Dopamine i le faʻaosoosoina o le faʻaosofia: faʻamanuiaina, faʻavevesi, ma mataala (2010)

Neuron. Tusitala Tusitala; avanoa i PMC Dec 9, 2011.

Faʻasalalauina i faʻamaufaʻailoga mulimuli:

PMCID: PMC3032992

NIHMSID: NIHMS253484

Vaai i isi tala i le PMC faʻailoa le lomiga lolomi.

Alu i le:

FUAFUAGA

O laumei o le midbrain dopamine ua lauiloa tele mo a latou tali malolosi i taui ma a latou matafaioi taua i le uunaʻiga lelei. Ua matua faateleina le manino, ae ui i lea, o le dopamine neurons e mafai foi ona faasalalauina faailoilo e fesootaʻi atu i aafiaga lelei ae leai ni taui e pei o mea osofaʻi ma mataala. O iinei tatou te iloiloina ai le alualu i luma lata mai i le malamalama i le taui ma le leai o taui o galuega o le dopamine. E faavae i luga o lenei faʻamatalaga, matou te fautuaina e oʻo mai le numera o le dopamine i ni ituaiga se tele e fesootaʻi ma fesoʻotaʻiga vavalalata maʻoti ma ei ai ni matafaioi maʻoti i le faatonutonuina o le faaosofia. O nisi o dopamine neurons e faʻasolo ai le taua o le faaosofiaina o le mafaufau, lagolagoina o fesoʻotaʻiga o faiʻai mo le sailia, iloiloga, ma le taua o aʻoaʻoga. O isi faʻapipiʻi le agaga faʻaosofia, lagolagoina o fesoʻotaʻiga o faiʻai mo le faʻatonuina, faʻamaonia, ma le faʻauiga lautele. O ituaiga uma o laʻau o le dopamine e faʻapupulaina e ala i se faailoilo faʻaalia e aofia ai le vave iloa o faʻamatalaga iloga taua. Matou te faʻamoemoe o nei alamini mo le taua, faʻalogo, ma le faʻalogo e galulue soosootauau e lagolagoina amioga talafeagai.

faʻatomuaga

O le dopamine o le neurotransmitter (DA) ei ai lona taua tele i le faatonutonuina o le faaosofiaina - i le aʻoaʻoina o mea o le lalolagi e lelei ma leaga, ma i le filifilia o taga e maua ai mea lelei ma aloese mai mea leaga. O faʻapogai autu o le DA i le cerebral cortex ma i le tele o vaega ole vaʻaia o le DA-faʻasaʻoina o neurons o le vaeluagalemu o le vaʻalele, o loʻo i totonu o le telega nigra pars compacta (SNc) ma le faʻalauteleina o le vaega (VTA)Bjorklund ma Dunnett, 2007). O nei uʻamea e tuʻuina atu le ATA i ni auala se lua, 'tonic' ma 'phasic' (Grace, 1991; Grace et al., 2007). I a latou auala masani O ni neurons o loʻo tumau i le maualuga o le DA i totonu o fausaga o neura e taua tele mo le mafai gafatia masani o gaioiga uʻamea (Schultz, 2007). I a latou auala masani O le televave o le neurons ua faʻapupulaina pe faʻaitiitia ai le fuaina o le aoina o 100-500 milliseconds, ma mafua ai suiga tetele i le faʻamavaega a le AD i totonu o le fale e tumau mo ni nai sekone (Schultz, 1998; Schultz, 2007).

O nei tali tali a le ATA e mafua mai i le tele o ituaiga o taui ma taui faʻapitoa (reward sensual)Schultz, 1998) ma o loʻo faʻatulaga lelei e faʻatino matafaioi a le IA i le faʻatosinaina o le faaosofiaga, e aofia ai ona tiute o se faʻamatalaga o aʻoaʻoga lea e mulimulitaia aʻoaʻoga faʻamalosia (Schultz et al., 1997; Poto, 2005) ma o se faailoilo faʻaosofia lea e faʻaleleia ai le tau vave sailia (Berridge ma Robinson, 1998). O le iʻuga, o nei faʻamatalaga tauia a le ATA na faia i se tulaga iloga i le faʻataʻitaʻiga e uiga i galuega a le faʻataʻatiaga faʻasolosolo ma le vaʻaia ma ua avea ma autu o le suʻesuʻeina o le neuroscience. I le vaega muamua o lenei iloiloga, o le a tatou faʻalauiloaina le mafaufau masani o faʻataʻitaʻiga o le taui faʻataʻitaʻiga a le ATA ma o le a iloiloina toega lata mai i le malamalama i le natura ma le latou puleaina o gaioiga ma amioga.

I le faatusatusa atu i le matafaioi talia a le DA i le taulimaina o taui, ua i ai le tele o felafolafoaiga i luga o le matafaioi a le gaoioiga a le DA i le faagasologa o mea e le o tauia. O nisi o manatu e fautua mai ai o tali a le DA neuron phasic e muamua faʻasolo ai mea e tutupu i luga o taui (Schultz, 1998; Leai, 2004; Schultz, 2007), ae o isi e fautua mai o DA neurons e lafoina isi faailo e leai ni taui e fesoʻotaʻi ma mea e ofo ai, tala, fiafia, ma e oʻo lava i faʻalavelave faʻafuaseʻi (Redgrave et al., 1999; Horvitz, 2000; Di Chiara, 2002; Joseph et al., 2003; Pezze ma Feldon, 2004; Lisman ma Grace, 2005; Redgrave ma Gurney, 2006). I le vaega lona lua o lenei iloiloga, o le a tatou talanoaina se faasologa o suʻesuʻega na tuʻuina atu ai nei aʻoaʻoga i le suʻega ma faʻaalia ai le tele o mea e uiga i le natura o faʻamaumauga e leai ni taui i DA neurons. Aemaise lava, o nei suʻesuʻega e tuʻuina atu ai faʻamaoniga e sili atu le eseesega o le neurons nai lo le mea na mafaufau muamua i ai. Nai lo le faʻailogaina o se tasi faʻamaoniga o le faʻamalosi tutusa, o le neurons NE e sau i le tele o ituaiga e faʻafesoʻotaʻi taui ma mea e leai ni taui i ni uiga eseese. E iai se faʻafitauli mo aʻoaʻoga masani e saili e iloa le dopamine ma se tasi o faʻamaufaʻailoga o le neural or mechanism mechanism.

Ina ia foia lenei faafitauli, i le vaega faaiu o lenei iloiloga, tatou te tuuina atu se manatu fou e faamalamalama ai le i ai o le tele o ituaiga o DA neurons, o le natura o latou faailo o le neura, ma lo latou tuufaatasia i totonu o fesootaiga vavalalata mo le faatonutonuina o faaosoosoga. O la matou fuafuaga autu o loʻo mulimuli mai. O se tasi o ituaiga o DA neurono o loʻo i ai mea taua, fiafia e ala i le tauia o mea tutupu ma taofia e mea faʻalavelave. O nei lagolagosua e lagolagoina laasaga o le brain e saili ai sini, iloiloga o taunuʻuga, ma aʻoaʻoga faʻatauaina. O se ituaiga lona lua o DA neurono o loʻo i ai togafitiga faaosofia, fiafia i le tauia ma le faʻalavelave mea tutupu. O nei lagolagosua e lagolagoina laasaga o brain for orienting, processive processing, ma le faaosofiaina o le avega. I le faʻaopoopoga i la latou tau aoga ma le faʻaogaina o le soifua maloloina, o ituaiga uma o le DA neuron e faʻauluina foi faailoilo mataala, na mafua mai i faʻalauiloa faʻapitoa o le maualuga o le taua. Faʻatasi, matou te faʻamaonia o nei taua, faʻalogo, ma faʻamatalaga faʻalogo e galulue faʻatasi e faʻamaopoopo i lalo le faʻavae o faiʻai ma le faʻatonuina o amioga faʻaosofia.

Dopamine i le Taui: Fono Faʻavae

Dopamine i le faaosofia o le sailia o taui

O le Dopamine ua leva ona lauiloa e taua mo le faʻamalosia ma le faʻamalosia o gaioiga. O vailaʻau e faʻalavelave i le faʻaliliuga a le EC e faʻalavelave ai i le faʻamalosiina o le aʻoga, ae o manipulations e faʻaleleia ai le faʻamalosiina o le AT, e pei o le malosi o le faiʻai ma le faʻamalosi o fualaau, e masani ona avea o ni faʻamalosi (Poto, 2004). O le fesoʻotaʻiga a le DA e taua mo le fatuina o se tulaga o le faʻamalosi e saili taui (Berridge ma Robinson, 1998; Salamone et al., 2007) ma mo le faʻatuina o manatuaga o mafutaga faʻatau-taui (Dalley et al., 2005). O le faʻamaoniaina mai a le ID e le manaʻomia mo ituaiga uma o taui e aʻoaʻoina ma atonu e le masani ona 'fiafia' i le uiga o le faatupuina o le fiafia, ae e taua tele le avea o sini ia 'manaʻo' i le uiga o le faaosofiaina o taga e ausia ai (Berridge ma Robinson, 1998; Palmiter, 2008).

Tasi se manatu e uiga i le auala e lagolagoina ai e dopamine le faʻamalosia o le aʻoaʻoina, o le fetuutuunaʻi lea o le malosi o fesoʻotaʻiga synaptic i le va o neurons. Ole vaega sili ona tuusaʻo o lenei manatu e faapea o le dopamine o loʻo pulea le synaptic plasticity e tusa ai ma le tulafono a Hebbian ua suia, lea e mafai ona faʻamatalaina e pei o "niu o le afi faʻatasi faʻatasi i le telefoni, pe a oʻo i le taimi e oso ai le dopamine". I se isi faaupuga, afai o le A A activate cell B, ma le B B e mafua ai se amio amio e mafua ai se taui, ona faʻasaʻo loa lea o le dopamine ma faʻamalosia ai le sootaga A → B (Montague et al., 1996; Schultz, 1998). O lenei faiga o le a mafai ai e se tino ona aʻoaʻoina le filifiliga sili ona lelei o gaioiga ina ia maua ai taui, ona o le lava o tofotofoga ma le sese. E ogatusa ma lenei manatu, o le dopamine o loʻo i ai se aafiaga malosi i luga o le faʻamalosia o le palasitisi i le tele o vaega o faiʻai (Surmeier et al., 2010; Goto et al., 2010; Molina-Luna et al., 2009; Marowsky et al., 2005; Lisman ma Grace, 2005). I nisi tulaga, o le dopamine e mafai ai le faʻamalosi faʻamalosi i luga o laina o le pule a Hebbian o loʻo faʻamatalaina i luga, i se auala e fesoʻotaʻi ma amioga e sailia taui (Reynolds et al., 2001). I le faʻaopoopoga i ona aʻafiaga i luga o le gaosiga o le palakalafa umi, e mafai foi e le dopamine ona faʻafoeina vave le vaʻaia o alalaupapa e ala i le faʻataʻitaʻiina o le gaioiga o le neural spiking ma fesoʻotaʻiga synaptic i le va o neurons (Surmeier et al., 2007; Robbins ma Arnsten, 2009), i nisi o tulaga ia faia i se auala o le a faʻaleleia vave ai le sailia o taui (sailiiliga)Frank, 2005).

Faailoga o le taui o le Dopamine neuron

Ina ia faʻamalosia ai taga e tau atu ai i le taui, e tatau ona tatala le dopamine i taimi o mea tauia. O le mea moni, o le tele o DA neuron o loʻo faʻaaogaina e ala i faʻamanuiaga muamua e leʻi faʻamoemoeina e pei o meaai ma vai, e masani ona faʻaalia ai le 'afaina' o gaoioiga (Schultz, 1998) (fiafiaga faʻapitoa e aofia ai le tele o pine (Grace ma Bunney, 1983)). Ae ui i lea, o suʻesuʻega paionia a Wolfram Schultz na faʻaalia ai o nei tali a le neuron e le mafua mai i le tauia o taui taʻitasi. Nai lo lena, e foliga tutusa i latou o se 'sese o valoʻaga,' ma lipotia le eseesega i le va o le taui na maua ma le taui na valoia e tupu (Schultz et al., 1997) (Ata 1A). O le mea lea, afai o se taui e sili atu nai lo le mea na valoia, o le neurons e matua fiafia lava (sese le vaʻai, Ata 1E, lanu mumu); afai o se taui e laʻititi nai lo le vaʻai pe ua le mafai ona tupu i lona taimi ua atofaina, o le neurons e matua taofia (faʻamatalaga le lelei, Ata 1E, lanu moaga); ma afai o se taui ua faʻasolosolo muamua ina ia mafai ona vaʻaia le tele, o le neurons e itiiti pe leai foi se tali (leai se mea sese sese, Ata 1C, lanu uliuli). O le mataupu faavae lava lea e tasi mo le tali mai a le AT i faʻaaliga iloga e maua ai faʻamatalaga fou e uiga i taui i le lumanaʻi. Na fiafia le neurons pe a faʻaalia e se faʻataʻitaʻiga se siʻitia i le tau aoga o le lumanaʻi (Ata 1C, mūmū), faʻasaʻo pe a faʻaalia e se faʻamaulalo se faʻaitiitia o le tau aogā o le lumanaʻi (Ata 1C, lanumoana), ma e masani lava e leai se tali i faʻaaliga e le faʻatagaina ai ni faʻamatalaga fou (Ata 1E, lanu uliuli). O nei tali tali a le AT e pei o se ituaiga ituaiga o taui taufaasese o le taufaasese ua taʻua o le eseesega faaletino po o le "TD sese", lea na fuafuaina e galue o se faailo faamalosiau mo le aoaoina o le taua o gaoioiga ma tulaga tau le siosiomaga (Houk et al., 1995; Montague et al., 1996; Schultz et al., 1997). Faataʻitaʻiga faʻapitoa e faʻaaoga ai se faʻamaoniga o le faʻamalosia o TD e mafai ona faʻamatalaina le tele o vaega o le faʻamalosia o aʻoaʻoga i tagata, manu, ma DA neurons (Sutton ma Barto, 1981; Waelti et al., 2001; Montague ma Berns, 2002; Dayan ma Niv, 2008).

Ata 1 

Faʻamatalaga o le Dopamine o faʻamatalaga taumatematega o tau ma le fiafia mo faʻamatalaga faʻamatalaga

O se tulaga manaia o suʻesuʻega ua faʻaalia ai o faʻamaumauga a le ATA o loʻo faʻatusalia ai taui tauvaga i se auala e vavalalata ma mea e fiafia i ai, e aofia ai le manaʻoga mo taui tetele i tamaiti laiti (Tobler et al., 2005) taui e mafai ona le mafai ona faʻaaogaina (Fiorillo et al., 2003; Satoh et al., 2003; Morris et al., 2004) ma taui vave i luga o le tuai (Roesch et al., 2007; Fiorillo et al., 2008; Kobayashi ma Schultz, 2008). O loʻo i ai lava faʻamaoniga e faapea o le DA i totonu o tagata e faʻafesoʻotaʻi le tau aogā o tupe (Zaghloul et al., 2009). E le gata i lea, o faʻamatalaga a le AT e faʻaalia i le taimi o le aʻoga ma se taimi tutusa i amioga faʻapitoa o tauvaga taui (Hollerman ma Schultz, 1998; Satoh et al., 2003; Takikawa et al., 2004; Aso & al., 2007) ma e faʻatasi ma faiga faʻavae o le faʻamanuiaina o taui (Morris et al., 2006). O nei suʻesuʻega ua faʻamautuina ai le laumei o LA o se tasi o faʻataʻitaʻiga sili ona malamalama ma sili ona faʻaaogaina o taui o loʻo faʻamaonia i totonu o le faiʻai. O le iʻuga, o suʻesuʻega talu ai nei na tuʻuina atu ai e le NE ni neuronoa ia suʻesuʻeina ma le mataʻituina le auala latou te maua ai ni tauvaga tauia ma pe faapefea ona faatino a latou faailo i lalo o le auala e pulea ai amioga.

Dopamine i le Taui: Vavega lata mai

Faailoga o le taui o le Dopamine neuron

Faʻalauiloa talu ai nei i le malamalama o faʻamaumauga a le ATA e maua mai i le iloiloina o ni fesili tetele se tolu: E faʻapefea ona aʻoaʻoina e le neu alo le valoʻaga? E faʻapefea ona sao a latou valoʻaga? Ma o le a le mea latou te taulimaina e tauia?

E faʻapefea ona aʻoaʻoina e le alo o le ATA ia tauvaga tauia? O aʻoaʻoga faʻapitoa e fautua mai ai o taui tauvaga e aʻoaʻoina e ala i se faʻagasologa o le faʻamalosia o le faagasologa lea e manaʻomia ai le faʻateleina o faʻasalaga-tauvaga taui (Rescorla ma Wagner, 1972; Montague et al., 1996). O taimi uma e faaosofia ai le A e mulimuli mai i se taui e leʻi faʻamoemoeina, ua faʻatuputeleina le tau faʻatatau o A. Ae ui i lea, o faʻamatalaga talu ai nei, o loʻo faaalia ai o le neʻevaʻaia o le LA e sili atu nai lo le faigofie o le faʻaleleia o taui ma le faia o valoʻaga e faʻavae i luga o talitonuga faʻapitoa e uiga i le fausaga o le lalolagi. E mafai e le neurons ona vaʻai saʻo i taui e tusa lava pe leai ni siosiomaga e faʻasoa ai, pe a fetaui lelei taui ma se mafuaʻaga e mafua ai faaitiitia i le taua o lena mea faaosofia (Satoh et al., 2003; Nakahara et al., 2004; Bromberg-Martin et al., 2010c) pe mafua ai se suiga i le tau o se faʻamalosi tino ese lava (Bromberg-Martin et al., 2010b). E mafai foʻi e le neurons ona faʻafetaui a latou faʻamaumauga o taui e faʻavae i luga o fuainumera maualuga o faʻasalalauga o le tufatufaina o taui, e pei o faʻataʻitaʻiga sese o faʻataʻitaʻiga faʻavae e faʻavae i luga o la latou feteʻenaʻiga ua faamoemoeina (Tobler et al., 2005) ma le "toe maua mai ma le le toe maua" a latou tali i le faʻaaogaina o taui taui (Pan et al., 2008). O nei mea uma e foliga mai o se mea ofoofogia e tutusa lelei ma aʻafiaga tutusa e faʻaalia i le faʻaogaina ma le faʻaleleiaina o fetauiga (Braun et al., 2010; Fairhall et al., 2001; Shadmehr et al., 2010), ma fautua mai e mafai ona latou atagia ai se faʻalapotopotoga masani mo le aʻoaʻoina o aʻoaʻoga.

E faʻapefea ona saʻo le taunuʻuga a le ATUA? O suʻesuʻega talu ai nei ua faaalia ai na faʻamautuina ma le faamaoni e le neurons o latou faʻamaumauga tau taui i tala mo faʻamaoniga e tolu o le le mautonu. Muamua, o tagata ma meaola e pagatia i le vavao o le taimi e taofia ai i latou mai le faia o ni faʻamaoniga mautinoa e uiga i vaitau umi o le taimi e totogi ai taui (Gallistel ma Gibbon, 2000). O le mea lea, pe a fai e laʻititi le faʻatusatusaina o le tau (1-2 sekone) o faʻamatalaga taimi e saʻo ma le tauia o le tau e mafua ai le tali laitiiti a le AT, ae mo le umi o le tau-totogi e tolopo le taimi o valoʻaga o le a itiiti le faʻatuatuaina ma taui evoke clear DA bursts (Kobayashi ma Schultz, 2008; Fiorillo et al., 2008). Lona lua, o le tele o faʻamatalaga i le olaga i aso faisoo e le faʻaogaina, ma faʻamaonia ai le tufatufa lautele o taimi o faʻatagaina. Ua toe atagia e le neurons lenei ituaiga o le le mautonu o le taimi: ua faasolosolo ona taofia i taimi o le fesuisuiaʻi o taui, e peiseai o le faailogaina o le faateleina o le leaga o le sese o taumatematega i taimi taitasi e le maua ai le taui (Fiorillo et al., 2008; Bromberg-Martin et al., 2010a; Nomote et al., 2010). Ma le mea mulimuli, o le tele o faʻamatalaga e matua faigata lava, e manaʻomia ai se asiasiga auiliili e oʻo atu ai i se faaiuga mautu e uiga i le tau aogā. I ia tulaga, o faʻataʻitaʻiga a le ATA e faʻaalia i le umi o le nofosala ma i se faiga faifai malie, e foliga mai e atagia ai le faasolosolo faasolosolo malie o faʻamatalaga faʻamatalaga ao faʻamauina le tau o le faʻamalosi (Nomote et al., 2010).

O a mea na tutupu e faʻaaogaina e le DA neurons e tauia? O aʻoaʻoga faʻapitoa o le aʻoaʻoina o taui o loʻo fautua mai ai o le DA neurons e faʻasoa le tau faʻatatau i luga o le faʻamoemoe o le aofaʻi o taui i le lumanaʻi (Montague et al., 1996). Ae tusa lava pe o le a le fua o le taui muamua, o tagata ma meaola e masani ona faailoa mai se isi mea e sili atu mo le vavalalata - sailia siosiomaga e mafai ona iloa muamua le tele o le tau, atonu, ma le taimi muamua (Daly, 1992; Chew ma Ho, 1994; Ahlbrecht ma Weber, 1996). O se suʻesuʻega talu ai nei i manuki na maua ai e le neurons le faailoilo lenei mea (Bromberg-Martin ma Hikosaka, 2009). O faʻataʻitaʻiga na faʻaalia se fiafiaga sili e matamata i faʻamatalaga vaaia faʻamatalaga e mafai ai ona latou valoia le tele o se taui i le lumanaʻi, ae le o ni faʻamatalaga e le faʻamatalaina na maua ai ni faʻamatalaga fou. I se tulaga talitutusa, na fiafia le au o le neurons e ala i le avanoa e matamata ai i faʻamatalaga faʻamatalaga i se auala na fetaui ma le fiafiaga o amioga a le manu (Ata 1B, D). O lenei mea e taʻu mai ai e le gata ina faaosofia ai e le LA neurons mea e fai ina ia maua ai taui, ae faʻamalosia ai foi faatinoga e faia ai ni faʻataunuʻu saʻo e uiga i na taui, ina ia mautinoa ai o le a mafai ona faʻamoemoe lelei ma saunia mo le taimi muamua.

I le tuufaatasia, o nei suʻesuʻega ua faʻaalia ai o le faʻamaonia e le ATA o faʻataʻitaʻiga sese o faʻamatalaga sese e malamalama i mea faʻapitoa e faʻamaonia ai faʻamatalaga tau i tagata ma manu, e aofia ai le fetuunaʻi i fuainumera o taui maualuga, le mautinoa le totogi, ma le fiafia mo faʻamatalaga faʻamatalaga.

Aafiaga o faʻamatalaga o taui faaiu o le dopamine i luga o fausaga i lalo

Tali a tali a le AT e tupu i faʻasolosolo faʻasolosolo (Joshua et al., 2009b), o se faʻataʻitaʻiga tali e faʻapipiʻi ai le faʻamauina mai e le AT i totonu o fausaga (Gonon, 1988; Zhang et al., 2009; Tsai et al., 2009). Ua leva ona taufaʻatau mai o nei vaʻaia e aʻafia ai le aʻoaʻoina ma le faʻamalosi i se auala manino mai gaoioiga a le DA (Grace, 1991; Grace et al., 2007; Schultz, 2007; Lapish et al., 2007). Talu ai nei na fausia ai tekinolosi ua mafai ai ona faʻamaonia lenei manatu e ala i le puleaina o le DA neuron faʻamalosia ma le vaʻaia lelei o le fanua ma le tino. O le faʻamalosia o le vaʻaia o le VTA DA neurons e faʻaosofia ai se mea e sili ona malosi i le tulaga naʻo le mea e tupu pe a faʻaaogaina le faʻaosooso i se mamanu (Tsai et al., 2009). I le isi itu, o le tuituiina o genes o NMDA o ni tagata mai le DA neurons, o mea e le mama e taofiofi ao tuua le gaioiga e tele lava ina le ogatasi, mafua ai se faaletonu filifilia i ni ituaiga o le taui o taui (Zweifel et al., 2009; Parker et al., 2010) (e ui lava ina matauina o lenei knockout e faʻaleagaina foi LA neuron synaptic plasticity (Zweifel et al., 2008)). E mafai e le AD ona faʻaleleia le taui o le taui e ala i le toe faʻaleleia o alalaupapa i totonu o le lotoifale. E le gata i lea, o le faʻailoga a le AT faʻapitoa e tuʻuina atu i vaega taʻitasi o le tumutumu o mauga, ma o nei itulagi e maualuga lava le maualuga o le taui o mea e faʻaaogaina ai le neura (Cheer et al., 2007; Owesson-White et al., 2009).

Pe a faʻatusatusa i faʻalavelave faʻafuaseʻi, e itiiti ifo le iloa e uiga i le taua o le malologa i le faʻaogaina o le gaioiga mo faʻamatalaga leaga o valoʻaga leaga. O nei pause e mafua ai suiga laʻititi i le fua o le toto, e itiiti ifo i lalo i le faʻamoemoeina o taui (Bayer ma Glimcher, 2005; Joshua et al., 2009a; Nomote et al., 2010), ma atonu e iai ni aʻafiaga itiiti i le aʻoaʻoina (Rutledge et al., 2009). Ae peitaʻi, o nisi ituaiga o aʻoaʻoga le lelei o faʻamatalaga sese e manaʻomia le VTA (Takahashi et al., 2009), o loʻo fautua mai ai o le malologa o le a mafai ona filifili i lalo o fausaga.

Talu ai ua afaina ma taofi le tele o mamanu o le tatalaina mai o le AT, atonu o le a latou aʻafia ai i lalo o auala i auala eseese. O loʻo i ai se faʻamatalaga lata mai nei mo lenei faʻaoga i se tasi o sini autu o DA neurons, o le pito i tua. O laina o le vavalalata o le vaʻaia e maua mai i ni faʻailoga se lua e faʻaalia ai faʻamaumauga ACC eseese. O se tasi o ituaiga na faʻaalia ai sui o le D1 ma poloketi i le 'ala saʻo' o le ganglia e faafaigofie ai fegasoloaʻiga a le tino; o le ituaiga lona lua o loʻo faʻaalia ai sui o le D2 ma poloketi i le 'auala tuusao' e taofia ai le gaioiga o le tino (Ata 2) (Albin et al., 1989; Gerfen et al., 1990; Kravitz et al., 2010; Hikida et al., 2010). Faʻavae i luga o meatotino o nei auala ma faʻaleleia, ua faʻamatalaina o le fausiaina o le DA e maua ai tulaga maualuga o le AT, faʻaosoina le tali o le D1, ma mafua ai le ala tuusaʻo e filifili ai fefaʻatauaʻiga taua (Ata 2A), ao le faʻamalositino a le Iunaite Setete e maua ai tulaga o le maualalo o le DA, faʻasaʻo le tali o le D2, ma mafua ai le ala le tuusao e taofia ai le maualalo o tau aogā (Ata 2B) (Frank, 2005; Hikosaka, 2007). E ogatusa ma lenei manatu, faʻateleina le faʻaagaga o le faʻamalosia o le faʻamalosia o le ATA e faʻateleina ai le faʻaogaina o synapses cortico-striatal i le ala tuusao (Shen et al., 2008) ma aʻoaʻoina mai iʻuga lelei (Frank et al., 2004; Voon et al., 2010), aʻo faʻamaonia e le D1 le faʻapipiʻi o le talipupuni o le nusipepa le faʻaleagaina o suiga i taui (Nakamura ma Hikosaka, 2006). I se faʻatusatusaga, o le maualalo o le faʻatagaina o le faʻatagaina o le faʻaleleia o le ATA e faʻamalosia ai le faʻaogaina o synapses cortico-striatal i luga o le ala faʻaalatua (Shen et al., 2008) ma aʻoaʻo mai iʻuga le lelei (Frank et al., 2004; Voon et al., 2010), ao taofia le poloka o le receptor D2 e taofia ai le filifiliina o gaoioiga agai i tau e le o tauia (Nakamura ma Hikosaka, 2006). O lenei vaevaega o galuega a le receptor D1 ma D2 i le faatonutonuina o le faaosofiaga o loʻo faʻamatalaina ai le tele o aʻafiaga o aʻafiaga a le DA i amio a le tagata (Ullsperger, 2010; Frank ma Fossella, 2010) ma e mafai ona faʻasala atu i tua atu o le tele o le fale, talu ai o loʻo i ai faʻamaoniga mo se vaega faapena o le galuega i totonu o le telefoni (Grace et al., 2007; Lobo et al., 2010).

Ata 2 

Puleaina o le Dopamine lelei ma le le lelei i totonu o le fale

E ui o le ata o loo i luga o loo atagia ai se ata faigofie o le pulea o le amio a le ATAMA e ala i ona aafiaga i le tulaga, o le ata atoa e sili atu ona faigata. O le aʻafiaga a le AT e aʻafia ai amioga e aʻafia ai le taui e ala i le faia i luga o le tele o vaega o faiʻai e aofia ai le faʻasaga muamua (Hitchcott et al., 2007), faʻasolosolo rhinal (Liu et al., 2004), hippocampus (Packard ma White, 1991; Grecksch ma Matties, 1981) ma amygdala (Phillips et al., 2010). O aʻafiaga a le AT e ono eseese tele i le va o nei itulagi ona o fesuiaiga o le tele o le AT innervation, DA transporters, enzymes metabolic, autoreceptors, receptors, and receptor couping to intracellular signaling pathways (Neve et al., 2004; Bentivoglio ma Morelli, 2005; Frank ma Fossella, 2010). Ma le isi, a itiiti mai i le VTA, e mafai e le neurons ona maua ni mea faʻapiʻopiʻo eseese e faʻatuatua i luga o latou faʻatatauga faʻatatau (Lammel et al., 2008; Margolis et al., 2008), ma o nisi ua i ai le tulaga ofoofogia e gaosia ai le glutamate ma le dopamine (Descarries et al., 2008; Chuhma et al., 2009; Hnasko et al., 2010; Tecuapetla et al., 2010; Stuber et al., 2010; Birgner et al., 2010). O le mea lea, o le atoaga o le pule a le DA neuron i le gaosiga o le neural ua amata ona faʻaalia.

Dopamine: I tua atu o taui

I le taimi nei ua tatou talanoaina le matafaioi a le DA neurons i amioga e aʻafia ai le taui, faʻavae i luga o tali o le dopamine e talitutusa ma mea sese o valoʻaga. Ua matua faateleina le manino, ae ui i lea, o le DA neurons e vave tali atu i le tele o ituaiga o mea na tutupu e le o se taui aoga ma e le o taʻua i taui i le lumanai, ma o nei faailoga e le o ni taui e taua tele i le faagaioiga faaosofia. O nei mea e leai ni taui e mafai ona vaevaeina i ni vaega se lua, faʻalavelave ma mataala, lea o le a tatou talanoaina auiliili i lalo. O faʻalavelave faʻalavelave e aofia ai mea faʻapitoa e le manaomia (e pei o le ea, mea tofo, mea eletise eletise, ma isi lagona le lelei) ma faʻailoga faʻapitoa na maua ai mea faʻaleagaina e ala i le fesoʻotaʻi ma nei mea tutupu. O le faʻalogoina o mea e tutupu o ni mea faʻafuaseʻi e iloa ai le maualuga o le taua, lea e mafua ai ona vave faia ni mea e faʻaalia ai lo latou uiga.

Tali eseese o dopamine i mea faʻalavelave faʻalavelave

O le tali atu a le neuron i faʻalavelave faʻalavelave e maua ai se suʻega taua o ana galuega i le faʻaosoosoina o le pule (Schultz, 1998; Berridge ma Robinson, 1998; Redgrave et al., 1999; Horvitz, 2000; Joseph et al., 2003). I le tele o itu, tatou te taulimaina mea tauleleia ma faʻalavelave faʻafeagai, faʻaalia ai o latou faʻafeagai mea taua. Matou te sailia taui ma tuu atu ia i latou le taua aoga, aʻo matou aloese mai mea faʻalavelave faʻafuaseʻi ma tuu atu ia i latou le tau le aoga. I isi itu, tatou te taulimaina mea tauleleia ma faʻalavelave faʻafuaseʻi, faʻaalia ai o latou tutusa togafitiga faaosofia [FOOTNOTE1]. O mea faʻamalieina ma faʻalavelave faʻaosofia e mafua ai le faʻamuamua o le gauai atu, gaioiga o le mafaufau, ma le faateleina o le faaosofiaga lautele.

O le fea o nei galuega fai e fesoasoani ai le DA neurons? Ua leva ona iloa o aʻafiaga ma faʻalavelave faʻafuaseʻi e mafua ai suiga tetele i le faʻamalosia o le AT i lalo ifo o le mafaufau, ma o amioga faʻaalia i nei aafiaga ua matua suia lava e le DA agonists, taufaʻatau, ma faʻamaʻi (Salamone, 1994; Di Chiara, 2002; Pezze ma Feldon, 2004; Young et al., 2005). O nei suʻesuʻega ua maua ai se eseesega o le tele o taunuuga, peitaʻi (Levita et al., 2002; Di Chiara, 2002; Young et al., 2005). E tele suʻesuʻega e ogatusa ma LA neurons e fesuiaʻi ai le faʻamalosiaga faaosofia. Latou te lipotia o faʻalavelave faʻalavelave e faʻaleleia ai le maualuga o le AT ma o le faʻaauau o amioga e lagolagoina e tulaga maualuga o le faʻamaumauga a le AT (Salamone, 1994; Joseph et al., 2003; Ventura et al., 2007; Barr et al., 2009; Fadok et al., 2009) e aofia ai faʻataʻitaʻiga o le faʻamalosiga a le AT (Zweifel et al., 2009). Ae o isi suʻesuʻega e sili atu ona ogatasi ma le LA faʻamalosi e fesuiaʻi ai le taua. Latou te lipotia o faʻalavelave faʻalavelave e faʻaitiitia ai le maualuga o le ATA ma o le faʻasologa o amioga e lagolagoina e laʻititi laʻititi o le faʻamaumauga a le AT (Mark et al., 1991; Shippenberg et al., 1991; Liu et al., 2008; Roitman et al., 2008). I le tele o tulaga na maua ai nei suʻesuʻega faʻasalalau i suʻesuʻega se tasi, e faʻaalia ai o aafiaga faʻaosooso e mafua ai le eseesega o mamanu o le faʻamaoniaina o le AT i faʻalapotopotoga eseese o mafaufau (Thierry et al., 1976; Besson ma Louilot, 1995; Ventura et al., 2001; Jeanblanc et al., 2002; Bassareo et al., 2002; Pascucci et al., 2007), ma o fualaau faasaina a le AT e mafai ona maua ai se faʻafefiloi o aʻafiaga o le neural ma amioga e tutusa ma mea e mafua mai i le taui ma le faʻaosoosoina o aafiaga (Ettenberg, 2004; Wheeler et al., 2008).

O lenei eseesega o mamanu ma faʻamalologa a le DA e faigata ona faʻafeiloaʻi ma le manatu e faapea, e faʻamaonia e DA nerons se faʻamaoniga o le faʻamalosiaga i fausaga uma. O nei tali eseese e mafai ona faʻamatalaina, peitaʻi, pe a eseese eseese laupepa o le DN - e aofia ai le tele o fuainumera o le neura e fesoasoani i vaega eseese o le faʻaaogaina o le gaosiga. O lenei vaaiga o loʻo lagolagoina e suʻesuʻega faʻamau i totonu o manu feʻaveaʻi. O nei suʻesuʻega ua faʻaalia ai o fualaau oona e mafua ai le fiafia i nisi o le neuronesa ae faʻasaina i isi DA neuron (Chiodo et al., 1980; Maeda ma Mogenson, 1982; Schultz ma Romo, 1987; Mantz et al., 1989; Gao et al., 1990; Coizet et al., 2006). O le mea e sili ona tāua, o faʻamatalaga uma ma faʻamatalaga faʻalavelave na tupu i totonu o neu ua faʻamautuina e avea ma dopaminergic e faʻaaoga ai le igoa juxtacellular (Brischoux et al., 2009) (Ata 3). E tutusa foi le eseesega o tali tuusaʻo e tupu i le taimi o amioga gaioiga. O vaega eseese o DA neurons e matua fiafia pe taofia e ni mea faʻalavelave faʻalavelave e aofia ai le faʻamalosia o le paʻu (Kiyatkin, 1988a; Kiyatkin, 1988b), faʻamatalaga faʻapitoa e vaʻai i faʻalavelave faʻafuaseʻi (Guarraci ma Kapp, 1999), vaalele afeafe (Matsumoto ma Hikosaka, 2009b), ma faʻamatalaga faʻapitoa e vaʻaia ai vaalele faʻafuaseʻi (Matsumoto ma Hikosaka, 2009b; Joshua et al., 2009a). E le gata i lea, pe a faamaufaailogaina faʻamaufaʻailoga e lua o le AT, o a latou tali e le masani ai, e masani lava ona itiiti le faʻataʻitaʻia o le tasi ma le isi-i le faamasinoga (Joshua et al., 2009b), ma fautua mai e le o faʻatalanoaina tali tali atu i le lautele atoa o le aofaʻi o le AT.

Ata 3 

Eseese dopamine neuron tali i faʻalavelave faʻalavelave

Ina ia malamalama i galuega a nei tali eseese, e manaʻomia ona tatou iloa pe faapefea ona tuʻufaʻatasia ma tali o taui ina ia maua ai se faʻamaoniga faʻamalosi taua. O se suʻesuʻega talu ai nei na suʻesuʻeina ai lenei autu ma faʻaalia ai ua vaevaeina neuronoa i le tele o tagata ma ni faʻamaoniga faʻapitoa e faaosofia ai (Matsumoto ma Hikosaka, 2009b). E tasi le faitau aofai o tagata fiafia e ala i mea tauia ma le taofia e mea tutupu, e pei o le fesuiaiga mea taua (Ata 4A). O le lua o tagata e fiafia e ala i taui ma faʻalavelave faʻaalia i uiga tutusa, e pei o le fesuiaiga togafitiga faaosofia (Ata 4B). I nei tagata uma e lua, o le tele o tagata e malamalama i taui ma taufaasese: latou te tali atu pe a sili atu le tauia o mea e sili atu ona lelei nai lo le vavalo ma pe a tupu mea e sili atu ona faʻalavelave nai lo le faʻaaliga (Matsumoto ma Hikosaka, 2009b). O lenei mea e faʻaalia ai o latou tali faʻafano e mafua mai i ni faʻamatalaga e uiga i mea faʻalavelave faʻafuaseʻi, faʻataʻitaʻiina le ono mafai ona mafua mai i ni mea e le o ni faʻamatalaga e pei o faʻasalalauga matagofie poʻo faʻasalalauga faʻatasi ma taui (Schultz, 2010). O nei tagata e lua o loʻo eseese, ae ui i lea, i le auiliiliga auiliili o la latou tulafono faʻailoga. O le taua le aoga o le coding DA neurons e faʻailogaina ai se faʻamaoniga tonu o le sese o valoʻaga, e aofia ai le faʻamalolosi malosi e ala i le le faia o taui ma le fiafia tele e ala i le le faia o faʻalavelave faʻafuaseʻi (Ata 4A, tauagavale). I le eseesega, o le faʻaosoosoina o le faʻaogaina o le DN neurons e tali atu pe a iai ni mea faʻafiafia ae le o taimi latou te le oi ai (Ata 4B, saʻo), ogatusa ma manatu masani o le fagua (Lang ma Davis, 2006) [FOOTNOTE2]. O faʻamaoniga mo nei tagata e lua o le DA neuron ua matauina e tusa lava pe o suʻesuʻega i totonu o le auala na faʻatautaia. O le mea lea, o suʻesuʻega e faʻatatau ai vaega eseese o le polokalama a le OS e maua ai le faʻamatalaga a le ATA e fesuiaʻi ai mea faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave (Roitman et al., 2008), e talitutusa ma le faʻamaoniaina o le taua, poʻo le fiafia (Joshua et al., 2008; Anstrom et al., 2009), e talitutusa ma le faʻamaonia o le faʻaosofia o le faʻaosofia.

Ata 4 

Vaevaega o le numera o le dopamine neuron e faʻamaonia ai le taua o le faaosofia ma le faʻalogo

O nei suʻesuʻega talu ai nei atonu e feteenai ma se lipoti vave e tali mai le neurons i le tulaga sili ona lelei i taui taui ae le o ni faʻaaliga faʻafefe (Mirenowicz ma Schultz, 1996). Pe a suʻesuʻeina vavalalata, peitaʻi, e oʻo lava i le suʻesuʻega e o gatasi ma le taua o le DA ma le salience coding. Ile suʻesuʻega o faʻailoga taua na tau atu ai i faʻamanuiaga i le maualuga o le avanoa (> 90%) aʻo aversive faʻaaliga na mafua ai le aversive taunuʻuga ma maualalo avanoa (<10%). O le mea lea o le taua ma le salience-coding DA neurons o le a leai se tali atu i le aversive faʻaaliga, faʻatulaga lelei latou tulaga maualalo o le aversiveness.

Matafaioi talafeagai o le faʻamalosia o le taua ma faʻamaoniga o le ola

Na faʻatasi, o faʻamaoniga o loʻo i luga o loʻo faailoa mai ai o vaevaega o le DN e vaevaeina i le tele o tagata e fetaui mo matafaioi iloga i le faatonutonuina o le faaosofia. O le taua le taua o le coding DA neurons e fetaui lelei ma talitonuga o dopamine neurons ma le tau o taui (Schultz et al., 1997; Berridge ma Robinson, 1998; Poto, 2004). O nei uʻamea e faʻailogaina ai se faailoilo sese o valoʻaga ma faʻapipiʻi taui ma faʻalavelave faʻalavelave i itu faʻafeagai. O le mea lea ua tuʻuina atu ai e nei uʻu se faʻataʻitaʻiga faʻatatau talafeagai mo le sailia, iloiloga, ma le taua o aʻoaʻoga (Ata 5). Afai o se mea e faaosofia ai le mafuaʻaga o le faʻamaoniaina o fuainumera DA neurons ina ia fiafia ai ona tatau lea ona tatou faʻalatalata i ai, atofaina le taua maualuga, ma aʻoaʻo taga e toe sailia i le lumanaʻi. Afai o se mea e mafua ai ona mafua ai le faʻamaonia o fuainumera DA neurons e tatau ona taofiofi ona tatau lea ona aloese mai ai, atofa atu maualalo maualalo, ma aʻoaʻo amioga e aloese ai i le lumanaʻi.

Ata 5 

Faʻatinoina o galuega tauave o le taua, faʻamalosia, ma faʻamatalaga faʻalogo

I le eseesega, o le faʻamalositino faʻamalosi e faʻamaonia ai le neurons NE e fetaui lelei ma manatu o dopamine neurons ma le gaioiga o mea e tutupu (Redgrave et al., 1999; Horvitz, 2000; Joseph et al., 2003; Kapur, 2003). O nei mea e fiafia i ai i mea taufaʻatau ma faʻalavelave faʻafuaseʻi ma maua ai ni tali vaivai i mea e le mautonu, tuʻuina atu se faʻamatalaga talafeagai talafeagai mo le matagaluega faʻamaonia e aʻoaʻo ai e iloa, vaʻai, ma tali atu i tulaga e maualuga lona taua. O iinei o le a tatou mafaufau ai i le tolu ituaiga o faila (Ata 5). Muamua, o faʻalapotopotoga faʻapipiʻi mo le faʻataʻitaʻiga ma le faʻapitoa o loʻo faʻamautuina ina ia maua ai faʻamatalaga e uiga i ituaiga uma o mea tutupu, e tauia ma faʻafefe. Mo se faʻataʻitaʻiga, o taui uma ma faʻasalaga e faʻafeiloaʻi ai le sili atu o le tali atu ma le faʻamaoni nai lo le tuʻufaʻatasiga (Lang ma Davis, 2006; Matsumoto ma Hikosaka, 2009b; Austin ma Duka, 2010). Lua, o tulaga tauia uma ma faʻalavelave e aofia ai neural system mo le faʻatonutonuina o le mafaufau ma gaioiga filifilia - e manaʻomia le faʻaaogaina o mea e manatua e manatua ai faʻamatalaga, feteʻenaʻiga e filifili ai se gaioiga, ma taimi umi e manatua ai le iʻuga (Bradley et al., 1992; Botvinick et al., 2001; Savine et al., 2010). Lona tolu, o taui uma ma tulaga faʻalavelave e manaʻomia ai le faateleina o le faʻaosofiaga lautele e faʻamalosia ai amioga ma ia mautinoa ua faʻamaonia lelei. O le mea moni, o le neuronetone e taua tele i le faaosofiaina o taumafaiga e ausia sini taua ma le faʻaliliuina o le malamalama i galuega e manaʻomia i le faʻatinoina o le faʻatinoina o galuega (Berridge ma Robinson, 1998; Mazzoni et al., 2007; Niv et al., 2007; Salamone et al., 2007).

O le fiafia o Dopamine e ala i le faʻaalia o faʻamatalaga faʻapitoa

I le faaopoopo atu i a latou faailo e fesuiaʻi ai le taua o le faaosofia ma le faʻaogaina, o le tele o DA neurons ua i ai foi ni tali i nisi o mea faʻapitoa e le o fesoʻotaʻi faʻatasi ma taui poʻo se faʻalavelave faʻafuaseʻi. O nei tali na faʻamatalaina ina ia faʻalagolago i se numera o aʻafiaga o le natura ma le mafaufau, e aofia ai le tuʻufaʻatasiga saʻo o mea, faʻalavelave, fiafia, faʻanofo, tosina atu, faʻalogo, faʻalautele, ma le pseudo-conditioning (Schultz, 1998; Redgrave et al., 1999; Horvitz, 2000; Lisman ma Grace, 2005; Redgrave ma Gurney, 2006; Joshua et al., 2009a; Schultz, 2010).

O iinei o le a tatou taumafai ai e faʻapipiʻi nei manatu ma tala mo nei tali a le AT i ni tuutuuga o se tasi o faʻamaumauga autu, a faailoilo mataala (Ata 5). O le upu 'mataala' na faʻaaogaina e Schultz (Schultz, 1998) o se faaupuga lautele mo mea e tutupu e tosina mai ai le mafaufau. O iinei o le a tatou faʻaaogaina i se lagona sili atu. E ala i se mea e mataala ai, o lona uiga o se mea e leʻi mafaufauina e maua ai le mafaufau e faʻavae i luga o le vave faʻavasegaina o lona taua tele, e faʻaaoga ai foliga faʻapitoa e pei o lona tulaga, lapoa, ma uiga faʻapitoa. O nei mea mataʻutia e masani ona faʻaalia vave ai gaioiga faʻaleiga e suʻesuʻe ai i latou ma fuafua ai o latou uiga saʻo. O le mea lea o le faʻamalamalamaina o le faʻamaonia o faailo e masani lava ona tupu i taimi puupuu, o loʻo faʻavae i luga o foliga mataga o se mea e faʻamalosi ai, ma e sili ona fetaui lelei ma tali vave e pei o le faʻatonuina o tali (Schultz ma Romo, 1990; Joshua et al., 2009a; Schultz, 2010). E ese mai lenei mea i isi faailoilo faaosofia i DA neurons lea e masani lava ona tupu i taimi umi umi, ia amanaʻia tonu le faasinomaga o le mea e faaosofia ai, ma e sili ona fetaui lelei ma mafaufauga amioga e pei o faaiuga e faʻafefe pe aloese ai (Schultz ma Romo, 1990; Joshua et al., 2009a; Schultz, 2010).

O le faʻamalamalamaina o faʻamatalaga e mafai ona faʻaalia e ala i mea faʻafuaseʻi faʻapitoa e pei o le moli faʻafuaseʻi o moli ma kiliki faʻasalaga, lea e faʻailoa mai ai faʻasalalauga iloga i 60-90% o DA neurons i le SNc ma le VTA (Strecker ma Jacobs, 1985; Horvitz et al., 1997; Horvitz, 2000) (Ata 6A). O nei tali mataalia e foliga mai e atagia ai le tikeri o le mea e faaosofia ai le mea e ofo ai ma o le a tosina i ai; e faaitiitia pe afai o se mea e tupu mai e tupu i taimi e mafai ona vaʻaia, pe afai o le mafaufau e faia i se isi mea, poʻo le taimi o le moe (Schultz, 1998; Takikawa et al., 2004; Strecker ma Jacobs, 1985; Steinfels et al., 1983). Mo se faʻataʻitaʻiga, o se kiliva e leʻi mafaufauina e faʻaalia ai se faʻailoga mataʻutia a le AT pe a i ai se pusi i se tulaga paʻu filemu, ae leai se aoga pe a gauai le pusi-gaoioiga faigata e pei o le tulituliina o se ratisi, fafagaina, teuga, teuina e le suʻega, ma isi mea (Strecker ma Jacobs, 1985) (Ata 6A). E faʻapea foʻi, o le tali a le ATA e mafua mai i mea faʻapitoa e vaivai faaletino ae e mataala ona o lo latou fiafia (Ljungberg et al., 1992; Schultz, 1998). O nei tali e masani ona faʻaauau aʻo avea le mea e faʻaleleia ai le mea e masani ai, e ogatasi ma le faʻaauau o le faʻatonuina o le tali atu (Ata 6B). E ogatasi ma nei sailiga, mea faʻapitoa ma mea fou na faʻaalia ai le tuʻufaʻatasia o le faʻamaonia o le AT i tulaga i lalo (Lisman ma Grace, 2005) ma faʻagaoioia faʻataʻotoga o le faiʻai a le AT i se auala e faʻaaogaina ai le tauia o taui (Zink et al., 2003; Tavitason et al., 2004; Duzel et al., 2010).

Ata 6 

Dopamine neuron faʻafeiloaʻiga tali i mea e faʻalogo ai

O le faʻamalamalamaina o faʻamatalaga e faʻaalia foi e ala i ni faʻaaliga e le i mafaufauina e mafai ona maua ai ni faʻamatalaga fou e uiga i mea e fiafia ai. E pei ona faʻamoemoeina mo se faailoilo mataala puupuu, o nei tali e le o se filifiliga: e mafua mai i soʻo se lagona e na o le foliga tutusa o se mea e sili ona fiafia i ai, e tusa lava pe foliga tutusa le foliga tutusa (o se mea e taʻua o le faʻateleina)Schultz, 1998). O le iʻuga, e masani ona tali atu le neurons i se mea e faʻamalosi ai i le faʻafefiloi o faailoilo e lua: o se faʻasalalauga vave e faʻamaonia ai le mea moni o le mea e faʻaosofia ai atonu taua, ma se faʻailoga lona lua e faʻamaonia ai moni lea taui poʻo se faʻalavelave uiga (Schultz ma Romo, 1990; Waelti et al., 2001; Tobler et al., 2003; Aso & al., 2007; Kobayashi ma Schultz, 2008; Fiorillo et al., 2008; Nomote et al., 2010) (vaai (Kakade ma Dayan, 2002; Joshua et al., 2009a; Schultz, 2010) mo le iloiloga). O se faʻataʻitaʻiga e mafai ona vaaia i se seti o le faʻaosofiaina o le faʻamalosiina o coding DA neurons o loʻo faʻaalia i Ata 6C (Bromberg-Martin et al., 2010a). O nei laugutu sa fiafia i taui ma le le fiafia, ae sa fiafia foi i latou i le le mautonu. O le tulaga le mautonu na leʻi fetaui ma mafuaʻaga faaosofia, ae sa i ai se foliga tutusa (foliga itiiti) i le taui ma le faʻaaogaina o faʻamatalaga.

O nei tali mataʻituina e fesoʻotaʻi vavalalata i se gafatia faʻapitoa o le faʻaosoina o aʻoaʻoga faʻasolosolo ina ia suʻesuʻe atili ma maua lona uiga. E mafai ona iloa lenei mea i ni mea iloga se tolu. Muamua, e na o le faʻaalia o tali e naʻo ni faʻamatalaga faʻapitoa e tatau ona suʻesuʻeina ina ia iloa ai o latou uiga, ae le o mea e sili ona tauia poʻo faʻalavelave e pei o le tuʻuina atu o le suavai poʻo le vaʻalele (Schultz, 2010). Lona lua, e na o le faʻaalia o tali e tupu pe afai o se mea taua e taua tele ma o loʻo i ai le malosi e faʻavaeina ai aʻoaʻoga, ae le o le taimi e le talafeagai ai le taua i le galuega o loʻo i le lima ma e le faʻamalosia ai le faʻasolosolo (Schultz ma Romo, 1990). Lona tolu, o le mataalia o tali e faʻaleleia i tulaga o le a faʻaalia ai le vave gauai o le mafaufau - pe a oʻo mai i se taimi e lei mafaufauina pe mamao ese mai le ogatotonu o le vaʻavaʻa (Bromberg-Martin et al., 2010a). O le mea lea, pe a tuʻuina atu faʻamatalaga faaosofia i taimi e le mautonu, latou te amata vave ona faia ni taʻiala ma se faʻamatalaga mataʻituina a le ATA - faʻafiafiaga i faʻaaliga uma e aofia ai faʻamatalaga le mautonu (Ata 6C, lanu uliuli). Ae afai o la latou taimi e mafai ona vaʻaia - mo se faʻataʻitaʻiga, e ala i le muaʻi lapataia o mataupu i le "trial start cue" na tuʻuina atu i le lua sekone ao leʻi aliali mai - o le a le toe faʻailoa mai e le faʻaaliga se tali mataala (Ata 6D, lanu efuefu). Nai lo lea, o le tali mataʻituina e sui i le amataga o le faamasinoga - o le mea muamua na tupu i le faamasinoga lea e le mafaamatalaina le taimi ma faʻaalia ai le faʻasolosolo (Ata 6D, lanu uliuli).

O le a le metotia autu e faʻaalia ai le faʻaaliga o le faʻamaoniga a NE neron? O se tasi o manatu e faapea o le mataalia o tali o ni faʻamatalaga faʻapitoa o faʻamatalaga sese o loʻo tupu i taimi puupuu, faʻasologa o le tau aogā o le faʻamalieina ao le i faʻamaoniaina atoa (Kakade ma Dayan, 2002). Ae peitai, o faʻamatalaga lata mai nei, e ui i lea, o loʻo fautua mai ai o faʻamatalaga faʻaalia e mafai ona gaosia e se masini manino mai faʻamaumauga masani a le ATU (Satoh et al., 2003; Bayer ma Glimcher, 2005; Bromberg-Martin et al., 2010a; Bromberg-Martin et al., 2010c; Nomote et al., 2010). O le mea aupito sili ona mataʻina, o le tali mataala i le amataina o le faamasinoga e le faʻatapulaaina i galuega tauia; e mafai ona maua le malosi tutusa i le taimi o se galuega faʻalavelave e leai se taui e tuʻuina atu (Ata 6C, D, lalo, "galuega faʻalavelave"). E tupu lenei mea e ui lava o faʻamaumauga masani a le ATUA i totonu o laina tutusa e faʻamaonia ai o le galuega faʻamanuiaina e sili atu ona maualuga lona faʻamoemoe nai lo le galuega faʻalavelave (Bromberg-Martin et al., 2010a). O nei faailoilo mataʻutia e le o se ituaiga o faʻamaoniaga faʻamaonia po o se tulaga o le faʻaogaina o le faʻaogaina, aua e tupu mai i le tele o faʻamalosia ma le faʻaogaina o le DN neurons (Bromberg-Martin et al., 2010a). O le vaeluaina lona lua e mafai ona vaaia i le auala e fuafua ai e DA neurons taui i le lumanai e faʻavae i le manatuaina o taui ua mavae (Satoh et al., 2003; Bayer ma Glimcher, 2005). E ui lava o faʻamaumauga aloaia a le ATA e pulea e se fuaitau o le mafaufau umi e faʻamaonia mo le tauvaga saʻo, o le faʻalogoina o tali i le amataga o le faamasinoga e pulea e se isi ituaiga faʻataʻitaʻiga e foliga tutusa ma le mea o loʻo vaaia i le taimi vave o gaioiga (Bromberg-Martin et al., 2010c). O le vavaega lona tolu e mafai ona vaaia i le auala e tufatufa atu ai nei faailo i le isi itu o le aofaʻi o LA neuron. E ui lava o faʻamatalaga masani a le ATUA e sili atu ona malosi i SNC, o le faʻalogoina o tali i le faʻataʻitaʻiga o le faamasinoga (ma isi faʻasologa o taimi e leʻi mafaufauina) e faʻasalalau i le SNc (Nomote et al., 2010).

I le faatusatusa atu i nei vavaeesega mai faailo masani, o le faʻamalamalamaina o faailo e fesoʻotaʻi ma le vave o le faʻaogaina ma faʻaalia tali i le faʻaaliga faʻaalia (Satoh et al., 2003; Bromberg-Martin et al., 2010a; Bromberg-Martin et al., 2010c). O lenei mea e taʻu mai ai o faʻamatalaga faʻalogo e mafua mai i se gaioiga faʻavaveina lea e faaosofia ai tali vave e suʻesuʻe ai mea taua e tutupu. I le taimi nei, o le mea e leaga ai, e itiiti lava le iloa e uiga tonu i mea na tutupu i lenei faagasologa o le 'taua'. Mo se faʻataʻitaʻiga, o mataala i tali tutusa tutusa ma mea tauia ma le faʻalavelave? O tali faʻalogo e iloa e tupu mai mo mea faʻaleleia lea e foliga tutusa ma taui tau tupe pe foliga tutusa ma taui ma faʻafeiloaiga faʻapitoa (faataitaiga e ala i le faʻasoa tutusa o le tino). Ae e leʻi iloa pe o faʻaalia ni tali faʻaalia e mafua mai i fuamoa e naʻo foliga lava o le faʻaaogaina o faʻamatalaga.

Matafaioi faʻapitoa o faailoilo mataʻitusi o dopamine

E pei ona tatou vaʻaia, o le mataalaina o faailoilo e ono tupu mai i se masini manino mai le faʻamalosia ma le faʻamaoniga. Ae ui i lea, o faʻamatalaga faʻalauiloa e auina atu i le taua ma le faʻaogaina o le DN neurons, ma o le mea lea e mafai ai ona faʻatonutonuina le gaioiga o le faiʻai ma amioga i se auala talitutusa i faʻataʻitaʻiga taua ma faʻamalologa (Ata 5).

O faʻamatalaga faʻalogo e auina atu i le faʻaosofia o le faʻaogaina o le DN neurons o le a lagolagoina le faʻalauteleina o le gauai i le faʻalauteleina o le faʻaleleia, faʻamalosia o mea faʻapitoa e iloa ai lona uiga ma filifili i se fuafuaga mo le faʻatinoga, ma faʻalauteleina le faʻaosofiaina o le faʻatinoina o lenei fuafuaga (Ata 5). O nei aʻafiaga e mafai ona tupu mai vave i luga o le gaosiga o gataifale poʻo le faʻamalosiina o gaioiga lea na mafua ai ona iloa le mea e mataala ai. O lenei matafaioi e fetaui lelei ma le fesuiaiga i le va o le faʻamalamalamaina o tali ma tali vave i le faʻalauteleina o le faʻamalosi, ma le manatu e aofia ai tali a le DA neuron i le faʻatautaia o le gauai atu, faʻanofo, faaleleia atili o le gaioiga o le mafaufau, ma vave gaioiga faʻaalia (Redgrave et al., 1999; Horvitz, 2000; Joseph et al., 2003; Lisman ma Grace, 2005; Redgrave ma Gurney, 2006; Joshua et al., 2009a).

O le i ai o faʻamatalaga faʻalauiloa i le taua o le faʻamaonia o le DN neʻorons e sili atu ona faigata ona faʻamatalaina. O nei uʻamea e tuʻuina atu faʻamatalaga taua o le faʻamalosiaga e lelei mo le sailia, iloiloga o taunuʻuga, ma aʻoaʻoga faʻatauaina; ae mafai foi ona latou fiafia e ala i le mataala i mea e tutupu e pei o le tataina o leo ma le amataina o tofotofoga faʻalavelave. E tusa ai ma la tatou ala faʻapitoa (Ata 5), o le mea lea o le a mafua ai ona tuʻuina atu faʻamaonia mea e tutupu e faʻamaonia lelei ma ia sailia i se auala tutusa ma taui! E ui ina e maofa i le taimi muamua na tilotilo ai, ei ai le mafuaaga e masalomia ai o le mataalia o mea e tutupu e mafai ona avea ma sini lelei. O faʻasalaga faʻalogo e maua ai le lapataiga muamua o se mea taua e tupu, o le mea lea e maua ai le avanoa muamua e faia ai se gaoioiga e pulea ai lena mea. Afai e maua ni faʻamatalaga mataala, e mafai ona iloa, faʻaalia, ma sauniuni mea e fiafia i ai mo le taimi muamua; afai e le oi ai ni faʻamatalaga mataala, o mea e faʻamalosia ma le fiafia e tutupu i taimi uma o se mea e leʻi mafaufauina faʻafuaseʻi. O le mea moni, e masani ona faʻaalia e tagata ma manu se mea e sili ona fiafia mo siosiomaga e mafai ona matauina ma valoia vave ai mea e maua ai le faʻafetai,Badia et al., 1979; Herry et al., 2007; Daly, 1992; Chew ma Ho, 1994) ma le tele o le DA neuron e faʻailoa mai ai le fiafiaga amio e vaʻai i faʻamatalaga taui-faʻamatalaga (Bromberg-Martin ma Hikosaka, 2009). E mafai e le alert alert signals ona lagolagoina nei mea e fiafia i ai e ala i le atofaina o le taua lelei i siosiomaga lea e mafai ona muai mafaufau i ai tulaga taua.

Auala i Neural mo le taua, faaosofia, ma mataala

I le taimi nei ua tatou vaevaeina laina o le LA i ni ituaiga se lua e mafua ai le taua o le faaosofia ma le faaosofia o le ola maloloina ma e fetaui mo matafaioi iloga i le faatonutonuina o le faaosofiaina (Ata 5). E faʻapefea ona faʻapipiʻiina lenei fuafuaga faʻavae i luga ole auala i totonu o le mafaufau? O iinei tatou te tuʻuina atu ai se manatu e uiga i nofoaga faʻaanatura o nei uʻamea, o latou faʻasaga i lalo ifo o le eleele, ma faʻapogai o latou faailoilo faagaeetia (Faʻafanua 6,, 77).

Ata 7 

Vaʻavaʻai le tulaga faʻasolosolo ma faʻataʻitaʻiga o le numera faaosofia o le dopamine ma le faʻaogaina o fua ninii

Faʻamatalaga faʻaanatura o le taua ma le faʻaogaina o fua ninii

O se suʻesuʻega talu ai nei sa vaʻaia ai nofoaga o le taui a le AT ma faʻamaoniga faʻavauvau i le pito i tua o le taligalu e aofia ai le SNc ma le pito sili o le VTA (Matsumoto ma Hikosaka, 2009b). O le taua ma le faʻamalosia o faailoilo mo le faʻaolaina o tufatufa na tufatufa atu i lenei itulagi i se faasologa faʻasolosolo. O faailoilo taua e sili atu ona maua i totonu o le vavao SNc ma le lalata VTA, ae o faailoilo mo le faʻaleleia o lagona na sili atu ona maua i totonu o neurons i le SNC telefoni (Ata 7B). E ō gatasi lenei ma lipoti e faʻamalosia tele le faʻamaoniaina o le tau o le ATA i le SNc (ventromedial SNc)Nomote et al., 2010) aʻo o ese mai le fiafia e foliga mai e sili atu ona sili atu ona tuai (Mirenowicz ma Schultz, 1996). O isi suʻesuʻega ua suʻeina le tele medial midbrain. O nei suʻesuʻega na maua ai se faʻafefiloi o faʻasalalauga ma faʻalavelave tali tali atu e aunoa ma se eseesega tele io latou nofoaga, e ui lava ina i ai se faʻagasologa o fiafiaga faʻafuaseʻi e maua ai le tele o faʻalauiloa (Guarraci ma Kapp, 1999; Brischoux et al., 2009) (Ata 7C).

Taumafa o faailoilo taua

E tusa ai ma o tatou talitonuga, o le tau faʻamalosia o le coding DA neurons e tatau ona faʻatino i vaega o faiʻai e aofia ai i le faʻafeiloaʻi ma aloese mai taga, iloiloga o taunuʻuga, ma aʻoaʻoga faʻatau (Ata 5). O le mea moni, o le poloketi SNc ma le VTA i le ventromedial forefrontal cortex (Williams ma Goldman-Rakic, 1998) e aofia ai ma le cortex (orcitofrontal cortex (OFC) (Porrino ma Goldman-Rakic, 1982) (Ata 7A). O le OFC na faʻaauau ona aafia i le faʻamaoniaina o tau aogā i suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga (Anderson et al., 2003; Small & al., 2003; Jensen et al., 2007; Litt et al., 2010) ma faʻamaumauga e tasi le neuron (Morrison ma Salzman, 2009; Roesch ma Olson, 2004). O le OFC e manatu e iloilo filifiliga filifiliga (Padoa-Schioppa, 2007; Kable ma Glimcher, 2009), faʻapipiʻi faamoemoega faamoemoeina (Schoenbaum et al., 2009), ma faʻafou nei faʻamoemoega i le taimi o le aʻoga (Walton et al., 2010). E le gata i lea, o le OFC e aʻafia i le aʻoaʻoina mai i le leaga o faʻamatalaga o valoʻaga leaga (Takahashi et al., 2009) e sili ona taua i le taua-coding DA neurons (Ata 4).

E le gata i lea, ole vaega ole vaega o le dopaminergic midbrain project i le telefoni faʻapitoa e aofia ai le atigilima accumbens shell (NAc shell) (Haber et al., 2000) (Ata 7A). O se suʻesuʻega talu ai nei na faʻaalia ai e maua e le NACE le faʻataʻitaʻiga o faʻamaumauga a le ATUA e faʻamaonia ai le taua o le faʻamoemoe o taunuʻuga (Roitman et al., 2008). O nei faailo atonu o le a mafua ai le aoga o le aoga ona o le faʻamaʻi saʻoina o fualaau oona i totonu o le NAC shell malosi e malosi malosi (Ikemoto, 2010) ao togafitiga e faʻaitiitia ai le ulufale atu a le AT i le atigipusa e mafai ona faʻaosoosoina ai lagona (Liu et al., 2008). O se tasi o faʻamaumauga, o suʻesuʻega o le NAc shell DA tuʻuina atu i luga o taimi uumi (minute) ua gaosia ai ni mea faʻafefiloi, o nisi e o gatasi ma le faʻamaoniaina o tau ao isi faʻatasi ai ma le faʻamafanafana (eg (Bassareo et al., 2002; Ventura et al., 2007)). O lenei mea e taʻu mai ai o faʻamaufaʻailoga e mafai ona faʻatapulaʻaina i nofoaga patino i totonu o le NAc shell. E le gata i lea, o vaega eseese o le NAC shell e faʻapitoa mo le puleaina o le manaʻoga ma le faʻavevesi o le amio (Reynolds ma Berridge, 2002), lea e manaʻomia uma le faʻasoa mai DA neurons (Faure et al., 2008).

I le mea mulimuli, o le neurons NE i le lautele o le SNc e auina atu mamafa mamafa i le pito i tua (Haber et al., 2000), ma fautua mai e mafai ona maua uma e le 'au e le gata i le taua ma le faʻaogaina o faʻamaumauga a le AT (Ata 7A). O le taua o le faʻamaoniaina o le DA neurons o le a maua ai se faʻataʻitaʻiga faʻaaoaoga faʻaleleia mo le matagaluega femalagaaʻi e aofia ai i le aʻoaʻoga o le aogā, e pei o le aʻoaʻoina o amioga faʻafefeteina-tali (Faure et al., 2005; Yin ma Knowlton, 2006; Balleine ma O'Doherty, 2010). Pe a osooso nei alo o le AT, o le a latou auai i le ala tuusao e aoao ai ina ia maua ni taui; pe a latou malolo, latou te auai i le auala tuusao e aoao ai e aloese mai taunuuga le manuia (Ata 2). O le mea moni, o loʻo i ai se faʻamatalaga lata mai e faapea, o auala tetele e mulimulitai tonu lava i lenei vaevaega o galuega mo taui ma le faʻaaogaina o galuega (Hikida et al., 2010). Ae le iloa, peitaʻi, pe faʻapefea ona tali atu ni auala i nei ala i mea tauia ma faʻalavelave i le taimi o amioga. A o le mea pito i tua i totonu o le vaega atoa, o se vaega o neurons e tali atu i nisi o mea tauia ma faʻalavelave i ni uiga eseese (Ravel et al., 2003; Yamada et al., 2004, 2007; Joshua et al., 2008).

Nofoaga o faʻamatalaga faʻalogo mo le faʻalogo

E tusa ai ma lo tatou talitonuga, o le tausiga faʻamalosi e faʻapipiʻi ai le neurons e tatau ona faʻataʻamilosaga i vaega o faiʻai o loʻo aʻafia i le faʻaogaina, gaioiga o le mafaufau, ma le faʻaosofiaga lautele (Ata 5). O le mea moni, o le neurons i totonu o le ogatotonu ole faʻailoga e lafo ai faʻasalaga i le pito i luma ma le pito i luma o le paʻu (Williams ma Goldman-Rakic, 1998) (Ata 7A), o se itulagi na aʻafia i galuega faʻapitoa e pei o sailiga faʻapitoa, manatuaina o galuega, pulea o le mafaufau, ma le faia o faaiuga i le va o taunuuga faaosofia (Williams ma Castner, 2006; Lee ma Seo, 2007; Poto, 2008; Kable ma Glimcher, 2009; Wallis ma Kennerley, 2010). O faʻatonuina o galuega faʻamalosi i luma muamua e faʻatulafonoina e le maualuga o le aofaʻiga a le DA (Robbins ma Arnsten, 2009) ma ua faʻamatalaina e faʻalagolago i le amataina o le faʻamaʻiina o le DA neuron (Cohen et al., 2002; Lapish et al., 2007). E le gata i lea, o se laʻasaga o laina pito i luma e tali atu ai i le tauleleia ma le faʻaaogaina o ata vaaia, ma o le toatele o loʻo tali atu i le itu lava lea e foliga tutusa ma le faʻauigaina o le faʻamalosiaga faʻaosofia (Kobayashi et al., 2006). E le gata i lea, o le gaioiga o nei neurons e fesoʻotaʻi ma le manuia o amioga i le faʻatinoga o galuega manatuaina galuega (Kobayashi et al., 2006). E ui lava o lenei faletua o le DA → ala faʻasolosolo faʻasalalau e foliga mai e patino i primates (Williams ma Goldman-Rakic, 1998), o se auala e tutusa lelei le tulaga e mafai ona i ai i isi meaola. Aemaise lava, o le tele o galuega tau mafaufauga o le faʻataunuʻu muamua o le faʻataunuʻu muamua o loʻo faʻatinoina e le tootoo medial frontfront cortex (Uylings et al., 2003), ma o loʻo i ai le faʻamaoniga e maua e lenei itulagi ia faailoilo o le soifuaga faʻamalosia ma faʻamalosia ai le amio e aʻafia ai le ola (Mantz et al., 1989; Di Chiara, 2002; Joseph et al., 2003; Ventura et al., 2007; Ventura et al., 2008).

Aumai le faʻamaoniga o le VTA o loʻo i ai uma le faʻaogaina ma le taua o le numera o faʻamaumauga ma o le numera o faʻamaufaʻailoga e auina atu i le kolisi NAc, e mafai ona auina atu faailoilo o le alofa i le NAc core (Ata 7A). O le mea moni, o le NAc (ae le o le atigi) e taua tele mo le faʻamalosia o le faʻaosofia o tau o tali e pei o taumafaiga faaletino; mo le faʻatinoga o galuega faʻatulagaina-e manaʻomia ai le fetuunaiga o le mafaufau; ma mo le faʻamalosia o taui taui e mafua ai le faʻaleleia atili o lagona masani (Ghods-Sharifi ma Floresco, 2010; Floresco et al., 2006; Hall et al., 2001; Cardinal, 2006). E o gatasi ma le faʻamaoniaina o le faʻaosofia o le faʻaosofia, o le NAc core na te mauaina faʻailoga o le DA i taimi uma e lua (Aso & al., 2007) ma aafiaga faʻalavelave (Anstrom et al., 2009).

I le mea mulimuli, e pei ona talanoaina i luga, o nisi o faʻamafanafanaga coding DA neurons e mafai ona faʻataʻamilosaga i le pito i tua (Ata 7A). E ui o nisi o itulagi ole vaega o loʻo iai i galuega e fesoʻotaʻi ma mea e aʻoaʻoina ai le aʻoga, ae o loʻo aofia ai foi i galuega e tatau ona faia mo mea lelei uma, e pei o le faʻalauteleina, gauai atu, manatua galuega, ma le faʻamalosi lautele (Hikosaka et al., 2000; Klingberg, 2010; Palmiter, 2008). O le mea moni, o se vaega o taʻavale tetele e sili atu ona tali malosi i mea e sili ona tauia ma faʻalavelave faʻafuaseʻi nai lo mea le mautonu (Ravel et al., 1999; Blazquez et al., 2002; Yamada et al., 2004, 2007), e ui lava o lo latou mafuaʻaga o le faʻamalosia o amioga e leʻi iloa.

Punaoa o faailoilo taua

O se faasologa talu ai nei o suʻesuʻega ua fautua mai ai e maua e le neurons ia faailoilo taua o le taua mai se tamai puʻu i le epithalamus, le lateral habenula (LHb) (Hikosaka, 2010) (Ata 8). O le LHb o loʻo galue malosi tele i le DA neurons: O le LHb faʻamalosi e faʻalavelaveina ai neurons i le vavao puupuu (Christoph et al., 1986) ma mafai ona faʻatonutonu aʻoaʻoga i se faʻafeagai faʻafeagai i le faaosofiaina o le VTA (Shumake et al., 2010). E ogatasi ma se faailoilo le lelei, o le tele o neu LHb e faʻafesoʻotaʻi tali faʻapitoa i DA neurons: LHb neurons faʻasaina e ala i ni faʻamatalaga lelei taumatematega ma fiafia e ala i le le lelei o faʻamatalaga o valoʻaga leaga (Matsumoto ma Hikosaka, 2007, 2009a; Bromberg-Martin et al., 2010a; Bromberg-Martin et al., 2010c). I le tele o tulaga, o nei faailoilo e tupu mai i le le tumau i le LHb, faʻatasi ai ma le LHb → DA faʻaliliuga (Matsumoto ma Hikosaka, 2007; Bromberg-Martin et al., 2010a).

Ata 8 

Faʻamatalaina faʻavae o le taua, faʻamalosia, ma faʻamatalaga faʻalogo

O le LHb e mafai ona pulea le neurons LA i le vaeluagalemu, ae o le tele o faʻamaumauga o loʻo faʻamaonia mai ai o loʻo faʻatinoina le puleaina lelei o le tau faʻamalosiina o coding DA neurons. Muamua, o le LHb neurons e faʻasolo ai le taua o le faʻamalosia i se auala e vavalalata atili ai le faʻamaonia o le DN-neurons - latou te faʻaogaina ai mea sese ma le leaga o valoʻaga taumatematega ma tali atu i itu faʻafeagai i taui ma faʻalavelave faʻafuaseʻi (Matsumoto ma Hikosaka, 2009a; Bromberg-Martin et al., 2010a). Lona lua, o le faaosofia o le LHb e iai ona aafiaga sili ona malosi i luga o DA neuronoa o ona meatotino e ogatasi ma le tau aogā, e aofia ai le faʻamalo e ala i le leai o ni taui ma faʻamatalaga faʻasalalauga i le SNC (ventromedial SNc)Matsumoto ma Hikosaka, 2007, 2009b). Tolu, o leona i le LHb faʻaleagaina ATU faʻafeiloaʻi tali faʻataʻitaʻiga i mea faʻalavelave faʻalavelave, ma fautua mai ai le mafuaʻaga o le LHb i le fatuina o faailoilo tau faʻamaumauga a le AT (Gao et al., 1990).

O le LHb o se vaega o se auala sili atu ona loloto o le ala lea e mafai ai ona taofiofia le neurons e le galalia basal (Ata 8). E talia e le LHb faʻamaoniga e pei o mea taufaʻailoga o le tau o le tau e ala i se suʻesuʻega mai le faitau aofaʻi o neurons o loʻo faʻataʻaliʻoliʻo i le globus pallidus border (GPb) (Hong ma Hikosaka, 2008). A oʻo loa ina oʻo atu nei faailoilo i le LHb atonu o le a auina atu i latou i DA neuronoa e ala i se auala vaʻavaʻai lea e faʻateleina ai le LHb i le ogatotonu o le GABA neu e faʻataga ai le taofia o neu nerons (Ji ma Shepard, 2007; Omelchenko et al., 2009; Brinschwitz et al., 2010). E mafai ona tupu lenei mea e ala i le LHb faʻataʻitaʻiga i inumaga i le VTA ma i se isi vaʻaia o le GABA-ergic nucleus e taʻua o le rostromedial segmental nucleus (RMTg) (Jhou et al., 2009b) (faʻapitoa foi ona taua o le 'vela o le vela o VTA' (Kaufling et al., 2009)). E le gata i lea, o le RMTg neurons o loʻo i ai tali e tutusa lelei ma le LHb neurons, faʻasolosolo le taua o le faaosofiaga, ma i ai se faʻalavelave faʻalavelave faʻasaina i dopaminergic midbrain (Jhou et al., 2009a). O le mea lea, o le auala atoa o le ganglia e auina mai ai faailoilo o le taua o faʻamaumauga i le neurons atonu o le GPb → LHb → RMTg → DA (Hikosaka, 2010).

O se fesili taua mo suʻesuʻega i le lumanaʻi pe o faʻamaonia le faʻamaonia o faʻamaumauga e faʻaaogaina e ala i le LHb pe faʻapipiʻiina i latou e ala i le tele o ala o fesoʻotaʻiga. E le gata i lea, o le DA faʻafeiloaʻi e ala i le faʻaaogaina o footshocks e pulea e le gaioiga i le mesopontine parabrachial nucleus (PBN) (Coizet et al., 2010) (Ata 8). O lenei puʻupuʻu o loʻo i ai ni manoa e maua ai faʻasoa saʻo mai le taulaʻau e faʻapipiʻi ai lagona faʻalavelave ma e mafai ona taofia ai neuroneta e ala i faʻasalaga faʻasaga i le RMTg (Coizet et al., 2010; Gauriau ma Bernard, 2002). E taʻu mai ai e le LHb e auina mai le faailoilo o le faʻamalosiaga o le LHb mo faʻamatalaga ma taunuʻuga faʻamanuia ma taui ao maua e le PBN se vaega o le faʻamaufaʻailoga taua e fesoʻotaʻi ma taunuʻuga faʻalavelave.

Punavai o faʻamaoniga o le faʻaolaina o le faʻaosofia

E itiiti le iloa e uiga i le punavai o faailoilo o le faʻaosofia i DA neurons. O se tasi o le auvalo fiafia o le totonugalemu tutotonu lea o le amygdala (CeA), lea sa masani ona aafia i le faatalanoaga, gauai atu, ma tali faalauaitele faalauaitele i le taimi o tauleleiga ma mea na tutupu (Holani ma Gallagher, 1999; Baxter ma Murray, 2002; Merali et al., 2003; Balleine ma Killcross, 2006) (Ata 8). O le CeA ma isi amygdala nuclei o loʻo aofia ai le tele o neuronoa o latou faʻamaoniga e ogatasi ma le faʻaosofiaga o le faʻamalosi: latou te faʻaalia le tauia ma faʻalavelave faʻalavelave i le itu lava e tasi, e faʻaleleia pe a tutupu mea tutupu faʻafuaseʻi, ma e fesoʻotai faʻatasi ma amioga faʻaosofia (Nishijo et al., 1988; Belova et al., 2007; Shabel ma Janak, 2009). O nei faailo e mafai ona auina atu i DA neuronoa ona o le CeA o loʻo alu ifo i lalo i luga o le faiʻai e faʻaaogaina ai faʻamatalaga taui ma le faʻafefeteina (Lee et al., 2005; Pascoe ma Kapp, 1985) ma o le CeA e manaʻomia mo le faʻamaoniaina o le faʻamaonia i le taimi o mea e faʻatupeina (Phillips et al., 2003a). E le gata i lea, o le CeA o loʻo auai faatasi ma le Neurons i auala e ogatasi ma a tatou fesoʻotaʻiga faʻatekonolosi ma faʻatinoga mo le faʻaosofiaina o le faʻamalosi. O se auala e aofia ai le CeA, SNc, ma le taʻavale e tatau ona manaʻomia mo aʻoaʻoga faʻaaoaoga i meaʻai.Han et al., 1997; Lee et al., 2005; El-Amamy ma Holani, 2007). E ogatasi ma la tatou vaega o le faʻamaoniga ma faʻamaonia o tau, o lenei auala e manaʻomia mo le aʻoaʻoina e faʻaoga i meaʻai, ae le mo le aʻoaʻoina e faʻafeiloaʻi i meaʻai (Han et al., 1997). O le auala lona lua, e aofia ai le CeA, SNc, VTA, ma le NAc, e manaʻomia mo taui taui e faʻapogai ai le faateleina o le faʻaosofiaga lautele e faʻatino galuega e sailia ai taui (Hall et al., 2001; Corbit ma Balleine, 2005; El-Amamy ma Holani, 2007).

I le faaopoopo atu i le CeA, e mafai ona maua e le neo alo ni faailoilo o le faʻamalosiaga mai isi faʻapogai e pei o le faʻalogo-fuaina o laina i le basal forebrain (Lin ma Nicolelis, 2008; Richardson ma DeLong, 1991) ma neusini i le PBN (Coizet et al., 2010), e ui o nei auala e tumau pea ina ia suʻesuʻeina.

Punavai o faʻamatalaga faʻalogo

O loʻo i ai le tele o sui tauva mo le tuʻuina atu o neu neuronoa faʻamaonia. Masalo o le tagata e sili ona lauiloa o le koliculus sili lea (SC), o le midbrain nucleus lea e maua ai le gaogao puupuu-mai i le tele o auala faʻapitoa ma le pulea o mea e faʻaalia ma le gauai (Redgrave ma Gurney, 2006) (Ata 8). O loʻo i ai i le SC se tuusaʻo tuusao i SNc ma VTA (Me et al., 2009; Comoli et al., 2003). I manu feʻaveaʻi, o le SC o se alavai taua mo faʻamalologa faʻaalia o ata vaaia e oʻo atu ai i neu neurones ma faʻaosoina ai le faʻamalolo o le ATA i lalo o le eleele (Comoli et al., 2003; Dommett et al., 2005). O le ala o le SC-DA e sili ona fetaui ma le faʻaalia o faʻamaoniga faʻapitoa nai lo le taui ma faʻasalaga, aua e leai se tali a le SN i le tauia o taui ma e na o sina aafiaga agavaʻa i le tali a le DA tali (Coizet et al., 2006). O lenei mea o loʻo taʻu mai ai se faasologa o mea na tutupu e pei ona taua e le SC (1) e maua ai se mea faʻamalosi, (2) filifilia e sili ona taua, (3) e amataina se tali e suʻesuʻe ai le mea e faʻaosofia ai, ma (4) faʻatasi i le taimi lava lea e amataina ai le tali a le AT o se osofaʻiga o le DA i fausaga o le eleele (Redgrave ma Gurney, 2006).

O le sui lona lua mo le auina atu o faailoilo mataala i DA neurons o le LHb (Ata 8). E le gata i lea, o le amataga e leʻi mafaufauina o se amataga o le faamasinoga e taofia ai le tele o le LHb neurons i se auala sese i le faailoilo a le DA neuron, ma o lenei tali e tupu i le puupuu o le gaogao i le LHb e tutusa ma le LHb → DA faatonuga o le felauaiga (Bromberg-Martin et al., 2010a; Bromberg-Martin et al., 2010c). Ua matou matauina foi e faapea o LHb neurons e masani ona taofiofia e ata e le i faamoemoeina ma ata i se auala le lelei i faaosoosoga a le DA (MM, ESB-M., Ma le OH, e le lolomiina le maimoaga) e ui lava o loo faatalitali nei se suesuega sili atu.

Ma le mea mulimuli, o le sui lona tolu mo le auina atu o faailoilo mataala i le DA neurons o le pedunculopontine nucleus matua (PPTg), o galuega faatino ia SNc ma VTA ma e aofia ai i le faagaioiga faaosofia (Winn, 2006) (Ata 8). O le PPTg e taua tele mo le mafai e VTA DA neuron sosolo (Grace et al., 2007) e aofia ai tali faʻasalaga i taui taui (Pan ma Hyland, 2005). I le o gatasi ma se faailoilo mataala, o le PPTg neurons e iai ni tali pupuu-tele i le tele o auala faʻapitoa ma o loʻo galulue i le taimi o faʻasalaga (Winn, 2006). E i ai le faʻamaoniga e faʻapea, o le PPTg tali faʻapitoa e aʻafia i le tau aoga ma e ala i manaoga mo gaioiga vave (Dormont et al., 1998; Okada et al., 2009) (ae vaai (Pan ma Hyland, 2005)). O nisi PPTg neurons e tali atu foi i taui poʻo le faʻaaogaina o latou taunuuga (Dormont et al., 1998; Kobayashi et al., 2002; Ivlieva ma Timofeeva, 2003b, a). O le a taua tele le suʻeina pe o faʻamaoniga o le PPTg e auina atu i le neuronoa e fesoʻotaʻi faapitoa i le mataala pe iai foʻi isi faʻamaoniga e pei o le taua ma le soifua manuia.

Taʻiala mo suʻesuʻega i le lumanaʻi

Ua matou iloiloina le natura o taui, faʻalavelave faʻaalia, ma faʻamatalaga mataʻitusi i DA neurons, ma ua tuʻuina mai se mafaufauga e uiga i auala loloto i totonu o le ala ma a latou matafaioi i amioga faaosofia. Matou te manatu o lenei mea o se mafaufauga galue, o se taʻiala mo aʻoaʻoga ma suʻesuʻega i le lumanaʻi lea o le a aumaia ai i matou i se malamalamaga atoatoa. O iinei o le a tatou faʻamaonia ai le tele o vaega o loʻo manaʻomia ai nisi faʻamatalaga e faʻaalia ai faʻalavelave loloto.

I le taimi nei, o lo tatou malamalamaaga i auala faʻapitoa o loʻo aʻafia ai faʻamaumauga a le ATA i le amataga. O le mea lea, ua matou taumafai e faʻapipiʻi punaoa ma nofoaga o le taua ma le faʻaogaina o faʻamaumauga a le AT, e tele lava e faʻavae i luga o faiga faʻapitoa e pei o le tali atu i le neural ma galuega o vaega eseese ole mafaufau. O le a taua tele le tuʻuina atu o nei auala tauva i se suʻega tuusao ma ia iloa a latou mea auiliiliga, fesoasoani i meafaigaluega na faatoa atiaeina e mafai ai ona mataitu le faʻasalalauga a le AT (Robinson et al., 2008) ma pulea (Tsai et al., 2009; Tecuapetla et al., 2010; Stuber et al., 2010) faʻatasi ai ma le maualuga o le fanua ma le tino. E pei ona taʻua i luga, o le tele o nei faʻailoga o loʻo i ai se faʻalapotopotoga faʻapitoa, ma fai mai o la latou fesoʻotaʻiga ma DA neurons e mafai foi ona faʻavasegaina. O faʻaaogaina o alalaʻau o faʻamaumauga a le AT e mafai ona sili atu ona faigata nai lo ala faigofie faigofie ua tatou faʻatulagaina, talu ai o fausaga fausaga o loʻo fesootai ma DA neurons e fesoʻotaʻi vavalalata (Geisler ma Zahm, 2005) ma DA neurons e mafai ona fesoʻotaʻi ma isi i totonu o le ogatotonu (Ford et al., 2010).

Ua matou taulai atu i se seti filifilia o fesootaiga a le DA neuron, ae ua maua mai e le neurons ni sao mai le tele o isi fausaga e aofia ai le vaega o le subthalamic nucleus, nucleus telegmental nucleus, le moega o le pito i lalo o le stria, cortex muamua, pallidum lautele, ma hypothalamus lalata (Grace et al., 2007; Shimo ma Wichmann, 2009; Jalabert et al., 2009). E le gata i lea, o le vaʻalele o le vaomalo e faʻatautaia i le neurons, e faʻamalosia e ala i le tauia nai lo faʻalavelave faʻalavelave,Harris ma Aston-Jones, 2006), e fautuaina ai se gaioiga talafeagai i galuega faʻatatau. Na tuʻuina foi e le neurons ni faʻataʻitaʻiga i le tele o fausaga faaopoopo e aofia ai le hypothalamus, hippocampus, amygdala, habenula, ma le tele o nofoaga vailaʻau. E le gata i lea, o le tui o le cingulum tua (ACC) ua faʻatulagaina e maua ai faʻamatalaga sese o valoʻaga mai DA neurons (Holroyd ma Coles, 2002) ma o loʻo aofia ai ni neu ma se gaoioiga e faʻatatau lelei i le faʻamalosiaga taua (Koyama et al., 1998). Ae o le faʻamalosia o le ACC e fesoʻotai atu foʻi i le faʻaaogaina o le gaioiga (Vogt, 2005; Johansen ma Fields, 2004). O nei ACC e mafai ona lagolagoina e se faʻafefiloi o le faʻamalosia o le AT faʻamaoniga, ma o le a taua tele le suʻeina i suʻesuʻega i le lumanaʻi. O le mea moni, o aʻafiaga faʻavaʻailoga e fesoʻotaʻi ma faʻamatalaga taumatematega tauia na lipotia i le tele o eria e aofia ai le medial frontfront cortex (Matsumoto et al., 2007; Seo ma Lee, 2007), poʻo le faʻapipiʻi (Sul et al., 2010) (ae vaai (Takahashi et al., 2009; Kennerley ma Wallis, 2009)), ma le faʻasalaga (Kim et al., 2009; Oyama et al., 2010), ma o la latou sootaga mafuaʻaga i le DA neuron o loʻo tumau pea ona maua.

Ua matou faamatalaina mea faʻamalosi na tutupu ma se faʻataʻitaʻiga faigofie, ma faʻavasegaina i latou o 'taui' poʻo 'faʻalavelave'. Ae o nei vaega e aofia ai le tele o ituaiga. O maʻi gasegase e faasolosolo malie, faaumiumi, ma mafua ona o mea i totonu; o se vaalele vevela e vave, puupuu, ma mafua mai ile lalolagi i fafo. O nei tulaga e manaʻomia ai tali eseese o amioga e foliga mai o le a lagolagosua i faʻalapotopotoga eseese. E le gata i lea, e ui lava ina tatou taulaʻi la tatou talanoaga i ituaiga e lua o le imupane o le NE ma le faʻamaoniga e tutusa ma le taua ma le faʻaogaina, o se suʻesuʻega vavalalata e faʻaalia ai e le gata i le tino o le Dichotomy. E pei ona faailoa mai e le matou manatu o se gradient anatomical nisi o le DA neurons e faʻafefiloi mea faʻafefiloi o faʻataʻitaʻiga e lua-talitutusa ma tutusa; ae o isi lava LA e tali atu i taui ae le o ni faʻalavelave faʻafuaseʻi (Matsumoto ma Hikosaka, 2009b; Bromberg-Martin et al., 2010a). O nei iloiloga o loʻo fautua mai ai o nisi ATN neurons e le mafai ona faʻaosofia ai mea faʻafiafia i le tatou 'auʻaunaga le lelei o le' lelei 'ma le' leaga 'ma atonu e sili atu le faʻapitoa i le lagolagoina o ni ituaiga o amioga talafeagai.

E oʻo lava ile malo o taui, o loʻo i ai le faʻamaoniga e faʻaliliu atu e le DA neo faʻaaliga faailoilo eseese i vaega eseese o faiʻai (Bassareo ma Di Chiara, 1999; Ito et al., 2000; Stefani ma Moghaddam, 2006; Wightman et al., 2007; Aragona et al., 2009). O tali eseese na lipotia mai i le SNc ma le VTA aofia ai ni nonoa e: tali atu i le amataga o se faamasinoga (Roesch et al., 2007), masalo o le fesuiaʻiina o se faʻamaoniga manino; tali ese mai i tulaga vaaia ma suʻetusi (Strecker ma Jacobs, 1985), masalo o loʻo maua le faʻatagaga mai i le eseesega o SC ma PPTg neurons; tali atu i le mea muamua poʻo le mea mulimuli i se faasologa (Ravel ma Richmond, 2006; Jin ma Costa, 2010); ua faʻamalosia le faʻamalosia e ala i taui leaga (Fiorillo et al., 2003); pe ua faʻaaogaina i taimi o gaioiga o le tino (Schultz, 1986; Kiyatkin, 1988a; Puryear et al., 2010; Jin ma Costa, 2010) (vaai foi (Phillips et al., 2003b; Stuber et al., 2005)). E ui lava na o lipoti nei o tali na faatoa lipotia mai i se vaega toaitiiti o aʻoga po o neu, o lenei faʻamatalaga e taʻu mai ai o le neurons e ono mafai ona vaevaeina i se numera tele atu o tagata iloga maoti.

O se iloiloga mulimuli ma le taua, o le i ai o suʻesuʻega i le amio a manu, e le o iai ni fuataga atoatoa o le gaoioiga a le NE neuron, aua ua na o nei suʻesuʻega na mafai ai ona vaʻaia le va o le DA ma le non-DA neuronoa e faʻaogaina ai auala faʻaogaina, e pei o le televave o le fua, faasalalauga vavave, ma le mataalia i le agonists o le receptor D2 (Grace ma Bunney, 1983; Schultz, 1986). O nei metotia e foliga mai o le faailoaina mai o le DA neurons i totonu o le SNc, e pei ona faailoa mai e nisi o laina molimau e aofia ai le faatusatusaina o auala intracellular ma extracellular, lipine juxtacellular, ma aafiaga o ni faamaʻi a le DA (Grace ma Bunney, 1983; Grace et al., 2007; Brown et al., 2009). Ae ui i lea, o suʻesuʻega talu ai nei o loʻo faailoa mai ai o lenei metotia e ono itiiti le faʻatuatuaina i totonu o le VTA, pe a o le DA ma non-DA neuronoa e i ai le tele o ituaiga o mea tau cellular (Margolis et al., 2006; Margolis et al., 2008; Lammel et al., 2008; Brischoux et al., 2009). E oʻo lava i fua saʻo o le faʻamaumauga a le AT i totonu o fausaga e le o faʻamaonia ai le faʻamaoniga o le gaoioiga a le DA neuron, aua e mafai ona pulea faʻasalalauga e le tele o mea faʻapitoa e pei o le faʻaaogaina glutamatergic o le DA axon terminals (Cheramy et al., 1991) ma faʻavavevave suiga i le gaoioiga a le au faʻasalalauga a le DA (Zahniser ma Sorkin, 2004). Le faʻatinoga atoatoa o fuataga o le DA neuron i le gaioiga masani o le a talafeagai le faʻaaogaina o masini pueina fou, e pei o le tuufaatasia o le extracellular recording with stimulation o le optogenetic (Jin ma Costa, 2010).

iʻuga

O se manatu taua o le vaeluagalemu o le neuronesa DA ua latou tuuina atu se faailoilo o le faaosofiaga i tulaga uma i lalo. O iinei tatou te toe iloiloina ai faʻamaoniga e sili atu le eseese o faʻamaumauga a le ATA nai lo manatu masani. Nai lo le faʻailogaina o se faailo o le toniga, e oʻo mai neu nerons i ni ituaiga se tele e tuʻuina atu savali faʻamalosi vavalalata e uiga i mea tauia ma le le tauia. E oʻo lava i paʻu nofofua taʻitasi UN e foliga mai e le mafai ona tuʻuina atu faʻamaumauga e tasi. Nai lo lena, o neu neuronesa e faʻasalalauina faʻalapotopotoga o le tele o faailo na faia e ni gaioiga vavalalata. O nisi e atagia ai ni auiliiliga auiliili e uiga i le tauia ma le toilalo o aafiaga, ae o isi e atagia ai tali vave i mea tutupu e maualuga lona taua.

E le gata i lea, ua tatou tuuina mai se manatu e uiga i le natura o nei faailoga eseese o le AT, o fesoʻotaʻiga o le neural lea e gaosia ai i latou, ma a latou faatosinaga i lalo ifo o le faiaʻoga o mafaufau ma luga o amioga faaosofia. O la tatou fuafuaga e mafai ona vaaia o se faʻasologa o aʻoaʻoga talu ai. O le tele o manatu talu ai ua taumafai e faailoaina laina o le DA faatasi ai ma se tasi o mea faaosooso e pei o le sailia o sini faatauaina, auai i ni tulaga e faaosooso ai, pe tali atu foi i le mataalaina o suiga i le siosiomaga. I la matou vaai, e maua ai e le neuronni ni faailo e fesoʻotaʻi ma nei auala uma e tolu. Ae nai lo le faʻasalaina o nei faailo i se feʻau tutusa, ua matou tuʻuina atu o le neuronesa e tuʻuina atu nei faailo i le vaʻaia o le faiai o le mafaufau ina ia lagolagoina ai ni mea vavalalata maʻoti mo le faʻamalosia o le cognition ma amioga. O isi DA neurons e lagolagoina laupepa o le tino e tuʻufaʻatasia ai le taua o le faʻamalosia, faʻalauiloaina o taga e saili ai mea tauia, aloese mai mea faʻalavelave faʻafuaseʻi, ma faʻamautinoa e mafai ona valoia ma sauniuni mea e tutupu i le mataala. O isi DA neurons e lagolagoina polokalame o le brain o loʻo faʻafaigaluegaina e ala i le faʻamalosia o le faʻaosofia, e aofia ai le faʻalauteleina o le iloa o mea taua e tutupu, gaioiga o le mafaufau e filifili ai se tali ma ia manatua ona taunuuga, ma le faʻamalosi e faʻaauau pea le sailiga o se taunuuga lelei. Matou te faʻamoemoe o lenei fautuaga e fesoasoani e taitai atu ai i matou i se malamalamaaga sili atu ona lelei o galuega a le AT i totonu o le faiʻai, lea na faʻaaogaina ai e le neurons a latou faailoilo e lagolagoina ai le tele o fesoʻotaʻiga faanatura ma vaega iloga i le faʻatinoga o le faaosofiaina.

ACKNOWLEDGMENTS

O lenei galuega na lagolagosua e le polokalame suʻesuʻe suʻesuʻe i le National Eye Institute. Matou te faafetai foi ia Amy Arnsten mo ni talanoaga taua.

Faamatalaga Faʻamatalaga

Le Faʻalauiloa a le Lomitusi: O le PDF lenei o se tusitusiga e leʻi faʻaaogaina lea na taliaina mo le lolomiina. I le avea ai ma se tautua mo o tatou tagata faʻatau, o loʻo tatou saunia lenei uluai kopi o tusitusiga. O le tusitusiga o le a faʻaaogaina le kopiina, faʻavasegaina, ma le toe iloiloga o le faʻamaoniga ao leʻi faʻasalalauina i lona tulaga mulimuli. Faamolemole ia matau i le faagasologa o le gaosiga e mafai ona maua ai mea sese e mafai ona aafia ai le anotusi, ma o tulafono uma e le faatagaina e faatatau i le tusi o talaaga.

FOOTNOTE1By togafitiga faaosofia tatou te uiga o se aofaiga e maualuga mo tauia ma mea faʻalavelave faʻalavelave ma e maualalo mo mea e le faʻaituau (leai ni taui ma le le faʻaleagaina) mea tutupu. E talitutusa lenei ma le faʻamatalaga ua tuʻuina mai e (Berridge ma Robinson, 1998). Ia maitauina o le faʻaosofia o le faʻaosofia e ese mai i isi manatu o le faʻalogo e faʻaaogaina i le neuroscience, e pei o le faʻamafanafanaga (e faʻaaogaina na o mea e manaʻomia;Berridge ma Robinson, 1998)) ma le faʻalogoga masani (lea e faʻaaogaina i mea e le faʻaituau e le faʻaituau e pei o mea faʻanoi ma moli paʻu; (Bisley ma Goldberg, 2010)).]

FOOTNOTE2Manatua o le fesoasoani faʻamalosi e faʻamaonia ai le faʻamaoniga o le NE neron e ese mai manatu masani o le "vavalalata" ma le "suiga i fegalegaleaiga" ua fuafuaina e faʻatonutonu le fua faatatau o aʻoaʻoga faʻamalosia (eg (Pearce ma Hall, 1980)). O ia ituaiga aʻoaʻoga o loʻo taʻu mai ai e aʻoaʻoina e manu (ma fetuutuunai fua faʻatatau) mai faʻamatalaga lelei ma le leaga. E ui o nei DA neurons e mafai ona saofagā i le aʻoaʻoina mai i ni mea sese faʻamatalaga, i taimi e mafai ona latou maua ai se tali malosi (faʻataʻitaʻiga i le faʻamoemoeina o le faʻafeiloaʻiga), atonu latou te le sao i le aʻoaʻoina mai i mea sese sese, faʻataʻitaʻiga i le faʻamoemoeina le leai o se mea na fai) (Fig. 4B).

FUAFUAGA

  1. Ahlbrecht M, Weber M. Le iuga o le le mautinoa: o se suesuega faataitai. Tusi o talaaga o mea tau tupe ma mea tau le tamaoaiga. 1996; 152: 593-607.
  2. Albin RL, Young AB, Penney JB. Le faʻatinoina o le tino o le gaʻolia o le galalia. Trends in neurosciences. 1989; 12: 366-375. [PubMed]
  3. Anderson AK, Christoff K, Stappen I, Panitz D, Ghahremani DG, Glover G, Gabrieli JD, Sobel N. Faʻafesoʻotaʻi le faʻaogaina o le malosi ma le valea i le gafa o le tagata. Nat Neurosci. 2003; 6: 196-202. [PubMed]
  4. Anstrom KK, Miczek KA, Budygin EA. Faʻateleina le faailoga o le dopamine i le auala mesolimbic i le taimi o le faʻaleagaina faʻale-agafesootai i kio. Neuroscience. 2009; 161: 3-12. [PubMed]
  5. Aragona BJ, Aso JJ, Roitman MF, Cleaveland NA, Wightman RM, Carelli RM. Faʻamatalaga faʻaitulagi i le atinaʻeina o taimi faʻapipiʻi o mamanu o le dopamine i le taimi o le mauaina o se cue-cocaine faʻatasi i kulumu. Le tusitala Europa o le neuroscience. 2009; 30: 1889-1899. [PMC free article] [PubMed]
  6. Austin AJ, Duka T. Faʻatinoga o le gauai atu mo taunuʻuga o le manaʻoga ma le faʻalavelave i Pavlovian paʻu. Suesuega faiʻai o le faiva. 2010; 213: 19-26. [PubMed]
  7. Badia P, Harsh J, Abbott B. Filifilia i le va o tulaga e le mafaamatalaina ma le le mafaamatalaina: Data and Theory. Failautusi Faʻapitoa. 1979; 86: 1107-1131.
  8. Balleine BW, Killcross S. Faʻatulagaga faʻamalosiaga: o se faʻasalalauga tuʻufaʻatasi o le galuega amygdala. Trends in neurosciences. 2006; 29: 272-279. [PubMed]
  9. Balleine BW, O'Doherty JP. Tagata ma rodent homologies i gaioiga faʻatonutonu: corticostriatal fuafuaina o sini-faʻatonu ma masani masani gaioiga. Neuropsychopharmacology. 2010; 35: 48–69. [PMC free article] [PubMed]
  10. Barr GA, Moriceau S, Shionoya K, Muzny K, Gao P, Wang S, Sullivan RM. Faʻafeiloaʻiga i le aʻoga a pepe e faʻaaogaina e le dopamine i le amygdala. Nat Neurosci. 2009; 12: 1364-1366. [PMC free article] [PubMed]
  11. Bassareo V, De Luca MA, Di Chiara G. Eseesega Faʻamatalaga o mea e faʻamalosi ai le faʻaaogaina e le Dopamine i Totonu o Accumbens Shell agai i le Core ma le Prefrontal Cortex. J Neurosci. 2002; 22: 4709-4719. [PubMed]
  12. Bassareo V, Di Chiara G. Faʻaauau le tali atu o le dopamine i meaʻai-fuamoa i totonu o tumutumu accumbens shell / core compartments. Neuroscience. 1999; 89: 637-641. [PubMed]
  13. Baxter MG, Murray EA. O le amygdala ma le taui. Nat Rev Neurosci. 2002; 3: 563-573. [PubMed]
  14. Bayer HM, Glimcher PW. O le Midbrain dopamine neurons e faʻasolo ai se faailoilo sese o faʻamatalaga taufaʻailoga. Neuron. 2005; 47: 129-141. [PMC free article] [PubMed]
  15. Belova MA, Paton JJ, Morrison SE, Salzman CD. O le faʻamoemoe e faʻafetaui le tali atu i ni mea faʻafiafia ma faʻalavelave faʻafuaseʻi i le primate amygdala. Neuron. 2007; 55: 970-984. [PMC free article] [PubMed]
  16. Bentivoglio M, Morelli M. O le faʻatulagaga ma gaioiga o le mesencephalic dopaminergic neurons ma le tufatufaina o tali o le dopamine i le faiʻai. Tusitaulima o Neuroanatomy. 2005: 1-107.
  17. Berridge KC, Robinson TE. O le a le matafaioi o le dopamine i le taui: aʻafiaga o le faʻalogo, faʻaaogaina o taui, po o le faʻamalosia o le soifua maloloina? Suesuega ole fatu. 1998; 28: 309-369. [PubMed]
  18. Besson C, Louilot A. Aafiaga tutusa o mesolimbic dopaminergic neurons i aafiaga iloga. Neuroscience. 1995; 68: 963-968. [PubMed]
  19. Birgner C, Nordenankar K, Lundblad M, Mendez JA, Smith C, le Greves M, Galter D, Olson L, Fredriksson A, Trudeau LE, et al. VGLUT2 i le dopamine neurons e manaʻomia mo le faʻaleleia o amioga amiomaʻi a psychostimulant. Taualumaga a le National Academy of Sciences o le Iunaite Setete o Amerika. 2010; 107: 389-394. [PMC free article] [PubMed]
  20. Bisley JW, Goldberg ME. Mataʻituina, faʻamoemoe, ma le faamuamua i le lobe. Iloiloga faaletausaga o neuroscience. 2010; 33: 1-21. [PMC free article] [PubMed]
  21. Bjorklund A, Dunnett SB. Dopamine neuron system i totonu o le faiʻai: o se faʻamatalaga. Trends in neurosciences. 2007; 30: 194-202. [PubMed]
  22. Blazquez PM, Fujii N, Kojima J, Graybiel AM. O se faʻafesoʻotaʻiga o foliga o le tali i le striatum. Neuron. 2002; 33: 973-982. [PubMed]
  23. Botvinick MM, Braver TS, Barch DM, Carter CS, Cohen JD. Mataʻituina feeseeseaiga ma le puleaina o le loto. Faʻaaliga 2001; 108: 624-652. [PubMed]
  24. Bradley MM, Greenwald MK, Petry MC, Lang PJ. Manatuaina ata: fiafiaga ma le fagua i le mafaufau. J Exp Psychol Aoao Mem Cogn. 1992; 18: 379-390. [PubMed]
  25. Braun DA, Mehring C, Wolpert DM. Faʻavaeina aʻoaʻoga i le faʻatinoga. Suesuega faiʻai o le faiva. 2010; 206: 157-165. [PMC free article] [PubMed]
  26. Brinschwitz K, Dittgen A, Madai VI, Lommel R, Geisler S, Veh RW. Glutamatergic axons mai le pito i tua o le fale e masani lava ona faamutaina i luga o laina o GABAeric o le vaeluagalemu o le fale. Neuroscience. 2010; 168: 463-476. [PubMed]
  27. Brischoux F, Chakraborty S, Brierley DI, Ungless MA. O le phasic fiafia o le dopamine i le VTA i fafo e mafua mai i mea matautia. Taualumaga a le National Academy of Sciences o le Iunaite Setete o Amerika. 2009; 106: 4894-4899. [PMC free article] [PubMed]
  28. Bromberg-Martin ES, Hikosaka O. Midbrain dopamine neurons faailoga faʻamuamua mo faʻamatalaga faʻamatalaga e uiga i taui o loʻo oʻo mai. Neuron. 2009; 63: 119-126. [PMC free article] [PubMed]
  29. Bromberg-Martin ES, Matsumoto M, Hikosaka O. Faʻasalalau tonic ma le faʻatinoina o gaoioiga i totonu o laʻau lalata ma le dopamine neurons. Neuron. 2010a; 67: 144-155. [PMC free article] [PubMed]
  30. Bromberg-Martin ES, Matsumoto M, Hong S, Hikosaka O. O se auala auala pallidus-habenula-dopamine o loʻo faʻaalia ai faʻalauteleina le faʻaleleia o taula. J Neurophysiol. 2010b; 104: 1068-1076. [PMC free article] [PubMed]
  31. Bromberg-Martin ES, Matsumoto M, Nakahara H, Hikosaka O. Tele taimi taimi o mafaufauga i totonu o le vetela ma le dopamine neurons. Neuron. 2010c; 67: 499-510. [PMC free article] [PubMed]
  32. Brown MTC, Henny P, Bolam JP, Magill PJ. Gaoioiga o neurone dopaminergic o loʻo faʻafeiloaʻi i le natura i totonu o le malosi o le nigra ao faagasolo suiga faʻafuaseʻi ma faʻasolosolo i le tulaga o faiʻai. J Neurosci. 2009; 29: 2915-2925. [PubMed]
  33. Cardinal RN. Auala faʻavaomalo na aʻafia ai i le faʻatuai ma le faʻatumauina o le faʻamalosia. Neural Netw. 2006; 19: 1277-1301. [PubMed]
  34. Cheer JF, Aragona BJ, Heien ML, Seipel AT, Carelli RM, Wightman RM. Faʻamāopoopoina le tuʻufaʻatasiga o le accumbal dopamine ma le faʻatinoina o mea e faʻaaoga ai sini-taʻiala. Neuron. 2007; 54: 237-244. [PubMed]
  35. Cheramy A, Kemel ML, Gauchy C, Desce JM, Galli T, Barbeito L, Glowinski J. Matafaioi o le faatosina o amino acids i le tuusao tuusao ma le le tuusao faatonutonuina o le dopamine faasaolotoina mai faamai nerve o le numronosamine dopeline neurons. Amino Acids. 1991; 1: 351-363. [PubMed]
  36. Chew SH, Ho JL. Faamoemoe: o se suʻesuʻega malosi o uiga e uiga i le taimi o le le mautonu o le faaiuga. Lisi o le Tulaga lamatia ma le le mautinoa. 1994; 8: 267-288.
  37. Chiodo LA, Antelman SM, Caggiula AR, Lineberry CG. O fualaau faʻapitoa e suia ai le fua ole lafoaʻi o le dopamine (DA): faʻamaoniga mo le lua ituaiga o faʻamaumauga o le DN i totonu o le DNRA. Brain Res. 1980; 189: 544-549. [PubMed]
  38. Christoph GR, Leonzio RJ, Wilcox KS. O le faʻamalosiina o le lalaga i fafo e faʻalavelaveina ai ni neurons o loʻo i ai le dopamine i le vaega tele o le rat. J Neurosci. 1986; 6: 613-619. [PubMed]
  39. Chuhma N, Choi WY, Mingote S, Rayport S. Dopamine neuron glutamate cotransmission: faʻasolo taimi faʻalagolago i le faʻasologa o le mesoventromedial. Neuroscience. 2009; 164: 1068-1083. [PMC free article] [PubMed]
  40. Cohen JD, Braver TS, Brown JW. Faʻamatalaga faʻatusatusa i le dopamine function i le pito i luma o le cortex. Faʻamatalaga i le taimi nei i le neurobiology. 2002; 12: 223-229. [PubMed]
  41. Coizet V, Domemt EJ, Klop EM, Redgrave P, Overton PG. O le tusi o le parabrachial o se fesoʻotaʻiga taua lea i le faʻasalalau o faʻamatalaga pupuu puupuu i le vaeluagalemu o neuromu dopaminergic. Neuroscience. 2010; 168: 263-272. [PMC free article] [PubMed]
  42. Coizet V, Domemt EJ, Redgrave P, Overton PG. O tali le lelei o midbrain dopaminergic neurones e faʻapipiʻiina e le supiculus sili i le rat. Neuroscience. 2006; 139: 1479-1493. [PubMed]
  43. Comoli E, Coizet V, Boyes J, Bolam JP, Canteras NS, Quirk RH, Overton PG, Redgrave P. O se faasinoala saʻo mai le sili atu i le sili atu nigra mo le iloa o mea vaaia vaaia. Nat Neurosci. 2003; 6: 974-980. [PubMed]
  44. Corbit LH, Balleine BW. Tuʻuaʻiga faʻaluaina o faʻamaʻi pipisi ma le totonugalemu o le amygdala i luga o le lautele ma faʻapitoa o le pavlovian-instrumental transfer. J Neurosci. 2005; 25: 962-970. [PubMed]
  45. Dalley JW, Laane K, Theobald DE, Armstrong HC, Corlett PR, Chudasama Y, Robbins TW. Faʻatapulaʻa taimi faʻagata o le manaʻoga Pavlovian fiafia e le D1 ma le NMDA i totonu o le nucleus accumbens. Taualumaga a le National Academy of Sciences o le Iunaite Setete o Amerika. 2005; 102: 6189-6194. [PMC free article] [PubMed]
  46. Daly HB. O le fiafiaga mo le le mautonu e toe fesuiaʻi pe a le mafaamatalaina le le mautonu: taualumaga, faʻamaumauga, ma talitonuga o le naunau e mataituina le mauaina o tali. I: Gormezano I, Wasserman EA, faatonu. Aoaoina ma Manatua: O Mea Faʻaleagaina ma Meaola. LE Associates; 1992. pp. 81-104.
  47. Davidson MC, Horvitz JC, Tottenham N, Fossella JA, Watts R, Ulug AM, Casey BJ. Vaʻaia ese ma le faʻaaogaina o le faʻasologaina pe a maeʻa faʻamoemoe e leai se faʻamoemoe. NeuroImage. 2004; 23: 1039-1045. [PubMed]
  48. Aso JJ, Roitman MF, Wightman RM, Carelli RM. O aʻoaʻoga faʻapitoa e faʻatautaia ai suiga o le dopamine i le nucleus accumbens. Nat Neurosci. 2007; 10: 1020-1028. [PubMed]
  49. Dayan P, Niv Y. Faamalosia le aoaoina: o le lelei, o le leaga ma le leaga. Faʻamatalaga i le taimi nei i le neurobiology. 2008; 18: 185-196. [PubMed]
  50. Faʻalogo L, Berube-Carriere N, Riad M, Bo GD, Mendez JA, Trudeau LE. Glutamate i dopamine neurons: synaptic faʻasalalauga faʻasalalauga. Iloiloina o suʻesuʻega ole paʻu. 2008; 58: 290-302. [PubMed]
  51. Di Chiara G. Nucleus accumbens shell and core dopamine: tiute eseese i amioga ma vaisu. Suesuega faiʻai o le faiva. 2002; 137: 75-114. [PubMed]
  52. Dommett E, Coizet V, CD Blaha, Martindale J, Lefebvre V, Walton N, Mayhew JE, Overton PG, Redgrave P. E faʻafefea ona faʻamalosia ai le faʻaaogaina o neo protaminergic i fuainumera puupuu. Saienisi. 2005; 307: 1476-1479. [PubMed]
  53. Dormont JF, Conde H, Farin D. O le matafaioi a le pedunculopontine matua faʻapitoa e fesoʻotaʻi ma le faʻatinoina o le gaosiga o le gaosiga i le pusi. I. Mea e faʻalagolago ma faʻalagolago i le faʻavaeina o le iunite. Suesuega o le faiʻai o faiʻai. Experimentelle Hirnforschung. 1998; 121: 401-410. [PubMed]
  54. Duzel E, Bunzeck N, Guitart-Masip M, Duzel S. NOvelty-aʻafiaga e aʻafia ai le faʻatali ma suʻesuʻega e le dopamine (NOMAD): faʻafitauli mo le soifua maloloina soifua maloloina. Neuroscience ma le biobehavioral iloiloga. 2010; 34: 660-669. [PubMed]
  55. El-Amamy H, Holland PC. O aʻafiaga e le mafai ona faʻalavelaveina o le momotuina o le amygdala nucleus tutotonu mai le faʻalapotopotoga o le faʻaleleia o le fale poʻo le tele o le nigra i luga o aʻoaʻoga aʻoaʻoga ma le faʻamalosiaga faaosofia. Le tusitala Europa o le neuroscience. 2007; 25: 1557-1567. [PMC free article] [PubMed]
  56. Ettenberg A. Faʻasalaga faʻasolosolo o meaʻai o cocaine e pulea e le tagata lava ia. Neuroscience ma le biobehavioral iloiloga. 2004; 27: 721-728. [PubMed]
  57. Fadok JP, Dickerson TM, Palmiter RD. O le Dopamine e talafeagai mo le fefe ma le fefefe. J Neurosci. 2009; 29: 11089-11097. [PMC free article] [PubMed]
  58. Fairhall AL, Lewen GD, Bialek W, de Ruyter Van Steveninck RR. Faʻaaogaina ma le le mautonu i se mea faʻapipiʻi o le neural adaptive. Natura. 2001; 412: 787-792. [PubMed]
  59. Faure A, Haberland U, Conde F, El Massioui N. Lesion i le faiga o le dopamine i luga o le tino e faʻalavelaveina ai le faʻaosoosoina o masaniga masani. J Neurosci. 2005; 25: 2771-2780. [PubMed]
  60. Faure A, Reynolds SM, Richard JM, Berridge KC. Mesolimbic dopamine i le manaʻo ma le fefe: faʻamalosia le faʻamalosia e faʻapupulaina i le faʻaaogaina o le kulutamate faʻalavelave i le nucleus accumbens. J Neurosci. 2008; 28: 7184-7192. [PMC free article] [PubMed]
  61. Fiorillo CD, Newsome WT, Schultz W. O le tulaga faaletino o le taumateina o tau i dopamine neurons. Nat Neurosci. 2008; 11: 966-973. [PubMed]
  62. Fiorillo CD, Tobler PN, Schultz W. Faʻamatalaga manino o le ono mafai ona totogi ma le le mautinoa e le dopamine neurons. Saienisi. 2003; 299: 1898-1902. [PubMed]
  63. Floresco SB, Ghods-Sharifi S, Vexelman C, Magyar O. O le a le mafai ona faʻamalosia galuega mo le tumutumu o le tumutumu ma le atigi fausaga i le faatonutonuina o suiga o le seti. J Neurosci. 2006; 26: 2449-2457. [PubMed]
  64. Ford CP, Gantz SC, Phillips PE, Williams JT. Puleaina o le dopamine extracellular i le dendrite ma le pito i tua. J Neurosci. 2010; 30: 6975-6983. [PMC free article] [PubMed]
  65. Frank MJ. O le suiga o le dopamine i le basal ganglia: o se tala o le neurocomputation o faaletonu o mafaufauga ma togafitiga Parkinsonism. Lautusi o le suʻesuʻeina o neuroscience. 2005; 17: 51-72. [PubMed]
  66. Frank MJ, Fossella JA. Neurogenetics ma vailaʻau mo le aʻoaʻoina, faʻamalosi, ma le faʻamalamalamaga. Neuropsychopharmacology. 2010 [PMC free article] [PubMed]
  67. Frank MJ, Seeberger LC, O'Reilly RC. Saunia e carrot poʻo le laʻau: aʻoaʻoga faʻamalosi faʻamalosi i le paka parkismism. Saienisi. 2004; 306: 1940-1943. [PubMed]
  68. Gallistel CR, Gibbon J. Time, fua, ma le faʻatulagaga. Faʻaaliga 2000; 107: 289-344. [PubMed]
  69. Gao DM, Jeaugey L, Pollak P, Benabid AL. Tali malosi-faalagolago i tali le talafeagai mai le fua o le dopaminergic neurons o le malo malosi, pars compacta i le iole ma o latou fesuiaiga e ala i tafaoga i totonu o le lautele. Brain Res. 1990; 529: 315-319. [PubMed]
  70. Gauriau C, Bernard JF. Faʻasalaga o le tiga ma faʻataʻitaʻiga faʻasologa i le rat. Vaʻaiga faʻapitoa. 2002; 87: 251-258. [PubMed]
  71. Geisler S, Zahm DS. Vaʻavaʻaʻi o le faʻalavelave faʻalauiloa i totonu o le rat-anatomical substratum mo galuega faʻavae. O le Journal of comparative neurology. 2005; 490: 270-294. [PubMed]
  72. Gerfen CR, Engber TM, Mahan LC, Susel Z, Chase TN, Monsma FJ, Jr, Sibley DR. D1 ma le D2 dopamine faʻataʻitaʻiga faʻasologa o faʻamaufaʻailoga o le striatonigral ma le striatopallidal neurons. Saienisi. 1990; 250: 1429-1432. [PubMed]
  73. Ghods-Sharifi S, Floresco SB. Eseesega aafiaga i luga o taumafaiga e faʻaitiitia ai le faʻaosoina e ala i le le faʻaaogaina o le tumutumu o le tumutumu autu poʻo le atigi. Faʻaleagaina o le tino. 2010; 124: 179-191. [PubMed]
  74. Gonon FG. Faʻafesoʻotaʻi le fesoʻotaʻiga i le va o le manava ma le dopamine na tuʻuina atu e le rat midbrain dopaminergic neurons e pei ona suʻesuʻeina e le electrochemistry viv vivo. Neuroscience. 1988; 24: 19-28. [PubMed]
  75. Goto Y, Yang CR, Otani S. O le synaptic sili ona lelei ma le faaletonu i le pito i luma o le cortex: matafaioi i le mafaufau o le mafaufau. Biological psychiatry. 2010; 67: 199-207. [PubMed]
  76. Grace AA. Phasic faʻatasi ma le tonic dopamine tuʻuina atu ma le faʻaogaina o le tali mai o le komini o le dopamine: o se vaʻesega mo le etiology o le schizophrenia. Neuroscience. 1991; 41: 1-24. [PubMed]
  77. Grace AA, Bunney BS. Intracellular ma extracellular electrophysiology o nigral dopaminergic neurons – 1. Faʻailoaina ma faʻailoga. Neurosafia. 1983; 10: 301–315. [PubMed]
  78. Grace AA, Floresco SB, Goto Y, Lodge DJ. Faʻafoeina o le faʻamaina o laupepa dopamineric ma le faʻatonutonuina o amioga e faʻatonutonu i sini. Trends in neurosciences. 2007; 30: 220-227. [PubMed]
  79. Grecksch G, Matties H. O le matafaioi o le dopaminergic mechanisms i le rat hipocampus mo le faʻamalosia i se faʻasesega mataʻutia. Psychopharmacology (Berl) 1981; 75: 165-168. [PubMed]
  80. Guarraci FA, Kapp BS. O le faʻaaogaina o le electrophysiological faʻataunuʻu o le dopaminergic area faʻalavelave faʻalauiloa i le taimi o popolega pavlovian eseʻese o loʻo faʻatūina i le laula. Suesuega faiʻai o le faiva. 1999; 99: 169-179. [PubMed]
  81. Haber SN, Fudge JL, McFarland NR. O alatele Striatonigrostriatal i primates e fausia ai se siʻosiʻomaga maualuga mai le atigi i le telefoni. J Neurosci. 2000; 20: 2369-2382. [PubMed]
  82. Hall J, Parkinson JA, Connor TM, Dickinson A, Everitt BJ. Faʻaaogāina o le totonugalemu tutotonu o le amygdala ma le nucleus accumbens autu i le faʻasalalau Pavlovian o aʻafiaga i luga o mea faigaluega. Le tusitala Europa o le neuroscience. 2001; 13: 1984-1992. [PubMed]
  83. Han JS, McMahan RW, Holland P, Gallagher M. O le matafaioi o se auala amygdalo-nigrostriatal i aʻoaʻoga faapaaga. J Neurosci. 1997; 17: 3913-3919. [PubMed]
  84. Harris GC, Aston-Jones G. Arousal ma le taui: o se dichotomy i galuega elekene. Trends in neurosciences. 2006; 29: 571-577. [PubMed]
  85. Herry C, Bach DR, Esposito F, Di Salle F, Perrig WJ, Scheffler K, Luthi A, Seifritz E. Faagasologa o le le mautonu i le tino i amygdala tagata ma manu. J Neurosci. 2007; 27: 5958-5966. [PubMed]
  86. Hikida T, Kimura K, Wada N, Funabiki K, Nakanishi S. Matafaioi eseese o le gagana synaptic i auala tuusao ma le tuusao agai i le taui ma le suia o amioga. Neuron. 2010; 66: 896-907. [PubMed]
  87. Hikosaka O. Basal o ganglia o le gaioiga taulaʻi taui. Annals o le New Academy of Sciences. 2007; 1104: 229-249. [PubMed]
  88. Hikosaka O. O le nofoa: mai le faʻalavelave e aloese mai le faia o faʻaiʻuga taua. Nat Rev Neurosci. 2010; 11: 503-513. [PMC free article] [PubMed]
  89. Hikosaka O, Takikawa Y, Kawagoe R. Matafaioi a gaalalia basal i le mataʻituina o mafaufauga o mata. Iloiloga faaletino. 2000; 80: 953-978. [PubMed]
  90. Hitchcott PK, Quinn JJ, Taylor JR. Faʻasalaga le faʻaaogaina o gaioiga faʻasolosolo i sini e muamua i le dopamine cortical. Cereb Cortex. 2007; 17: 2820-2827. [PubMed]
  91. Hnasko TS, Chuhma N, Zhang H, Goh GY, Sulzer D, Palmiter RD, Rayport S, Edwards RH. O felaʻuaʻiga o le glutamate vaʻaia e faʻaolaina ai le dopamine ma le kulutamate corelease i vivo. Neuron. 2010; 65: 643-656. [PMC free article] [PubMed]
  92. Holani Holani, Gallagher M. Amygdala o vaʻavaʻavaʻavaʻavaʻa ma faʻatinoga faʻatusa. Trends in science science. 1999; 3: 65-73. [PubMed]
  93. Hollerman JR, Schultz W. Dopamine neurons e lipoti mai se mea sese i le olaga faaletino o le taui ao aʻoga. Nat Neurosci. 1998; 1: 304-309. [PubMed]
  94. Holroyd CB, Coles MG. O le faavae faʻavae o le gaioiga o mea sese a tagata: aʻoaʻoga faʻamalosia, dopamine, ma le aʻafiaga e aʻafia ai mea sese. Faʻaaliga 2002; 109: 679-709. [PubMed]
  95. Hong S, Hikosaka O. O le globus pallidus e auina mai ni faailo e faatatau ile taui i le pito i fafo. Neuron. 2008; 60: 720-729. [PMC free article] [PubMed]
  96. Horvitz JC. Tali tali a le dosoliocortical ma le nigrostriatal i mea e leai ni taui. Neuroscience. 2000; 96: 651-656. [PubMed]
  97. Horvitz JC, Stewart T, Jacobs BL. O le faʻagasolo o gaoioiga faʻapitoa o dopamine neurons e mafua mai i fualaau faʻapitoa i le pusi anufe. Brain Res. 1997; 759: 251-258. [PubMed]
  98. Houk JC, Adams JL, Barto AG. O se faʻataʻitaʻiga o le auala e gaosia ai ma faʻaaogaina e ganglia basal ia faʻamaufaʻailoga i totonu o le faʻailoga o le faʻamalosia. I: Houk JC, Davis JL, Beiser DG, faatonu. Faataitaiga o Faʻamatalaga Faʻamatalaga i le Basal Ganglia. Cambridge, MA: MIT Press; 1995. pp. 249-274.
  99. Ikemoto S. Brain taui malaga i tala atu o le mesolimbic dopamine system: A neurobiological theory. Neuroscience ma le biobehavioral iloiloga. 2010 [PMC free article] [PubMed]
  100. Ito R, Dalley JW, Howes SR, Robbins TW, Everitt BJ. Faʻafitauli i le Tuʻuina o le Dopamine Tuʻuina atu i le Nucleus Accumbens Core ma le Shell i le Tali atu i Cocaine Cues ma le taimi o Cocaine-Sailia o Amio i Rats. J Neurosci. 2000; 20: 7489-7495. [PubMed]
  101. Ivlieva NY, Timofeeva NO. Neuron gaoioiga i le pedunculopontine nucleus i le taimi o se mea e faʻaleleia ai meaʻai faʻataʻitaʻi. Neuroscience ma le Physiology o le Behavioral. 2003a; 33: 919-928. [PubMed]
  102. Ivlieva NY, Timofeeva NO. Neuron gaoioiga i le pedunculopontine nucleus i le taimi o le mea e faʻaleleia ai le faʻataʻitaʻiga. Neuroscience ma le Physiology o le Behavioral. 2003b; 33: 499-506. [PubMed]
  103. Jalabert M, Aston-Jones G, Herzog E, Manzoni O, Georges F. Matafaioi o le moega o le stria terminalis i le puleaina o ventral tegmental area dopamine neurons. Alualu i luma i le neuro-psychopharmacology & biological psychiatry. 2009; 33: 1336–1346. [PMC free article] [PubMed]
  104. Jeanblanc J, Hoeltzel A, Louilot A. O le vavalalata i le aafia ai o le puipuia o le dopaminergic i totonu o le tautua ma le atigipusa o atigipusa o le tumutumu o le tumutumu o le taofiga ma le afaina ai o le mafaufau. Neuroscience. 2002; 111: 315-323. [PubMed]
  105. Jensen J, Smith AJ, Willeit M, Crawley AP, Mikulis DJ, Vitcu I, Kapur S. Faʻasologa o le faiʻai o le faiʻai mo le faʻaogaina ma le valence i le taimi o le tauvaga taui i tagata. Faiga o fai faigata tagata. 2007; 28: 294-302. [PubMed]
  106. Jhou TC, Fields HL, Baxter MG, Saper CB, Holland PC. O le gastromedial concentrate nucleus (RMTg), o le GABAergic e sili atu i le ogatotonu o le dopamine neurons, e faʻasolosolo ai mea tutupu faʻafuaseʻi ma faʻalavelave ai tali mai. Neuron. 2009a; 61: 786-800. [PMC free article] [PubMed]
  107. Jhou TC, Geisler S, Marinelli M, Degarmo BA, Zahm DS. O le mesopontine rostromedial nucleus faʻapitoa: O se fausaga e faʻatulagaina e le pito i luga o laʻau o loʻo faʻatinoina i le vaega faʻalauteleina o le Tsai ma le telega nigra compacta. O le Journal of comparative neurology. 2009b; 513: 566-596. [PMC free article] [PubMed]
  108. Ji H, Shepard PD. O le faʻasolosolo i luga o le vevela e faʻalavelave ai le rat midbrain dopamine neurons e ala i le GABA (A) faʻataʻitaʻiga masini. J Neurosci. 2007; 27: 6923-6930. [PubMed]
  109. Jin X, Costa RM. Amata / taofia faailoilo e aliaʻe mai i luga o taʻavale nigberstriatal i le taimi aʻoga. Natura. 2010; 466: 457-462. [PMC free article] [PubMed]
  110. Johansen JP, Fields HL. Faʻafouina Glutamatergic o cortex o le cingulate pito i luma e maua ai se faailoga faʻafeʻau faʻalogo. Nat Neurosci. 2004; 7: 398-403. [PubMed]
  111. Iosefa MH, Datla K, Tamaitiiti AM. O le faʻamatalaga o le fua o le nucleus accumbens dopamine i le vivo dialysis: o le kick, the craving or the cognition? Neuroscience ma le biobehavioral iloiloga. 2003; 27: 527-541. [PubMed]
  112. Iosua M, Adler A, Bergman H. O le malosi o le dopamine i le puleaina o amioga tau afi. Faʻamatalaga i le taimi nei i le neurobiology. 2009a; 19: 615-620. [PubMed]
  113. Iosua M, Adler A, Mitelman R, Vaadia E, Bergman H. Midbrain dopaminergic neurons ma le telefoniu o le cholinergic internorons e fesuiaʻi ai le eseesega i le va o taui ma mea faʻalavelave faʻafuaseʻi i taimi eseese o tulaga faʻapitoa faʻamalosiaga masani. J Neurosci. 2008; 28: 11673-11684. [PubMed]
  114. Iosua M, Adler A, Prut Y, Vaadia E, Wickens JR, Bergman H. O le tuufaatasiga o laina o midbrain dopaminergic ua faaleleia e ala i le tauia o mea tutupu. Neuron. 2009b; 62: 695-704. [PubMed]
  115. Kable JW, Glimcher PW. Le neurobiology o le filifiliga: maliega ma feeseeseaiga. Neuron. 2009; 63: 733-745. [PMC free article] [PubMed]
  116. Kakade S, Dayan P. Dopamine: tuufaatasiga ma ponesi. Fesoʻotaʻiga Neural. 2002; 15: 549-559. [PubMed]
  117. O le Kapur S. Psychosis o se tulaga o le ola faʻamaoni: o se faʻatulagaga e fesoʻotai ai le biology, mea faʻapitoa, ma vailaʻau faʻapitoa i le vhizophrenia. O le tusitala a le American journal of psychiatry. 2003; 160: 13-23. [PubMed]
  118. Kaufling J, Veinante P, Pawlowski SA, Freund-Mercier MJ, Barrot M. Afferents i le siʻusiʻu GABAergic o le faʻalauteleina o le lautele i le rat. O le Journal of comparative neurology. 2009; 513: 597-621. [PubMed]
  119. Kennerley SW, Wallis JD. Iloiloina o filifiliga e ala i le nofoa se tasi i le pito i luma: o le tau o le tau na fesuiaʻi i le tele o fesuiaiga o filifiliga. Le tusitala Europa o le neuroscience. 2009; 29: 2061-2073. [PMC free article] [PubMed]
  120. Kim H, Sul JH, Huh N, Lee D, Jung MW. Matafaioi i le faʻaleleia o tulaga faatauaina o filifiliga filifilia. J Neurosci. 2009; 29: 14701-14712. [PubMed]
  121. Kiyatkin EA. O mea aoga o loʻo taʻua o le dopamine-o loʻo i ai ma isi vaega faʻalautele faʻalauiloa o le uʻamea i laumei malamalama. Int J Neurosci. 1988a; 42: 21-43. [PubMed]
  122. Kiyatkin EA. Suiga o le Morphine e faʻaaogaina ai le gaioiga o mea o loʻo faʻaaogaina i le vaega o le faʻaleleia o le vaega o le neurons i le rat conscious. Mataupu J Neuroscience. 1988b; 41: 57-70. [PubMed]
  123. Klingberg T. Taʻiala ma le faʻalanifiuga o le manatua galuega. Trends in science science. 2010; 14: 317-324. [PubMed]
  124. Kobayashi S, Nomoto K, Watanabe M, Hikosaka O, Schultz W, Sakagami M. Aafiaga o taui ma le manuia o taunuuga i luga o le gaioiga i le macaque pito i luma o le cortex cortex. Neuron. 2006; 51: 861-870. [PubMed]
  125. Kobayashi S, Schultz W. Aafiaga o taui e tolopo i tali a dopamine neurons. J Neurosci. 2008; 28: 7837-7846. [PMC free article] [PubMed]
  126. Kobayashi Y, Inoue Y, Yamamoto M, Isa T, Aizawa H. O le saofaʻiga o pedunculopontine o loʻo faʻataunuʻuina ai ni mea e faʻaaogaina i le vaaia o mata i manuki. J Neurophysiol. 2002; 88: 715-731. [PubMed]
  127. Koyama T, Tanaka YZ, Mikami A. Neurons i le muaga o le gaioiga muamua e faʻaaoga i le taimi o le faʻamoemoe. Neuroreport. 1998; 9: 2663-2667. [PubMed]
  128. Kravitz AV, Faʻasao BS, Parker PR, Kay K, Thwin MT, Deisseroth K, Kreitzer AC. Faatonutonuina o amioga a le paka parkinsonian e ala i le optogenetic control of basal ganglia circuitry. Natura. 2010 [PMC free article] [PubMed]
  129. Lammel S, Hetzel A, Hackel O, Jones I, Liss B, Roeper J. Mamanu faʻapitoa o mesoprefrontal neurons i totonu o se dual mesocorticolimbic dopamine system. Neuron. 2008; 57: 760-773. [PubMed]
  130. Lang PJ, Davis M. O lagona, uunaʻiga, ma le faiʻai: faavae faʻavae i suʻesuʻega a manu ma suʻesuʻega tagata. Alualu i luma i suʻesuʻega faiʻai. 2006; 156: 3-29. [PubMed]
  131. Lapish CC, Kroener S, Durstewitz D, Lavin A, Seamans JK. O le mafai gaioiga o le polotini o le dopamine e faʻaaogaina i ni tulaga faaletino faʻapitoa. Psychopharmacology (Berl) 2007; 191: 609-625. [PubMed]
  132. Lee D, Seo H. Mechanisms o le faʻamalosiina o aʻoaʻoga ma le faia o faʻaiuga i totonu o le sili atu o le faʻasalaga muamua. Annals o le New Academy of Sciences. 2007; 1104: 108-122. [PubMed]
  133. Lee HJ, Groshek F, Petrovich GD, Cantalini JP, Gallagher M, Holland PC. Matafaioi o le circuitry amygdalo-nigral i le faʻatulagaina o se mea faʻapitoa e fefaʻasoaaʻi ma meaai. J Neurosci. 2005; 25: 3881-3888. [PMC free article] [PubMed]
  134. Levita L, Dalley JW, Robbins TW. Nucleus accumbens dopamine ma iloa ai le fefe na toe asia: o se toe iloiloga ma nisi o sailiiliga fou. Suesuega faiʻai o le faiva. 2002; 137: 115-127. [PubMed]
  135. Lin SC, Nicolelis MA. Neuronal Ensemble Bursting i le Basal Forebrain Saogaliga o Faʻatonu e tusa lava pe Valence. Neuron. 2008; 59: 138-149. [PMC free article] [PubMed]
  136. Lisman JE, Grace AA. O le hippocampal-VTA loop: puleaina le tusia o faʻamatalaga i mafaufauga umi. Neuron. 2005; 46: 703-713. [PubMed]
  137. Litt A, Plassmann H, Shiv B, Rangel A. O le vavaeeseina o le tau fuafuaina ma le alofa i faaiʻuga o filifiliga. Cereb Cortex. 2010 i le lomitusi. [PubMed]
  138. Liu Z, Richmond BJ, Murray EA, Saunders RC, Steenrod S, Stubblefield BK, Montague DM, Ginns EI. DNA faʻatulaʻiina o le kulupal cortex D2 protein faʻapipiʻi faʻapipiʻi poloka poloka aʻoaʻoga o faʻaaliga e valoia taui. Taualumaga a le National Academy of Sciences o le Iunaite Setete o Amerika. 2004; 101: 12336-12341. [PMC free article] [PubMed]
  139. Liu ZH, Shin R, Ikemoto S. Vaega o le numera A10 dopamine neurons i le fesuiaiga o le fesuiaiga. Neuropsychopharmacology. 2008; 33: 3010-3020. [PMC free article] [PubMed]
  140. Ljungberg T, Apicella P, Schultz W. Tali o le monkey dopamine neurons i le taimi o le aʻoga o amioga faʻafoe. J Neurophysiol. 1992; 67: 145-163. [PubMed]
  141. Lobo MK, Covington HE, 3rd, Chaudhury D, Friedman AK, Sun H, Damez-Werno D, Dietz DM, Zaman S, Koo JW, Kennedy PJ, et al. Ole gau ole tino o le BDNF o loʻo faʻaaogaina ai le optogenetic control of reward cocaine. Saienisi. 2010; 330: 385-390. [PMC free article] [PubMed]
  142. Maeda H, Mogenson GJ. Aafiaga o le faʻalauteleina o mea i luga o le gaioiga o neurons i le faʻalauteleina o le faʻaleleia o le faʻalauteleina, faʻateleina le nigra ma le ogatotonu o le vaeluaga o le faʻaogaina o nite. Faʻamaumauga o suʻesuʻega o le Brain. 1982; 8: 7-14. [PubMed]
  143. Mantz J, Thierry AM, Glowinski J. Faamoemoega o le siʻusiʻu o le siʻu i luga o le fua faatatau o feʻau o mesocortical ma mesolimbic dopamine neurons: faʻagasologa filifilia o le faiga faʻavaomalo. Brain Res. 1989; 476: 377-381. [PubMed]
  144. Margolis EB, Loka H, ​​Hjelmstad GO, Field HL. O le vaega o le faʻaleleia o le vaʻaia e toe asiasi mai: pe i ai se faailoga elemene o le electrophysiological mo neo lafo? Le Journal of physiology. 2006; 577: 907-924. [PMC free article] [PubMed]
  145. Margolis EB, Mitchell JM, Ishikawa J, Hjelmstad GO, Fields HL. Midbein dopamine neurons: fua faʻatatau e fuafua ai le gaioiga o gaioiga gaioiga ma le dopamine D (2) le faʻamaina o le talipupuni. J Neurosci. 2008; 28: 8908-8913. [PubMed]
  146. Mark GP, Blander DS, Hoebel BG. O se faʻaosofiaina o le tino e faʻaititia ai le dopamine extracellular i totonu o le tumutumu o le tumutumu ina ua maeʻa le atinaʻeina o se vailaau oona. Brain Res. 1991; 551: 308-310. [PubMed]
  147. Marowsky A, Yanagawa Y, Obata K, Vogt KE. O se vaega faapitoa o le initaneti e faʻatautaia le faʻafefe o le amygdala ile dopaminergic. Neuron. 2005; 48: 1025-1037. [PubMed]
  148. Matsumoto M, Hikosaka O. Lateral habenula o se punavai o faailoilo tau le lelei i dopamine neurons. Natura. 2007; 447: 1111-1115. [PubMed]
  149. Matsumoto M, Hikosaka O. Faʻatonuina le taua o le faʻamalosia o le tau i totonu o le fale o le prary lateral. Nat Neurosci. 2009a; 12: 77-84. [PMC free article] [PubMed]
  150. Matsumoto M, Hikosaka O. E lua ituaiga o dopamine neuron e faʻamaonia manino ai le lelei ma le leaga o faailoilo. Natura. 2009b; 459: 837-841. [PMC free article] [PubMed]
  151. Matsumoto M, Matsumoto K, Abe H, Tanaka K. Medial prefrontal cell activative prediction faaletonu o uiga taua. Nat Neurosci. 2007; 10: 647-656. [PubMed]
  152. Me PJ, McHaffie JG, Stanford TR, Jiang H, Costello MG, Coizet V, Hayes LM, Haber SN, Redgrave P. Tectonigral projections i le primate: o se ala mo le muaʻi mataʻituina o mea e ulufale atu ai i le ogatotonu o launiu dopamineric. Le tusitala Europa o le neuroscience. 2009; 29: 575-587. [PMC free article] [PubMed]
  153. Mazzoni P, Hristova A, Krakauer JW. Aisea tatou te le minoi vave ai? Parkinson's faʻamaʻi, gaioi malosi, ma faʻaosofia lagona faʻaosofia. J Neurosci. 2007; 27: 7105-7116. [PubMed]
  154. Merali Z, Michaud D, McIntosh J, Kent P, Anisman H. Eseʻese le aʻafia o le amygdaloid CRH system (s) i le faʻaalia ma le malosi o mea faʻaosofia. Alualu i luma i le neuro-psychopharmacology & biological psychiatry. 2003; 27: 1201–1212. [PubMed]
  155. Mirenowicz J, Schultz W. Faʻaauau le faʻatagaina o le midbrain dopamine neurons e ala i le manava ae le o le faʻaosofia o fua. Natura. 1996; 379: 449-451. [PubMed]
  156. Molina-Luna K, Pekanovic A, Rohrich S, Hertler B, Schubring-Giese M, Rioult-Pedotti MS, Luft AR. O le Dopamine i le uila afi e manaʻomia mo le aʻoaʻoina o tomai ma le faʻamaonia o le gaosiga. PLOS ONE. 2009; 4: e7082. [PMC free article] [PubMed]
  157. Montague PR, Berns GS. O le tamaoaiga faʻavaomalo ma mea ola o le faʻatusatusa. Neuron. 2002; 36: 265-284. [PubMed]
  158. Montague PR, Dayan P, Sejnowski TJ. O se faʻavae mo metenaphalic dopamine e faʻatatau i aʻoaʻoga a Hebbian. J Neurosci. 1996; 16: 1936-1947. [PubMed]
  159. Morris G, Arkadir D, Nevet A, Vaadia E, Bergman H. Coincident ae o ni feʻau faʻamaonia o le midbrain dopamine ma le tele o gaioiga e masani ai. Neuron. 2004; 43: 133-143. [PubMed]
  160. Morris G, Nevet A, Arkadir D, Vaadia E, Bergman H. Midbrain dopamine neurons faʻasologa filifiliga mo gaioiga i le lumanaʻi. Nat Neurosci. 2006; 9: 1057-1063. [PubMed]
  161. Morrison SE, Salzman CD. Le fesoʻotaʻiga o faʻamatalaga e uiga i le tauia ma le faʻaosofia o fuamoso i fua ninii. J Neurosci. 2009; 29: 11471-11483. [PMC free article] [PubMed]
  162. O Nakahara H, Itoh H, Kawagoe R, Takikawa Y, Hikosaka O. Dopamine e mafai ona fai ma sui o le mea na tupu i le mafaufau. Neuron. 2004; 41: 269-280. [PubMed]
  163. Nakamura K, Hikosaka O. Matafaioi o le dopamine i totonu o le vaitau e tasi i le tau o le totogi i le tau o le faʻaaogaina o le paʻu. J Neurosci. 2006; 26: 5360-5369. [PubMed]
  164. Neve KA, Seamans JK, Trantham-Davidson H. Dopamine sisiini e iloa ai. Lautusi o le nusipepa ma le sailiga o faailoilo. 2004; 24: 165-205. [PubMed]
  165. Nishijo H, Ono T, Nishino H. Nono neuron tali i le amygdala o le manuki mataala i le taimi o faʻalavelave faʻalavelave e afaina ai le taua. J Neurosci. 1988; 8: 3570-3583. [PubMed]
  166. Niv Y, Daw ND, Joel D, asoan P. Tonic dopamine: tau o avanoa ma le pulea o le malosi tali. Psychopharmacology. 2007; 191: 507-520. [PubMed]
  167. Nomoto K, Schultz W, Watanabe T, Sakagami M. Faʻaauau ona tuʻuina atu le tali a dopamine i le masani ai o le manaʻomia o taui-faʻasolosolo fua. J Neurosci. 2010; 30: 10692-10702. [PMC free article] [PubMed]
  168. Okada K, Toyama K, Inoue Y, Isa T, Kobayashi Y. Eseese pedunculopontine sosoʻo faʻamaoniga faʻapitoa e vaʻaia ma moni taui taui. J Neurosci. 2009; 29: 4858-4870. [PubMed]
  169. Omelchenko N, Bell R, Sesack SR. Faʻasalaga masani i le laʻau dopamine ma le GABA i le vaega o le maile. Le tusitala Europa o le neuroscience. 2009; 30: 1239-1250. [PMC free article] [PubMed]
  170. Owesson-White CA, Ariansen J, Stuber GD, Cleaveland NA, Cheer JF, Wightman RM, Carelli RM. O le fesuiaiga o le maʻaina o le cocaine e faʻatasi ma le faʻasaina o le dopamine i le tumutumu ma le atigi gutu. Le tusitala Europa o le neuroscience. 2009; 30: 1117-1127. [PMC free article] [PubMed]
  171. Oyama K, Hernadi I, Iijima T, Tsutui K. Fofo taufaʻailoga o mea taufaʻailogaina o loʻo faʻatautaia i totonu o uʻamea. J Neurosci. 2010; 30: 11447-11457. [PubMed]
  172. Packard MG, White NM. O le vavaeeseina o le hippocampus ma le paluga o poloka o mea e manatuaina e ala i le lafoina o le inisetila o tui o le dopamine agonists. Faʻaleagaina o le tino. 1991; 105: 295-306. [PubMed]
  173. Padoa-Schioppa C. Orbitofrontal cortex ma le faʻatusatusaina o le tamaoaiga. Annals o le New Academy of Sciences. 2007; 1121: 232-253. [PubMed]
  174. Palmiter RD. O le faailoga o le Dopamine i totonu o le taʻavale e taua tele mo amioga faʻaosofia: lesona mai le mai le dopamine-deficient souris. Annals o le New Academy of Sciences. 2008; 1129: 35-46. [PMC free article] [PubMed]
  175. Pan WX, Hyland BI. Pedunculopontine faʻasolosolo faʻamuamalie faʻasolosolo faʻasolosolo tali o midbrain dopamine neurons i le amio a rati. J Neurosci. 2005; 25: 4725-4732. [PubMed]
  176. Pan WX, Schmidt R, Wickens JR, Hyland BI. Auala Tripartite o le faʻaumatiaga fautuaina e le dopamine neuron gaoioiga ma le eseesega faaletino. J Neurosci. 2008; 28: 9619-9631. [PubMed]
  177. Parker JG, Zweifel LS, Clark JJ, Evans SB, Phillips PE, Palmiter RD. O le leai o NMDA suʻega i le dopamine neurons e faʻaolaina le dopamine ae leai se faʻatulagaina i le taimi o Pavlovian paʻu. Taualumaga a le National Academy of Sciences o le Iunaite Setete o Amerika. 2010 [PMC free article] [PubMed]
  178. Pascoe JP, Kapp BS. Igoa o le electrophysiological o amygdaloid ogatotonu tutotonu tutotonu i le taimi o Pavlovian matataʻu i le lapiti. Suesuega faiʻai o le faiva. 1985; 16: 117-133. [PubMed]
  179. Pascucci T, Ventura R, Latagliata EC, Cabib S, Puglisi-Allegra S. O le medial frontfront cortex e fuafua ai le tali o le dopamine e faʻamalosia e ala i aʻafiaga tetee o norepinephrine ma dopamine. Cereb Cortex. 2007; 17: 2796-2804. [PubMed]
  180. Pearce JM, Hall G. O se faʻataʻitaʻiga mo aʻoaʻoga a Pavlovian: fesuiaiga i le aoga o tulaga faʻaleʻaleʻaina ae le o ni faʻaopoopoga e le faʻaogaina. Faʻaaliga 1980; 87: 532-552. [PubMed]
  181. Pezze MA, Feldon J. Mesolimbic dopaminergic ala i le fefefe o le faʻatulaga. Alualu i luma o le neurobiology. 2004; 74: 301-320. [PubMed]
  182. Phillips AG, Ahn S, Howland JG. Amygdalar puleaina o le mesocorticolimbic dopamine system: ala tutusa i amioga faaosofia. Neuroscience ma le biobehavioral iloiloga. 2003a; 27: 543-554. [PubMed]
  183. Phillips GD, Salussolia E, Hitchcott PK. Matafaioi o le suesuega o le mesoamygdaloid dopamine i le aoaoina o lagona. Psychopharmacology. 2010 [PubMed]
  184. Phillips PE, Stuber GD, Heien ML, Wightman RM, Carelli RM. O le faʻamavaega o le dopamine i lalo ifo o loʻo faʻateleina ai le sailiga o cocaine. Natura. 2003b; 422: 614-618. [PubMed]
  185. Porrino LJ, Goldman-Rakic ​​PS. Innervation o le muai luma ma le tua o le cingulate cortex i le rhesus monkey na faʻaalia e le toe faʻaleleia o le HRP. O le Journal of comparative neurology. 1982; 205: 63-76. [PubMed]
  186. Puryear CB, Kim MJ, Mizumori SJ. Faʻafeiloaʻiga faʻasolosolo o le fegasoloaiga ma le taui e ala i le faʻalauteleina o vaega o le vaʻaia i totonu o le tootoo saoloto. Faʻaleagaina o le tino. 2010; 124: 234-247. [PMC free article] [PubMed]
  187. Ravel S, Legallet E, Apicella P. O le gaioiga o gaioiga o loʻo i le manuki o le manuki e le tali atu ma le fiafia i mea manogi. Suesuega o le faiʻai o faiʻai. Experimentelle Hirnforschung. 1999; 128: 531-534. [PubMed]
  188. Ravel S, Legallet E, Apicella P. O tali a leu malosi i le manuki striatum e vavalalata ai i le va o le faaosoosoina o fua o fua. J Neurosci. 2003; 23: 8489-8497. [PubMed]
  189. Ravel S, Richmond BJ. Tali a le Dopamine i ni manuki e faia ai faʻataʻitaʻiga faʻataunuʻuga o taui. Le tusitala Europa o le neuroscience. 2006; 24: 277-290. [PubMed]
  190. Redgrave P, Gurney K. Le faailo puupuu puupuu o le dopamine: o se matafaioi i le mauaina o gaioiga o tala? Nat Rev Neurosci. 2006; 7: 967-975. [PubMed]
  191. Redgrave P, Prescott TJ, Gurney K. Pe puupuu le tali a le dopamine e le faʻaalia ai le sese o le totogi? Trends in neurosciences. 1999; 12: 146-151. [PubMed]
  192. Rescorla RA, Wagner AR. O se talitonuga o le Pavlovian paʻu: eseese i le aoga o le faʻamalosia ma le le faʻamalosia. I: Black AH, Prokasy WF, faatonu. Faʻasalalauga Tuʻu II: Suʻesuʻega Faʻaonapo nei ma Taiala. Niu Ioka, Niu Ioka: Appleton Century Crofts; 1972. pp. 64-99.
  193. Reynolds JNJ, Hyland BI, Wickens JR. O se masini feaveai o le aʻoaʻoina o taui. Natura. 2001; 413: 67-70. [PubMed]
  194. Reynolds SM, Berridge KC. Faʻaosofia lelei ma le le lelei i nusipepa accumbens atigi: bivalent rostrocaudal gradients mo le GABA-elicited 'ai, tofo "fiafia" / "le fiafia" tali, tuu nofoaga fiafia / aloese, ma le fefe. J Neurosci. 2002; 22: 7308–7320. [PubMed]
  195. Richardson RT, DeLong MR. Suesueina o le electrophysiological o galuega a le nucleus basalis i primates. Tupe faʻaalu i togafitiga faʻasolosolo ma meaola. 1991; 295: 233-252. [PubMed]
  196. Robbins TW, Arnsten AF. O le neuropsychopharmacology o le fronto-executive function: monoaminergic modulation. Iloiloga faaletausaga o neuroscience. 2009; 32: 267-287. [PMC free article] [PubMed]
  197. Robinson DL, Herman A, Seipel AT, Wightman RM. Mataʻituina fesoʻotaiga vave faʻainisinia i totonu o le faiʻai. Vailaau Mataʻituina. 2008; 108: 2554-2584. [PMC free article] [PubMed]
  198. Roesch MR, Calu DJ, Schoenbaum G. Dopamine neurons e fesuiaʻi ai le sili atu filifiliga i kio e filifili i le va o eseesega tuai pe tele. Nat Neurosci. 2007; 10: 1615-1624. [PMC free article] [PubMed]
  199. Roesch MR, Olson CR. Neuronal gaoioiga e fesoʻotaʻi ma le tau aogā ma le faʻamalosi i le faʻasologa muamua o le paʻu. Saienisi. 2004; 304: 307-310. [PubMed]
  200. Roitman MF, Wheeler RA, Wightman RM, Carelli RM. O tali taimi masani i vailaʻau faʻasolosolo i totonu o le nucleus accumbens e faʻaeseese ai le tauia ma le faʻaosofia o fuamalie. Nat Neurosci. 2008; 11: 1376-1377. [PMC free article] [PubMed]
  201. Rutingu RB, Lazzaro SC, Lau B, Myers CE, Gluck MA, Glimcher PW. Dopaminergic vailaʻau faʻafesuiaʻi le aʻoaʻoina ma le faʻamaoni i Parkinson tagata mamaʻi i se malosi galue galuega. J Neurosci. 2009; 29: 15104–15114. [PMC free article] [PubMed]
  202. Salamone JD. O le aʻafiaga o le nucleus accumbens dopamine i le faʻaosofia ma le faʻaosofia o le uunaʻiga. Suesuega faiʻai o le faiva. 1994; 61: 117-133. [PubMed]
  203. Salamone JD, Correa M, Farrar A, Mingote SM. Gaioiga e fesoʻotaʻi faʻatasi ai ma le aʻafia o le dopamine ma isi faʻasologa faʻasolosolo. Psychopharmacology (Berl) 2007; 191: 461-482. [PubMed]
  204. Satoh T, Nakai S, Sato T, Kimura M. Correlated coding of motivation and outcome of decision by dopamine neurons. J Neurosci. 2003; 23: 9913-9923. [PubMed]
  205. Savine AC, Beck SM, Edwards BG, Chiew KS, Braver TS. Faalauteleina o le mafaufau pulea e ala i le faʻataʻitaʻia ma le aloese mai tulaga faʻaosofia. Faʻailoaina ma lagona 2010; 24: 338–356. [PMC free article] [PubMed]
  206. Schoenbaum G, Roesch MR, Stalnaker TA, Takahashi YK. O se vaaiga fou i luga o le matafaioi o le faʻaaogaina o le cortex i amioga talafeagai. Nat Rev Neurosci. 2009; 10: 885-892. [PMC free article] [PubMed]
  207. Schultz W. Tali o le midbrain dopamine neurons i amioga e mafua ai fuamini i le manuki. J Neurophysiol. 1986; 56: 1439-1461. [PubMed]
  208. Schultz W. Faailoga tauia o le dopamine neurons. J Neurophysiol. 1998; 80: 1-27. [PubMed]
  209. Schultz W. Mataʻitusi eseese o le dopamine i taimi eseese. Iloiloga faaletausaga o neuroscience. 2007; 30: 259-288. [PubMed]
  210. Faailoga a Schultz W. Dopamine mo tau aogā ma tulaga lamatia: faʻamaumauga faavae ma le lata mai. Behav Brain Funct. 2010; 6: 24. [PMC free article] [PubMed]
  211. Schultz W, Dayan P, Montague PR. O se vaega o valoʻaga ma taui. Saienisi. 1997; 275: 1593-1599. [PubMed]
  212. Schultz W, Romo R. Tali o le ninrystarde dopamine neurons i le maualuga o le faʻamalosia o le fiafia i le manuki. J Neurophysiol. 1987; 57: 201-217. [PubMed]
  213. Schultz W, Romo R. Dopamine ni laina o le manuki o loo i totonu o le vaitau: o aʻafiaga o tali i fuamato e mafua ai ona vave tali. J Neurophysiol. 1990; 63: 607-624. [PubMed]
  214. Seʻo H, Lee D. Faʻamālōlōina faʻaletino o faailoilo taui i totonu o le tuatusi muamua o le cingulate cortex i le taimi o se taʻaloga gafa-lapataiga. J Neurosci. 2007; 27: 8366-8377. [PMC free article] [PubMed]
  215. Shabel SJ, Janak PH. Tusa tutusa i le amygdala neuronal gaoioiga ao faagasolo le manaʻoga ma le faʻaosoosoina o lagona faʻalagona. Taualumaga a le National Academy of Sciences o le Iunaite Setete o Amerika. 2009; 106: 15031-15036. [PMC free article] [PubMed]
  216. Shadmehr R, Smith MA, Krakauer JW. Faʻasaʻo Faʻasalaga, Faʻailoga Faʻamatalaga, ma Fetuunaiga i le Pulea o Taavale. Iloiloga faaletausaga o neuroscience. 2010 [PubMed]
  217. Shen W, Flajolet M, Greengard P, Surmeier DJ. Dichotomous dopaminergic le pulea o synapic plasticity. Saienisi. 2008; 321: 848-851. [PMC free article] [PubMed]
  218. Shimo Y, Wichmann T. Neuronal gaoioiga i le pito i lalo o le faʻavae e faʻavaeina ai le tuʻuina atu o le dopamine i totonu o le monkey striatum. Le tusitala Europa o le neuroscience. 2009; 29: 104-113. [PMC free article] [PubMed]
  219. Shippenberg TS, Bals-Kubik R, Huber A, Herz A. Neuroanatomical substrates e faʻasaga ai aʻafiaga faʻaleagaga o le D-1 doppons receptors. Psychopharmacology (Berl) 1991; 103: 209-214. [PubMed]
  220. Sumake J, Ilango A, Scheich H, Wetzel W, Ohl FW. Eseesega le neuromodulation o le mauaina ma le toe maua o le aloese mai le aʻoga e ala i le itu i la le itu ma le lautele o le vaega. J Neurosci. 2010; 30: 5876-5883. [PubMed]
  221. Laititi DM, Gregory MD, Mak YE, Gitelman D, Mesulam MM, Parrish T. Faʻasalaga o le faʻavavega o le malosi o le tino ma le faʻaleagaina o le tau i le faʻamasinoga a le tagata. Neuron. 2003; 39: 701-711. [PubMed]
  222. Stefani MR, Moghaddam B. Faʻatonuina o le aʻoaʻoga ma le tauia o le taui e fesoʻotaʻi ma mamanu e le mafaaseseina o le activation o le dopamine i le kesi o le rat ratuaʻi, nucleus accumbens, ma le faʻasalaga i tua. J Neurosci. 2006; 26: 8810-8818. [PMC free article] [PubMed]
  223. Steinfels GF, Heym J, Strecker RE, Jacobs BL. Taliina o neo dopamineric i le pusi i fuainumera suʻe suʻega i luga o le siʻomaga o le moe. Brain Res. 1983; 277: 150-154. [PubMed]
  224. Strecker RE, Jacobs BL. Substantia nigra dopaminergic iunite unit i le amio o pusi: aafiaga o le faʻaosofia i luga o le tuusaunoaina o le lafoaʻiga ma gaoioiga faʻasalalau. Brain Res. 1985; 361: 339-350. [PubMed]
  225. Stuber GD, Hnasko TS, Britt JP, Edwards RH, Bonci A. Dopaminergic terminals in the nucleus accumbens ae le o le taʻavale o le sogasoga o le soʻo. Journal of Neuroscience. 2010; 30: 8229-8233. [PMC free article] [PubMed]
  226. Stuber GD, Wightman RM, Carelli RM. O le faʻaaogaina o le siakiina o le cocaine e faʻaalia ai faʻamaoniga faʻamalosia ma le faʻapitoa o le dopaminergic i totonu o le nucleus accumbens. Neuron. 2005; 46: 661-669. [PubMed]
  227. Sul JH, Kim H, Huh N, Lee D, Jung MW. Vaevaega mataʻutia o le tootoo poʻo le faʻapitoa ma le mafaufau i luma o le faia o filifiliga. Neuron. 2010; 66: 449-460. [PMC free article] [PubMed]
  228. Surmeier DJ, Ding J, Day M, Wang Z, Shen W. D1 ma le D2 dopamine-receptor modulation o le faailoga o le glutamatergic i luga o le telefoni feaveaʻi. Trends in neurosciences. 2007; 30: 228-235. [PubMed]
  229. Surmeier DJ, Shen W, Aso M, Gertler T, Chan S, Tian X, Plotkin JL. O le matafaioi o le dopamine i le faʻatonutonuina o le fausaga ma le gaioiga o ala tetele. Alualu i luma i suʻesuʻega faiʻai. 2010; 183C: 148-167. [PubMed]
  230. Sutton RS, Barto AG. Faʻafeiloaʻi i se faʻaonapo nei ona faʻaoga fesoʻotaʻiga: faʻamoemoega ma valoʻaga. Faʻaaliga 1981; 88: 135-170. [PubMed]
  231. Takahashi YK, Roesch MR, Stalnaker TA, Haney RZ, Calu DJ, Taylor AR, Burke KA, Schoenbaum G. O le vaega faʻapitoa o le cortex ma le lautele o loʻo faʻapitoa mo le aʻoaʻoina mai taunuʻuga e leʻi faʻamoemoeina. Neuron. 2009; 62: 269-280. [PMC free article] [PubMed]
  232. Takikawa Y, Kawagoe R, Hikosaka O. O se tulaga talafeagai o midbrain dopamine neurons i le vavave ma le umi o le fetuʻutuʻunaiga o sisiva i tulaga-faʻatulagaina o taui. J Neurophysiol. 2004; 92: 2520-2529. [PubMed]
  233. Tecuapetla F, Patel JC, Xenias H, Peretania D, Tadros I, Shah F, Berlin J, Deisseroth K, Rice ME, Tepper JM, Koos T. Glutamatergic faailogaina e mesolimbic dopamine neurons i le nucleus accumbens. J Neurosci. 2010; 30: 7105-7110. [PMC free article] [PubMed]
  234. Thierry AM, Tassin JP, Blanc G, Glowinski J. Filifiliga Filifilia o le polokalama a le DA i le popolega. Natura. 1976; 263: 242-244. [PubMed]
  235. Tobler PN, Dickinson A, Schultz W. Faʻafofogaina o le Talia o le Taliga Faaaliga Tuuina atu e Dopamine Neurons i se Faʻailoga Faʻailoga Faʻapitoa. J Neurosci. 2003; 23: 10402-10410. [PubMed]
  236. Tobler PN, Fiorillo CD, Schultz W. Faʻaaogaina o le faʻamaonia o le tau aogā e dopamine neurons. Saienisi. 2005; 307: 1642-1645. [PubMed]
  237. Tsai HC, Zhang F, Adamantidis A, Stuber GD, Bonci A, de Lecea L, Deisseroth K. Phasic Firing in Dopaminergic Neurons Ua Lava mo Tulaga Tuʻu. Saienisi. 2009 [PubMed]
  238. Ullsperger M. Genetic faʻatasi suʻesuʻega o le mataʻituina o le faʻatinoina o aʻoaʻoga ma aʻoaʻoga mai manatu faaalia: o le role o le dopamine ma le serotonin. Neuroscience ma le biobehavioral iloiloga. 2010; 34: 649-659. [PubMed]
  239. Ungless MA. Dopamine: o le mataupu sili. Trends in neurosciences. 2004; 27: 702-706. [PubMed]
  240. Uylings HB, Groenewegen HJ, Kolb B. E i ai ni kusi o loʻo i ai se pito i luma? Suesuega faiʻai o le faiva. 2003; 146: 3-17. [PubMed]
  241. Ventura R, Cabib S, Puglisi-Allegra S. Talitonuga genocpe-mesocorticolimbic dopamine tali atu i le atuatuvale. Neuroscience. 2001; 104: 627-631. [PubMed]
  242. Ventura R, Latagliata EC, Morrone C, La Mela I, Puglisi-Allegra S. Prefrontal norepinephrine fuafuaina le mafuaʻaga o le "maualuga" faʻaosofia lagona faʻaalia. PLoS TASI 2008; 3: e3044. [PMC free article] [PubMed]
  243. O le Ventura R, Morrone C, Puglisi-Allegra S. Prefrontal / accumulate catecholamine e fuafua ai le faʻamalosia o le ola i taui uma-ma aʻafiaga e aʻafia ai. Taualumaga a le National Academy of Sciences o le Iunaite Setete o Amerika. 2007; 104: 5181-5186. [PMC free article] [PubMed]
  244. Vogt BA. Fegalegaleaiga o tiga ma lagona i lalo ifo o tulafono a le gingles gyrus. Nat Rev Neurosci. 2005; 6: 533-544. [PMC free article] [PubMed]
  245. Voon V, Pessiglione M, Faʻatoʻaina o C, Gallea C, Fernandez HH, Dolan RJ, Hallett M. Faʻatonuga o loʻo aʻafia ai taui o le DNamine i ni amioga malolosi. Neuron. 2010; 65: 135-142. [PMC free article] [PubMed]
  246. O faʻamatalaga a Waelti P, Dickinson A, Schultz W. Dopamine e tausisia manatu autu o le aʻoaʻoga aloaia. Natura. 2001; 412: 43-48. [PubMed]
  247. Wallis JD, Kennerley SW. Faailoga faʻapitoa o taui i le pito i luma o le cortex. Faʻamatalaga i le taimi nei i le neurobiology. 2010; 20: 191-198. [PMC free article] [PubMed]
  248. Walton ME, Behrens TE, Buckley MJ, Rudebeck PH, Rushworth MF. Faiga faʻavae faʻaaogaina i le faiva macaque ma le vaega o le faʻaaogaina o mea e faʻaaogaina i aʻoaʻoga faʻapitoa. Neuron. 2010; 65: 927-939. [PMC free article] [PubMed]
  249. Wheeler RA, Twining RC, Jones JL, Slater JM, Grigson PS, Carelli RM. O mea e le afaina ma le electrophysiological o aʻafiaga leaga e vaʻaia ai le pulea o le cocaine. Neuron. 2008; 57: 774-785. [PubMed]
  250. Wightman RM, Heien MLAV, Wassum KM, Sombers LA, Aragona BJ, Khan AS, Ariansen JL, Cheer JF, Phillips PE, Carelli RM. O le faʻasalaga o le Dopamine e faʻalavelave i totonu o microenvironments o le rat ratcle accumbens. Le tusitala Europa o le neuroscience. 2007; 26: 2046-2054. [PubMed]
  251. Williams GV, Castner SA. I lalo o le pupuni: mataupu ogaoga mo le maualuga o le faʻatonuina o le D1 i le gaioiga galue. Neuroscience. 2006; 139: 263-276. [PubMed]
  252. Williams SM, Goldman-Rakic ​​PS. Faʻapogai lautele o le faʻasologa o le mesofrontal dopamine system. Cereb Cortex. 1998; 8: 321-345. [PubMed]
  253. Winn P. O le a se mea e sili ona lelei e mafaufau ai i le fausaga ma le gaioiga o le fatu o le pedunculopontine: faʻamaoniga mai suʻesuʻega manu. Journal of the Neurological Sciences. 2006; 248: 234-250. [PubMed]
  254. Atamai poto. Dopamine, aʻoaʻoga ma le faʻamalosi. Nat Rev Neurosci. 2004; 5: 483-494. [PubMed]
  255. Atamai poto. Forebrain vaega o taui ma le uunaiga. O le Journal of comparative neurology. 2005; 493: 115-121. [PMC free article] [PubMed]
  256. Soto atamai. Faʻasologa i luma i luma: faiga faʻapitoa ma mea taua. Trends in neurosciences. 2008; 31: 599-608. [PMC free article] [PubMed]
  257. Yamada H, Matsumoto N, Kimura M. O lo o galue malosi i totonu o le taotoga o le taamilosaga ma le faʻamalamalamaina i se isi tulaga faʻapipiʻi ai mafuaʻaga faaosofia o galuega. J Neurosci. 2004; 24: 3500-3510. [PubMed]
  258. Yamada H, Matsumoto N, Kimura M. History- ma le faʻatulagaina faʻavae o aʻoaʻoga o le oʻo mai o amioga amio i totonu o le fale. J Neurophysiol. 2007; 98: 3557-3567. [PubMed]
  259. Yin HH, Knowlton BJ. O le matafaioi o le basal ganglia i le faʻavaeina o amioga. Nat Rev Neurosci. 2006; 7: 464-476. [PubMed]
  260. Young AM, Moran PM, Iosefa MH. O le matafaioi o le dopamine i le faʻavasegaina ma le faʻatapulaʻaina: o le a, afea, o fea ma pe faapefea? Neuroscience ma le biobehavioral iloiloga. 2005; 29: 963-976. [PubMed]
  261. Zaghloul KA, Blanco JA, Weidemann CT, McGill K, Jaggi JL, Baltuch GH, Kahana MJ. O le tele o le tele o naira ninii e faʻafesoʻotaʻi ai taui tau le mafaufauina. Saienisi. 2009; 323: 1496-1499. [PMC free article] [PubMed]
  262. Zahniser NR, Sorkin A. Faʻatonuina o tulafono faatonutonu a le dopamine: ave i le faaosofia o mea ua fai ma vaisu? Neuropharmacology. 2004; 47 Suppl 1: 80-91. [PubMed]
  263. Zhang L, Doyon WM, Clark JJ, Phillips PE, Dani JA. Pule o le tonic ma le tele o le sao o le dopamine i le pito i tua ma le telefoni. Fualaau faʻasoifua maloloina. 2009; 76: 396-404. [PMC free article] [PubMed]
  264. Zink CF, Pagnoni G, Martin ME, Dhamala M, Berns GS. Tali a le tagata e tali atu ai i mea e le faʻavaivai. Journal of Neuroscience. 2003; 23: 8092-8097. [PubMed]
  265. Zweifel LS, Argilli E, Bonci A, Palmiter RD. Matafaioi a le NMDA i latou i dopamine neurons mo le gaosiga ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu. Neuron. 2008; 59: 486-496. [PMC free article] [PubMed]
  266. Zweifel LS, Parker JG, Loka CJ, Rainwater A, Wall VZ, Fadok JP, Darvas M, Kim MJ, Mizumori SJ, Paladini CA, et al. O le afaina o le NMDAR-faʻalagolago i le taia e le dopamine neurons o loʻo tuʻuina atu ai le iloiloga filifilia o amioga o le dopamine-faalagolago. Taualumaga a le National Academy of Sciences o le Iunaite Setete o Amerika. 2009; 106: 7281-7288. [PMC free article] [PubMed]