O le faʻaogaina o le Locomotor e faʻavaivaia i le Amphetamine i le Matutua, ae le o totonu o Rats Adolescent, Faʻatasi ma le Faʻateleina Faʻamatalaga o DeltaFosB i Nucleus Accumbens (2016)

lē faʻatino

E ui o faʻamatalaga faʻamaʻi ma faʻamuamua e taʻu mai ai o le tauleʻaleʻa o se taimi lamatia mo le atinaʻe o mea ua fai ma vaisu, o aʻafiaga autu o loʻo i lalo e le o iloa. O le aʻafiaga i le taimi o le talavou e tele sona aafiaga i le tagofia o fualaau faasaina. Ae ui i lea, e itiiti se mea e iloa e uiga i auala e fesoʻotaʻi ma fegalegaleaiga faʻatasi ma le atuatuvale, talavou ma mea ua fai ma vaisu. Faʻamatalaga suʻesuʻega i le ΔFOSB o se mea e ono mafai ona ausia mo lenei tulaga. I le suʻesuʻega nei, o tama talavou ma matutua matutua (aso postnatal 28 ma 60, faʻasolosolo) na taofia mo 2 h i le aso mo aso 7. E tolu aso talu ona mavae lo latou faʻasalaga mulimuli i le atuatuvale, na luʻitauina manu i le saline poo le amphetamine (1.0 mg / kg ip) ma le amphetamine-induced locomotion na tusia. I le taimi lava na faʻataʻitaʻi ai suʻesuʻega, sa faʻapuʻupuʻu ai rato ma na faʻamavaeina le tumutumu o pou e fua ai fua o le protein ΔFosB. Na ma maua o le faʻamalosi faifaipea na faʻateleina ai le locomotion i le gata i le matutua ma le tauleʻaleʻa. E le gata i lea, i matua matutua, o aʻafiaga faʻamalosia o le locomotor sensila na fesoʻotai ma le faʻalauteleina o le faʻaalia o le ΔFosB i le nucleus accumbens. O a tatou faʻamatalaga e fautua mai ai e mafai ona aafia le ΔFosB i nisi o suiga o le eletise faafoliga e fesootaʻi ma le faʻalavelave mamafa-fesoʻotaʻiga faʻasagaga ma le amphetamine i matu matutua.

uputatala: amphetamine, faʻasologa o amioga, popolega, ΔFosB, tauleʻaleʻa

faʻatomuaga

E masani ona amata le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina i le taimi o le talavou, o se vaitau o le iniseti lea e faʻaalia ai e tagata taʻitoʻatasi amioga e ono aʻafia ai, lea e ono oʻo atu ai i le le saogalemu le filifiliga e aʻafia ai taunuuga le lelei, e pei o le faʻaaogaina o mea (Cavazos-Rehg et al., ). I tama, o le tauleʻaleʻa ua faʻamatalaina o se vaitau mai le aso postnatal (P) 28 i P42 (Spear and Brake, ). I lenei vaitau e faʻaalia mai ai e matua ia uiga masani o le neurobehavioral (Teicher et al., ; Laviola et al., ; Tautala, ).

O nisi o suʻesuʻega suʻesuʻega o loʻo taʻu mai ai o le talavou o se vaitaimi sili atu ona vaivai mo le atinaʻeina o vailaʻau faʻasaina (Spear, ,; Izenwasser ma Farani, ). O lenei faʻafitauli sili atu i le tagofia o mea ua fai ma vaisu e mafai ona faʻamatalaina e ala i le eseesega o taunuuga o le faʻatau togafitiga i le va o tagata matutua ma tagata matutua (Collins and Izenwasser, ). Mo se faʻataʻitaʻiga, o le vaega o le amounttamine ma le cocaine o loʻo maualalo ifo i le tauleʻaleʻa faʻatusatusa i tagata matutua (Laviola et al., ; Tirelli et al., ). E le gata i lea, o talavou e fesoʻotaʻi ma tagata matutua latou te faʻaalia le tele o meaʻai o cocaine, maua ai le puleaina o le cocaine sili atu vave ma faʻafoeina e sili atu le maualuga o amphetamine (Shahbazi et al., ; Wong et al., ). E ui o molimau e faaalia ai o le talavou o se taimi lamatia mo le atinaʻeina o mea ua fai ma vaisu, e le o iloa lelei le gaosiga o le tino.

Ua faaalia i suʻesuʻega o le talavou o se vaitaimi maʻaleʻale lea e mafai ona faʻateleina ai se vavave mo le atinaʻeina o faʻafitauli faʻaletino ma faʻafitauli (Bremne ma Vermetten, ; Heim ma Nemeroff, ; Cymerblit-Sabba et al., ). Suesuega i meaola manu ua faʻamaonia e faapea o talavou e sili ona afaina i aʻafiaga leaga o le mafatia. Mo se faʻataʻitaʻiga, e sili atu ona nofouta le toʻamea talavou i aʻafiaga o le mamafa, faʻaitiitia i meaʻai ma amioga faʻafefefe nai lo o latou tagata matua (Stone and Quartermain, ; Doremus-Fitzwater et al., ; Cruz et al., ). Cymerblit-Sabba et al. () na faʻaalia ai o tamaʻi tama talavou i le P28-54, na faʻaalia le sili atu ona vaivai i le mafatia nai lo le taimi na afaina ai ni kioti i isi vaitau o le olaga.

Ua lelei ona faʻamautuina o mea faigata o le olaga i le taimi o le talavou o se vaega tāua mo le atinaʻeina o vailaau faʻasaina (Laviola et al., ; Tirelli et al., ; Cruz et al., ). I tama, o faʻasalaga faifaipea o le atuatuvale e mafai ona faateleina ai le gaioiga o le gaioiga i le tali atu i se vailaau faʻasaina (Covington ma Miczek, ; Marin ma Planeta, ; Cruz et al., ); o lenei mea mataʻutia ua taua o le fesoʻotaʻiga faʻafefeiga amio (Covington ma Miczek, ; Miczek et al., ; Iapeta ma Mekeka, ) ma ua manatu e atagia le fetuunaiga o le neuronal i le mesocorticolimbic polokalama e fesoʻotaʻi ma le atinaʻeina o vailaʻau faʻasaina (Robinson et al., ; Robinson ma Berridge, ; Vanderschuren ma Pierce, ). I tamaʻitaʻi matutua, ua faʻamautuina o aafiaga ogaoga i le avea ma tagata matutua e mafua ai le faʻalauiloaina o amio i fualaau faʻaleagaina (Miczek et al., ; Yap et al., ) ma o le faʻaleleia atili o le locomotor malosi o le cocaine e mafai ona tumau mo le tele o vaiaso o se taunuuga o neuroadaptations i le auala o le mesocorticolimbic dopamine (Vanderschuren ma Kalivas, ; Faamoemoe ma al., ).

O le faʻaaogaina poʻo le faʻateleina o fesoʻotaʻiga faʻamalosia e fesoʻotaʻi ma le palasititi i le mesocorticolimbic system (Miczek et al., ; Iapeta ma Mekeka, ; Yap et al., ). O le gaioiolosi ma le gaioiga faʻapitoa i totonu o le faiʻai e manaʻomia ai suiga i faʻamatalaga o le gene (Nestler et al., ). O faʻamatalaga lautele o loʻo pulea e se faasologa o protein puipuia o DNA ua lauiloa o faʻailoga tusitusi (Chen et al., , , ). E tele faʻamatalaga tusiga na aʻafia i lenei tulafono faatonutonu, e pei o le ΔFosB, o se fesuiaiga o le fesuiaiga o le fosb gaʻo, lea e masani lava ona maua ai le polotini lea e faʻapupulaina i le masani ona faʻaalia i fualaau faasaina ma le faʻamalosi (McClung et al., ). ΔFosB e foliga mai o se mea e sili ona taua mo le faʻaleleia o taimi umi i totonu o le tino o loʻo aʻafia ai ma amioga faʻafeusuai (Damez-Werno et al., ; Pitchers et al., ). O le mea moni, ua faʻaalia e faapea o le AA-FosB e faʻasalalau faʻavavega tumau o le faiʻai o loʻo aʻafia ai amioga o mea ua fai ma vaisu (McClung et al., ). Na maua ai o le AA-FosB e mafai ona nafa ma le faʻateleina o le vaʻaia o le vaʻaia ma le faʻateleina o le dendritic mulimuli ane i le pulega o cocaine masani (Kolb et al., ; Lee et al., ), E le gata i lea, o le Δ-FosB e foliga mai o se tasi o auala e nafa ma tali a le psychostimulant (McClung ma Nestler, ).

O togiaiti talavou e faʻaalia ai le tele o galuega i totonu o mesolimbic ma o latou faʻamaumauga o le faʻalauiloa i le psychostimulant o fualaau (Laviola et al., ; Tirelli et al., ). Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻamatalaga o le receptor dopamine ma le tele o le teuina o le dopamine i synapses o loʻo lipotia mai i le mesolimbic system of young teenats (Tirelli et al., ). O suiga i le fesuiaiga i le mesolimbic siosiomaga e mafai ona taʻitaʻia ai i tulaga eseese o le faʻafitauli i vailaau faʻasaina. E ui lava o mea mole mole fualaau e fesootaʻi i le felafolafoaiga i le va o le atuatuvale ma le fualaau faasaina ua iloga i manu matutua, o taunuuga o le mafatia i le taimi o le talavou i aafiaga faigata o fualaau faasaina e le o iloa.

Mo lenei manatu, matou te iloiloina le maualuga o le ΔFosB, i luga o le faʻateleina o tamaʻi matutua ma talavou e mulimuli i le fesoʻotaʻiga o le locomotor i le va o le faʻamalosi faifai pea ma le amphetamine.

Mea ma Metotia

Mataupu

Male Wistar rats na maua mai le mea e gaosia ai manu o le São Paulo State University-UNESP i le aso o le aso o le Aso Toʻonaʻi (P) 21. Vaega o 3-4 manu na tuʻuina i paʻu paʻu 32 (lautele) × 40 (umi) × 16 (maualuga) cm i totonu o se potu e tausia i 23 ± 2 ° C. O lapisi sa teuina i totonu o le 12: 12 h moli / liua pouliuli (moli i le 07: 00 am) ma sa faatagaina avanoa avanoa i meaai ma vai. Na faʻaaogaina manu taʻitasi i se tasi o faʻataʻitaʻiga faataitai. O faʻataʻitaʻiga uma na faia i le va o le 8: 00 ma le 5: 00 pm O faʻasalalauga taʻitasi na aofia ai le 9-10 rats.

O le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga na faʻamaonia e le Komiti Faʻapitoa mo le faʻaaogaina o Tagata poʻo Tagata Faʻalelei o le School of Pharmaceutical Science-UNESP (CEP-12 / 2008) ma na faia suʻesuʻega e tusa ai ma mataupu faʻavae o le Kolisi Pasila a le Kolisi Pasifika- ( COBEA), e faavae i luga o NIH Guidelines mo le tausiga ma le faʻaaogaina o Meaola Laboratory.

vailāʻau

d, l-amphetamine (Sigma, St. Louis, MO, ISA) faʻamaʻi i le saline (0.9% NaCl).

Faʻasalaga Faʻamaumauga Faʻamalosi

O manu na vaevaeina i ni vaega se lua: (1) leai se popolega; poʻo le (2) faʻamalosi masani faʻasaʻo. O manu i le taofiga o le faʻamalosi e masani ona taofiofia i totonu o paʻu palasitika [20.0 cm (uumi) × 5.5 cm (i totonu) mo matai matutua; 17.0 cm (umi) × 4.5 cm (ogatotonu) mo tama talavou] 2 h i aso uma mo 7 aso e amata i le 10: 00 am

O le faʻalavelave faʻalavelave na amata ile P28 mo tama talavou poʻo P60 adult rats. Ole vaega (non-stress) vaega e aofia ai manu o le vaitausaga lava e tasi e le o iai se mea sei vagana ai le faamamaina o nofoa.

Faʻafeiloaʻi-Faʻavaivaia le Cross-Sensitization i Amphetamine

O suʻega faʻapitoa sa faʻatinoina i potu faʻatautaia (Columbus Instruments, Columbus, OH, USA) potu e mataʻituina ai galuega, e aofia ai Plexiglas cages 44 (lautele) × 44 (umi) × 16 (maualuga). O potu e aofia ai le 10 paipa o ata pue, lea na faʻaaogaina e fua ai le faʻavaʻa o le faʻaogaina o le faʻaoga. O le faʻasalaga sosoo o faʻailoga e lua na faamaumauina o se tasi o le locomotion iunite.

E tolu aso talu ona mavae le faʻalavelave mulimuli, o le tauleʻaleʻa poʻo le tagata matutua na ave mai le meaola manu i se potu faataitai e tuʻuina ai i latou taitoatasi i se potu e mataʻituina ai le gaioiga ma tuʻu ai mo le 20 min mo le masani. I le maeʻa ai o lenei vaitau, na maua ai e tamaʻi mai i le faʻataʻitaʻiga poʻo le faʻalavelave faʻalavelave faʻafitauli o le amphetamine (1.0 mg / kg) poʻo le saline (NaCl 0.9%) ma na toe foʻi mai i le potu suʻesuʻe mo le isi 40 min (N = 9-10 meaola mo le vaega). O le locomotor activity na tusia i le taimi o nei 40 min e mulimuli i le injections.

O tamaiti laiti ma tagata matutua na tofoina, i luga o P37 ma P69.

Aoina o Brains

I le taimi lava na maeʻa ai le iloiloga o amioga, na siitia atu ai manu i se isi potu, ma na faʻaitiitia ma na vave ona aveeseina o latou mafaufau (e uiga i le 60-90 s) ma faʻamaʻi i luga o le aisa. I le mulimuli ai i lenei faiga, o le mafaufau na teuina i le -80 ° C seia oʻo i le faʻasalaga o faʻalavelave.

Faʻamatalaga Faʻamatalaga Faʻamatalaga a Western Western ΔFosB Faʻaaliga

O le maso gutu na faʻapipiʻiina i luga o le 50 μm i le va o le coronal aircraft seia oʻo i le vaega o loʻo manaʻo i ai i se cryostat (Leica CM 1850, Nussloch, Siamani) sa tausia i -20 ° C. Faʻasalaga faʻapipiʻi (o le nila o le 14 faʻavave mo tagata matutua ma le 16 mo le autalavou) na maua mai i le nucleus accumbens (Ata (Ata2A) 2A) faʻaogaina o faʻasalalauga: mai le 2, 1 mm i le 1, 1 mm mo faʻamatalaga e uiga i Bregma (Paxinos ma Watson, ). O suʻe na faʻamamaina i le 1% sodium dodecyl sulfate (SDS). O faʻamaumauga o le Protein o faʻataʻitaʻiga na fuafuaina e faʻaaoga ai le auala a Lowry (Bio-Rad Laboratories, Hercules, CA, ISA). O faʻataʻitaʻiga o le porotini o le porotini na faʻatusatusaina i le faʻamalosi i le 1% SDS. O faataitaiga o le 30 μg o le polotini na sosoo ai ma le eletise SDS-polyacrylamide gel mo le 3 h i le 200 V. Na siitia atu eletini i le polyvinylidene fluoride (PVDF) membrane mo le puipuia o le membrane Hybond LFP (GE Healthcare, Little Chanford, BU, UK) i le 0.3 A mo 3.5 h. Ona poloka lea o membranes PVDF i le 5% nonfat sua susu ma le 0.1% Tween 20 i le Tris (T-TBS, pH 7.5) mo le 1 h i le vevela o le vevela ma faʻavela i le po i le 4 ° C i le pa puipui fou (2% nonfat dry susu ma 0.1% Tween 20 i le Tris pa puipui [T-TBS, pH 7.5]) o loʻo aofia ai faʻamaʻi muamua. ΔFosB maualuga na suʻesuʻeina e faʻaaoga ai faʻamaʻi e faasaga i le FosB (1: 1000; Cat # sc-48 Santa Cruz Biotechnology, Santa Cruz, CA, Amerika). A maeʻa le faʻavevesi ma faʻamaʻi faʻamaʻi muamua, e fufulu fufulu ma faʻasūina mo le 1 H ma faʻamaʻi faʻamaʻi faʻamaʻi faʻamaʻilua ua lagoaina i le fluorophore Cy5 (anti-rabbit / 1: 3000; GE Healthcare, Little Chanford, BU, UK). Fluorescence na suʻesuʻeina e faʻaaoga ai se suʻega o le fluorescence TyphoonTrio® (GE Healthcare, Little Chanford, BU, UK), ma o faʻamau na faʻamaonia e ala i le faʻaaogaina o polokalama talafeagai (Image QuantTM TL). O le averesi o le saline group e le o faamamafaina o le 100% ma o faʻamaumauga mai isi kulupu na faʻamatalaina o pasene o lenei vaega faʻatonutonu.

Ata 1  

Faʻafeiloaʻi feeseeseaiga i le va o le atuatuvale ma le amphetamine i tagata matutua ma talavou. *p <0.05 faʻatusatusa i le CONTROL-SALINE ma le STRESS-SALINE; #p <0.05 faʻatusatusa i le CONTROL-AMPHETAMINE.
Ata 2  

(A) Vaega faʻataʻitaʻi o le faiʻai o le rat, na faʻaaogaina mai i le vailaʻau o le Paxinos ma Watson (), e faʻaalia ai le nofoaga o punches i totonu o le nucleus accumbens (Nac). (B) Sui o le itu i sisifo o fusi o le pule-saline (CONT-SAL), faʻamalofa-saline ...

O le antibody na faʻaaogaina le FosB e fusifusia foʻi ma le ΔFosB. Ae ui i lea, na matou aoina le Brains 40 min i le maea ai o le luitau o le amphetamine. O lenei vaitau e le lava e maua ai se faaliliuga FosB faʻamalosi. I le amanaia o le FosB (42 kDa) e sili atu lona mamafa nai lo lona fausiaina ΔFosB (35 ~ 37 kDa) (Kovács, ; Nestler et al., ). Na fuaina na o puipuiga ma le 37 kDa o le mamafa mole mole.

E faʻamaonia le tutusa le utaina o le polotini i le soloina o poloka ma toe suʻesuʻeina i latou i se monoclonal beta-actin antibody (faʻaaogaina o le pule) (1: 500; Sigma-Aldrich), sosoo ai ma le faʻavevesi faʻatasi ai ma le faʻasolosolo tulaga lua (Cy5-anti-rabbit / 1 : 3000) ma le faʻataʻitaʻiga e pei ona faamatalaina i luga. O le malosi o le pene o le protein ΔFosB na vaevaeina e le malosi o le puleaina o le faʻaaogaina o totonu (beta-actin) mo lena faʻataʻitaʻiga. O le fua faatatau o le ΔFosB i le faʻatonutonuina o le faʻaaogaina lea na faʻaaogaina e faʻatusatusa ai le tele o le ΔFosB i faʻataʻitaʻiga eseese (Ata (Figure2B2B).

Fuainumera Faamaumauga

O faʻamatalaga uma e faʻaalia e pei o le ± SEM. O suʻesuʻega Levene mo le faʻatusatusaina o le feeseeseaiga na faia i le amio ma le fuainumera sikolasipi. Levene e leʻi faʻaalia ni eseesega taua tele mo faʻasologa o amioga poʻo mole fuainumera, e faʻaalia ai le tutusa o le feeseeseaiga. O le mea lea, o le mea faʻatasi, o le ΔFosB maualuga e mulimulitaʻi i le saline poʻo le amphetamine, na faʻataʻitaʻiina e ala i le faʻaaogaina o le 2 × 2 ANOVA [faʻamalosi (faʻamalosi faifai pea poʻo le leai foi) × togafitiga o fualaau (AMPH poʻo le SAL)]. Pe a taua (p <0.05) o le mea taua na maitauina, o le Newman-Keuls test na faʻaaoga mo faʻailoga faatusatusaga.

i'uga

Faʻafeiloaʻi-Faʻavaivaia le Cross-Sensitization i Amphetamine

I lenei faʻataʻitaʻiga, matou te iloiloina pe o le faʻaalia i le toe fai ma faʻamalosia e mafai ona faʻateleina ai le tali a le locomotor i se amphetamine luitau.

Ua matou iloa i tama matutua, o eseesega i le amphetamine-induced locomotion ua manatu o le popole (F(1,29) = 7.77; p <0.01) ma togafitiga (F(1,29) = 57.28; p <0.001) itu. O le fegalegaleaiga i le va o mea taua na maua foi (F(1,29) = 4.08; p <0.05; Faʻatusa Figure1) .1). Ole suʻesuʻega tele (Newman-Keuls test) na faʻaalia ai o le amphetamine administration na faʻatupulaʻia le locomotor gaoioiga i mea uma e lua ma le mamafa o manu pe a faʻatusatusa atu i le pulea ma le faʻamalosia o manu feʻai. E le gata i lea, o puaa na masani ona aafia i le faʻamalosi o le faʻamalosi na faʻaalia ai le maualuga o le amphetamine i le faʻatinoga o le vaʻalele pe a faʻatusatusa i le kulupu o le amphetamine (p <0.05, Ata Figure11).

I tama talavou, na matou maua ni eseesega i totonu o le popole (F(1,25) = 11.58; p <0.01) ma togafitiga (F(1,25) = 16.34; p <0.001) itu. Peitai, e leai se fegalegaleaiga i le va o mea taua na iloa (F(1,25) = 3.67; p = 0.067; Ata Figure1) .1). Ole auiliiliga (Newman-Keuls test) i luga o le togafitiga e faailoa mai ai o le amphetamine e faʻatupulaia ai le faʻatinoga o le locomotor, ae le o le pulea, manu pe a faʻatusatusa atu i manu feʻai. E le gata i lea, e masani lava ona faʻaalia mai e le kusi i le faʻamalosi o le faʻafitauli le sili atu le maualuga o le amphetamine-induced activity locomotor pe a faʻatusatusa i le kulupu o le amphetamine (p <0.01, Ata Figure11).

Faʻamatalaga Faʻamatalaga Faʻamatalaga ΔFosB

Na matou faia lenei suʻega e iloilo ai pe mafai ona fesoʻotaʻi le faʻafesoʻotaʻiga faʻasagaga e faʻaosoina e ala i le faʻasaʻoina pea o le faʻamalosi ma le amphetamine i suiga i le ΔFosB faʻaaliga i luga o tumutumu o rato i taimi eseese o atinaʻe.

I matai matutua, matou te maitauina le tele o eseesega i mea taua (F(1,18) = 6.46; p <0.05) ma le fesoʻotaʻiga i le va o le popole ma togafitiga togafitiga (F(1,18) = 5.26; p <0.05). O isi suʻesuʻega (Newman-Keuls test) na faʻaalia ai o le amphetamine na faʻateleina le ΔFosB tulaga i manu faʻamamafa faʻatusatusa i isi vaega uma (p <0.05, Ata Figure2C2C).

Mo tama talavou, o matou taunuuga e leʻi faʻaalia ai ni eseesega i totonu o kulupu (Ata (Figure2C2C).

Talanoaga

Na matou iloiloina le maualuga o le ΔFosB, i luga o tamatamaʻi o tagata matutua ma talavou e mulimuli i le faigata masani na mafua ai le fesoʻotaʻiga faʻatasi ma le amphetamine. O faʻataʻitaʻiga faʻapitoa o: (a) o tagata matutua ma le tupulaga talavou na faʻaalia le faateleina o le galuega a le locomotor i le maeʻa ai o le luitau o le amphetamine, faʻamalosia e ala i le faʻafefe i le toe faʻalavelave; (b) faʻaauau pea le faʻamalosia o le faateleina o le tulaga o le ΔFosB i luga o luga o le tino o le matua matutua.

O a matou faʻamaumauga na faʻaalia ai le fesoʻotaʻi faʻamalosi i le amphetamine i le tauleʻaleʻa matutua ma talavou. O nei suʻesuʻega o loʻo malilie i isi suʻesuʻega, lea e faʻaalia ai o le faʻateleina o le faʻamalosia o aʻafiaga e mafua ai le fesoʻotaʻiga lautele i psychostimulants i le ulugalii (Díaz-Otañez et al., ; Kelz et al., ; Colby et al., ; Miczek et al., ; Iapeta ma Mekeka, ) ma le toʻamea talavou (Laviola et al., ). O le mea moni, ua uma ona tatou faʻataʻitaʻiina o tama talavou ma tagata matua matutua na faʻaalia pea i taimi uma le faʻatapulaʻaga na faʻaalia ai se faʻaopoopoga iloga i le gaoioiga o le locomotor pe a maeʻa se luitau o le amphetamine 3 aso pe a maeʻa le faʻamalosia o le taimi faʻatusatusa ia latou pule o saline (Cruz et al., ). E ui lava o le tele o suʻesuʻega ua faʻaalia ai le faʻafeiloaʻiina o tama ma teine ​​talavou ua faʻamalosia e le psychostimulants, ae o loʻo le o iloa lelei ia faiga faavae.

Na ma matauina o le aʻafiaga o le amphetamine e fesoʻotaʻi ma le faʻalauteleina o le faʻaalia o le maualuga o le ΔFOSB i totonu o le tino, e le o tama talavou. O la matou sailiga ua faʻalauteleina ai faʻamatalaga muamua mai tusitusiga e faʻaalia ai le faʻaleleia i le faʻaalia o le ΔFosB i le tali atu i le psychostimulants pe a uma ona faʻasalaga i le faʻamaualuga pea i matua matutua (Perrotti et al., ). O a matou taunuuga e ono fautua mai ai o le faateleina o le maualuga o le ΔFosB e mafai ona faʻaleleia atili le lagona i le amphetamine i matua matutua. O le mea moni, na faʻaalia e faʻapea, o le faʻailoaina o le ΔFosB i totonu o le nucleus accumbens e faʻateleina ai le lagona i le tauia o le koko (Perrotti et al., ; Vialou et al., ). Ae ui i lea, o la tatou sailiga e aofia ai le faʻatasi. O suʻesuʻega faʻatinoga e tatau ona faʻatinoina e iloilo ai le mafuaʻaga o le ΔFOSB i le faʻaogaina o le cross-sensitory locomotor i amphetamine.

O molimau e taʻu mai ai o le ΔFosB o se mea taua tele o le tusiga lea e mafai ona aafia ai le faiga o mea ua fai ma vaisu ma e mafai ona fofoina tali talafeagai i fualaau faasaina po o le mafatiaga (Nestler, ). O suʻesuʻega ua faʻaalia ai le faaumiumi o le amataina o le ΔFosB i totonu o le faʻalavelave faʻapitoa i le tali atu i le pulega faifaipea o le psychostimulant poʻo ituaiga eseese o popolega (Hope et al., ; Nestler et al., ; Perrotti et al., ; Nestler, ). O le taua o le ΔFOSB i le atinaʻeina o le faʻaaoga malosi o fualaau faasaina e mafua ona o lona malosi e faʻalautele ai le faʻamatalaga o puipuiga e aofia ai le faʻatoagaina o le taui ma le faʻaosofiaga (mo le iloiloga ia McClung et al., ). Mo se faʻataʻitaʻiga, o le ΔFosB foliga mai e faʻalauteleina le faʻamatalaga o le faʻaaogaina o masini faʻafefete i totonu o le accumbens, lea ua faʻatasi ma le faʻateleina o le tauia o le psychostimulants (Vialou et al., ; Ohnishi et al., ).

O faʻamatalaga a le matou tama talavou na faʻataunuʻuina ai nisi o suʻesuʻega lea na faʻaalia ai o le taofiofia o le faʻamalosi poʻo le amphetamine pulega na faʻaauau ai le faʻaleleia o amioga i le amphetamine e aunoa ma le aʻafia ai o le expression ΔFosB i le nucleus accumbens (Conversi et al., ). I le auala lava e tasi, Conversi et al. () ma matauina e ui lava ina amatalia le amphetamine i totonu o le C57BL / 6J ma le DBA / 2J, na faateleina le ΔFosB i le tumutumu o le C57BL / 6J, ae le o le DBA / 2J o masini e faamasani i ai. I le tuufaatasia, o nei suʻesuʻega ua fautua mai ai o le faaputuputuina o le ΔFosB i le nucleus accumbens e le taua mo le faʻaalia o le faʻaogaina o le mafutaga. O le mea lea, o le faateleina i le faʻamatalaga o lenei polotini, e pei ona maua i nisi o suʻesuʻega, atonu e na o se faʻasalaga faʻamaonia.

O le maualuga o le dopamine i le synaptic ma le siʻitia o le leo dopaminergic, lea e matauina i le tupulaga talavou e ono masalomia ai suiga i le ΔFosB i le nucleus accumbens pe a maeʻa le faʻalauteleina o le faʻalavelave faʻafuaseʻi i tama talavou, talu mai le faʻagaioiga o faʻamaʻi resaminergic ua faʻaalia e taua faateleina i le faaputuputuina o le ΔFosB i le nucleus accumbens ina ua mavae le toe faia o le puleaina o le psychostimulant (Laviola et al., ; Tirelli et al., ).

I le faʻasalaga, o le faʻasaʻoina pea o le faʻamalosi na faʻateleina ai le locomotion i le gata i tagata matutua ma tama talavou. E le gata i lea, o le popole ma le amphetamine e foliga mai e suia le transcription o le ΔFosB i se tausaga e faalagolago i tausaga.

Tusitala Tusitala

Sa fuafuaina e le PECO, PCB, RML, FCC ma le CSP, na faia e le PECO, PCB, RML, FCC, MTM ma tusitusiga na tusia e FCC, PECO, PCB, RML ma le CSP.

Feteʻenaʻiga o Tupulaga e Tetee ai

Fai mai tusitala o le suʻesuʻega sa faia i le leai o soʻo se fefaʻatauaʻiga faʻapisinisi pe tau tupe e mafai ona avea o se feteenaʻiga e ono aʻafia ai.

tautinoga

E talisapaia e tusitala le lagolago tele a le Elisabete ZP Lepera, Francisco Rocateli ma Rosana FP Silva. O lenei galuega na lagolagoina e Fundação de Amparo i Pesquisa do Estado de São Paulo (FAPESP-2007 / 08087-7).

mau faasino

  • Bremne JD, Vermetten E. (2001). Faʻalavelave ma atinaʻe: amioga ma amioga faʻapitoa. Dev. Falemaʻi. 13, 473-489. 10.1017 / s0954579401003042 [PubMed] [Cross Ref]
  • Cavazos-Rehg PA, Krauss MJ, Spitznagel EL, Schootman M., Fale Fale LB, Bierut LJ (2011). Aofaʻi o paaga feusuaʻiga ma mafutaga ma le amataina ma le malosi o le faʻaaogaina o mea. AIDS Behav. 15, 869-874. 10.1007 / s10461-010-9669-0 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Chen J., Kelz MB, Hope BT, Nakabeppu Y., Nestler EJ (1997). tig antigens: o vailaʻau faʻasolosolo o le ΔFosB faʻamalosia i le mafaufau e togafiti masani. J. Neurosci. 17, 4933-4941. [PubMed]
  • Chen J., Tupe HE, Kelz MB, Hiroi N., Nakabeppu Y., Hope BT, et al. . (1995). Faatonutonuina o le Delta FosB ma fosB-like proteins e ala i togafitiga eletoroni ma le togafitiga o cocaine. Mol. Pharmacol. 48, 880-889. [PubMed]
  • Chen J., Zhang Y., Kelz MB, Steffen C., Ang ES, Zeng L., et al. . (2000). Faʻailoga o le 5 totoga o le cyclin-dependent i le hippocampus e ala i le faoa faamalosi eletise eletise: matafaioi a [Delta] FosB. J. Neurosci. 20, 8965-8971. [PubMed]
  • Colby CR, Whisler K., Steffen C., Nestler EJ, SelfWW (2003). O le tele o faʻamatalaga patino o le ΔFosB e faʻateleina ai le faʻamalosi mo le koko. J. Neurosci. 23, 2488-2493. [PubMed]
  • Collins SL, Izenwasser S. (2002). O Cocaine e ese le suia o le amio ma le neurochemistry i tagatanuu e masani ai ma matua matutua. Dev. Brain Res. 138, 27-34. 10.1016 / s0165-3806 (02) 00471-6 [PubMed] [Cross Ref]
  • Conversi D., Bonito-Oliva A., Orsini C., Colelli V., Cabib S. (2008). O le DeltaFosB faʻapitoa i le ventro-medial caudate e mulimulitaʻi i le induction, ae le o le faʻaalia o le faʻalauteleina o amioga e ala i le toe taʻua o le amphetamine ma le faʻavaivai. Eur. J. Neurosci. 27, 191-201. 10.1111 / j.1460-9568.2007.06003.x [PubMed] [Cross Ref]
  • Conversi D., Orsini C., Colelli V., Cruciani F., Cabib S. (2011). O le mafutaga i le va o le aofaʻi o le FosB / ΔFosB ma le psychomotor mo le umi o le amphetamine i mumini e faalagolago ile genetic background. Faʻatasi. Brain Res. 217, 155-164. 10.1016 / j.bbr.2010.10.016 [PubMed] [Cross Ref]
  • Covington HE, III, Miczek KA (2001). Faʻaauau le soʻotaga-faʻaleagaina le atuatuvale, cocaine poʻo morphine. Aafiaga i le faʻataʻitaʻiina o amio ma le puleaina o le cocaine e le faʻafefeina "faʻapipiʻi". Psychopharmacology (Berl) 158, 388-398. 10.1007 / s002130100858 [PubMed] [Cross Ref]
  • Cruz FC, Leão RM, Marin MT, Planeta CS (2010). Faʻafouina le faʻafouina o le amphetamin-mea e fiafia i ai ma suiga i le tyrosine hydroxylase i totonu o le tumutumu o loʻo faʻapipiʻiina i tama talavou. Pharmacol. Biochem. Faʻatasi. 96, 160-165. 10.1016 / j.pbb.2010.05.001 [PubMed] [Cross Ref]
  • Cruz FC, Marin MT, Leão RM, Planeta CS (2012). O le fesoʻotaʻiga faʻamalosi i le amphetamine e fesoʻotaʻi ma suiga i le polokalama dopaminergic. J. Neural Transm. (Vienna) 119, 415-424. 10.1007 / s00702-011-0720-8 [PubMed] [Cross Ref]
  • Cruz FC, Quadros IM, Hogenelst K., Fuafuaga CS, Miczek KA (2011). Faʻasalaga faʻaleagafesoʻotai i tamaʻi: o le faʻateleina o cocaine ma le "speedball" faʻapipiʻi le pulea e le tagata lava ia, ae le o le heroin. Psychopharmacology (Berl) 215, 165-175. 10.1007 / s00213-010-2139-6 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Cymerblit-Sabba A., Zubedat S., Aga-Mizrachi S., Biady G., Nakhash B., Ganel SR, et al. . (2015). Faʻasologaina o le faʻalautelega o le faʻalavelave o aʻafiaga o aʻafiaga: pubescence e pei o le faamalama o mea lamatia. Psychoneuroendocrinology 52, 168-175. 10.1016 / j.psyneuen.2014.11.012 [PubMed] [Cross Ref]
  • Damez-Werno D., LaPlant F., Sun H., Scobie KN, Dietz DM, Walker IM, et al. . (2012). Vaʻaia fualaau oona i le epigenetically premiums Fuanb gene generator i le rat nucleus accumbens. J. Neurosci. 32, 10267-10272. 10.1523 / jneurosci.1290-12.2012 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Díaz-Otañez CS, Capriles NR, Cancela LM (1997). O le D1 ma le D2 dopamine ma aʻafiaga a le opiate e aofia ai i le faʻamalosia o le faʻaogaina o le ammonitamine i le psychostimulant effects o le amphetamine. Pharmacol. Bochem. Faʻatasi. 58, 9-14. 10.1016 / s0091-3057 (96) 00344-9 [PubMed] [Cross Ref]
  • Doremus-Fitzwater TL, Varlinskaya EI, Spear LP (2009). Le popolega lautele ma leai se popolega ile tauleʻaleʻa ma tagata matutua pe a uma ona taofiofia. Physiol. Faʻatasi. 97, 484-494. 10.1016 / j.physbeh.2009.03.025 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Heim C., Nemeroff CB (2001). O le matafaioi o le faʻagasolo o le tamaitiiti i le neurobiology o faʻafitauli o le mafaufau ma le popole: suʻesuʻega faʻapitoa ma suʻesuʻega. Biol. 49 Psychiatry, 1023-1039. 10.1016 / s0006-3223 (01) 01157-x [PubMed] [Cross Ref]
  • Faamoemoe BT, Maua HE, Kelz MB, Self DW, Iadarola MJ, Nakabeppu Y., et al. . (1994). Faʻailoga o se AP-1 umi umi faʻalavelave e aofia ai fesuiaiga ole Fos-like i le faiʻai e le cocaine masani ma isi togafitiga masani. Neuron 13, 1235-1244. 10.1016 / 0896-6273 (94) 90061-2 [PubMed] [Cross Ref]
  • Hope BT, Simmons DE, Mitchell TB, Kreuter JD, Mattson BJ (2006). O le faʻaaogaina o le locaota ma le Fos expression i totonu o le tumutumu o tumutumu o loʻo faʻapitoa mo 6 masina pe a maeʻa le faia o cocaine i fafo atu o le fale o le fale. Eur. J. Neurosci. 24, 867-875. 10.1111 / j.1460-9568.2006.04969.x [PubMed] [Cross Ref]
  • Izenwasser S., French D. (2002). O le faʻapalepale ma le faʻalauiloaina o aʻafiaga-activation o aʻafia e faʻatalanoaina e ala i mea tutoʻatasi. Pharmacol. Biochem. Faʻatasi. 73, 877-882. 10.1016 / s0091-3057 (02) 00942-5 [PubMed] [Cross Ref]
  • Kelz MB, Chen J., Carlezon WA, Jr., Whisler K., Gilden L., Beckmann AM, et al. . (1999). O le faʻamatalaga o le faʻailoga tusia o le ΔFosB i le faiʻai e pulea ai le lagona lelei i le koko. Natura 401, 272-276. 10.1038 / 45790 [PubMed] [Cross Ref]
  • Kolb B., Gorny G., Li Y., Samaha AN, Robinson TE (2003). Amphetamine poʻo le cocaine e faʻatapulaaina ai le gafatia o aafiaga mulimuli ane e faʻalauiloaina ai le palasitino o le neocortex ma nucleus accumbens. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA 100, 10523-10528. 10.1073 / pnas.1834271100 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Kovács KJ (1998). c-Fos e avea o se fuaitau o le transcript: o se popolega (toe) matamata mai se faafanua galue. Neurochem. Fa. 33, 287-297. 10.1016 / s0197-0186 (98) 00023-0 [PubMed] [Cross Ref]
  • Laviola G., Adriani W., Morley-Fletcher S., Terranova ML (2002). Tali faʻapitoa a le maile talavou i le faʻalavelave tigaina ma le le mautonu ma amphetamine: faʻamaoniga o eseesega o feusuaiga. Faʻatasi. Brain Res. 130, 117-125. 10.1016 / S0166-4328 (01) 00420-X [PubMed] [Cross Ref]
  • Laviola G., Adriani W., Terranova ML, Gerra G. (1999). O mea e lamatia ai le mafaufau o le mafaufau i le mafaufau i le psychostimulants i tama talavou ma meaola manu. Neurosci. Biobehav. Faʻaaliga 23, 993-1010. 10.1016 / s0149-7634 (99) 00032-9 [PubMed] [Cross Ref]
  • Laviola G., Macris S., Morley-Fletcher S., Adriani W. (2003). Tulaga o le faʻalavelave i tamaʻi tamaʻitaʻi: suʻesuʻega o le psychobiology ma le vave epigenetic influence. Neurosci. Biobehav. Faʻaaliga 27, 19-31. 10.1016 / S0149-7634 (03) 00006-X [PubMed] [Cross Ref]
  • Lee KW, Kim Y., Kim AM, Helmin K., Nairn AC, Greengard P. (2006). Faʻaaogaina o le viliina o le dendritic cocaine-induced in D1 ma le D2 dopamine-e aofia ai le tele o uʻu vavao i totonu o le nucleus accumbens. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA 103, 3399-3404. 10.1073 / pnas.0511244103 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Marin MT, Planeta CS (2004). O le vavae ese o tina ma tina e aafia ai le locomotion-induced locomotion ma tali i mea fou i le talavou, ae le o matua matutua. Brain Res. 1013, 83-90. 10.1016 / j.brainres.2004.04.003 [PubMed] [Cross Ref]
  • McClung CA, Nestler EJ (2003). Faʻafoeina o faʻamatalaga o le gene ma le cocaine e le CREB ma le ΔFosB. Nat. Neurosci. 6, 1208-1215. 10.1038 / nn1143 [PubMed] [Cross Ref]
  • McClung CA, Ulery PG, Perrotti LI, Zachariou V., Berton O., Nestler EJ (2004). ΔFosB: o se mole mole mole mo le faʻagasologa umi i le faiʻai. Brain Res. Mol. Brain Res. 132, 146-154. 10.1016 / j.molbrainres.2004.05.014 [PubMed] [Cross Ref]
  • Miczek KA, Yap JJ, Covington HE, III (2008). Faʻasagaga faʻapitoa, togafitiga ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina: faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o le faʻatupulaia ma le faʻaleagaina o meaʻai. Pharmacol. Ther. 120, 102-128. 10.1016 / j.pharmthera.2008.07.006 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Nestler EJ (2008). Faʻaaogaina o mea na fai ma vaisu: matafaioi a le ΔFosB. Philos. Trans. R. Soc. London. B Biol. Sci. 363, 3245-3255. 10.1098 / rstb.2008.0067 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Nestler EJ (2015). ΔFosB: o se pulefaʻatonu o faʻasalalauga o faʻamalosiaga ma tali faʻamaoni. Eur. J. Pharmacol. 753, 66-72. 10.1016 / j.ejphar.2014.10.034 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Nestler EJ, Barrot M., Tomai a le DW (2001). DeltaFosB: se fomaʻi mole mole puipui mo vaisu. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA 98, 11042-11046. 10.1073 / pnas.191352698 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Nestler EJ, Kelz MB, Chen J. (1999). DeltaFosB: o se tagata faufautua molelaʻau ole umi ole taimi ole taimi ole umi ole taimi ole soifua maloloina. Brain Res. 835, 10-17. 10.1016 / s0006-8993 (98) 01191-3 [PubMed] [Cross Ref]
  • Ohnishi YN, Ohnishi YH, Hokama M., Nomaru H., Yamazaki K., Tominaga Y., et al. . (2011). E manaʻomia le FosB mo le faʻaleleia o le faʻapalepaleina o le faʻapalepale ma faʻaalia le faʻaogaina o le locomotor e le ΔFosB. Biol. 70 Psychiatry, 487-495. 10.1016 / j.biopsych.2011.04.021 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Paxinos G., Watson C. (2006). O le Rat Forebrain i le Stereotaxic Coordinates. 5th Edn. San Diego, CA: Academic Press.
  • Perrotti LI, Hadeishi Y., Ulery PG, Barrot M., Monteggia L., Duman RS, et al. . (2004). Faʻailoga o le ΔFosB i faʻailoga e fai ma taui i le taui pe a maeʻa le faʻalavelave masani. J. Neurosci. 24, 10594-10602. 10.1523 / JNEUROSCI.2542-04.2004 [PubMed] [Cross Ref]
  • Pitchers KK, Vialou V., Nestler EJ, Laviolette SR, Lehman MN, Coolen LM (2013). O faʻataʻitaʻiga faʻapitoa ma fualaau faʻataʻitaʻi e faʻaalia ai faiga masani faʻava-o-eletise i le ΔFosB o se tagata faufautua autu. J. Neurosci. 33, 3434-3442. 10.1523 / JNEUROSCI.4881-12.2013 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Robinson TE, Angus AL, Becker JB (1985). Lapataiga e faamamafa atu: o aʻafiaga tumau o le faʻamuamua i le amphetamine-amio faʻasolosolo. Soifua Sci. 37, 1039-1042. 10.1016 / 0024-3205 (85) 90594-6 [PubMed] [Cross Ref]
  • Robinson TE, Berridge KC (2008). O le faʻaosofiaina o aʻoaʻoga o mea ua fai ma vaisu: o nisi o mataupu o loʻo iai nei. Philos. Trans. R. Soc. London. B Biol. Sci. 363, 3137-3146. 10.1098 / rstb.2008.0093 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Shahbazi M., Moffett AM, Williams BF, Frantz KJ (2008). Tausaga- ma le pulea o le amphetamine e faalagolago i le vaʻai i le vaʻai i tamaʻitaʻi. Psychopharmacology (Berl) 196, 71-81. 10.1007 / s00213-007-0933-6 [PubMed] [Cross Ref]
  • Spear LP (2000a). Faataitaiga o le atinaʻe o talavou ma le ava malosi i meaola. Alu. Res. Soifua Maloloina. 24, 115-123. [PubMed]
  • Spear LP (2000b). O le mafaufau o le tagata matua ma ona uiga e uiga i le matua. Neurosci. Biobehav. Faʻaaliga 24, 417-463. 10.1016 / s0149-7634 (00) 00014-2 [PubMed] [Cross Ref]
  • Spear LP, Paʻu SC (1983). Faʻaauau: faʻatupuina o tausaga taʻitasi ma le mafaufau o le psychopharmacological i tamaʻi. Dev. Psychobiol. 16, 83-109. 10.1002 / dev.420160203 [PubMed] [Cross Ref]
  • Stone EA, Quartermain D. (1997). Faʻafitauli sili atu o le faʻafitauli i le matua e faʻatusatusa i tamaʻi matua matutua. Physiol. Faʻatasi. 63, 143-145. 10.1016 / s0031-9384 (97) 00366-1 [PubMed] [Cross Ref]
  • Teicher MH, Andersen SL, Hostetter JC, Jr. (1995). O faʻamaoniga mo le suʻega o le dopamine e seleseleina i le va o le matua ma le matua i totonu o le paʻu ae le o se mea faʻapitoa. Brain Res. Dev. Brain Res. 89, 167-172. 10.1016 / 0165-3806 (95) 00109-q [PubMed] [Cross Ref]
  • Tirelli E., Laviola G., Adriani W. (2003). Faʻasologa o le faʻaauau o le amio ma faʻalagolago i mea e faʻafeiloaʻiina e psychostimulants i togiaso suʻesuʻe. Neurosci. Biobehav. Faʻaaliga 27, 163-178. 10.1016 / s0149-7634 (03) 00018-6 [PubMed] [Cross Ref]
  • Vanderschuren LJ, Kalivas PW (2000). Suiga i le dopaminergic ma le glutamatergic faasalalauga i totonu o le induction ma le faʻaalia o le faʻalauiloaina o amioga: o se iloiloga taua o suʻesuʻega saʻo. Psychopharmacology (Berl) 151, 99-120. 10.1007 / s002130000493 [PubMed] [Cross Ref]
  • Vanderschuren LJ, Pierce RC (2010). Faʻaaogaina o le faʻaaogaina o vailaau faʻasaina. Curr. Maualuga. Faʻatasi. Neurosci. 3, 179-195. 10.1007 / 7854_2009_21 [PubMed] [Cross Ref]
  • Vialou V., Maze I., Renthal W., LaPlant QC, Watts EL, Mouzon E., et al. . (2010). O le numera o le tali o le tino e faʻaleleia ai le maufetuunaʻi i popolega masani masani faʻapitoa e ala i le faʻavaeina o le ΔFosB. J. Neurosci. 30, 14585-14592. 10.1523 / JNEUROSCI.2496-10.2010 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Wong WC, Ford KA, Pagels NE, McCutcheon JE, Marinelli M. (2013). Tupulaga Talavou e sili atu ona faigofie ona fai ma vaisu cocaine: faʻamaoniga ma amioga faʻapitoa o le electrophysiological. J. Neurosci. 33, 4913-4922. 10.1523 / JNEUROSCI.1371-12.2013 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Yap JJ, Chartoff EH, Holly EN, Potter DN, Carlezon WA, Jr., Miczek KA (2015). Faʻasalaga faʻasalalau faʻafitauli-faʻapipiʻiina le faʻalauiloaina ma faʻalauteleina le puleaina o le cocaine: o le matafaioi o le ERK o loʻo saini i le vaega o le vaʻai o le rat. Psychopharmacology (Berl) 232, 1555-1569. 10.1007 / s00213-014-3796-7 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Yap JJ, Miczek KA (2008). Faataʻitaʻiga ma aʻafiaga o vailaau faʻatau vailaau: matafaioi a le VTA-accumbens-PFC-amygdala alalaga. Drug Discov. Aso Nei Dis. Faʻataʻitaʻiga 5, 259-270. 10.1016 / j.ddmod.2009.03.010 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]