Brain Res. 2006 Tesema 18; 1126(1): 56-65. Lomia i luga o le initaneti 2006 Setema 15. Tui: 10.1016 / j.brainres.2006.08.050
lē faʻatino
O le neurobiology o amioga feusuaʻiga tamaʻitaʻi na tele lava ina taulai atu i faiga o le gaioioga i luga o siama namu ma pe faapefea ona faʻaalia nei aafiaga i le faʻaalia o mamanu tau afi. O le tutusa le taua, e ui lava ina itiiti le suʻesuʻeina, o nisi o taunuuga o le faia o amioga tau feusuaiga, e aofia ai meatotino tauia o feusuaiga ma feusuaiga ma le faʻafefea ona faʻafetaui lelei tulafono faatonutonu. O lenei iloiloga o loʻo otooto mai ai aafiaga o aafiaga tau feusuaʻiga i le faʻaaogaina o taui ma le faʻataʻitaʻiga i tamaʻitaʻi tamaʻitaʻi a Suria. Faʻasaʻoina i le Neural o nei feusuaʻiga e aofia ai suiga i le telefoni feaveaʻi i le oʻo mai o le dopamine ma auala faʻasolosolo postsynaptic e fesoʻotaʻi ma le faʻamalosi o le neuronal (faʻataʻitaʻiga, faʻasologa o le vavalaʻau dendritic). I le tuufaatasia, o nei suʻesuʻega ua fautua mai ai o aafiaga tau feusuaiga e faʻaleleia ai le faʻamalosia o meatotino o amioga tau feusuaʻiga, lea o loʻo i ai le taunuuga faʻateleina o le faʻateleina o le amio pulea i se auala e mafai ai ona faʻaolaina le manuia o le fanau.
1. faʻatomuaga
"Aisea e mate ai manu?" O se fesili faigofie lea e taoto i le fatu o le neurobiology o amioga feusuaʻi fafine. E leai se fesili amio e maua ai se tali faigofie, aua o loʻo i ai faʻatalatalanoaga vavalalata ma faʻalavelave ma aʻafiaga o amio e siitia ai a latou lava fesili ma maua ai a latou lava tali o le neurobiology. Masalo o le tali sili ona taatele i lena fesili o le "Ina ia maua se fanau". Atonu o se tali i le uiga o se taunuuga le mautonu o le amio, ae tusa lava, o sea tali e mautinoa e le sao [2]. Agmo [2] taʻu mai faʻamatalaga mai tagata Swedes e faʻaalia ai e naʻo le 0.1% o (faʻaono) o faʻataʻitaʻiga a le tamaʻitaʻi e maua mai ai fanau. E oo lava i ituaiga meaola e pei o ni anufe, lea e maualuga le pasene o matai e mafai ona maua ai ni fanau, o sea faʻamalosiaga e le o le uiga o le maʻitaga faamoemoeina taunuuga o le faʻataʻitaʻiina.
Tasi le tali i le fesili pe aisea e avea ai manu feʻai ma faʻamatalaga tuusaʻo i amioga tau feusuaʻiga tamaʻitaʻi, o se tali 'faafoliga' i se fomaʻi faʻasolosolo o le gaioiga faʻapitoa ma faʻasolosolo mai se tamaʻitaʻi faʻalelei. O ia suʻesuʻega e uiga i le neurobiology o amioga feusuaʻiga tamaʻitaʻi na faavae i luga o le mea na iloa ai o se faasologa o le faʻaleleia o le hormone o le tino e avea ma tulaga faʻapitoa mo le faʻaleleia o fafine i le faʻafeusuaiga i se tama tane [70]. Mo rodents, o le tele o aso o le faʻasao o le kalola ona sosoo ai lea ma se faʻavavevavega o le gasegase o le gasegase e faʻatautaia ai le vaʻavaʻaʻi ma le talileleia o feusuaiga i le natura o le tietie uila afi [22]. O le manatu o loʻo i ai o le faʻamalamalamaina o vaega o faiʻai o loʻo i ai faʻamaumauga mo le estradiol ma le progesterone o le a maua ai manatu mo le faʻamalamalamaina o auala faʻanoanoa e faʻatonutonuina ai amioga feusuaiga a tamaitai [70]. E le gata i lea, o gaioiga a nei hormones o le tino i luga o siama namea o le a ofoina atu ai le malamalamaaga i masini feaveaʻi ma mea molemole e faʻasalalau ai le faʻaalia o le talileleia o feusuaiga a tamaitai [71]. E leai se masalosalo o lenei polokalame faʻapitoa i le suʻesuʻega o amioga faʻafeusuaiga fafine, ua matua faamanuiaina lava, ma o auiliiliga o lenei neurobiology i tulaga o le matagaluega, siakiina ma le faʻaalia o le gaʻo ua maeʻa ona faʻatulagaina [eg, 6,71].
Peitai, o loʻo i ai se isi itu e faʻatautaia ai le neurobiology o amioga tau feusuaiga e aʻafia ai vave vave ma umi taimi o feusuaiga, e pei o le pulea malosi o amioga tau feusuaiga ma aafiaga faʻapitoa i luga o le faʻava-o-kiri o loʻo aʻafia ai lenei faiga. O lenei neurobiology ua uma ona iloiloina mo alii, aemaise lava tama tane [2]. O le sini o lenei faʻataʻitaʻiga o le suʻesuʻe lea o suiga o le paopao i tamaitai, ma taulaʻi atu i la tatou galuega ma tamaʻitaʻi a Suria. Mai lenei galuega, e manino lava e ui lava o taunuuga le lelei o amioga tau feusuaiga e ono faia i le toe gaosia, o le mea masani o le faʻagaoioia lea o faiga faʻamalosi, lea o le mea moni, o le tuliloaina o le amio.
2. Aafiaga o le poto masani i mamanu o amioga feusuaiga a tamaitai
E lua ituaiga o meaola e ofoina atu se eseʻesega lelei i le faʻaogaina o mea faʻale-agafesootai i mamanu o amioga tau feusuaʻiga, o laumei a Norway ma Suria. O ituaiga uma e lua o loʻo ola i totonu o le tino. I totonu o na mea faʻanunununu, e i ai ni vavave faʻapitoa e aofia ai le tele o augatupulaga o tane ma fafine [3], ao tamaʻi tamaʻaiga (tane ma le fafine) e nonofo ese i le tinos [26].
O le faʻalapotopotoga masani a rato e tuʻuina atu i le tele o tane ma fafine e faʻafaʻatasi i le taimi e tasi [51]. E ui lava i lenei faiga manino, e mafai e tamaʻitaʻi ona taofiofia le mamanu o feusuaiga ma tane taʻitoʻatasi e aofia ai le filifili po o le a le tane o le a fesoasoani i le faʻamalosia i le taimi o lenei gaioiga male tane [51]. O le mea lea, o tamaʻitaʻi fafine o loʻo auai malosi i matāʻupu ma tuʻuina atu se auala lelei e pulea ai le mamanu o feusuaiga, e aofia ai le filifilia o paaga.
O le faʻasalaga o vaega o feusuaʻiga i feusuaʻiga a tamaʻitaʻi i totonu o tama, e maua ai le faʻamaoniga manino o le auala e mafai ai e tamaʻitaʻi ona faʻatautaia feusuaiga faifaipea ma tama. A faʻafeiloaʻia e tama tama se fafine mataʻutia, o le a tali atu le tamaʻitaʻi i se mamanu o le locomotor o loʻo faʻamalosi ai lea o le a ia oso ai (e pei o le ufiufi) poʻo le faʻamalosiina o ia lava (ie, taʻavale) mai le tane [20,49]. O nei faʻasalaga, faʻatasi ma le tauʻave mai le tane, e taofia ai le tama mai le faʻatupuina o le fafine seivagana ua ia taofi ma faʻatagaina se fesoʻotaʻiga faʻapitoa [49]. E manaia tele o le a mafai ai e tamaʻitaʻi ona toe aʻe i luga e aunoa ma le faʻamaʻiina nai lo le mauaina e le fafine o le faʻasalaga [20,50]. O lenei tulafono faatonutonu o le amio a le tane i amio a tamaʻitaʻi ua taua o le 'pacing' ma ei ai ni aafiaga manino mo le faʻatupulaia ma le fausiaina [20,21]. O le faʻasolosolo o amioga faʻafeusuaʻiga i tamaʻi tamaʻitaʻi ua faʻamaonia e iai i lalo o le pule a le nucleus accumbens dopamine [4,28,29,32,33,58,84]. I luga o le fogaeleele, o le mamanu tele o le taʻavale e tamaʻi tamaʻitaʻi e taʻu mai ai se amioga e mafai ona suia e ala i le poto masani. Ae peitai, o le faatapulaa o faamatalaga e maua, ae ui i lea, o loo fautuaina mai ai [19] ma le faaiuga umi [20] o le "… saoasaoa o se vaega mautu ma fananau mai o feusuaʻi tali atu i le fafine isumu" (itu. 482)
I le tuʻuina atu o lo latou soifuaga tutoʻatasi, o tamaʻitaʻi o loʻo i ai se mea e ese mai ai, o le faʻamatalaga lea na maua mai i suʻesuʻega suʻesuʻeina [eg, 46], nai lo le matauina o le natura. Fafine (faʻapea ma le tane) hamsters faʻapipiʻi mea e teu ai i totonu o le autafa autu e tau atu i totonu o le tino paʻu [26]. O se fafine hamster e faʻaleleia ma le faʻaalia tama tane i le afaina e ala i le tatalaina o lena gaogao ma tuʻuina se ala sosoʻo manogi e tau atu ai i le ulufale atu o le ulu i le tulimatai atu i le amataga o lana tala o amioga [46]. E le o iloa pe oi ai se filifiliga a le palota e tamaʻi tamaʻi fafine mo tama poʻo le auala e mafai ona faia ai sea filifiliga i le vao. O le taimi lava e maua ai le tane i le paʻu, o le tane ma le fafine e nonofo faatasi seia oʻo ina oʻo le fafine i le tulaga mataʻutia ma le faʻaipoipoina [46]. A uma ona faʻaipoipoina le tane e tuliesea mai le paʻu o le fafine [46].
O le le mama o le faʻaipoipoga a le hamster male feusuaʻiga e feteenai ma le fegalegaleaiga tele ma alii i le taimi o feusuaiga i tamaʻitaʻi. E vave ona maua e tamaʻi tamaʻitaʻi se tulaga malosi e faʻatasi ma le lordosis, o se tulaga e mafai ona tausia mo luga aʻe o le 95% o se suʻega 10 min [15]. A o tausia e le fafine lenei tulaga, o le a alu le tama ma / poʻo le mauga i luga o le faʻamaʻi e foliga mai i lona lava taimi. O le faaiuga manino manino na maua mai i nei mea na matauina, o tamaʻitaʻi, e le pei o tamaʻitaʻi, e le faʻavaveina feusuaiga a le tane.
E ui i le foliga mai o le le nofo aitalafu, o tamaitai fagafao o le mea moni o loʻo auai i le vaʻavaʻai ma tama tane [46]. Noble [62] muamua na matauina o tamaʻi tamaʻi fafine latou te faia gaioiga o le perineal galue e tali atu ai i le manuavaal tactile stimulus mai le male hamster, faʻatasi ai ma le tamaʻitaʻi o loʻo siʻosiʻoina lana perineum i le itu o le faʻaosofia. O le tamaʻitaʻi e ave lana vaʻa i le itu o le itu o le faʻafesoʻotaʻi o manuga a le tane e faʻafaigofie ai le faʻaofiina i totonu o vaʻalele e tama tane [62]. O le mea moni, o le faʻaaogaina o se mea faʻapitoa i meaola o le manine hamster e faʻaitiitia ai le gafatia o le tama tane e mafai ai ona tuʻuina penile insertion [63].
I le faʻapotopotoina, o fusi fafine ma manumanu e eseese i le auala latou te foliga ai e faatonutonu ai le faʻataʻitaʻiga. O le eseesega i le va o ni tamaʻi fafine ma salu e taoto i le gafatia o nei meaola e faʻatonutonu ai le faʻatauina e le tama. E mafai e tamaʻi tamaʻitaʻi ona fuafua pe leai se tane e alu. E le pulea e tamaʻi tamaʻi tamaʻitaʻi le tele o mita i luga o le tane, ae e mafai ona aʻafia pe o le a le manuia le tama i luga o se taumafaiga faʻapitoa. E pei o lea, o le vaʻavaʻai i kusi e mafai ona vave matauina, e ui e faigata tele le faʻamalamalamaina o feʻau o le perineal i tamaʻi tamaʻi tama i le taimi o le matua. I le avea ai o se fofo, matou te faia se auala le tuusao i le fuaina o le matafaioi a le tamaitai hamster i le faatonutonuina o le faʻasao e le alii. Matou te manatu afai e maua e le tane le fuainumera o le faʻailoaina o se tamaʻi fafine, ae o le maualuga o le maualuga o le tamaititi e faʻatapulaʻaina e le amioga a le fafine, o lona uiga o le pasene o mea e aofia ai le faʻasalaga (i le tusitusiga e taua o le 'fuainumera') se fuataga e malosi lona faalagolago i amioga a le fafine.
Ina ia faʻataʻitaʻiina lenei manatu, matou te suʻeina tamaʻi tamaʻi fafine na faʻafeiloaʻi i le faʻafeusuaiga poʻo fafine na mauaina muamua le 6 vaiaso, 10 minute feusuaʻiga feusuaʻiga ma alii [8]. Ona matou tuʻuina atu lea o ulugalii taʻitoʻatasi ma se tamaʻi tamaʻitaʻi e faʻafeusuaʻi ma faʻafeusuaʻi ma faʻamaumau le amio pulea. Naiva alii na fegalegaleai ma fafine e masani ona aafia i feusuaʻiga e sili atu le maualuga o le fuainumera (sili atu pasene o le maualuga o le oso i luga ma le faʻasaina) nai lo tamaʻitaʻi na faʻataʻitaʻiina ma fafine faʻaipoipo (Mati. 1). E le gata i lea, o le eseesega lava i le lavelave na matauina pe na tofotofoina tamaitai i le 1 poo le 6 vaiaso ina ua maeʻa a latou suʻega masani i feusuaiga, ma fautuaina ai se tali mautu.
O se faʻaopoopoga faʻaosoosoga e aʻafia ai le dopamine i aʻafiaga a le fafine i feusuaiga faʻafeusuaiga i luga o le faatinoga o le tulafono a le tane [8]. O le dopamine neurotoxin, 6-hydroxydopamine, na tuiina i totonu o le basal forebrain, e aofia ai le nucleus accumbens, o tamaʻi tamaʻi hamsters aʻo le i maua le faʻafeusuaiga. O tamatamaʻi tamataiva na faʻataʻitaʻiina ma nei tamaitai e leʻi faʻaalia le maualuga o le fuainumera o fuainumera o mating ma fafine faʻapitoa (Ata 2). O le aʻafiaga o le neurotoxin dopamine i luga o feusuaʻiga e patino i le faʻateleina o fuainumera aʻafia e fesoʻotaʻi ma aafiaga tau feusuaiga, ona e leai se aafiaga o nei liona i luga o amioga a tamaʻitaʻi e le masani ai.
3. O faʻasalaga feusuaʻiga e maua ai taui faʻamanuiaina i tamaʻitaʻi
O feusuaʻiga faifaipea ma feusuaʻiga ma tamaʻitaʻi e maua mai ai amioga umi mo le tamaʻitaʻi i le tulaga o taui. Faʻatulagaina o nofoaga e fiafia i ai [14] ua avea ma se aoga aoga i le tatalaina o le faamalosia o vaega o amioga feusuai. I lenei tulaga, o feusuaiga faifai pea ma se tama e fesootaʻi ma le tasi vaega o se potu e tele vaega. I taimi faʻatusatusa e tuʻu ai le tamaʻitaʻi i na o ia i se tulaga faʻapena ae tulaga ese. A o le i mulimuli i nei tulaga faʻamaonia, e ofoina atu e le tamaitai le avanoa e suʻesuʻe ai le masini (i le toesea o le tane) e fuafua ai le aofaiga o le taimi e faʻaaluina e le tamaʻitaʻi i le vaega e fesoʻotaʻi ma le faʻataʻitaʻiga. O le faʻamalamalamaina ma le tama ua faʻamalamalamaina o le faʻamalosia pe afai e sili atu le taimi e faʻaalu e le tamaʻitaʻi i totonu o le vaega e fesootaʻi ma le matai pe a maeʻa faiga faʻafeusuaiga nai lo le faʻamalosiina.
O le manino (tusa lava pe le mautonu) iʻuga o nei suʻesuʻega i tamaʻitaʻi fafine [eg, 65,69] ma hamsters [56] o fegalegaleaiga feusuaiga e faʻamalosia. O manaʻoga faʻamalosi mo lenei tuʻutuʻuga e tupu e leʻo manino. Auā e leai ni anufe poʻo ni anufe o le faʻaaliga faigofie lea o le lordosis i le taimi o suʻega suʻega e lava e faʻamaonia ai le mea e fiafia i ai. E pei ona taua, o tamaʻitaʻi fafine e iai se fua faatatau e sili ona lelei mo feusuaʻiga ma le tamaʻi tane e aʻafia i le neuroendocrin e aʻafia i le faʻataʻitaʻiga ma le fausiaina. Faatagaina o tamaʻi tamaʻitaʻi e faʻasolosolo i le taimi talafeagai e talafeagai mo le mauaina o se nofoaga e tuʻuina i ai tuutuuga, e pei o feusuaiga feusuaʻiga lea e le faʻasolosolo ai le fafine e le maua ai le faʻasalalau [25,27,34,67,68]. O le mamanu faaletino iinei e taua, e ui lava e le o le taofiofia o le taʻavale, e pei o le faatonutonuina o le vaʻaia e ala i le faʻaaogaina ma le faʻaalia o se tama i le vaitau e sili ona fiafia i ai le tamaitai,34].
E leai se manaʻoga faʻapitoa o tamaʻitaʻi i le vaʻai [42], e ui o loʻo latou faʻaalia foi le tulaga o mea e fiafia i ai le mating [56]. O se tasi o auala na faʻataʻitaʻiina ai le tulaga taua o feusuaʻiga tamaʻitaʻi mo se mea e sili ona fiafia ile faʻataʻitaʻiina i tamaʻi tamaʻi fafine o le faʻatusatusaina o le aoga o feusuaiga masani masani ma feusuaiga feusuaʻi lea na taofia ai le tane e ala i le faʻalavelaveina o le vaʻalele fafine [39]. O iinei, e iloagofie ai le tulaga e tusa lava po o le fafine pe leai, na maua le faʻaosoosoina o le tino i le taimi o amioga feusuaʻi e faʻatalanoaina tofotofoga. O lenei faʻataʻitaʻiga e foliga mai e solia ai le maitauina o le faʻalavelave faʻaleagaina tutusa e puipuia ai le maualuga i le faʻasalaina o le dopamine aʻo faia feusuaʻiga ma se tane [40]. Ae ui i lea, o fafine na faʻafefe i feusuaiga i totonu o lena suʻesuʻega i luga o le microdialysis. E foliga mai o le tele o mea faʻapitoa na faʻapupulaina i taimi o feusuaiga, mo se faʻataʻitaʻiga i le taimi o le faʻamalosia o faʻataʻitaʻiga o se mea e sili ona fiafia iai [39], faʻateleina mea faʻapitoa e mafua ai le taui tau feusuaʻiga mai le faʻatapulaʻaina o le faʻamalosia o vaʻalele i feusuaʻiga mataga [40].
E leʻi i ai se suʻesuʻega e uiga ile faiga o neurotransmitter e faʻatalanoa ai mea e sili ona fiafia iai i feusuaiga. I se suʻesuʻega se tasi, o le faʻafefeina o le neiotransmission o le opioid e ala i le togafitia o tamaʻitaʻi fafine ma le naloxone aʻo leʻi faia feusuaʻiga, ua faʻaumatia ai le mea e sili ona fiafia ai [68]. I le isi itu, o le tele o suʻesuʻega e faʻaaoga ai le taamilosaga o le receptors o le dopamine ua maua ai ni fua fefiloi. Faʻamamaina o tamaʻi tamaʻi fafine faʻatasi ma le dopamine D2 taligata talipupuni [57] taofia le maua o se nofoaga e faʻasolosolo malie i feusuaiga feusuaʻiga (Mati. 3). O se suesuega talitutusa i kusi e leai se aoga [30].
4. Neurotransmitter ma le siakiina eletise i tua o aafiaga tau feusuaʻiga i tamaʻitaʻi
O loʻo i ai se aganuʻu masani o suʻesuʻega i le faʻaaogaina o le dopamine e faʻamaonia ai ao latou fesoʻotaʻi ma vaega o amioga faʻaosofia ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina [eg, 60]. O le nonoina mai lena tusitusiga, matou te suʻesuʻeina ai le mafai e aafiaga tau feusuaiga ona aʻafia ai le DNA neurotransmission i le auala mesolimbic ma o le palota i totonu o lena faiga o le faavae lea mo amioga amio a le faʻafeusuaiga, e pei o suiga i le faʻamalosia ma le taui. I totonu o le system o le mesolimbic dopamine o loo i ai uma faamaoniga mo le faatoaagaina i taimi o fesootaiga feusuaiga a tamaitai, faapea foi ma aafiaga umi i luga o le eletise ma le neurochimium plastics. O uluai suesuega o le microdialysis na faaalia ai o le maualuga extracellular dopamine i le tumutumu maualuga o fafine na siitia i le taimi o le vavalo [55,58]. Mo tamaʻitaʻi fafine, o le tuʻuina atu o le dopamine na sili atu ona maaleale i fefaʻatauaʻiga o feusuaiga ma tane [4,33,58], ma mo (a itiiti mai o le faʻafeusuaʻiina o tamaʻitaʻi) tamaʻitaʻi, o le maualuga o le dopamine e faʻalagolago i le faʻaosofia o vaʻalele na maua i le taimi o le vaʻai [40]. I se faʻataʻitaʻiga mulimuli na matou faia se auala laʻititi, o le taimi lea e fuaina ai le dopamine extracellular i le tumutumu o le ulutala i le taimi o le paʻu i le gasegase o tamaʻi tamaʻi fafine po o fafine na i ai aafiaga faʻafeusuaiga aʻo leʻi suʻeina le microdialysis [38]. O aafiaga tau feusuaiga na maua ai le faateleina o le faateleina o le dopamine extracellular lea na faaauau pea i feusuaiga uma ma se tane, pe a faatusatusa i le maualuga o le dopamine i tamaitai feusuaʻi feusuaiga (Ata 4). Masalo o le faateleina o le tali o le dopamine i fafine e masani ona aafia i feusuaiga e atagia mai ai le tele o meaola e maua mai i le mating lea e mafai ona tali mai ai tamaʻi tamaʻitaʻi ona o lena aafiaga.
O le maualuga o le faasao o le dopamine i tamaʻi tamaʻi tamaʻitaʻi e masani ona aʻafia i aafiaga o le faʻaalia soo o manu i fualaau faasaina [75]. I lenei tusitusiga, o le maualuga o le dopamine i le tali atu i se fualaau faasaina o fualaau faasaina ua taʻua o le "lagona" [75]. O le faʻamalosi o vailaʻau e tuʻuina atu i le tele o tali faʻapitoa e manatu e faʻamalosia ai le gaioiga o le synaptic ma le faʻasalalau o faʻamatalaga i le auala o le mesolimbic [74].
O le tasi mea e ulufale ai i le masini lea e mafai ai e le amio amio ona suia le tulaga o le eletise i le tulaga o synapses. O se auala tuusaʻo i lenei fesili na faia e ala i le fuaina o fesuiaiga o le sendritic (e aofia ai le nucleus accumbens) o neu i le tali atu i le faʻamaʻiina o fualaau faasaina poʻo le mulimuli i le amio. O le puleaina faifaipea o mea eseese o loʻo faʻaaogaina i vailaʻau faʻasolosolo eseese o le a faateleina ai le umi o le dendritic ma / poʻo le vaʻalaʻau i totonu o le pito i lalo o le paʻu o le vailaʻau o le vailaʻau vavalaʻau [13,23,44,45,64,76,77,78]. E itiiti lava ni faʻataʻitaʻiga e maua mo le amio faʻapitoa e maua ai faʻatusatusaga i luga o dendrite, e ui o le induction o le masima masima [79], amioga tau feusuaiga a alii [24] ma amioga feusuaiga a tamaitai [59] o le a suia ai le mea o loʻo i luga o le dendritic i le vavalalata o neurons o le nucleus accumbens.
O aafiaga tau feusuaiga i tamaʻi tamaʻi fafine na i ai se eseesega o aʻafiaga i luga o le vailaʻau o le vilitina [59] faʻatatau i le itulagi suʻesuʻeina (Mati. 5). I lenei faʻataʻitaʻiga, na tuʻuina mai ai e tamaʻi tama fafine a matou mea masani o 6 vaiaso o aafiaga faʻafeusuaiga poʻo le tumau ai pea i nai feusuaʻiga mataga [38]. I le 7th vaiaso, na tuʻuina atu ai i tamaitai uma se tulafono o le estradiol ma le progesterone priming ma ositaulaga e uiga i le 4 Hr ina ua maeʻa le tui tui. Sa faʻapipiʻiina masini mo le faʻaogaina o le Golgi ma le 240 μm fasi pepa na auiliiliina. O vailaʻau na mafua mai i le pito i luma o le paʻu o le laʻau o le pyramidal neurons i le medial prefrontal cortex, o laʻau vavalaʻau o le nucleus accumbens (atigi ma fatufatu tuʻufaʻatasia), poʻo le vavao vavalaʻau o le pusa. I totonu o le vavao o le ogatotonu o le nucleus accumbens, o le density dendritic density (masani i le 10 μm o le umi o le dendritic) na sili atu ona maualuga i le aafia i feusuaiga, nai lo le feusuai i feusuaiga, tamaitai. O le felafolafoaʻiga na maua i le apical dendrites o le vaega V o uʻu o le pito i luma. E leai se eseesega o vaega i le tele o le vela i totonu o le vavao vavalalata vavao. Tatou faʻamatalaina nei eseesega i le maualuga o le vaʻaia e pei o le faʻaalia o le faʻavavega i le faʻamalosiina o le neurotransmission i luga o neumeni e tali ai le dopaminergic [37].
Afai tatou te faʻatagaina le faʻamaonia i vailaʻau o le dendritic e avea o se faʻamaloilo telefoni feaveai o mea tau feusuaʻiga, e mafai ona tatou faʻamaonia se faʻalavelave masani o mea faʻapitoa lea e mafua ona o fesoʻotaʻiga feusuaʻi faifai pea. I se isi faaupuga, o le taulaiga e tatau ona faia i luga o le lua o vasega o tali na faʻaalia mai e ala i togafitiga faʻatau togafitiga o le sauaina [36], o lona uiga, o se tali soona fai i amio feusuaʻi ma tali feaveaʻi feaveaʻi i le leai o se feusuaiga. O mea na faʻatinoina faʻamaonia o loʻo faʻaalia i Mati. 6. O lenei fuafuaga e le o se mea fou pe leai foi, e pei o le pisipisia tuusao e mafua mai i fualaau oona e pei o le tele o hormones [54], fualaau oona faasaunoa [61], poʻo se vaʻa umi umi [1] e aofia uma ai mea na tutupu. E mafua ona o nei auala e matua lelei ona faʻatusalia i faʻataʻitaʻiga eseʻese o le paʻu paʻu e foliga mai e pei o le vavao o le va o le a faʻamaoni i amioga feusuaʻiga i luga o le tino.
O le sailiga o suʻesuʻega, faʻaogaina o le faʻaogaina o le gaʻo [7], faatasi ai ma faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga ua amata ona faʻamaonia galuega fai suiga po o faʻamatalaga o le protein i le tele o itu i nei ala e mafua mai i feusuaiga. Faʻaliliuga o faʻamatalaga e faʻatusalia ai se seti o mea mole faʻasolosolo e mafai ona aʻafia ai le feteʻenaʻi o le faʻasologa o mea e fai i le umi o le paʻu [5,17,52]. O suʻe C-Fos ma le FosB na suʻeina e tali atu i le faʻafeusuaiga masani ma le faʻaipoipo i tamaʻitaʻi a Suria. I le faia o feusuaʻiga ma se tane, o le C-Fusi le maualuga na maualuga i le ogatotonu o le nucleus accumbens, o se tali lea na faalauteleina i fafine e masani ona aafia i feusuaiga (Mati. 7) [9]. O le fosB na le mafai ona iloagofie e se feusuaiga, e ui lava o maualuga o le paʻu na maualuga atu i le ogatotonu o le tumutumu o le faʻalavelave i le faʻafeusuaiga e faʻafeusuai i tamaʻitaʻi e faʻatusatusa atu i tamaʻitaʻi naua (Mati. 8). E leai se C-Fos poo se FosB na aʻafia i amio feusuai po o tulaga tau feusuaiga i totonu o le atigi o le nucleus accumbens poʻo le taʻavale i totonu o nei tamaitai. I a matou suʻesuʻega, o suiga i le C-Fos ma le FosB e faʻafeiloaʻi, i le itu faʻaitulagi ma le avea o se galuega o le poto masani, e ui lava i nisi suʻesuʻega suiga i nei puipuiga e le o taimi uma e faʻaaogaina [eg, 12].
Fos proteins e mafai ona faʻaaogaina e ala i le tele o auala faʻamaonia, e aofia ai le MAP kinase [18]. ERK o se downstream kinase i lenei auala ma matou suʻesuʻeina le tulafono a ERK e mulimuli i amioga faʻafeusuaiga (Mati. 9). I le itu i Sisifo, o le maualuga o le ERK 2 vaega e le afaina i amioga tau feusuaiga po o mea tau feusuaiga. I le eseesega, na maualuga aʻe le PERK 2 i le tumutumu o le tino e mulimuli i amioga tau feusuaiga, ae na o tamaitai e iai muamua aafiaga masani.
O le ulu atu i le auala MAP kinase e mafai ona sau mai le tele o punaoa, e aofia ai le faʻamalosia o le faʻaleleia o le talipamate [1], G-protein faʻasusu faʻamau (faʻataʻitaʻiga, faʻamaumauga o le dopamine) [83], auala inositol triphosphate [66], ma e ala mai i le tuputupu ae o faʻamaumauga [16]. O aafiaga o feusuaiga i luga o nei auala ua aafia i suesuega i luga o le microarray [7], ae leʻi suʻesuʻeina saʻo. O se tasi o masini o le mea moni e faʻatautaia e ala i aafiaga tau feusuaiga o le toto o le receptor dopamine i le adenylate cyclase [10]. Homogenates mai le nucleus accumbens na aveesea mai i le faʻafeusuaiga masani po o le leai o se poto masani o tamaʻitaʻi. O nei homogenates na faʻamalosia i le dopamine ma le tuufaatasiga o le CAMP ua fuaina (Mati. 10). O le Dopamine na faʻaosofia ai le faʻapitoa o le CAMP i vaega uma o togafitiga, faʻateleina le faʻamalosia i homogenates mai i le faʻafeusuaiga masani. O nei gaioiga o le dopamine na faʻamoemoe e avea ma sui o le nusipepa D1. E ui lava o se tasi o vaega o le eletise e mulimuli i aafiaga tau feusuaʻiga e sili ona lelei (e pei o le faateleina o le dopamine efflux ao faia feusuaʻiga), e manino lava o loʻo i ai suiga faʻapitoa e le naʻo mafaufauga o le faateleina o synaptic dopamine levels.
5. Aotelega ma le faaiuga
Tasi se tasi o le mesolimbic dopamine function is that this way is sensitive to the conditioned properties associated with behaviors occurring in a way that optimize the functional consequences of those behaviors [80]. Mai lenei faʻatulagaga e mafai ai ona tatou mafaufau i se mamanu o amioga lea e mafua ai lagona faaosofiaina e tamaitai i le taimi o le faʻamalosia e faʻaolaina le neurotransmission dopamine. E ui o le amataga o lenei tali e le faatuaoia [55], faatasi ai ma le poto masani o tamaitai e aoao mai e maua ai ni feeseeseaiga faigofie o feau lea e faateleina ai le maua o lagona faaosoosoga mai le tama tane [8]. I le isi itu, o loʻo i ai le tele o le activation o le dopamine, lea e faʻaauau pea ona tausia le tali o amioga. Talu ai ona o le mauaina o le manava o le tino e ala i le faʻasaina mai le tamaʻi tane (muamua e le maleculation e le tane) e talafeagai mo le faʻaaogaina o le faʻasalaga faʻatasi ma le faʻasalaga (ma o le mea lea o le maitaga manuia) [42], o lenei tulafono faatonutonu amio o le ai ai le aafiaga le faʻapitoa o le faʻateleina o le amio pulea e mafua ai le faamanuiaina o le fanau. O le tali i le fesili o le "Aisea e mate ai tamaitai?" O le mauaina lea o le malosi e maua ai ni taui faʻamanuiaina i le tulaga o le muaʻi faia o le gaoioiga o le dopamine. O nei mea "fiafia" o amioga tau feusuaiga e le o mafaufauina (mai le manatu o le tamaitai), e ui lava o le fetaui lelei, o taunuuga o le maitaga faamanuiaina ma le fanau mai o le fanau.
tautinoga
Matou te fia faafetai atu i nisi o tagata na latou saofagā taua i lenei suʻesuʻega e aofia ai Dr. Katherine Bradley, Alma Haas, Margaret Joppa, Dr. Jess Kohlert, Richard Rowe ma Dr. Val Watts. Faʻafetai faapitoa ia Paul Mermelstein mo lana fautuaga ma lagolagoina le fiafia i la matou galuega. O lenei iloiloga e faʻavae i se lauga na tuʻuina atu i le 2006 Workshop on Steroid Hormones and Brain Function, Breckenridge, Co. Matou te faʻafetai i The National Science Foundation (IBN-9412543 ma le IBN-9723876) ma National Institutes of Health (DA13680) mo a latou lagolago o lenei suʻesuʻega.
mau faasino