O fesoʻotaʻiga lautele ma vaʻaia e faʻalagolago ai i le faʻataʻitaʻiga o le faʻataʻitaʻiga ma le gaioiga o faʻasologa: O se faʻataʻitaʻiga o suʻesuʻega o le neuroimaging functional (2011))

Faʻasalalauina i faʻamaufaʻailoga mulimuli:

PMCID: PMC3395003

NIHMSID: NIHMS261816

O le lomiga mulimuli a le tagata faʻasalalau lomiga o lenei tusiga o loʻo avanoa i Neurosci Biobehav Rev

Vaai i isi tala i le PMC faʻailoa le lomiga lolomi.

Alu i le:

lē faʻatino

Ina ia sili atu le malamalama i le siakiina o taui i le faiʻai o le tagata, matou te faʻatulagaina le faʻatusatusaina o le faʻamalosiaga (ALE) ma le meta-analyx meta-analyzes (PVM) i luga o suesuega a le 142 suʻesuʻega e suʻesuʻeina ai le faia o le faiʻai i galuega tau i tagata matutua soifua maloloina. Na maitauina le tele o vaega o le faiʻai na auai i le faia o faaiuga o le faia o faaiuga, e aofia ai le nucleus accumbens (NAcc), caudate, putamen, thalamus, orbitofrontal cortex (OFC), insulaumua o le vavalalata, tua (ACC) ma le (PCC) cingulate cortex , faʻapena foi ma le pulea lelei o vaega i le pito i lalo o le loieteta o le parisal ma le cortex muamua (PFC). O le NAcc na masani ona faʻaaogaina i taui lelei ma le lelei i vaega eseese o le faʻaaogaina o taui (eg, faʻamoemoega, taunuʻuga, ma le iloiloga). E le gata i lea, o le medial OFC ma le PCC na tali lelei i taui lelei, ae o le ACC, o le vaeluaina o le vaeluagalemu, ma le lautele o le PFC na tali vave atu i taui le lelei. O le faʻamoemoega tauʻave na faʻamalosia ai le ACC, atunuʻu le lua, ma le faiʻai, ae o le taui e sili atu ona faʻaalia le NAcc, medial OFC, ma le amygdala. Neurobiological theories of decision-related decision making e tatau ona tufatufaina atu ma fefaʻasoaaʻi faʻataʻitaʻiga o iloiloga o tau aogā ma iloiloga valence.

uputatala: meta-iloiloga, taui, nucleus accumbens, cortex orbitofrontal, cortex cingular tua, insula fagu

1. faʻatomuaga

E feagai tagata ma le tele o avanoa e fai ai filifiliga i aso uma. O o tatou soifua maloloina faaletino, faalemafaufau, ma le tamaoaiga-e faalagolago i taunuuga o filifiliga tatou te faia. E matua taua tele le malamalama i mea e masani ona faʻaaogaina ai le faia o faaiuga i le taui. O le suʻesuʻeina o le masaniga o le faʻatinoina o le faʻamasinoga e faia i le taui, e fesoasoani foi ia i tatou ia malamalama lelei i le tele o le amio ma le mafaufau lea e tulai mai pe a faʻalavelaveina lea galuega, e pei o le atuatuvale (Drevets, 2001), vailaau faʻasaina (Bechara, 2005; Garavan ma Stout, 2005; Volkow et al., 2003), ma faʻafitauli o meaai (Kringelbach al iā., 2003; Voluma ma Wise, 2005).

O suʻesuʻega faʻasolosolo faʻatinoina i luga o le taui ua avea ma vaʻavavevave o le fanua. Ua maitauina le tele o suʻesuʻega o le neuroimaging i lenei itu, faʻatasi ai ma le tele o tusiga talafeagai e faʻaalia i luga o le Database PublishMed i masina taʻitasi. I le isi itu, o lenei mea e sili ona fiafia ona o le maualuga o taunuuga e sili atu ona taua i le faʻamautuina o amioga ma le faʻaogaina o le faʻaogaina o le faia o faaiuga i taui (Uso e, 2004; O le Trepel al iā., 2005). I le isi itu, o le eseesega o taunuuga i le va ma isi taimi e tetee ai, e faigata ai ona maua se ata manino o le matagaluega o taui ile mafaufau ole tagata. O le faʻafefiloi o taunuuga o se vaega ona o le tele o faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga na atiaeina e vaega eseese o suʻesuʻega lea e faʻamoemoe e faʻatautaia vaega eseese o le faia o faaiuga i le taui, e pei o le eseesega i le va o le tauia o taui ma le taunuuga (Breiter al iā., 2001; Knutson al iā., 2001b; McClure al iā., 2003; Rogers al iā., 2004), faʻatusatusaina o tauleleia lelei ma leaga (Liu et al., 2007; Nieuwenhuis et al., 2005; O'Doherty et al., 2003a; O'Doherty et al., 2001; Ullsperger ma von Cramon, 2003), ma le iloiloga o aʻafiaga (Bach iā al., 2009; d'Acremont ma Bossaerts, 2008; Hsu et al., 2009; Huettel, 2006).

O le mea lea, e taua tele le faʻapipiʻiina o suʻesuʻega faʻatasi ma suʻesuʻeina le tele o fesoʻotaiga i totonu o le mafaufau o le tagata, mai faʻataʻitaʻiga o faʻamaumauga ma faʻataʻitaʻiga ina ia tofotofoina le tulaga tutusa ma le eseesega o itu eseese o le faia o faaiuga. Ina ia ausia lenei sini, matou te faʻafaigaluegaina ma faʻatusatusa auala e lua e faʻatautaia ai faʻataʻitaʻiga (CBMA)Salimi-Khorhidi al iā., 2009), faʻasologa o faʻatusatusaga faʻatusatusa (ALE) (Laird iā al., 2005; Turkeltaub iā al., 2002) ma le parametric vox-meta-analysis (PVM) (Taualofaga al iā., 2009), ina ia faʻaalia ai le felagolagomaʻi i luga o se numera tele o suʻesuʻega o le neuroimaging i luga o le faia o faaiuga i le taui. Matou te faʻamoemoe e faʻaauau pea ona faʻaauau le faʻamalosia o le tele o le telefoni ma le penefiti (OFC), e lua o vailaʻau taʻutaʻu o le dopaminergic e fesoʻotaʻi ma le faʻaaogaina o taui.

I se faʻaopoopoga, mai se faʻataʻitaʻiga o le faʻaaogaina o aʻoaʻoga, matou te faʻamoemoe e faʻamaonia pe i ai ni faʻaeseesega i fesoʻotaʻiga o faiʻai o loʻo gafa ma le faʻatulagaina o faʻamatalaga lelei ma le leaga o faʻamatalaga taui, ma e sili ona aafia i vaega eseese o le gaioiga o taui e pei o le tauia o taui, iuga mataituina, ma le iloiloga o faaiuga. O le faia o faaiuga e aofia ai le fesuiaiga ma le sui o isi filifiliga ma le faʻatusatusaina o tulaga taua poʻo mea aoga e fesootaʻi ma nei filifiliga. I le isi itu o nei laasaga, o le faia o faaiuga e masani lava ona fesootaʻi ma le lelei poʻo le le lelei o le valea mai i taunuʻuga poʻo tali faʻalagona i filifiliga na faia. O le tauleleia lelei o le tauvaga e faatatau lea i tulaga taua lelei tatou te maua (faʻataʻitaʻiga, fiafia poʻo le faamalieina) pe a lelei le taunuʻuga (e pei o le manumalo i se lotoa) pe sili atu nai lo le mea tatou te mafaufau i ai (faʻataʻitaʻiga, faʻaitiitia le tau nai lo le faʻatulagaina). O le tau leai se taui e faatatau i lagona le lelei tatou te feagai (eg, le fiafia pe faanoanoa) pe a le lelei le taunuuga (e pei o le leiloa o se tupe taʻavale) pe sili atu le leaga nai lo le mea tatou te faʻamoemoeina E ui lava o suʻesuʻega talu ai na taumafai e faʻamalamalamaina fesoʻotaʻiga taufaʻatasia o loʻo nofouta i le gaosia o faʻamatalaga lelei poʻo le le lelei (Kringelbach, 2005; Liu al iā., 2007), faʻapea foʻi ma i latou e aofia ai i le faʻamoemoega tauia poʻo le taunuʻuga (Knutson al iā., 2003; Ramnani al iā., 2004), ua faʻafefiloi taunuuga faʻamalosi. Matou te faʻamoemoe e faʻasolosolo mamanu masani e ala i le faʻalauteleina o se numera tele o suʻesuʻega e suʻeina ai nei faʻavae.

2. Metotia

2.1 Literature research ma le faʻapotopotoga

2.1.1 Suesuega suʻesuʻe

E lua ni tagata suʻesuʻe tutoʻatasi na suʻeina ma le maeʻa suʻesuʻega o tusitusiga mo suʻesuʻega a le FMRI e suʻeina ai le faia o faaiuga i taui a tagata. O fuaitau na faʻaaogaina e suʻeina ai le faʻasalalauga i le initaneti PUBMED (e oʻo mai ia Iuni 2009) o le "fMRI", "taui", ma le "filifiliga" (saunia e le tagata suʻesuʻe muamua), "galuega fai faaiuga o filifiliga," fMRI "ma le" tagata "(E le suʻega lona lua). O nei uluaʻi suʻesuʻega na tuʻufaʻatasia ina ia maua ai se aofaiga o mea 182. O isi faʻamatalaga 90 na maua mai se faʻamaumauga tuʻufaʻatasiga o se tagata suʻesuʻe lona tolu na faʻapupulaina e ala ia Iuni 2009 faʻaaoga le "taui" ma le "MRI" o ni tuʻutuʻuga filiga. Na matou suʻesuʻeina foʻi le database o le BrainMap e faʻaaoga Sleuth, faʻatasi ai ma le "taui taui" ma le "fMRI" faʻapitoa, ma maua ai mea e 59. O nei tusiga uma na faʻailoaina i totonu o se faʻamaumauga ma faʻamaumauga e le mafaitaulia na soloia. Ona matou faʻaaogaina lea o nisi taʻiala e faʻaaogaina atili ai le faʻaaogaina o tusiga e le talafeagai ma le suʻesuʻega o loʻo i ai nei. O nei taʻiala o le: 1) suʻesuʻega faʻamalosi e le muamua-lima (faʻataʻitaʻiga, toe iloiloina tala); 2) suʻesuʻega e leʻi lipotia lipoti i tulaga faʻatautaia o le vaʻaia (e le o Talairach poʻo le Montreal Neurological Institute, MNI); 3) suʻesuʻe e faʻaaoga ai galuega e le fesoʻotai i le tauia poʻo le faia o filifiliga faʻavae; 4) suʻesuʻega o faʻatulagaga o le faia o meaʻai (eg, faʻataʻitaʻiga o le morphometry poʻo le faʻamalamalamaina o ata tensor); 5) suʻesuʻega faʻavae e faʻavae i luga o le itū'āiga o le fiafia (ROI) faʻataʻitaʻiga (faʻataʻitaʻiga, faʻaaogaina masks faʻataʻitaʻi poʻo faʻamaopoopo mai isi suʻesuʻega); 6) suʻesuʻega o tagata faʻapitoa e mafai ona vavae ese a latou faiʻai mai i latou o tagata matutua soifua maloloina (e pei o tamaiti, tagata matutua, poʻo tagata e faalagolago i le tino), e ui lava o faʻamaumauga na lipotia mai i nei suʻesuʻega mo le vaega matutua matutua naʻo latou na aofia ai. O le eseesega i le auala na faatonuina ai lipoti e lipoti mai faaiuga i le taimi o galuega (e pei o le palakalafa, palakalafa-paʻu-patini) na taliaina. O lenei mea na mafua ai i le 142 tusiga i le faʻamaumauga mulimuli (lisiina i le faʻaopoopoga).

I le taimi o le faʻataʻitaʻiga o faʻamaumauga, o suʻesuʻega na faʻapipiʻiina e fesuiaiga faʻava-o-malo e faʻatautaia ai e tusa ai ma suiga suiga o loʻo faʻaaogaina i totonu o le 'aufaigaluega a le GingerALE (http://brainmap.org, Centre Research Imaging Center o le Iunivesite o Texas Health Center, San Antonio, Texas): faʻaaogaina le FSL e lipoti ai le MNI coordinates, e faʻaaoga ai le SPM e lipotia ai MNI coordinates, e faʻaaoga ai isi polokalama e lipotia ai MNI coordinates, e faʻaoga ai auala Brett e liliu ai MNI coordinates i Talairach avanoa, e faʻaaoga ai le tala faʻataʻitaʻi a Talairach. Lisi o faʻamaumauga i Talairach avanoa na liua i totonu o le MNI avanoa e tusa ai ma a latou uluai fuafuaga faʻavasegaina. Mo le lisi o Brett-Talairach, na matou faaliliuina ai faʻamaumauga i totonu o le MNI avanoa e faʻaaoga ai suiga fou e Brett (ie, tal2mni) (Brett al iā., 2002). Mo le lisi moni o Talarach, matou te faʻaaogaina le BrainMap's Talairach-MNI (ie, tal2icbm_other). O se lisi sili ona lelei o suʻesuʻega uma na faia e ala i le faʻapipiʻiina o faʻamaopoopo i le MNI avanoa e sauniuni ai mo le ALE faʻataʻotoga i le GingerALE.

2.1.2 Experience categorization

Ina ia tofotofoina faʻataʻitaʻiga e tusa ai ma ala masani ma le vaʻaia o taui o loʻo maua mai e vaega eseese o le faia o faaiuga e faia i le taui, matou te faʻavasega faʻamaopoopo e tusa ai ma ituaiga faʻavasegaga e lua: taui valence ma laasaga o filifiliga. Na matou faʻaaogaina le faaupuga o "suʻega" faʻaogaina e le BrainMap database e faʻafesoʻotaʻi i tagata taʻitoʻatasi taʻitoʻatasi poʻo fesuiaiga e masani ona lipotia i suʻesuʻega a le FMRI. Mo le valence taui, na matou faʻatulagaina ia suʻega i taui lelei ma leaga. Mo laʻasaga filifiliga, na matou vavaeese faʻataʻitaʻiga i le faʻamoemoe, taunuʻuga, ma le iloiloga. Faʻatasia i le lisi o matai e fetaui lelei i nei vaega na tuʻuina i totonu o lisi; oi latou na faigata ona faauigaina pe le manino manino ua aveesea. Lalo o tatou lisi nisi o faʻataʻitaʻiga na tuʻuina atu i nei vaega taʻitasi.

O fesuiaiga nei na vavaeina o le faagasologa o taui lelei: o mea ia na manumalo ai le au manumalo i tupe po o mea (Elliott al iā., 2000) (taui ao faagasolo le manuia); aloese mai le leiloa o tupe po o mea (Kim al iā., 2006) (faʻatusatusaga tuusaʻo i le va o le aloese mai se faʻalavelave faʻafuaseʻi ma le taui maua); manumalo i le sili atu o tupe siliva e lua po o mea (Knutson al iā., 2001a) (faʻatupulaia ma le faʻamoemoe itiiti); leiloa le itiiti ifo o le lua vaega tupe po o mea (Ernst al iā., 2005) (leai-manumalo $ 0.50> leai-manumalo $ 4); mauaina upu faʻamalosiau poʻo ata i luga o le lau (Zalla al iā., 2000) (faateleina mo le "manumalo"); maua le suamalie suamalie io latou gutu (O'Doherty al iā., 2002) (kulukose> faʻatauaina tofo); iloiloina lelei le filifiliga (Liu al iā., 2007) (saʻo> sese), pe maua seisi ituaiga faʻailoga lelei o se faʻaiuga o le alualu i luma ma le manuia o le galuega.

O faʻamatalaga faʻavasega mo taui leaga e aofia ai mea ia na leiloloa ai le tupe na leiloloa tupe poʻo ni mea (Elliott et al., 2000) (faʻasalaga ao faagasolo le toilalo); e leʻi manumalo i tupe poʻo ni faʻailoga (Ernst al iā., 2005) (le le fiafia i le leai-manumalo); manumalo i le itiiti ifo o le lua tupe siliva po o tulaga (Knutson al iā., 2001a) ($ 1 vs. $ 50 taui); leiloa le tele o tupe e lua o tupe poʻo ni faʻasologa (Knutson al iā., 2001a) (faʻasalaga tele ma le faasalaga itiiti); le iloiloina lelei le filifiliga (Liu al iā., 2007) (sese> saʻo); pe na mauaina niisi faʻailoga le lelei e pei o le faʻataʻitaʻia o se tofo oona i o latou gutu (O'Doherty al iā., 2002) (masima> tofo le faapito) pe faʻavaivaia upu poʻo ni ata (Zalla al iā., 2000) (faateleina mo le "leiloa" ma faaitiitia mo le "manumalo").

O le tulimataiga o taui na faʻamatalaina o le vaitau lea e mafaufau loloto ai le mataupu i filifiliga talafeagai ao le i faia se filifiliga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le tuʻuina o se pene ma le faʻamoemoe e maua ai se tupe i luga o lena bet o le a faʻavasegaina o le faʻatali (Cohen ma Ranganath, 2005) (maualuga-lamatiaga ma le maualalo o le lamatiaga). O le taui o le taui ma le tuʻuina atu na vaʻaia o le vaitau na maua ai e le mataupu ni manatu faaalia i luga o le filifiliga filifilia, e pei o se matala ma upu "manumalo x $" poʻo le "toese x $" (Bjork al iā., 2004) (maua vs. le leai se taui). Ina ua fesiligia e manatu faaalia le filifiliga a le mataupu ma amioga i se isi suesuega mulimuli ane pe na faʻaaogaina e fai ma faailoga o le aʻoga, o le eseesega na faʻavasegaina o se suʻega taui. Mo se faʻataʻitaʻiga, o se filifiliga matautia e tauia i le uluai faʻataʻitaʻiga e mafai ona taʻitaʻia ai se mataupu e ave se isi, pe sili atu, e lamatia i le isi aumaga (Cohen ma Ranganath, 2005) (tau maualalo le lamatiaga ma mulimuli mai i ai le maualuga o lamatiaga e ono tulaʻi i lalo). O le leiloa, o le uiga masani o tagata e sili atu le aloese mai le aloese mai tupe leiloa i le mauaina o tupe maua, o se isi faataitaiga o le iloiloga (Tom al iā., 2007) (faʻatalatalanoaga i le va o le lambda ma le faʻaleagaina o le gaʻo).

2.2 Faʻatinoina le faʻatusatusa o le likelihood (ALE)

O le algorithm o le ALE e faʻavae i (Eickhoff al iā., 2009). O le ALE o loʻo faʻataʻitaʻia le faʻagaioiga o mea pei o 3D Gaussian tufatufaina faʻatotonugalemuina i faʻamaumauga tuʻufaʻatasia, ona fuafua ai lea o le soʻotaga o nei tufatufaina atu i soʻo se suʻesuʻega (ALE e togafitia faʻatusatusaga taʻitasi i se suʻesuʻega o se eseʻesega faʻataʻitaʻiga). O le le mautonu spatial fesoʻotaʻiga ma faʻagaoioia taulaʻiga e fuafuaina e tusa ai ma le numera o mataupu i suʻesuʻega taʻitasi (ie, o se lapoʻa faʻataʻitaʻiga maua sili faʻatuatuaina faʻagaoioia mamanu ma localization; o lea o le faʻamaopoopoina convolved ma se fufusi Gaussian fatu). O le fegasoloaʻiga o faʻagaoioiga faʻataʻitaʻiga i luga o faʻataʻitaʻiga e fuafuaina i le aveina o le iuni o le luga faʻataʻitaʻiga faʻafanua faʻafanua. O le tufatufaina faʻasolitulafono e fai ma sui o togi ALE na faʻatupuina e soʻoga spatial soʻoga i soʻo se suʻesuʻega e fuafuaina e ala ile permutation. I le faʻaiuga o le faʻafanua ALE na tuʻufaʻatasia mai faʻamaumauga moni o le faʻagaoioia o loʻo faʻataʻitaʻia e faʻasaga i togi ALE mai le tufatufa le aoga, faia ai se faʻafanua faʻafuainumera e fai ma sui o le taua o togi ALE. O le nonparametric p faʻataʻitaʻiga e faʻaliliuina i z togi ma amataina i le kulupu-tulaga faʻasaʻoina p <0.05.

E ono ni suʻesuʻega ALE eseese sa faia e faʻaaoga ai Gingerale 2.0 (Eickhoff al iā., 2009), tasi mo le suʻesuʻega autū o suʻesuʻega uma, ma le tasi mo vaevaega taʻitasi e lima o le faʻamalosia o le faiai e ala i taui lelei pe le lelei faʻapea foʻi ma le faʻamoemoe, taunuʻuga, ma le iloiloga. E lua suʻega ALE suʻesuʻega sa faia e faʻaaoga Gingerale 1.2 (Turkeltaub al iā., 2002), tasi mo le eseesega i le va o taui lelei ma le leaga, ao le isi mo le eseesega i le va o le vaʻaia ma le taunuʻuga.

2.2.1 Faʻamaumauga autu o suʻesuʻega uma

O suʻesuʻega uma a 142 na aofia i le suʻesuʻega autu, lea e aofia ai le 5214 foci mai faʻamatalaga 655 (faʻatusatusaga). Na matou faʻaaogaina le algorithm o loʻo faʻaaogaina i le Gingerale 2.0, lea e faʻataʻitaʻiina ai le ALE e faʻavae i le le mautonu o le faʻaogaina o mea taʻitasi ile faʻaaogaina o se fua faʻatatau o le vaʻaiga ole vaʻaia ma le faʻaogaina ole faʻaoga. O le fua faʻatatau na faʻapipiʻiina e se mea paʻu mata ma fuafua ai le faʻafeiloaʻiga o loʻo i luga-avanoa faʻatasi ma le suʻega e avea o se mea e mafua ai ona tupu, nai lo le faʻaaogaina o se suʻesuʻega faʻapitoa ile foci (Eickhoff al iā., 2009). O le faʻaiuga ALE faʻafanua na faʻataʻamilomilo e faʻaaoga ai le sese maua fua (FDR) metotia ma p <0.05 ma le laʻititi maualalo kulupu o 60 voxels o 2 × 2 × 2 mm (mo le aofaʻi o 480 mm3) ia puipuia mai mea sese o faatusatusaga e tele.

2.2.2 Iloiloga a tagata taʻitoʻatasi o lisi laiti

E lima isi suʻesuʻega a le ALE sa faia e faʻavae i luga ole lisi ole lisi ole suʻega faʻapitoa i taui lelei ma le le lelei, faʻapea foi le tauia o taui, totogi o taui (taunuʻuga), ma iloiloga filifiliga. Mo le suʻega lelei o taui, o 2167 foci mai 283 faʻataʻitaʻiga na aofia ai. Ole suʻesuʻega le lelei o le 935 foci mai faʻamatalaga 140. Ole numera o foci na aofia ai i suʻega mo le faʻamoemoe, taunuʻuga, ma iloiloga filifiliga o suʻega 1553 (185), 1977 (253), ma le 520 (97), i le faasologa. Matou te faʻaaogaina le auiliiliga tutusa ma auala laasaga e pei ona matou faia mo le suʻesuʻega autu i luga.

2.2.3 Suʻega Suʻega

Sa matou fiafia foi e faʻatusatusaina vaega o faiʻai na filifilia ma le faʻagaeetia e ala i le lelei ma le leaga o faʻamanuiaga, ma le faʻatalitali ile taui ma le tufatufaina o faʻailoga. GingerALE 1.2 sa faʻaaogaina e faʻatautaia ai nei iloiloga e lua. ALE faʻafanua na faʻafilemuina ma se kernel ma le FWHM o le 10 mm. O se faʻataʻitaʻiga o suʻega o mea taua na tuʻufaʻatasia ma le 10000 faʻataʻitaʻiga na tamoʻe e faʻamautinoa ai le taua tele o faʻafanua ALE. Ina ia faʻasaʻoina mo le tele o faʻatusatusaga, o faʻaiuga ALE faʻafanua na amataina i le faʻaaogaina o le metotia FDR ma le p <0.05 ma le laʻititi ifo o le aofaʻi o le 60 voxels.

2.3 Parametric vocal-meta-analysis (PVM)

Na matou iloiloina foi le faasologa o lisi faamaopoopo i le faaaogaina o le isi meta-iloiloga auala, PVM. I le faatusatusa i le iloiloga a le ALE, lea e togafitia ai eseesega eseese i totonu o se suʻesuʻega e avea ma suʻega eseese, o le PVM suʻesuʻeina vaipanoa o vaituloto mai i eseesega eseese i totonu o se suʻesuʻega ma fatuina se mapusaga faʻaopoopo mo suʻesuʻega faapitoa (Taualofaga al iā., 2009). O le mea lea, o le mafuaʻaga o aʻafiaga o le PVM o le suesuega, pe a faʻatusatusa i tagata taitoatasi suʻega / fesuiaiga i le iloiloga ALE. O lenei mea e faʻaitiitia ai le faʻalauiloaina o taumatematega e mafua mai i suʻesuʻega ma le tele o tulaga e faʻasalalau ai mamanu faʻatulagaina tutusa. E pei o le ALE, matou te faia ni suʻesuʻega PVM eseese e ono e faʻaaoga ai algorithms o loʻo faʻaaogaina i le R statistical software (http://www.R-project.org) mai se suʻesuʻega muamua (Taualofaga al iā., 2009), tasi mo le suʻesuʻega autū o suʻesuʻega uma, ma le tasi mo vaega taʻitasi e lima o lisiina o le faʻamalosia o le faiai i vaega eseese o le gaioiga taui. E lua isi iloiloga a le PVM na faʻatautaia e faʻaaogaina ai le tulafono faʻavae tutusa e faʻatusatusa i le va o taui lelei ma tau le lelei faʻapea foʻi i le va o le faʻamoemoe ma le taunuʻuga.

2.3.1 Faʻamaumauga autu o suʻesuʻega uma

MNI faamaopoopo (5214) mai tutusa 142 suesuega faaaogaina i le ALE auiliiliga na liua i se tusitusiga laulau, ma suesuega taitasi faailoaina e se tulaga ese suesuega faʻailoga igoa. Fuafuaina i luga o le tumutumu faʻafanua na taofiofia i totonu o se ufimata i le MNI avanoa. O le tumutumu faʻafanua na muamua faʻamamaina ma se toniga kernel (ρ = 10 mm) e fausia ai le aotelega faʻafanua, lea e avea ma sui o le aofaʻi o suʻesuʻega lipoti faʻaputuputuina faʻasologa tumutumu i totonu o se pitonuʻu o le 10 mm faataamilosaga. Sosoo ai, faʻasolosolo-aafiaga faʻataʻitaʻiga PVM na tamoʻe e fuafua faʻafuainumera taua fesoʻotaʻi ma voxel taʻitasi i le aotelega faʻafanua. O le numera o suʻesuʻega i le faʻafanua faʻafanua na liua i le vaevaega o suʻesuʻega na lipotia le fefaʻatauaiga o gaioiga. Na matou faʻaaogaina le tutusa tapulaa e pei ona faʻaaogaina i le suʻesuʻega o le ALE e faʻailoa ai faʻaputuga taua mo le faʻafanua faʻatusatusa (faʻaaogaina o le metotia FDR ma le p <0.05 ma le aofaʻi o le aofaʻi o aofaʻi e 60 voxels).

2.3.2 Iloiloga a tagata taʻitoʻatasi o lisi laiti

E lima isi suʻesuʻega a le PVM sa faia i luga o lisi mo taui lelei ma le leaga, faʻapea foʻi ma le faʻamoemoe o le tau, taunuʻuga, ma le iloiloga. O le iloiloga lelei o taui o loʻo aofia ai le 2167 foci mai suʻesuʻega 111 ae o le suʻesuʻeina o taui le lelei e aofia ai le 935 foci mai suesuega a 67. O numera o suʻesuʻega na aofia ai i suʻega mo le faʻatali, taunuʻuga, ma le iloiloga o suʻega o suʻesuʻega 1553 (65), 1977 (86), ma le 520 (39), i le faasologa. Matou te faʻaaogaina le auiliiliga tutusa ma auala laasaga e pei ona matou faia mo le suʻesuʻega autu i luga.

2.3.3 Suʻega faʻatusatusaga

Sa matou faʻatautaia foʻi suʻesuʻega se lua e faʻatusatusa ai le faʻatinoina o faʻataʻitaʻiga i le va o faʻamanuiaga lelei ma le le lelei faʻapea foi ma le va o le faʻatalitali ma le taunuʻuga. Lua tumutumu faʻafanua (eg, tasi mo lelei ma le tasi mo le le lelei) na muamua faʻamamaina ma se toniga kernel (ρ = 10 mm) e fausia ai le aotelega faʻafanua, taʻitasi ma sui o le numera o suʻesuʻega ma tumutumu faʻagaoioia tumutumu i totonu o se pitonuʻu o 10 mm faataamilosaga O nei faʻafanua lua faʻafanua na faʻaulufaleina i totonu o se suʻega fagota e fuafua ai le fuataga o avanoa ma fuainumera taua p aoga mo saofaga taʻitasi saofaga i totonu o le MNI space mask. Talu ai o le faʻataʻitaʻiga Fisher e le o faʻapitoa atinaʻeina mo fMRI faʻamaumauga suʻesuʻega ma empirically laʻititi maʻaleʻale nai lo isi metotia, na matou faʻaaogaina se agavaʻa faigofie mo le faʻatusatusaga tuʻusaʻo faʻatusatusaga PVM, faʻaaogaina le faʻasaʻoina p <0.01 ma le aofaʻi laʻititi aofaʻi o voxels 60Xiong al iā., 1995), ia faasaʻo mo le tele o faʻatusatusaga O le mea na ou sese.

3. Iʻuga

3.1 ALE taunuuga

O suʻesuʻega uma o suesuega a 142 na faʻaalia ai le faʻaauau tele o le faʻaaogaina o se fuifui tele lea na aofia ai le nucleus accumbens (NAcc), pallidum, insulane tua, laiga / medial OFC, cortex cingulate anterior (ACC), vaega faaopoopo tau afi (SMA), taala muagafale muamua (PFC), amygdala sao, hippocampus agavale, thalamus, ma le faiʻai (Ata 1A). O isi fuifui laiti e aofia ai le pito i luma o le gyrus frontal ma le tauagavale ogatotonu / le pito i lalo, le sili atu o le malo / maualuga pito i lalo, ma le cingulate cortex (PCC)Laulau 1).

Ata 1 

Faaiuga o le faia o le faiʻai mai suʻesuʻega ALE. A. Telefoni fesoʻotaʻiga e faʻaaogaina e fesuiaiga uma / suʻesuʻega. B. Faʻasalaga o vaega o faiʻai e ese mai i le lelei ma le leaga o le tauia o tau. C. Faʻafefeteina o vaega o faiʻai e faʻapitoa ona faʻaalia ...
Laulau 1 

O vaega o faiʻai e masani ona faʻagaoioia e suʻesuʻega uma mai le suʻesuʻega ALE (FDR p <0.05 ma le laʻititi ifo o le aofaʻi o le 60 voxels).

O taui lelei e faʻaaogaina ai se vaega o fesoʻotaiga o loʻo taua i luga, e aofia ai le pallidum faʻapitoa, insulani muamua, thalamus, o le faiai, medial OFC, ACC, SMA, PCC, ma isi vaega o luma ma le itu (Ata 1B ma Laulau 2, vaai foi Mea Faʻaopoopo - Ata S1A). O taui le lelei na faʻaalia ai le faʻaosoina mai i le NAcc, luao, pallidum, insula mai luma, amygdale, thalamus, foʻofale ACC, pFC goto, lateral OFC, ma le taumatau saʻo ma le pito i lalo (gyrus frontal)Ata 1B ma Laulau 2, vaai foi Mea Faʻaopoopo - Ata S1B). O le faʻatusalia o le faʻamalosia e ala i taui lelei ma le leaga, matou te iloa ai o taui lelei na faʻaaogaina ai vaega nei i se tikeri maualuga: NAcc, o se tasi o le insula, o le OFC, o le hippocampus, o le sulu lafoia, ma le thalamus (Ata 1D ma Laulau 4). E leai se tasi na sili atu lona faʻaaliaina e le leaga nai lo taui lelei.

Laulau 2 

O vaega o faiʻai na faʻagaoioia e ni faʻamanuiaga lelei pe le lelei foi mai le suʻesuʻega o le ALE (FDR p <0.05 ma le laʻititi ifo o le aofaʻi o le 60 voxels).
Laulau 4 

O vaega o faiʻai e eseʻese na faʻagaoioia e taui lelei ma le le lelei mai le suʻega toʻese a le ALE (FDR p <0.05 ma le laʻititi ifo o le kulupu e 60 voxels).

Laasaga eseese o le faagasologa o taui e tutusa ma mamanu o le gaioiga o le faiai i totonu o fesoʻotaiga autu o loʻo taʻua i luga, e aofia ai le NAcc, o seisi muamua, thalamus, medial OFC, ACC, ma le PFC (PFC)Ata 1C ma Laulau 3, vaai foi Mea Faʻaopoopo - Faʻatusa S1C – E). O le tulimataiga o le taui, pe a faʻatusatusa i le taui o taui, faʻaalia le sili atu o le faʻamalosia i totonu o le vavao faʻasalalau faʻasalalau, ACC, SMA, lalata pito i lalo o le auietal lobule ma le pito i luma ole gyrus (Ata 1E ma Laulau 5). O le faʻamoemoeina o le faʻatagaina o loʻo aofia ai le NAcc, le toʻalua, thalamus, ma le medial / lateral OFC (Laulau 5).

Laulau 3 

O vaega o faiʻai na faʻatinoina e le faʻatalitali, taunuʻuga, ma le iloiloga mai le suʻega ALE (FDR p <0.05 ma le laʻititi ifo o le kulupu e 60 voxels).
Laulau 5 

O vaega o faiʻai e eseʻese na faʻagaoioia e le faʻatalitali ma taunuʻuga mai le suʻesuʻega o toʻesega a le ALE (FDR p <0.05 ma le laʻititi ifo o le aofaʻi o le 60 voxels).

3.2 PVM results

O le suʻesuʻega autu o suesuega a le 142 na faʻaalia ai le faʻamalosia tele i le NAcc, o le atigi tua, le laiga / medial OFC, ACC, PCC, loietulete parietal inferior, and frontal Gyrus (Ata 2A ma Laulau 6).

Ata 2 

Faʻaiʻuga o le faia o le faiʻai mai suʻesuʻega a le PVM. A. Telefoni fesoʻotaʻiga e faʻaaogaina e fesuiaiga uma / suʻesuʻega. B. Faʻasalaga o vaega o faiʻai e ese mai i le lelei ma le leaga o le tauia o tau. C. Faʻafefeteina o vaega o faiʻai e faʻapitoa ona faʻaalia ...
Laulau 6 

O vaega o faiʻai e masani ona faʻagaoioia e suʻesuʻega uma mai le suʻega a le PVM (FDR p <0.05 ma le laʻititi ifo o le kulupu e 60 voxels).

O taui lelei na faʻaaogaina le NAcc, o le pallidum, metamen, thalamus, medial o le OFC, o le cingulate cortex muamua, SMA, ma le PCC (Ata 2B ma Laulau 7, vaai foi Mea Faʻaopoopo - Ata S2A). Faʻatoagaina mai i taui le lelei na maua i totonu o le NAcc ma le muai insula, pallidum, ACC, SMA, ma le middle / inferior fronty gyrus (Ata 2B ma Laulau 7, vaai foi Mea Faʻaopoopo - Ata S2B). O le vaʻaiga faʻatusatusa i le va o taui lelei ma le leaga na faʻaalia ai le faʻafeiloaʻiga i faʻamanuiaga lelei i le NAcc, pallidum, medial OFC, ma le PCC, ma le faʻamalosia atili i taui le lelei i ACC ma le vaelua /Ata 2D ma Laulau 9).

Laulau 7 

O vaega o faiʻai na faʻagaoioia e ni faʻamanuiaga lelei pe le lelei foi mai le suʻega a le PVM (FDR p <0.05 ma le laʻititi ifo o le kulupu e 60 voxels).
Laulau 9 

O vaega o faiʻai na faʻaaogaina eseese e ala i faʻamanuiaga lelei ma le le lelei mai le PVM Fisher odds ratio analysis (voxel p <0.01 ma le aofaʻi laititi o aofaʻi e 60 voxels).

O laʻasaga eseese o le faʻatupeina o taui na faʻapea foi ona faʻaosoosoina le NAcc ma le ACC ao latou faʻailogaina isi vaega o faiʻai e pei o le OFC, insula mai luma, ma amygdala (Ata 2C ma Laulau 8, vaai foi Mea Faʻaopoopo - Ata S2C – E). Manatu ile taui, pe a faʻatusatusa i le taui o taui, faʻaalia le faʻaosofiaina malosi i totonu o le vavao faʻasalalau faʻasalalau, thalamus, gyrus precentral, ma le pito i lalo o le auietal lobule (Ata 2E ma Laulau 10). E leai se vaega o le faiʻai na faʻaalia le sili atu le faʻamalosia e ala i le taui taui pe a faʻatusatusa i le faʻatali.

Laulau 8 

O vaega o faiʻai na faʻamalosia e le faʻatalitali, taunuʻuga, ma le iloiloga mai le suʻega a le PVM (FDR p <0.05 ma le laʻititi ifo o le kulupu e 60 voxels)
Laulau 10 

O vaega o faiʻai e eseʻese na faʻagaoioia e le faʻatalitali ma taunuʻuga mai le PVM Fisher odds ratio analysis (voxel p <0.01 ma le laʻititi ifo o le aofaʻi o le 60 voxels).

3.3 Faʻataʻitaʻiga o taunuʻuga ALE ma PVM

O le suʻesuʻega o loʻo i ai nei na faʻaalia ai e ui lava o auala ALE ma PVM na faʻatautaia le eseesega o faʻamaumauga faʻatasi ma le faʻaaogaina o fua faʻatatau o algorithms, o taunuuga mo se lisi o faʻamaumauga mai nei auala e lua-faʻataʻitaʻiga e tutusa ma faʻatusatusa (Faʻafanua 1A-C ma 2A-C, Laulau 11, vaai foi Ata S1 ma S2 i mea faaopoopo). Le faʻaleleia o le ALE algorithm na faʻaaogaina i Gingerale 2.0, e ala i mamanu, togafitia suʻesuʻega (po o fesuiaiga) e pei o le mea e tupu ai le faʻalavelave, lea e faʻaitiitia ai le faʻaituau na mafua mai i suʻega e sili atu le loci nai lo i latou e itiiti ifo loka. O suʻesuʻega eseese, e ui i lea, e aofia ai le numera tele o suʻega / fesuiaiga. O le mea lea, o taunuuga o Gingerale 2.0 e mafai lava ona aʻafia i le faʻaituau lea e sili atu le tele i suʻesuʻega e lipotia ai le tele o faʻasesega, atonu e sili atu ona maualuga le faʻatusatusaina o suʻesuʻega i luga o cross-study. Ae ui i lea, e ala i filifiliga, e mafai e tagata faʻapitoa ona tuʻu faʻatasi faʻatasi mai faʻasologa eseese ina ia mafai e Gingerale 2.0 ona togafitia suʻesuʻega taʻitasi e fai ma suʻega faʻapitoa. O le mea lenei o loʻo faʻatinoina e le PVM, faʻapipiʻi faʻasagaga mai fesuiaiga uma i totonu o se suʻesuʻega i se faʻasologa o faʻasalaga se tasi, o lea e fuaina ai suʻesuʻega tutusa i le faʻatusatusaina o le toe faʻaleleia i luga o suʻesuʻega.

Laulau 11 

Aotelega o le ALE ma le PVM i luga o vaega autu o le fiafia.

I le eseesega, o le faʻatusatusaina o lisi e lua o faʻamaumauga e ese le eseesega i le va o ALE ma le PVM.Laulau 11), o se taunuuga o a latou feeseeseaiga i le lagona lelei i totonu-suʻesuʻe ma le felagolagomaʻi suʻesuʻega. Talu ai ona o le faaleleia o le ALE algorithm e leʻi faatinoina mo le suʻega o le ALE o le subtractive, sa matou faaaogaina se uluai lomiga, Gingerale 1.2, lea e togafitia ai le faamaopoopoga e pei o le numera o aafiaga ma mea na tutupu e pei o le fesuiaiga tumau. O le mea lea, o eseesega i numera o faʻamaumauga ma suʻega i lisi e lua e mafai ona aʻafia ai taunuuga o le suʻega. O le suʻega o le ALE faʻapitoa i le lisi ma le tele o faʻataʻitaʻiga i le isi ma le itiiti ifo (Ata 1D / E). O suʻesuʻega lelei (2167 foci mai i 283 faʻataʻitaʻiga) na manino le tele o suʻesuʻega leaga (935 foci mai suesuega 140). O le eseesega i le va o le tauia o taui (1553 foci mai 185 faʻataʻitaʻiga) ma le taunuʻuga (1977 foci mai 253 faʻataʻitaʻiga) e laʻititi, ae atonu foi na mafua ai le faʻaituau agai i le vaega o taunuʻuga. I le isi itu, o le faʻaaogaina o le suega Faigafaiva e faʻatusatusa ai le tulaga faaletonu ma tuʻuina atu ai voxels i se tasi o lisi e lua e le PVM e foliga mai e itiiti ifo le taua i le sailia o le eseesega o le activation i le va o lisi e lua (Ata 2D / E).

4. Talanoaga

O loo tatou faia pea filifiliga io tatou olaga i aso faisoo. O nisi filifiliga e aofia ai le leai o se tulaga manino ma le le aoga o taunuuga ae o isi e taua tele i luga o le valence o taunuuga ma a tatou tali faalelagona i filifiliga tatou te faia. E mafai ona matou lagona le fiafia ma le faamalieina pe a taunuʻu le taunuuga poʻo le faʻamoemoega ua faʻataunuʻuina, pe lagona le le fiafia pe a oʻo mai le taunuuga e le lelei pe maualalo atu nai lo le mea na matou faʻamoemoeina. E le gata i lea, e tele faaiuga e tatau ona faia e aunoa ma le iloa muamua oo latou taunuuga. O le mea lea, tatou te manaʻomia le faia o faʻamatalaga e uiga i le taui i le lumanaʻi, ma iloilo le tau aogā ma le ono lamatia o le mauaina poʻo le faʻasalaina. O lenei mea e manaʻomia ai i tatou e iloilo le filifiliga tatou te faia e faʻavae i luga o le iai o faʻamatalaga taumatemate ma faʻaaoga nei faailoilo e taʻitaʻia ai a tatou amioga aʻoga ma le lumanaʻi. Ole tele o suʻesuʻega ole suʻesuʻeina ole suʻesuʻeina ole suʻesuʻeina ole taui. Ae ui i lea, ona o le faʻalavelave ma le eseese o faʻafitauli o le mafaufau e aofia ai i le faia o faʻaiʻuga taua, e le o se mea le aoga le suʻesuʻeina o fesoʻotaʻiga o neura e le maua ai le faʻataʻitaʻiga ma le faʻatulagaina o faʻamatalaga tau tupe. Ua maitauina le televave o le aofaʻi o suʻesuʻega faʻapitoa i le tamaoaiga o le tamaoaiga, ae o lea ua faigata tele ona iloa pe na faʻafefea ona faʻafeiloaʻi nei suʻesuʻega ina ia manino ai le faʻamaoniaina o le vaalele taui i le faiʻai o le tagata. I le suʻesuʻega o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga nei, ua tatou faʻaalia le felagolagomaʻi i le tele o suʻesuʻega ma faʻaalia ai mamanu masani ma mamanu o le faʻaleleia o faiʻai e vaega eseese o le tauia o taui. I se faʻatautaia o faʻamaumauga, matou te faʻatautaia uma faʻasalalauga mai fesuiaiga eseese / faʻataʻitaʻiga o suʻesuʻega 142, ma maitauina ai se fesoʻotaʻiga tele o taui, lea e aofia ai le NAcc, laiga / medial OFC, ACC, insula mai luma, PFC faʻamasino, faʻapea foi o le pito i luma o le pito i luma. O se suʻesuʻega faʻatusatusa faʻataʻitaʻiga lata mai i le suʻesuʻeina o lamatiaga i le faia o faaiuga na lipotia mai ai se totogi faʻapitoa faapena (Mohr et al., 2010). I se faʻaopoopoga, mai se vaaiga faʻavae, e vaʻavaʻaia ai fesoʻotaʻiga o le neural i totonu o le faʻaaogaina o taui, ma faʻavaeina ai ni mea faʻapitoa e faʻamaonia ai le faʻaaogaina o le valence ma le faʻaaloalo i le faʻatali ma iuga.

4.1 Core taui faʻapitoa: NAcc ma OFC

O le NAcc ma le OFC ua leva ona lauiloa o ni tagata taaalo sili i le gaioiga o taui ona o latou o vaega autu o lua vala eseese o le dopaminergic, auala savali ma savali, faasologa taʻitasi. Ae ui i lea, e le o iloa le auala e faʻaaogaina ai e dopamine le gaioiga i totonu o nei vaʻavaʻai ma mea faʻapitoa. O suʻesuʻega muamua na taumafai e faʻamalamalamaina matafaioi a nei fausaga e lua i tulaga o tulaga faaletino, faʻatasiina le NAcc ma le faʻamoemoega tauia ma faʻamatalaina le medial OFC ile mauaina o taui (Knutson al iā., 2001b; Knutson al iā., 2003; Ramnani al iā., 2004). Iʻuga mai isi suʻesuʻega sa fesiligia ai se eseesega (Breiter et al., 2001; Delgado et al., 2005; Rogers et al., 2004). O le tele o suʻesuʻega na faʻaalia ai o le NAcc na nafa ma le sailia o mea sesē o le valoʻaga, o se faʻaaliga iloga o le faʻaosofiaina o aʻoaʻoga ma le tauia o taui (McClure et al., 2003; O'Doherty et al., 2003b; Pagnoni et al., 2002). O suʻesuʻega na maua ai foi na faʻaalia e le NAcc se tali a le biphasic, o lea gaoioiga i le NAcc o le a faʻaitiitia ma pa'ū ifo i lalo o le laina faʻavae e tali atu ai i faʻamatalaga le lelei o valoʻaga (Knutson al iā., 2001b; McClure al iā., 2003; O'Doherty al iā., 2003b). E ui lava o le OFC e masani lava ona faʻaalia foliga tutusa o le gaioiga e pei o le NAcc, o suʻesuʻega muamua o le neuroimaging i tagata ua fautuaina e faapea o le OFC e faʻaaogaina suiga eseese i se tupe masani e tusa ai ma o latou tau aogā (Arana et al., 2003; Cox et al., 2005; Elliott et al., 2010; FitzGerald et al., 2009; Gottfried et al., 2003; Kringelbach et al., 2003; O'Doherty et al., 2001; Plassmann et al., 2007). O nei sailiiliga e talitutusa ma mea na maua mai i se tasi o masini puʻe ma suʻesuʻega o leions i meaola (Schoenbaum ma Roesch, 2005; Schoenbaum et al., 2009; Schoenbaum et al., 2003; Schultz et al., 2000; Tremblay ma Schultz, 1999, 2000; Wallis, 2007).

O a matou suʻesuʻega lautele na faʻaalia ai le tali a le NAcc ma le OFC i le faʻatautaia o taui (Ata 1A ma Ata 2A). Faʻatoagaina mai i le NAcc e sili atu i luga o laasaga eseese, ae o le medial OFC na sili atu ona faʻalogo e tauia le lisiti (Ata 1C / E ma Ata 2C). O nei suʻesuʻega na faʻamaonia ai e mafai e le NAcc ona nafa ma le siaki lelei o faailoilo lelei ma le le lelei o le taui ma faʻaaogaina e faʻafetaui ai aʻoaʻoga o taui taui, ae o le OFC e sili ona mataituina ma suʻe taui taunuʻuga. O isi suʻesuʻega e manaʻomia ina ia sili atu le vavalalataina o matafaioi a le NAcc ma le OFC i le faia o faaiuga faʻapitoa.Frank ma Claus, 2006; Hare al iā., 2008).

4.2 Fuafaatatau o le Valencia

I le faaopoopo atu i le faaliliuina o filifiliga eseese tau i totonu o tupe masani ma fai ma sui o latou tau o taui, o vaega eseese o faiʻai i le seleselega totogi e mafai ona fesuiaʻi ese ai le lelei ma le leaga o valea. Faʻataʻitaʻiga faʻatusatusaga i le tau o le taui na faʻaalia ai o le NAcc ma le medial OFC na sili atu le malosi i le tali atu i taui lelei ma taui leaga (Ata 1B / D ma Ata 2B / D). I le eseesega, o le tuatusi pito i tua na aofia ai i le faagasologa o faʻamatalaga leaga o taui (Ata 1B ma Ata 2B). O nei taunuʻuga na faʻamaonia ai le vaʻaia o le vavaega mo taui lelei ma le leaga (Kringelbach, 2005; Kringelbach ma Rolls, 2004), ma sa ogatasi ma mea na matou matauina i la matou suʻesuʻega talu ai i se taui taui (Liu al iā., 2007). Sub-itulagi o le ACC faʻapitoa na tali atu i taui lelei ma leaga. O le ACC na muamua, ma le faʻaauau, latalata i le medial OFC, na faʻaaogaina e taui lelei ao le ACC na faʻalogo i taui le lelei (Ata 1B ma Ata 2B). ALE ma le PVM faʻataʻitaʻiga-faʻataʻitaʻiga na faʻaalia foi o le PCC sa faʻaauau ona faʻaaogaina e taui lelei (Ata 1B ma Ata 2B).

O le mea e mataʻina ai, o fesoʻotaʻiga eseese e fesuiaʻi ai faʻataʻitaʻiga lelei ma leaga e tutusa ma le eseesega i le va o fesoʻotaʻiga faʻamaonia e lua, o le fesoʻotaʻiga faʻafesoʻotaʻi ma fesoʻotaiga e aʻafia ai galuega (Fox et al., 2005; Raichle et al., 2001; Raichle ma Snyder, 2007). O faʻataʻitaʻiga talu ai nei-o suʻega na maua ai o le fesoʻotaʻiga e le faʻaaogaina-e masani ona aʻafia ai vaega ole lumanaʻi (e aofia ai le medial OFC) ma le medie posterior cortex (e aofia ai le PCC ma le prepsus), ma le fesoʻotaʻiga fesoʻotaiga e aofia ai le ACC, insula, ma le frontoparietal itulagi (Laird iā al., 2009; Toro et al., 2008). Faʻatoagaina i totonu o le medial OFC ma le PCC e ala i taui lelei e tutusa ma le fesoʻotaʻiga e le masani ai ona faʻaalia i le taimi o le malologa, ae o le faʻamalosia i totonu ole ACC, insulala, pito i luma i le tau e le maua ai ni taui le tutusa ma le fesoʻotaʻiga fesoʻotai. O lenei faʻatulagaga faʻapitoa o le faiʻai na maua e aʻafia ai le tauia ma le ono faia o faʻaiuga ma teugatupe mo eseesega o tagata taʻitoʻatasi i uiga faʻaletonu (Cox et al., 2010).

4.3 Fuafuaga ma taunuʻuga

O le insulaumuli o le vaeluagalua, ACC / SMA, lobule pito i lalo, ma le faiʻai na faaalia ai le faʻaauau pea o le faʻamalosia i le faʻatali pe a faʻatusatusa i le taimi o le taunuʻuga (Ata 1C / E ma Ata 2C / E). O le insula muamua ma le ACC na i ai muamua i le fegalegaleaiga, lagona ma lagona alofa (Craig, 2002, 2009; Gu et al., 2010; Phan et al., 2002), ma suʻesuʻega faʻaletonu ma le le mautonu (Critchley et al., 2001; Kuhnen ma Knutson, 2005; Paulus et al., 2003), tuʻuina atu lana matafaioi i le faʻatali. O le insula i luma na masani ona aofia ai i le faʻatonuina o lamatiaga, aemaise lava i le faʻamoemoe o le leiloa, e pei ona faʻaalia e se faʻataʻitaʻiga lata mai (Mohr et al., 2010). E talitutusa ma le matafaioi a le OFC, o le parietal lobule na fesoʻotaʻi ma le faʻatatauina o filifiliga eseese (Sugrue al iā., 2005), faʻasologa numera (Cohen Kadosh al iā., 2005; Hubbard al iā., 2005), ma faʻamatalaga faʻamatalaga (Auro ma Paʻu, 2007; Yang ma Shadlen, 2007). O le mea lea, e taua tele mo le loietal lobal le aofia ai i le tulaga o le faʻamoemoe o le galueaina o taui ina ia fuafua ma saunia mo se faʻamatalaga faʻamaonia (Andersen ma Cui, 2009; Lau et al., 2004a; Lau et al., 2004b).

I le isi itu, o le televise, medial OFC, ma le amygdala na faʻaalia le faʻamalosia i le taimi o le taui taui pe a faʻatusatusa i le faʻatatauga o le faʻatinoga (Ata 1C / E ma Ata 2C). O nei mamanu na ogatusa ma mea na matou mauaina muamua ma isi tagata sailiili (Breiter et al., 2001; Delgado et al., 2005; Liu et al., 2007; Rogers et al., 2004), e tetee atu i le vavalalata o le va o le telefoni ma le medial OFC e tusa ai ma a latou matafaioi i le tauia o taui ma taui taui (Knutson et al., 2001a; Knutson et al., 2001b; Knutson et al., 2003).

4.4 A faʻataʻitaʻiga faʻavasegaina o le gaioiga taui

E faʻavae i luga o faʻamaumauga o fesoʻotaiga masani ma vavalalata i vaega eseese o le faia o faʻaiuga, na matou o mai ma se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa e tauaofai ai faʻasalalauga tufatufaina atu o le faʻatusatusaina ma le valence i le taulimaina o taui (Ata 3). Matou te vavalalata faʻatasi vaega eseese o faiʻai e faʻatatau i a latou matafaioi i auala eseese, e ui lava e mafai e vaega taʻitasi ona tele ni galuega ma fegalegaleai ma isi vaega o faiʻai i se auala sili atu ona faigata. Pe a feagai ma isi filifiliga, o ia mea uma o loʻo i ai uiga faʻapitoa e pei o le maualuga ma le avanoa, o nei meatotino e tatau ona liua i le faʻatusatusaina o faʻamatalaga, o se "tupe masani". E le gata ina tatou faatusatusa ia tulaga faatauaina o nei filifiliga, ae tatou te faatusatusa foi le moni ma le fuafuaina o mea taua faapea foi ma le moni o mea taua e fesootai ma le filifiliga e le filifilia (faataitaiga, faailoilo sese). O le televise ma le medial o le OFC na aafia i lenei tulaga taua. O le pito i lalo o le loietal lobule ua maua foi e aofia ai ma sui ma faʻatusatusa faʻamatalaga numera. I le faʻaopoopoga, o le faia o faʻatauga faʻataʻatia e mautinoa lava e maua i le iloiloga o filifiliga, e faʻavae i luga o le valence o taunuʻuga ma tali faʻalagona faʻalagona. E ui lava o le telefoni ma le mafaufau o le OFC e aofia ai foi i le mauaina o le tauleleia o le tauleleia lelei, o le lateral OFC, insula muamua, ACC ma amygdala e tele lava ina aafia i le faagasologa o le tau le manuia o taui, atonu e fesootaʻi atu i a latou matafaioi iloiloga i tali le lelei. Ona o le aʻafiaga le lelei e masani ona aʻafia ma tulaga lamatia, o le insula muamua ma le ACC o loʻo aofia ai foi i le faʻamoemoeina o faʻamoemoega o filifiliga faʻalavelave, aemaise lava mo le le mautonu-tali faanatinati i le tulimataiga o le leiloa. Ma le mea mulimuli, o laasaga pito i luma e fesoasoani e faʻapipiʻi ma galue i luga o nei faailo ina ia maua ai faaiuga sili ona lelei (eg, manumalo-stay-loss-switch).

Ata 3 

O se faʻatulagaga faʻavasegaina o loʻo faʻamalamalamaina ai matafaioi o vaega o le mafaufau pito sili ona aafia ai i vaega eseese o le faia o faaiuga i le taui. O le faasologa o le ata o lona uiga o le medial orbitofrontal cortex e fesuiaʻi ai le valence lelei; o le mamanu o le faʻailoga o lona uiga o le pito i luma ...

4.5 Caveats

E tatau ona matauina nisi o faʻamaumauga. Muamua e fesoʻotaʻi ma le faʻaituau i le lipotia o taunuʻuga o suʻesuʻega eseese. O nisi o suʻesuʻega e faʻavaeina ROI, e le o aofia ai i suʻesuʻega nei. Ae, o isi na faʻailoaina pe faʻapipiʻi atili i ai muamua itulagi e ala i le lipotia o nisi faʻasalalauga poʻo fesuiaiga e fesoʻotaʻi ma na itulagi. E mafai ona latou faʻailogaina iʻuga e faʻamaonia ai le "pito i lalo". Lona lua, tatou te mananaʻo e lapatai e uiga i le tulaga faʻavae o vaega eseese o le tauia o taui. Matou te faʻavasegaina eseesega eseese i vaega eseese o le tului. Ae ui i lea, i faaiuga moni o le olaga poo le tele o galuega faataitai, o nei itu e le tatau ona i ai ni vaega manino. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le iloiloga o le filifiliga muamua ma le taui e mafai ona faʻalavelave ai ma le tauvaga o le faʻamoemoe ma le faia o faaiuga. E leai se tuaoi manino i luga o laasaga eseese o le gaioiga o taui, ma tuu ai la matou lisi tuʻufaʻatasia mo le talanoaga. Ae ui i lea, o lenei faʻatonuga o le tuusaʻoina e matua manaʻomia (Caspers et al., 2010; Mohr et al., 2010; Richlan et al., 2009), lea e faʻatumuina ai le faʻamalosia o faʻamaumauga ole tolu-suʻesuʻega. O le tele o mea e fesoʻotaʻi ma le faia o faʻaiuga, e pei o suʻesuʻega faʻaletonu ma ituaiga o taui (faʻataʻitaʻiga, matua vs ma le lua, tupe ma le vafealoaloai), valaau mo nisi faʻataʻitaʻiga e tolu.

Faʻamatalaga Suesuega

  • Na matou taitaia ni seti se lua o faʻataʻotoga faʻavae-faʻataʻitaʻiga i luga o le 142 fMRI suʻesuʻega o taui.
  • O le faʻatautaia o taui faʻatautaia e aofia ai le faʻapipiʻiina o meaola, atulaula, vaʻaia, taala, ma lumaoparietal.
  • O le nucleus accumbens na faʻaaogaina e taui lelei ma tau le lelei i le tele o tulaga o gaioiga tauia.
  • O isi itulagi na faʻaalia tali talafeagai i taui lelei poʻo le leaga, poʻo le taimi o faʻatali po o taunuʻuga.

tautinoga

O lenei suʻesuʻega o loʻo lagolagoina e le Poloketi o le Laulau-Taleni a le Academy of Sciences, NARSAD Young Investigator Award (XL), ma le NIH Grant R21MH083164 (JF). O le au tusitala e fia faafetai i le au a le BrainMap ma Sergi G. Costafreda mo le saunia o meafaigaluega sili ona lelei mo lenei suʻesuʻega.

faʻaopoopoga

Lisi o tala e aofia ai i le tolu-auiliiliga o suʻesuʻega o loʻo iai.

1. Abler B, Walter H, Erk S, Kammerer H, Spitzer M. O le sese o le talitonuga o se mea e fai ai le galuega o le taui atonu e mafai ona faʻaaogaina i totonu o le tagata. Neuroimage. 2006; 31: 790-795. [PubMed]
2. Adcock RA, Thangavel A, Whitfield-Gabrieli S, Knutson B, Gabrieli JD. Faʻaaloaʻiga-faʻaosofia le aʻoaʻoina: faʻasologa o le soolimbic muamua muamua i le faʻamanatuina o le mafaufau. Neuron. 2006; 50: 507-517. [PubMed]
3. Akitsuki Y, Sugiura M, Watanabe J, Yamashita K, Sasa Y, Awata S, Matsuoka H, ​​Maeda Y, Matua Y, Fukuda H, Kawashima R. Faʻatulagaina o faʻataʻotoga faʻapitoa i luga o le faʻatulagaga e tali atu i taui tau tupe ma le faasalaga: se mea na tupu suʻesuʻe leMMRI. Neuroimage. 2003; 19: 1674-1685. [PubMed]
4. Ballard K, Knutson B. Faʻasinomaga e le mafai ona faʻaaogaina le tele o le taui i le lumanaʻi ma le tuai i le taimi o le faʻaititia o le tino. Neuroimage. 2009; 45: 143-150. [PMC free article] [PubMed]
5. Behrens TE, Woolrich MW, Walton ME, Rushworth MF. Aoaoina le taua o faamatalaga i se lalolagi le mautonu. Natura Neuroscience. 2007; 10: 1214-1221. [PubMed]
6. Bjork JM, Hommer DW. Vaʻavaʻai i mea faʻapitoa na maua mai ma mauaina faʻasalaga: mauaina se suʻesuʻega a le MMRI. Suesuega ole Brain Behavioral. 2007; 177: 165-170. [PMC free article] [PubMed]
7. Bjork JM, Knutson B, Fong GW, Caggiano DM, Bennett SM, Hommer DW. Faʻaauau-na mafua ai le faʻamalosia o faiʻai ile tupulaga talavou: tutusa ma eseesega mai talavou matutua. Journal of Neuroscience. 2004; 24: 1793-1802. [PubMed]
8. Bjork JM, Moman R, Smith AR, Hommer DW. Faʻaitiitia le faʻasologa o le cortex mesofrontal faʻamalosia e ala i taui leaga i tagata o loʻo faalagolago i le tino. Tausiga o vailaʻau ma le ava malosi. 2008; 95: 115-128. [PMC free article] [PubMed]
9. Bjork JM, Smith AR, Danube CL, Hommer DW. Atinaʻeina o atinaʻe i fesoʻotaʻiga faʻataunuʻuina o fefaʻatauaʻiga i luga o le faʻaaogaina o tupe maua e ala i taui leaga. Journal of Neuroscience. 2007; 27: 4839-4849. [PubMed]
10. Blair K, Marsh AA, Morton J, Vythilingam M, Jones M, Mondillo K, Pine DC, Drevets WC, Blair JR. Filifilia le leaga o mea leaga e lua, sili atu i oloa e lua: faʻamaʻotiina le matafaioi o le faʻataunuʻu muamua ma le faʻasolosolo i luma o le filifili i mea faitino. Journal of Neuroscience. 2006; 26: 11379-11386. [PubMed]
11. Breiter HC, Aharon I, Kahneman D, Dale A, Shizgal P. Faʻataʻitaʻiga faʻatinoina o tali i totonu o le talipupuni i le faʻamoemoe ma le poto masani i tupe maua ma tupe leiloa. Neuron. 2001; 30: 619-639. [PubMed]
12. Budhani S, Marsh AA, Pine DS, Blair RJ. Faʻasalaga i le Neural o le fesuiaiga o tali: mafaufau i le mauaina. Neuroimage. 2007; 34: 1754-1765. [PubMed]
13. Bush G, Vogt BA, Holmes J, Dale AM, Greve D, Jenike MA, Rosen BR. Faʻasologa o le faʻasologa o le cingular cortex: o se matafaioi i le faia o faaiuga i luga o faʻamanuiaga. Taualumaga a le National Academy of Sciences o le Iunaite Setete o Amerika. 2002; 99: 523-528. [PMC free article] [PubMed]
14. Camara E, Rodriguez-Fornells A, Munte TF. Fesoʻotaʻiga Faʻatino o le gaioiga o taui i le faiʻai. Faʻamuamua i le Neuroscience Tagata. 2008; 2: 19. [PMC free article] [PubMed]
15. Campbell-Meiklejohn DK, Woolrich MW, Passingham RE, Rogers RD. Iloa le taimi e taofi ai: o le faiʻai o auala o le tuliloaina o mea e leiloa. Biological Psychiatry. 2008; 63: 293-300. [PubMed]
16. Chiu PH, Lohrenz TM, Montague PR. O le ulaula 'mafaufau e faʻapipiʻi, ae le amanaia, o se faailoilo sese i se faasologa o galuega teufaafaigaluega. Natura Neuroscience. 2008; 11: 514-520. [PubMed]
17. Clithero JA, Carter RM, Huettel SA. O le faʻavaeina o faʻavaega faʻapitonuʻu e ese mai ai le faʻatinoga o le faʻatinoga o le tamaoaiga Neuroimage. 2009; 45: 1329-1338. [PMC free article] [PubMed]
18. Cohen MX. Eseesega o tagata taʻitoʻatasi ma faʻamaumauga o le neural o faʻamoemoega o tau ma le sese o valoʻaga. Lagona ma agaalofa Neuroscience. 2007; 2: 20-30. [PMC free article] [PubMed]
19. Cohen MX, Elger CE, Weber B. Amygdala faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga vavalalata fesoʻotaiga vavave faʻatasi ma aʻoaʻoga i le taimi o le faia o faaiuga e taʻutaʻu ma faʻaalia. Neuroimage. 2008; 39: 1396-1407. [PubMed]
20. Cohen MX, Heller AS, Ranganath C. Faʻafesoʻotaʻi faʻatasi ma le faʻaogaina o le cingular ma le faʻaaogaina o faʻataʻitaʻiga i le taimi o le faia o filifiliga. Suesueina o Brain Research Brain Research. 2005a; 23: 61-70. [PubMed]
21. Cohen MX, Ranganath C. Faʻataʻitaʻiga ma neural vavalo o faʻaiuga filifiliga. Faʻalauiloa, Aʻafiaga, & Faʻataʻitaʻiga Neuroscience. 2005; 5: 117–126. [PubMed]
22. Cohen MX, Young J, Baek JM, Kessler C, Ranganath C. O eseʻesega a tagata taʻitoʻatasi i le faʻaaogaina ma le dopamine genetics o loʻo valoia tali a le taligalu. Suesueina o Brain Research Brain Research. 2005b; 25: 851-861. [PubMed]
23. Cooper JC, Knutson B. Valence ma le faʻalogoga e fesoasoani i le faʻamalosia o le faʻamautūina. Neuroimage. 2008; 39: 538-547. [PMC free article] [PubMed]
24. Coricelli G, Critchley HD, Joffily M, O'Doherty JP, Sirigu A, Dolan RJ. Faʻasalaga ma lona aloese: o suʻesuʻega e le faʻaogaina o le amio filifiliga. Natura Neuroscience. 2005; 8: 1255-1262. [PubMed]
25. Cox SM, Andrade A, Johnsrude IS. Aoao e te fiafia i ai: o se matafaioi mo le tagata poʻo le faʻapipiʻi o le cortex i tuʻutuʻuga faʻapitoa. Journal of Neuroscience. 2005; 25: 2733-2740. [PubMed]
26. Critchley HD, Mathias CJ, Dolan RJ. Gaioiga Neural i le faiʻai o le tagata e faatatau i le le mautonu ma le fagua i le taimi o faʻatali. Neuron. 2001; 29: 537-545. [PubMed]
27. D'Ardenne K, McClure SM, Nystrom LE, Cohen JD. FUA tali e atagia ai faailo dopamineric i totonu o le vaega o tagata lautele. Saienisi. 2008; 319: 1264-1267. [PubMed]
28. Daw ND, O'Doherty JP, Dayan P, Seymour B, Dolan RJ. Faʻaoga faʻapipiʻi mo filifiliga suʻesuʻe i tagata. Natura. 2006; 441: 876-879. [PMC free article] [PubMed]
29. Delgado MR, Locke HM, Stenger VA, Fiez JA. Dorsal striatum tali i taui ma faʻasalaga: aʻafiaga o le valea ma le tele o togafiti. Faʻalauiloa, Aʻafiaga, & Faʻataʻitaʻiga Neuroscience. 2003; 3: 27–38. [PubMed]
30. Delgado MR, Miller MM, Inati S, Phelps EA. O se suʻesuʻega a le MATA e uiga i aʻoaʻoga e ono aʻafia ai le taui. Neuroimage. 2005; 24: 862-873. [PubMed]
31. Delgado MR, Nystrom LE, Fissell C, Noll DC, Fiez JA. Le siakiina o tali o le hemodynamic i taui ma faasalaga i totonu o le fale. Journal of Neurophysiology. 2000; 84: 3072-3077. [PubMed]
32. Delgado MR, Schotter A, Ozbay EY, Phelps EA. Malamalama i le faʻalavelaveina: faʻaaogaina o le eletise faakomepiuta o le taui e fuafua ai faʻailoga tau tamaoaiga. Saienisi. 2008; 321: 1849-1852. [PMC free article] [PubMed]
33. Dillon DG, Holmes AJ, Jahn Al, Bogdan R, Wald LL, Pizzagalli DA. Le vavaeeseina o vaega eleele e fesootai ma fuafuaga taulai ma le faaogaina o le gaioiga faatosina. Psychophysiology. 2008; 45: 36-49. [PMC free article] [PubMed]
34. Elliott R, Agnew Z, Deakin JF. Faʻailoga faʻapitoa poʻo le faʻaaogaina o tulafono laiti nai lo le taua atoatoa o taui tautupe i totonu o tagata. Europa a le Neuroscience. 2008; 27: 2213-2218. [PubMed]
35. Elliott R, Agnew Z, Deakin JF. Auaunaga Faʻalogo ma Faʻamatalaga o le Human Orbitofrontal Cortex. Cerebral Cortex 2009 [PubMed]
36. Elliott R, Friston KJ, Dolan RJ. E le mafai ona faʻafesoʻotaʻi aʻafiaga i totonu o polokalama a tagata. Journal of Neuroscience. 2000; 20: 6159-6165. [PubMed]
37. Elliott R, Newman JL, Longe OA, Deakin JF. Eseesega faʻafeiloaʻiga i totonu o le telefoni ma le faʻaaogaina o le paʻu i le tau tupe i tagata: o faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga suʻesuʻega faʻataʻitaʻi ata. Journal of Neuroscience. 2003; 23: 303-307. [PubMed]
38. Elliott R, Newman JL, Longe OA, William Deakin JF. O le taliina o tufuga mo taui e fesoʻotaʻi ma le faʻaleleia o tali i totonu o faiga faʻapitoa tauia. Neuroimage. 2004; 21: 984-990. [PubMed]
39. Ernst M, Nelson EE, Jazbec S, McClure EB, Monk CS, Leibenluft E, Blair J, Pine DS. Amygdala ma le nucleus faʻapupula i tali i le mauaina ma le faʻaaogaina o tupe maua i tagata matutua ma tagata talavou. Neuroimage. 2005; 25: 1279-1291. [PubMed]
40. Ernst M, Nelson EE, McClure EB, Monk CS, Munson S, Eshel N, Zarahn E, Leibenluft E, Zametkin A, Towbin K, Blair J, Charney D, Pine DS. Filifiliga filifilia ma le tauia o taui: se suʻesuʻega a le MATM. Neuropsychologia. 2004; 42: 1585-1597. [PubMed]
41. Fujiwara J, Tobler PN, Taira M, Iijima T, Tsutsui K. O se faʻamaoniga mo le faʻamafanafanaga i totonu o le faʻagasolo o le tagata. Neuroimage. 2009a; 44: 1163-1170. [PubMed]
42. Fujiwara J, Tobler PN, Taira M, Iijima T, Tsutsui K. Faʻasalaina ma tuʻufaʻatasia faʻamaonia o taui ma faʻasalaga i le cingulate cortex. Journal of Neurophysiology. 2009b; 101: 3284-3293. [PubMed]
43. Fukui H, Murai T, Fukuyama H, Hayashi T, Hanakawa T. Gaoioiga faatino e fesoʻotaʻi ma le lamatiaga o lamatiaga i le taimi o le faʻatinoina o le Tasiga Taaloga a Iowa. Neuroimage. 2005; 24: 253-259. [PubMed]
44. Glascher J, Hampton AN, O'Doherty JP. Fuafuaina o se matafaioi mo le faʻataunuʻuina muamua o le faʻaaogaina o faʻataʻitaʻiga i le fesuiaiga o faailoilo faʻavae i luga o faʻatinoga i le taimi o le faia o faʻaiʻuga tau taui. Cerebral Cortex. 2009; 19: 483-495. [PMC free article] [PubMed]
45. Gottfried JA, O'Doherty J, Dolan RJ. Faʻapipiʻiina o tau aogā faʻamuamua i le tagata amygdala ma le cortex orbitofrontal. Saienisi. 2003; 301: 1104-1107. [PubMed]
46. Hare TA, O'Doherty J, Camerer CF, Schultz W, Rangel A. O le vavaeeseina o le matafaioi a le cortex orbitofrontal and the striatum i le faatusatusaina o sini autu ma mea sese sese. Journal of Neuroscience. 2008; 28: 5623-5630. [PubMed]
47. Hariri AR, Brown SM, Williamson DE, Flory JD, de Wit H, Manuck SB. O le faʻamoemoega mo le vave oʻo atu o taui faʻatusatusa e fesoʻotaʻi ma le tele o galuega faʻavaʻa. Journal of Neuroscience. 2006; 26: 13213-13217. [PubMed]
48. Haruno M, Kawato M. Faʻasalalauga eseese o le faʻamoemoega o taui ma faʻamoemoega o mea sese i totonu o le faʻamalamalamaga ma le pupuʻu i le taimi o le faʻaleleia-galue-faʻatautaia aʻoaʻoga. Journal of Neurophysiology. 2006; 95: 948-959. [PubMed]
49. Haruno M, Kuroda T, Doya K, Toyama K, Kimura M, Samejima K, Imamizu H, Kawato M. O se tuufaatasiga masani o le amio pulea o amio i se taimi puupuu: o se foliga vaaia lelei o le ata faataitai o le suesuega o se galuega filifiliga faaiuga. Journal of Neuroscience. 2004; 24: 1660-1665. [PubMed]
50. Heekeren HR, Wartenburger I, Marschner A, Mell T, Villringer A, Reischies FM. Matafaioi a le telefoni feaveai i le faia o faaiuga i luga o taui. Neuroreport. 2007; 18: 951-955. [PubMed]
51. Hewig J, Straube T, Trippe RH, Kretschmer N, Hecht H, Coles MG, Miltner WH. Faaiuga-faia i lalo o le Tulaga lamatia: Suesuega a le MMRI. Journal of Cognitive Neuroscience 2008 [PubMed]
52. Hommer DW, Knutson B, Fong GW, Bennett S, Adams CM, Varnera JL. Amygdalar faʻafaigaluegaina aʻo faʻatali atu i taui tau tupe: suʻesuʻega a le fMRI e faʻapitoa. Annals o le New Academy of Sciences. 2003; 985: 476-478. [PubMed]
53. Hsu M, Krajbich I, Zhao C, Camerer CF. Tali atu i le Neural i le tauia o le faʻamoemoe i lalo o le lamatiaga, o le tuʻuina atu lea i mea e mafai. Journal of Neuroscience. 2009; 29: 2231-2237. [PubMed]
54. Huettel SA. Amioga, ae le o le taui, tulaga lamatia suia ai le faʻatoaagaina o muamua, parietal, ma insular cortices. Faʻalauiloa, Aʻafiaga, & Faʻataʻitaʻiga Neuroscience. 2006; 6: 141–151. [PubMed]
55. Huettel SA, Stowe CJ, Gordon EM, Warner BT, Platt ML. Faailoga o Neura o mea tau tamaoaiga mo mea lamatia ma le le mautonu. Neuron. 2006; 49: 765-775. [PubMed]
56. Ino T, Nakai R, Azuma T, Kimura T, Fukuyama H. ​​Faʻasalaga eseese o le tulaga mo le faia o faaiuga ma iuga i se galuega tau tupe ma le tupe maua ma le gau. Cortex 2009 [PubMed]
57. Izuma K, Saito DN, Sadato N. Faagasologa o taui faʻaagafesootai ma tupe i le tagata soifua. Neuron. 2008; 58: 284-294. [PubMed]
58. Izuma K, Saito DN, Sadato N. Faagasologa o le Siʻitia mo le Faʻaleleia o le Agafesootai i le Ventral Striatum ao faia meaalofa alofa. Journal of Cognitive Neuroscience 2009 [PubMed]
59. Juckel G, Schlagenhauf F, Koslowski M, Wustenberg T, Villringer A, Knutson B, Wrase J, Heinz A. Faʻasalaga o le faʻataunuʻuina o faʻataʻotoga o le tau i le schizophrenia. Neuroimage. 2006; 29: 409-416. [PubMed]
60. Kable JW, Glimcher PW. O le fesuiaiga o le taua o le taua o le taua i le taimi o filifiliga faʻapitoa. Natura Neuroscience. 2007; 10: 1625-1633. [PMC free article] [PubMed]
61. Avanoa T, Park SQ, Cohen MX, Beck A, Heinz A, Wrase J. Dorsal Striatal-midbrain Fesootaiga i Tagata Folafolaga Le Auala e Faʻaaogaina ai Faʻamalosiaga e Taʻitaʻia ai Filifiliga. Journal of Cognitive Neuroscience. 2009; 21: 1332-1345. [PubMed]
62. Kim H, Shimojo S, O'Doherty JP. E aloese mai se taui faʻaleagaga e tauia? Faʻaaogaina o mea e le aoga i le faia o aʻoaʻoga i le faiʻai o le tagata. PLoS Biology. 2006; 4: e233. [PMC free article] [PubMed]
63. O le faʻamoemoega o le faʻamasinoga, o le faʻataʻitaʻiga lea o le faʻataʻitaʻiga o le tauvaga. Neuroimage. 2003; 20: 1086-1095. [PubMed]
64. Knutson B, Adams CM, Fong GW, Hommer D. O le faʻamoemoe o le faʻaopoopoga o le tau tupe e filifilia ma le filifilia e le gata i lea. Journal of Neuroscience. 2001a; 21: RC159. [PubMed]
65. Knutson B, Fong GW, Adams CM, Varner JL, Hommer D. Faʻavaeese o le faʻamoemoe ma le taunuʻuga ma le fMRI faʻapitoa. Neuroreport. 2001b; 12: 3683-3687. [PubMed]
66. Knutson B, Fong GW, Bennett SM, Adams CM, Hommer D. O se vaega o feʻau faʻasolosolo faʻamuamua e masani lava ona faʻamalieina taunuuga: faʻamalamalamaga faʻatasi ma le televave o le fMRI. Neuroimage. 2003; 18: 263-272. [PubMed]
67. Knutson B, Rick S, Wimmer GE, Prelec D, Loewenstein G. Neural predictors o faʻatau. Neuron. 2007; 53: 147-156. [PMC free article] [PubMed]
68. Knutson B, Taylor J, Kaufman M, Peterson R, Glover G. Faʻasalalauina le faʻaoga o le faʻatusa o le tau faʻatatau. Journal of Neuroscience. 2005; 25: 4806-4812. [PubMed]
69. Knutson B, Westdorp A, Kaiser E, Hommer D. FMRI faʻaalia foliga o le faiʻai i le taimi o le faʻatupeina o le faʻatuai o le faʻatupega. Neuroimage. 2000; 12: 20-27. [PubMed]
70. Knutson B, Wimmer GE. Vaevaeina le eseesega: faʻapefea ona totogi taui i le faiʻai? Annals o le New Academy of Sciences. 2007; 1104: 54-69. [PubMed]
71. Knutson B, Wimmer GE, Rick S, Hollon NG, Prelec D, Loewenstein G. Neural actecesents o le faʻaeega o faʻamanuiaga. Neuron. 2008; 58: 814-822. [PubMed]
72. Koch K, Schachtzabel C, Wagner G, Reichenbach JR, Sauer H, Schlosser R. O le neural tuʻufaʻatasia o taui-fesoʻotaʻi faʻataʻitaʻi-ma-mea sese aʻoaʻoga: O se suʻesuʻega fMRI ma se probabilistic aʻoaʻoga gaioiga. Aʻoaʻoga & Manatua. 2008; 15: 728-732. [PubMed]
73. Kuhnen CM, Knutson B. O le faavae o mea tau tupe e ono ave. Neuron. 2005; 47: 763-770. [PubMed]
74. Landmann C, Dehaene S, Pappata S, Jobert A, Blowlaender M, Roumenov D, Le Bihan D. Dynamics o le pito i luma ma le gaioiga o gaioiga ao faagasolo le tau o le toesega moni o le toesega. Cerebral Cortex. 2007; 17: 749-759. [PubMed]
75. Liu X, Powell DK, Wang H, Gold BT, Corbly CR, Iosefa JE. Faʻasalaga faʻamalosi ile pito i luma ma vaega tetele mo le gaioiga o faʻamatalaga lelei ma le leaga. Journal of Neuroscience. 2007; 27: 4587-4597. [PubMed]
76. Lohrenz T, McCabe K, Camerer CF, Montague PR. Nofoaga Neural o faʻamaoniga o le aʻoaʻoina i totonu o se galuega faʻatupeina. Taualumaga a le National Academy of Sciences o le Iunaite Setete o Amerika. 2007; 104: 9493-9498. [PMC free article] [PubMed]
77. Longe O, Senior C, Rippon G. O le pito i luma ma le ventromedial work cortex o se faiga faʻapitoa faʻatasi: faʻamaoniga mai faʻamatalaga a le FMRI fesoʻotaiga. Journal of Cognitive Neuroscience. 2009; 21: 141-154. [PubMed]
78. Luhmann CC, Chun MM, Yi DJ, Lee D, Wang XJ. Faʻalavelave faʻafuaseʻi o le tuai ma le le mautonu i filifiliga faʻapitoa. Journal of Neuroscience. 2008; 28: 14459-14466. [PMC free article] [PubMed]
79. Marsh AA, Blair KS, Vythilingam M, Busis S, Blair RJ. Tali ma tali o faʻamanuiaga i le faia o faʻaiuga: o tiute eseese o le tuai ma le faʻaogaina o le cingulate cortex. Neuroimage. 2007; 35: 979-988. [PMC free article] [PubMed]
80. McClure SM, Berns GS, Montague PR. Faʻamatalaga faʻavaitaimi o mea sese i totonu o se galuega faʻaaogaina e faʻaaoga ai le tagata striatum. Neuron. 2003; 38: 339-346. [PubMed]
81. McLean J, Brennan D, Wyper D, Condon B, Hadley D, Cavanagh J. Localization o itulagi o le tele o le fiafia e tali atu i sini soka. Suesuega Tomai Faapitoa. 2009; 171: 33-43. [PubMed]
82. Nieuwenhuis S, Heslenfeld DJ, von Geusau NJ, Mars RB, Holroyd CB, Yeung N. O gaioiga i totonu ole vaega o tagata faiʻai e sili atu le tauia o taui e faalagolago tele i le tala. Neuroimage. 2005a; 25: 1302-1309. [PubMed]
83. Nieuwenhuis S, Slagter HA, von Geusau NJ, Heslenfeld DJ, Holroyd CB. Iloaina le lelei mai le leaga: faʻafouina faʻavaʻaiga o nofoaga faʻaleaganuʻu tagata e ala i taunuuga lelei ma leaga. Europa a le Neuroscience. 2005b; 21: 3161-3168. [PubMed]
84. O'Doherty J, Critchley H, Deichmann R, Dolan RJ. Faʻaseseese valea o le taunuʻuga mai le pulea o amio i vaʻaia a le tagata ma faʻalauiloa i luma o le tino. Journal of Neuroscience. 2003a; 23: 7931-7939. [PubMed]
85. O'Doherty J, Dayan P, Schultz J, Deichmann R, Friston K, Dolan RJ. matafaioi Dissociable o striatum ventral ma dorsal i malulu meafaigaluega. Saienisi. 2004; 304: 452-454. [PubMed]
86. O O'Doherty J, Kringelbach ML, Rolls ET, Hornak J, Andrews C. Faʻaaogaina faʻasalaga ma faʻasalaga i totonu o le cortex orbitofrontal cortex. Natura Neuroscience. 2001; 4: 95-102. [PubMed]
87. O'Doherty JP, Dayan P, Friston K, Critchley H, Dolan RJ. Eseesega eseese o le tino ma aʻoaʻoga e faʻatatau i taui i le faiʻai o le tagata. Neuron. 2003b; 38: 329-337. [PubMed]
88. O'Doherty JP, Deichmann R, Critchley HD, Dolan RJ. Tali a le Neural i le taimi o le faʻamoemoega o se taui muamua. Neuron. 2002; 33: 815-826. [PubMed]
89. Paulus MP, Frank LR. O le faʻaogaina o le faʻasologa o le faʻaaogaina o mea e le faʻaaogaina ai le faʻamoemoeina o le faʻamoemoeina o le faʻamasinoga. Neuroimage. 2006; 30: 668-677. [PubMed]
90. Paulus MP, Rogalsky C, Simmons A, Feinstein JS, Stein MB. Faʻateleina le faʻatoagaina i totonu ole saʻo ole vaʻaiga aʻo faia le faia o faaiuga e fesoʻotaʻi ma mea e faʻaleaga ai ma le neuroticism. Neuroimage. 2003; 19: 1439-1448. [PubMed]
91. Pessiglione M, Petrovic P, Daunizeau J, Palminteri S, Dolan RJ, Frith CD. O le vaʻavaʻaina o meaʻai gaioiga e faʻaalia i le faiʻai o le tagata. Neuron. 2008; 59: 561-567. [PMC free article] [PubMed]
92. Petrovic P, Pleger B, Seymour B, Kloppel S, De Martino B, Critchley H, Dolan RJ. O le taofiofia o galuega o le opia tutotonu e faʻafetaui ai le faʻalogo ma le tali atu i tua o le tali i taui ma mea e leiloa. Journal of Neuroscience. 2008; 28: 10509-10516. [PMC free article] [PubMed]
93. Plassmann H, O'Doherty J, Rangel A. Orbitofrontal cortex faʻasolosolo malie e totogi i fefaʻatauaiga i aso uma o le tamaoaiga. Journal of Neuroscience. 2007; 27: 9984-9988. [PubMed]
94. Pleger B, Blankenburg F, Ruff CC, Avetaavale J, Dolan RJ. Taumafai e faʻaaogaina ai faamasinoga faʻamaoni ma faʻafetaui le tali o le hemodynamic i le tino o le tino o le somotosensory cortex. Journal of Neuroscience. 2008; 28: 8161-8168. [PMC free article] [PubMed]
95. Pochon JB, Levy R, Fossati P, Lehericy S, Polini JB, Pillon B, Le Bihan D, Dubois B. Le faʻaaogaina o le tino o loʻo faʻafeiloaʻi ai le taui ma le cognition i totonu o tagata: o se suʻesuʻega a le MATM. Taualumaga a le National Academy of Sciences o le Iunaite Setete o Amerika. 2002; 99: 5669-5674. [PMC free article] [PubMed]
96. Preuschoff K, Bossaerts P, Quartz SR. Eseesega i le Neural o le faʻamoemoega ma le lamatiaga i tulaga faʻavae tagata. Neuron. 2006; 51: 381-390. [PubMed]
97. Preuschoff K, Quartz SR, Bossaerts P. O le gaioiga ole atinaʻe ole tagata e atagia ai mea sese ole vaʻai ma faʻafitauli. Journal of Neuroscience. 2008; 28: 2745-2752. [PubMed]
98. Ramnani N, Elliott R, Athwal BS, Passingham RE. Faʻasalaga o le sese mo tupe maua fua i totonu o le faʻataunuʻu muamua o le tagata. Neuroimage. 2004; 23: 777-786. [PubMed]
99. Ramnani N, Miall RC. O le faʻatonuina o le gaioiga o le gaioiga i le pito i luma o le tagata e faʻapipiʻiina e le faʻamoemoega tau tupe. Cerebral Cortex. 2003; 13: 318-327. [PubMed]
100. Remijnse PL, Nielen MM, Uylings HB, Veltman DJ. Faʻafeiloaʻiga i le Neural o se faʻaaogaina o aʻoaʻoga ma se faʻavae e le faʻaituau: suʻesuʻega a le fMRI e faʻapitoa. Neuroimage. 2005; 26: 609-618. [PubMed]
101. Remijnse PL, Nielen MM, van Balkom AJ, Cath DC, van Oppen P, Uylings HB, Veltman DJ. Faʻaitiitia galuega faʻapitoa i luga o se faʻaaogaina o aʻoaʻoga i le faʻalavelave faʻaleagaina. Faletusi o le Kolisi Faapitoa. 2006; 63: 1225-1236. [PubMed]
102. Reuter J, Raedler T, Rose M, Hand I, Glascher J, Buchel C. Ole pili petipasi e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le faʻagasologa o le polokalama o le mesolimbic. Natura Neuroscience. 2005; 8: 147-148. [PubMed]
103. Rilling JK, Gutman D, Zeh T, Pagnoni G, Berns G, Kilts C. O se faavae faʻavae mo fegalegaleaiga faʻaagafesootai. Neuron. 2002; 35: 395-405. [PubMed]
104. Rilling JK, Sanfey AG, Aronson JA, Nystrom LE, Cohen JD. Faʻafeagai TALI tali i agavaʻa faʻaalia ma le le faʻaaogaina i luga o auala taui taui. Neuroreport. 2004; 15: 2539-2543. [PubMed]
105. Rogers RD, Ramnani N, Mackay C, Wilson JL, Iezzard P, Carter CS, Smith SM. O vaega eseese o cortex cingular muamua ma le medie front cortex ua faʻaaogaina e ala i le faʻaaogaina o taui i vaega vaeluaina o le faia o filifiliga. Biological Psychiatry. 2004; 55: 594-602. [PubMed]
106. Rolls ET, McCabe C, Redoute J. Fuafaatatau o le taua, taunuʻuga o taui, ma le eseesega o mea faʻaletonu o mea sese i se mea e mafai ona faia i le filifiliga. Cerebral Cortex. 2008; 18: 652-663. [PubMed]
107. Sailer U, Robinson S, Fischmeister FP, Konig D, Oppenauer C, Lueger-Schuster B, Moser E, Kryspin-Exner I, Bauer H. Suiga o le tauia o taui i totonu o le maualuluga o le tino ma le siaki muamua o le gasegase o tagata gasegase i le posttraumatic stress disorder. Neuropsychologia. 2008; 46: 2836-2844. [PubMed]
108. Sailer U, Robinson S, Fischmeister FP, Moser E, Kryspin-Exner I, Bauer H. Iloiloina le suia o le manatu o manatu faaalia aʻo aʻoga i le faia o faaiuga. Neuroimage. 2007; 37: 1474-1486. [PubMed]
109. Samanez-Larkin GR, Gibbs SE, Khanna K, Nielsen L, Carstensen LL, Knutson B. Manatu mo tupe maua ae le o se gau i tagata matutua matutua soifua maloloina. Natura Neuroscience. 2007; 10: 787-791. [PMC free article] [PubMed]
110. Sanfey AG, Rilling JK, Aronson JA, Nystrom LE, Cohen JD. O le faavae o le faiga o filifiliga tamaoaiga i le Ultimatum Game. Saienisi. 2003; 300: 1755-1758. [PubMed]
111. Satterthwaite TD, Green L, Myerson J, Parker J, Ramaratnam M, Buckner RL. E le mafai ona faʻalavelaveina ae faʻaogaina fesoʻotaiga e fesoʻotaʻi ma le puleaina ma le taui i le taimi o le faia o faʻaiuga: faʻamaoniga mai le pupilmetry ma le fMRI faʻapitoa. Neuroimage. 2007; 37: 1017-1031. [PubMed]
112. Schonberg T, Daw ND, Joel D, O'Doherty JP. O le faʻamalosia o faailoilo aʻoaʻoga i totonu o le tagata e vaʻaia ai tagata aʻoga mai nonlearners ao faia faaiuga faʻavae. Journal of Neuroscience. 2007; 27: 12860-12867. [PubMed]
113. Smith BW, Mitchell DG, Hardin MG, Jazbec S, Fridberg D, Blair RJ, Ernst M. Neural substrates of magnitude, probability, ma lamatiaga i le taimi o se uili o le galuega fai filifiliga. Neuroimage. 2009; 44: 600-609. [PMC free article] [PubMed]
114. Spicer J, Galvan A, Hare TA, Voss H, Glover G, Casey B. Sensitivity of the nucleus faʻapupula i soliga i le faʻamoemoe o le taui. Neuroimage. 2007; 34: 455-461. [PMC free article] [PubMed]
115. Staudinger MR, Erk S, Abler B, Walter H. Toe iloiloga faʻamaonia le faʻaogaina o le tau aogā ma le sese o faʻamatalaga o loʻo fesuiaʻi i le televise. Neuroimage. 2009; 47: 713-721. [PubMed]
116. O le a le mea e tatau ona e faia i totonu o le fale? tamaʻitaʻi matutua ma le mafaufau-faaletonu / le atoatoa o le vaʻaia. Neuroimage. 2008; 39: 966-972. [PubMed]
117. Tanaka SC, Doya K, Okada G, Ueda K, Okamoto Y, Yamawaki S. O le talitonuga o taui vave ma le lumanai e ese mai le tauvaga o gaogalia cortico-basal. Natura Neuroscience. 2004; 7: 887-893. [PubMed]
118. Tanaka SC, Samejima K, Okada G, Ueda K, Okamoto Y, Yamawaki S, Doya K. Brain faʻataʻitaʻiga o faʻamatalaga taui i lalo o le vaʻaia ma le le mautonu o faʻalautelega o le siosiomaga. Fesoʻotaʻiga Neural. 2006; 19: 1233-1241. [PubMed]
119. Taylor SF, Welsh RC, Wager TD, Phan KL, Fitzgerald KD, Gehring WJ. O se suʻesuʻega faʻapitoa o le faʻamalosia o suʻesuʻega ma le faʻatinoina o galuega. Neuroimage. 2004; 21: 1045-1054. [PubMed]
120. Tobler PN, Christopoulos GI, O'Doherty JP, Dolan RJ, Schultz W. Neuronal faʻaseseina o le taumatemate le tau leai se filifiliga. Journal of Neuroscience. 2008; 28: 11703-11711. [PMC free article] [PubMed]
121. Tobler PN, O'Doherty JP, Dolan RJ, Schultz W. Tau aofaʻiga faʻamaonia e ese mai i le le mautinoa o le faʻatusatusaina o amioga i totonu ole faiga o taui a tagata. Journal of Neurophysiology. 2007; 97: 1621-1632. [PMC free article] [PubMed]
122. Tom SM, Fox CR, Trepel C, Poldrack RA. O le faavae o le faʻaaogaina o faʻaiuga i lalo o le lamatiaga. Saienisi. 2007; 315: 515-518. [PubMed]
123. Tricomi EM, Delgado MR, Fiez JA. Faʻataʻitaʻiga o gaioiga masani ile gaioiga faʻatusa. Neuron. 2004; 41: 281-292. [PubMed]
124. Ullsperger M, von Cramon DY. Vaʻaia le siakiina e faʻaaoga ai le tali atu i fafo: matafaioi patino o le fale masani, o le tau o le taui, ma le viliina o le taavale afi na faʻaalia mai e le faʻataʻitaʻiga o le faʻaleleia o le magnetic resonance imaging. Journal of Neuroscience. 2003; 23: 4308-4314. [PubMed]
125. Ursu ​​S, Carter CS. Faʻaiʻuga o taunuʻuga, faʻatusatusaga fefaʻasoaʻiga ma le faʻafesoʻotaʻiga a le tagata: faʻapipiʻi mo suʻesuʻega faʻataʻatiaga o le faia o faʻaiʻuga. Suesueina o Brain Research Brain Research. 2005; 23: 51-60. [PubMed]
126. van den Bos W, McClure SM, Harris LT, Fiske ST, Cohen JD. Faʻateʻaina faʻafitauli iloagofie ma agafesoʻotaʻi faʻapitoa gaioiga i le ventral medial prefrontal cortex. Faʻalauiloa, Aʻafiaga, & Faʻataʻitaʻiga Neuroscience. 2007; 7: 337–346. [PubMed]
127. Vollm B, Richardson P, McKie S, Elliott R, Dolan M, Deakin B. Neuronal ua fetaui ma le tau ma le leiloa i le Cluster B faaletonu o le tagata: o se foliga vaaia o foliga vaaia o le magnetic resonance study. Suesuega Tomai Faapitoa. 2007; 156: 151-167. [PubMed]
128. Volz KG, Schubotz RI, von Cramon DY. Faʻaaliga mea tutupu e fesuisuiai tulaga ono: le mautonu na suʻesuʻeina e le fMRI. Neuroimage. 2003; 19: 271-280. [PubMed]
129. Volz KG, Schubotz RI, von Cramon DY. Eseesega o le le mautonu i le faia o faʻaiuga ma o latou faʻamaufaʻailoga. Brain Research Bulletin. 2005; 67: 403-412. [PubMed]
130. Weber B, Aholt A, Neuhaus C, Trautner P, Elger CE, Teichert T. Neural evidence mo Tusiga-faʻalagolago i fefaʻatauaiga moni-fefaʻatauaiga. Neuroimage. 2007; 35: 441-447. [PubMed]
131. Weber BJ, Huettel SA. O le faʻaogaina o mea e mafai ona faia i le faia o faaiuga. Suesueina o Brain. 2008; 1234: 104-115. [PMC free article] [PubMed]
132. Wittmann M, Leland DS, Paulus MP. Taimi ma le faia o filifiliga: saofaga eseese o le pito i tua o le cortex ma le vaega i le taimi o le tolopoina o le galuega. Faʻamatalaga o le Brain Research. 2007; 179: 643-653. [PubMed]
133. Wrase J, Kahnt T, Schlagenhauf F, Beck A, Cohen MX, Knutson B, Heinz A. Eseese fetuunaiga fetuutuunai amioga a le tagata i tali i taui ma faasalaga. Neuroimage. 2007a; 36: 1253-1262. [PubMed]
134. E le o se mea e sili ona lelei i le taimi nei. Neuroimage. 2007b; 35: 787-794. [PubMed]
135. Xu L, Liang ZY, Wang K, Li S, Jiang T. Faʻatonuina o masini o filifiliga faʻapitoa: mai le faʻaititia o le lumanaʻi manuia i le lumanaʻi. Suesueina o Brain. 2009; 1261: 65-74. [PubMed]
136. Xue G, Lu Z, Levin IP, Weller JA, Li X, Maea A. Faʻasalaga faʻatonuina o le faʻafitauli ma le tauia o taui i totonu o le cortex medial frontfront. Cerebral Cortex. 2009; 19: 1019-1027. [PMC free article] [PubMed]
137. Yacubian J, Glascher J, Schroeder K, Sommer T, Braus DF, Buchel C. Polokalame e le mafai ona faʻaaogaina mo le lelei-ma taumatematega taua ma le sese o valoʻaga i le faiʻai o le tagata. Journal of Neuroscience. 2006; 26: 9530-9537. [PubMed]
138. Yacubian J, Sommer T, Schroeder K, Glascher J, Kalisch R, Leuenberger B, Braus DF, Buchel C. Gene-gene fegalegaleaiga e fesoʻotaʻi ma le faʻamanuiaina o le talipupuni. Taualumaga a le National Academy of Sciences o le Iunaite Setete o Amerika. 2007; 104: 8125-8130. [PMC free article] [PubMed]
139. Yarkoni T, Braver TS, Grey JR, Green L. Muamua o le faiʻai e vavalo ai amioga faʻafaʻasalaga e faia i le tino. Faʻamaumauga o le Suʻesuʻega Faʻataʻitaʻiga o Amioga. 2005a; 84: 537-554. [PMC free article] [PubMed]
140. Yarkoni T, Grey JR, Chrastil ER, Barch DM, Green L, Braver TS. Lagolagosua i le gaioiga o meaola e fesoʻotaʻi ma le pulea o le mafaufau i le taimi o le faia o filifiliga faʻale-taimi. Suesueina o Brain Research Brain Research. 2005b; 23: 71-84. [PubMed]
141. Zalla T, Koechlin E, Pietrini P, Basso G, Aquino P, Sirigu A, Grafman J. Eseese amygdala tali i le manumalo ma le leiloa: o se foliga mataalia o ata faataitai o ata suesue i tagata. Europa a le Neuroscience. 2000; 12: 1764-1770. [PubMed]
142. Zink CF, Pagnoni G, Martin-Skurski ME, Chappelow JC, Berns GS. O tali a tagata i tali tau tupe e faʻalagolago i le alofa. Neuron. 2004; 42: 509-517. [PubMed]

Faamatalaga Faʻamatalaga

Tusitala tusitala: XL fuafuaina ma vaavaaia le suʻesuʻega atoa. Na faia e JH ma MS saofaga tutusa i lenei suʻesuʻega, faʻatinoina o tusitusiga, suʻesuʻeina o faʻamaumauga ma faʻasalalauga. Na auai JF i le talanoaina ma le saunia o tusitusiga.

Le Faʻalauiloa a le Lomitusi: O le PDF lenei o se tusitusiga e leʻi faʻaaogaina lea na taliaina mo le lolomiina. I le avea ai ma se tautua mo o tatou tagata faʻatau, o loʻo tatou saunia lenei uluai kopi o tusitusiga. O le tusitusiga o le a faʻaaogaina le kopiina, faʻavasegaina, ma le toe iloiloga o le faʻamaoniga ao leʻi faʻasalalauina i lona tulaga mulimuli. Faamolemole ia matau i le faagasologa o le gaosiga e mafai ona maua ai mea sese e mafai ona aafia ai le anotusi, ma o tulafono uma e le faatagaina e faatatau i le tusi o talaaga.

mau faasino

1. Andersen RA, Cui H. Manatu, fuafuaina o galuega, ma le faia o faaiuga i le faasologa o le parataiso-frontal. Neuron. 2009; 63: 568-583. [PubMed]
2. Arana FS, Parkinson JA, Hinton E, Holland AJ, Owen AM, Roberts AC. O le a le mafai ona tuʻuina atu fesoasoani a le tagata i le amygdala ma le cortex orbitofrontal i le faʻaosofia o le faʻamalosia ma le filifilia o sini. J Neurosci. 2003; 23: 9632-9638. [PubMed]
3. Bach DR, Seymour B, Dolan RJ. Gaioiga Neural e fesoʻotai ma le vavave o le uiga le mautonu ma le lamatiaga mo faʻalavelave faʻalavelave. J Neurosci. 2009; 29: 1648-1656. [PMC free article] [PubMed]
4. Bechara A. Faia o le faia o faaiuga, puleaina o le manava ma le leiloa o le malosi e tetee ai fualaau faasaina: o se vaaiga le neurocognitive. Nat Neurosci. 2005; 8: 1458-1463. [PubMed]
5. Bjork JM, Knutson B, Fong GW, Caggiano DM, Bennett SM, Hommer DW. Faʻaauau-na mafua ai le faʻamalosia o faiʻai ile tupulaga talavou: tutusa ma eseesega mai talavou matutua. J Neurosci. 2004; 24: 1793-1802. [PubMed]
6. Breiter HC, Aharon I, Kahneman D, Dale A, Shizgal P. Faʻataʻitaʻiga faʻatinoina o tali i totonu o le talipupuni i le faʻamoemoe ma le poto masani i tupe maua ma tupe leiloa. Neuron. 2001; 30: 619-639. [PubMed]
7. Brett M, Johnsrude IS, Owen AM. Le faʻafitauli o le faʻatinoina o galuega ile mafaufau ole tagata. Nat Rev Neurosci. 2002; 3: 243-249. [PubMed]
8. Caspers S, Zilles K, Laird AR, Eickhoff SB. ALE faʻataʻitaʻiga o le gaioiga o le gaioiga ma le faʻataʻitaʻi i le faiʻai o le tagata. Neuroimage. 2010; 50: 1148-1167. [PubMed]
9. Cohen Kadosh R, Henik A, Rubinsten O, Mohr H, Dori H, van de Ven V, Zorzi M, Hendler T, Goebel R, Linden DE. E taua tele numera? O le faʻatusatusaga o le faiʻai o le tagata na suʻesuʻe i le fMRI. Neuropsychologia. 2005; 43: 1238-1248. [PubMed]
10. Cohen MX, Ranganath C. Faʻasalalau ma le vaʻaia o faʻamatalaga o le a oʻo mai. Cogn Affect Behav Neurosci. 2005; 5: 117-126. [PubMed]
11. Costafreda SG, David AS, Brammer MJ. O se auala faʻasolosolo i le meta-faʻataʻitaʻiina ole voxel. Neuroimage. 2009; 46: 115-122. [PubMed]
12. Cox CL, Gotimer K, Roy AK, Castellanos FX, Milham MP, Kelly C. O lou tuagane malolo Faʻaleleia lau amio lamatia. PLoS tasi. 2010; 5: e12296. [PMC free article] [PubMed]
13. Cox SM, Andrade A, Johnsrude IS. Aoao e te fiafia i ai: o se matafaioi mo le tagata poʻo le faʻapipiʻi o le cortex i tuʻutuʻuga faʻapitoa. J Neurosci. 2005; 25: 2733-2740. [PubMed]
14. Craig AD. O le a sou lagona? Interoception: o le uiga o le tulaga o le tino o le tino. Nat Rev Neurosci. 2002; 3: 655-666. [PubMed]
15. Craig AD. O le a sou lagona – nei? O talaʻaga i luma ma faʻalauiloa tagata. Nat Rev Neurosci. 2009; 10: 59–70. [PubMed]
16. Critchley HD, Mathias CJ, Dolan RJ. Gaioiga Neural i le faiʻai o le tagata e faatatau i le le mautonu ma le fagua i le taimi o faʻatali. Neuron. 2001; 29: 537-545. [PubMed]
17. d'Acremont M, Bossaerts P. Suesuega a Neurobiology e uiga i suʻesuʻega lamatia: o se faʻatusatusaga o le faʻaaogaina o le faʻaaogaina ma le faʻaaogaina o feeseeseaiga. Cogn Affect Behav Neurosci. 2008; 8: 363-374. [PubMed]
18. Delgado MR, Miller MM, Inati S, Phelps EA. O se suʻesuʻega a le MATA e uiga i aʻoaʻoga e ono aʻafia ai le taui. Neuroimage. 2005; 24: 862-873. [PubMed]
19. Drevets WC. Neuroimaging and studies of neuromathology of depression: aʻafiaga mo uiga faʻalagona-lagona o faʻafitauli o le mafaufau. Curr Opin Neurobiol. 2001; 11: 240-249. [PubMed]
20. Eickhoff SB, Laird AR, Grefkes C, Wang LE, Zilles K, Fox PT. Faʻatulagaga faʻavae faʻatulagaina faʻatusatusaga faʻatusatusa tolu-iloiloga o faʻamatalaga o le neuroimaging: o se faʻafitauli aʻafiaga e faʻavae i luga o fua faʻatatau o le le mautonu le fanua. Hum Brap Mapp. 2009; 30: 2907-2926. [PMC free article] [PubMed]
21. Elliott R, Agnew Z, Deakin JF. Auaunaga Faʻalogo ma Faʻamatalaga o le Human Orbitofrontal Cortex. Cereb Cortex. 2010; 20: 198-204. [PubMed]
22. Elliott R, Friston KJ, Dolan RJ. E le mafai ona faʻafesoʻotaʻi aʻafiaga i totonu o polokalama a tagata. J Neurosci. 2000; 20: 6159-6165. [PubMed]
23. Ernst M, Nelson EE, Jazbec S, McClure EB, Monk CS, Leibenluft E, Blair J, Pine DS. Amygdala ma le nucleus faʻapupula i tali i le mauaina ma le faʻaaogaina o tupe maua i tagata matutua ma tagata talavou. Neuroimage. 2005; 25: 1279-1291. [PubMed]
24. Tagata Faiga LK. O le suʻesuʻeina o le mafaufau o le faia o tagata: o se toe iloiloga ma se faʻavaega faʻavae. Behav Cogn Neurosci Rev. 2004; 3: 159-172. [PubMed]
25. FitzGerald TH, Seymour B, Dolan RJ. O le matafaioi a le cortex orbitofrontal cortex i le faʻatusatusaina o tau mo mea e le mafai ona faʻaaogaina. J Neurosci. 2009; 29: 8388-8395. [PMC free article] [PubMed]
26. Fox MD, Snyder AZ, Vincent JL, Corbetta M, Van Essen DC, Raichle ME. O le faiʻai o le tagata ua matua faʻapipiʻiina i totonu o fesoʻotaiga vavave faʻamalosi. Faʻaalia Natl Acad Sci USA. 2005; 102: 9673-9678. [PMC free article] [PubMed]
27. Frank MJ, Claus ED. Anatomy o se faʻaiuga: fefaʻasoaʻiga faʻasalalauga i le faʻamalosia o aʻoaʻoga, faia o faʻaiuga, ma le fesuiaiga. Faʻaaliga 2006; 113: 300-326. [PubMed]
28. Garavan H, Stout JC. Neurocognitive malamalama i le faʻaaogaina o vailaʻau. Trends Cogn Sci. 2005; 9: 195-201. [PubMed]
29. Gold JI, MN. O le faavae o le faiga o filifiliga. Annu Rev Neurosci. 2007; 30: 535-574. [PubMed]
30. Gottfried JA, O'Doherty J, Dolan RJ. Faʻapipiʻiina o tau aogā faʻamuamua i le tagata amygdala ma le cortex orbitofrontal. Saienisi. 2003; 301: 1104-1107. [PubMed]
31. Gu X, Liu X, Guise KG, Naidich TP, Hof PR, Fan J. Faʻasalaga faʻatulagaina o le cingular frontoinsular ma le muai cortic cortices i le tigaalofa mo tiga. J Neurosci. 2010; 30: 3739-3744. [PMC free article] [PubMed]
32. Hare TA, O'Doherty J, Camerer CF, Schultz W, Rangel A. O le vavaeeseina o le matafaioi a le cortex orbitofrontal and the striatum i le faatusatusaina o sini autu ma mea sese sese. J Neurosci. 2008; 28: 5623-5630. [PubMed]
33. Hsu M, Krajbich I, Zhao C, Camerer CF. Tali atu i le Neural Response i le Tauivaʻi Vaʻaia i lalo o le Faʻamatalaga E Le Tuʻuina Atu i Faʻataga. J Neurosci. 2009; 29: 2231-2237. [PubMed]
34. Hubbard EM, Piazza M, Pinel P, Dehaene S. Fesootaiga i le va o numera ma le avanoa i le cortex. Nat Rev Neurosci. 2005; 6: 435-448. [PubMed]
35. Huettel SA. Faʻasalaga, ae le o se taui, o le tulaga lamatia e faʻafaigofie ai le faʻafouina o le pito i luma, parietal, ma faʻaoga faʻapitoa. Cogn Affect Behav Neurosci. 2006; 6: 141-151. [PubMed]
36. Kim H, Shimojo S, O'Doherty JP. E aloese mai se taui faʻaleagaga e tauia? Faʻaaogaina o mea e le aoga i le faia o aʻoaʻoga i le faiʻai o le tagata. PLoS Biol. 2006; 4: e233. [PMC free article] [PubMed]
37. Knutson B, Adams CM, Fong GW, Hommer D. O le faʻamoemoe o le faʻaopoopoga o le tau tupe e filifilia ma le filifilia e le gata i lea. J Neurosci. 2001a; 21: RC159. [PubMed]
38. Knutson B, Fong GW, Adams CM, Varner JL, Hommer D. Faʻavaeese o le faʻamoemoe ma le taunuʻuga ma le fMRI faʻapitoa. Neuroreport. 2001b; 12: 3683-3687. [PubMed]
39. Knutson B, Fong GW, Bennett SM, Adams CM, Hommer D. O se vaega o feʻau faʻasolosolo faʻamuamua e masani lava ona faʻamalieina taunuuga: faʻamalamalamaga faʻatasi ma le televave o le fMRI. Neuroimage. 2003; 18: 263-272. [PubMed]
40. Kringelbach ML. Le faʻapipiʻi o le tagata poʻo le faʻapipiʻi: fesoʻotaʻi atu le taui i le poto masani. Nat Rev Neurosci. 2005; 6: 691-702. [PubMed]
41. Kringelbach ML, O'Doherty J, Rolls ET, Andrews C. O le faʻaleleiaina o le tino o le tagata i totonu o le faʻamalosi meaai e faʻatasi ma lona matagofie. Cereb Cortex. 2003; 13: 1064-1071. [PubMed]
42. Kringelbach ML, Rolls ET. Le neuroanatomy o le tino o le cortex orbitofrontal: faʻamaoniga mai le neuroima ma le neuropsychology. Prog Neurobiol. 2004; 72: 341-372. [PubMed]
43. Kuhnen CM, Knutson B. O le faavae o mea tau tupe e ono ave. Neuron. 2005; 47: 763-770. [PubMed]
44. Laird AR, Eickhoff SB, Li K, Robin DA, Glahn DC, Fox PT. Suʻesuʻeina le faʻaauau o le faʻaogaina o le faʻaogaina o le faʻaogaina o fesoʻotaʻiga i le faʻaaogaina o faʻataʻitaʻiga-faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga. J Neurosci. 2009; 29: 14496-14505. [PMC free article] [PubMed]
45. Laird AR, Fox PM, Price CJ, Glahn DC, Uecker AM, Lancaster JL, Turkeltaub PE, Kochunov P, Fox PT. ALE faʻatalanoaga: puleaina o le fuainumera sese ma le faʻatusatusaina o fuainumera. Hum Brap Mapp. 2005; 25: 155-164. [PubMed]
46. Lau HC, Rogers RD, Haggard P, Passingham RE. Faʻaeteete i le faʻamoemoe. Saienisi. 2004a; 303: 1208-1210. [PubMed]
47. Lau HC, Rogers RD, Ramnani N, Passingham RE. Faʻatino galuega ma gauai i le filifilia o taga. Neuroimage. 2004b; 21: 1407-1415. [PubMed]
48. Liu X, Powell DK, Wang H, Gold BT, Corbly CR, Iosefa JE. Faʻasalaga faʻamalosi ile pito i luma ma vaega tetele mo le gaioiga o faʻamatalaga lelei ma le leaga. J Neurosci. 2007; 27: 4587-4597. [PubMed]
49. McClure SM, Berns GS, Montague PR. Faʻamatalaga faʻavaitaimi o mea sese i totonu o se galuega faʻaaogaina e faʻaaoga ai le tagata striatum. Neuron. 2003; 38: 339-346. [PubMed]
50. Mohr PN, Biele G, Heekeren HR. Faʻamaumauga o aʻafiaga o le neural. J Neurosci. 2010; 30: 6613-6619. [PubMed]
51. Nieuwenhuis S, Slagter HA, von Geusau NJ, Heslenfeld DJ, Holroyd CB. Iloaina le lelei mai le leaga: faʻafouina faʻavaʻaiga o nofoaga faʻaleaganuʻu tagata e ala i taunuuga lelei ma leaga. Eur J Neurosci. 2005; 21: 3161-3168. [PubMed]
52. O'Doherty JP, Critchley H, Deichmann R, Dolan RJ. Faʻaseseese valea o le taunuʻuga mai le pulea o amio i vaʻaia a le tagata ma faʻalauiloa i luma o le tino. J Neurosci. 2003a; 23: 7931-7939. [PubMed]
53. O'Doherty JP, Dayan P, Friston K, Critchley H, Dolan RJ. Eseesega eseese o le tino ma aʻoaʻoga e faʻatatau i taui i le faiʻai o le tagata. Neuron. 2003b; 38: 329-337. [PubMed]
54. O'Doherty JP, Deichmann R, Critchley HD, Dolan RJ. Tali a le Neural i le taimi o le faʻamoemoega o se taui muamua. Neuron. 2002; 33: 815-826. [PubMed]
55. O'Doherty JP, Kringelbach ML, Rolls ET, Hornak J, Andrews C. Faʻaaogaina o taui ma faʻasalaga i totonu o le cortex orbitofrontal cortex. Nat Neurosci. 2001; 4: 95-102. [PubMed]
56. Pagnoni G, Zink CF, Montague PR, Berns GS. Gaoioiga i totonu o le tagata e faʻamaonia ai le tele o mea taufaasese. Nat Neurosci. 2002; 5: 97-98. [PubMed]
57. Paulus MP, Rogalsky C, Simmons A, Feinstein JS, Stein MB. Faʻateleina le faʻatoagaina i totonu ole saʻo ole vaʻaiga aʻo faia le faia o faaiuga e fesoʻotaʻi ma mea e faʻaleaga ai ma le neuroticism. Neuroimage. 2003; 19: 1439-1448. [PubMed]
58. Phan KL, Wager T, Taylor SF, Liberzon I. Neuroanatomy o le lagona: o se tolu-iloiloga o suʻesuʻega o le faʻaleleia o lagona i le PET ma le fMRI. Neuroimage. 2002; 16: 331-348. [PubMed]
59. Plassmann H, O'Doherty J, Rangel A. Orbitofrontal cortex faʻasolosolo malie e totogi i fefaʻatauaiga i aso uma o le tamaoaiga. J Neurosci. 2007; 27: 9984-9988. [PubMed]
60. Raichle ME, MacLeod AM, Snyder AZ, Pule WJ, Gusnard DA, Shulman GL. O se tulaga le lelei o le faiʻai galue. Faʻaalia Natl Acad Sci USA. 2001; 98: 676-682. [PMC free article] [PubMed]
61. Raichle ME, Snyder AZ. O se tulaga le lelei o le faiʻai galue: O se tala puupuu o se manatu fesuisuiai. Neuroimage. 2007; 37: 1083-1090. [PubMed]
62. Ramnani N, Elliott R, Athwal BS, Passingham RE. Faʻasalaga o le sese mo tupe maua fua i totonu o le faʻataunuʻu muamua o le tagata. Neuroimage. 2004; 23: 777-786. [PubMed]
63. Richlan F, Kronbichler M, Wimmer H. Faʻatonuga faʻapitoa i le faiʻai o le mafaufau: o se faʻatusatusaga tolu-suʻesuʻega o suʻesuʻega o le neuroimaging. Hum Brap Mapp. 2009; 30: 3299-3308. [PMC free article] [PubMed]
64. Rogers RD, Ramnani N, Mackay C, Wilson JL, Iezzard P, Carter CS, Smith SM. O vaega eseese o cortex cingular muamua ma le medie front cortex ua faʻaaogaina e ala i le faʻaaogaina o taui i vaega vaeluaina o le faia o filifiliga. Biol Psychiatry. 2004; 55: 594-602. [PubMed]
65. Salimi-Khorshidi G, Smith SM, Keltner JR, Wager TD, Nichols TE. Meta-iloiloga o faʻamatalaga e le faʻaogaina ai: o se faʻatusatusaga o le faʻaogaina o ata ma faʻavae faʻavaeina suʻesuʻega. Neuroimage. 2009; 45: 810-823. [PubMed]
66. Schoenbaum G, Roesch M. Orbitofrontal cortex, aʻoaʻoga faʻapitoa, ma faʻamoemoega. Neuron. 2005; 47: 633-636. [PMC free article] [PubMed]
67. Schoenbaum G, Roesch MR, Stalnaker TA, Takahashi YK. O se vaaiga fou i luga o le matafaioi o le faʻaaogaina o le cortex i amioga talafeagai. Nat Rev Neurosci 2009 [PMC free article] [PubMed]
68. Schoenbaum G, Setlow B, MP MP, Gallagher M. O le faʻamaonia o taunuʻuga taumatemate ma maua le taua i le cortex poʻo le faʻataʻitaʻiga i le taimi o le faʻatatauga o samples e faalagolago i le faʻatagaina mai le amygdala faʻamalosi. Neuron. 2003; 39: 855-867. [PubMed]
69. Schultz W, Tremblay L, Hollerman JR. Faʻaaogāina o taui i totonu o le corimex orbitofrontal cortex ma le basal ganglia. Cereb Cortex. 2000; 10: 272-284. [PubMed]
70. Sugrue LP, Corrado GS, Newsome WT. Filifilia le sili atu o oloa e lua: tupe maua mo le fuafuaina ma le faia o faaiuga. Nat Rev Neurosci. 2005; 6: 363-375. [PubMed]
71. Tom SM, Fox CR, Trepel C, Poldrack RA. O le faavae o le faʻaaogaina o faʻaiuga i lalo o le lamatiaga. Saienisi. 2007; 315: 515-518. [PubMed]
72. Toro R, Fox PT, Paus T. Faʻatonuina o le faʻafanua o le faiʻai o le tagata. Cereb Cortex. 2008; 18: 2553-2559. [PMC free article] [PubMed]
73. Tremblay L, Schultz W. Maualuga faʻamanuiaina i le primate orbitofrontal cortex. Natura. 1999; 398: 704-708. [PubMed]
74. Tremblay L, Schultz W. Faʻafouina o le galuega o le neuronal e faʻatatau i le faʻamoemoe i le taimi o aʻoaʻoga i le vailaʻau faʻasolosolo faʻataʻitaʻiga. J Neurophysiol. 2000; 83: 1877-1885. [PubMed]
75. Trepel C, Fox CR, Poldrack RA. Faʻaaloalo i le mafaufau? Faʻatalanoa i se suʻesuʻega o le filifiliga i lalo o le lamatiaga. Brain Res Cogn Brain Res. 2005; 23: 34-50. [PubMed]
76. Turkeltaub PE, Eden GF, Jones KM, Zeffiro TA. Meta-iloiloga o le neuroanatomy o galuega e tasi le faitau: metotia ma faʻamaonia. Neuroimage. 2002; 16: 765-780. [PubMed]
77. Ullsperger M, von Cramon DY. Vaʻaia le siakiina e faʻaaoga ai le tali atu i fafo: matafaioi patino o le fale masani, o le tau o le taui, ma le viliina o le taavale afi na faʻaalia mai e le faʻataʻitaʻiga o le faʻaleleia o le magnetic resonance imaging. J Neurosci. 2003; 23: 4308-4314. [PubMed]
78. Volkow ND, Fowler JS, Wang GJ. O le faiʻai o le tagata ua fai ma vaisu: malamalamaaga mai ata suʻesuʻe. J Clin Invest. 2003; 111: 1444-1451. [PMC free article] [PubMed]
79. Volkow ND, Atamai Poto. E mafai faʻafefea e vaisu vailaʻau ona fesoasoani ia i tatou ia malamalama i le gaʻo? Nat Neurosci. 2005; 8: 555-560. [PubMed]
80. Wallis JD. Orbitofrontal cortex ma lana sao i le faia o faaiuga. Annu Rev Neurosci. 2007; 30: 31-56. [PubMed]
81. Xiong J, Gao JH, Lancaster JL, Fox PT. Iloiloga pixels faʻapipiʻiina mo suʻesuʻega o MRI faʻatinoina o le faiʻai o le tagata. Hum Brap Mapp. 1995; 3: 287-301.
82. Yang T, Shadlen MN. Faʻamatalaga faʻapitoa e neurons. Natura. 2007; 447: 1075-1080. [PubMed]
83. Zalla T, Koechlin E, Pietrini P, Basso G, Aquino P, Sirigu A, Grafman J. Eseese amygdala tali i le manumalo ma le leiloa: o se foliga mataalia o ata faataitai o ata suesue i tagata. Eur J Neurosci. 2000; 12: 1764-1770. [PubMed]