatalaga mulimuli e pei o faʻaopoopoga tutusa i le taimi o mEPSC na matauina i le D.1 faʻaalia-faʻaalia MSNs i isumu e ui lava i le toesea poʻo le i ai o se taimi faʻamavae umi pe a maeʻa le faʻaaogaina o cocaine (Dobi et al., 2011). O le mea lea, e foliga mai o mea tutupu e oʻo atu ai i suiga i le glutamatergic transmission i le NAc e umi se taimi e atiaʻe ai.

O le sao o vaega faʻapitoa ole AMPA e faʻafeiloaʻi i lenei suiga e fesuisuiaʻi e tusa ai ma le tulaga o le faaui i tua ma le auala o le pulega; 10-21 aso talu ona alu ese mai le faʻaogaina ma le pulea e le tagata lava ia GluR2 o loʻo iai faʻamaʻi AMPA e foliga mai e nafa ma suiga i le AMPA. (Boudreau ma Wolf, 2005; Boudreau et al., 2007; Kourrich et al., 2007; Ferrario et al., 2010) ae i tua atu o 21 aso GluR2-leai le AMPA faʻafeiloaʻi e faʻaopoopoina i synapses. O le suʻesuʻega mulimuli e foliga mai e naʻo le mataupu pe a faʻaaogaina e le tagata lava ia cocaine (Conrad et al., 2008; McCutcheon et al., 2011), ae vaai (Mameli et al., 2009). Talu ai ona o le faʻateleina o le faʻaogaina o le GluR2-leai le AMPA, atonu o le latou faʻaofiina e tupu i le tali atu i le atuatuvale o le NAc synapses e mafua mai i le cocaine self-administration, ma mafua ai le faateleina o le tali atu a le MSN i mea faʻafiafia e faʻaosofia ai le suʻeina o koko i le lumanaʻi. O le mea moni, o le polokaina o GluR2-leai le AMPA talipupuni i le NAc e taofia ai le faʻaalia o le suʻeina o cocaine faʻaosoina (Conrad et al., 2008), ma o le suʻesuʻeina o cocaine e faʻaosoina e le AMPA poʻo le cocaine e poloka foi e tui o le antisense oligonucleotides o GluR1 mRNA i totonu o le NAc (Ping et al., 2008).

Lu'itau vaila'au pe a uma ona ave'esea e toe fa'afo'i ai le malosi o le synaptic i le atuatuvale

O le faateleina o le malosi o le synaptic ma le faʻaalia o luga ole AMPA receptor subunits e faʻaosoina e cocaine i le NAc pe a maeʻa le faʻamavaeina mai le pulega e le faʻasalaina e mulimuli ane toe fesuiaʻi i luga o le faʻaogaina o isi tui koko (toe luʻitau) (Thomas et al., 2001; Boudreau et al., 2007; Kourrich et al., 2007; Ferrario et al., 2010). O le mea lea, o le atuatuvale o le synaptic ua toe matauina i le atigi NAc pe a fuaina 24 h pe a maeʻa lenei tui koko (Thomas et al., 2001), e ui ina vaʻai (Pascoli et al., 2012). O le amio lea e foliga mai e fetaui lelei ma le faʻaalia o le lagona, ma i le tulaga o le amphetamine a itiiti mai, ua faʻaalia o le clathrin-mediated ma faʻalagolago i le GluR2-faʻalagolago endocytosis o postsynaptic AMPA receptors (Brebner et al., 2005). O le faʻaitiitia o le faʻaalia o luga ole AMPA faʻafeiloaʻi pe a maeʻa le luʻitau cocaine e le tumau ona o totonu ole 7 aso e toe faʻaleleia ai le faʻaaliga i tulaga faʻatusatusa i isumu e leʻi faʻafefeteina cocaine (Ferrario et al., 2010). E pei o lea, e foliga mai o le talaʻaga o le faʻaalia ma le faʻamavaeina o cocaine e mafai ona suia le itu o le synaptic plasticity i le NAc.

O se sootaga tuusaʻo na faia talu ai nei i le va o le malosi o cortico-accumbal synapses ile D1 sela lelei talitali pe a mae'a aso 7 fa'amuta ma fa'aalia le fa'alogoina. E pei ona taʻua muamua, pe a maeʻa le 7 aso le alu ese mai se tasi o le pulega o cocaine, o nei synapses e maua e faʻamalosia i totonu uma ma le atigi (e pei ona fuaina i le faateleina o le mEPSC amplitude) ma le LTP faʻaosoina e le HFS ua faʻaititia. Le mea lava e tasi e leʻi maua mo synapses ile D2 sela talileleia (Pascoli et al., 2012). Pe a fesuiai optogenetically i vivo e ala i se maliega ua iloa e faʻaosofia ai le LTD, cortico-accumbal synapses ile D1-receptor lelei sela faʻaalia faʻaititia mEPSCs ma le faʻaalia o le locomotor sensitization na taofia. O le mea taua, o le gafatia o le HFS e faʻaosofia ai le LTP na toe faʻafoʻisia i nei neu (Pascoli et al., 2012), faʻapea ona faʻaalia se fesoʻotaʻiga tuusaʻo i le va o lenei fetuunaiga faʻapitoa i le cortico-accumbal synapses ma le faʻaalia o le lagona i cocaine.

Fa'aletonu faifaipea ile palasitika ile NAc ole fa'avae ole suiga ile vaisu

E pei ona taʻua i luga, e foliga mai o le cocaine e faʻaosofia suiga metaplastic i NAc MSNs. O le faaupuga "metaplasticity" na muai faia e Aperaamo ma Bear e faʻamatala ai le suiga i le gafatia o synapses e maua ai le palasitika i le lumanaʻi (Abraham and Bear, 1996). O le mea lea, o le leiloa o le LTD o loʻo matauina i totonu uma o le NAc ma le atigi 24 h i le maeʻa ai o le cocaine self-administration; peita'i a mae'a le 21 aso e fa'amama ai, o le fa'aletonu e maua na'o le 'autu (Martin et al., 2006). Ole pa'u lava lea e tasi e le maua i manu amo po'o manu o lo'o i ai mea'ai e pulea e le tagata lava ia, fa'aalia e fa'apitoa i le fa'atonuina e le tagata lava ia o cocaine ma e le o feso'ota'i ma a'oa'oga fa'apitoa po'o le fa'aalia o le cocaine. taʻitasi (Martin et al., 2006), tua fa'atupuina le avanoa e mafai ona fa'atupu ai le fa'aogaina o fualaau fa'asaina i totonu ole NAc autu e mafai ona fa'avaeina le suiga mai le fa'aoga masani i amioga fa'amalosi e su'e fualaau fa'asaina.. O le faʻaleagaina i le NAc synapses e faʻaosoina e le cocaine le pulea e le tagata lava ia e mafai ona faʻaalia i vaisu o fualaau oona o se le mafai ona faʻalavelaveina a latou amio ma puipuia ai le faʻamalosia o fualaau faasaina.

Mulimuli ane i vivo E lagolagoina e su'esu'ega electrophysiological lea manatu. O le cocaine e faʻatonuina e le tagata lava ia sosoo ai ma le faʻaumatiaina o aʻoaʻoga na faʻaalia e faʻaosofia ai le metaplasticity lea e faʻaleagaina ai le gafatia o le PFC faʻaosofia e maua ai le LTP poʻo le LTD i le NAc core MSNs (Moussawi et al., 2009). E le gata i lea, o le faʻaaogaina o le N-acetylcysteine, o se vailaʻau e faʻasaʻo ai le maualuga o le glutamate ma faʻaitiitia ai le manaʻo i vaisu. (Amene et al., 2011), na maua e fesuiaʻi lenei metaplasticity faʻaosoina cocaine ma toe faʻafoʻi le malosi e faʻaosofia ai le LTP poʻo le LTD (Moussawi et al., 2009). O nei suʻesuʻega ua faʻalauteleina i se faʻataʻitaʻiga manu o le toe faʻafoʻi, le faʻataʻitaʻiga toe faʻaleleia (silasila i le Laulau Table1).1). Togafitiga ma le N-acetylcysteine ​​na faʻaalia e faʻaitiitia ai le toe faʻaleleia o le suʻeina o vailaʻau faʻaosoina e le faʻailoga poʻo le maualuga, o se aʻafiaga na faʻaauau i le 2 vaiaso i tua atu o le taofia o togafitiga. O le mea taua, o lenei faʻaogaina na fesoʻotaʻi ma lona gafatia e toe faʻafoʻisia le malosi o le synaptic i cortico-accumbal synapses (Moussawi et al., 2011).

TO nei faʻamatalaga e maua ai se faʻalavelave faʻafuaseʻi i le va o le palasitika faʻaosoina o cocaine i le cortico-accumbal synapses ma le faʻalavelave e toe faʻafoʻi, e ogatasi ma le glutamate homeostasis theory o vaisu. O le mea lea, o le toilalo o le PFC e pulea amioga suʻesuʻe fualaau faasaina e mafai ona fesoʻotaʻi atu i se faʻaletonu tumau i le va o le synaptic ma le non-synaptic glutamate (Kalivas, 2009). O le cocaine tumau e mafua ai le faʻaitiitia o le maualuga o le glutamate ona o le faʻatonutonuina o le cystine-glutamate exchanger. O lenei mea e aveese ai le leo mai le presynaptic mGlu2/3 faʻafeiloaʻi o loʻo i ai i cortico-striatal synapses lea e masani ona galue e faʻatapulaʻa le tuʻuina atu o le glutamate. (Kalivas, 2009). O le N-acetylcysteine ​​e taofia le sailia o fualaau faasaina e ala i le faʻagaoioia o le cystine-glutamate exchanger, ma faʻateleina ai le extrasynaptic glutamate ma faʻaosofia presynaptic mGluR2 / 3 faʻafeiloaʻi e faʻaitiitia ai le tuʻuina atu o le glutamate e fesoʻotaʻi ma le sailia o fualaau faasaina (Kalivas, 2009). Ona o le sootaga malosi i le va o le mGluR2 / 3 tulafono faatonutonu o le synaptic glutamate release ma le sailia o fualaau faasaina, o le gafatia o le mGluR2 / 3 antagonist e taofia le N-acetylcysteine ​​​​toe faʻaleleia o le LTP e ogatusa ma le avanoa e faʻaleleia ai le palasitika cortico-accumbal i tulaga o toe fo'i (Moussawi et al., 2009).

O isi faʻamaoniga e lagolagoina ai se matafaioi taua mo fetuunaiga i NAc glutamatergic synapses i amioga suʻesuʻe fualaau faasaina e maua mai i le matauina o le faʻatonutonuina o le GluR2-leai o le AMPA e faʻafeiloaʻi ai le faʻaogaina o le manaʻo o le cocaine na vaʻaia ina ua maeʻa le faʻasaʻolotoina mai le cocaine (Conrad et al., 2008), ma le faʻalavelaveina o fefaʻatauaʻiga o GluR2-o loʻo i ai AMPA faʻafeiloaʻi i totonu ole NAc poʻo le atigi e faʻaitiitia ai le malosi o cocaine e toe faʻafoʻi ai amioga suʻesuʻe fualaau faasaina (Famous et al., 2008). Faʻaleleia le faʻasalalauga faʻasalalauga faʻasalalau AMPA e foliga mai e faʻapitoa i le sailia o vailaʻau. O le mea lea, o le intra-NAc pulega autu o le AMPA receptor agonist e faʻalauteleina aʻo faʻalavelaveina e le tagata tetee le suʻega koko (Cornish ma Kalivas, 2000) ma tali tutusa e maua mo heroin uma (Lalumiere ma Kalivas, 2008) ma le ava malosi (Backstrom ma Hyytia, 2004). O le mea moni, o le faʻateleina o le AMPA-mediated transmission e ogatusa ma se matafaioi taua mo le faʻasaʻoina o le glutamate muamua o le NAc autu i le faʻatalanoaina o le toe faʻaleleia o amioga suʻesuʻe fualaau (McFarland et al., 2003; Kalivas et al., 2005).

Talu ai ona o lenei matafaioi faʻavae mo le faʻateleina o le AMPA-mediated glutamate i le suʻeina o fualaau faasaina, atonu e le o se mea e ofo ai le toe faʻaleleia muamua o le heroin-saili i isumu na faʻaalia talu ai nei e manaʻomia ai le LTP-pei o le faʻateleina o le malosi synaptic i cortico-accumbal synapses (Shen et al. ., 2011). O lenei faʻaopoopoga o le malosi o le synaptic na faʻatasi ma suiga i le toe faʻaleleia o tui ma manaʻomia le faʻatonutonuina o le NR2B subunit o le NMDA receptor (Shen et al., 2011). O isi su'esu'ega e su'esu'eina ai le malosi o le synaptic ona o le su'eina o vaila'au i le leai o se vaila'au fa'apitoa o le a maua ai se fa'amatalaga i suiga tonu o le synaptic e mafua mai i amioga su'esu'e fualaau.

E ala i le suʻesuʻeina o suiga synaptic i le faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga masani o le pulea e le tagata lava ia ma le sailia o fualaau faasaina pe a maeʻa le faʻaumatia poʻo le faʻasaʻo, e foliga mai o faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o le a atagia mai ai suiga o loʻo tutupu i le faiʻai o fualaau faʻasaina e faʻafeagai ma le iʻuga o le fa'aalia na'o fualaau fa'asaina. Ae ui i lea, e ui ina manino mai o le pulea e le tagata lava ia o fualaau faasaina e mafua ai suiga umi i le synaptic transmission, e le o iloa pe o nei mea e le o ni fetuunaiga patino e tupu i tagata uma e aafia i fualaau faasaina, pe o nei suiga e tupu faapitoa lava i tagata e atiaʻe vaisu. O galuega paionia mai le falesuesue a Piazza na faʻatalanoaina lenei fesili e ala i le faʻatusatusaina o le synaptic transmission i le NAc o isumu na faʻavasegaina o le "vaisu" poʻo le "leai ni vaisu" e faʻaaoga ai le DSM-IV tulaga (Kasanetz et al., 2010). Cocaine e pulea e le tagata lava ia na faʻavasegaina o "mea ua fai ma vaisu" pe a latou faʻaalia le faigata i le faʻatapulaʻaina o le cocaine, faʻateleina le faʻaosofia e suʻe le cocaine ma faʻaauau le faʻaaogaina e ui lava i aʻafiaga leaga. Na maua ina ua maeʻa aso 17 o le puleaina e le tagata lava ia cocaine, o isumu "vaisu" ma "e le o ni vaisu" na faʻaalia le taofiofia o le NMDA receptor-dependent LTD i le NAc. Ina ua maeʻa aso 50 o le cocaine self-administration, na toe faʻafoʻisia le NMDA receptor-dependent LTD i isumu "e le o ni vaisu", ae o nei faʻafitauli na faʻaauau pea i isumu "vaisu", e ui lava e leai se eseesega i le aofaʻi o cocaine o nei vaega e lua na faʻaalia i Kasanetz ma isi. (2010). O nei suʻesuʻega e tuʻuina atu ai faʻamaoniga faʻamaonia o le suiga i vaisu e mafai ona fesoʻotaʻi ma se ituaiga o "anaplasticity," poʻo se le mafai ona faʻafefeteina faʻafitauli faʻaleagaina i le synaptic plasticity.

E manino mai i faʻamaoniga o loʻo toe iloiloina i luga o le faʻaalia i vailaʻau o le faʻaleagaina e mafai ona faʻaosofia ai suiga umi i le malosi o le synaptic i vaega o faiʻai ma taʻaloga e fesoʻotaʻi ma taui o fualaau faasaina (Hyman et al., 2006; Kauer ma Malenka, 2007; Kalivas ma O'Brien, 2008; Luscher ma Malenka, 2011). I le faaopoopo atu i le VTA ma le NAc, o fetuunaiga synaptic i luga o le faʻaalia i vailaʻau ua faʻaalia foi i isi vaega o le mesolimbic system e aofia ai le PFC, moega o le stria terminalis ma le amygdala tutotonu (Dumont et al., 2005; Fu et al., 2007; Van Den Oever et al., 2008). Ae ui i lea, ona o suʻesuʻega o loʻo i luga e foliga mai o faʻaletonu faʻapitoa i cortico-accumbal synapses o MSN e sili ona talafeagai i vaisu i tagata.

Faiga fa'aliliuga o palasitika fa'aosoina fualaau

E ui o loʻo manino mai o vailaʻau faʻaleagaina e mafai ona faʻafeiloaʻi le synaptic transmission i le mesocorticolimbic system, mo suiga mautu i le gaioiga o le neuronal ina ia ausia, de novo e manaʻomia le faʻapipiʻiina o porotini (Kandel, 2001). O le mea moni, o le faʻaalia pea o fualaau faʻasaina e mafua ai suiga faʻapitoa i le faʻaaliga o gene ma ua faʻaalia e faapea o nei suiga e mafai ona faʻavaeina nisi o faʻalavelave faʻaletonu o amioga e faʻaalia ai vaisu (McClung ma Nestler, 2003; Chao ma Nestler, 2004). O lo'o i ai le tele o auala e mafai ai e vaila'au o le fa'aleagaina ona fa'atonutonu le fa'aaliga o kene, e aofia ai le fa'agaoioia ma le taofiofia o mea fa'aliliu, epigenetic mechanisms ma le fa'auluina o RNA e le fa'amaonia.

Fa'amatalaga fa'aliliuga

O mea fa'aupuga o polotini ia e fusifusia i fa'asologa DNA fa'apitoa e fa'atonutonu ai le fa'aliliuina o kenera e ala i le fegalegaleai ma le RNA polymerase II fa'alavelave (Mitchell ma Tjian, 1989). E mafai ona fa'aosoina pe fa'asa'o mea fa'aliliu i le tali atu i le fa'atupuina o le si'osi'omaga, e i'u ai i suiga i le fa'aaliga o le kenera ma i'u ai i le galuega fa'akomupiuta. O le tele o faʻamatalaga faʻamatalaga ua faʻamaonia mo a latou matafaioi i le tagofia o mea ua fai ma vaisu ona o latou faʻaaliga ma le faʻagaoioia o loʻo faʻatonutonuina i le auala mesocorticolimbic pe a faʻaalia i fualaau faʻaleagaina. O le ΔFosB o se tasi o faʻamatalaga tusitusia na faʻapitoa ona faʻatatau ona o lona tulaga le masani ai. O le ΔFosB o se mea faʻapipiʻi vavae ese o le FosB gene, ma e faʻasoa faʻatasi ma isi tagata o le aiga Fos e aofia ai c-Fos, FosB, Fra1, ma Fra2 lea e heterodimerise uma ma Jun family proteins (c-Jun, JunB, poʻo JunD) e fausia. activator protein-1 (AP-1) transcription mea (Morgan ma Curran, 1995). O isi tagata o le aiga o Fos e vave ona faʻaosoina i totonu o le striatum e tali atu ai i le faʻatonuina o le psychostimulants, peitaʻi ona o lo latou le mautu o lenei faʻamatalaga e le tumau ma toe foʻi i tulaga basal i totonu o itula (Graybiel et al., 1990; Young et al., 1991; Faamoemoe ma al., 1992). I le isi itu, o le ΔFosB e faʻaputuina i le striatum pe a maeʻa le faʻaaogaina o fualaau faasaina, ma o lona faʻaaliga e faʻaauau pea mo ni nai vaiaso pe a maeʻa faʻamaʻi faʻamaʻi (Hope et al., 1994; Nye et al., 1995; Nye ma Nestler, 1996; Pich et al., 1997; Muller ma Unterwald, 2005; McDaid et al., 2006). O fa'amaumauga mai fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'iga e lagolagoina ai se sao mo le ΔFosB i nisi o a'afiaga tumau e tu'uina atu e vaila'au fa'aleagaina. O le faʻaalia o le ΔFosB i le striatum e mafua ai le faʻateleina o tali o locomotor i cocaine mataʻutia ma le tumau, ma faʻateleina ai mea faʻamalosia o cocaine ma morphine (Kelz et al., 1999; Colby et al., 2003; Zachariou et al., 2006), ae o le taofiofia o le ΔFosB e maua ai le faʻafeagai o aʻafiaga o amioga (Peakman et al., 2003). Ona o lona gafatia e faʻateleina ai le faʻaosofiaina o mea faʻamalosi o fualaau faʻaleagaina, o lenei faʻasologa o tusitusiga ua faʻatulagaina e fai ma sui o se "mole mole" lea e faafaigofie ai le suiga i vaisu (Nestler, 2008).

cAMP tali elemene-binding porotini (CREB) o se isi faʻamatalaga faʻamaufaʻailoga lea na taulaʻi i ai le tele o suʻesuʻega ona o lana matafaioi fuafuaina i vailaʻau faʻasaina (McPherson ma Lawrence, 2007). CREB o loʻo faʻaalia i soo se mea i totonu o le faiʻai, ma e mafai ona faʻagaoioia e le tele o auala faʻailoga intracellular lea e faʻaiʻu i lona phosphorylation i serine 133 (Mayr ma Montminy, 2001). Phosphorylated CREB (pCREB) e faʻaosofia ai le faʻafaigaluegaina o le CREB-binding protein (CBP) lea e faʻafaigofie ai le faʻaliliuina o kenera eseese i lalo (Arias et al., 1994). pCREB e vave ona faʻaosoina i totonu o le striatum pe a faʻaalia i psychostimulants (Konradi et al., 1994; Kano et al., 1995; Walters ma Blendy, 2001; Choe et al., 2002) ma o loʻo faʻamoemoeina e fai ma sui o se faʻaogaina o le homeostatic e teteʻe atu ai i le tali atu o amioga i fualaau faʻasaina (McClung ma Nestler, 2003; Dong et al., 2006). E tusa ai ma lenei mea, o le faʻaalia o le CREB i le atigi NAc e faʻaitiitia ai le tauia o le cocaine i totonu o se nofoaga e fiafia i ai (CPP), ae o le faʻafeagai o loʻo matauina i luga o le faʻasaina o le CREB i lenei itulagi (Carlezon et al., 1998; Pliakas et al., 2001). I se tulaga talitutusa, o le paʻu o le kenera poʻo le faʻasaina o le CREB i le pito i tua e tuʻuina atu ai le faʻalauteleina o le lagona i le locomotor faʻamalosia meatotino o psychostimulants, faʻaopoopo atili le lagolago i lenei manatu (Fasano et al., 2009; Madsen et al., 2012).

E ui o faʻamaumauga mai faʻataʻitaʻiga a le CPP e lagolagoina le manatu o le CREB o loʻo galue e fai ma sui le lelei o le taui o fualaau faasaina, e tusa ai ma le cocaine, atonu o se mea e sili atu. O le tele o suʻesuʻega e faʻaaoga ai auala eseese e suia ai le galuega a le CREB i le atigi NAc ua faʻaalia ai o le faʻasaina o le CREB e faʻaitiitia ai le faʻamalosia o cocaine i se faʻataʻitaʻiga o le pulega a le tagata lava ia (Choi et al., 2006; Green et al., 2010; Larson et al., 2011), ae o le cocaine faʻamalosia e faʻaleleia e le CREB overexpression i lenei itulagi (Larson et al., 2011). O nei suʻesuʻega eseese atonu e mafua mai i eseesega taua i le va o mea faigaluega ma Pavlovian faʻasologa faʻasologa faʻapea foʻi ma le ofo fua. vs. fa'atonuina o fualaau fa'asaina. O le CPP e aofia ai faʻagasologa o aʻoaʻoga faʻapitoa, ma e manatu o se fuataga le tuusaʻo o mea faʻapitoa o se vailaʻau nai lo le faʻamalosia o vailaʻau. taʻitasi (Bardo ma Bevins, 2000). O le puleaina o fualaau faasaina e mafai ona aʻafia i le tele o mea faʻalagona, ma le gafatia o le CREB gaioiga i le NAc e faʻaitiitia ai tali i faʻalavelave faʻalavelave (Barrot et al., 2002) ma faʻaitiitia ai amioga faʻavaivai (Pliakas et al., 2001) e mafai ona a'afia ai le tu'inanau e pulea e le tagata lava ia vaila'au. O le mea e malie ai, o le tapeina o le CREB mai le PFC e mafua ai le faʻaitiitia o le faʻaosofia e pulea e le tagata lava ia cocaine (McPherson et al., 2010), faʻaalia o le aʻafiaga o le CREB manipulation i luga o amioga e eseese foi mo vaega eseese o faiʻai. Atonu e le o se mea e ofo ai ona o le CREB transcriptome e matua ese lava e tusa ai ma le ituaiga sela (Cha-Molstad et al., 2004) ma o le mea lea e taua ai le faʻamaonia o suiga i le faʻaaliga o kenera o loʻo tupu i lalo o le CREB e saofagā i nei faʻailoga. O mea faʻalavelave atili o le matauina o le CREB i le atigi NAc e taua mo le CPP nicotine (Brunzell et al., 2009), o loʻo fautua mai ai o auala e faʻavae ai le taui o le nicotine e ese mai i latou o loʻo i lalo o le cocaine ma le morphine, lea e faʻaleleia uma e le CREB inhibition i le NAc shell (Carlezon et al., 1998; Pliakas et al., 2001; Barrot et al., 2002).

Epigenetic auala

Epigenetics o loʻo i ai le tele o faʻamatalaga, ae i le neuroscience e masani ona faʻamatalaina o suiga i le faʻaaliga o le kenera e tupu e ala i le faʻaogaina o le chromatin e le o mafua mai i suiga i le faʻasologa o DNA (McQuown ma Wood, 2010). Chromatin o loʻo faʻamatalaina le tulaga o le DNA pe a faʻapipiʻiina i totonu o le sela. O le iunite faʻavae toe fai o le chromatin o le nucleosome, lea e aofia ai le 147 paʻu faavae o DNA o loʻo afifi i se octamer e aofia ai paga o faʻasologa autu e fa (H2A, H2B, H3, ma H4) (Luger et al., 1997). O siʻusiʻu faʻamauina amino o nei faʻasologa autu e mafai ona oʻo i le tele o suiga mulimuli-faaliliu e aofia ai le acetylation, methylation, phosphorylation, ubiquitination, ma le sumoylation (Berger, 2007). O le faʻaopoopoga ma le aveesea o nei vaega galue mai siʻusiʻu histone o loʻo faʻatinoina e se numera tele o enzymes e suia ai histone, e aofia ai acetyltransferases, deacetylases, methyltransferases, demethylases, ma kinases (Kouzarides, 2007). O nei suiga faʻasolopito e faʻamaonia ai le faʻafaigaluegaina o mea faʻapipiʻi ma isi polotini o loʻo aʻafia i tulafono faatonutonu o tusitusiga, ma suia le chromatin conformation e faʻafaigofie ai le DNA i le masini transcriptional (Strahl ma Allis, 2000; Kouzarides, 2007; Taverna et al., 2007). Epigenetic mechanisms o lea e fai ma sui o se auala taua lea e mafai ai e faʻamalosi o le siʻosiʻomaga ona faʻatonutonu le faʻaalia o gene ma mulimuli ane amio.

Talu ai nei, o le suiga o le chromatin ua lauiloa o se masini taua e mafua ai suiga o fualaau faasaina i le palasitika ma amioga (Renthal ma Nestler, 2008; Bredy et al., 2010; McQuown ma Wood, 2010; Maze ma Nestler, 2011; Robison ma Nestler, 2011). O le faʻamaoniga muamua mo lenei mea na sau mai faʻataʻitaʻiga a Kumar ma ana paʻaga na faʻaaogaina le chromatin immunoprecipitation (ChIP) suʻega e faʻaalia ai o le cocaine e faʻaosoina suiga faʻasolopito i faʻasalalauga faʻapitoa i le striatum (Kumar et al., 2005). Aemaise lava, o le puleaina malosi o cocaine na mafua ai le H4 hyperacetylation o le cFos fa'alauiloa, ae o le pulega fa'aumiumi na mafua ai le H3 hyperacetylation o le BDNF ma Cdk5 tagata fa'alauiloa. O le acetylation o le histone e aofia ai le fesiitaiga o se vaega acetyl i le siʻusiʻu N-terminal autu o le histone, lea e faʻaitiitia ai le fesoʻotaʻiga eletise i le va o le histone ma le DNA leaga, ma faʻafaigofie ona maua e le transcriptional apparatus (Loidl, 1994). E ogatusa lea ma le malosi o cocaine e faʻateleina ai le faʻaalia o faʻamatalaga a le aiga o Fos (Graybiel et al., 1990; Young et al., 1991), ae o le BDNF ma le Cdk5 e faʻaosoina naʻo le faʻaalia masani (Bibb et al., 2001; Grimm et al., 2003).

E mafai fo'i ona maua fa'ata'ita'iga le tulaga o le histone deacetylase (HDAC), ma o nei vaila'au na fa'aaogaina e su'esu'e ai a'afiaga o le si'itia i le lalolagi atoa i le fa'a'ele'ele o le histone i luga o le tali atu i amioga i vaila'au fa'aleagaina. O le pulega faʻapitoa o le HDAC inhibitors e faʻateleina le faʻateleina o le hyperacetylation na matauina i le tali atu i cocaine i totonu o le striatum (Kumar et al., 2005), ma o lenei mea e faʻamalosia ai le faʻaogaina o le koko ma le taui o le cocaine (Kumar et al., 2005; Sun et al., 2008; Sanchis-Segura et al., 2009). HDAC inhibition e mafai foi ona faateleina le lagona o locomotor i ethanol ma morphine, ma faafaigofieina le morphine CPP (Sanchis-Segura et al., 2009), Ae ui i lea, ua maua foi le iniseti HDAC e puipuia ai le atinaʻeina o le faʻalogo i se faʻaaliga e tasi o le morphine (Jing et al., 2011), ma faʻaitiitia le faʻaosofia e pulea e le tagata lava ia cocaine (Romieu et al., 2008). O nei su'esu'ega e mafai ona atagia mai ai le eseesega i tulafono tau pulega, ma o le mea taua latou te fa'aalia ai e le mafai e le iniseti o le HDAC ona fa'atupu fa'aletonu tali fa'atatau ile vaila'au i tulaga uma.

Ona o lo latou faʻatagaina i luga o le faʻasologa o kenera, e mafai foi e le iniseti HDAC ona galue e faʻafaigofie nisi ituaiga o aʻoaʻoga (Bredy et al., 2007; Lattal et al., 2007). E leʻi leva talu ai nei na faʻaalia ai o le puleaina o se inhibitor HDAC pe a maeʻa ona toe faʻaalia i se siʻosiʻomaga faʻatasi muamua cocaine e mafai ona faʻafaigofieina le faʻaumatiaina o le cocaine-induced CPP, ma atonu e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le H3 acetylation i le NAc (Malvaez et al., 2010). Infusion o le HDAC inhibitor suberoylanilide hydroxamic acid (SAHA) tuusao i totonu o le NAc i le taimi o le faʻatulagaina o le CPP e faʻateleina ai le taui o le cocaine (Renthal et al., 2007), e faʻaalia ai o le faʻasaina o le HDAC i lenei itulagi e mafai ona faʻafaigofie uma aʻoaʻoga faʻatatau i taui ma aʻoaʻoga faʻaumatia, e faʻatatau i le tala o loʻo faʻaaogaina ai le vailaʻau. O isi suʻesuʻega ua faʻaalia ai se matafaioi mo le HDAC5, ma le HDAC faʻapitoa na faʻaalia maualuga i le NAc i le faʻaogaina o le taui cocaine. O le pulega o Cocaine e faʻateleina le HDAC5 galuega e ala i le faʻatonutonuina o lona dephosphorylation ma mulimuli ane faʻaulufale mai faaniukilia, ma dephosphorylation o le HDAC5 i le NAc faʻaleagaina le atinaʻeina o le cocaine CPP (Taniguchi et al., 2012). E faʻapea foʻi, o le faʻaalia o le HDAC5 i le NAc i le taimi o le faʻatulagaina o le CPP e faʻaitiitia ai le taui o le cocaine, ma o lenei aafiaga e fesuiaʻi i luga o le faʻaalia o se mutant form of HDAC5 i le NAc (Renthal et al., 2007). E ono mafai e le HDAC5 ona faʻaaogaina nei aʻafiaga e ala i le faʻasaina o le faʻasologa o gene faʻaosoina vailaʻau e masani ona faʻateleina ai mea tauia o cocaine.

O suʻesuʻega lautele o le chromatin suiga o loʻo tupu i le NAc ona o le faʻaalia o le cocaine ua faʻaalia ai le tele o suiga o le chromatin i vaega faʻalauiloa o kenera i lalo o le CREB ma le ΔFosB (Renthal et al., 2009). O lenei auʻiliʻiliga na faʻaalia ai foi le faʻatonutonuina o le lua sirtuins, SIRT1 ma le SIRT2, o polotini ia o loʻo iai le gaioiga HDAC ma e mafai foi ona faʻaumatia isi polotini feaveaʻi (Denu, 2005). O le faʻaaogaina o le SIRT1 ma le SIRT2 e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le H3 acetylation ma le faʻateleina o le fusifusia o le ΔFosB i latou faʻalauiloa gene, e faʻapea o latou o loʻo i lalo ifo o le ΔFosB (Renthal et al., 2009). O le tulafono faatonutonu a le SIRT1 ma le SIRT2 e manatu e iai le talafeagai o amioga; sirtuins fa'aitiitia le fa'afiafiaina o NAc MSNs i vitro, ma faʻamaʻi faʻamaʻi o sirtuins e faʻaitiitia ai le taui o le cocaine, ae o lo latou faʻagaoioia e faʻateleina ai le tauia o tali i cocaine (Renthal et al., 2009).

I le faʻaopoopoga i le galuega faʻatino mo HDACs, o suʻesuʻega faʻavae ua faʻaalia ai foi se matafaioi mo histone acetyltransferases (HATs) i le faʻatalanoaina o nisi o tali o amioga i vailaʻau o le faʻaleagaina. E le taumateina o le auala sili ona taua e mafai ai e le CBP ona faʻaleleia le faʻasologa o gene e ala mai i lana gaioiga HAT (Bannister ma Kouzarides, 1996), ma suʻesuʻega talu ai nei o loʻo aʻafia ai le gaioiga a le HAT a le CBP i nisi o suiga epigenetic e mafua mai i fualaau faʻasaina. I le tali atu i cocaine mataʻutia, ua faʻafaigaluegaina le CBP i le FosB fa'aosoina lea e fa'ameamea ai le histone H4 ma fa'ateleina le fa'aaliga o FosB (Levine et al., 2005). I isumu e le lava mo le CBP, itiiti le CBP e faʻafaigaluegaina i le faʻalauiloaina e mafua ai le faʻaitiitia o le faʻamaʻi faʻamaʻi ma le faʻaaliga FosB. E fetaui foi lenei ma le itiiti ifo o le faaputuputuina o le ΔFosB i le striatum, ma e le o se mea e ofo ai o nei isumu na faʻaalia le faʻaitiitia o le lagona i le tali atu i se luʻitau cocaine (Levine et al., 2005). Talu ai nei, o le faʻaaogaina o le cre-lox recombination system na suʻesuʻe ai e Malvaez ma ana uo le matafaioi o le CBP gaioiga o loʻo faʻapitoa i le NAc i luga o le cocaine-induced gene transcription and behavior (Malvaez et al., 2011). Na lipotia mai o le tapeina o le CBP i le NAc na mafua ai le faaitiitia o le histone acetylation ma le c-Fos expression, ma le faʻaleagaina o le locomotor activation i le tali atu i cocaine mataʻutia ma le tumau (Malvaez et al., 2011). O le taui o le cocaine faʻamaonia na faʻalavelaveina foi i nei isumu, ma tuʻuina atu le faʻamaoniga muamua o le CBP i le NAc e taua tele mo le faʻavaeina o manatuaga e fesoʻotaʻi ma fualaau faasaina (Malvaez et al., 2011).

Talu ai nei, o suʻesuʻega mai le fale suʻesuʻe a Kandel ua faʻaalia ai e mafai e le epigenetic mechanisms ona faʻavaeina le mafai gafatia o le nicotine e galue o se "vailaau o le faitotoa". O isumu e masani ona togafitia i le nicotine aʻo leʻi faʻaalia le cocaine na faʻaalia ai le faʻaleleia atili o le locomotor sensitization ma le cocaine taui faʻatusatusa i le nicotine naive mice (Levine et al., 2011). E le gata i lea, o le togafitiga muamua o le nicotine na mafua ai le faʻaleleia o le cocaine-induced depression o le LTP i synapses faʻafiafia i totonu ole NAc, o se aʻafiaga e leʻi vaaia ile nicotine naʻo ia. O le suʻesuʻeina o suiga o le histone na mafua mai i le 7-aso o le nicotine na faʻaalia ai le faateleina o le H3 ma le H4 acetylation i le FosB faʻalauiloa i le striatum, o se aafiaga e leʻi faʻaalia i le tali atu i le 7-aso cocaine pulega. O le gaioiga a le HDAC na faʻaititia i le striatum o isumu na togafitia i le nicotine, ae e leʻi suia i isumu na togafitia i cocaine. O le mea e mataʻina ai, o le faʻapipiʻiina o le HDAC inhibitor tuusaʻo i totonu o le NAc na mafai ona faʻataʻitaʻiina aʻafiaga o le nicotine muaʻi togafitiga i le faʻamalosia o aʻafiaga o cocaine. E leai se tasi o nei suiga na matauina pe a togafitia isumu i cocaine aʻo leʻi faia le nicotine, faʻamaonia le faʻapitoa faaletino o nei aʻafiaga. O lenei seti matagofie o faʻataʻitaʻiga ua maua ai se faʻamatalaga epigenetic e uiga i le mafuaʻaga o le ulaula tapaa e toetoe lava o taimi uma e muamua ai le cocaine i le faitau aofaʻi o tagata (Kandel, 1975; Kandel et al., 1992).

I le faaopoopo atu i le histone acetylation, o le histone methylation ua lauiloa talu ai nei o se suiga o le chromatin talafeagai e mafua mai i fualaau faasaina (Laplant et al., 2010; Maze et al., 2010, 2011). Histone methylation e aofia ai le faʻaopoopoga o le enzymatic o le tasi, lua, poʻo le tolu vaega methyl i lysine poʻo arginine toega i le N-terminal o siʻusiʻu histone, ma e fesoʻotaʻi ma le faʻagaioiina o tusitusiga poʻo le taofiofia, e fuafua i le natura o le suiga (Rice and Allis). , 2001). O suʻesuʻega muamua e suʻesuʻe ai le methylation histone na faʻaosoina e le cocaine na taʻitaʻia ai le lua histone methyltransferases, G9a ma le G9a-like protein (GLP), na faʻatulafonoina i lalo i le NAc 24 h i le maeʻa ai o le faʻaalia o le koko ma le cocaine. -pulega (Renthal et al., 2009; Maze et al., 2010). O lenei tulafono faatonutonu e fesoʻotaʻi ma faʻaititia tutusa i le histone H3 lysine 9 (H3K9) ma le 27 (H3K27) methylation. Mulimuli ane, o le G9a overexpression i le NAc na faʻaalia e faʻaitiitia ai le faʻaalia o le cocaine o kenera filifilia, faʻaitiitia le taui o le cocaine e pei ona fuaina e le CPP, ma faʻalavelaveina le faʻateleina o le dendritic spine density e masani ona matauina i le tali atu i le cocaine faifaipea (Maze et al., 2010). O le faʻafeagai na tupu ina ua faʻalavelaveina le G9a faʻamatalaga i le NAc, ma mafua ai le faʻateleina o le dendritic spine density ma faʻaleleia le taui cocaine. O loʻo i ai faʻamaoniga o nei suiga faʻaosoina i le koko i le G9a faʻamatalaga ma faʻaititia mulimuli ane i le H3K9 ma le H3K27 e faʻatonutonuina e le ΔFosB (Maze et al., 2010). Faʻatasi, o nei suʻesuʻega na faʻaalia ai se sao taua mo le histone methylation e le G9a i nisi o aʻafiaga umi o amioga ma meaola faʻaola o le faʻaalia faifaipea i cocaine.

Talu ai nei, o le trimethylation o le histone H3 lysine 9 (H3K9me3) lea na manatu muamua o se faailoga heterochromatic mautu, na faʻaalia le faʻamalosia malosi i le NAc e ala i le faʻaalia o le cocaine faʻamaʻi ma le tumau (Maze et al., 2011). O le cocaine faifaipea na mafua ai le faʻaitiitia o le faʻaitiitia o le faʻamalosia o le H3K9me3 faʻamalosia lea na faʻatamaoaigaina i vaega e le o faʻamaonia genomic (Maze et al., 2011). O nei suʻesuʻega muamua o loʻo fautua mai ai o le faʻaalia pea o le cocaine e mafai ona taʻitaʻia ai le le faʻamagaloina o nisi elemene toe faʻafoʻisia i totonu o le NAc neurons, ma o le a matua fiafia tele le faʻamautinoaina o aʻafiaga o amioga o nei suiga fou epigenetic.

Ona o le natura tumau o mea ua fai ma vaisu, o suʻesuʻega talu ai nei na suʻesuʻeina ai foi le matafaioi o le DNA methylation, lea e sili atu ona mautu le epigenetic adaptation pe a faʻatusatusa i le suiga o histone. DNA methylation e aofia ai le faʻaopoopoga o vaega methyl i faʻavae cysteine ​​​​i le DNA, ma e masani ona fesoʻotaʻi ma le taofiofia o tusitusiga (Stolzenberg et al., 2011). O suʻesuʻega o faiʻai o isumu na maua le tui o le cocaine i luga ole 7 aso, poʻo le cocaine e faʻaaogaina e le tagata lava ia i luga ole 13 aso na faʻaalia ai le tulafono faatonutonu ole DNA methyltransferase DNMT3a i le NAc 24 h ina ua maeʻa le faʻaalia o le koko (Laplant et al., 2010). I le isi itu, pe a maeʻa le faʻaalia o le cocaine masani (e le gata i le faʻaogaina ma le faʻatonuina e le tagata lava ia mo le 3 vaiaso pe sili atu) ma le 28 aso faʻamavae, dnmt3a mRNA na maua e matua faʻaleleia i le NAc (Laplant et al., 2010). O le faʻasaina o le DNA methylation / DNMT3a faʻapitoa i le NAc na faʻaalia mulimuli ane e faʻaleleia ai le CPP ma le locomotor sensitization i cocaine, ae o le faʻafeagai na matauina ina ua maeʻa le faʻaalia o le DNMT3a i lenei itulagi. E le gata i lea, o le taofiofia o le DNMT3a i le NAc na taofia ai foi le faateleina o le cocaine i le maualuga o le tui o le dendritic (Laplant et al., 2010). Ole taua ole amio ole suiga ole cocaine ile NAc spine density e le o malamalama lelei. O faʻataʻitaʻiga e faʻalavelaveina ai le faʻaogaina o le tui tui ua faʻaalia e faʻaitiitia ai mea tauia o cocaine (Russo et al., 2009; Maze et al., 2010); ae ui i lea, o isi suʻesuʻega ua maua ai o le faʻasaina o le spinogenesis e faʻamalosia ai le taui o le cocaine (Pulipparacharuvil et al., 2008; Laplant et al., 2010). Aʻo foliga mai e faʻaosoina e le cocaine se tulafono faʻalavelave faʻapitoa o tui eseese o le dendritic i luga o le gasologa o le faʻaalia ma le toesea (Shen et al., 2009), ua fautuaina e faapea o nei eseesega e mafai ona faalagolago i luga o le ituaiga dendritic spines ua suia (Laplant et al., 2010).

Mai faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻamatalaina iinei, o loʻo manino mai ai o le faʻatonuina o fualaau faasaina o le gafatia o le faʻaliliuina o sela o loʻo faʻatusalia ai se faiga autu e aʻafia ai tali o amioga i vailaʻau ma aʻoaʻoga e faʻatatau i taui. O se laasaga taua e sosoo ai o le iloa lea po o fea o nei suiga epigenetic e sili ona talafeagai i le tulaga o le faʻamaʻi o le tagata ua fai ma vaisu. Talu ai o le naʻo le faʻaalia o vailaʻau e le lava e maua ai le "vaisu" i tagata uma ma manu, o le tuʻufaʻatasia o faʻataʻitaʻiga e sili atu ona fuaina uiga faʻaalia o mea ua fai ma vaisu, e pei o le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma le toe faʻafoʻi o le a taua tele.

MicroRNAs

O MicroRNAs e fai ma sui o se isi auala taua e mafai ai e fualaau o le faʻaleagaina ona faʻatonutonu le faʻaalia o kenera. MicroRNAs e laiti, e le o faʻamaonia RNA transcripts e galue e faʻalavelaveina le faʻaliliuina o gene i le tulaga post-transcriptional e ala i le tulimataʻiina o le 3′-e leʻi faʻaliliuina le itulagi (3′UTR) (Bartel, 2004). O galuega talu ai nei a le vaega a Paul Kenny ua taʻitaʻia ai le faʻamaoniaina o tulafono faatonutonu e microRNAs e tupu faʻapitoa i isumu ma faʻalautele avanoa i le puleaina o le cocaine (Hollander et al., 2010; a'u et al., 2010). O faʻataʻitaʻiga faʻalautele avanoa e faʻatupuina ai le faʻateleina, faʻamalosia faiga o fualaau faʻasaina lea e manatu e faʻamanatuina le faʻaaogaina o fualaau faasaina e faʻaalia ai vaisu a tagata (Ahmed ma Koob, 1998; Deroche-Gamonet et al., 2004; Vanderschuren ma Everitt, 2004). I isumu ma se talaʻaga o le avanoa lautele i cocaine, o le microRNA miR-212 na faʻatulafonoina i le pito i tua (Hollander et al., 2010), o se vaega faiʻai e faasolosolo malie ona faʻaaogaina ma le faʻaumiumi o fualaau faʻasaina (Letchworth et al., 2001; Porrino et al., 2004). O le tele o faʻamatalaga faʻasalalau o le miR-212 i le pito i tua na faʻaitiitia ai le faʻaosofia e taumafaina cocaine, ae naʻo lalo o tulaga faʻalautele avanoa (Hollander et al., 2010). O le faʻasaina o le miR-212 faʻailoga i lenei itulagi na maua ai le faʻafeagai, ma faʻafaigofie ai le puleaina o le cocaine. miR-212 ua faʻaosoina i le tali atu i le CREB faʻailoga (Vo et al., 2005), ma faʻaaogaina ona aʻafiaga e ala i le faʻamalosia o le gaioiga a le CREB (Hollander et al., 2010), faʻaalia se faiga faʻafouga fou e mafai ai e le miR-212 ona puipuia mai le atinaʻeina o le taumafaina o cocaine.

O le faʻamatalaga o le transcription factor MeCP2 ua faʻapitoa foi ona faʻateleina i le pito i tua o isumu pe a maeʻa le avanoa faʻalautele i cocaine (Im et al., 2010). O le faʻalavelaveina o le gaioiga o le MeCP2 i le pito i tua e taofia ai le faʻateleina o fualaau faʻasaina e masani ona vaʻaia i isumu avanoa lautele, ma iʻu ai i le faʻaitiitia o le tali atu mo cocaine. E le pei o le CREB ma le ΔFosB, o le MeCP2 o se faʻasalalauga faʻasalalau, faʻaaogaina ona aʻafiaga e ala i le suʻeina o HDACs ma isi faʻasalalauga faʻasalalau e faʻafilemu ai kenera taulaʻi (Nan et al., 1998). MeCP2 galue e taofiofia le faʻaalia o le miR-212 i le pito i tua i se gaioiga faʻalagolago, ma faʻatonuina foi le faʻaalia o le neurotrophic factor (BDNF), o se porotini ma se matafaioi faʻavae i le faʻaogaina o amioga e fesoʻotaʻi ma cocaine (Horger et al. ., 1999; Graham et al., 2007). E mafai foi e le miR-212 ona tali mai e taofiofia le faʻamatalaga o le MeCP2, ma o nei tulafono faʻaliliuga e lua o loʻo aʻafia i se faiga le paleni o le homeostatic (Im et al., 2010).

O nei suʻesuʻega o loʻo faʻamaonia ai le lavelave o tulafono faatonutonu faʻaliliu e tupu ona o le puleaina e le tagata lava ia o fualaau faasaina, ma fautua mai o le faʻaaogaina o fualaau faasaina e pulea e se paleni lelei o le faʻafeagai mole mole faʻatonutonu e faʻatino e faʻafaigofie pe taofia le faʻaaogaina o fualaau faasaina. E manaia tele le faʻamautinoaina pe o loʻo aʻafia le tulafono faatonutonu e le miR-212 / MeCP2 i le faiga o le "toe faʻaleleia" o loʻo matauina i isumu e le o ni vaisu (Kasanetz et al., 2010), ma o lenei mea e mafai ona tatou latalata atili ai i le malamalama i mea taua e mafua ai le vaivai ma le maufetuunaʻi i vaisu (Ahmed, 2012).

faaiuga

O suʻesuʻega i le sefulu tausaga talu ai na maua ai se faʻamatalaga i le gafatia o vailaʻau o le faʻaleagaina e suia ai le synaptic transmission i totonu o le mesocorticolimbic ma corticostriatal circuitry, ma ua amata nei ona tatou faʻamalamalamaina le taua o amioga o nisi o nei suiga. Talu ai nei lava, o le tuputupu aʻe o le epigenetics ua faʻamalamalamaina ai nisi o auala e faʻatonutonu ai e vailaʻau o le faʻaleagaina le gafatia o le faʻaliliuina o sela, e amata ai suiga tumau i le faʻaalia o kenera. O lenei suʻesuʻega ua tatalaina ai le tele o auala faʻapitoa. O le mauaina o le N-acetylcysteine ​​​​e mafai ona toe faʻafoʻisia le faaletonu o le synaptic e mafua mai i le puleaina e le tagata lava ia o cocaine, ma faʻalavelaveina le toe faʻaleleia o le suʻeina o fualaau faasaina e ofoina atu folafolaga mo vaisu "toe faʻaleleia" (Moussawi et al., 2011). HDAC inhibitors o loʻo faʻaalia le gauai mo lo latou gafatia e faʻaleleia nisi ituaiga o aʻoaʻoga, ma o le suʻesuʻega talu ai nei e mafai e le sodium butyrate ona faʻafaigofieina le faʻaumatiaina o se CPP faʻaosoina cocaine ma faʻaitiitia le toe faʻaleleia o le suʻeina o fualaau faasaina e folafola (Malvaez et al., 2010). O le isi laasaga taua o le fesiligia lea o le gafatia o le HDAC inhibitors e faʻafaigofie ai le faʻaumatiaina o le pulea e le tagata lava ia, lea e sili atu ona saʻo le faʻataʻitaʻiina o fualaau faʻasaina i tagata. Ma le mea mulimuli, o le faʻamaoniaina o mea e faʻatonutonuina ai le faʻateleina o le faʻaaogaina o fualaau faasaina i luga o le synaptic level (faʻataʻitaʻiga, faʻaletonu faifaipea i le NMDAR-faalagolago LTD i le NAc) ma luga ole tulaga mole (faʻataʻitaʻiga, ala faʻailoga striatal e aofia ai le miR-212 ma MeCP2) o loʻo aumaia. tatou latalata atili i le malamalama i auala e faʻavaeina ai le suiga i vaisu (Hollander et al., 2010; a'u et al., 2010; Kasanetz et al., 2010). O nei suʻesuʻega o loʻo faʻamaonia ai le taua o le suʻesuʻeina o suiga o le neuroplastic e mafua mai i le tuʻufaʻatasia o fualaau faasaina nai lo le faʻaalia o fualaau faʻasaina. O le agai i luma e taua tele le tele o suʻesuʻega e faʻapipiʻi ai nei faʻataʻitaʻiga o le pulea e le tagata lava ia e sili atu ona faʻataʻitaʻiina le faʻamaʻi o amioga o loʻo vaʻaia i vaisu a tagata.

Feteenaʻiga o tului

Fai mai tusitala o le suʻesuʻega sa faia i le leai o soʻo se fefaʻatauaʻiga faʻapisinisi pe tau tupe e mafai ona avea o se feteenaʻiga e ono aʻafia ai.

mau faasino

  • Aperaamo WC, Bear MF (1996). Metaplasticity: o le palasitika o le synaptic plasticity. Trends Neurosci. 19, 126–130. doi: 10.1007/978-3-540-88955-7_6. [PubMed] [Cross Ref]
  • Ahmed SH (2012). O le faasaienisi o le faia o manu ua fai ma vaisu. Neuroscience 211, 107-125. doi: 10.1016 / j.neuroscience.2011.08.014. [PubMed] [Cross Ref]
  • Ahmed SH, Koob GF (1998). Suiga mai le feololo i le tele o fualaau faasaina: suiga i le tulaga fa'atulagaina o le hedonic. saienisi 282, 298-300. doi: 10.1126 / science.282.5387.298. [PubMed] [Cross Ref]
  • Amene SL, Piacentine LB, Ahmad ME, Li S.-J., Mantsch JR, Risinger RC, et al. (2011). O le N-acetyl cysteine ​​e faʻaitiitia ai le suʻeina o cocaine i rodents ma le manaʻo i tagata faʻalagolago i cocaine.. Neuropsychopharmacology 36, 871–878. doi: 10.1038/npp.2010.226. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Argilli E., Sibley DR, Malenka RC, PM Egelani, Bonci A. (2008). Mechanism and time course of cocaine-induced long-term potentiation in the ventral tegmental area. J. Neurosci. 28, 9092-9100. Nu: 10.1523 / JNEUROSCI.1001-08.2008. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Arias J., Alberts AS, Brindle P., Claret FX, Smeal T., Karin M., et al. (1994). O le fa'agaoioia o le cAMP ma le mitogen responsive genes e fa'alagolago i se mea faaniukilia masani. natura 370, 226–229. doi: 10.1038/370226a0. [PubMed] [Cross Ref]
  • Backstrom P., Hyytia P. (2004). Ionotropic glutamate antagonists faʻafeiloaʻi faʻafefete faʻafeiloaʻi le toe faʻaleleia o amioga suʻesuʻe ethanol.. 'ava malosi. Clin. Exp. Re. 28, 558–565. doi: 10.1097/01.ALC.0000122101.13164.21. [PubMed] [Cross Ref]
  • Bannister AJ, Kouzarides T. (1996). O le CBP co-activator o se histone acetyltransferase. natura 384, 641–643. doi: 10.1038/384641a0. [PubMed] [Cross Ref]
  • Bardo MT, Bevins RA (2000). Fa'atonu nofoaga e fiafia i ai: o le a le mea e fa'aopoopoina i lo tatou malamalama muamua i le taui o fualaau? Psychopharmacology 153, 31-43. [PubMed]
  • Barrot M., Olivier JDA, Perrotti LI, Dileone RJ, Berton O., Eisch AJ, et al. (2002). O galuega a le CREB i le tumutumu o le faʻatautaia o atigipusa e pulea ai le faʻafefeina o tali i amioga i fualaau faʻaleleia. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA. 99, 11435-11440. doi: 10.1073 / pnas.172091899. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Bartel DP (2004). MicroRNAs: genomics, biogenesis, masini, ma galuega. potu 116, 281–297. doi: 10.1016/S0092-8674(04)00045-5. [PubMed] [Cross Ref]
  • Bellone C., Luscher C. (2006). Cocaine fa'aosoina AMPA redistribution redistribution ua fesuiai i vivo e ala ile mGluR fa'alagolago ile fa'avaivai umi. Nat. Neurosci. 9, 636-641. doi: 10.1038 / nn1682. [PubMed] [Cross Ref]
  • Benwell MEM, Balfour DJK (1992). O aʻafiaga o togafitiga faʻamaʻi ma faʻaauau le nicotine i luga ole nucleus-accumbens dopamine ma locomotor-activity. Sa saunoa Br. J. Pharmacol. 105, 849-856. [PMC free article] [PubMed]
  • Berger SL (2007). Le gagana lavelave o le chromatin regulation i le taimi o tusitusiga. natura 447, 407-412. Nu: 10.1038 / nature05915. [PubMed] [Cross Ref]
  • Beyer CE, Stafford D., Lesage MG, Glowa JR, Steketee JD (2001). O le fa'aalia pea o le toluene ua fa'aosoina e fa'aoso ai amioga ma le neurochemical cross-sensitization i cocaine i isumu.. Psychopharmacology 154, 198-204. [PubMed]
  • Bibb JA, Chen J., Taylor JR, Svenningsson P., Nishi A., Snyder GL, et al. (2001). O aʻafiaga o le masani ona faʻaalia i le cocaine e faʻatulafonoina e le protein neuronal Cdk5. natura 410, 376-380. Pule: 10.1038 / 35066591. [PubMed] [Cross Ref]
  • Bliss TV, Lomo T. (1973). Fa'aumi umi le fa'aogaina o le synaptic transmission i le vaega nifo o le lapiti fa'ama'i pe a mae'a le fa'aosofiaina o le ala ga'o.. J. Physiol. 232, 331-356. [PMC free article] [PubMed]
  • Bonci A., Malenka RC (1999). Meatotino ma palasitika o synapses excitatory i luga o sela dopaminergic ma GABAergic i totonu o le ventral tegmental area. J. Neurosci. 19, 3723-3730. [PubMed]
  • Borgland SL, Malenka RC, Bonci A. (2004). O le malosi ma le tumau o le cocaine e mafua ai le malosi o le synaptic i totonu o le ventral tegmental area: electrophysiological ma amio faʻamaopoopo i isumu taʻitasi.. J. Neurosci. 24, 7482-7490. Nu: 10.1523 / JNEUROSCI.1312-04.2004. [PubMed] [Cross Ref]
  • Borgland SL, Taha SA, Sarti F., Fields HL, Bonci A. (2006). Orexin A i le VTA e taua tele mo le faʻaogaina o le synaptic plasticity ma le faʻaogaina o amioga i cocaine. Neuron 49, 589-601. Pule: 10.1016 / j.neuron.2006.01.016. [PubMed] [Cross Ref]
  • Boudreau AC, Reimers JM, Milovanovic M., Wolf ME (2007). O loʻo faʻatuputeleina le faʻaogaina o le AMPA i luga o le sela i le nucleus o le isumu i le taimi e aveese ai le koko ae faʻapipiʻi i totonu pe a maeʻa le luʻitau o le koko i le fesoʻotaʻiga ma le suiga o le faʻagaioiina o kinases protein-activated mitogen.. J. Neurosci. 27, 10621-10635. Nu: 10.1523 / JNEUROSCI.2163-07.2007. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Boudreau AC, Wolf ME (2005). O le faʻalogoina o amioga i cocaine e fesoʻotaʻi ma le faʻalauteleina o le faʻaaliga o le faʻaogaina o le AMPA i totonu o le nucleus accumbens.. J. Neurosci. 25, 9144-9151. Nu: 10.1523 / JNEUROSCI.2252-05.2005. [PubMed] [Cross Ref]
  • Brebner K., Wong TP, Liu L., Liu Y., Campsall P., Gray S., et al. (2005). O le Nucleus e fa'atupuina le atuatuvale mo se taimi umi ma le fa'aaliga o le fa'alogoina o amioga. saienisi 310, 1340-1343. doi: 10.1126 / science.1116894. [PubMed] [Cross Ref]
  • Bredy TW, Sun YE, Kobor MS (2010). E faʻafefea ona fesoasoani le epigenome i le atinaʻeina o faʻafitauli o le mafaufau. Dev. Psychobiol. 52, 331–342. doi: 10.1002/dev.20424. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Bredy TW, Wu H., Crego C., Zellhoefer J., Sun YE, Barad M. (2007). O suiga fa'akomupiuta fa'ata'amilo i tagata ta'ito'atasi BDNF gene fa'alauiloa i le pito i luma o le cortex e feso'ota'i ma le fa'aumatiaina o le fefe.. Aoao. Sui. 14, 268-276. Tui: 10.1101 / lm.500907. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Brown MTC, Bellone C., Mameli M., Labouebe G., Bocklisch C., Balland B., et al. (2010). Ole toe tufatufaina ole AMPA e fa'aosoina vaila'au fa'ata'ita'iina e ala ile filifilia ole dopamine neuron stimulation. PLOS ONE 5: e15870. doi: 10.1371 / journal.pone.0015870. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Brunzell DH, Mineur YS, Neve RL, Picciotto MR (2009). Nucleus accumbens CREB gaioioiga e mana'omia mo le nicotine conditioned place prefers. Neuropsychopharmacology 34, 1993–2001. doi: 10.1038/npp.2009.11. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Cadoni C., Pisanu A., Solinas M., Acquas E., Di Chiara G. (2001). Faʻalogoina o amioga pe a uma ona faʻaalia pea i le Delta 9-tetrahydrocannabinol ma faʻasalalauga faʻatasi ma le morphine. Psychopharmacology 158, 259-266. Pule: 10.1007 / s002130100875. [PubMed] [Cross Ref]
  • Cajal SR (1894). La fine structure des centre nerveux. Proc. R. Soc. Lonetona. B Bio. 55, 444-468.
  • Carlezon WA, Jr., Boundy VA, Haile CN, Lane SB, Kalb RG, Neve RL, et al. (1997). Fa'alogona i le morphine fa'aosoina e ala i le fa'aliliuina o kenera fa'ama'i viral. saienisi 277, 812-814. doi: 10.1126 / science.277.5327.812. [PubMed] [Cross Ref]
  • Carlezon WA, Jr., Nestler EJ (2002). Ole maualuga ole GluR1 ile ogatotonu ole faiʻai: o se faʻaosoina mo le faʻalogoina o vailaʻau faʻaleagaina? Trends Neurosci. 25, 610–615. doi: 10.1016/S0166-2236(02)02289-0. [PubMed] [Cross Ref]
  • Carlezon WA, Jr., Thome J., Olson VG, Lane-Ladd SB, Brodkin ES, Hiroi N., et al. (1998). Fa'atonuga ole taui cocaine e le CREB. saienisi 282, 2272-2275. doi: 10.1126 / science.282.5397.2272. [PubMed] [Cross Ref]
  • Cha-Molstad H., Keller DM, Yochum GS, Impey S., Goodman RH (2004). Fuafuaga fa'apitoa fa'apipi'i o le fa'aliliuga fa'ailoga CREB i le elemene tali-cAMP. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA. 101, 13572-13577. doi: 10.1073 / pnas.0405587101. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Chao J., Nestler EJ (2004). Molecular neurobiology o vaisu fualaau. Anu. Rev. Med. 55, 113–132. doi: 10.1146/annurev.med.55.091902.103730. [PubMed] [Cross Ref]
  • Chen BT, Bowers MS, Martin M., Hopf FW, Guillory AM, Carelli RM, et al. (2008). Cocaine ae le o se taui masani o le pulea e le tagata lava ia poʻo le faʻaogaina o le cocaine e maua ai le LTP tumau i le VTA. Neuron 59, 288-297. Pule: 10.1016 / j.neuron.2008.05.024. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Choe ES, Chung KT, Mao L., Wang JQ (2002). Amphetamine faʻapupulaina le phosphorylation o kinase faʻatulafonoina faʻamalama faʻapitoa ma faʻasologa o mea i le rat striatum e ala i le vaega I metabotropic glutamate receptors. Neuropsychopharmacology 27, 565–575. doi: 10.1016/S0893-133X(02)00341-X. [PubMed] [Cross Ref]
  • Choi KH, Whisler K., Graham DL, Self DW (2006). Fa'aitiitiga fa'aleaganu'u i totonu ole nucleus accumbens cyclic AMP tali elemene fusifusia porotini fa'aitiitia le fa'amalosia o cocaine. Neuroscience 137, 373-383. doi: 10.1016 / j.neuroscience.2005.10.049. [PubMed] [Cross Ref]
  • Citri A., Malenka RC (2008). Synaptic plasticity: tele fomu, galuega, ma masini. Neuropsychopharmacology 33, 18-41. doi: 10.1038 / sj.npp.1301559. [PubMed] [Cross Ref]
  • Colby CR, Whisler K., Steffen C., Nestler EJ, Self DW (2003). Striatal cell type-specific overexpression of DeltaFosB faʻaleleia le faʻamalosi mo cocaine. J. Neurosci. 23, 2488-2493. [PubMed]
  • Conrad KL, Tseng KY, Uejima JL, Reimers JM, Heng L.-J., Shaham Y., et al. (2008). Fausia o accumbens GluR2-leai le AMPA faʻafeiloaʻi e faʻasalalau le faʻaogaina o le manaʻo o cocaine. natura 454, 118-121. Nu: 10.1038 / nature06995. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Cornish JL, Kalivas PW (2000). Glutamate transmission i totonu o le nucleus accumbens e faʻasalalau le toe faʻafoʻi i vaisu kokeni. J. Neurosci. 20, RC89. [PubMed]
  • Crombag HS, Shaham Y. (2002). Fa'afouga o su'esu'ega o vaila'au e ala i fa'ailoga fa'alaua'itele pe a mae'a fa'aumi fa'aumatia i isumu. Faʻatasi. Neurosci. 116, 169-173. [PubMed]
  • Cunningham CL, Noble D. (1992). Fa'ato'aga fa'atutuina e fa'aosoina e le ethanol - sao i le fa'alogoina ma le fa'atonuga o nofoaga. Pharmacol. Biochem. Faʻatasi. 43, 307-313. [PubMed]
  • Denu JM (2005). Le aiga Sir 2 o protein deacetylases. Curr. Manatu. Chem. Paiola. 9, 431–440. doi: 10.1016/j.cbpa.2005.08.010. [PubMed] [Cross Ref]
  • Deroche-Gamonet V., Belin D., Piazza PV (2004). Fa'amaoniga mo amioga fa'apei o vaisu i le iole. saienisi 305, 1014-1017. doi: 10.1126 / science.1099020. [PubMed] [Cross Ref]
  • Dewit H., Stewart J. (1981). Toe faʻaleleia o le cocaine-faʻamalosia le tali atu i le iole. Psychopharmacology 75, 134-143. [PubMed]
  • Di Chiara G., Imperato A. (1988). O fualaau faasaina e tagata e sili ona maualuga le faateleina o le synaptic dopamine concentrations i le mesolimbic system of free movets rats. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA. 85, 5274-5278. [PMC free article] [PubMed]
  • Dobi A., Seabold GK, Christensen CH, Bock R., Alvarez VA (2011). O le palasitika fa'aoso i le cocaine i totonu o le nucleus accumbens e fa'apitoa i le sela ma fa'atupuina e aunoa ma le fa'aumiumi. J. Neurosci. 31, 1895-1904. Nu: 10.1523 / JNEUROSCI.5375-10.2011. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Dong Y., Green T., Saal D., Marie H., Neve R., Nestler EJ, et al. (2006). O le CREB e faʻaogaina le faʻamalosi o le nucleus accumbens neurons. Nat. Neurosci. 9, 475–477. doi: 10.1074/jbc.M706578200. [PubMed] [Cross Ref]
  • Dong Y., Saal D., Thomas M., Faust R., Bonci A., Robinson T., et al. (2004). Cocaine-faʻamalosia malosi o le malosi synaptic i le dopamine neurons: faʻamaopoopo amioga i GluRA (-/-) isumu. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA. 101, 14282-14287. doi: 10.1073 / pnas.0401553101. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Dumont EC, Mark GP, Mader S., Williams JT (2005). O le pulea e le tagata lava ia e faʻaleleia ai le faʻasalalauga synaptic excitatory i totonu o le moega o le stria terminalis. Nat. Neurosci. 8, 413-414. doi: 10.1038 / nn1414. [PubMed] [Cross Ref]
  • Engblom D., Bilbao A., Sanchis-Segura C., Dahan L., Perreau-Lenz S., Balland B., et al. (2008). Glutamate receptors i luga o le dopamine neurons e pulea le faʻaauau pea o le sailiga o cocaine. Neuron 59, 497-508. Pule: 10.1016 / j.neuron.2008.07.010. [PubMed] [Cross Ref]
  • Erb S., Shaham Y., Stewart J. (1996). O le fa'alavelave e toe fa'afo'i ai amioga su'esu'e cocaine pe a mae'a fa'aumi ma se vaitaimi e leai ni vaila'au. Psychopharmacology 128, 408-412. [PubMed]
  • Faleiro LJ, Jones S., Kauer JA (2004). Faʻasaʻo faʻapipiʻi vave o glutamatergic synapses i luga o le dopamine neurons i totonu o le ventral tegmental area e tali atu ai i le tuiina o le amphetamine.. Neuropsychopharmacology 29, 2115-2125. doi: 10.1038 / sj.npp.1300495. [PubMed] [Cross Ref]
  • Famous KR, Kumaresan V., Sadri-Vakili G., Schmidt HD, Mierke DF, Cha J.-HJ, et al. (2008). O le faʻatauina o le Phosphorylation-faʻalagolago i le GluR2-o loʻo i ai le AMPA o loʻo i totonu o le nucleus accumbens o loʻo i ai se sao taua i le toe faʻaleleia o le suʻeina o koko.. J. Neurosci. 28, 11061-11070. Nu: 10.1523 / JNEUROSCI.1221-08.2008. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Fasano S., Pittenger C., Brambilla R. (2009). O le faʻasaina o le gaioiga CREB i le pito i tua o le striatum e faʻamalosia ai tali o amioga i vailaʻau o le faʻaleagaina.. I luma. Faʻatasi. Neurosci. 3:29. doi: 10.3389/neuro.08.029.2009. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Ferrario CR, Li X., Wang X., Reimers JM, Uejima JL, Wolf ME (2010). Le matafaioi a le glutamate redistribution redistribution i locomotor sensitization i cocaine. Neuropsychopharmacology 35, 818–833. doi: 10.1038/npp.2009.190. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Fu Y., Pollandt S., Liu J., Krishnan B., Genzer K., Orozco-Cabal L., et al. (2007). O le malosi umi (LTP) i le amygdala tutotonu (CeA) e faʻaleleia pe a maeʻa le umi o le alu ese mai le cocaine masani ma manaʻomia CRF1 talipupuni. J. Neurophysiol. 97, 937–941. doi: 10.1152/jn.00349.2006. [PubMed] [Cross Ref]
  • Gao M., Jin Y., Yang K., Zhang D., Lukas RJ, Wu J. (2010). Mechanisms o loʻo aʻafia i le nicotine-induced glutamatergic synaptic plasticity i luga o dopamine neurons i totonu o le ventral tegmental area. J. Neurosci. 30, 13814-13825. Nu: 10.1523 / JNEUROSCI.1943-10.2010. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Geisler S., Poto RA (2008). O a'afiaga fa'atino o fa'ata'ita'iga o le glutamatergic i le vaega o le ventral tegmental. Rev. Neurosci. 19, 227-244. [PMC free article] [PubMed]
  • Goldman D., Oroszi G., Ducci F. (2005). O le kenera o vaisu: fa'aalia o kenera. Nat. Rev. Genet. 6, 521–532. doi: 10.1038/nrg1635. [PubMed] [Cross Ref]
  • Lelei CH, Lupica CR (2010). Afferent-specific AMPA receptor subunit composition ma tulafono faatonutonu o synaptic plasticity i midbrain dopamine neurons e ala i fualaau faasaina.. J. Neurosci. 30, 7900-7909. Nu: 10.1523 / JNEUROSCI.1507-10.2010. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Graham DL, Edwards S., Bachtell RK, Dileone RJ, Rios M., Self DW (2007). Ole malosi ole BDNF ile nucleus accumbens ile cocaine faʻaaogaina e faʻateleina ai le pulea e le tagata lava ia ma toe faʻafoʻi.. Nat. Neurosci. 10, 1029-1037. doi: 10.1038 / nn1929. [PubMed] [Cross Ref]
  • Graybiel AM, Moratalla R., Robertson HA (1990). Amphetamine ma cocaine e faʻaaogaina ai fualaau faasaina o le c-fos gene i vaega taua-matrix ma vaevaega limb o le striatum. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA. 87, 6912-6916. [PMC free article] [PubMed]
  • Green TA, Alibhai IN, Roybal CN, Winstanley CA, Theobald DEH, Birnbaum SG, et al. (2010). O le fa'atamaoaigaina o le si'osi'omaga e maua mai ai se fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'iga e fa'atalanoaina e le gaioioiga e fa'apipi'i ai elemene (CREB) i totonu ole nucleus accumbens.. Biol. Fomaʻi 67, 28-35. Pule: 10.1016 / j.biopsych.2009.06.022. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Grillner P., Mercuri NB (2002). O mea faʻapitoa o le membrane ma mea faʻaoga synaptic e faʻatonutonu ai le gaioiga o le dopamine neurons. Faʻatasi. Brain Res. 130, 149–169. doi: 10.1016/S0166-4328(01)00418-1. [PubMed] [Cross Ref]
  • Grimm JW, Lu L., Hayashi T., Hope BT, Su T.-P., Shaham Y. (2003). Faʻateleina taimi faʻalagolago i le faiʻai e maua mai le neurotrophic factor protein levels i totonu o le mesolimbic dopamine system pe a uma ona alu ese mai cocaine: aʻafiaga mo le faʻatupuina o le manaʻo o le koko.. J. Neurosci. 23, 742-747. [PubMed]
  • Guan Y.-Z., Ye J.-H. (2010). Ethanol poloka le malosi umi o GABAergic synapses i totonu o le ventral tegmental area e aofia ai mu-opioid receptors. Neuropsychopharmacology 35, 1841–1849. doi: 10.1038/npp.2010.51. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Ho S.-Y., Chen C.-H., Liu T.-H., Chang H.-F., Liou J.-C. (2012). Protein kinase mzeta e manaʻomia mo le cocaine-induced synaptic potentiation i totonu o le ventral tegmental area. Biol. Fomaʻi 71, 706-713. Pule: 10.1016 / j.biopsych.2011.10.031. [PubMed] [Cross Ref]
  • Hollander JA, Im H.-I., Amelio AL, Kocerha J., Bali P., Lu Q., et al. (2010). O le microRNA maʻa tele e puleaina ai le cocaine e ala i le faailogaina o le CREB. natura 466, 197-202. Nu: 10.1038 / nature09202. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Faamoemoe B., Kosofsky B., Hyman SE, Nestler EJ (1992). Faʻataʻitaʻiga o faʻamatalaga vave o le kenera ma le AP-1 o loʻo fusifusia i totonu o le 'iole o loʻo aʻafia e cocaine masani. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA. 89, 5764-5768. [PMC free article] [PubMed]
  • Faamoemoe BT, Nye HE, Kelz MB, Self DW, Iadarola MJ, Nakabeppu Y., et al. (1994). Manua o se AP-1 tumau umi e aofia ai fesuiaiga ole Fos-like i le faiʻai e le cocaine masani ma isi togafitiga masani. Neuron 13, 1235–1244. doi: 10.1016/0896-6273(94)90061-2. [PubMed] [Cross Ref]
  • Horger BA, Iyasere CA, Berhow MT, Messer CJ, Nestler EJ, Taylor JR (1999). Faʻaleleia le gaioiga o le locomotor ma le faʻatulagaina o taui i cocaine e ala i le faiʻai e maua mai le neurotrophic factor. J. Neurosci. 19, 4110-4122. [PubMed]
  • Huang YH, Lin Y., Mu P., Lee BR, Brown TE, Wayman G., et al. (2009). I vivo aafiaga cocaine e maua ai synapses leoa. Neuron 63, 40-47. Pule: 10.1016 / j.neuron.2009.06.007. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Hyman SE (2005). Vaisu: o se faʻamaʻi o le aʻoaʻoina ma le manatua. Am. J. Fomaʻi 162, 1414–1422. doi: 10.1176/appi.ajp.162.8.1414. [PubMed] [Cross Ref]
  • Hyman SE, Malenka RC, Nestler EJ (2006). Neural mechanisms of addiction: o le matafaioi o le aʻoaʻoina ma le manatuaina o taui. Annu. Rev. Neurosci. 29, 565-598. Pule: 10.1146 / annurev.neuro.29.051605.113009. [PubMed] [Cross Ref]
  • Im H.-I., Hollander JA, Bali P., Kenny PJ (2010). MeCP2 pulea le BDNF faʻamatalaga ma le cocaine e ala i fegalegaleaiga homeostatic ma microRNA-212. Nat. Neurosci. 13, 1120–1127. doi: 10.1038/nn.2615. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Isaac JT, Nicoll RA, Malenka RC (1995). Faʻamaoniga mo synapses lemu: aʻafiaga mo le faʻaalia o le LTP. Neuron 15, 427–434. doi: 10.1016/0896-6273(95)90046-2. [PubMed] [Cross Ref]
  • Isaac JTR, Ashby MC, McBain CJ (2007). Le matafaioi a le GluR2 subunit i le AMPA receptor function ma synaptic plasticity. Neuron 54, 859-871. Pule: 10.1016 / j.neuron.2007.06.001. [PubMed] [Cross Ref]
  • Itzhak Y., Matini JL (1999). Aafiaga o cocaine, nicotine, dizocipline ma le ava malosi i luga o isumu locomotor gaioiga: cocaine-alcohol cross-sensitization e aofia ai le faʻatonutonuina o nofoaga e fusifusia ai le dopamine.. Brain Res. 818, 204–211. doi: 10.1016/S0006-8993(98)01260-8. [PubMed] [Cross Ref]
  • Jeanes ZM, Buske TR, Morrisett RA (2011). I vivo O le fa'aalia o le ethanol fa'asolosolo fa'asolosolo e fesuia'i ai le polarity o le palasitika synaptic i totonu o le atigi nucleus accumbens.. J. Pharmacol. Exp. O iina. 336, 155–164. doi: 10.1124/jpet.110.171009. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Jing L., Luo J., Zhang M., Qin W.-J., Li Y.-L., Liu Q., et al. (2011). Aafiaga o le histone deacetylase inhibitors i luga o le faʻaogaina o amioga i se tasi o le morphine faʻaalia i isumu. Neurosci. Lett. 494, 169–173. doi: 10.1016/j.neulet.2011.03.005. [PubMed] [Cross Ref]
  • Kalivas PW (2009). O le glutamate homeostasis hypothesis o vaisu. Nat. Rev. Neurosci. 10, 561-572. Pule: 10.1038 / nrn2515. [PubMed] [Cross Ref]
  • Kalivas PW, Duffy P. (1987). Fa'alogona i le tui fa'alua o le morphine i le isumu - e ono a'afia ai A10 dopamine neurons. J. Pharmacol. Exp. O iina. 241, 204-212. [PubMed]
  • Kalivas PW, Lalumiere RT, Knackstedt L., Shen H. (2009). Glutamate felauaiga i vaisu. Neuropharmacology 56Faletupe. 1, 169–173. doi: 10.1016/j.neuropharm.2008.07.011. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Kalivas PW, O'Brien C. (2008). O vaisu o fualaau faasaina e avea o se faʻamaʻi o le neuroplasticity faʻasolosolo. Neuropsychopharmacology 33, 166-180. doi: 10.1038 / sj.npp.1301564. [PubMed] [Cross Ref]
  • Kalivas PW, Volkow N., Seamans J. (2005). Le faʻamalosiina le faʻamalosi i le tagofia o mea ua fai ma vaisu: o se togafitiga i le muaʻi-accumbens glutamate transmission. Neuron 45, 647-650. Pule: 10.1016 / j.neuron.2005.02.005. [PubMed] [Cross Ref]
  • Kandel D. (1975). Laasaga i le auai o talavou i le faaaogaina o fualaau faasaina. saienisi 190, 912-914. doi: 10.1126 / science.1188374. [PubMed] [Cross Ref]
  • Kandel DB, Yamaguchi K., Chen K. (1992). Laasaga o le alualu i luma i le aafia o fualaau faasaina mai le talavou i le matua - o nisi faʻamaoniga mo le aʻoaʻoga faitotoa. J. Stud. 'ava malosi 53, 447-457. [PubMed]
  • Kandel ER (2001). O le biology mole mole o le teuina o manatua: o se talanoaga i le va o kenera ma synapses. saienisi 294, 1030-1038. doi: 10.1126 / science.1067020. [PubMed] [Cross Ref]
  • Kano T., Suzuki Y., Shibuya M., Kiuchi K., Hagiwara M. (1995). Cocaine-induced CREB phosphorylation ma le c-Fos expression o loʻo taofiofia i le Parkinsonism faʻataʻitaʻiga isumu.. Neuroreport 6, 2197-2200. [PubMed]
  • Kao J.-H., Huang EY-K., Tao P.-L. (2011). NR2B subunit o le NMDA receptor i le nucleus accumbens o loʻo aʻafia i le faʻamalieina o le morphine e ala i suʻesuʻega siRNA. Fualaau oona. 118, 366–374. doi: 10.1016/j.drugalcdep.2011.04.019. [PubMed] [Cross Ref]
  • Kasanetz F., Deroche-Gamonet V., Berson N., Balado E., Lafourcade M., Manzoni O., et al. (2010). O le suiga i le tagofia o mea ua fai ma vaisu e fesoʻotaʻi ma le faʻavaivaia faifai pea i le faʻamaonia o le tulaga faʻateleni. saienisi 328, 1709-1712. doi: 10.1126 / science.1187801. [PubMed] [Cross Ref]
  • Kauer JA, Malenka RC (2007). Synaptic plasticity ma vaisu. Nat. Rev. Neurosci. 8, 844-858. Pule: 10.1038 / nrn2234. [PubMed] [Cross Ref]
  • Kelley AE (2004). Faʻaauau le faʻaaogaina o le malosi o le manaʻo: galue i amioga faʻatauvaʻa ma aʻoaʻoga faʻapitoa. Neurosci. Biobehav. Faaa. 27, 765-776. doi: 10.1016 / j.neubiorev.2003.11.015. [PubMed] [Cross Ref]
  • Kelz MB, Chen J., Carlezon WA, Jr., Whisler K., Gilden L., Beckmann AM, et al. (1999). Fa'aaliga o le transcription factor deltaFosB i le fai'ai e pulea le lagona i cocaine. natura 401, 272-276. Pule: 10.1038 / 45790. [PubMed] [Cross Ref]
  • Kendler KS, Myers J., Prescott CA (2007). Fa'apitoa o a'afiaga fa'aletagata ma le si'osi'omaga mo fa'ailoga o le cannabis, cocaine, ava malosi, caffeine, ma le fa'alagolago i le nicotine.. Faʻau. Gen. Psychiatry 64, 1313–1320. doi: 10.1001/archpsyc.64.11.1313. [PubMed] [Cross Ref]
  • Konradi C., Cole RL, Heckers S., Hyman SE (1994). Amphetamine e faʻatonutonu le faʻaaliga o le gene i le rat striatum e ala i le transcription factor CREB. J. Neurosci. 14, 5623-5634. [PubMed]
  • Kourrich S., Rothwell PE, Klug JR, Thomas MJ (2007). Cocaine poto masani pulea bidirectional synaptic palasitika i le nucleus accumbens. J. Neurosci. 27, 7921-7928. Nu: 10.1523 / JNEUROSCI.1859-07.2007. [PubMed] [Cross Ref]
  • Kouzarides T. (2007). Suiga Chromatin ma a latou galuega. potu 128, 693–705. doi: 10.1016/j.cell.2007.02.005. [PubMed] [Cross Ref]
  • Kumar A., ​​Choi K.-H., Renthal W., Tsankova NM, Theobald DEH, Truong H.-T., et al. (2005). O le faʻafouina o Chromatin o se faʻaaogaina autu e mafua ai le cocaine-faʻapipiʻiina le palasitisi i le gataifale. Neuron 48, 303-314. Pule: 10.1016 / j.neuron.2005.09.023. [PubMed] [Cross Ref]
  • Lalumiere RT, Kalivas PW (2008). O le faʻamalolo o le glutamate i le nucleus accumbens core e manaʻomia mo le sailiga heroin. J. Neurosci. 28, 3170-3177. Nu: 10.1523 / JNEUROSCI.5129-07.2008. [PubMed] [Cross Ref]
  • Lammel S., Ion DI, Roeper J., Malenka RC (2011). O le faʻaogaina faapitoa o le dopamine neuron synapses e ala i le faʻavevesi ma le faʻaleleia o fuamoa. Neuron 70, 855-862. Pule: 10.1016 / j.neuron.2011.03.025. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Laplant Q., Vialou V., Covington HE, 3rd., Dumitriu D., Feng J., Warren BL, et al. (2010). O le Dnmt3a e faʻatonutonu amioga faʻalagona ma le palasitika ivi i totonu o le nucleus accumbens. Nat. Neurosci. 13, 1137–1143. doi: 10.1038/nn.2619. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Larson EB, Graham DL, Arzaga RR, Buzin N., Webb J., Green TA, et al. (2011). O le faʻaalia o le CREB i totonu o le nucleus accumbens shell e faʻateleina ai le faʻamalosia o cocaine i isumu e pulea e le tagata lava ia.. J. Neurosci. 31, 16447-16457. Nu: 10.1523 / JNEUROSCI.3070-11.2011. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Lattal KM, Barrett RM, Wood MA (2007). Systemic po'o intrahippocampal tu'uina atu o histone deacetylase inhibitors fa'afaigofie le fa'aumatia. Faʻatasi. Neurosci. 121, 1125-1131. Pule: 10.1037 / 0735-7044.121.5.1125. [PubMed] [Cross Ref]
  • Le Moal M., Simon H. (1991). Mesocorticolimbic dopaminergic network: galuega ma tulafono faatonutonu. Physiol. Faaa. 71, 155-234. [PubMed]
  • Letchworth SR, Nader MA, Smith HR, Friedman DP, Porrino LJ (2001). O le alualu i luma o suiga i le dopamine transporter e fusifusia ai le tele o nofoaga ona o se taunuuga o le cocaine pulea e le tagata lava ia i manuki rhesus.. J. Neurosci. 21, 2799-2807. [PubMed]
  • Levine A., Huang Y., Drisaldi B., Griffin EA, Jr., Pollak DD, Xu S., et al. (2011). Mūmū faʻavae mole fualaau faʻataʻitaʻi: epigenetic suiga na amatalia e le nicotine tele gene expression e le cocaine. Sci. Fa'aliliu Med. 3, 107ra109. doi: 10.1126/scitranslmed.3003062. [PubMed] [Cross Ref]
  • Levine AA, Guan Z., Barco A., Xu S., Kandel ER, Schwartz JH (2005). O le faʻamalosia o le CREB e faʻafoe le tali atu i le cocaine e ala i le faʻasaʻoina o talafaasolopito i le fosB promoter i le mouse striatum. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA. 102, 19186-19191. doi: 10.1073 / pnas.0509735102. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Liu Q.-S., Pu L., Poo M.-M. (2005). Fa'aalia fa'afia cocaine i vivo faʻafaigofie le faʻaogaina o le LTP i totonu ole midbrain dopamine neurons. natura 437, 1027-1031. Nu: 10.1038 / nature04050. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Loidl P. (1994). Histone acetylation: mea moni ma fesili. Chromosoma 103, 441-449. [PubMed]
  • Luger K., Mader AW, Richmond RK, Sargent DF, Richmond TJ (1997). Fa'atulagaga tioata o le nucleosome core particle i le 2.8 A iugafono. natura 389, 251–260. doi: 10.1016/j.bbagrm.2009.11.018. [PubMed] [Cross Ref]
  • Luscher C., Malenka RC (2011). Palasitika synaptic faʻaosoina fualaau faʻasaina i vaisu: mai suiga mole mole i le toe faʻaleleia o le matagaluega. Neuron 69, 650-663. Pule: 10.1016 / j.neuron.2011.01.017. [PubMed] [Cross Ref]
  • Luu P., Malenka RC (2008). Ole taimi ole fa'alagolago ole malosi ole taimi umi ile ventral tegmental area dopamine sela e mana'omia ai le PKC. J. Neurophysiol. 100, 533–538. doi: 10.1152/jn.01384.2007. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Madsen HB, Navaratnarajah S., Farrugia J., Djouma E., Ehrlich M., Mantamadiotis T., et al. (2012). CREB1 ma le CREB-binding porotini i striatal medium spiny neurons faʻatonutonuina tali amio i psychostimulants. Psychopharmacology 219, 699–713. doi: 10.1007/s00213-011-2406-1. [PubMed] [Cross Ref]
  • Malenka RC, Bear MF (2004). LTP ma LTD: o se maasiasi o oa. Neuron 44, 5–21. doi: 10.1016/j.nlm.2007.11.004. [PubMed] [Cross Ref]
  • Malvaez M., Mhillaj E., Matheos DP, Palmery M., Wood MA (2011). O le CBP i totonu o le nucleus accumbens e faʻatonutonu ai le faʻaogaina o le histone acetylation ma e taua tele mo amioga e fesoʻotaʻi ma cocaine.. J. Neurosci. 31, 16941-16948. Nu: 10.1523 / JNEUROSCI.2747-11.2011. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Malvaez M., Sanchis-Segura C., Vo D., Lattal KM, Wood MA (2010). O suiga ole chromatin e fa'afaigofieina ai le fa'aumatiaina o le mea e fiafia i ai le cocaine. Biol. Fomaʻi 67, 36-43. Pule: 10.1016 / j.biopsych.2009.07.032. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Mameli M., Balland B., Lujan R., Luscher C. (2007). Fa'atosina vave ma fa'aofiina fa'atasi o GluR2 mo mGluR-LTD i totonu o le vaega fa'aitumalo.. saienisi 317, 530-533. doi: 10.1126 / science.1142365. [PubMed] [Cross Ref]
  • Mameli M., Bellone C., Brown MTC, Luscher C. (2011). Cocaine fesuia'i tulafono mo synaptic palasitika o le glutamate transmission i le ventral tegmental eria. Nat. Neurosci. 14, 414–416. doi: 10.1038/nn.2763. [PubMed] [Cross Ref]
  • Mameli M., Halbout B., Creton C., Engblom D., Parkitna JR, Spanagel R., et al. (2009). Cocaine-evoked synaptic plasticity: o le tumau i le VTA e mafua ai fetuunaiga i le NAc. Nat. Neurosci. 12, 1036–1041. doi: 10.1038/nn.2367. [PubMed] [Cross Ref]
  • Mao D., Gallagher K., McGehee DS (2011). Nicotine potentiation of excitatory inputs i ventral tegmental area dopamine neurons. J. Neurosci. 31, 6710-6720. Nu: 10.1523 / JNEUROSCI.5671-10.2011. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Matini M., Chen BT, Hopf FW, Bowers MS, Bonci A. (2006). O le puleaina e le tagata lava ia o le Cocaine e faʻaumatia ai le LTD i le totonugalemu o le nucleus accumbens. Nat. Neurosci. 9, 868-869. doi: 10.1038 / nn1713. [PubMed] [Cross Ref]
  • Mayr B., Montminy M. (2001). Tulafono fa'aliliuga e le fa'atatau o le phosphorylation CREB. Nat. Fai mai Rev. Mol. Cell Biol. 2, 599-609. Pule: 10.1038 / 35085068. [PubMed] [Cross Ref]
  • Maze I., Covington HE, 3rd., Dietz DM, Laplant Q., Renthal W., Russo SJ, et al. (2010). Matafaioi taua o le histone methyltransferase G9a i le siakiina o le coinaine-inisite. saienisi 327, 213-216. doi: 10.1126 / science.1179438. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Maze I., Feng J., Wilkinson MB, Sun H., Shen L., Nestler EJ (2011). Cocaine e faʻatonutonu malosi le heterochromatin ma le faʻasolosolo elemene e le faʻamalo i totonu o le nucleus accumbens. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA. 108, 3035-3040. doi: 10.1073 / pnas.1015483108. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Maze I., Nestler EJ (2011). Le laufanua epigenetic o vaisu. Ann. NY Acad. Sci. 1216, 99-113. Pule: 10.1111 / j.1749-6632.2010.05893.x. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • McClung CA, Nestler EJ (2003). Faʻatonutonuina o faʻamatalaga o kenera ma taui cocaine e CREB ma DeltaFosB. Nat. Neurosci. 6, 1208-1215. doi: 10.1038 / nn1143. [PubMed] [Cross Ref]
  • McCutcheon JE, Wang X., Tseng KY, Wolf ME, Marinelli M. (2011). O loʻo i ai faʻamaʻi faʻafefe AMPA calcium-permeable i totonu o nucleus accumbens synapses pe a maeʻa le umi o le alu ese mai le cocaine le pulea e le tagata lava ia ae le o le cocaine faʻataʻitaʻiina.. J. Neurosci. 31, 5737-5743. Nu: 10.1523 / JNEUROSCI.0350-11.2011. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • McDaid J., Graham MP, Napier TC (2006). Methamphetamine-fa'aoso lagona fa'aoso ese'esega suia pCREB ma DeltaFosB i le limbic circuit o le fai'ai mammalian. Mol. Pharmacol. 70, 2064–2074. doi: 10.1124/mol.106.023051. [PubMed] [Cross Ref]
  • McFarland K., Lapish CC, Kalivas PW (2003). O le muaʻi faʻatagaina o le faʻamaʻaloga i totonu o le tumutumu o le nucleus accumbens e faʻatautaia ai le faʻaleleia o le cocaine i le toe faʻaleleia o amioga faʻatau fualaau. J. Neurosci. 23, 3531-3537. [PubMed]
  • McPherson CS, Lawrence AJ (2007). Le faʻasologa o faʻamatalaga faaniukilia CREB: auai i vaisu, faʻamalo faʻataʻitaʻiga ma le vaʻavaʻai i luma. Curr Neuropharm 5, 202-212. Pule: 10.2174 / 157015907781695937. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • McPherson CS, Mantamadiotis T., Tan S.-S., Lawrence AJ (2010). O le tapeina o le CREB1 mai le telencephalon dorsal e faʻaitiitia ai mea faʻaosofia o cocaine. Cereb. Cortex 20, 941–952. doi: 10.1093/cercor/bhp159. [PubMed] [Cross Ref]
  • McQuown SC, Wood MA (2010). Epigenetic regulation i faʻafitauli o le faʻaaogaina o vailaʻau. Curr. Fai mai Rep. 12, 145–153. doi: 10.1007/s11920-010-0099-5. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Meil WM, Tagai RE (1996). Fa'atonuina le toe fa'aleleia o le tali atu pe a mae'a le fa'aumiumi o le alu ese mai le cocaine e pulea e le tagata lava ia i isumu: o se manu fa'ata'ita'iga o le toe fo'i.. Faʻatasi. Pharmacol. 7, 754-763. [PubMed]
  • Melis M., Camarini R., Ungless MA, Bonci A. (2002). O le malosi umi o GABAergic synapses i dopamine neurons pe a uma le tasi i vivo fa'aalia o le ethanol. J. Neurosci. 22, 2074-2082. [PubMed]
  • Mitchell PJ, Tjian R. (1989). Transcriptional tulafono faatonutonu i sela mamame e ala i le faasologa-faapitoa DNA fusia porotini. saienisi 245, 371-378. doi: 10.1126 / science.2667136. [PubMed] [Cross Ref]
  • Morgan JI, Curran T. (1995). Vaʻa vave-gasegase vave: sefulu tausaga i le. Trends Neurosci. 18, 66–67. doi: 10.1016/0166-2236(95)80022-T. [PubMed] [Cross Ref]
  • Moussawi K., Pacchioni A., Moran M., Olive MF, Gass JT, Lavin A., et al. (2009). O le N-Acetylcysteine ​​​​e faʻaliliuina le metaplasticity e mafua mai i le koko. Nat. Neurosci. 12, 182–189. doi: 10.1038/nn.2250. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Moussawi K., Zhou W., Shen H., Reichel CM, Tagai RE, Carr DB, et al. (2011). O le fa'aliliuina o le cocaine-induced synaptic potentiation e maua ai le puipuiga tumau mai le toe fo'i. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA. 108, 385-390. doi: 10.1073 / pnas.1011265108. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Mueller D., Stewart J. (2000). O loʻo faʻafeiloaʻi le tulaga o le cocaine-induced: toe faʻafouina e ala i le amataina o injections o cocaine pe a maeʻa. Faʻatasi. Brain Res. 115, 39–47. doi: 10.1016/S0166-4328(00)00239-4. [PubMed] [Cross Ref]
  • Muller DL, Unterwald EM (2005). O le D1 dopamine receptors e faʻaogaina le deltaFosB induction i le rat striatum pe a maeʻa le faʻaogaina o le morphine.. J. Pharmacol. Exp. O iina. 314, 148–154. doi: 10.1124/jpet.105.083410. [PubMed] [Cross Ref]
  • Myers KM, Davis M. (2002). Amioga ma neural su'esu'ega o le fa'aumatia. Neuron 36, 567–584. doi: 10.1016/S0896-6273(02)01064-4. [PubMed] [Cross Ref]
  • Nan X., Ng HH, Johnson CA, Laherty CD, Turner BM, Eisenman RN, et al. (1998). Fa'asalaina fa'aliliuga e le methyl-CpG-binding protein MeCP2 e a'afia ai se fa'alavelave deacetylase histone. natura 393, 386-389. Pule: 10.1038 / 30764. [PubMed] [Cross Ref]
  • Nestler EJ (2008). Toe iloilo. Faiga faʻaliliuga o vaisu: matafaioi a DeltaFosB. Fili. Trans. R. Soc. Lonetona. B Biol. Sci. 363, 3245–3255. doi: 10.1098/rstb.2008.0067. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Niehaus JL, Murali M., Kauer JA (2010). O vaila'au o le fa'aleagaina ma le fa'amamafa e fa'aleagaina ai le LTP i fa'alavelave fa'alavelave i totonu o le ventral tegmental area. Eur. J. Neurosci. 32, 108-117. Pule: 10.1111 / j.1460-9568.2010.07256.x. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Nugent FS, Penick EC, Kauer JA (2007). Opioids poloka le malosi umi o synapses inhibitory. natura 446, 1086-1090. Nu: 10.1038 / nature05726. [PubMed] [Cross Ref]
  • Nye HE, Hope BT, Kelz MB, Iadarola M., Nestler EJ (1995). Suesuega faʻamaloilo e uiga i le faʻatonutonuina o le faʻateleina o le antigen i le FOS e masani ona maua e le cocaine i totonu o le nofoaga ma le tumutumu.. J. Pharmacol. Exp. O iina. 275, 1671-1680. [PubMed]
  • Nye HE, Nestler EJ (1996). Faʻailoga o faʻamaumauga masani o le Fos i totonu o le faiʻai o le ratu e ala i le pulega masani o le morphine. Mol. Pharmacol. 49, 636-645. [PubMed]
  • O'Brien CP (1997). Le tele o su'esu'ega fa'avae talavai mo vaisu. saienisi 278, 66-70. doi: 10.1126 / science.278.5335.66. [PubMed] [Cross Ref]
  • O'Brien CP, Childress AR, Ehrman R., Robbins SJ (1998). Faʻatonu tulaga i le faʻaaogaina o fualaau faasaina: e mafai ona latou faamatalaina le faʻamalosi? J. Psychopharmacol. 12, 15-22. Pule: 10.1177 / 026988119801200103. [PubMed] [Cross Ref]
  • Padgett CL, Lalive AL, Tan KR, Terunuma M., Munoz MB, Pangalos MN, et al. (2012). Methamphetamine-faʻaosofia le atuatuvale o le GABA (B) faʻailoga faʻailoga i GABA neurons o le VTA. Neuron 73, 978-989. Pule: 10.1016 / j.neuron.2011.12.031. [PubMed] [Cross Ref]
  • Pan B., Hillard CJ, Liu Q.-S. (2008). Endocannabinoid fa'ailoga e fa'afeso'ota'i le fa'aogaina o le synaptic palasitika e fa'aosoina le cocaine i totonu ole fai'ai o le dopamine neurons. J. Neurosci. 28, 1385-1397. Nu: 10.1523 / JNEUROSCI.4033-07.2008. [PubMed] [Cross Ref]
  • Pan B., Zhong P., Sun D., Liu Q.-S. (2011). Extracellular signal-regulated kinase signaling in the ventral tegmental area e faʻatalanoaina le synaptic plasticity e faʻaosoina le cocaine ma aʻafiaga tauia.. J. Neurosci. 31, 11244-11255. Nu: 10.1523 / JNEUROSCI.1040-11.2011. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Pascoli V., Turiault M., Luscher C. (2012). O le toe suia o le synaptic potentiation e mafua mai i le cocaine e toe faʻafoʻi ai amioga faʻafefete faʻaosoina fualaau faasaina.. natura 481, 71-75. Nu: 10.1038 / nature10709. [PubMed] [Cross Ref]
  • Peakman MC, Colby C., Perrotti LI, Tekumalla P., Carle T., Ulery P., et al. (2003). O le le mautonu, o le faiʻai o le vaega-faapitoa o faʻamatalaga o se tagata leaga le lelei o le C-Jun i moa feʻaveaʻi e faʻaitiitia ai le lagona i le cocaine. Brain Res. 970, 73–86. doi: 10.1016/S0006-8993(03)02230-3. [PubMed] [Cross Ref]
  • Pich EM, Pagliusi SR, Tessari M., Talabot-Ayer D., Hooft Van Huijsduijnen R., Chiamulera C. (1997). Nofoaga masani masani mo mea e fai ma vaisu o nicotine ma cocaine. saienisi 275, 83-86. doi: 10.1126 / science.275.5296.83. [PubMed] [Cross Ref]
  • Ping A., Xi J., Prasad BM, Wang M.-H., Kruzich PJ (2008). O le sao o le nucleus accumbens core ma le atigi GluR1 o loʻo i ai faʻamaumauga AMPA i le AMPA- ma le cocaine-muamua toe faʻafouina o amioga suʻesuʻe koko.. Brain Res. 1215, 173–182. doi: 10.1016/j.brainres.2008.03.088. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Pliakas AM, Carlson RR, Neve RL, Konradi C., Nestler EJ, Carlezon WA, Jr. (2001). Suia le tali atu i cocaine ma le faateleina o le le mafai ona gaoioi i le suʻega aau faʻamalosi e fesoʻotaʻi ma le maualuga o le tali o le cAMP e faʻaalia ai le porotini faʻapipiʻiina i totonu o nucleus accumbens. J. Neurosci. 21, 7397-7403. [PubMed]
  • Porrino LJ, Lyons D., Smith HR, Daunais JB, Nader MA (2004). O le pulea e le tagata lava ia o le cocaine e maua ai le fa'agasolo i luma o le limbic, mafutaga, ma le sensorimotor striatal domains. J. Neurosci. 24, 3554-3562. Nu: 10.1523 / JNEUROSCI.5578-03.2004. [PubMed] [Cross Ref]
  • Pulipparacharuvil S., Renthal W., Hale CF, Taniguchi M., Xiao G., Kumar A., ​​et al. (2008). Cocaine faʻatonutonu MEF2 e pulea synaptic ma amio palasitika. Neuron 59, 621-633. Pule: 10.1016 / j.neuron.2008.06.020. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Renthal W., Kumar A., ​​Xiao G., Wilkinson M., Covington HE, 3rd., Maze I., et al. (2009). Iloiloga masani o tulafono faatonutonu a chromatin e le cocaine e faaalia ai se matafaioi mo le puletini. Neuron 62, 335-348. Pule: 10.1016 / j.neuron.2009.03.026. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Renthal W., Maze I., Krishnan V., Covington HE, 3rd., Xiao G., Kumar A., ​​Russo SJ, et al. (2007). Histone deacetylase 5 epigenetically e puleaina fetuutuunaiga amio i faʻasolosolo masani faʻalagona. Neuron 56, 517-529. Pule: 10.1016 / j.neuron.2007.09.032. [PubMed] [Cross Ref]
  • Renthal W., Nestler EJ (2008). Epigenetic mechanisms i vaisu fualaau. Trends Mol. Med. 14, 341–350. doi: 10.1016/j.molmed.2008.06.004. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Rice JC, Allis CD (2001). Histone methylation versus histone acetylation: faʻamatalaga fou i tulafono faatonutonu epigenetic. Curr. Manatu. Cell Biol. 13, 263–273. doi: 10.1016/S0955-0674(00)00208-8. [PubMed] [Cross Ref]
  • Robinson TE, Jurson PA, Bennett JA, Bentgen KM (1988). Faʻaauau le faʻalogoina o le dopamine neurotransmission i le ventral striatum (nucleus accumbens) na gaosia e ala i le poto masani i le (+) -amphetamine - o se suʻesuʻega microdialysis i isumu feoai saoloto.. Brain Res. 462, 211–222. doi: 10.1016/0006-8993(88)90549-5. [PubMed] [Cross Ref]
  • Robison AJ, Nestler EJ (2011). Transcriptional ma epigenetic mechanisms o vaisu. Nat. Rev. Neurosci. 12, 623-637. Pule: 10.1038 / nrn3111. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Romieu P., Host L., Gobaille S., Sandner G., Aunis D., Zwiller J. (2008). Histone deacetylase inhibitors e faʻaitiitia ai le cocaine ae le o le sucrose le pulea e le tagata lava ia i isumu. J. Neurosci. 28, 9342-9348. Nu: 10.1523 / JNEUROSCI.0379-08.2008. [PubMed] [Cross Ref]
  • Russo SJ, Wilkinson MB, Mazei-Robison MS, Dietz DM, Maze I., Krishnan V., et al. (2009). Nuclear factor kappa B faʻailoga e faʻatonutonu ai le neuronal morphology ma le cocaine taui. J. Neurosci. 29, 3529-3537. Nu: 10.1523 / JNEUROSCI.6173-08.2009. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Saal D., Dong Y., Bonci A., Malenka RC (2003). O fualaau o le sauaina ma le atuatuvale e mafua ai se fetuutuunaiga masani i synaptic i le dopamine neurons. Neuron 37, 577–582. doi: 10.1016/S0896-6273(03)00021-7. [PubMed] [Cross Ref]
  • Sanchez CJ, Sorg BA (2001). Fa'aoso fa'atupu fefe toe fa'afo'i le mea e mana'o iai e fa'aoso i cocaine. Brain Res. 908, 86–92. doi: 10.1016/S0006-8993(01)02638-5. [PubMed] [Cross Ref]
  • Sanchis-Segura C., Lopez-Atalaya JP, Barco A. (2009). Filifiliga faʻamalosia o tali faʻaliliuga ma amioga i vailaʻau o le faʻaleagaina e ala i le faʻasaina o le histone deacetylase. Neuropsychopharmacology 34, 2642–2654. doi: 10.1038/npp.2009.125. [PubMed] [Cross Ref]
  • Schilstrom B., Yaka R., Argilli E., Suvarna N., Schumann J., Chen BT, et al. (2006). Cocaine e faʻaleleia ai le faʻaogaina o le NMDA i totonu o sela o le vaega o le ventral tegmental e ala i le dopamine D5 faʻalagolago i le toe tufatufaina atu o le NMDA receptors.. J. Neurosci. 26, 8549-8558. Nu: 10.1523 / JNEUROSCI.5179-05.2006. [PubMed] [Cross Ref]
  • Schumann J., Matzner H., Michaeli A., Yaka R. (2009). NR2A / B-o loʻo i ai le NMDA faʻafeiloaʻi e faʻasalalau le palasitika synaptic e faʻaosoina i le cocaine i le VTA ma le cocaine psychomotor sensitization. Neurosci. Lett. 461, 159–162. doi: 10.1016/j.neulet.2009.06.002. [PubMed] [Cross Ref]
  • Shaham Y., Stewart J. (1995). O le atuatuvale e toe faʻafoʻi ai le heroin-saili i manu e leai ni vailaʻau: o se aʻafiaga e faʻataʻitaʻiina ai le heroin, ae le o le alu ese.. Psychopharmacology 119, 334-341. [PubMed]
  • Shen H., Moussawi K., Zhou W., Toda S., Kalivas PW (2011). O le toe faʻafoʻi mai o Heroin e manaʻomia ai se palasitika pei o le potentiation umi e faʻatalanoaina e le NMDA2b e maua ai tali. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA. 108, 19407-19412. doi: 10.1073 / pnas.1112052108. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Shen H.-W., Toda S., Moussawi K., Bouknight A., Zahm DS, Kalivas PW (2009). Suia dendritic spine palasitika i isumu ua aveese mai cocaine. J. Neurosci. 29, 2876-2884. Nu: 10.1523 / JNEUROSCI.5638-08.2009. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Shepard JD, Bosser JM, Liu SY, Shaham Y. (2004). O le anxiogenic drug yohimbine toe fa'afo'i le methamphetamine o lo'o sailia i se fa'ata'ita'iga o isumu o le toe fa'afo'i atu o vaila'au.. Biol. Fomaʻi 55, 1082-1089. Pule: 10.1016 / j.biopsych.2004.02.032. [PubMed] [Cross Ref]
  • Shuster L., Yu G., Bates A. (1977). Fa'alogona i le fa'aosoina o cocaine i isumu. Psychopharmacology 52, 185-190. [PubMed]
  • Steketee JD (2003). Neurotransmitter system o le medial prefrontal cortex: tulaga gafatia i le faʻalogoina i psychostimulants. Brain Res. Faaa. 41, 203–228. doi: 10.1016/S0165-0173(02)00233-3. [PubMed] [Cross Ref]
  • Stolzenberg DS, Grant PA, Bekiranov S. (2011). Epigenetic methodologies mo saienitisi amio. Toto. Faʻatasi. 59, 407–416. doi: 10.1016/j.yhbeh.2010.10.007. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Strahl BD, Allis CD (2000). O le gagana o suiga fa'atosina kovalent. natura 403, 41-45. Pule: 10.1038 / 47412. [PubMed] [Cross Ref]
  • Stuber GD, Klanker M., De Ridder B., Bowers MS, Joosten RN, Feenstra MG, et al. (2008). O fa'ailoga fa'ailoga tau taui e fa'aleleia atili ai le malosi fa'afiafiaina o le synaptic i luga ole midbrain dopamine neurons. saienisi 321, 1690-1692. doi: 10.1126 / science.1160873. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Sun J., Wang L., Jiang B., Hui B., Lv Z., Ma L. (2008). O aʻafiaga o le sodium butyrate, o se inhibitor o le histone deacetylase, i luga o le cocaine-ma le sucrose-maua le pulea e le tagata lava ia i isumu.. Neurosci. Lett. 441, 72–76. doi: 10.1016/j.neulet.2008.05.010. [PubMed] [Cross Ref]
  • Tan KR, Brown M., Labouebe G., Yvon C., Creton C., Fritschy J.-M., et al. (2010). Fa'avae neural mo mea fai ma vaisu o benzodiazepines. natura 463, 769-774. Nu: 10.1038 / nature08758. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Taniguchi M., Carreira MB, Smith LN, Zirlin BC, Neve RL, Cowan CW (2012). Histone deacetylase 5 faʻatapulaʻaina le taui o cocaine e ala i le faʻaulufaleina mai faaniukilia faʻaoso a le cAMP. Neuron 73, 108-120. Pule: 10.1016 / j.neuron.2011.10.032. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Taverna SD, Li H., Ruthenburg AJ, Allis CD, Patel DJ (2007). Fa'afefea ona fa'amatalaina e le chromatin-binding modules suiga fa'asolopito: lesona mai tagata piki taga fa'apolofesa. Nat. Fa'atonu. Mol. Paiola. 14, 1025–1040. doi: 10.1038/nsmb1338. [PubMed] [Cross Ref]
  • Thomas MJ, Beurrier C., Bonci A., Malenka RC (2001). O le atuatuvale umi i totonu o le nucleus accumbens: o se neural correlate o amioga lagona i cocaine. Nat. Neurosci. 4, 1217-1223. doi: 10.1038 / nn757. [PubMed] [Cross Ref]
  • Thomas MJ, Kalivas PW, Shaham Y. (2008). Neuroplasticity i le mesolimbic dopamine suauu ma vaisu cocaine. Sa saunoa Br. J. Pharmacol. 154, 327–342. doi: 10.1038/bjp.2008.77. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Tiffany ST, Drobes DJ (1990). Fa'ata'ita'iga ma le ulaula fa'amalosi: o le fa'aogaina o mea fa'afefe. O vaisu. Amio. 15, 531-539. [PubMed]
  • Tzschentke TM (1998). Fuaina o taui faʻatasi ma le tulaga o mea e fiafia iai: se iloiloga auiliili o fualaau oona, alualu i luma lata mai ma mataupu fou. Prog. Neurobiol. 56, 613–672. doi: 10.1016/S0301-0082(98)00060-4. [PubMed] [Cross Ref]
  • Ungless MA, Whistler JL, Malenka RC, Bonci A. (2001). Fa'ailoaina tasi le cocaine i vivo faʻaosoina le malosi umi i le dopamine neurons. natura 411, 583-587. Pule: 10.1038 / 35079077. [PubMed] [Cross Ref]
  • Van Den Oever MC, Goriounova NA, Li KW, Van Der Schors RC, Binnekade R., Schoffelmeer ANM, et al. (2008). Prefrontal cortex AMPA receptor plasticity e taua tele mo le toe faʻaosoina o le faʻailoga i le suʻega heroin.. Nat. Neurosci. 11, 1053–1058. doi: 10.1038/nn.2165. [PubMed] [Cross Ref]
  • Vanderschuren LJ, Everitt BJ (2004). O le su'esu'eina o fualaau fa'asaina e fa'amalosia pe a mae'a fa'aumi le pulea e le tagata lava ia cocaine. saienisi 305, 1017-1019. doi: 10.1126 / science.1098975. [PubMed] [Cross Ref]
  • Vezina P., Stewart J. (1990). Amphetamine o lo'o tu'uina atu i le ventral tegmental area ae le o le nucleus accumbens e fa'alogoina ai isumu ile morphine fa'aogaina: leai ni a'afiaga.. Brain Res. 516, 99–106. doi: 10.1016/0006-8993(90)90902-N. [PubMed] [Cross Ref]
  • Vo N., Klein ME, Varlamova O., Keller DM, Yamamoto T., Goodman RH, et al. (2005). O le cAMP-tali elemene e fusifusia ai le microRNA fa'aosoina le porotini e fa'atonutonu ai le morphogenesis o le neuronal. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA. 102, 16426-16431. doi: 10.1073 / pnas.0508448102. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Walters CL, Blendy JA (2001). Eseese mana'oga mo le cAMP tali elemene fusifusia porotini i mea lelei ma le le lelei faʻamalosia o vailaʻau faʻaleagaina. J. Neurosci. 21, 9438-9444. [PubMed]
  • Wang J., Fang Q., Liu Z., Lu L. (2006). A'afiaga fa'aitulagi o le fai'ai corticotropin-fa'asa'oloto mea fa'afofoga ituaiga 1 poloka poloka i vae-fa'atiga-po'o vaila'au-fa'aoso-fa'aosoina toe fa'atūina o le morphine fa'amalie nofoaga e fiafia i ai i isumu.. Psychopharmacology 185, 19–28. doi: 10.1007/s00213-005-0262-6. [PubMed] [Cross Ref]
  • Weiss F., Maldonado-Vlaar CS, Parsons LH, Kerr TM, Smith DL, Ben-Shahar O. (2000). Puleaina o amioga suʻesuʻe cocaine e ala i fualaau faʻasaina i isumu: aʻafiaga i le toe faʻaleleia o le tapeina o le tali-tali ma le maualuga o le dopamine maualuga i amygdala ma nucleus accumbens. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA. 97, 4321-4326. doi: 10.1073 / pnas.97.8.4321. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Wikler A., ​​Pescor FT (1967). Tulaga masani o se mea e le masani ai le morphine, faʻamalosia o amioga inu opioid ma le "toe faʻafoʻi" i isumu ua fai ma vaisu morphine.. Psychopharmacologia 10, 255-284. [PubMed]
  • Wolf ME, Tseng KY (2012). Calcium-permeable AMPA receptors i le VTA ma le nucleus accumbens pe a uma le faʻaalia o cocaine: o afea, faʻafefea, ma aisea? Luma. Mol. Neurosci. 5:72. doi: 10.3389/fnmol.2012.00072. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Wu X., Shi M., Wei C., Yang M., Liu Y., Liu Z., et al. (2012). Faʻamalosia o le malosi o le synaptic ma le faʻalavelave faʻapitoa i totonu o le nucleus accumbens pe a maeʻa aso 10 o le faʻamavaeina o le morphine.. J. Neurosci. Re. 90, 1270–1283. doi: 10.1002/jnr.23025. [PubMed] [Cross Ref]
  • Young ST, Porrino LJ, Iadarola MJ (1991). O loʻo maua e Cocaine ni vailaʻau f-fos-immunoreactive e ala mai i le sui dopaminergic D1. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA. 88, 1291-1295. [PMC free article] [PubMed]
  • Zachariou V., Bolanos CA, Selley DE, Theobald D., Cassidy MP, Kelz MB, et al. (2006). O se matafaioi taua mo DeltaFosB i le nucleus accumbens i le gaioiga o le morphine. Nat. Neurosci. 9, 205-211. doi: 10.1038 / nn1636. [PubMed] [Cross Ref]
  • Zweifel LS, Argilli E., Bonci A., Palmiter RD (2008). Matafaioi a le NMDA faʻafeiloaʻi i le dopamine neurons mo palasitika ma amioga faʻafefe. Neuron 59, 486-496. Pule: 10.1016 / j.neuron.2008.05.028. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]