(L) Suesue e tagata suʻesuʻe pe faʻapefea ona faʻamalosi a tatou amio: dopamine (2018)

https://www.sciencedaily.com/releases/2018/08/180802115515.htm

E i ai le sao o le dopamine i le faia o faʻamatalaga i lo tatou siosiomaga e maua ai le tau aogā? Ma, afai o lea, e faia e vaega eseese o le dopamine neurons galuega eseese i totonu o lenei gaioiga?

O fesili na o tagata sailiili i le Iunivesite o Minnesota Medical School o loo saili e tali.

Suesuega lata mai na lolomiina i totonu Natura Neuroscience e le University of Minnesota Medical School neuros Scientist Benjamin Saunders, PhD, faʻaaogaina le Pavlovian faʻataʻitaʻiga o le faʻamamaina e vaʻaia ai pe a ki se moli - o se faigofie faʻaaliga - ae e te leʻi toe faʻagaoioia le dopamine neurons e mafai ona faʻaosofia gaioiga. O le masani Pavlov faʻataʻitaʻiga tuʻufaʻatasia le tatagi o le logo ma le tuʻuina atu o se manaia steak i se maile, i le aluga o taimi, faʻatulagaina se taʻifau e palu ina ua tatagi le logo ma pe leai se steak. Peitai, i lenei suʻesuʻega, e leai se taui "moni" e pei o meaai poo vai, ina ia mafai ai e le au suʻesuʻe ona vavaeʻese le gaioiga o le olaola o le dopamine

"Matou te fia iloa pe o le dopamine neurons o le mea tonu lava nafa ma le tuʻuina atu o se tau aoga i nei taimi le tumau siʻosiʻomaga, pei o faʻailoga," fai mai Saunders, o le na faia nisi o ana suʻesuʻega o se postdoctoral uso i le falesuesue o Patricia Janak, PhD, i Johns Iunivesite o Hopkins.

Dopamine neu, o sela na i le faiʻai e liliu pe a oʻo i se taui. O i latou foʻi na neura e faʻaleagaina i le faʻamaʻi a Parkinson.

"Na matou iloa o le dopamine neurons o se tasi auala o matou faiʻai tuuina atu faʻaaliga siomia ai matou uiga," o le tala lea a Saunders. "O le gaioiga o neurone dopamine lava ia - e oʻo lava i le leai o ni meaʻai, vailaʻau, poʻo isi lava mea e tauia ai ni mea - e mafai ona faʻauluina ai ni faailo ma le taua, ma maua ai le malosi e faʻaosofia ai gaioiga."

Ina ia taliina le fesili autu lona lua, na faʻatatauina e le au suʻesuʻe vaega faapitoa o neura o le dopamine - o loʻo i totonu o le tele o le nigra (SNc) ma i latou o loʻo i totonu o le veni o le tegmental area (VTA). O nei ituaiga lua o neo na suʻesuʻeina i talaaga eseese i malae eseese o suʻesuʻega - SNc neu i le faamaʻi Parkinson, ma VTA neu i suesuega o mea ua fai ma vaisu.

Na iloa e saienitisi o faʻailoilo le valoia o le faʻaaogaina o ituaiga lua o neo na faʻaosofia ai le matua eseʻese o tali - o i latou na valoʻia le SNc neo na mafua ai le "ala i luga ma alu" tali o le faʻamalosia vave o gaioiga. O le faʻaaliga vaʻai VTA neuron faʻatoagaina mai, Peitai, na avea faatosina ia lava, aveina auala agai i le faʻailoga, o se ituaiga o "fea ou te alu i ai?" tali

"O a matou iʻuga e faʻaalia ai le tutusa gaioiga faʻaosofia mo dopamine neurons i le tali atu i faʻaaliga. I se tulaga moni o le lalolagi, o itu uma e lua o le faʻaosofia e taua, "o le tala lea a Saunders. "E tatau ona faʻaosofia oe e fealualuaʻi ma amio, ma e tatau ona faʻaosofia oe e te alu i le nofoaga faapitoa o mea e te manaʻo ai ma manaʻomia."

O nei taunuʻuga e maua ai le malamalama taua i le gaioiga o launiu o le dopamine e fesoʻotaʻi ma uunaʻiga na mafua mai i faʻalauiloa o le siosiomaga. Ma o lenei galuega e fesoasoani i le malamalama i le toe foʻi atu mo i latou o loʻo tauivi ma vaisu.

"Afai o se faailo - o se faailo, o se auala, o se pa e fiafia i ai - e mauaina lenei taua malosiaga faaosofia, o le a faigata ona tetee atu i mafuaʻaga mo le toe solomuli," o le tala lea a Saunders. "Matou te iloa o loʻo aʻafia le dopamine, ae o se faʻamoemoe taua mo suʻesuʻega i le lumanaʻi o le malamalama lea i le eseesega o le faʻaosofia o le mafaufau, e ese mai le faʻaosofia o le mafaufau e tupu i tagata e iai vaisu ma faʻamaʻi fesoʻotaʻi."


Tala Puna:

mea e tuuina atu e Iunivesite a le Iunivesite o Minnesota. Manatua: E mafai ona faʻamalamalama mea e fai mo le lanu ma le uumi.


Tusi o talaaga:

  1. Benjamin T. Saunders, Jocelyn M. Richard, Elyssa B. Margolis, Patricia H. Janak. O fua o le Dopamine e fatufatu ai le malosi o Pavlovian i mea e faaosofia ai le faaosofiaina o matagaluega. Natura Neuroscience, 2018; 21 (8): 1072 DOI: 10.1038/s41593-018-0191-4