Fefaʻasoaʻiga Feusuaiga i Tino Taʻitaʻi: Faiga Faʻavae ma Taunuʻuga Lelei (2006)

Brain Res. 2006 Tesema 18; 1126(1): 56-65. Lomia i luga o le initaneti 2006 Setema 15. Tui:  10.1016 / j.brainres.2006.08.050

O le lomiga mulimuli a le tagata faʻasalalau lomiga o lenei tusiga o loʻo avanoa i Brain Res
Vaai i isi tala i le PMC faʻailoa le lomiga lolomi.

lē faʻatino

O le neurobiology o amioga feusuaʻiga tamaʻitaʻi na tele lava ina taulai atu i faiga o le gaioioga i luga o siama namu ma pe faapefea ona faʻaalia nei aafiaga i le faʻaalia o mamanu tau afi. O le tutusa le taua, e ui lava ina itiiti le suʻesuʻeina, o nisi o taunuuga o le faia o amioga tau feusuaiga, e aofia ai meatotino tauia o feusuaiga ma feusuaiga ma le faʻafefea ona faʻafetaui lelei tulafono faatonutonu. O lenei iloiloga o loʻo otooto mai ai aafiaga o aafiaga tau feusuaʻiga i le faʻaaogaina o taui ma le faʻataʻitaʻiga i tamaʻitaʻi tamaʻitaʻi a Suria. Faʻasaʻoina i le Neural o nei feusuaʻiga e aofia ai suiga i le telefoni feaveaʻi i le oʻo mai o le dopamine ma auala faʻasolosolo postsynaptic e fesoʻotaʻi ma le faʻamalosi o le neuronal (faʻataʻitaʻiga, faʻasologa o le vavalaʻau dendritic). I le tuufaatasia, o nei suʻesuʻega ua fautua mai ai o aafiaga tau feusuaiga e faʻaleleia ai le faʻamalosia o meatotino o amioga tau feusuaʻiga, lea o loʻo i ai le taunuuga faʻateleina o le faʻateleina o le amio pulea i se auala e mafai ai ona faʻaolaina le manuia o le fanau.

uputatala: Tuʻuina, faʻasalaga, dopamine, nucleus accumbens, faʻamaonia, palasitisi

1. faʻatomuaga

"Aisea e mate ai manu?" O se fesili faigofie lea e taoto i le fatu o le neurobiology o amioga feusuaʻi fafine. E leai se fesili amio e maua ai se tali faigofie, aua o loʻo i ai faʻatalatalanoaga vavalalata ma faʻalavelave ma aʻafiaga o amio e siitia ai a latou lava fesili ma maua ai a latou lava tali o le neurobiology. Masalo o le tali sili ona taatele i lena fesili o le "Ina ia maua se fanau". Atonu o se tali i le uiga o se taunuuga le mautonu o le amio, ae tusa lava, o sea tali e mautinoa e le sao [2]. Agmo [2] taʻu mai faʻamatalaga mai tagata Swedes e faʻaalia ai e naʻo le 0.1% o (faʻaono) o faʻataʻitaʻiga a le tamaʻitaʻi e maua mai ai fanau. E oo lava i ituaiga meaola e pei o ni anufe, lea e maualuga le pasene o matai e mafai ona maua ai ni fanau, o sea faʻamalosiaga e le o le uiga o le maʻitaga faamoemoeina taunuuga o le faʻataʻitaʻiina.

Tasi le tali i le fesili pe aisea e avea ai manu feʻai ma faʻamatalaga tuusaʻo i amioga tau feusuaʻiga tamaʻitaʻi, o se tali 'faafoliga' i se fomaʻi faʻasolosolo o le gaioiga faʻapitoa ma faʻasolosolo mai se tamaʻitaʻi faʻalelei. O ia suʻesuʻega e uiga i le neurobiology o amioga feusuaʻiga tamaʻitaʻi na faavae i luga o le mea na iloa ai o se faasologa o le faʻaleleia o le hormone o le tino e avea ma tulaga faʻapitoa mo le faʻaleleia o fafine i le faʻafeusuaiga i se tama tane [70]. Mo rodents, o le tele o aso o le faʻasao o le kalola ona sosoo ai lea ma se faʻavavevavega o le gasegase o le gasegase e faʻatautaia ai le vaʻavaʻaʻi ma le talileleia o feusuaiga i le natura o le tietie uila afi [22]. O le manatu o loʻo i ai o le faʻamalamalamaina o vaega o faiʻai o loʻo i ai faʻamaumauga mo le estradiol ma le progesterone o le a maua ai manatu mo le faʻamalamalamaina o auala faʻanoanoa e faʻatonutonuina ai amioga feusuaiga a tamaitai [70]. E le gata i lea, o gaioiga a nei hormones o le tino i luga o siama namea o le a ofoina atu ai le malamalamaaga i masini feaveaʻi ma mea molemole e faʻasalalau ai le faʻaalia o le talileleia o feusuaiga a tamaitai [71]. E leai se masalosalo o lenei polokalame faʻapitoa i le suʻesuʻega o amioga faʻafeusuaiga fafine, ua matua faamanuiaina lava, ma o auiliiliga o lenei neurobiology i tulaga o le matagaluega, siakiina ma le faʻaalia o le gaʻo ua maeʻa ona faʻatulagaina [eg, 6,71].

Peitai, o loʻo i ai se isi itu e faʻatautaia ai le neurobiology o amioga tau feusuaiga e aʻafia ai vave vave ma umi taimi o feusuaiga, e pei o le pulea malosi o amioga tau feusuaiga ma aafiaga faʻapitoa i luga o le faʻava-o-kiri o loʻo aʻafia ai lenei faiga. O lenei neurobiology ua uma ona iloiloina mo alii, aemaise lava tama tane [2]. O le sini o lenei faʻataʻitaʻiga o le suʻesuʻe lea o suiga o le paopao i tamaitai, ma taulaʻi atu i la tatou galuega ma tamaʻitaʻi a Suria. Mai lenei galuega, e manino lava e ui lava o taunuuga le lelei o amioga tau feusuaiga e ono faia i le toe gaosia, o le mea masani o le faʻagaoioia lea o faiga faʻamalosi, lea o le mea moni, o le tuliloaina o le amio.

2. Aafiaga o le poto masani i mamanu o amioga feusuaiga a tamaitai

E lua ituaiga o meaola e ofoina atu se eseʻesega lelei i le faʻaogaina o mea faʻale-agafesootai i mamanu o amioga tau feusuaʻiga, o laumei a Norway ma Suria. O ituaiga uma e lua o loʻo ola i totonu o le tino. I totonu o na mea faʻanunununu, e i ai ni vavave faʻapitoa e aofia ai le tele o augatupulaga o tane ma fafine [3], ao tamaʻi tamaʻaiga (tane ma le fafine) e nonofo ese i le tinos [26].

O le faʻalapotopotoga masani a rato e tuʻuina atu i le tele o tane ma fafine e faʻafaʻatasi i le taimi e tasi [51]. E ui lava i lenei faiga manino, e mafai e tamaʻitaʻi ona taofiofia le mamanu o feusuaiga ma tane taʻitoʻatasi e aofia ai le filifili po o le a le tane o le a fesoasoani i le faʻamalosia i le taimi o lenei gaioiga male tane [51]. O le mea lea, o tamaʻitaʻi fafine o loʻo auai malosi i matāʻupu ma tuʻuina atu se auala lelei e pulea ai le mamanu o feusuaiga, e aofia ai le filifilia o paaga.

O le faʻasalaga o vaega o feusuaʻiga i feusuaʻiga a tamaʻitaʻi i totonu o tama, e maua ai le faʻamaoniga manino o le auala e mafai ai e tamaʻitaʻi ona faʻatautaia feusuaiga faifaipea ma tama. A faʻafeiloaʻia e tama tama se fafine mataʻutia, o le a tali atu le tamaʻitaʻi i se mamanu o le locomotor o loʻo faʻamalosi ai lea o le a ia oso ai (e pei o le ufiufi) poʻo le faʻamalosiina o ia lava (ie, taʻavale) mai le tane [20,49]. O nei faʻasalaga, faʻatasi ma le tauʻave mai le tane, e taofia ai le tama mai le faʻatupuina o le fafine seivagana ua ia taofi ma faʻatagaina se fesoʻotaʻiga faʻapitoa [49]. E manaia tele o le a mafai ai e tamaʻitaʻi ona toe aʻe i luga e aunoa ma le faʻamaʻiina nai lo le mauaina e le fafine o le faʻasalaga [20,50]. O lenei tulafono faatonutonu o le amio a le tane i amio a tamaʻitaʻi ua taua o le 'pacing' ma ei ai ni aafiaga manino mo le faʻatupulaia ma le fausiaina [20,21]. O le faʻasolosolo o amioga faʻafeusuaʻiga i tamaʻi tamaʻitaʻi ua faʻamaonia e iai i lalo o le pule a le nucleus accumbens dopamine [4,28,29,32,33,58,84]. I luga o le fogaeleele, o le mamanu tele o le taʻavale e tamaʻi tamaʻitaʻi e taʻu mai ai se amioga e mafai ona suia e ala i le poto masani. Ae peitai, o le faatapulaa o faamatalaga e maua, ae ui i lea, o loo fautuaina mai ai [19] ma le faaiuga umi [20] o le "… saoasaoa o se vaega mautu ma fananau mai o feusuaʻi tali atu i le fafine isumu" (itu. 482)

I le tuʻuina atu o lo latou soifuaga tutoʻatasi, o tamaʻitaʻi o loʻo i ai se mea e ese mai ai, o le faʻamatalaga lea na maua mai i suʻesuʻega suʻesuʻeina [eg, 46], nai lo le matauina o le natura. Fafine (faʻapea ma le tane) hamsters faʻapipiʻi mea e teu ai i totonu o le autafa autu e tau atu i totonu o le tino paʻu [26]. O se fafine hamster e faʻaleleia ma le faʻaalia tama tane i le afaina e ala i le tatalaina o lena gaogao ma tuʻuina se ala sosoʻo manogi e tau atu ai i le ulufale atu o le ulu i le tulimatai atu i le amataga o lana tala o amioga [46]. E le o iloa pe oi ai se filifiliga a le palota e tamaʻi tamaʻi fafine mo tama poʻo le auala e mafai ona faia ai sea filifiliga i le vao. O le taimi lava e maua ai le tane i le paʻu, o le tane ma le fafine e nonofo faatasi seia oʻo ina oʻo le fafine i le tulaga mataʻutia ma le faʻaipoipoina [46]. A uma ona faʻaipoipoina le tane e tuliesea mai le paʻu o le fafine [46].

O le le mama o le faʻaipoipoga a le hamster male feusuaʻiga e feteenai ma le fegalegaleaiga tele ma alii i le taimi o feusuaiga i tamaʻitaʻi. E vave ona maua e tamaʻi tamaʻitaʻi se tulaga malosi e faʻatasi ma le lordosis, o se tulaga e mafai ona tausia mo luga aʻe o le 95% o se suʻega 10 min [15]. A o tausia e le fafine lenei tulaga, o le a alu le tama ma / poʻo le mauga i luga o le faʻamaʻi e foliga mai i lona lava taimi. O le faaiuga manino manino na maua mai i nei mea na matauina, o tamaʻitaʻi, e le pei o tamaʻitaʻi, e le faʻavaveina feusuaiga a le tane.

E ui i le foliga mai o le le nofo aitalafu, o tamaitai fagafao o le mea moni o loʻo auai i le vaʻavaʻai ma tama tane [46]. Noble [62] muamua na matauina o tamaʻi tamaʻi fafine latou te faia gaioiga o le perineal galue e tali atu ai i le manuavaal tactile stimulus mai le male hamster, faʻatasi ai ma le tamaʻitaʻi o loʻo siʻosiʻoina lana perineum i le itu o le faʻaosofia. O le tamaʻitaʻi e ave lana vaʻa i le itu o le itu o le faʻafesoʻotaʻi o manuga a le tane e faʻafaigofie ai le faʻaofiina i totonu o vaʻalele e tama tane [62]. O le mea moni, o le faʻaaogaina o se mea faʻapitoa i meaola o le manine hamster e faʻaitiitia ai le gafatia o le tama tane e mafai ai ona tuʻuina penile insertion [63].

I le faʻapotopotoina, o fusi fafine ma manumanu e eseese i le auala latou te foliga ai e faatonutonu ai le faʻataʻitaʻiga. O le eseesega i le va o ni tamaʻi fafine ma salu e taoto i le gafatia o nei meaola e faʻatonutonu ai le faʻatauina e le tama. E mafai e tamaʻi tamaʻitaʻi ona fuafua pe leai se tane e alu. E le pulea e tamaʻi tamaʻi tamaʻitaʻi le tele o mita i luga o le tane, ae e mafai ona aʻafia pe o le a le manuia le tama i luga o se taumafaiga faʻapitoa. E pei o lea, o le vaʻavaʻai i kusi e mafai ona vave matauina, e ui e faigata tele le faʻamalamalamaina o feʻau o le perineal i tamaʻi tamaʻi tama i le taimi o le matua. I le avea ai o se fofo, matou te faia se auala le tuusao i le fuaina o le matafaioi a le tamaitai hamster i le faatonutonuina o le faʻasao e le alii. Matou te manatu afai e maua e le tane le fuainumera o le faʻailoaina o se tamaʻi fafine, ae o le maualuga o le maualuga o le tamaititi e faʻatapulaʻaina e le amioga a le fafine, o lona uiga o le pasene o mea e aofia ai le faʻasalaga (i le tusitusiga e taua o le 'fuainumera') se fuataga e malosi lona faalagolago i amioga a le fafine.

Ina ia faʻataʻitaʻiina lenei manatu, matou te suʻeina tamaʻi tamaʻi fafine na faʻafeiloaʻi i le faʻafeusuaiga poʻo fafine na mauaina muamua le 6 vaiaso, 10 minute feusuaʻiga feusuaʻiga ma alii [8]. Ona matou tuʻuina atu lea o ulugalii taʻitoʻatasi ma se tamaʻi tamaʻitaʻi e faʻafeusuaʻi ma faʻafeusuaʻi ma faʻamaumau le amio pulea. Naiva alii na fegalegaleai ma fafine e masani ona aafia i feusuaʻiga e sili atu le maualuga o le fuainumera (sili atu pasene o le maualuga o le oso i luga ma le faʻasaina) nai lo tamaʻitaʻi na faʻataʻitaʻiina ma fafine faʻaipoipo (Mati. 1). E le gata i lea, o le eseesega lava i le lavelave na matauina pe na tofotofoina tamaitai i le 1 poo le 6 vaiaso ina ua maeʻa a latou suʻega masani i feusuaiga, ma fautuaina ai se tali mautu.

Ata 1    

Sa faʻataʻitaʻiina tamaʻi tamaʻi fafine mo amioga tau feusuaʻiga ma se tamaʻitaʻi e leai se tamaʻitaʻi poʻo 1, 3 poʻo 6 vaiaso talu ona faʻataʻitaʻiina a latou suʻesuʻega mulimuli. O le tau lavelave (fua o le maualuga o pito i luga i le faʻasaina) ...

O se faʻaopoopoga faʻaosoosoga e aʻafia ai le dopamine i aʻafiaga a le fafine i feusuaiga faʻafeusuaiga i luga o le faatinoga o le tulafono a le tane [8]. O le dopamine neurotoxin, 6-hydroxydopamine, na tuiina i totonu o le basal forebrain, e aofia ai le nucleus accumbens, o tamaʻi tamaʻi hamsters aʻo le i maua le faʻafeusuaiga. O tamatamaʻi tamataiva na faʻataʻitaʻiina ma nei tamaitai e leʻi faʻaalia le maualuga o le fuainumera o fuainumera o mating ma fafine faʻapitoa (Ata 2). O le aʻafiaga o le neurotoxin dopamine i luga o feusuaʻiga e patino i le faʻateleina o fuainumera aʻafia e fesoʻotaʻi ma aafiaga tau feusuaiga, ona e leai se aafiaga o nei liona i luga o amioga a tamaʻitaʻi e le masani ai.

Ata 2    

O le infusions o le dopamine neurotoxin, 6-hydroxydopamine (6-OHDA), i totonu o le itulagi o le nucleus accumbens ao le i aafia i feusuaiga ua soloia le aafiaga o le aafiaga feusuaiga a le tamaitai hamster ...

3. O faʻasalaga feusuaʻiga e maua ai taui faʻamanuiaina i tamaʻitaʻi

O feusuaʻiga faifaipea ma feusuaʻiga ma tamaʻitaʻi e maua mai ai amioga umi mo le tamaʻitaʻi i le tulaga o taui. Faʻatulagaina o nofoaga e fiafia i ai [14] ua avea ma se aoga aoga i le tatalaina o le faamalosia o vaega o amioga feusuai. I lenei tulaga, o feusuaiga faifai pea ma se tama e fesootaʻi ma le tasi vaega o se potu e tele vaega. I taimi faʻatusatusa e tuʻu ai le tamaʻitaʻi i na o ia i se tulaga faʻapena ae tulaga ese. A o le i mulimuli i nei tulaga faʻamaonia, e ofoina atu e le tamaitai le avanoa e suʻesuʻe ai le masini (i le toesea o le tane) e fuafua ai le aofaiga o le taimi e faʻaaluina e le tamaʻitaʻi i le vaega e fesoʻotaʻi ma le faʻataʻitaʻiga. O le faʻamalamalamaina ma le tama ua faʻamalamalamaina o le faʻamalosia pe afai e sili atu le taimi e faʻaalu e le tamaʻitaʻi i totonu o le vaega e fesootaʻi ma le matai pe a maeʻa faiga faʻafeusuaiga nai lo le faʻamalosiina.

O le manino (tusa lava pe le mautonu) iʻuga o nei suʻesuʻega i tamaʻitaʻi fafine [eg, 65,69] ma hamsters [56] o fegalegaleaiga feusuaiga e faʻamalosia. O manaʻoga faʻamalosi mo lenei tuʻutuʻuga e tupu e leʻo manino. Auā e leai ni anufe poʻo ni anufe o le faʻaaliga faigofie lea o le lordosis i le taimi o suʻega suʻega e lava e faʻamaonia ai le mea e fiafia i ai. E pei ona taua, o tamaʻitaʻi fafine e iai se fua faatatau e sili ona lelei mo feusuaʻiga ma le tamaʻi tane e aʻafia i le neuroendocrin e aʻafia i le faʻataʻitaʻiga ma le fausiaina. Faatagaina o tamaʻi tamaʻitaʻi e faʻasolosolo i le taimi talafeagai e talafeagai mo le mauaina o se nofoaga e tuʻuina i ai tuutuuga, e pei o feusuaiga feusuaʻiga lea e le faʻasolosolo ai le fafine e le maua ai le faʻasalalau [25,27,34,67,68]. O le mamanu faaletino iinei e taua, e ui lava e le o le taofiofia o le taʻavale, e pei o le faatonutonuina o le vaʻaia e ala i le faʻaaogaina ma le faʻaalia o se tama i le vaitau e sili ona fiafia i ai le tamaitai,34].

E leai se manaʻoga faʻapitoa o tamaʻitaʻi i le vaʻai [42], e ui o loʻo latou faʻaalia foi le tulaga o mea e fiafia i ai le mating [56]. O se tasi o auala na faʻataʻitaʻiina ai le tulaga taua o feusuaʻiga tamaʻitaʻi mo se mea e sili ona fiafia ile faʻataʻitaʻiina i tamaʻi tamaʻi fafine o le faʻatusatusaina o le aoga o feusuaiga masani masani ma feusuaiga feusuaʻi lea na taofia ai le tane e ala i le faʻalavelaveina o le vaʻalele fafine [39]. O iinei, e iloagofie ai le tulaga e tusa lava po o le fafine pe leai, na maua le faʻaosoosoina o le tino i le taimi o amioga feusuaʻi e faʻatalanoaina tofotofoga. O lenei faʻataʻitaʻiga e foliga mai e solia ai le maitauina o le faʻalavelave faʻaleagaina tutusa e puipuia ai le maualuga i le faʻasalaina o le dopamine aʻo faia feusuaʻiga ma se tane [40]. Ae ui i lea, o fafine na faʻafefe i feusuaiga i totonu o lena suʻesuʻega i luga o le microdialysis. E foliga mai o le tele o mea faʻapitoa na faʻapupulaina i taimi o feusuaiga, mo se faʻataʻitaʻiga i le taimi o le faʻamalosia o faʻataʻitaʻiga o se mea e sili ona fiafia iai [39], faʻateleina mea faʻapitoa e mafua ai le taui tau feusuaʻiga mai le faʻatapulaʻaina o le faʻamalosia o vaʻalele i feusuaʻiga mataga [40].

E leʻi i ai se suʻesuʻega e uiga ile faiga o neurotransmitter e faʻatalanoa ai mea e sili ona fiafia iai i feusuaiga. I se suʻesuʻega se tasi, o le faʻafefeina o le neiotransmission o le opioid e ala i le togafitia o tamaʻitaʻi fafine ma le naloxone aʻo leʻi faia feusuaʻiga, ua faʻaumatia ai le mea e sili ona fiafia ai [68]. I le isi itu, o le tele o suʻesuʻega e faʻaaoga ai le taamilosaga o le receptors o le dopamine ua maua ai ni fua fefiloi. Faʻamamaina o tamaʻi tamaʻi fafine faʻatasi ma le dopamine D2 taligata talipupuni [57] taofia le maua o se nofoaga e faʻasolosolo malie i feusuaiga feusuaʻiga (Mati. 3). O se suesuega talitutusa i kusi e leai se aoga [30].

Ata 3    

O faʻasologa lelei o le faʻataʻitaʻiga ma le fulufulu mamoe i totonu o se mea e fiafia iai le CPP, na mafua ai le faʻaalu o le tele o taimi i totonu o le vaega i le leai o se faʻataʻitaʻiga ...

4. Neurotransmitter ma le siakiina eletise i tua o aafiaga tau feusuaʻiga i tamaʻitaʻi

O loʻo i ai se aganuʻu masani o suʻesuʻega i le faʻaaogaina o le dopamine e faʻamaonia ai ao latou fesoʻotaʻi ma vaega o amioga faʻaosofia ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina [eg, 60]. O le nonoina mai lena tusitusiga, matou te suʻesuʻeina ai le mafai e aafiaga tau feusuaiga ona aʻafia ai le DNA neurotransmission i le auala mesolimbic ma o le palota i totonu o lena faiga o le faavae lea mo amioga amio a le faʻafeusuaiga, e pei o suiga i le faʻamalosia ma le taui. I totonu o le system o le mesolimbic dopamine o loo i ai uma faamaoniga mo le faatoaagaina i taimi o fesootaiga feusuaiga a tamaitai, faapea foi ma aafiaga umi i luga o le eletise ma le neurochimium plastics. O uluai suesuega o le microdialysis na faaalia ai o le maualuga extracellular dopamine i le tumutumu maualuga o fafine na siitia i le taimi o le vavalo [55,58]. Mo tamaʻitaʻi fafine, o le tuʻuina atu o le dopamine na sili atu ona maaleale i fefaʻatauaʻiga o feusuaiga ma tane [4,33,58], ma mo (a itiiti mai o le faʻafeusuaʻiina o tamaʻitaʻi) tamaʻitaʻi, o le maualuga o le dopamine e faʻalagolago i le faʻaosofia o vaʻalele na maua i le taimi o le vaʻai [40]. I se faʻataʻitaʻiga mulimuli na matou faia se auala laʻititi, o le taimi lea e fuaina ai le dopamine extracellular i le tumutumu o le ulutala i le taimi o le paʻu i le gasegase o tamaʻi tamaʻi fafine po o fafine na i ai aafiaga faʻafeusuaiga aʻo leʻi suʻeina le microdialysis [38]. O aafiaga tau feusuaiga na maua ai le faateleina o le faateleina o le dopamine extracellular lea na faaauau pea i feusuaiga uma ma se tane, pe a faatusatusa i le maualuga o le dopamine i tamaitai feusuaʻi feusuaiga (Ata 4). Masalo o le faateleina o le tali o le dopamine i fafine e masani ona aafia i feusuaiga e atagia mai ai le tele o meaola e maua mai i le mating lea e mafai ona tali mai ai tamaʻi tamaʻitaʻi ona o lena aafiaga.

Ata 4    

O faʻafitauli faʻafeusuaiga (Tomai) poʻo le leai o se poto masani tamaitai (Leai Aafiaga) na faʻapipiʻi i le microdialysis suʻega i totonu o le nucleus accumbens ma o tamaitai na tuʻuina ma se tane mo le 1 Hr. Sa faia ni faataitaiga ...

O le maualuga o le faasao o le dopamine i tamaʻi tamaʻi tamaʻitaʻi e masani ona aʻafia i aafiaga o le faʻaalia soo o manu i fualaau faasaina [75]. I lenei tusitusiga, o le maualuga o le dopamine i le tali atu i se fualaau faasaina o fualaau faasaina ua taʻua o le "lagona" [75]. O le faʻamalosi o vailaʻau e tuʻuina atu i le tele o tali faʻapitoa e manatu e faʻamalosia ai le gaioiga o le synaptic ma le faʻasalalau o faʻamatalaga i le auala o le mesolimbic [74].

O le tasi mea e ulufale ai i le masini lea e mafai ai e le amio amio ona suia le tulaga o le eletise i le tulaga o synapses. O se auala tuusaʻo i lenei fesili na faia e ala i le fuaina o fesuiaiga o le sendritic (e aofia ai le nucleus accumbens) o neu i le tali atu i le faʻamaʻiina o fualaau faasaina poʻo le mulimuli i le amio. O le puleaina faifaipea o mea eseese o loʻo faʻaaogaina i vailaʻau faʻasolosolo eseese o le a faateleina ai le umi o le dendritic ma / poʻo le vaʻalaʻau i totonu o le pito i lalo o le paʻu o le vailaʻau o le vailaʻau vavalaʻau [13,23,44,45,64,76,77,78]. E itiiti lava ni faʻataʻitaʻiga e maua mo le amio faʻapitoa e maua ai faʻatusatusaga i luga o dendrite, e ui o le induction o le masima masima [79], amioga tau feusuaiga a alii [24] ma amioga feusuaiga a tamaitai [59] o le a suia ai le mea o loʻo i luga o le dendritic i le vavalalata o neurons o le nucleus accumbens.

O aafiaga tau feusuaiga i tamaʻi tamaʻi fafine na i ai se eseesega o aʻafiaga i luga o le vailaʻau o le vilitina [59] faʻatatau i le itulagi suʻesuʻeina (Mati. 5). I lenei faʻataʻitaʻiga, na tuʻuina mai ai e tamaʻi tama fafine a matou mea masani o 6 vaiaso o aafiaga faʻafeusuaiga poʻo le tumau ai pea i nai feusuaʻiga mataga [38]. I le 7th vaiaso, na tuʻuina atu ai i tamaitai uma se tulafono o le estradiol ma le progesterone priming ma ositaulaga e uiga i le 4 Hr ina ua maeʻa le tui tui. Sa faʻapipiʻiina masini mo le faʻaogaina o le Golgi ma le 240 μm fasi pepa na auiliiliina. O vailaʻau na mafua mai i le pito i luma o le paʻu o le laʻau o le pyramidal neurons i le medial prefrontal cortex, o laʻau vavalaʻau o le nucleus accumbens (atigi ma fatufatu tuʻufaʻatasia), poʻo le vavao vavalaʻau o le pusa. I totonu o le vavao o le ogatotonu o le nucleus accumbens, o le density dendritic density (masani i le 10 μm o le umi o le dendritic) na sili atu ona maualuga i le aafia i feusuaiga, nai lo le feusuai i feusuaiga, tamaitai. O le felafolafoaʻiga na maua i le apical dendrites o le vaega V o uʻu o le pito i luma. E leai se eseesega o vaega i le tele o le vela i totonu o le vavao vavalalata vavao. Tatou faʻamatalaina nei eseesega i le maualuga o le vaʻaia e pei o le faʻaalia o le faʻavavega i le faʻamalosiina o le neurotransmission i luga o neumeni e tali ai le dopaminergic [37].

Ata 5    

O fua o le Spine (faʻapitoaina i le 10 μm) na fuaina i le pendrites o neuron (faʻataʻitaʻiga o le faʻaogaina o le Golgi e tuʻuina atu i le vaega tonu) mai le cortex muamua, nucleus accumbens ...

Afai tatou te faʻatagaina le faʻamaonia i vailaʻau o le dendritic e avea o se faʻamaloilo telefoni feaveai o mea tau feusuaʻiga, e mafai ona tatou faʻamaonia se faʻalavelave masani o mea faʻapitoa lea e mafua ona o fesoʻotaʻiga feusuaʻi faifai pea. I se isi faaupuga, o le taulaiga e tatau ona faia i luga o le lua o vasega o tali na faʻaalia mai e ala i togafitiga faʻatau togafitiga o le sauaina [36], o lona uiga, o se tali soona fai i amio feusuaʻi ma tali feaveaʻi feaveaʻi i le leai o se feusuaiga. O mea na faʻatinoina faʻamaonia o loʻo faʻaalia i Mati. 6. O lenei fuafuaga e le o se mea fou pe leai foi, e pei o le pisipisia tuusao e mafua mai i fualaau oona e pei o le tele o hormones [54], fualaau oona faasaunoa [61], poʻo se vaʻa umi umi [1] e aofia uma ai mea na tutupu. E mafua ona o nei auala e matua lelei ona faʻatusalia i faʻataʻitaʻiga eseʻese o le paʻu paʻu e foliga mai e pei o le vavao o le va o le a faʻamaoni i amioga feusuaʻiga i luga o le tino.

Ata 6    

Fuafuaga faʻataʻitaʻi o nisi auala faʻamaonia e mafai ona faʻatautaia ai suiga i taimi uumi i le siakiina faʻapipiʻiina e pei o se gaioiga o mea tau feusuaiga. O a tatou iloiloga faʻaoga mole puʻupuʻu [7] faasino i nisi o laina i nei mea ...

O le sailiga o suʻesuʻega, faʻaogaina o le faʻaogaina o le gaʻo [7], faatasi ai ma faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga ua amata ona faʻamaonia galuega fai suiga po o faʻamatalaga o le protein i le tele o itu i nei ala e mafua mai i feusuaiga. Faʻaliliuga o faʻamatalaga e faʻatusalia ai se seti o mea mole faʻasolosolo e mafai ona aʻafia ai le feteʻenaʻi o le faʻasologa o mea e fai i le umi o le paʻu [5,17,52]. O suʻe C-Fos ma le FosB na suʻeina e tali atu i le faʻafeusuaiga masani ma le faʻaipoipo i tamaʻitaʻi a Suria. I le faia o feusuaʻiga ma se tane, o le C-Fusi le maualuga na maualuga i le ogatotonu o le nucleus accumbens, o se tali lea na faalauteleina i fafine e masani ona aafia i feusuaiga (Mati. 7) [9]. O le fosB na le mafai ona iloagofie e se feusuaiga, e ui lava o maualuga o le paʻu na maualuga atu i le ogatotonu o le tumutumu o le faʻalavelave i le faʻafeusuaiga e faʻafeusuai i tamaʻitaʻi e faʻatusatusa atu i tamaʻitaʻi naua (Mati. 8). E leai se C-Fos poo se FosB na aʻafia i amio feusuai po o tulaga tau feusuaiga i totonu o le atigi o le nucleus accumbens poʻo le taʻavale i totonu o nei tamaitai. I a matou suʻesuʻega, o suiga i le C-Fos ma le FosB e faʻafeiloaʻi, i le itu faʻaitulagi ma le avea o se galuega o le poto masani, e ui lava i nisi suʻesuʻega suiga i nei puipuiga e le o taimi uma e faʻaaogaina [eg, 12].

Ata 7    

Suʻega o amioga tau feusuaiga (Suʻega) e faʻaateleina ai le c-Fusi paʻu (ap <0.05 vs. Leai se Suʻega) i le autu o le tumutumu o faʻatumuina o tamaʻitaʻi hamsters, o se aafiaga e faʻateleina i feusuaʻi poto masani ...
Ata 8    

Sa maua e tamaʻitaʻi tamaʻitaʻi a matou tulaga masani o le 6 i vaiaso taʻitasi, 10 min suʻega o amioga faʻafeusuaiga pe na amata muamua le hormone, ae leʻi faʻataʻitaʻiina. I le 7th vaiaso, o nei vaega na vaevaeina, ma o le afa o manu na ...

Fos proteins e mafai ona faʻaaogaina e ala i le tele o auala faʻamaonia, e aofia ai le MAP kinase [18]. ERK o se downstream kinase i lenei auala ma matou suʻesuʻeina le tulafono a ERK e mulimuli i amioga faʻafeusuaiga (Mati. 9). I le itu i Sisifo, o le maualuga o le ERK 2 vaega e le afaina i amioga tau feusuaiga po o mea tau feusuaiga. I le eseesega, na maualuga aʻe le PERK 2 i le tumutumu o le tino e mulimuli i amioga tau feusuaiga, ae na o tamaitai e iai muamua aafiaga masani.

Ata 9    

Laʻasaga o ERK1 / 2 na fuaina e le Western Western blot mai punches o le nucleus accumbens ma le caudate nuʻu o fafasi tamaʻitaʻi. Pepa o tagata (2 mm diameter) mai le nucleus accumbens (o le fatu ma le atigi) ...

O le ulu atu i le auala MAP kinase e mafai ona sau mai le tele o punaoa, e aofia ai le faʻamalosia o le faʻaleleia o le talipamate [1], G-protein faʻasusu faʻamau (faʻataʻitaʻiga, faʻamaumauga o le dopamine) [83], auala inositol triphosphate [66], ma e ala mai i le tuputupu ae o faʻamaumauga [16]. O aafiaga o feusuaiga i luga o nei auala ua aafia i suesuega i luga o le microarray [7], ae leʻi suʻesuʻeina saʻo. O se tasi o masini o le mea moni e faʻatautaia e ala i aafiaga tau feusuaiga o le toto o le receptor dopamine i le adenylate cyclase [10]. Homogenates mai le nucleus accumbens na aveesea mai i le faʻafeusuaiga masani po o le leai o se poto masani o tamaʻitaʻi. O nei homogenates na faʻamalosia i le dopamine ma le tuufaatasiga o le CAMP ua fuaina (Mati. 10). O le Dopamine na faʻaosofia ai le faʻapitoa o le CAMP i vaega uma o togafitiga, faʻateleina le faʻamalosia i homogenates mai i le faʻafeusuaiga masani. O nei gaioiga o le dopamine na faʻamoemoe e avea ma sui o le nusipepa D1. E ui lava o se tasi o vaega o le eletise e mulimuli i aafiaga tau feusuaʻiga e sili ona lelei (e pei o le faateleina o le dopamine efflux ao faia feusuaʻiga), e manino lava o loʻo i ai suiga faʻapitoa e le naʻo mafaufauga o le faateleina o synaptic dopamine levels.

Fig 10    

Homogenates mai i le nucleus accumbens o tamaʻi tamaʻi fafine e maua ai faʻasalaga faʻafeusuaiga poʻo leai se poto masani na fuaina mo le faʻalauteleina o le CAMP i le faʻamalosia o le dopamine (o faʻamaumauga o le% no-dopamine ...

5. Aotelega ma le faaiuga

Tasi se tasi o le mesolimbic dopamine function is that this way is sensitive to the conditioned properties associated with behaviors occurring in a way that optimize the functional consequences of those behaviors [80]. Mai lenei faʻatulagaga e mafai ai ona tatou mafaufau i se mamanu o amioga lea e mafua ai lagona faaosofiaina e tamaitai i le taimi o le faʻamalosia e faʻaolaina le neurotransmission dopamine. E ui o le amataga o lenei tali e le faatuaoia [55], faatasi ai ma le poto masani o tamaitai e aoao mai e maua ai ni feeseeseaiga faigofie o feau lea e faateleina ai le maua o lagona faaosoosoga mai le tama tane [8]. I le isi itu, o loʻo i ai le tele o le activation o le dopamine, lea e faʻaauau pea ona tausia le tali o amioga. Talu ai ona o le mauaina o le manava o le tino e ala i le faʻasaina mai le tamaʻi tane (muamua e le maleculation e le tane) e talafeagai mo le faʻaaogaina o le faʻasalaga faʻatasi ma le faʻasalaga (ma o le mea lea o le maitaga manuia) [42], o lenei tulafono faatonutonu amio o le ai ai le aafiaga le faʻapitoa o le faʻateleina o le amio pulea e mafua ai le faamanuiaina o le fanau. O le tali i le fesili o le "Aisea e mate ai tamaitai?" O le mauaina lea o le malosi e maua ai ni taui faʻamanuiaina i le tulaga o le muaʻi faia o le gaoioiga o le dopamine. O nei mea "fiafia" o amioga tau feusuaiga e le o mafaufauina (mai le manatu o le tamaitai), e ui lava o le fetaui lelei, o taunuuga o le maitaga faamanuiaina ma le fanau mai o le fanau.

tautinoga

Matou te fia faafetai atu i nisi o tagata na latou saofagā taua i lenei suʻesuʻega e aofia ai Dr. Katherine Bradley, Alma Haas, Margaret Joppa, Dr. Jess Kohlert, Richard Rowe ma Dr. Val Watts. Faʻafetai faapitoa ia Paul Mermelstein mo lana fautuaga ma lagolagoina le fiafia i la matou galuega. O lenei iloiloga e faʻavae i se lauga na tuʻuina atu i le 2006 Workshop on Steroid Hormones and Brain Function, Breckenridge, Co. Matou te faʻafetai i The National Science Foundation (IBN-9412543 ma le IBN-9723876) ma National Institutes of Health (DA13680) mo a latou lagolago o lenei suʻesuʻega.

mau faasino

1. Adams JP, Roberson ED, Igilisi JD, Selcher JC, Sweatt JD. MAPK faʻatonutonuina o faʻamatalaga o le gutu i le totonugalemu o le tino. Acta Neurobiol Exp (Taua) 2000; 60: 377-394. [PubMed]
2. mogmo A. Feusuaʻiga faʻaosofia - o se suʻesuʻega i ni gaioiga e faʻamaonia ai le tutupu o amioga faʻafeusuaiga. Behav Brain Res. 1999; 105: 129–150. [PubMed]
3. Barnett SA. Le Tausaga: A Suesue i Amioga. Aldine; Chicago: 1963.
4. Becker JB, Rudick CN, Jenkins WJ. O le matafaioi o le dopamine i totonu o le tumutumu o le tumutumu ma le mamafa i le taimi o amioga feusuai i le rat. J Neurosci. 2001; 21: 3236-3241. [PubMed]
5. Bibb JA. Matafaioi o le Cdk5 i le faʻailoga o le neuronal, plasticity, ma le faʻaaoga sese o fualaau faasaina. Neuro-Faailoga. 2003; 12: 191-199. [PubMed]
6. Blaustein JD, Erskine MS. Feusuaiga faʻafeusuaiga: Faʻafeiloaʻiga masani o faʻamatalaga faʻasalalau ma faʻamaloiloga i le tootoo o loʻo valoia. I: Pfaff DW, Arnold AP, Etgen AM, Fahrbach SE, Rubin RT, faatonu. Hormones Brain and Behavior. Vol. 1. Tomai Faapitoa; Amsterdam: 2002. pp. 139-214.
7. Bradley KC, Boulware MB, Jiang H, Doerge RW, Meisel RL, Mermelstein PG. O le faʻafeusuaiga masani e maua ai ni mamanu mamanu o faʻamatalaga o le gaʻo i totonu o le maualuluga o le faʻalavelave ma le faʻasalaga o tamaʻi fafine a Suria. Genes Brain Behav. 2005; 4: 31-44. [PubMed]
8. Bradley KC, Haas AR, Meisel RL. 6-Hydroxydopamine i le malemosers (Mesocricetus auratus) e faʻaumatia ai lagona taua o aafiaga tau feusuaʻiga i fegalegaleaiga faʻamalosi ma tama. Behav Neurosci. 2005; 119: 224-232. [PubMed]
9. Bradley KC, Meisel RL. O le faia o feusuaiga i le C-F i totonu o le nucleus accumbens ma le amphetamine-faaosofia ai le faagaioiga o le locomotor e faʻaalia i aafiaga masani faʻafeusuaiga i tamaʻitaʻi a Suria. J Neurosci. 2001; 21: 2123-2130. [PubMed]
10. Bradley KC, Mullins AJ, Meisel RL, Watts VJ. O le faʻafeusuaiga masani e suia ai le dopamine D1 o le talipupuni o le aufaasālalau o le AMP i le gaosiga o faʻataʻitaʻiga i totonu o le tumutumu o faʻailoga o tamaʻitaʻi fafine a Suria. Synapse. 2004; 53: 20-27. [PubMed]
11. Bramham CR, Messaoudi E. BDNF o loʻo galue i le tagata matua faʻasalalauga faʻapitoa: O le tuʻufaʻatasia o synaptic consolidation. Prog Neurobiol. 2005; 76: 99-125. [PubMed]
12. Brenhouse HC, Stellar JR. c-Fos ma le ΔFosB expression ua suia eseese i lalo ifo o tulafono faatonutonu a le ulutala accumbens shell i totonu o laumei coiniine. Neuroscience. 2006; 137: 773-780. [PubMed]
13. Brown RW, Kolb B. Nicotine faʻalauteleina le faʻatupulaia o le umi o le dendritic ma le tele o le vaʻai i totonu o le nucleus accumbens ma le cingular cortex. Brain Res. 2001; 899: 94-100. [PubMed]
14. Carr GD, Fibiger HC, Phillips AG. Faʻatulagaina o nofoaga e filifilia e avea ma fuataga o le tau o fualaau faasaina. I: Leibman JM, Cooper SJ, faatonu. O le Neuropharmacological Basis of Reward. Clarendon Press; Oxford: 1989. pp. 264-319.
15. Carter CS. Faʻafeiloaʻiga o feusuaʻiga faʻasalalau i le tamaʻitaʻi fafine: o le matafaioi o le ovary ma le tala. Faʻafefe. 1972; 3: 261-265. [PubMed]
16. Chao MV. Neurotrophins ma a latou tali: O se mea e fesoʻotaʻi ai mo le tele o auala faʻamaonia. Nat Rev Neurosci. 2003; 4: 299-309. [PubMed]
17. Cheung ZH, Fu AKY, Ip NY. Matafaioi faʻapitoa o le Cdk5; O aʻafiaga i le maualuga o le gaioiga faʻamalosi ma faʻamaʻi neurodegenerative. Neuron. 2006; 50: 13-18. [PubMed]
18. Davis RJ. Faʻasalalauga o faʻasalalauga e paʻaga MAP. Mol Toe faafoi Dev. 1995; 42: 459-467. [PubMed]
19. Erskine MS. Aafiaga o le faʻaosoosoina o le faʻaosofia o meaʻai i luga o le gasegase o le umi i le vavalalata o uila afi ma ovariectomized ma ovariectomized - homene-electomised hormone-raga muamua. Behav Neurosci. 1985; 99: 151-161. [PubMed]
20. Erskine MS. Lapataiga o amioga i le mailei o le fafine: O se toe iloiloga. Faʻafefe. 1989; 23: 473-502. [PubMed]
21. Erskine MS, Kornberg E, Cherry JA. Faʻasolosolo faʻataʻitaʻiga i tamaʻi: O aʻafiaga o le faʻasalaga ma le umi i le faʻafouina o le susu ma le umi o le estrus. Physiol Behav. 1989; 45: 33-39. [PubMed]
22. Feder HH. O le faʻasolosolo i luga o mamame. I: Adler NT, faatonu. Neuroendocrinology of Reproduction. Plenum Press; New York: pp. 279-348.
23. Ferrario CR, Gorny G, Crombag HS, Li Y, Kolb B, Robinson TE. Neural and behavioral plasticity associated with the transition from control to escalated cocaine use. Biol Psychiatry. 2005; 58: 751-759. [PubMed]
24. Fiorino DF, Kolb BS. Sosaiete mo Neuroscience. New Orleans, LA, 2003 Abstract Viewer ma le Faasologa o Fuafuaga; Washington, DC: 2003. O le faʻafeusuaiga e oʻo atu ai i suiga tumau o le morphology i le kenele muamua o male rat, paietal cortex, ma nucleus accumbens neurons.
25. Gans S, Erskine MS. Aafiaga o suʻesuʻega o le testosterone ole soifuaga i luga o amioga faʻasolosolo ma le atinaʻeina o se mea e manaʻo iai. Faʻafefe. 2003; 44: 354-364. [PubMed]
26. Gattermann R, Fritzsche P, Neumann K, Kayser A, Abiad M, Yaku R. Faʻamatalaga i luga o le tufatufa o loʻo iai nei ma le siʻosiʻomaga o meaola o manu feʻai (Mesocricetus auratus) J Zool London. 2001; 254: 359-365.
27. González-Florez O, Camacho FJ, Dominguez-Salazar E, Ramírez-Orduna JM, Beyer C, Paredes RG. Progesins ma le nofoaga e sili ona fiafia i ai pe a maeʻa le vaʻai. Faʻafefe. 2004; 46: 151-157. [PubMed]
28. Guarraci FA, Megroz AB, Clark AS. O aʻafiaga o faʻamaʻi o le acotetic acid o le nucleus faʻapipiʻi i luga o le gaioiga o le feusuaʻiga i le rat. Behav Neurosci. 2002; 116: 568-576. [PubMed]
29. Guarraci FA, Megroz AB, Clark AS. Faʻasolosolo le amio a le tamaʻitaʻi i le tamaʻi fafine e mulimuli i faʻasalaga o le tolu itulagi e tali atu i le vaʻavaʻaveʻa. Brain Res. 2004; 999: 40-52. [PubMed]
30. Horsman PG, Paredes RG. E le puipuia e le au faʻatagata o le Dopamine le mea e faʻafeiloaʻiina e ala i le vavalalata i amioga a le tamaʻitaʻi. Behav Neurosci. 2004; 118: 356-364. [PubMed]
31. Hyman SE, Malenka RC. Toga ma le faiʻai: O le neurobiology o le faʻamalosia ma lona faʻamausali. Nat Rev Neurosci. 2001; 2: 695-703. [PubMed]
32. Jenkins WJ, Becker JB. O le gaioiga o le malosi ma le nucleus o loʻo faʻapipiʻiina i le gaioiga o amio pulea i totonu o le tamaʻi fafine. Behav Brain Res. 2001; 121: 119-128. [PubMed]
33. Jenkins WJ, Becker JB. O le faʻateleina o le tuputupu aʻe o le dopamine ao faagasolo le faʻasolosolo solo i le rat. Eur J Neurosci. 2003; 18: 1997-2001. [PubMed]
34. Jenkins WJ, Becker JB. O tamaʻitaʻi tamaʻitaʻi latou te atiaʻe se tulaga faʻapitoa mo le feusuaʻiga i le taimi latou te manaʻo ai. Faʻafefe. 2003; 43: 503-507. [PubMed]
35. Ji Y, Pang PT, Feng L, Lu B. Cyclic AMP e puleaina le BDNF-faaosoina le TrkB phosphorylation ma le siaki dendritic i luga o le uaea o le hippocampal. Nat Neruosci. 2005; 8: 164-172. [PubMed]
36. Kalivas PW, Toda S, Fomaʻi MS, Baker DA, Ghasemzadeh MB. Le faasologa o le faasologa o le suiga i le faʻalauiloaina o le gaʻo e ala i fualaau faʻaleagaina. I: Wang JQ, faatonu. Metotia Faʻapitoa i Vailaʻau Faʻataʻitaʻi: Fualaau Faʻatau o Faʻasalaga: Manatu Faʻamatalaga Maea ma Faʻamaumauga. Vol. 79. Humana Press; Totowa, NJ: 2003. pp. 3-11.
37. Kalivas PW, Volkow N, Seamans J. Faʻasalaga le puleaina o mea ua fai ma vaisu: O se togafitiga i le muaʻi-accumbens glutamate transmission. Neuron. 2005; 45: 647-650. [PubMed]
38. Kohlert JG, Meisel RL. O le faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga e faʻaalia ai le tali atu i le mating-related nucleus accumbens tali a le dopamine o tamaʻitaʻi tamaʻitaʻi a Suria. Behav Brain Res. 1999; 99: 45-52. [PubMed]
39. Kohlert JG, Olexa N. O le matafaioi o le faʻaosofiaina o lagona mo le mauaina o se nofoaga e sili ona fiafia i ai tamaitai o Suria. Physiol Behav. 2005; 84: 135-139. [PubMed]
40. Kohlert JG, Rowe RK, Meisel RL. O le faatupuina o le ita mai le tane e faʻaopoopoina ai le extracellular dopamine mai le faʻaogaina o le neurons i totonu o le ogatotonu o fagafaʻi fafine. Faʻafefe. 1997; 32: 143-154. [PubMed]
41. Kumar V, Zhang MX, Swank MW, Kunz J, Wu GY. Faatonutonuina o le dendritic morphogenesis e ala i Ras-PI3K-Akt-mTOR ma Ras-MAPK auala o faailo. J Neurosci. 2005; 25: 11288-11299. [PubMed]
42. Lanier DL, Estep DQ, Dewsbury DA. Tulāfono faʻasalalauga o mea e faʻaaogaina ai auro: Aafiaga ile maʻitaga. Physiol Behav. 1975; 15: 209-212. [PubMed]
43. Lee KW, Kim Y, Kim AM, Helmin K, Nairn AC, Greengard P. o loʻo i totonu o le DendNUMX ma le D1 dopamine o loʻo i ai le uila e faʻaogaina ai i totonu o le nucleus accumbens. Faʻaalia Natl Acad Sci USA. 2; 2006: 103-3399. [PMC free article] [PubMed]
44. Li Y, Acerbo MJ, Robinson TE. O le faʻavaeina o le faʻalapotopotoga faʻapitoa e fesoʻotaʻi ma le siakiina o le lakapi i totonu o le tino (ae le o le atigi) o le nucleus accumbens. Eur J Neurosci. 2004; 20: 1647-1654. [PubMed]
45. Li Y, Kolb B, Robinson TE. O le nofoaga o le amphetamine faifaipea na mafua ai suiga i le maualuga o vailaʻau dendritic i vavao vavalaʻau laʻititi i totonu o le tumutumu o le tumutumu ma le namu-paʻu. Neuropsychopharmacol. 2003; 28: 1082-1085. [PubMed]
46. Lisk RD, Ciaccio LA, Catanzaro C. Faatusatusaina o amio a le faletaavale auro i lalo o tulaga masani. Anim Behav. 1983; 31: 659-666.
47. Lonze BE, Ginty DD. Faʻamasinoga ma tulafono faatonutonu o le CREB faʻaliliuga o aiga i totonu o le faʻalavelave popole. Neuron. 2002; 35: 605-623. [PubMed]
48. Marinissen MJ, Gutkind JS. G-protein-faʻapipiʻi faʻamaumauga ma fesoʻotaʻiga faʻamaonia: faʻalauiloaina o ata. Trends Pharmacol Sci. 2001; 22: 368-376. [PubMed]
49. McClintock MK, Adler NT. O le matafaioi a le fafine i le taimi o le faʻataʻitaʻiga i le vao ma le aiga i Nouei (Rattus norvegicus) Faʻaleaga. 1978; 67: 67-96.
50. McClintock MK, Anisko JJ. Faʻaipoipoga i kulupu i le va o Nati Norway I. Eseesega o feusuaiga i le mamanu ma aʻafiaga o le neuroendocrin o le faʻataʻitaʻiga. Anim Behav. 1982; 30: 398-409.
51. McClintock MK, Anisko JJ, Adler NT. Faʻaipoipoga i kulupu i totonu o le au Norway nusipepa II. O faʻasalalauga lautele o le faʻataʻitaʻiga: tauvaga, felagolagomaʻi, ma le filifiliga filifiliga. Anim Behav. 1982; 30: 410-425.
52. McClung CA, Nestler EJ. Faʻafoeina o faʻamatalaga o le gene ma le cocaine e le CREB ma le ΔFosB. Nat Neurosci. 2003; 6: 1208-1215. [PubMed]
53. McClung CA, Ulery PG, Perrotti LI, Zachariou V, Berton O, Nestler EJ. ΔFosB: o se mole mole mole mo le faʻagasologa umi i le faiʻai. Mol Brain Res. 2004; 132: 146-154. [PubMed]
54. McEwen BS. Estrogen aʻafiaga i luga o le faiʻai: tele nofoaga ma masini molini. J Appl Physiol. 2001; 91: 2785-2801. [PubMed]
55. Meisel RL, Camp DM, Robinson TE. O se suʻesuʻega microdialysis o le toto o le toto i le taimi o amioga feusuaʻi i tamaʻitaʻi a Suria. Behav Brain Res. 1993; 55: 151-157. [PubMed]
56. Meisel RL, Joppa MA. Faʻatulagaina le nofoaga e sili ona fiafia i tamaʻi tamaʻi fafine pe a maeʻa faʻasalaga poʻo feusuaiga. Physiol Behav. 1994; 56: 1115-1118. [PubMed]
57. Meisel RL, Joppa MA, Rowe RK. O loʻo faʻaalia e le tagata faʻataʻitaʻi le faʻamaonia o le Dopamine le mea e fiafia i ai i le tulaga o amioga feusuaʻiga i tamaʻitaʻi a Suria. Eur J Pharmacol. 1996; 309: 21-24. [PubMed]
58. Mermelstein PG, Becker JB. Faʻateleina le dopamine extracellular i le tumutumu o le tumutumu ma le striatum o le tamaʻi fafine i le taimi o gaioiga faʻasolosolo. Behav Neurosci. 1995; 109: 354-365. [PubMed]
59. Mullins AJ, Sengelaub DR, Meisel RL. Sosaiete mo Neuroscience. San Diego: 2004 Abstract Viewer ma le AualaPlanner; Washington, DC: 2004. Aafiaga o aafiaga tau feusuaʻiga i tamaʻi tamaʻitaʻi i luga o le MAP kinase signaling and dendritic morphology.
60. Nestler EJ. Masalo faavae faavae o le gaosiga o le palasitisi umi umi o le tagofia o mea ua fai ma vaisu. Nat Rev Neurosci. 2001; 2: 119-128. [PubMed]
61. Nestler EJ. Faiga faʻavae mole fualaau o vailaʻau. Neuropharmacol. 2004; 47: 24-32. [PubMed]
62. Noble RG. O tali feusuaʻiga a le hamster fafine: O se auiliiliga faʻamatalaga. Physiol Behav. 1979; 23: 1001-1005. [PubMed]
63. Noble RG. Tali mai feusuaiga a le fafine hamster: Aafiaga i le tane. Physiol Behav. 1980; 24: 237-242. [PubMed]
64. Norrholm SD, Bibb JA, Nestler EJ, Ouimet CC, Taylor JR, Greengard P. O le faateleina o le siakiina o sendendic i totonu o le nucleus accumbens e faalagolago lea i le gaoioiga a le aiga o le cyclin-5. Neuroscience. 2003; 116: 19-22. [PubMed]
65. Oldenberger WP, Everitt BJ, De Jonge FH. Faʻatulagaga o le tulaga na tuʻuina atu i feusuaiga i tamaʻitaʻi. Faʻafefe. 1992; 26: 214-228. [PubMed]
66. Opazo P, Masa AM, Grant SGN, Odell TJ. Phosphatidylinositol 3-kinase e faʻatautaia ai le faʻavaeina o le vaʻavaʻaʻi umi e ala i faʻataʻitaʻiga tutoʻatasi o le kinasele faʻapitoa. J Neurosci. 2003; 23: 3679-3688. [PubMed]
67. Paredes RG, Alonso A. O amio feusuai na faʻatulafonoina (paced) e le tamaʻitaʻi e faʻailoa ai le mea e manaʻo iai. Behav Neurosci. 1997; 111: 123-128. [PubMed]
68. Paredes RG, Martínez I. Naloxone poloka poloka mea e sili ona fiafia i ai pe a maeʻa ona feoai i tamaʻi fafine. Behav Neurosci. 2001; 115: 1363-1367. [PubMed]
69. Paredes RG, Vazquez B. O le a le mea e fai e tamaiti fafine e uiga i feusuaiga? Paced mating Behav Brain Res. 1999; 105: 117-127. [PubMed]
70. Pfaff DW. Estrogens ma le faiʻai galue. Springer-Verlag; New York: 1980.
71. Pfaff D, Ogawa S, Kia K, Vasudevan N, Krebs C, Frolich J, Kow LM. Faʻasologa o gasegase i le faʻavaveina o le tino ma le faʻamalologa o amioga a le fafine. I: Pfaff DW, Arnold AP, Etgen AM, Fahrbach SE, Rubin RT, faatonu. Hormones Brain and Behavior. Vol. 3. Tomai Faapitoa; Amsterdam: 2002. pp. 441-509.
72. Poo MM. Neurotrophins e pei o le synaptic modulators. Nat Rev Neurosci. 2001; 2: 24-32. [PubMed]
73. Radwanska K, Valjent E, Trzaskos J, Caboche J, Kaczmarek L. Faʻatulagaga o mea e faʻaaoga ai le cocaine activator protein 1 e ala i le extracellular-regulated kinase path. Neruoscience. 2006; 137: 253-264. [PubMed]
74. Robinson TE, Berridge KC. Le mafaufauga ma le neurobiology o le tagofia o mea ua fai ma vaisu: o se lagona faaosofia-lagona. Togafitiga. 2000; 95 (faʻapipiʻi 2): S91-117. [PubMed]
75. Robinson TE, Berridge KC. Togafitiga. Annu Rev Psychol. 2003; 54: 25-53. [PubMed]
76. Robinson TE, Gorny G, Mitton E, Kolb B. Cocaine pulea e le tagata o ia lava le suia o le natura o dendrite ma spendendic spines i le nucleus accumbens ma neocortex. Synapse. 2001; 39: 257-266. [PubMed]
77. Robinson TE, Gorny G, Savage VR, Kolb B. Faʻalautelega ae o aʻafiaga faʻaitulagi o le experimental-faaletagata-morphine i luga o vailaʻau dendritic i le tumutumu o accumbens, hippocampus, ma neocortex o tagata matutua matutua. Synapse. 2002; 46: 271-279. [PubMed]
78. Robinson TE, Kolb B. Faʻaliliuga i le faʻaogaina o dendrites ma le dendritic spines i totonu o le tumutumu o le tumutumu ma le cortex muamua aʻo mulimuli i togafitiga faifaipea ma le amphetamine poʻo le cocaine. Eur J Neurosci. 1999; 11: 1598-1604. [PubMed]
79. Roitman MF, Na E, Anderson G, Jones TA, Bernstein IL. O le faʻaaogaina o se masima masima e faʻaaogaina ai le tino o le dendritic i le nucleus accumbens ma e faʻapitoaina ai manumu i le amphetamine. J Neurosci. 2002; 22: RC225. (1-5) [PubMed]
80. Salamone JD, Correa M, Mingote SM, Weber SM. E ese mai i le tauia o le mafaufau: isi galuega tauave o le nucleus accumbens dopamine. Curr Opin Pharmacol. 2005; 5: 34-41. [PubMed]
81. Tausiga O, Worley PF. O se masini komepiuta mo le tulimataʻiina o mRNA faʻatautaia fou i nofoaga synaptic i luga o dendrite. Faʻaalia Natl Acad Sci USA. 2001; 98: 7062-7068. [PMC free article] [PubMed]
82. Sweatt JD. O le faʻaogaina o le MAP kinase cascade: o se faʻaoga faʻapitoa o le faʻamalosia o meaola e faʻasaoina le synaptic plasticity ma le manatua. J Neurochem. 2001; 76: 1-10. [PubMed]
83. Valjent E, Pascoli V, Svenningsson P, Paul S, Enslen H, Corvol JC, Stipanovich A, Caboche J, Lombroso PJ, Nairne AC, Greengard P, Herve D, Girault JA. O le faʻatonutonuina o se polotini phosphatase cascade e mafai ai le convergent dopamine ma le glutamate signals e faʻagaoioia ai le ERK i totonu o le vriatum. Faʻaalia Nat Acad Sci (USA) 2005; 102: 491-496. [PMC free article] [PubMed]
84. Xiao L, Becker JB. O le faʻafouina o Hormonal o le striatum ma le nucleus accumbens e faʻafaigofieina ai le vavalalata o le gaioiga i le tamaʻi fafine. Faʻafefe. 1997; 32: 114-124. [PubMed]