Faʻavae meaola o le taui ma le fesuiaiga: o se faʻalavelave faʻapitoa o faʻataʻitaʻiga (2009)

FAʻAALIGA: Faʻamatalaga auiliili o le dopamine ma le vaega o loʻo taua i le taui ma le faʻafitauli.


SUʻESUʻEGA

lē faʻatino

O le nucleus accumbens (NAc) o se elemene taua o le faiga o le mesocorticolimbic, o se mafaufauga o le faiai o loʻo aʻafia i le taui ma le faʻamalosi. O lenei fausaga o le basal forebrain e maua ai le dopamine (DA) mai le vaega o le faʻaleleia o le vaʻaia (VTA) ma le glutamate (GLU) mai i eria e aofia ai le cortex muamua (PFC), amygdala (AMG), ma le hippocampus (HIP). I le avea ai ma lea tulaga, e faʻaaogaina ai mea e faatino mai i vaipanoa limbic ma cortical, faʻatasi ai le faʻamalosia ma le gaioiga. O le NAc ua i ai sona tulaga lelei i le faʻatalanoaina o aafiaga tauia o fualaau faasaina o le sauaina ma taui masani e pei o meaai ma feusuaiga. Ae ui i lea, o le faaputuputuina o vailaau faafomaʻi, mole mole, ma faamaoniga eletise o le eletise ua siitia ai le avanoa e faapea foi o lo o taua ai foi le taua (ma o nisi taimi e le talisapaiaina) i le soalaupuleina o setete o faalavelave. O iinei tatou te iloiloina ai faʻamaoniga o faʻamatalaga taui ma le faʻaleagaina o loʻo faʻapipiʻiina i le gaioiga a le NAc e faʻatautaia ai le GABAergic neurons, o le faʻamatalaga mo le tele o neurons i lenei eria. E ui lava e faigofie lava, o lenei vaʻavaʻai galue e mafai ona faʻamaonia e faʻaaoga ai faʻalapotopotoga o tekonolosi avanoa ma faʻafouina, e aofia ai le electrophysiology, inisinia o le kenera, ma le gaioiga o le faiʻai ata. O se malamalamaaga loloto atu o le neurobiology autu o tulaga o lagona o le a faafaigofieina ai le atinaʻeina o vailaau lelei e togafitia ma puipuia ai vaisu ma isi tulaga (faʻataʻitaʻiga, faʻafitauli o le mafaufau) e fesoʻotaʻi ma le faʻataʻitaʻiina o faiga faʻaosoosoina o faiʻai.

O le faavae o le natura o faʻalapotopotoga faʻalauiloa e pei o le taui ma le faʻasalaga e le malamalama. O faʻatulagaga masani o nei setete e faʻaaogaina ai le mesocorticolimbic system, e aofia ai vaega ole faiʻai e aofia ai le NAc, VTA, ma le PFC, i taui (Bozarth ma le Atamai, 1981; Taumafa ma Smith, 1983; Poto ma Rompré, 1989). O isi vaega o le faiʻai, e aofia ai le amygdala, o le ulu faʻapouliuli, ma le coeruleus locus, e masani lava ona aʻafia i le faʻalavelave (Aghajanian, 1978, Phillips ma LePaine, 1980; Bozarth ma le Atamai, 1983). Ae ui i lea, o le manatu e faapea o nisi vaega o faiʻai e vavalalata ma faʻasalaga faʻatauvaʻa taui poʻo le faʻalavelave ua avea ma mea taugata. O le atinaʻeina o meafaigaluega faʻalautele ma faʻalauteleina ua mafai ai auala fou e maua ai faʻamaoniga mo aʻafiaga e ono faigata (pe a le mafai) ona iloa. I le avea ai o se tasi o faʻataʻitaʻiga mai a tatou lava galuega, ua tatou iloa ai o le faʻaleagaina faʻaleagaina na mafua mai i le NAc e ala i le faʻaaogaina o fualaau faasaina (faʻamalosia o le CREB). Carlezon et al., 2005). O isi galuega e taʻu mai ai suiga i le gaioiga o mamanu dopamineric i totonu o le VTA-lea e tuʻuina atu ai meafaigaluega i le NAc e fesoʻotaʻi ma glutamatergic i totonu o vaega e pei o le PFC, AMG, ma le HIP -Liu et al., 2008).

I lenei iloiloga, o le a tatou taulai atu i le matafaioi a le NAc i ni setete faigofie o le taui ma le taufaasese. O le matafaioi a le NAc i tulaga sili ona faigata e pei o le faʻamaʻi ma le faʻatau fualaau e sili atu i le lautele o lenei iloiloga, talu ai o nei faʻavae e faʻalagolago i le neuroadaptations e faalagolago i le poto masani ma e le faigofie ona faʻapipiʻiina i faʻamatalaga faavae o faʻamanuiaga ma le faʻavaivai. O le faʻalauteleina o le malamalamaaga o le neurobiology o le taui ma le faʻailoga e taua i le togafitiga o faʻalavelave faʻalavelave e pei o vaisu. O lenei fesili e sili ona taua pe a faʻaaogaina e le fanua le tele o le poto mai le tele o tausaga o suʻesuʻega i fualaau faasaina o le sauaina e agai atu i le mamanu o togafitiga mo togafitiga o mea ua fai ma vaisu. O le manaʻoga mo vailaʻau fou e sili atu nai lo le na o le faʻaitiitiga o fualaau faʻasaina, fualaau oona, poʻo isi amioga faʻafefete. Ina ia avea ma togafitiga lelei, o se vailaau e tatau ona faapalepale e le faiʻai ua fai ma vaisu, poo le tausisia (o nisi taimi e taʻua o le pipii) o le a matitiva. E iai ni faʻataʻitaʻiga o fualaau (faʻataʻitaʻiga, naltrexone) lea o le a aliali mai i luga o le faavae o faʻamaumauga o manu ina ia i ai se tulaga faʻapitoa mo le faʻaitiitia o le taumafa ava malosi ma le au faipese-sei vagana ai o vaisu e masani ona lipotia aafiaga faʻaleagaga ma faʻagata le togafitiga (Weiss et al., 2004). Metotia e vaʻai ai taui lelei poʻo tali faʻafefete i masani masani ma mafaufauga faʻapitoa o le a faʻateleina ai le saoasaoa o fualaau oona, togafitiga o vailaʻau, ma le toe faʻaleleia mai le tagofia o mea ua fai ma vaisu. O iinei tatou te iloiloina ai faʻamaoniga mo le mafaufauga faigofie faigofie e faʻamaonia ma faʻavaivai states o loʻo fesuiaʻi e le gaoioiga a le NAc e faʻaogaina le telefoni GABAergic.

II. O le NAc

O le NAc e aofia ai vaega faʻavae o le striatum. E taliaina e le lautele e lua vaega taua o le NAc, o le autu ma le atigi, o loʻo faʻaalia e ala i mea eseese ma mea e fai (see Zahm, 1999; Kelley, 2004; Surmeier et al., 2007). O faʻasologa lata mai nei o loʻo vaevaeina ai nei vaega e lua i isi sousregiona faaopoopo (e aofia ai le vili ma le vaega o loʻo i lalo o le anga o le NAc)Todtenkopf ma Stellar, 2000). E pei ona i ai i totonu o le fale, o le GABA-e aofia ai le tele (o 90-95%) o sela i le NAc, faatasi ai ma isi o loo i ai o le cholinergic ma le GABAergic internurons (Meredith, 1999). O itumalo tetele e aofia ai vaega laiti o nei MSN: o mea e taʻua o "tuusao" ma "ala le saʻo"Gerfen et al., 1990; Surmeier et al., 2007). O MSN o le ala tuusao e sili ona faʻapitoa le faʻaalia o le dopamine D1-pei o le faʻataʻitaʻiga ma le opioid peptide dynorphin, ma faʻatino tonu i le ogatotonu (substantia nigra / VTA). I le eseesega, o MSN o le auala alalaupapa e sili atu ona faʻamalamalama faʻatasi ai le resamine o le DPNNUMX pei o le opioid peptide enkephalin, ma faʻatinoina le tuusaʻo i le ogatotonu e ala atu i vaega e aofia ai le pallidum ma le subthalamic nucleus. O faiga faʻavae masani e mafua ai le faia o le dopamine i faʻamaumauga o le D2, pei o le G-protein Gs (stimulatory) ma fesoʻotaʻi ma le faʻatoaagaina o le adenylate cyclase, faʻaalia e faaosofia ai le MSN o le ala tuusao (Albin et al., 1989; Surmeier et al., 2007). O le maualuga o le gaioiga o nei siama o le a maua ai le faateleina o le GABAeric ma le dynorphin (o le ligando i le k-opioid receptors) o le sao i le mesolimbic system ma tali le lelei i vela o le midamine o le dopamine. I le eseesega, gaoioiga o le dopamine i le D2 pei o faʻamaumauga, lea e fesoʻotaʻi i le Gi (inhibitory) ma fesoʻotaʻi ma le faʻasaina o le adenylate cyclase, e taumafai e taofiofia le MSN o le auala faʻaalatua (Albin et al., 1989; Surmeier et al., 2007). O le taofia o nei siama o le a faaitiitia ai le GABAeric ma le enkephalin (o le ligando i le δ-opioid receptors) le ulufale atu i le pallidum lautele, o se itulagi e masani ona taofia ai suauu subthalamic e faagaoioi ai mea e faalavelave ai i le thalamus. E ala i le tele o fesoʻotaʻiga faʻasolosolo, o le puipuia o le auala tuusao i le maualuga o le NAc o le a faʻamalosia le thalamus (vaʻai Kelley, 2004).

E pei o neo i le taimi atoa o le faiʻai, o MSN e faʻaalia foi le AMPA ma le NMDA e talia le glutamate. O nei faʻaleleia e mafai ai ona faʻaaogaina fualaau oona mai vaega o faiʻai e pei o AMG, HIP, ma le loloto (infralimbic) o le PFC (O'Donnell ma Grace, 1995; Kelley et al., 2004; Grace et al., 2007) e faʻaagaoioi le NAc MSNs. E mafai e le Dopamine ma le glutamate ona fesoasoani le tasi i le isi: mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻaosofiaina o faʻamaumauga a le D1 e mafai ona amataina ai le phosphorylation o le glutamate (AMPA ma le NMDA), ma faatonutonuina ai foliga o le tagata ma le mea na fai (Snyder et al., 2000; Chao et al., 2002; Mangiavacchi et al., 2004; Chartoff et al., 2006; Hallett et al., 2006; Sun et al., 2008). O le mea lea ua aafia ai le NAc i se faʻalavelave faʻapipiʻi o mea e faʻaaogaina ai le glutamate, o nisi taimi e faʻafiafia ai le dopamine (D1-pei), ma o isi taimi o inhibitory dopamine (D2-like). Manatua o le VTA o loʻo ia te ia se toniga o se tali-faʻaagaaga-e tauia uma (eg, morphine; DiChiara ma Imperato, 1988; Leone et al., 1991; Johnson ma North, 1992) ma faʻavaivai (Dunn, 1988; Herman et al., 1988; Kalivas ma Duffy, 1989; McFarland et al., 2004) faʻamalositino, o le gafatia o le NAC e faʻapipiʻi ai nei faʻailoga ma le faʻasaina o faailo i lalo ifo o le mesolimbic dopamine neurons e ono i ai se sao taua i le faʻapipiʻiina o le valea ma le faʻatonutonuina o lagona.

III. O le matafaioi a le NAK i tulaga taua

E talia lelei o le NAc e taʻalo i se vaega autu i le taui. O le aʻoga e uiga i lana matafaioi i le faʻamalosia o se mea taua i lo tatou malamalamaaga i mea ua fai ma vaisu (eg, Bozarth and Wise, 1987; Rompré ma le Poto, 1989). E i ai 3 laina muamua o faʻamatalaga e faʻaaoga ai le NAc i le taui, e aofia ai vailaʻau faʻatekinisi, mole mole, ma auala eletise.

A. Faʻailoga tau faʻatau

Ua lelei ona faʻamautuina o fualaau faasaina o le sauaina (Di Chiara ma Imperato, 1988) ma taui masani (Fibiger et al., 1992; Pfaus, 1999; Kelley, 2004) ia faia le gaioiga masani o le siitiaina o concentcellular concentrations o le dopamine i le NAc. E le gata i lea, o manua o le NAC e faʻaitiitia ai aafiaga tauleleia o mea e faʻamalosi ai ma uamea (Roberts et al., 1980; Kelsey et al., 1989). Suesueina o mea tau vailaau faasaienisi i tamaʻi (eg, Caine et al., 1999) ma manuki (faʻataʻitaʻiga, Caine et al., 2000) fautua atu o le galuega a le D2 e pei o le saitiga o se mea taua tele i le taui. Ae ui i lea, o suʻesuʻega e aofia ai le microinfusion tuusao o fualaau faasaina i totonu o lenei eria lea ua tuʻuina mai ai faʻamaoniga sili ona malosi mo lana matafaioi i totonu o setete faʻamalieina. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le a faʻaaogāina saʻo e le tamaʻi le aminetamamine dopamine i le NAc (Hoebel et al., 1983), faʻaalia ai aʻafiaga faʻamalosia e siitia ai le dopamine extracellular i totonu o lenei eria. O lapisi o le a faʻafoʻosaʻoina foi le cocaine inhibitor cocaine i le NAc, e ui o lenei aafiaga e matua vaivai lava pe a faatusatusa i le lipoti na lipotia ma le amphetamine (Carlezon et al., 1995). O lenei suʻesuʻega na mafua ai le faʻamalamalamaina o aʻafiaga o le cocaine o loʻo faʻasalalau i fafo atu o le NAc, i eria e aofia ai le faʻamaʻi faʻamafanafana (Ikemoto, 2003). Ae ui i lea, o le a matua faʻafoeina e rati le inhibitor reuptake o le nomifensine i le NAc (Carlezon et al., 1995), ma fautua mai o mea faʻaleagaina faʻaleaganuʻu o le cocaine e faʻapitoa ai suʻesuʻega lea e faʻaaoga saʻo ai le vailaʻau i laina. O le faʻaogaina o le dopamine D2-o le faʻataʻitaʻiga o le sulpiride e tosoina ai le puleaina o le igoa o le nomifensine, e faʻaalia ai se matafaioi autu mo le D2 pei o faʻamaufaʻailoga i le tauia o aafiaga i totonu o NAC microinfusions o lenei vailaʻau. Pe a iloiloina faatasi ma faʻamaoniga mai le tele o isi suʻesuʻega (mo le iloiloga, vaai Rompré ma le Poto, 1989), o nei suʻesuʻega e ogatasi ma manatu faʻavae o loʻo i totonu o le 1980 o lena gaoioiga o le dopamine i le NAc e faia ai se tulaga tatau ma talafeagai i taui ma faʻamalosiaga .

E ui lava e itiiti se feeseeseaiga e faapea o galuega dopamine i le NAc ua lava lea mo le taui, o isi galuega na amata ona luiina le manatu latou te talafeagai. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le a faʻaoga saʻo e rato le manu i le NAc (Olds, 1982), ese mai le sone afaina (le VTA) lea e galue ai le vailaau e maualuga le dopamine extracellular i le NAc (Leone et al., 1991; Johnson ma North, 1992). Mafaufau e maua tuusaʻo μ- ma δ-opioid i luga o NAc MSNs (Mansour et al., 1995), o nei faʻamatalaga o le muamua lea e fautua mai ai o le taui e mafai ona faʻaalia e ala i mea e tutupu e tutusa ma (poʻo lalo ifo o) mea na mafua mai i le dopamine. O lapisi o le a faʻaaogaina foi le phencyclidine (PCP), o se vailaau faʻamalosi lea o le inhibitor repotake o le dopamine ma se tagata e le faʻatauvaʻa le NMDA, faʻafesoʻotaʻi tonu i le NAc (Carlezon ma le Atamai, 1996). Lua laina o faʻamaoniga o loʻo fautua mai ai o lenei aafiaga e le o le dopamine. Muamua, e le aafia le pulea e le tagata o le PCP ona o le faʻatasi o le dopamine D2-o le sui filifilia o le sulpiride dopamine; ma le lona lua, o le a faʻapitoa e le tagata ia isi tagata e le faʻatauvaʻa (MK-801) poʻo le tauvaga (CPP) NMDA e aunoa ma ni faʻafesoʻotaiga saʻo i le polokalama dopamine i totonu o le NAc (Carlezon ma le Atamai, 1996). O nei faʻamatalaga na tuʻuina mai ai faʻamatalaga muamua o le poloka o NCEA i le NAc ua lava lea mo le taui, ma, i le faʻaopoopoga, taui e mafai ona tutoatasi le dopamine. O le poloka o NCEA o le a faamoemoeina e maua ai se faʻaitiitiga o le faʻaogaina o le NAC MSN e aunoa ma le aʻafia ai o faʻasalalauga o faʻasalalauga autu e faʻatautaia e le faʻamaumauga a le AMPA (Uchimura et al., 1989; Pennartz et al. 1990). O le mea taua, o kusi foi e pulea e le tagata lava ia NMDA o loʻo faʻatau i totonu o le loloto o le PFC (Carlezon ma le Atamai, 1996), o le poloketi tuusaʻo i le NAc (vaai Kelley, 2004) ma ua faʻamalamalamaina e avea o se vaega o se mea faʻasaina ("STOP!") ala faʻasagaga (Childress, 2006). I le iloiloga faʻatasi, o nei suʻesuʻega na tuʻuina atu ai ni faʻamaumauga taua se lua o loʻo iai se tulaga iloga i le fausiaina o le tatou vaʻaiaiga o loʻo iai nei: Muamua, o le taui faalagolago i le dopamine e faʻaititia e ala i le poloka o faʻamaumauga o le D2 pei o faʻataʻitaʻiga, i le NAc i MSN o le auala tuusao; ma le lona lua, o mea na tutupu o le a faʻamoemoe e faʻaititia ai le tulaga atoa o le NAc (faʻataʻitaʻiga, faʻaosofia o le Gi-o loʻo faʻapipiʻi opioid responsive, faʻaitiitia le faʻamalosia o le faʻaosofia o le faʻaaogaina o NMDA, faʻaitiitia le faʻaogaina o faʻasoa) ua lava mo taui. O lenei faʻamatalaga na taʻitaʻia ai le atinaʻeina o se faʻataʻitaʻiga o le taui lea e faʻaitiitia ai le faʻafouina o MSN ile NAc (Carlezon ma le Atamai, 1996).

O isi faʻamaoniga faʻamalositino e lagolagoina lenei manatu, ma faʻaaogaina le calcium (Ca2 +) ma ona avefeʻau lona lua. Faʻatonuina o le NMDA Captist receptors Ca2 +, o le mole molelaʻau faʻamaonia e mafai ona aʻafia ai le faʻamaloiloina o le membrane, faʻaliliu mai le neurotransmitter, faʻaliliuina o faailo, ma tulafono faʻavae (vaai Carlezon ma Nestler, 2002; Carlezon et al., 2005). O le Microinjection o le Ca2 + o le taʻaloga o le L-directly i le NAc e faʻateleina ai le tauia o cocaine (Chartoff et al., 2006). O faiga e faʻaaoga ai diltiazem suiga i Ca2 + aʻafia e aʻafia ai taui e le o iloa. O se tasi o mea e ono tupu mai o le poloka o Ca2 + o loʻo aʻafia e ala i laina eletise L-eletise e faʻaitiitia ai le fuaina o le uava i totonu o le NAc (Cooper ma White, 2000). E taua le maitau, ae ui i lea, o le diltiazem na o ia e le o se taui, pe a oʻo i atumaga na tofotofoina i nei suʻesuʻega. E ono mafai ona taʻu mai o laʻasaga o taʻiala o Ca2 + faʻapipiʻi e ala i laina o le L i totonu o le NAc e masani lava e maualalo, ma faigata ona faʻaitiitia le faʻaopoopoga. O se aʻafiaga e fesoʻotai ai o le microinjection o le diltiazem e faʻaitiitia ai galuega faʻafefe o cocaine o loʻo faʻasalalau i totonu o le NAc, taui faʻasalalau. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le gaioiga o le numera o le tali o le CAMP o loʻo faʻamalosia ai le protein (CREB) i totonu o le NAC e fesoʻotaʻi ma tulaga faʻalavelave ma faʻaitiitia i le tau o le koko (Pliakas et al., 2001; Nestler ma Carlezon, 2006). O le faʻatoagaina o le CREB e faʻalagolago i le phosphorylation, lea e mafai ona tupu e ala i le faʻagaoioia o laina eletise C-Ca2 +Rajadhyaksha et al., 1999). E mafai e CREB faʻapitoa ona faʻaalia le faʻaaliga o le dynorphin, o se neuropeptide lea e mafai ona saofagā i tulaga faʻavevesi e ala i le faʻagaoioia o faʻataʻi kulpi opioid i le NAc (mo le toe iloiloga, vaʻai Carlezon et al., 2005). O le tulaga gafatia o le intra-NAc Ca2 + i le faʻatonutonuina o faʻamanuiaga ma feteʻenaʻiga o se autu taatele i la tatou galuega o le a faamatalaina atili i lalo.

B. Molipepa molimau

O tamaʻi mama e leai ni dopamine D2-pei o faʻamaufaʻailoga ua faʻaitiitia le lagona lagona i le tauia o aʻafia (Welter et al., 2007). O le vavalalata o faʻamaumauga e pei o le D2 e faʻaitiitia ai foi le tauia o le morphine (Maldonado et al., 1997) -O se mea faʻafuaseʻi i le faʻaitiitia o le mafai gafatia o le vailaʻau e faaosofia ai le dopamine e ala i VTA faʻavae: Leone et al., 1991; Johnson ma North, 1992) -Ma le vaʻaia o le mafaufau o le mafaufau i le mafaufau (Elmer et al., 2005). O se tasi o faʻamatalaga o nei suʻesuʻega, o le leai o le D2 pei o faʻamaufaʻailoga i le NAc e faʻaitiitia ai le malosi o le dopamine e faʻasaina ai le ala faʻaalatua, se metotia tuʻufaʻatasia o le taui. O nei suʻesuʻega, pe a tuʻufaʻatasia ma faʻamaoniga ua faʻaitiitia e le tagata soifua meaʻai a le DNamine D2 pei o loʻo fusifusia i le NAc, fautua mai o lenei tagata faʻapitoa e taʻalo taua i le faʻailogaina o taui (Volkow et al., 2007).

O isi faʻalauiloa o le biology biology ua mafai ai ona iloa le tali atu i le fualaau faʻasaina o le faʻaleagaina ma le mafai ona faʻataʻitaʻiina ia suiga i vaega o le mafaufau e le mautonu e iloilo ai lo latou taua. O se tasi o suiga faapena, o le faʻaalia lea o talileleia o le glutamate AMPA, lea e faʻaalia manino i totonu o le faiʻai ma e aofia ai faʻapotopotoga eseese ole suʻega ole vaega ole GluR1-4 (Hollmann et al., 1991; Malinow ma Malenka, 2002). O vailaau o sauaga e mafai ona suia ai le GluR faaupuga i le NAc. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻaauau pea ona faʻaalia i le cocaine le maualuga o le faʻaaliga GluR1 i le NAc (Churchill et al., 1999). E le gata i lea, o le GluR2 faʻamatalaga ua siitia i le NAc o muse na faʻaaogaina e faʻaalia ai le ΔFosB, o le neuroadaptation e fesootaʻi ma le faʻalauteleina o le lagona i fualaau faʻaleagaina (Kelz et al., 1999). O suʻesuʻega na faʻaaogaina ai vailaʻau vevela e siitia maualuga ai le GluR1 i le NAc e taʻu mai ai o lenei neuroadaptation e faʻaaogaina ai le cocaine i le tulaga o suʻega faʻamalositino, aʻo maualuga le GluR2 i le NAC faʻapupulaina ai le cocaine (Kelz et al., 1999). O faʻamatalaga talafeagai mo lenei mamanu o sailiga atonu e aofia ai le Ca2 + ma lona aafiaga i luga o le faʻaogaina o le tino ma le intracellular signaling. Faʻateleina le GluR1 faʻaaliga e fiafia i le faʻavaeina o GluR1-homomeric (poʻo GluR1-GluR3 heteromeric) AMPAR, o Ca2 + -permeable (Hollman et al., 1991; Malinow ma Malenka, 2002). I le eseesega, GluR2 o loʻo i ai se mafuaʻaga e taofia ai le Ca2 + influx; o le faʻaleleia atili o faʻamatalaga a le GluR2 o le a fiafia i le fausia o le GluR2-o loʻo i ai Ca2 + -e faʻamalosia AMPAR (ma faʻaititia le numera o le Ca2 + -permeable AMPARs). O le mea lea, o le GluR2-o loʻo aofia ai le AMPARs ei ai mea faʻapitoa o le physiological lea e tuʻuina atu ai ia i latou e ese mai i latou e le oi ai lenei vaega, aemaise lava e tusa ai ma a latou fegalegaleaiga ma Ca2 + (Mati. 1).

Mati. 1

Faʻaaliga e faʻamatalaina ai le tuufaatasiga o le tuufaatasiga o le AMPA (glutamate). Mo le faigofie, o le faʻaaliga o loʻo faʻaalia i lalo o le 2 subunits. GluR2 o loʻo i ai se mafuaʻaga e poloka ai Ca2 + e alu i totonu o le talipupuni, ma o le mea lea ua maua ai heteromeric receptors o loʻo i ai ...

O nei suʻesuʻega muamua e aofia ai le tulaga o le faʻatulagaina o suʻesuʻega, lea e masani ona manaʻomia ai le faʻaalia pea o fualaau faʻatauvaʻa ma faʻamaonia ai le aofia ai o tau o le taui ma le faʻasalaga (tolopoina). O suʻesuʻega lata mai na suʻesuʻeina ai pe faapefea ona faʻatautaia le faʻatautaia lelei o suiga o le faʻamalosi (faiʻai o le faiʻai) i le faʻataʻitaʻiina o suiga i le GluR faʻataʻitaʻiga na maua mai e ala i le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina (ICSS)Poto, 1996). O le maualuga o le faʻamatalaga o le GluR1 i le NAc shell e faʻateleina ai faitotoa o le ICSS, aʻo maualuga le GluR2 ua faʻaitiitia ai i latou (Todtenkopf et al., 2006). O le aafiaga o le GluR2 i luga o le ICSS e tutusa lelei lava ma le mafuaʻaga o fualaau faasaunoa (Poto, 1996), ma fautua mai e atagia ai le faateleina o le tauia o le faʻaosofia. I le eseesega, o le aafiaga o le GluR1 e tutusa lelei lava ma le mafuaʻaga o togafitiga faʻamalosi e aofia ai le faʻamalosolo o fualaau (Markou et al., 1992) ma le ketipide agonists (Pfeiffer et al., 1986; Wadenberg, 2003; Todtenkopf et al., 2004; Carlezon et al., 2006), ma fai mai e atagia ai le faʻaititia o le faʻaititia o le aʻafiaga o le faʻaosofia. O nei suʻesuʻega ua faailoa mai ai o le maualuga o le faʻaaliga o le GluR1 ma le GluR2 i le kolisi NAc e matua eseese lava taunuuga i luga o amioga faaosofia. E le gata i lea, latou te faʻamaonia ai faʻamatalaga talu ai o le maualuga o le GluR1 ma le GluR2 i le kolisi NAc ei ai aʻafiaga faʻafeagai i le cocaine nofoaga faʻatulagaina suʻesuʻega (Kelz et al., 1999), ma faʻateleina le tele o nei aʻafiaga i amio e le o faʻamalosia e fualaau faasaina. Masalo o le mea e sili ona taua, latou te tuʻuina atu faʻamaoniga atili e faʻalavelave ai Ca2 + flux i totonu o le NAc i le faʻaititia o le taui poʻo le maualuga o le faʻalavelave. Talu ai ona o Ca2 + o loʻo i ai se vaega i faʻamalosaga e lua ma le faʻavaeina o le gene, o suiga i le GluR ma le AMPAR i le NAc shell e ono amataina ai tali o le physiological ma molecula, lea atonu o le a faʻafesoʻotaʻi e suia ai le faʻaosofia. Ma le isi, o auala e mafai ai e le Ca2 + o le faaliliuina o faailoilo ona ono amataina ia genes e aafia ai i faʻafitauli lavelave o loʻo faʻamatalaina auiliili i lalo.

F. Faʻamatalaga faʻamaonia o le electrophysiological

O le tele o laina o suʻesuʻega elemene e lagolagoina ai le manatu o le faʻaitiitia i le NAc faʻamalosia e mafai ona fesoʻotai i taui. Muamua, o fuamalie tauleleia e maua ai le faʻalavelave NAc i vivo. Lona lua, o manipili o le neurobiological e faʻateleina ai le faʻalavelaveina o le paina o le NAc e foliga mai e faʻaleleia ai le lelei o aʻafiaga o fualaau. Tolu, o le faʻasaina o le NAc GABAergic MSN e mafai ona faʻaaogaina ai fausaga o le eleele e pei o le telefoni e maua ai faailoilo e fesoʻotaʻi ma uiga faʻafeʻau o mea faʻamalosi. O nei laina uma o suesuega o le a talanoaina i le itu. O le tele o suʻesuʻega e aofia ai suʻesuʻega a le NAC i vaega taʻitasi i totonu o faʻataʻitaʻiga e maua ai le tele o vailaau faʻasaina ma le leai o fualaau faʻatau. O se suʻesuʻega faifaipea i nei suʻesuʻega, o le mamanu e masani ona mataʻituina o le faʻaaogaina o le fesuiaiga o mea, o se faʻalavelave le tumau. Ua matauina lenei mea i le taimi o le puleaina e le tagata o le tele o ituaiga eseese o fua faatupulaia e aofia ai le cocaine (Tagata ma Sisifo, 1996), heroin (Chang et al., 1997), ethanol (Janak et al., 1999), suauu (Nicola et al., 2004), meaai (Carelli et al., 2000) ma le faʻamalosia o le eletise o le fomaʻi muamua o le forebrain (Cheer et al., 2005). E ui e le pei ona masani ona suʻesuʻeina e pei o le faʻafoeina o le tagata lava ia, o le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le taui o loʻo i ai i le mataala, amioga faʻaleagaga lea e tuʻuina atu ai taui e aunoa ma se manaʻoga mo se tali a le aufaigaluega (Roitman et al., 2005; Wheeler et al., 2008). O nei suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai e le tatau ona faʻafesoʻotaʻi faʻamalamalamaina le faʻaaogaina o masini, ae atonu o le a sili atu ona tuusao faʻatasi ma se tulaga faʻamalieina pe faʻamalosia ai le setete. E ui lava i le tulaga tutusa o le mafutaga a le NAC, o loʻo iai le tele o faʻataʻitaʻiga. O lesi foi mea, Taha ma Fields (2005) na maua mai ai na o neo NAc na foliga mai e fesuisuiai ai le tali atu i se tali lelei-inu le faʻasalalauina o galuega, tele atu le tele o inhibitions, ma le numera atoa o ia uʻamea laiti (~ 10% o laina uma na faamaumauina). O lenei vavaeesega mai mea e foliga mai o le mamanu masani o le NAc ua faamamafaina ai le manaomia mo auala e iloagofie ai le fesootaʻiga ma le gaosia o meaola o siaki na faamauina i vivo. A o avanoa nei auala, o le a foliga mai o le a mafai ona faʻamaonia vaega laiti o galuega a le NAc, ma e mafai ona fausia se faʻataʻitaʻiga sili atu o le galuega a le NAc.

E faʻafefea ona faʻapupulaina le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le NAc? Talu ai ona o mea lelei fuamalie e iloa ai le maua o luga o le eletise i le extracelluar dopamine, o le tasi tuusaʻo tuusaʻo o le tatau ona tali atu le dopamine. O le mea moni, sailiiliga mai i vitro ma i vivo suʻesuʻega e faʻaaoga ai le iontophoretic ma isi metotia e faʻaalia ai e mafai e le dopamine ona taofiofia le faʻamalosia o le NAc (toe iloilo i Nicola et al., 2000, 2004). O suʻesuʻega talu ai nei o suʻesuʻega o le eletene o le DNamine tutusa ma le tasi iunite tali (o le tele o ia mea e le faʻatagaina) i se faʻataʻitaʻiga a le ICSS o loʻo taʻu mai ai o nei faʻamaufaʻailoga e faʻaalia ai le maualuga o le vavalalata i le NAc shell (Cheer et al., 2007). I le isi itu, ua manino nei e mafai e le dopamine ona maitauina aʻafiaga e faʻaleagaina ai faʻapea foʻi ma aʻafiaga faʻafefe i amioga a manu (Nicola et al., 2000, 2004). E le gata i lea, a o le faʻaaogaina o le VTA e faʻafefe ai le dopamine faʻaliliuina i le NAc poloka ai faʻasalaga ma faʻalavelave faʻapipiʻi, e le afaina ai le faʻaaogaina o taui (Yun et al., 2004a). O le tuufaatasiga o nei sailiiliga e taʻu mai ai e ui e mafai e le dopamine ona fesoasoani i le faaleagaina o totogi o le NAc, e tatau foi ona i ai isi itu e mafai foi ona ave i ai. E ui lava e leʻi tele se suʻesuʻega o isi tagata e mafai ona fesoasoani, o sui auai faaopoopo e aofia ai le faʻasaʻolotoina o le acetylcholine ma le faʻamalosia o sui o le μ-opioid i le NAC, o nei mea uma ua faʻaalia e tutupu i lalo o tulaga tauia (Trujillo et al., 1988; West et al., 1989; Mark et al., 1992; Imperato et al., 1992; Guix et al., 1992; Bodnak et al., 1995; Kelley et al., 1996) ma o ia mea uma o loʻo i ai le malosi e faʻalavelaveina ai le tui a le NAc (McCarthy et al., 1977; Hakan et al., 1989; de Rover et al., 2002).

O le isi laina fou o faʻamaoniga eletise e lagolagoina ai le faʻamaoniga / faʻaaogaina o le mafaufau e maua mai i faʻataʻitaʻiga lea na faʻaogaina ai genetics molecular approach e faʻaaogaina ai mea faʻafefe o le Neo Neo. O le faʻataʻitaʻiga sili ona manino o lenei mea, o le faʻamaonia lea o le mCREB (sili ona le lelei CREB), o se sui o le CREB, i le NAc. O lenei togafitiga talu ai nei na faʻaalia ai le mafuaʻaga o le faʻaitiitia o le malosi o le NAc MSNs, e pei ona faailoa mai i le mea moni e faapea, o neu na faʻamau i le NAc na faʻaalia ai ni nai maso i le tali atu i se tui faʻapipiʻi o loʻo iai nei (Dong et al., 2006). E pei ona taʻua i luga, o le faʻamalosia o le NAC mCREB e le gata ina fesoʻotaʻi ma le faʻaleleia o aafiaga tauia o cocaine (Carlezon et al., 1998) ae faʻapea foi ma se faʻaitiitia o le faʻavaivai-pei o amioga i le galuega faʻamalosia (Pliakas et al., 2001) ma se faʻataʻitaʻiga e le mafai ona aʻoaʻoina (Newton et al., 2002). O le tuufaatasiga o nei sailiiliga e ogatusa ma le manatu o tuutuuga e faafaigofieina ai se fesuiaiga i le maualalo o fua i luga o neo Neo e faafaigofieina foi le faagasologa o taui ma / pe siitia ai lagona.

I le isi itu, o le aveesea o le kene Cdk5 faapitoa i le motu o le NAc na maua ai se faʻaleleia atili o le koko o le cocaine talitutusa (Benavides et al., 2007). O lenei faʻataʻitaʻiga e fetaui ma se faateleina i le faʻalavelave i NAc MSNs. E feteenai lenei ma le aafiaga o le mCREB, lea na sili ona malosi pe a faʻamaonia le galuega a le CREB i totonu o le atigi gutu, nai lo le autu (Carlezon et al., 1998). I le iloiloga faatasi ai ma isi faʻamaoniga, o nei suʻesuʻega ua faʻamaonia ai le taua o le vaʻaia le va o le faʻamaina o le NAc i totonu o le atigi gutu, lea e foliga mai e fesoʻotai ma le taui, faʻapitoa i le eria autu, pe a leai.

Ma le mea mulimuli, o le vavalo e uiga i le inisiua a le NAC e maua ai le taui e lagolagoina e le suʻesuʻega o le sootaga i le va o le neural activity i NAc faʻatulagaina faʻavae ma taui. Mafaufau e faapea o MSC MS o GABAergic lea e vaʻaia ai, o le faʻasaina o le fanaina i totonu o nei siama e tatau ona faʻalavelaveina ai le taʻaloga. E pei ona taʻua i luga, o se tasi o fausaga e maua ai se faʻaaliga tele mai le NAC shell o le pallidum lautele. O suʻesuʻega eleelea electrophysiological ua faʻaalia e faapea, o le maualuga o le gaioiga i neo alofilima e mafai ona faʻaogaina ai le faʻaoga o le lagona o se mea e faʻamalosi (Tindell et al., 2004, 2006). Mo se faʻataʻitaʻiga, i le va o neurons na tali atu i le taui manuia (i le va o 30-40% o le aofaiga o faʻamaumauga faamauina), o le maua o se taui faʻasolosolo na maua ai se malosi malosi,Tindell et al., 2004). I se suʻesuʻega mulimuli ane, na faʻaaogaina ai e le au sailiili se auala poto e faʻaaogaina ai le taua o le todonic o se mea e maua ai le tofo e iloilo ai pe o le a faʻatautaia e le gaioiga o le neorons lenei suiga (Tindell et al., 2006). E ui lava o vaifofo o le toto o le toto e masani lava o le sologa lelei o fualaau oona, i tagata masima masima po o manu faataitai o latou gafatia ua faateleina. O fua uma o amioga talileleia lelei (e pei o fua o le gaosiga o le tino) ma le faateleina o le paʻu o le launiu e mafua mai i le malosi o le suamalie o le sosolo o le suauu i manu maso, ae le o manu e tausia i meaai masani. O le mea lea, o le faateleina o le paina o neu uamea, i lalo ifo o le maualuga o le NAc efferents, e foliga mai o le inosia o se vaega autu o le taui. O le mea moni, e ono mafai ona fesoasoani isi mea e fesoasoani i ai e mafai ona fai saofaga i nei mamanu faʻaaogaina. Ae ui i lea, o suʻesuʻega talu ai nei na faʻaalia ai se mafutaga malosi i le va o le malosi o le faʻamalosia o le faʻataʻitaʻiina o le mu-opioid (o se mea e iloa e taofiofi ai le MSN firing) i vaega vaʻaia o le atigi NAc e faʻateleina le faʻaopoopoga i le tali o amioga i le faʻasolosolo o le hedonic ma lona mafai faʻaauau le i-fos i vaega vaʻaia o le pallidum faʻaletupe (Smith et al., 2007). O lenei vavalalata fesoʻotaʻi i le va o le NAc ma le pallidal "hosepots hedonic" o se mea ofoofogia fou fou lea faatoa amata ona suʻesuʻeina.

IV. Matafaioi a le NAK i ni faʻalavelave faʻalavelave

O le mea moni e faʻapea o le NAc e taʻalo i se faʻalavelave, o nisi taimi e le talisapaiaina. Sa faʻaaogaina togafitiga faʻamaloilo e faʻaalia ai le fesuiaʻiga pe a maeʻa le manomeni NAc. I le faʻaopoopoga, o molioʻo auala ua faʻaalia ai o le aafia i fualaau o le faʻaleagaina ma le faʻalavelave e mafua ai ona le maua ai ni faʻamaumauga (e aofia ai le praedonia, dysphoria) e faʻamaonia ai le maʻi faʻafitauli (Nestler ma Carlezon, 2006), lea e masani ona faʻasalaina i le tagofia o mea ua fai ma vaisu ma aofia ai le faʻamalosia o le dysregulated.

A. Faʻailoga tau faʻatau

O nisi o faʻamaoniga muamua o le NAc o loʻo i ai se sao i setete feteʻenaʻi na sau mai i suʻesuʻega e aʻafia ai le au faʻataʻitaʻi o le opioid. O faʻamatalaga laiti o se talipidio o le talioid (methylnaloxonium) tele-spectrum i le NAc o rato faalagolago i le opia-faʻavae e faʻavaeina ai le tulaga o le faʻaogaina o nofoaga (Stinus et al., 1990). I le ogatotonu o le 'opia-dependent, faʻaitiitia le faʻamalosolo e mafai ona faʻaaoga vave genes ma faʻaliliuga faʻamau i le NAc (Gracy et al., 2001; Chartoff et al., 2006), e fautuaina ai le faʻafouina o MSN. O le vailaʻau o le opioid filifilia, lea e faʻaalia ai aʻafiaga o le iv-opioid ligand dynorphin, e maua ai foi le faʻalauiloa o setete. Microinjections o le kul-opioid agonist i totonu o le NAc mafua mafuaʻaga o nofoaga e faʻaaogaina (Bals-Kubik et al., 1993) ma siitia laasaga o le ICSS (Chen et al., 2008). Faʻailoga (Gi-popoʻa) kesi-opioid e maua i luga o mutaʻaga o VTA dopamine i totonu o le NAc (Svingos et al., 1999), lea latou te faʻatonutonuina ai le lafoaʻiga o le dopamine i le lotoifale. Ona o lea, e masani lava ona faʻaogaina i le μ- ma le δ-opioid receptors (Mansour et al., 1995), ma o le faaosofiaina e maua ai le faafeagai o aafiaga o le ita i isi o le atigipusa i suʻega amio. O le mea moni, o concentrations extracellular o le dopamine e faʻaitiitia i le NAc e ala i le faʻaogaina (DiChiara ma Imperato, 1988; Carlezon et al., 2006) poʻo microinfusions i le lotoifale o le kul-opioid agonist (Donzati et al., 1992; Spanagel et al., 1992). O le faʻaitiitia o galuega i le midbrain dopamine o loʻo fesoʻotai atu i setete faʻalavelave faʻapitoa e aofia ai le anhedonia i uati (Poto, 1982) ma le dysphoria i tagata (Mizrahi et al., 2007). O le mea lea, o le tasi ala agai i le suiga e foliga mai o le faaitiitia o le input o le dopamine i le NAc, lea o le a faaititia ai le faaosofia o le initancy DOPNUMX-like responsors that seem critical for reward (Carlezon ma le Atamai, 1996).

O isi suʻesuʻega e foliga mai e faʻamaonia ai le taua o le komamine D2-pei o faʻamaufaʻailoga i le taofiofia o tali faʻafefe. O faʻamatalaga laiti o le dopamine D2-pei o le taʻavale i totonu o le NAc o rato o le opia-faalagolago e faʻaaogaina faailoga o le aveeseina o le opiate (opiate opiate)Harris ma Aston-Jones, 1994). E ui lava e le o fuaina ia aafiaga faaosofia i lenei suʻesuʻega, o togafitiga e mafua ai le toesea o le opiate e mafua ai ona mafua ai le le mautonu o faaupuga nai lo le mafua mai o faailoga o le tolopoina (Gracy et al., 2001; Chartoff et al., 2006). O le mea e malie ai, e ui i lea, o microinjections o le dopamine D1-pei o le agonist i totonu o le NAc e maua ai foi faailoga o le tosoina mai i rato o le opia-faalagolago. O faʻamaumauga o loʻo faʻaalia ai o le isi auala i le faʻalavelave ua faʻalauteleina ai le faʻaosofia o le faʻamaonia o le dopamine D1-pei o faʻamaufaʻailoga i kio ma le opiate-le faalagolago e mafua ai neuroadaptations i le NAc. Masalo e le o se mea e ofo ai, o se tasi o taunuuga o le osofaʻi o le receptor e pei o le D1 i kulini faalagolago i le opiate o le phosphorylation o le GluR1 (Chartoff et al., 2006), lea o le a taʻitaʻia ai le faʻalauteleina o foliga o faʻamaumauga AMPA i MSN o le ala saʻo.

B. Molipepa molimau

Faʻaauau i fualaau faasaina o le sauaina (Turgeon et al., 1997) ma le faʻavaivai (Pliakas et al., 2001) faʻamalosia le faʻailoga CREB i le NAc. O le vevela vevela-vevela o le galuega a le CREB i le NAC e faʻaitiitia ai le tauia o fualaau (Carlezon et al., 1998) ma le mafaufau e faʻaosofia le faiai (Parsegian et al., 2006), e faʻaalia ai aʻafiaga o le anhedonia. E mafua ai foi ona maualalo le mamafa o le cocaine (o se putura sigifa o le dysphoria), ma faateleina ai le amio le mama i le suega o le aau aau (o se faailoga putura o le "faanoanoa le amio") (Pliakas et al., 2001). O le tele o nei aʻafiaga e mafai ona mafua mai i le CREB-faʻateleina faʻateleina i galuega dynorphin (Carlezon et al., 1998). O le mea moni, o le inu-opioid-selective agonists ei ai aʻafiaga e tutusa lelei ma mea na gaosia e le maualuga o le CREB i le NAc, faʻatuina o faailoga o le anhedonia ma le dysphoria i faʻataʻitaʻiga o taui ma le faateleina o le le tumau i le faʻataʻitaʻiga o le aau aau (Bals-Kubik et al., 1993; Carlezon et al., 1998; Pliakas et al., 2001; Mague et al., 2003; Carlezon et al., 2006). I le eseesega, komi-tagata filifili e maua ai se foliga vaaia o le antidepressant e pei o mea na vaaia i manu na faalavelaveina le CREB i le NAc (Pliakas et al., 2001; Newton et al., 2002; Mague et al., 2003). O nei suʻesuʻega ua fautua mai ai o se tasi o aʻafiaga faʻapitoa o le faʻamalosia o fualaau faasaina-po o le faʻamalosia o le CREB i totonu o le NAc ua faʻalauteleina le transcription o le dynorphin, lea e mafua ai faailoga autu o le atuatuvale. O aafiaga ole Dynorphin e mafai ona puluvagaina e ala i le faaosofiaina o le k-opioid o le gaioiga e gaoioi e taofia le neurotransmitter mai le mesolimbic dopamine neurons, ma faaitiitia ai le gaoioiga VTA neurons, e pei ona faamatalaina i luga. O lenei auala i le vevela e foliga mai o le faʻaititia o le input o le dopamine i le NAc, lea o le a maua ai le faʻaitiitia o le faʻaosofia o le faʻasaina o le dopamine D2-like responsors that seem critical for reward (Carlezon ma le Atamai, 1996). E pei ona faʻamatalaina i lalo, o loʻo i ai foi faʻamaoniga o le maualuga o le faʻaaliga o le CREB i le NAc e faʻateleina ai le faʻamalosia o MSN (Dong et al., 2006) faʻaopoopoga i le leiloa o le D2-faʻapipiʻiina le faʻasaina, faʻateleina le avanoa e tele aafiaga e aʻafia ai i tali faʻalogo.

O le faʻaalia pea o le faʻaleagaina o vailaau faasaunoa e mafai ona siitia ai le faʻaaliga GluR1 i le NAc (Churchill et al., 1999). O le maualuga o le GluR1 i le NAc ua siitia ai le malosi o fualaau faasaina i nofoaga o suesuega, o se ituaiga "fualaau" o fualaau o fualaau faasaina (e pei o le faateleina o le lagona i le feteenaiga ae le o le tauia o le cocaine). O lenei togafitiga e faʻapupulaina ai foi faitotoa o le ICSS (Todtenkopf et al., 2006), e faʻaalia ai le anhedonia-pei ma le dysphoria-pei o aafiaga. O le mea e malie ai, o nei aafiaga faaosofia e toetoe lava tutusa ma mea na mafua mai i le maualuga o le CREB i le NAc. O nei mea e tutusa ai e mafai ai ona avea uma ia mea uma o se vaega o le faagasologa sili atu. I se tasi tulaga e mafai ai, o le faʻalauiloaina o fualaau faasaina e ono tutupu ai suiga i le faʻamatalaga o le GluR1 i le NAc, lea o le a taʻitaʻia ai le faʻaleleia i le lotoifale o le Ca2 + -e mafai ona faʻaleleia AMPA, lea e faʻapupula ai le Ca2 + faatosina ma faʻagaoioia le CREB, e mafua ai suiga i le sodium faʻamatalaga o le faʻalauiloa lea e aʻafia ai le faʻavae ma faʻateleina ai le faʻamalosia o MSN i le NAc (Carlezon ma Nestler, 2002; Carlezon et al., 2005; Dong et al., 2006). I le isi itu, o suiga muamua i le galuega a le CREB e ono muamua atu i suiga i le faʻaaliga GluR1. O nei mafutaga o loʻo suʻesuʻeina nei i le tele o suʻesuʻega a le NIDA, e aofia ai ma tatou lava.

F. Faʻamatalaga faʻamaonia o le electrophysiological

E ui lava e leʻi i ai ni suʻesuʻega elemene e uiga i le manatu o le tele o le fiafia o le NAc e faʻapipiʻi ai faʻamatalaga e uiga i faʻasolosolo faʻafuaseʻi, o faʻamatalaga e maua ai e foliga tutusa ma i latou mo mea faʻaleleia. Muamua, e lua suʻesuʻega talu ai nei e faʻaaoga ai fua o le tofo o le tino e taʻu mai ai e tolu taimi e tali mai ai le tele o neo aloo i fuamoa e maua ai le fiafiaga faʻapitoa e pei o le inhibitions (Roitman et al., 2005; Wheeler et al., 2008). O le mea e malie ai, o nei suʻesuʻega e tasi e maua ai iunite e tali atu i se manuia poʻo se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga e faʻaalia ai le saʻo tonu le faʻailoga: e tolu taimi sili atu le tele o siaki ma faʻaititia i le paina nai lo i latou o loʻo faʻatupulaʻia. I se faaopoopoga, ina ua avea se mea na mafua ai ona osofaʻia le avanoa i le manaia o le cocaine, o le mamanu tele o vaega o le NAc na tali atu i le faaosofiaga na suia mai le taofia i le fiafia (Wheeler et al., 2008). O le mea lea, e le gata o lenei mea e faʻaalia ai e mafai e le NAc ona faʻamalosia ni setete faʻalavelave i le faʻatuputeleina o le osofaʻiga, ae o tagata taitoatasi NAc e mafai ona latou faʻataʻitaʻiina le valea o le valea o se faʻaosofia e ala i le fesuisuiaʻi o le tali atu i le telefoni.

Lona lua, o mamanu o le kenera o le synaptic ma mea taua o le membrane e faʻalauteleina ai le faʻaogaina o neo Neko e mafai ona suia ai le tali a amioga o se mea e faʻamalosi ai mai le tauia i le faʻafefe. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻamaonia o le CREB i le NAc ua maua ai se faʻaopoopoga o le faʻavaveina o le neuronal i MSN e pei ona faʻaalia i le faateleina o le aofaʻi o nifo i le tali i se tuʻuina atu o le elepolarizing current pulse (Dong et al. 2006). I lalo o nei aiaiga o le faaleleia o le NAc e le talafeagai, o manu o loʻo faʻaalia se nofoaga faʻapitoa aversion i le cocaine, nai lo le tali o le mea e sili ona fiafia i ai e pulea ai manu e faʻaalia i le fua tutusa (Pliakas et al., 2001). E le gata i lea, latou te faʻaalia le faateleina o le faʻavaivai-e pei o amioga e faʻamalosia ai le suʻega aau (Pliakas et al., 2001) ma aʻoaʻoina ai le leai o se fesoasoani (Newton et al., 2002). O le isi lafoaʻiga mole fualaau e maua mai ai se faʻataʻitaʻiga amio faʻapitoa o le faʻailoaina lea o le AMPAR subunit GluR1 i NAc (Kelz et al., 1999; Todtenkopf et al., 2006). E ui lava e leʻi faʻamaoniaina e le suʻesuʻeina o le electrophysiological, o lenei GluR1 o le faʻamalosia o le faʻamalosia e foliga mai e maua ai le faʻaleleia atili o le faʻasalaga o le synaptic i NAc MSNs. E le gata e mafai ona tutupu lenei mea e ala i le faʻaofiina o AMPAR faaopoopo i le membrane i le lautele, ae o le tele o le GluR1 e ono mafai ona taʻitaʻia ai le fausia o le GluR1 homomeric receptors, lea e lauiloa e sili atu le taʻutaʻua o le auala (Swanson et al., 1997) ma faʻapea ona saofagā ai i se isi faʻaopoopoga i le faʻaleleia atili o le faʻamalosia.

Tolu, afai e siitia maualuga le NAc i le taimi o faʻalavelave faʻafuaseʻi, e tatau ona taofiofi i lalo le taʻavale e ala ile GABA faʻasaʻo mai MSN i taimi o nei tulaga. O faʻamalositino faʻamaumauga o vaega taʻitasi o loʻo faʻaalia ai le maualalo o fua faʻataunuʻu pe a uma le faʻafefeteina o le salini o le gaʻo-o se mea e maua ai le 'Tindell, 2006). E ui lava e manino le sili atu o le galue i le faʻaleleia o fuataga o tulaga eseese e manaʻomia ina ia maua ai ni faaiuga mausali, o faʻamatalaga nei o loʻo ogatasi ma le ono mafai ona faʻamalosia le faʻamaina o neo Neo i taimi o faʻalavelave e mafai ona taofiofia ai le paina o le tino e avea o se vaega o le faagasologa o le fesuiaiga o le natura le fiafia o se mea e faaosofia.

V. Faataʻitaʻia le faʻataʻitaʻiga

Faʻavae i luga o faʻamatalaga ua faʻamatalaina i luga, o la tatou vaʻaiaiga o le faʻaleleia atili o le gaioiga o le NAc MSNs, ae o faʻasolosolo togafitiga e faʻaleleia ai le gaioiga o nei neu. E tusa ai ma lenei faʻataʻitaʻiga (Mati. 2), O le NAc e faʻasaina ai le faʻaaogaina o taui. I lalo o tulaga masani, o faatosinaga faatosina o loʻo faʻasalalau e amioga masoa i le AMPA ma le NMDA poʻo le gaoioiga o le dopamine i le D1 pei o faʻamaumauga e paleniina i gaoioiga o le dopamine inhibitory i D2 pei o faʻamaumauga. Togafitiga e ono faʻamoemoe e faʻaititia ai le gaioiga i le NAc-e aofia ai cocaine (Tagata ma al., 2007), morphine (Olds et al., 1982), NMDA tagata faʻatau (Carlezon et al., 1996), L-type Ca2 + tagata faʻatautau (Chartoff et al., 2006), meaʻai palatable (Wheeler et al., 2008) ma le faʻamaoniga o le puleʻaga-le lelei CREB (Dong et al., 2006) - aʻafiaga o aʻafiaga ona o le faʻaitiitia o le faʻalavelave faʻapipiʻi a le NAc ile auala ole ala. I se eseesega, togafitiga e faʻaagaoioia ai le NAC e ala i le faʻamalosia o mea e aofia ai glutamatergic (eg, maualuga maualuga o GluR1; Todtenkopf et al., 2006), fesuiaiga o le gaioiga o fesoʻotaʻiga (faʻataʻitaʻiga, faʻauiga maualuga o le CREB: Dong et al., 2006), faʻaitiitia ai le tuʻuina atu o dopamine inhibitory i sene o le D2 (faʻataʻitaʻiga, kiopi opipid agonists), poʻo le poloka o inhibitors μ- or δ-opioid receptors (West and Wise, 1988; Weiss, 2004) e manatu o se faʻalavelave aua latou te faateleina le aafiaga faʻasao o le NAc i luga o ala o taui. O le mea e malie ai, o fualaau e pei o fualaau faasaina o le faʻaleagaina e mafai ona aʻafia ai maʻi o le homeostatic (poʻo le allostatic) e faʻamalosi i tua atu o togafitiga ma mafua ai ona sui le laina faavae i le uiga. O ia suiga e mafai ona aoga i le faamatalaina o le le mautonu o le tagofia o mea ua fai ma vaisu ma maʻi o le mafaufau (Kessler et al., 1997): toe faʻaalia pea i fualaau faʻatele e faʻaitiitia ai le gaioiga o neo Neo e ono aʻafia ai le faʻamaonia o le tino e maua ai le sili atu le fiafia i le taimi o le faʻasaʻo (e oʻo atu ai i tulaga o le anhedonia poʻo le dysphoria), ae o le faʻaalia pea o le faʻaosoina o fualaau (faʻamalosi) atonu e ono aʻafia ai le faʻamalosia o le faʻaleagaina o le tino lea e sili atu ona faigofie ai le gaioiga o gaioiga o fualaau oona, faʻateleina ai a latou apili. O lenei mafaufauga galue e mafai ona tali atu e ala i le tele o auala faʻalauiloa.

Mati. 2

Fuafuaga o loʻo faʻaalia ai se mafaufauga faigofie faigofie i le auala e mafai ai e le nucleus accumbens (NAc) ona faʻatonutonu faʻamanuiaga ma le faʻaleagaina. (a) Neo neu neo neoʻano e faʻalavelave i mea e faʻaaogaina. I lalo o tulaga masani, o loʻo i ai le paleni i le va o le faʻatau ...

A. Suesueina o le mafaufauga i le electrophysiology

O se tasi o faʻamaumauga i le faʻaaliga / faʻaaogaina o le talitonuga o le faʻasalalau ma le faaumiumi o le faʻasaina o le NAc faʻamalosi, e pei o le le faʻamalosia po o le suʻesuʻeina o leions, e foliga mai e le maua ai ni taui faʻamanuiaina (eg. Yun et al., 2004b). O lenei mea e faʻaalia ai e le o le puipuia o le NAC, i le tasi, e faʻasolo ai taui ae o le suiga mai fua masani masani o le faʻamalo i lalo ifo o fuainumera maualalo o loʻo tutupu pe a iai ni mea faʻaleleia. O le taofiofi umi e mafai ona faʻaleagaina ai le faʻamatalaga faʻamalosi e masani lava ona fesuiaʻi i le faʻafitauli o le NAc firing.

O suʻega o le electrophysiology o faʻamatalaga o lenei faʻaoga ua paʻu i ni vaega se lua. O le vaega muamua e aofia ai le faʻataʻitaʻiina o le amio a le meaola a manu ina ia maua ai suiga tumau i le tali atu i fua faʻatupulaia ma mulimuli ane faʻataʻitaʻiga mo le faʻaaogaina o le electrophysiological o lenei tulaga taui taui. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le amataga o le aveeseina o le setete mai le masani ona faʻaalia i psychostimulants o loʻo faʻamatalaina e le praetonia ma le le tali atu i fua masani o mea tau fua. O le a le mea e taʻu mai e le faʻaaliga / taui o le tau e uiga i le elemene o le NAc Neurons i lenei setete? O le vaʻaiga autu e faapea o le NAc e faʻaalia ai le faʻaitiitia i le taofiga o gaoioiga e masani ona maua e ala i le faʻaalia i se mea e sili ona lelei (eg sucrose). I lo ma iloa, e leʻi suʻesuʻeina lenei mea. E ono mafai ona tupu, e ono aofia ai le faʻaopoopoga atoa o le gasegase e maua mai i soʻo se tuufaatasiga o suiga i le faʻaogaina o mea e le mafai ona faʻaaogaina (e pei o le mamafa o le Na + poʻo Ca2, o le faʻaitiitia o le K +) poʻo le synaptic transmittal (eg failalo i le glutamatergic faʻapupula i le GABAergic transmission). I le isi itu, o faʻamatalaga maua i luga o le NAC MSN le faʻatagaina i le taimi o le faʻamavaeina muamua o psychostimulant ua fautua mai ai ua faʻaitiitia i le taimi lenei (Zhang et al., 1998; Hu et al., 2004; Dong et al., 2006; Kourrich et al., 2007). E pei ona taʻua i luga, e ono mafai e se faʻalavelave lōʻihi i le faʻalavelave ona faʻaleagaina faʻamatalaga o taui e aofia ai i le faʻatautaia o faʻatautaia, atonu e ala i le fatuina o se "fola" ma faʻaitiitia ai le tele o nei inisiua. O lenei tulaga e tumau pea ona tofotofoina.

O le manatu o le fesoʻotaʻiga manino i le va o le NAc ma le telefoni faʻapitoa i le faʻamaoniaina o taui (silasila i luga), o le a matou vaʻaia ai o soʻo se suiga e le mafai ona faia e ala i le faʻasolosolo pea o le tulaga o le taui o meaola, atonu o le a matua manino lava i le telefoni / D2 neurons. E ui o le suʻesuʻeina o mea faʻapitoa o le physiological o nei neurons ua faigata i le taimi ua tuanaʻi, o le atinaʻeina talu ai nei o se laina o le maile BAC o loʻo faʻaalia ai le GFP i nei mea (Gong et al., 2003; Lobo et al., 2006) ua mafai ai ona faʻaali i latou i vitro faʻataʻitaʻi sauniuni, faʻamalosia le mafai gafatia mo le faʻavasegaina o le tino o D2 kamela.

O le vaega lona lua o suʻesuʻega faʻavae elemene e aofia ai le faʻaaogaina o vailaʻau (silasila i lalo) e suia ai le faʻaaogaina o vaega autu o le masini feaveaʻi mo le faʻalavelave poʻo le faʻamalosia o le faʻaogaina i le Neo Neo. I le teori, e ono mafai ai ona suia le inhibitions po o fiafiaga e fesootaʻi ma le taui poʻo le faʻafefe, i le faasologa, i le Neo Neo. Faʻatasi ai ma lenei mea i le mafaufau, masalo o le sili atu ona aoga o molekone o le a avea ma i latou e auai i le faʻaogaina o le faʻaaogaina o le faʻavaveina o le tino, nai lo le tausisia o le maualuga o le fuaina o paʻu. O nei faʻamoemoe o le a maua ai se avanoa sili atu e faʻafetaui ai le fua mai o fuamalie nai lo le tele o sini lautele (eg Na + channel subunits), ma mafai ai ona faia le iloiloga o le faʻamaoniga / faʻasalaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le televave o le uʻamea o le gaioiolosi e mafai ona taofiofia e le tele o faʻataʻitaʻiga faʻaletoroni lea e maua ai le toto ina ua mavae-hyperpolarizations (AHPs). I le taulaiina o neo Neo faatasi ai ma le fatuga (poʻo le faʻaaogaina o vailaʻau) e faʻatatau i laina e maua ai AHP, atonu e mafai ona faʻaitiitia le tele o tali faʻafefe i totonu o nei uʻu ma faʻamaonia pe o lenei fesuiaiga o le physiological e fetaui ma le faʻaititia o amio faʻamatalaga o suiga.

B. Suʻega o le mafaufauga ma faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga

O se tasi o suʻega faʻafomaʻi o togafitiga faʻapitoa e iloa ai pe a faʻaogaina e le rati dopamine D2-e pei o agonists tuusao i le NAc. O le mea e maofa ai, o le galuega na muamua atu e faailoa ai e ui lava o faʻataʻitaʻiga e faʻafoeina e le tamaiti ia faʻasalalauga o le D1-pei ma le D2-pei o agonists i le NAc, latou te le faʻafoeina na o le vailaʻau faʻamalosi lava, a itiiti ifo i suʻega ua tofotofoina (Ikemoto et al., 1997). A o iai i luga o lenei luga o lenei sailiiliga atonu o le a faʻaleagaina ai le tatou vaʻaiaiga galue, o faʻamaoniga ole electrophysiological o loʻo faʻaalia mai ai o le faʻamalosia o le D1 ma le D2 faʻaaliga i luga o neo Neo, e mafai, i lalo o nisi tulaga, ona faʻaitiitia se mea e le mafai ona iloa i tali ita faʻatasi (O'Donnell ma Grace, 1996). E le gata i lea, o le tele o galuega e manaʻomia e suʻesuʻe ai le amio o aʻafiaga o le intan-NAc microbiology o agonist GABA; o le talafaasolopito, o lenei galuega ua taofia e le le lelei o le solipala o benzodiazepines-lea ua lauiloa o le avea ma vaisu (Griffiths ma Ator, 1980) e ui i lo latou naunau e faʻaitiitia le galuega o dopamine i le NAc (Wood, 1982; Finlay et al., 1992: Murai et al., 1994) - ma le numera tele o tagata suʻesuʻe o loʻo faʻaogaina faʻatautaia o le faiʻai microinjection faatasi ai ma faʻataʻitaʻiga o taui. O isi auala e tofotofoina ai o tatou talitonuga o le suʻesuʻeina lea o aʻafiaga o manipulations i vaega o faiʻai i lalo ifo o le MSXs receptor D2. Ma le isi, o molimau muamua e taʻu mai ai o le taui ua fesuiai e ala i le faatoaagaina mai o le pallidum telefoni, o se taunuuga o le puipuia o MSN o le ala le tuusao (Tindell et al., 2006).

C. Faʻataʻitaʻituina le manatu i le inisinia o le kenera

O le atinaʻeina o metotia faʻainisinia e mafai ai ona faʻatautaia pe faʻafesoʻotaʻi fesuiaiga i vaega faapitoa o faiʻai o le a avea ma meafaigaluega taua e faʻataʻitaʻi ai o tatou manatu. Mice ma le faʻasalaga o le Glura (o le isi nomenclature mo le GluR1) o loʻo faʻaalia ai le tele o suiga i le faʻalogo i fualaau faʻaleagaina (Vekovischeva et al., 2001; Dong et al., 2004; Mead et al., 2005, 2007), o nisi o ia mea e ogatasi ma a tatou vaʻavaʻai galue ma o nisi o ia mea e le o. O le leiloa o le GluR1 i le amataga o le atinaʻe e mafai ona suia tele ai le tali atu i le tele o ituaiga o fualaau oona, e aofia ai fualaau faasaina. E le gata i lea, o nei gutu GluR1-mutant e leai se pene i totonu o le faiʻai, ae o le suʻesuʻega o loʻo suʻesuʻeina iinei o loʻo taulaʻi atu i faiga e tutupu i totonu o le NAc. O nei manatu e sili ona taua aua o le gau o le GluR1 i isi itu o le faiai o le a faamoemoeina e ofoofogia, ma o nisi taimi e matua ese lava, aafiaga i amioga faasaina e aafia ai fualaau faasaina. I le naʻo le tasi le faʻataʻitaʻiga, ua matou faʻaalia o le faʻaogaina o le galuega a GluR1 i le VTA o loʻo faʻaaogaina ai le faʻafeagai i tali o fualaau faʻataʻitaʻi faʻatusatusa i le faʻaogaina o le GluR1 i le NAbc (Carlezon et al., 1997; Kelz et al., 1999). O mea na maua mai I le GluR1-deficient souris e le ogatasi ma sailiiliga tuufaatasi mai le NAc ma le VTA: o le gaʻo GluR1 mutant constituent e sili atu ona nofouta i aafiaga faaosofia o le morphine (o se aafiaga e mafai ona faamatalaina e le gau o le GluR1 i le NAc) , ae latou te le atiina ae le alualu i luma o le tali atu i le morphine (o se aafiaga e mafai ona faamatalaina i le leiloa o GluR1 i le VTA) o suʻega e tupu i lalo o tulaga e faʻaleleia ai le faʻalauiloaina ma aofia ai isi vaega o faiʻai. O le mea lea, e tatau i se tagata ona faʻaeteete i le tofiaina o faʻamatalaga faʻava-o-malo ma faʻamatalaga i faʻamaumauga mai le mailei faʻataʻetaʻoti: o tusitusiga ua amata ona tumu i faataitaiga o puipuiga e ese le eseʻese (ma o nisi taimi faʻafeagai) aʻafiaga i amio e faalagolago i luga o le faiʻai i lalo o suʻesuʻega (vaʻai Carlezon et al., 2005).

Uluai suʻesuʻega mai iumu ma le faʻamaonia o le faʻaaogaina o le CREB-o le faʻaitiitia o le faʻaogaina o le NAc MSN-e faʻaogaina i aʻafiaga o le cocaine ao le gauai atu i aʻafiaga faʻaleagaga o le kiso-opioid agonist (DiNieri et al., 2006). E ui lava o nei suʻesuʻega e ogatusa ma a tatou vaʻaiaiga, o nisi suʻesuʻega (faʻataʻitaʻiga, electrophysiology) e mafai ona fesoasoani e faʻamaonia le faavae o le aʻafiaga o nei aʻafiaga. Po o le a lava, o le faateleina o le gafatia e pulea ai ma le faaletino le faʻamatalaga o kenera e faʻasaʻo ai le faʻaogaina o le NAc MSN, o le a mafai ai ona faʻagasolo pea nisi faʻataʻitaʻiga faʻapitoa o la matou vaʻaiga tau galuega.

D. Suesueina o le mafaufauga i le mafaufau fai ata

O le faia o le faiai o faiʻai e mafai ona faʻafouina ai lo tatou malamalamaaga i le faavae o le natura o tauleleia ma faʻalavelave faʻaalia i foliga o manu ma, mulimuli ane, tagata. O faʻamatalaga muamua mai suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga e aofia ai faʻataʻitaʻiga e le o ni tagata e maua mai ai faʻamatalaga muamua i le lagolagoina o le vāega o loʻo faʻamatalaina i luga. O le vevesi o le puleaina o mea maualuga o le kul-opioid agonist U69,593-lea e aofia i se vasega o vailaʻau e iloa e mafua ai le faʻalavelave i meaola (Bals-Kubik et al., 1993; Carlezon et al., 2006) ma le dysphoria i tagata (Pfeiffer et al., 1986; Wadenberg, 2003) -E mafai ona faateleina le faateleina o le toto-o le okesene-faalagolago (BOLD) tali a le IRRI i le NAc (Mati. 3: mai ia MJ Kaufman, B. deB. Fredrick, SS Negus, faʻamatalaga e leʻi faʻamatalaina; faʻaaogaina faʻatagaga). I le maualuga o tali a le ASO e faʻaalia ai le faʻamalosi, o le tali lelei a le U69,593 i le NAC e faʻatasi ma le faʻaopoopoga o galuega a MSN, masalo ona o le faʻaititia o le input o le dopamine (DiChiara ma Imperato, 1988; Carlezon et al., 2006). I le eseesega, o tali lelei o faailoilo faailo o le a le o iai i le NAC pe a uma togafitiga ma se fuafotoga o le fentanyl, o le tino o le agipolo-μ-opioid. E ui e le o faʻaalia e nei faʻamatalaga fentanyl le faʻalavelaveina o le NAc mo se, o le leai o se galuega a le BOLD i lenei itulagi e le ogatasi ma a tatou vaʻavaʻaʻi galue. E manino lava, o isi suʻesuʻega faʻapitoa ma suʻesuʻega faʻaletoroni e manaʻomia ina ia faʻamalamalamaina ai le uiga o nei faʻaaliga o faailoilo. O le atinaʻeina o masini eletise malosi eletise ua amata ona mafai ai ona faʻataʻitaʻiina le faʻataʻitaʻiga ma le faʻasalalauga i kio ma moa, tatala le faitotoʻa i se malamalamaaga auiliili o faailoga BOLD ma le ogatotonu o le faiʻai.

Mati. 3

O mea e le fiafia i ai le μ-opioid agonist fentanyl ma le agonist k-opioid U69,593 e faaosofia ai le suʻeina ae o le toto o le toto o le toto o le toto o le toto o le IRRI (BOLD fMRI) e tali mai i le male cynomolgus male (N = 3). ...

VI. Faaiuga

Matou te tuʻuina atu se faʻataʻitaʻiga faigofie o le faʻaoga lea e faʻamaonia ai le faʻailoga e ala i le faʻaitiitia o le gaioiga o NAC MSNs, ae o le aversion ua faʻamaonia e le gaioi maualuga o nei lava sene. O la tatou faʻataʻitaʻiga e lagolagoina e le faʻatuatuaina o faʻamaoniga ua uma ona faia i totonu o tusitusiga, e ui lava e sili atu le faigata o suʻega. E ogatusa foi ma suʻesuʻega o suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai le faʻaititia o le numera o le faʻatoʻa talia o le DDNUMX i le NAc o vailaʻau faʻasaina, lea e mafai ona faʻaitiitia ai le gauai i taui masani ma faʻateleina ai le suiga o mea ua fai ma vaisu (Volkow et al., 2007). O le faʻaauauina pea o le atinaʻeina o fuainumera o fuainumera moleola ma le mafaufau e fausia ai se siosiomaga suʻesuʻega lea e fesoasoani i le mamanu o suʻesuʻega e iai le mana e faʻamaonia pe faafitia ai lenei ata faataitai. E ui i lea, o se malamalamaaga sili atu i le faavae o le natura o nei tulaga e masani ona taua ma talafeagai, ae maise lava o le faateleina o le malamalama mai le tele o tausaga o suʻesuʻega ua faʻaaogaina e atiae ai auala fou e mafai ona faʻaaoga e togafitia ma taofia ai mausa ma isi tulaga (faʻataʻitaʻiga, faʻafitauli o le mafaufau ) e fesoʻotaʻi ma le faʻamalosia o le faʻamalosi.

tautinoga

Ua faʻatupe e le National Institute on Drug Abuse (NIDA) le DA012736 (i le WAC) ma le DA019666 (i le MJT) ma le failautusi a McKnight-Land Grant (i le MJT). Matou te faafetai ia MJ Kaufman, B. deB. Fredrick, ma le SS Negus mo se faatagaga e taua ai faʻamatalaga e lei faʻasalalauina mai o latou faiʻai suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga i manuki.

Faamatalaga Faʻamatalaga

Le Faʻalauiloa a le Lomitusi: O le PDF lenei o se tusitusiga e leʻi faʻaaogaina lea na taliaina mo le lolomiina. I le avea ai ma se tautua mo o tatou tagata faʻatau, o loʻo tatou saunia lenei uluai kopi o tusitusiga. O le tusitusiga o le a faʻaaogaina le kopiina, faʻavasegaina, ma le toe iloiloga o le faʻamaoniga ao leʻi faʻasalalauina i lona tulaga mulimuli. Faamolemole ia matau i le faagasologa o le gaosiga e mafai ona maua ai mea sese e mafai ona aafia ai le anotusi, ma o tulafono uma e le faatagaina e faatatau i le tusi o talaaga.

mau faasino

  • Albin RL, Young AB, Penney JB. Le faʻatinoina o le tino o le gaʻolia o le galalia. Trends Neurosci. 1989;12: 366-75. [PubMed]
  • Bals-Kubik R, Ableitner A, Herz A, Shippenberg TS. Neuroanatomics sites e faʻasoa ai aʻafiaga faaosofia o meaola e pei ona faʻavasegaina e le tulaga faʻafefeteina o mea i totonu o tama. J Pharmacol Exp Ther. 1993;264: 489-95. [PubMed]
  • Benavides DR, Quinn JJ, Zhong P, Hawasli AH, DiLeone RJ, Kansy JW, Olausson P, Yan Z, Taylor JR, Bibb JA. Cdk5 faʻafetaui le taui o cocaine, faaosofiaga, ma le malosi o le neuron. J Neurosci. 2007;27: 12967-12976. [PubMed]
  • Bodnar RJ, Glass MJ, Ragnauth A, Cooper ML. O le lautele, mu ma kappa opioid o loo tetee i totonu o le nofoaga autu e suia ai le taumafa o meaai i lalo o le faoa, o le glucoprivic ma palatable conditions. Brain Res. 1995;700: 205-212. [PubMed]
  • Bozarth MA, Wise R. Totonuina o le tino o le morphine i totonu o le vaega telefoni i totonu o tamaʻi. Soifua Sci. 1981;28: 551-5. [PubMed]
  • Bozarth MA, Atamai RA. Maea meaʻai o le faʻamalosia o opiate. Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry. 1983;7: 569-75. [PubMed]
  • Caine SB, Negus SS, Mello NK. O aʻafiaga o le dopamine D (1-pei) ma le D (2-pei) faʻasalaga i luga o le siakiina o le cocaine i gulusese rhesus: faʻavavevaveina le iloiloga o galuega o fua o le cocaine. Psychopharmacol. 2000;148: 41-51. [PubMed]
  • Caine SB, Negus SS, Mello NK, Bergman J. Effects o le dopamine D (1-pei) ma le D (2-pei) faʻasalaga i'iole o le cocaine e faʻafoʻatasi. J Pharmacol Exp Ther. 1999;291: 353-60. [PubMed]
  • Carelli RM, Iames SG, AJ. O le faʻamaonia o le vavaeina o alalaupapa i totonu o le nucleus accumbens e aʻafia ai cocaine ma le "natura" (vai ma meaai) taui. J Neurosci. 2000;20: 4255-4266. [PubMed]
  • Carlezon WA, Beguin C, DiNieri JA, Baumann MH, Richards MR, Todtenkopf MS, Rothman RB, Ma Z, Lee DY, Cohen BM. O aʻafiaga e pei o le kappa-opioid resonist agonist salvinorin A i luga o amio ma le neurochemistry i kio. J Pharmacol Exp Ther. 2006;316: 440-7. [PubMed]
  • Carlezon WA, Jr, Boundy VA, Haile CN, Lane SB, Kalb RG, Neve RL, Nestler EJ. Lapataiga i le morphine e aʻafia e le vailaau vailaʻau faʻafeiloaʻi. Saienisi. 1997;277: 812-4. [PubMed]
  • Carlezon WA, Devine DP, Atamai Poto. Gaioiga masani o le nomifensine i le nucleus accumbens. Psychopharmacol. 1995;122: 194-7. [PubMed]
  • Carlezon WA, Duman RS, Nestler EJ. O foliga e tele o le CREB. Trends Neurosci. 2005;28: 436-45. [PubMed]
  • Carlezon WA, Nestler EJ. Vaega maualuga o le GluR1 i le ogatotonu o le vaeluaga: o se faʻaosofia mo le faʻalauiloa i fualaau faʻaleagaina? Trends Neurosci. 2002;25: 610-5. [PubMed]
  • Carlezon WA, Thome J, Olson VG, Lane-Ladd SB, Brodkin ES, Hiroi N, Duman RS, Neve RL, Nestler EJ. Tulafono Faatonutonu o le Cocaine taui e le CREB. Saienisi. 1998;282: 2272-5. [PubMed]
  • Carlezon WA, Jr, Thome J, Olson VG, Lane-Ladd SB, Brodkin ES, Hiroi N, Duman RS, Neve RL, Nestler EJ. Tulafono Faatonutonu o le Cocaine taui e le CREB. Saienisi. 1998;282: 2272-2275. [PubMed]
  • Carlezon WA, Atamai RA. Gaioiga taui o le phencyclidine ma fualaau faʻasaina i totonu o le tumutumu accumbens shell ma lumaal cortex. J Neurosci. 1996;16: 3112-22. [PubMed]
  • Chang JY, Zhang L, Janak PH, Woodward DJ. Tali mai le neuronal i le pito i luma o le cortex ma le nucleus accumbens i le taimi o le heroin self-administration i kiona feosofi solo. Brain Res. 1997;754: 12-20. [PubMed]
  • Chao SZ, Ariano MA, Peterson DA, Wolf ME. O le faʻaosofia o le nusipepa D1 dopamine e faʻateleina ai le faʻaaliga o foliga o le GluR1 i laina faʻapipiʻi. J Neurochem. 2002;83: 704-712. [PubMed]
  • Chartoff EH, Mague SD, Lelei MF, Smith AM, Carlezon WA., Jr O mea na maua e le receptor dopamine D1 i le taimi o le naloxone-na faʻasao ese ai le morphine. J Neurosci. 2006;26: 6450-7. [PubMed]
  • Chartoff EH, Pliakas AM, Carlezon WA., Jr Microinjection o le eletise o le calcium o le eletise diltiazem i totonu o le fausaga autu o accumbens o le telefoni e faafaigofie ai mea e fiafia i ai le cocaine-induced. Biol Psychiatry. 2006;59: 1236-9. [PubMed]
  • Chen MC, Parsegian A, Carlezon WA., Jr Aafiaga o mesocorticolimbic microinjections o le kapama-opioid agonist U50,488 i luga o le faaosofiaina o le tagata lava ia i totonu o manoa. Soc Neurosci Abstr. 2008;34 i le lomitusi.
  • Childress AR. O le a se mea e mafai e le mafaufau o faiʻai faiʻai ona taʻu mai ia i tatou e uiga i le vaivai i vaisu ma toe faʻafoʻi? I: Miller WR, Carroll KM, faatonu. Faʻaaogaina o meaʻai faʻaleagaina: O le a le mea e faʻaalia e le saienisi ma le mea e tatau ona tatou faia e uiga i ai. New York: Guilford; 2006. pp. 46-60.
  • Churchill L, Swanson CJ, Urbina M, Kalivas PW. O le siakiina o le cocaine e suia ai le kulutamate receptor e maualalo ai le maualuga o le maualuga o le tino i totonu o le tumutumu o tumutumu ma le vaega lautele o kio e atiaeina le tulaga o le amio. J Neurochem. 1999;72: 2397-403. [PubMed]
  • Cooper DC, White FJ. O laʻau o le calcium o le ituaiga elemene e faʻaaogaina ai le faʻaaogaina o le paluga o le kulutamate i totonu o le nucleus accumbens i vivo. Brain Res. 2000;880: 212-8. [PubMed]
  • de Rover M, Lodder JC, Kits KS, Schoffelmeer AN, Brussaard AB. Le faʻaogaina o le faʻataʻitaʻiga o le faʻapipiʻiina o le neuronite. Eur J Neurosci. 2002;16: 2279-2290. [PubMed]
  • Di Chiara G, Imperato A. O fualaau faasaina e tagata e sili ona maualuga le faateleina o le synaptic concentamine concentrations i le mesolimbic system of rats saoloto. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 1988;85: 5274-8. [PMC free article] [PubMed]
  • DiNieri JA, Carle T, Nestler EJ, Carlezon WA., Jr Faʻalavelave faʻaleagaina o galuega a le CREB i totonu o le nucleus accumbens e faʻaaogaina ai le mafaufau i fualaau faʻatau ma le faʻamalosi. Soc Neurosci Abstr. 2006;32
  • Dong Y, Saal D, Thomas M, Faust R, Bonci A, Robinson T, Malenka RC. O le siakiina o le cocaine malosi o le malosi synaptic i le dopamine neurons: o le amio e fetaui ma GluRA (- / -) mio. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 2004;101: 14282-14287. [PMC free article] [PubMed]
  • Dong Y, Green T, Saal D, Marie H, Neve R, Nestler EJ, Malenka RC. O le CREB o loʻo faʻafaigofieina le faʻailogaina o neo accumbens neurons. Nat Neurosci. 2006;9: 475-7. [PubMed]
  • Donzanti BA, Althaus JS, Payson MM, Von Voigtlander PF. Kappa agonist-induced reduction in release dopamine: nofoaga o gaioiga ma le faapalepale. Res Commun Chem Pathol Pharmacol. 1992;78: 193-210. [PubMed]
  • Dunn AJ. Faʻaauau le faʻamalosia o cerebral dopaminergic system. Ann NY Acad Sci. 1988;537: 188-205. [PubMed]
  • Elmer GI, Pieper JO, Levy J, Rubinstein M, Low MJ, Grandy DK, Atamai Poto. O le faʻavaivai o le malosi o le Brain ma le morphine i le dopamine D2 receptor-deficient souris. Psychopharmacol. 2005;182: 33-44. [PubMed]
  • Fibiger HC, Nomikos GG, Pfaus JG, Damsma G. amioga feusuaʻi, taumafa ma mesolimbic dopamine. Clin Neuropharmacol 15 Suppl. 1992;1: 566A-567A. [PubMed]
  • Finlay JM, Damsma G, Fibiger HC. O le Benzodiazepine-faʻaitiitia le faʻaitiitia i le extracellular concentrations o le dopamine i le nucleus accumbens i le maea ai o le faʻatonuina ma le faʻaauau o pulega. Psychopharmacol. 1992;106: 202-8. [PubMed]
  • Franklin TR, Wang Z, Wang J, Sciortino N, Harper D, Li Y, Ehrman R, Kampman K, O'Brien CP, Detre JA, Childress AR. Faʻasagaga faʻagata i le sikaleti ulaula i luga o le sikaleti tutoatasi mai le tuulafoaia o le nicotine: o se faʻataunuʻu fMRI suʻesuʻe. Neuropsychopharmacol. 2007;32: 2301-9. [PubMed]
  • Gerfen CR, Engber TM, Mahan LC, Susel Z, Chase TN, Monsma FJ, Jr, Sibley DR. D1 ma le D2 dopamine faʻataʻitaʻiga faʻasologa o faʻamaufaʻailoga o le striatonigral ma le striatopallidal neurons. Saienisi. 1990;250: 1429-32. [PubMed]
  • Taumaʻa NE, Smith JE. Cortical dopaminergic aʻafia i le faʻamalosia o le koko. Saienisi. 1983;221: 773-5. [PubMed]
  • Gong S, Zheng C, Cough ML, Losos K, Didkovsky N, Schambra UB, Nowak NJ, Joyner A, Leblanc G, Hatten ME, Heintz N. O se faailoilo o le fatu o le fatugalemu o le tino e faavae i chromosomes. Natura. 2003;425: 917-925. [PubMed]
  • Grace AA, Floresco SB, Goto Y, Lodge DJ. Faʻafoeina o le faʻamaina o laupepa dopamineric ma le faʻatonutonuina o amioga e faʻatonutonu i sini. Trends Neurosci. 2007;30: 220-7. [PubMed]
  • Gracy KN, Dankiewicz LA, Koob GF. O le Opiate ua tosoina mai i totonu o le rat le amygdala e tutusa lelei ma le atinaʻeina o le tulaga o le solo. Neuropsychopharmacol. 2001;24: 152-60. [PubMed]
  • Griffiths RR, Ator NA. Benzodiazepine pulea e le tagata lava ia i manu ma tagata: o se iloiloga lautele o tusitusiga. NIDA Res Monogr. 1980;33: 22-36. [PubMed]
  • Guix T, Hurd YL, Ungerstedt U. Amphetamine e faʻaleleia atili faʻaopoopoga extracellular o le dopamine ma le acetylcholine i le telefoni ma le tumutumu o faʻafeiloaʻiga o le gaoioi saoloto. Neurosci Lett. 1992;138: 137-140. [PubMed]
  • Hakan RL, Henriksen SJ. O aʻafiaga o le opiate i luga o le vailaau faʻamalosi o le electrophysiology: o le dopamine ma le non-dopamine. J Neurosci. 1989;9: 3538-3546. [PubMed]
  • Hallett PJ, Spoelgen R, Hyman BT, Standaert DG, Dunah AW. O le faʻaaogāina o Dopamine D1 o loʻo aʻafia ai le faʻaaogaina o le NMDA e le tyrosine phosphorylation-e faalagolago i le faʻatau faʻatau. J Neurosci. 2006;26: 4690-700. [PubMed]
  • Harris GC, Aston-Jones G. Faʻaaogāina o le faʻaaogaina o le D2 dopamine i totonu o le nucleus o loʻo aʻafia i le faʻamaʻi mai o le opiate. Natura. 1994;371: 155-7. [PubMed]
  • Herman JP, Rivet JM, Abrous N, Le Moal M. Intracerebral dopaminergic transplants e le o faʻaagaoioia e le faʻamalosia o le eletise eletise e faʻaosoina ai le neocorticolimbic neurons. Neurosci Lett. 1988;90: 83-8. [PubMed]
  • Hoebel BG, Monaco AP, Hernandez L, Aulisi EF, Stanley BG, Lenard L. Le tui saʻo o le amphetamine i totonu o le faiʻai. Psychopharmacol. 1983;81: 158-63. [PubMed]
  • Hollmann M, Hartley M, Heinemann S. Ca2 + faʻatagaina o le KA-AMPA-faʻapipiʻi glutamate auala receptor auala faʻalagolago i subunit tuufaatasiga. Saienisi. 1991;252: 851-3. [PubMed]
  • Hu XT, Basu S, White FJ. O le siakiina o cocaine administration e taofia ai malosiaga o le HVA-Ca2 + ma faʻaleleia le gaioiga o le K + i totonu o laina o le rat nucleus accumbens. J Neurophysiol. 2004;92: 1597-1607. [PubMed]
  • Ikemoto I. Faʻaaogāina o le fatu faʻamamafa i le cocaine taui: suʻesuʻega a le tagata lava ia mo le puleaina. J Neurosci. 2003;23: 9305-9311. [PubMed]
  • Ikemoto S, Glazier BS, Murphy JM, McBride WJ. O le matafaioi a le dopamine D1 ma le D2 o loʻo taliaina i totonu o le faʻapipiʻi o loʻo faʻapipiʻi i le faʻasalalau taui. J Neurosci. 1997;17: 8580-7. [PubMed]
  • Imperato A, Obinu MC, Demontis MV, Gessa GL. O le cocaine e faʻasaina le acetylcholine lapoʻa e ala i gaioiga o le dopamine i luga o sui o le D1. Eur J Pharmacol. 1992;229: 265-267. [PubMed]
  • Janak PH, Chang JY, Woodward DJ. O le neuronal spike activity i totonu o le tumutumu o tumutumu o amioga i le taimi o le ethanol self-administration. Brain Res. 1999;817: 172-184. [PubMed]
  • Johnson SW, North RA. O le opioids e fiafia tele i le dopamine neurons e ala i le hyperpolarization o tagata i totonu o le lotoifale. J Neurosci. 1992;12: 483-8. [PubMed]
  • Kalivas PW, Duffy P. Faʻaalia aafiaga o cocaine ma aso mamafa i le mesocorticolimbic dopamine neurotransmission i le rat. Biol Psychiatry. 1989;25: 913-28. [PubMed]
  • Kelley AE, Faamanuia EP, Swanson CJ. O suʻesuʻega o aʻafiaga a tagata faʻataʻavaleina o loʻo i totonu o le nofoaga autu o loʻo faʻaigoaina ai le fafagaina ma le faʻamalosiina o le inu i tamaʻi. J Pharmacol Exp Ther. 1996;278: 1499-1507. [PubMed]
  • Kelley AE. Faʻaauau le faʻaaogaina o le malosi o le manaʻo: galue i amioga faʻatauvaʻa ma aʻoaʻoga faʻapitoa. Neurosci Biobehav Rev. 2004;27: 765-76. [PubMed]
  • Kelsey JE, Carlezon WA, Falls WA. O faʻamaʻi o le nucleus faʻapupulaina i rati e faʻaitiʻitia le taui o le opiate ae le faʻafeeseeseaʻi le faʻapalepale o le opiate. Behav Neurosci. 1989;103: 1327-34. [PubMed]
  • Kelz MB, Chen J, Carlezon WA, Whisler K, Gilden L, Beckmann AM, Steffen C, Zhang YJ, Marotti L, Self DW, Tkatch T, Baranauskas G, Surmeier DJ, Neve RL, Duman RS, Picciotto MR, Nestler EJ . O le faʻamatalaga o le faʻailoga deltaFosB i le faiʻai e taofiofi ai le lagona lelei i le cocaine. Natura. 1999;401: 272-6. [PubMed]
  • Kessler RC, Zhao S, Blazer DG, Swartz M. Prevalence, faʻasaʻo, ma le laʻititi o le atuatuvale ma le tele o le atuatuvale i le National Comorbidity Survey. I Aafiaga Faʻafitauli. 1997;45: 19-30. [PubMed]
  • Kourrich S, Rothwell PE, Klug JR, Thomas MJ. O le siakiina o cocaine e pulea ai le synaptic plasticity in the nucleus accumbens. J Neurosci. 2007;27: 7921-7928. [PubMed]
  • Leone P, Pocock D, Atamai Poto. Fesoʻotaʻiga a le Morphine-dopamine: faʻateleina o le morphine faʻateleina le faateleina o le accumbens doping dopamine. Pharmacol Biochem Behav. 1991;39: 469-72. [PubMed]
  • Liu ZH, Shin R, Ikemoto S. Matafaioi a le Medial A10 Dopamine Neurons i le Encoding Affecting. Neuropsychopharmacol. 2008 i le lomitusi. [PMC free article] [PubMed]
  • Lobo MK, Karsten SL, Grey M, Geschwind DH, Yang XW. FAʻAMATALAGA o loʻo faʻataʻotoina ai le faʻaogaina o mea laiti i lalo o le vaʻaia o pepe ma tagata matutua. Nat Neurosci. 2006;9: 443-452. [PubMed]
  • Mague SD, Pliakas AM, Todtenkopf MS, Tomasiewicz HC, Zhang Y, Stevens WC, Jones RM, PS Portoghese, Carlezon WA., Jr Antidepressant-like effects of kappa-opioid receptor in the test force swim test in rats. J Pharmacol Exp Ther. 2003;305: 323-30. [PubMed]
  • Maldonado R, Saiardi A, Valverde O, Samad TA, Roques BP, Borrelli E. Faʻamasinoga o aʻafiaga o le opiate i mice e leai ni dopamine D2 faʻaaliga. Natura. 1997;388: 586-9. [PubMed]
  • Malinow R, Malenka RC. Faʻatauga faʻamaonia a le AMPA ma le faʻamaonia faʻasili. Annu Rev Neurosci. 2002;25: 103-26. [PubMed]
  • Mangiavacchi S, Wolf ME. O le uunaiga o le receptor D1 dopamine e faateleina ai le fua faatatau o le insertion o le absorption o le AMPA i luga o le fogafaleina o nuʻuusus accumbens neurons e ala i se auala e faalagolago i le protein kinase A. J Neurochem. 2004;88: 1261-1271. [PubMed]
  • Mansour A, Watson SJ, Akil H. Opioid faʻaaliga: past, present and future. Trends Neurosci. 1995;18: 69-70. [PubMed]
  • Mark GP, Rada P, Pothos E, Hoebel BG. Aafiaga o le fafagaina ma le inu i luga o le faʻasaina o le acetylcholine i totonu o le nucleus accumbens, striatum, ma le hippocampus o moa amio lelei. J Neurochem. 1992;58: 2269-2274. [PubMed]
  • Mead AN, Brown G, Le Merrer J, Stephens DN. Aafiaga o le faʻamamaina o gria1 poʻo gria2 genes e faʻapipiʻi ai le AMPA-receptor glutamatergic subunits i luga o le mea e sili ona fiafia i ai i masini. Psychopharmacology (Berl) 2005;179: 164-171. [PubMed]
  • Mead AN, Zamanillo D, Becker N, Stephens DN. AMPA-receptor GluR1 subunits o loʻo aafia i le pulea o amioga e ala i siaki-cocaine. Neuropsychopharmacology. 2007;32: 343-353. [PubMed]
  • McCarthy PS, Walker RJ, Woodruff GN. O le faʻalavelaveina o gaioiga o le enkephaline i luga o neurones i totonu o le nucleus accumbens [taualumaga] J Physiol. 1977;267: 40P-41P. [PubMed]
  • McFarland K, Davidge SB, Lapish CC, Kalivas PW. Ole limulini ma le eletise eletise o loʻo aʻafia ai le toe faʻaleleia o amioga o le cocaine. J Neurosci. 2004;24: 1551-60. [PubMed]
  • Meredith GE. O le synaptic framework mo faʻamatalaga faʻamaʻi i totonu o le nucleus accumbens. Ann NY Acad Sci. 1999;877: 140-56. [PubMed]
  • Mizrahi R, Rusjan P, Agid O, Graff A, Mamo DC, Zipursky RB, Kapur S. Vaʻaia aafiaga faʻapitoa i antipsychotics ma lona vaʻaia ma sui o le D2 ma le extrastriatal: o se suʻesuʻega a le PET i le schizophrenia. Am J Psychiatry. 2007;164: 630-637. [PubMed]
  • Murai T, Koshikawa N, Kanayama T, Takada K, Tomiyama K, Kobayashi M. Aafiaga faafeagai o midazolam ma le beta-carboline-3-carboxylate ethyl ester i luga o le faasaolotoina o le dopamine mai i le rat nucleus accumbens fuaina i le vivo microdialysis. Eur J Pharmacol. 1994;261: 65-71. [PubMed]
  • Nestler EJ, Carlezon WA., Jr Le faasologa o le taui o le mesolimbic dopamine i le atuatuvale. Biol Psychiatry. 2006;59: 1151-9. [PubMed]
  • Newton SS, Thome J, Wallace TL, Shirayama Y, Schlesinger L, Sakai N, Chen J, Neve R, Nestler EJ, Duman RS. O le faʻaaogaina o le elemene tali tali a le CAMP-o le faʻamalosiina o le protein po o le dynorphin i le nucleus accumbens e maua ai le aʻafiaga e pei o le antidepressant. J Neurosci. 2002;22: 10883-90. [PubMed]
  • Nicola SM, Yun IA, Wakabayashi KT, Vaʻalele HL. O le gasegase o le tumutumu o pepe i le taimi muamua o le galuega faʻaosofia e faʻalagolago i taui muamua o faʻamatalaga taulaʻi. J Neurophysiol. 2004;91: 1866-1882. [PubMed]
  • O'Donnell P, Grace AA. Faʻaitiitia o le faʻaleagaina o le faʻalavelave i luga o neu accumbens neurons faamaumauina i vitio. Neuropsychopharmacol. 1996;15: 87-97. [PubMed]
  • O'Donnell P, Grace AA. Fesoʻotaʻiga Synaptic i totonu o faʻasalalauga e sili atu i le vaʻaia o faʻalavelave faʻapipiʻi; J Neurosci. 1995;15: 3622-39. [PubMed]
  • Olds ME. Toe faʻamalosia o aʻafiaga o le morphine i totonu o le tumutumu. Brain Res. 1982;237: 429-40. [PubMed]
  • Pasega A, Todtenkopf MS, Neve RL, Carlezon WA., Jr Viral vectors-elevated elevations o le CREB faʻaaliga i totonu o le nucleus accumbens e maua ai le anedonia i le tui-intracranial self-stimulation (ICSS) suega. Soc Neurosci Abstr. 2006;33 i le lomitusi.
  • Pennartz CM, Boeijinga PH, Lopes da Silva FH. E mafai e le faʻalapotopotoga ona faʻaogaina le gafatia i ni fasi pepa o le rat ratumbening accumbens: NMDA ma le NMDA le nusipepa e faʻasalalau vaega ma le faʻaogaina e le GABA. Brain Res. 1990;529: 30-41. [PubMed]
  • Tagata LL, West MO. O le phasic firing of neurons e tasi i le rat rat accumbens e fesootaʻi ma le taimi o le puleaina o le cocaine e le afaina. J Neurosci. 1996;16: 3459-3473. [PubMed]
  • Tagata LL, Kravitz AV, Guillem K. O le matafaioi o le faʻaaogaina o le tino i le cocaine vaisu. ScientificWorldJournal. 2007;7: 22-45. [PubMed]
  • Pfaus JG. Neurobiology o amioga feusuaʻi. Curr Opin Neurobiol. 1999;9: 751-8. [PubMed]
  • Pfeiffer A, Brantl V, Herz A, Emrich HM. Psychotomimesis faʻatalanoa e kappa opiate receptors. Saienisi. 1986;233: 774-6. [PubMed]
  • Phillips AG, LePiane G. Faʻalavelaveina o le vevela i luga o le iole e ala i le faʻamalosia o le amygdale: o se tulaga faʻalagolago, ae le o le amnesia. J Comp Physiol Psychol. 1980;94: 664-74. [PubMed]
  • Pliakas AM, Carlson RR, Neve RL, Konradi C, Nestler EJ, Carlezon WA., Jr Suia le tali atu i le koko ma le faateleina o le le tumau i le suega o le aau e fesootaʻi ma elemene tali tali maualuga-o le fusia o le protein i le nucleus accumbens. J Neurosci. 2001;21: 7397-403. [PubMed]
  • O Rajadhyaksha A, Barczak A, Macías W, Leveque JC, Lewis SE, Konradi C. L-Type Ca (2 +) auala e taua mo le glutamate-faʻasalalau CREB phosphorylation ma le c-fos gene expression i totonu o neurons. J Neurosci. 1999;19: 6348-59. [PubMed]
  • Roberts DC, Koob GF, Klonoff P, Fibiger HC. Le faʻamalolo ma le toe faʻaleleia o le siakiina o le cocaine e mulimuli i le 6-hydroxydopamine o faʻamaʻi o le nucleus accumbens. Pharmacol Biochem Behav. 1980;12: 781-7. [PubMed]
  • Roitman MF, Wheeler RA, Carelli RM. O le vaʻaia o le faʻapipiʻiina o neuronite e faʻalogo lelei mo le lelei o le tofoina o fualaau oona, faʻasologa o latou tagata vavalo, ma fesoʻotaʻi atu i le gaosiga afi. Neuron. 2005;45: 587-97. [PubMed]
  • Smith KS, Berridge KC. Opioid limbic Circuit mo le taui: fegalegaleaiga i le va o tuugamau o le nucleus accumbens ma le pallidum lautele. J Neurosci. 2007;27: 1594-1605. [PubMed]
  • Snyder GL, Allen PB, Fienberg AA, Valle CG, Huganir RL, Nairn AC, Greengard P. Faatonutonu o le phosphorylation o le GluR1 AMPA receptor i le neostriatum e dopamine ma psychostimulants i vivo. J Neurosci. 2000;20: 4480-8. [PubMed]
  • Spanagel R, Herz A, Shippenberg TS. O le faʻaaogaina o le opioid o loʻo aʻafia i le malosi o le tino, e faʻaaogaina ai le auala mesolimbic dopaminergic. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 1992;89: 2046-50. [PMC free article] [PubMed]
  • Stinus L, Le Moal M, Koob GF. Nucleus accumbens ma amygdala o ni mea ia e mafai ona fai mo aafiaga faʻavevesi o le aveeseina o le opiate. Neuroscience. 1990;37: 767-73. [PubMed]
  • Sun X, Milovanovic M, Zhao Y, Wolf ME. O le malosi o le responsive receptor dopamine ma le chronic modulates le faʻatautaia o le faʻamaonia o le AMPA i totonu o neuronic accumbens cocultured with neurons cortex neurons. J Neurosci. 2008;28: 4216-30. [PMC free article] [PubMed]
  • Surmeier DJ, Ding J, Day M, Wang Z, Shen W. D1 ma le D2 dopamine-receptor modulation o le faailoga o le glutamatergic i luga o le telefoni feaveaʻi. Trends Neurosci. 2007;30: 228-35. [PubMed]
  • Svingos AL, Colago EE, Pickel VM. Nofoaga feaveaʻi mo le faʻamalosia o le kappa-opioid i totonu o le atigi rat nucleus accumbens. J Neurosci. 1999;19: 1804-13. [PubMed]
  • Swanson GT, Kamboj SK, Cull-Candy SG. E faʻapitoa le faʻaaogaina o meatotino o faʻamaumauga AMPA recombinant e faʻalagolago i le toe teuteuina o le RNA, faʻavasegaina o le siva, ma le faʻasologa o mea. J Neurosci. 1997;17: 58-69. [PubMed]
  • Taha SA, Faatoaga HL. Faʻavasegaina o le faʻamaualuga ma amioga tuʻinanau e ala i ni fuainumera mausali vavalalata i le nucleus accumbens. J Neurosci. 2005;25: 1193-1202. [PubMed]
  • Tindell AJ, Berridge KC, Aldridge JW. Faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o faʻamatalaga pavlovian ma taui: fuainumera o tagata ma fua faatatau. J Neurosci. 2004;24: 1058-69. [PubMed]
  • Tindell AJ, Smith KS, Peciña S, Berridge KC, Aldridge JW. Faʻaaogaina faʻamaonia faʻamaonia pallidum faʻamaonia faʻamaonia: pe a oʻo ina lelei le tofo. J Neurophysiol. 2006;96: 2399-409. [PubMed]
  • Todtenkopf MS, Marcus JF, Portoghese PS, Carlezon WA., Jr Effects o kapipi-opioid ligands liua i luga o le faaosofiaina o le tagata lava ia i tama. Psychopharmacol. 2004;172: 463-70. [PubMed]
  • Todtenkopf MS, Parsegian A, Naydenov A, Neve RL, Konradi C, Carlezon WA., Jr Brain taui na faʻatonuina e le siama a le AMPA i totonu o le tumutumu o tumutumu. J Neurosci. 2006;26: 11665-9. [PubMed]
  • Todtenkopf MS, Stellar JR. Iloiloina o le tyrosine hydroxylase o le innervation e aunoa ma le puipuia i totonu o le lima o tulafono faatonutonu laiti o le tumutumu o tumutumu o tumutumu i laumei e togafitia i le tele o cocaine. Synapse. 2000;38: 261-70. [PubMed]
  • Trujillo KA, Belluzzi JD, Stein L. Opiate ma le faʻaosoosoina o le tagata lava ia: faʻaumatiaga-e pei o tali faʻaalia e fautuaina ai le leai o se taui. Brain Res. 1989;492: 15-28. [PubMed]
  • Turgeon SM, Lafoaʻi AE, Fink JS. Faʻaleleia le CREB phosphorylation ma suiga i le C-Fos ma le FRA i le striatum e faʻatasi ma le amphetamine. Brain Res. 1997;749: 120-6. [PubMed]
  • Uchimura N, Higashi H, Nishi S. Faʻamaumauga o le mekasini ma tali faʻasolosolo a le puao puaʻa o loʻo faʻapipiʻi i totonu o vitro. J Neurophysiol. 1989;61: 769-779. [PubMed]
  • Vekovischeva OY, Zamanillo D, Echenko O, Seppälä T, Uusi-Oukari M, Honkanen A, Seeburg PH, Sprengel R, Korpi ER. O le faʻaleleia o le Morphine ma le faʻalauiloaina o loʻo suia i mumusu e le lava i le AMPA-le glutamate receptor-A subits. J Neurosci. 2001;21: 4451-9. [PubMed]
  • Volkow ND, Fowler JS, Wang GJ, Swanson JM, Telang F. Dopamine i le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu: iuga o suʻesuʻega faʻataʻitaʻi ma togafitiga. Arch Neurol. 2007;64: 1575-9. [PubMed]
  • Wadenberg ML. O se toe iloiloga o meatotino o le spiradoline: o le tino ma le filifilia o le kapipi-opioid agonist agonist. CNS Drug Rev. 2003;9: 187-98. [PubMed]
  • Weiss RD. Faʻaaloalo i vailaʻau faʻapitoa i tagata mamai ma le ava malosi ma le opioid faʻalagolago. Togafitiga. 2004;99: 1382-92. [PubMed]
  • Welter M, Vallone D, Samad TA, Meziane H, Usiello A, Borrelli E. O le toesea o le dopamine D2 o le a faʻaaogaina ai se pule puipuia i luga o le faiʻai o le mafaufau e faʻamalosia e le kokeni. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 2007;104: 6840-5. [PMC free article] [PubMed]
  • Western TE, Wise RA. Aafiaga o le naltrexone i luga o le nucleus accumbens, o le maualuga o le vaʻaia ma le faʻaleleia o le tagata lava ia-telefoni faʻatulagaga. Brain Res. 1988;462: 126-33. [PubMed]
  • Wheeler RA, Twining RC, Jones JL, Slater JM, Grigson PS, Carelli RM. O mea e le afaina ma le electrophysiological o aʻafiaga leaga e vaʻaia ai le pulea o le cocaine. Neuron. 2008;57: 774-85. [PubMed]
  • Atamai poto. O fualaau oona ma le faiʻai o le faiʻai. Annu Rev Neurosci. 1996;19: 319-40. [PubMed]
  • Atamai poto. Neuroleptics ma amioga faʻatonutonu: o le talitonuga o le anetonia. Behav Brain Sci. 1982;5: 39-87.
  • Wise RA, Bozarth MA. O se mafaufau mafaufau e faaosofia ai manatu o vaisu. Faʻamanatuga o le Tino. 1987;94: 469-92. [PubMed]
  • Wise RA, Rompré PP. Brain dopamine ma le taui. Annu Rev Psychol. 1989;40: 191-225. [PubMed]
  • Wood PL. Gaoioiga a le GABAergic agents i le metabolism o le dopamine i le ala i matu o le rat. J Pharmacol Exp Ther. 1982;222: 674-9. [PubMed]
  • Yun IA, Wakabayashi KT, Fields HL, Nicola SM. O le faʻalauteleina o le faʻalapotopotoga o loʻo manaʻomia mo le amio ma le faʻaogaina o faʻamatalaga faʻapipiʻi faʻaonaponei i tali faʻamalosi. J Neurosci. 2004a;24: 2923-2933. [PubMed]
  • Yun IA, Nicola SM, Fields HL. O le faʻatusatusaina o aʻafiaga o le dopamine ma le glutamate setagonist injectiongonist injection in the nucleus accumbens o loʻo fautua mai ai se masini uʻamea e mafua ai ona faʻaalia le amioga e taʻitaʻia sini. Eur J Neurosci. 2004b;20: 249-263. [PubMed]
  • Zahm DS. Faʻatinoga faʻapitoa-faʻataʻitaʻiga o le tumutumu o tumutumu ma tumutumu o atigipusa. Ann NY Acad Sci. 1999;877: 113-28. [PubMed]
  • Zhang XF, Hu XT, White FJ. Paʻu paʻu o le tino atoa i le faʻamaʻiina o cocaine: faʻaitiitia le gaʻo o le sodium i totonu o le faʻalavelave faʻapipiʻi. J Neurosci. 1998;18: 488-498. [PubMed]