Faʻataʻitaʻiga gaosiga o Mesolimbic i tagata matutua matutua (2007)

Cereb Cortex. 2007 Dec;17 (12): 2940-8. Epub 2007 Mar 23.

Bunzeck N1, Schütze H, Sini S, Kaufmann J, Düzel S, Heinze HJ, Düzel E.

lē faʻatino

E masani ona fesoʻotaʻi le matua o le matua ma le gau o le toto i totonu o le dopaminergic midbrain (vaega tele faateleina o le nigra / ventral, SN / VTA), o se eria talu ai nei lava i le gaosia o mea fou e avea o se vaega o se fesootaiga mesolimbic e aofia ai le hippocampus. O iinei, tatou te fuaina ai le faʻavasegaina o le faʻaaogaina o le mesolimbic e faʻaoga tausaga e faʻaaogaina ai le fuataga o le magnetization (MTR) ma faʻamaopoopoina i tali mesolimbic hemodynamic (HRs) e faʻafiafia ai. E luasefulutasi-matutua matua matutua i le va o 55 ma 77 tausaga na latou faia se ata o le taaalo ataata e mafai ai ona iloa le vavalo o le manolimbic HRs e uiga i le le amanaia, lagona le lelei faalelagona, ma le taulai e ala i le faaaogaina o foliga vaaia o le magnetic resonance imaging. O tagata HR i le SN / VTA sao ma le hippocampus saʻo i mea fou na faʻamaonia lelei ma SN / VTA MTR ma le himpocampus MTR ae le amygdala MTR. Ae ui i lea, o le aufaigaluega a le amygdala i le valea faalelagona e fesootai ma le amygdala MTR ae le o le MTR i SN / VTA poo le hippocampus. O taunuʻuga e faʻavaeina ai le mafutaga o galuega-lagolago i le hippocampal-SN / VTA loop of vaʻaia fou o le mesolimbic e ala i le faʻaalia o le activation o le hemodynamic i le SN / VTA ma le hippocampus mo le talatalanoaga e faʻapitoa ona aafia i le faʻaleagaina o tausaga nei.

Upu autu

faʻatomuaga

O loʻo i ai faʻamatalaga liliu mai e faʻapea o le dopamine e taʻalo ai i se tulaga e le gata i le faʻaleleia o le aʻoga, ae faʻapea foi i le hippocampus faʻalagolago i le episodic memory memory (Lisman ma Grace 2005). I manu, dopamine e faʻaolaina ai le vaʻaia o le hippocampal umi (Otmakhova ma Lisman 1996; Li et al. 2003; Lemon ma Manahan-Vaughan 2006) ma le faʻavaivai taimi umi (Lemon ma Manahan-Vaughan 2006) i le CA1 ma faʻaleleia le aʻoaʻoina o le hippocampus (Gasbarri et al. 1996; Bach et al. 1999; Lemon ma Manahan-Vaughan 2006). Ole faʻaaogaina ole faaaogaina o vailaʻau dopaminergic (e pei o le amphetamine) e faʻaleleia ai le fanua faʻapitoa i galuega faʻavalea vai (Packard et al. 1994). O faʻalavelave faʻalavelave faʻafuaseʻi o le faʻataʻitaʻiga o le dopamine D1 / D5 o le talipupuni o le talipupuni e taʻitaʻia ai i se tulaga faʻaleagaina o amioga mataʻutia pe a toe faʻaalia manu i se uluaʻi siosiomaga fou (Lemon ma Manahan-Vaughan 2006). I totonu o tagata, o suiga faʻale-tino i totonu o le polokalama dopamineric e mafai ona fesoʻotai ma mea le atoatoa o le mafaufau (Backman et al. 2000).

O faʻamaoniga faʻamaonia faʻamaonia mo le matafaioi o le dopaminergic midbrain i totonu o le fododic encododing e sau mai faʻamatalaga lata mai o faʻataʻitaʻiga faʻamaonia (fMRI). O le faʻaaogaina o le vaega faʻateleina o le nigra / ventral area (SN / VTA), o se vaipanoa e amata mai ai le mesolimbic dopaminergic neuromodulation, e fesoʻotaʻi ma le faʻaleleia atili o le manatua o le hippocampus ma le faʻamalosia (long term term memory)Wittmann et al. 2005; Adcock et al. 2006). O le faʻaogaina o le midbrain e faʻaogaina ai le faʻaogaina o mea e tupu ai foi e tupuga mai i se tasi o taui (Schott et al. 2006). O le manatu faʻale-aganuʻu o lenei tali o le SN / VTA e fesoʻotaʻi ma le neurotransmission dopaminergic ua faʻamalosia e faʻamatalaga faʻataʻitaʻiga lata mai e faaalia ai o le faʻasologa o le faʻaogaina o le cododing i lenei eria ua faʻatulagaina e se numera fesuiaiga o le polymorphism faʻatasi i totonu o le vevela o le dopamine. (DAT1) gene (Schott et al. 2006).

Ua fautuaina e faapea, o le sootaga galue i le va o SN / VTA ma le hippocampus e faʻamalosia e le manava malosi (Lisman ma Grace 2005). Faʻafeiloaʻiga dopaminergic i le vaeluagalemu o neurons i totonu o manu e tali atu i mea fou ma masani pe afai e masani le totogo e aunoa ma le faʻamalosi (Schultz 1998). I le faaaogaina o le MMRI, matou te matauina talu ai nei e faʻapea foi le tali a tagata SN / VTA i mea faʻafiafia, ae o isi ituaiga o faʻamafanafanaga e pei o le le mautonu (po o le faʻasolosolo), lagona valea faalelagona, poʻo le faʻamoemoe o aʻafiaga masani e le aoga (Bunzeck ma Duzel 2006). O nei faʻamaumauga e tuʻuina atu faʻamaoniga e lagolagoina ai se faʻataʻitaʻiga talu ai nei o loʻo fautuaina ai se hippocampal-SN / VTA loop of processing and coding (Lisman ma Grace 2005). Latou te faʻamalamalamaina, i le leai o se taui manino, o le faʻafouina o lenei laumei e faʻamalosia e ala i le manava nai lo isi ituaiga o mea e faʻaosofia ai. Faʻapitoa faʻatasi ai ma faʻamaoniga ua faʻamatalaina e fesoʻotaʻi ai gaoioiga SN / VTA i le fesuiaiga manuia e tusa lava pe leai se taui (Schott et al. 2006), o nei suʻesuʻega e taʻu mai ai se fesoʻotaʻiga i le va o tali fou i totonu o le hippocampal-SN / VTA ma le manuia o mea e manatua ai le episodic.

O le Dopaminergic neurotransmission e feagai ma suiga o tausaga e talafeagai mo le mafaufauga o le episodic. O faʻamaumauga a tagata autopsy e faʻaalia ai le faʻaititia o le 3% i le dopamine D1 (Seeman et al. 1987; Cortes et al. 1989; Rinne et al. 1990) ma le senituri D2 (Seeman et al. 1987) i le sefulu tausaga. I le SN, o loʻo i ai le leiloa o neumene dopaminergic o le 6% i le sefulu tausaga i le vaega medial ma le 2% i le vaega pito i tua (Fearnley ma Lees 1991). I le faʻamaopoopoina o le telefoni o le fluorodopa positron emission entrygraphy ma le postmortem cell cell counts i le SN, o le gau o le neuronal na matua tutusa lelei lava ma le faaitiitia o le maua o le dopamine (avanoa o le dopamine)Snow et al. 1993). I tagata matutua matutua, o le le lava o le mafaufau episodic e sili ona lelei ona faʻamatalaina e le D2 faʻamaumauga o loʻo taliaina nai lo le matua (Backman et al. 2000).

Le mamanu o le hippocampal-SN / VTA e valoia ai o le tali tele o le SN / VTA ma le hippocampus tagata fou i tagata matutua matutua e tatau ona fuafua faatasi e le amio saʻo i totonu o SN / VTA ma le hippocampus. I se eseesega, ona o le amygdala e le o saofaga sao i le hippocampal-SN / VTA fou gaioiga (Lisman ma Grace 2005; Bunzeck ma Duzel 2006), e le o le hippocampal poʻo SN / VTA tali faʻaalia e tatau ona fetaui ma le faamaoni i totonu o le amygdala. Na matou suʻesuʻeina lenei faʻaoga e faʻaaoga ai le mea lava lea e tasi e mafai ona faʻalagolago i tali o hemodynamic (HRs) i le SN / VTA ma le hippocampus i talavou matutua (Bunzeck ma Duzel 2006) i se vaega o tagata matutua matutua soifua maloloina. O le faʻatulagaina o le faʻamaoni o SN / VTA, hippocampus, ma amygdala o tagata uma na auai na fuaina i le faʻaaogaina o faʻataʻitaʻiga o le magnetization (MTI).

O le faʻafeiloaʻiga o le faʻasalaga i totonu o le tino e fesoʻotaʻi ma le fesuiaiga o le magnetization proton i le va o masini vai ma protons e le faʻamautuina e macromolecules (Wolff ma Balaban 1989). Mo le ausia o le MTI, o le magnetization o protons macromolecular o se vaega ua tumu i le faʻaaogaina o le faʻaleleia o le faʻasalaga i le taimi o le maualuga o le proton-ata faʻatusa. O le fegalegaleaiga o nei vaega o masini e lapopoa i le macromolecular faatasi ai ma le protons o le telefoni feaveai i totonu o latou taamilosaga lata ane o loo taofia ai le vai vaaia i le ata. O lenei faʻaitiitia o le faʻavae e faʻalagolago i luga o mea faʻapitoa e pei o le faʻasoa, fausaga ma / poʻo le kemisi o macromolecules, ma le vai o loʻo i ai faʻapea foʻi i le faasologa o faasologa o ata. Afai o le 2 faʻatasi ma le (magnetization transfer [MT]) ma le leai (leai se suiga o le magnetization transfer [noMT]), e mafai ona faʻatusatusaina le fuataga o le magnetization (MTR) i luga o se leo e ala i le voxel basis e tusa ai ma: MTR = (noMT - MT) / noMT.

Hippocampal faʻaititia o MTR na lipotia mai i le Alzheimer faamaʻi (Hanyu, Asano, Iwamoto, et al. 2000; Hanyu, Asano, Kogure et al. 2000) ma i se tulaga maualalo i Lewy body dementia (Hanyu et al. 2005). O le fomaʻi faapitoa o loʻo aʻafia ai le faʻaitiitia o le MTR i le hippocampal i nei mataupu e le o manino, ae o le faʻaitiitia o le MTR i tagata mamaʻi e tele le sclerosis e maua ai ni faʻataʻitaʻiga. Latou te fautua mai o le faʻaitiitia o le MTR e mafai ona matauina e tusa lava pe iai nisi mea faʻalelei, e pei o T2- ma T1-o faʻatusatusa ata, faʻaalia le leai o se mea e faʻaogaina faapitoa ile iloa o faʻalavelave masani o mea e masani ona faʻaalia e aofia ai mea papaʻe (Iannucci et al. 2000; Traboulsee et al. 2002; Audoin et al. 2004; Fernando et al. 2005) ma faʻasolosolo (Fernando et al. 2005) faʻapena foʻi ma sina mea lanu enaena (Audoin et al. 2004). O le faaitiitia o le MTR i le tulaga masani o le paʻepaʻe atonu e mafua ona o le faateleina o le faʻamaʻi,Rademacher et al. 1999), ma le le maua o le mamafa o le axonal (van Waesberghe et al. 1999) faʻapea foʻi ma faʻalavelave faʻaleagaga (Fazekas et al. 2005). O le faaitiitia o le MTR i le masani ai o le lanu enaena atonu e mafua ona o le le atoatoa o le mea na tupu i lona lua, i le maualuga o le lemoni o leions, ma o lenei avanoa na lagolagoina i le taimi nei e le mauaina o le MTR cortical vaaia i le maea ai o se mea na tupu mai i le neuritis optic (Audoin et al. 2006). O le mea e mataʻina ai, o nei tagata gasegase ua faʻaitiitia MTR i le hippocampus, o le sili atu o le gyrus faaletino, lentic nuclei, ma le cerebellum, o loʻo fautua mai ai o le MTR e nofouta i le fesuiaiga o le neuronal degeneration ma suiga faʻapitoa o le faʻaogaina o le tino i foliga masani o le mea lanu mumu (affections white matter lions)Audoin et al. 2006).

Ua maitauina foʻi le faʻaititia o le MTR ile SN i tagata mamaʻi na maua ile faʻamaʻi ole Parkinson (PD) (Eckert et al. 2004; Seppi ma Schocke 2005). O le mafuaʻaga mo le SNMTR reduction i le PD e le o malamalama atoatoa. PD o loʻo faʻaalia i le faʻaaogaina o le dopaminergic, neuromelanin-o loʻo i ai ni neo o SN (pars compacta). Neuromelanin o le macromolecule e le mafai ona faʻaaogaina e tuʻuina atu le lanu uliuli i SN. Neuronal leiloloa ma le faʻaleagaina o le neuromelanin macromolecule scaffolding (Fasano et al. 2006) e mafai ona taʻitaʻia ai le faʻaitiitia o le MTR. E mafai ona mautinoa e mafai e nei faʻalapotopotoga uma ona faʻaititia le MTR i foliga o tagata matutua matutua soifua maloloina e le oi ai ni faʻamaumauga a le PD.

I le mea mulimuli, i tagata matutua matutua soifua maloloina, o le MTR o le cortex o loʻo faʻaalia ai le le lelei o le faʻatasi ma le matua, ma le aʻafiaga o le tausaga e sili atu le malosi nai lo le mea paʻepaʻe, fai mai o le MTR e nofouta ile suiga ole tausaga i suiga o le tino (Ge et al. 2002; Fazekas et al. 2005; Benedetti et al. 2006). Ae ui i lea, o faʻamatalaga i luga o le sootaga i le va o le MTR ma le galulue faʻamalosi i le matua ua tau le maua (eg, Deary et al. 2006), ma o loʻo i ai, i lo matou iloa, leai ni faʻamatalaga o loʻo maua i suiga o tausaga o le MTR i le mesolimbic system.

Mea ma Metotia

Mataupu

E luasefulu-tasi tagata soifua maloloina, tagata taumatau (vaitausaga matutua: 55-77 tausaga; mean = 65.3 tausaga; fesuiaiga masani [SD] = 6.3 tausaga; 11 tamaitai ma 10 tane) na faʻafaigaluegaina mo le totogiina o le suʻesuʻega, e le komiti o tulafono a le Otto-von-Guericke University o Magdeburg, Siamani. E tusa ai ma le lipoti a le tagata lava ia, e leai se tasi o mataupu na iai se talaaga o le neurological, psychiatric, poʻo maʻi faʻaletonu poʻo nisi faʻafitauli faafomaʻi. O matāʻupu taʻitasi na aʻafia i totonu o le tulaga masani i le Geriatric Depression Scale (GDS [Yesavage JA et al., 1982]; uiga GDS = 1.4, SD = 1.1; GDS ≤ 4 mo mataupu uma; GDS mai le 0-15; le maualuga o le maualuga nai lo le 11 e faʻaalia ai le atuatuvale) ma le Suesuega o le Mini-Mafaufau (MMSE [Folstein ME et al., 1983]; uiga MMSE = 29.5, SD = 0.75; MMSE ≥ 28 mo mataupu uma; MMSE mai laina 0-30; togi maualalo ifo nai lo le 25 e faʻaleagaina). E le gata i lea, o mataupu uma lava e maua ai le toto maualuga, ma e leai se tasi oi latou e sili atu ona faigata (o lona uiga o le numera o le tino = 27.1, SD = 5.1). Faʻatasi, o lipoti a le tagata lava ia, fesili fesili, ma suʻega faafomaʻi ua faʻamaonia ai tausaga e tatau ai soifua maloloina. I le iloiloga pe i ai le faʻaitiʻitiga o le tausaga i le MTR, matou te aofia ai faʻamatalaga faʻamatalaga faʻamatalaga mai le 24 tagata matutua (vaitausaga: 21-30 tausaga; mean = 23.25 tausaga, SD = 2.21 tausaga; 16 femalesi ma 8 tane). E leai se tasi o nei talavou matutua na lipotia se talaaga o le neurological, psychiatric, poʻo maʻi faʻaletonu poʻo nisi faʻafitauli faafomaʻi.

Faʻailoga Faʻapitoa ma Task

O mataupu matutua na faʻamutuina poloka 8 o se ata faʻafeiloaʻi vii ataata na lipotia i totonu Bunzeck ma Duzel (2006). I poloka taʻitasi, o loʻo i ai 80 tulaga faʻapitoa, 10 target odbballs, 10 vaʻavaʻa faʻaletonu, 10 faʻanoanoa lagona, ma 10 tusi oddballs, e maua ai le aofai o 80 stimuli e ala i le vasega faʻapitoa i le atoaga o le faʻataʻitaʻiga (Mati. 1A). Ina ia aloese mai amioga masani-faapitoa ma faatagaina mo le faalauteleina oa matou sailiga i luga o vaega eseese o fualaau oona, matou te tuuina atu ni ata o foliga o tama i le tasi afa o le vasega ma ata e faaalia ai vaaiga i fafo i le isi afa (feeseeseai i mataupu). Na matou filifilia nei vaega ae le o ni ata pupuu e faia ai se mea e faʻamalosi ai le suʻeina o mea e talafeagai. Na tuʻuina atu le faʻamalositino i luma o le faʻataʻitaʻiga mo le 4.5 s, ma na manaʻomia mataupu e faʻapipiʻi ai le paomi faigofie i ona foliga vaaia mulimuli i le suʻega faʻaaogaina o latou igoa taumatau saʻo. Leai se tali a le kamupani e fesoʻotai ma nisi o vasega faʻamalosi. I le taimi o le suʻega, o ata na tuʻuina atu mo le 500 ms mulimuli mai i luga o se koluse paʻepaʻe papaʻe (gray gray = 127) faʻatasi ai ma le vaʻavaʻaʻiga (ISI) o le 2.7 s. ISI na vaeluaina -300 ma + 300 ms (tufatufa tufatufa). O le faʻatulagaga o fuamini e sili atu mo le lelei e tusa ai ma le fuafuaina o HRs e aʻafia ai (Hinrichs et al. 2000).

Ata 1. 

Sini malolosi, mamanu faataitai (A), ma le mauaina o le mMRI (B). I luga o se mea taʻavale, na matou faʻaogaina fua faʻasolosolo lelei, faʻaogaina o pitonuu, o mafiafia, ma faʻavauvau lagona faʻaletonu, ma tusitusiga oddballs-o fuainumera o taimi ole tupuga (i le%). I le tasi afa o le faʻataʻitaʻiga na matou faʻaalia ata o tama tane ma le isi afa vaaiga i fafo. O le poloaiga na suia i mataupu uma lava. Mo fmRI taʻitasi, na maua ai le 24 sosoʻo tutusa ma le ogatotonu o le midbrain e aofia ai le SN / VTA, hippocampus, amygdala, vaega o le cerebellum, ma le cortex muamua (B).

Na maua mai fua uma Bunzeck ma Duzel (2006). O le lauulu lauulu ma taliga o foliga na aveeseina i luga, ma o vaaiga i fafo na le aofia ai foliga. O ata uma lava e lanu enaena ma faʻamautuina ile 127 ma le SD o le 75. O ata na faʻatulagaina i le ogatotonu o se laupepa, ma na matamata i latou i le faʻata na faʻapipiʻiina i luga o le ulu ulu, ma faʻaititia se vaaiga vaaia o le 8 °. O ata na maua mai i puna eseese (foliga le faaituau: "O le Atinaʻeina o Ata o le Mafaufau i Stirling," http://pics.psych.stir.ac.uk/; foliga le lelei:Ekman ma Friesen 1976]; ma le vaaiga leaga faalemafaufau: o le ata faʻavaomalo faʻavaomalo [Lang et al. 2001]). O le ata le lelei o ata vaaia o ata o se ata o se taavale taʻavale le lelei (leai ni tagata). O le faʻatinoga o le faʻaaogaina o le siakiina na iloiloina e ala i le iloiloga o le tau lavelave (tali saʻo i le taumatau) ma le sese o alamalo sese (tali i ata le mautonu).

FMRI Faʻamaumauga

E pei o Bunzeck ma Duzel (2006), na faia le MMRI i luga o se polokalama 3-Tesla-body MRI (Siemens Magnetom Trio, Erlangen, Siamani) faʻatasi ai ma le ata faʻataʻitaʻi (EPI) e faʻaaoga ai le 8-channel head coil. O le faʻatautaia o faʻasalalauga ma faʻamaumauga o faʻamatalaga e pei o Bunzeck ma Duzel (2006). O fasi fasi pepa na maua e tutusa ma le faiʻai faila i se mea e ese ai-e oo lava i le faatalatalanoaga. I le sauniga galue, 24 T2* ata-fuaina (faasologa a le EPI) i le maualuga ma le toto o le okesene o le vaega o le oxygenation-faalagolago le faalagolago i le eseesega (numera o le matrix: 64 × 64; 24 slices per volume; fox View: 192 × 192 mm; resolution resolution: 3 × 3 × 3 mm, vava = 0.3 mm; fetalaiga o le taimi [TE] = 30 ms; toe faʻafiaina o le taimi [TR] = 1500 ms; ma le futu angle = 75 °). O nei vaega taua na ufitia ai le hippocampus, amygdala, ma le faiʻai (e aofia ai le diencephalon, mesencephalon, pons, ma medulla oblongata) ma vaega o le muamua ma le cerebellum (Mati. 1B). Mo mataupu matutua uma, sa maua faʻamatalaga faʻaoga i totonu o le 4 scanning session e aofia ai le 440 voluma i le sauniga. Ono tupe faʻaopoopo i sauniga taʻitasi na mauaina i le amataga o sauniga taʻitasi taʻitasi ma mulimuli ane tiaʻi ese mai le suʻesuʻega e faʻatagaina ai le tumau-setete maneta. O ata o mataupu uma o faiʻai na aoina e T1- fuataga o le toe faʻaleleia o le toe faʻaleleia-saunia EPI (IR-EPI) sequences (matrix size: 64 × 64; 60 slices; FoV: 192 × 192 mm; spatial resolution: 3 × 3 × 3 mm; gap = 0.3 mm; TE = 33 ms ; TI = 1450 ms; ma TR = 15000 ms).

Mo tamaiti uma matutua ma luga atu, a T1-faʻamasani foliga anatomical (3D faʻaleagaina gradient-siama faʻasologa; matrix tele: 256 × 256; 124 fasi; FoV: 250 × 250 mm; spatial iugafono 0.98 × 0.98 × 1.5 mm; TE = 8 ms; TR = 24 ms; ma seevae tulimanu = 30 °) ma le 2 proton density – ata mamafa (viliina-faʻataʻitaʻiga faʻasologa; matrix tele: 256 × 256; 48 fasi; FoV: 250 × 250 mm; spatial iugafono: 0.98 × 0.98 × 3 mm; TE = 20 ms; ma TR = 2600 ms) na maua mo mataʻitusi uma faiʻai. Tasi proton density –faʻamamaina ata na maua mai ma sauniuniga faʻatumuina o uaua (1200 Hz off-resonance, 16 ms) ma mafua ai le MT foliga (Mati. 2A) ma le tasi na maua e aunoa ma le saunia o pulumu saturation e mafua ai se ata o le NOMT (Mati. 2B). Mulimuli ane, o le faafanua o le MTR mo autu taitasi (Mati. 2C) na fuafuaina e tusa ai ma le faʻasologa nei: MTR = (noMT - MT) / noMT. Ina ia faʻaleleia atili le faʻamaonia o le SN / VTA ma le mūmū eletise, o ata MT o 21 matua matutua uma lava e masani ona faʻatulagaina i le mamanu o le Montreal Neurological Institute (MNI) faʻataʻitaʻiina e le SPM99 ma faʻataʻitaʻiina i isi mataupu e fatu ai se mamanu MT o le matua mataupu autu (Mati. 2D). E ui o le SN / VTA e mafai ona faigofie ona vaʻavaʻai mai fausaga o loʻo siosiomia i luga o ata o le MT e pei o se lanu pupula, o le elemene mumu lata ane e foliga mai ua pogisa (Mati. 2A,D). O le T1- ata faʻafanua faʻamaonia ma ata o le proton-mamafa o ata na viliina e faʻaaogaina ai le 1.5-Tesla atoa-body MRI System (Signa Horizon LX, General Electric, Waukesha, WI).

Ata 2. 

Faʻaaliga Anatomical MR. Mo autu taitasi 2 proton density images na mauaina: tasi le ata faʻatoʻatele o le proton ma le saunia o pulumu saturation e mafua ai se ata MT (A) ma se ata lona lua o le tele o le proton e aunoa ma le saunia o pulumu saturation e mafua ai se ata o le NOMT (B). O ata uma e lua sa faaaoga e fuafua ai le ata o le MTR ata (C) (vaʻaia Mea ma Metotia), lea na faʻaaogaina e fuafua ai le faʻavae atoatoa o mataupu 'SN / VTA, hippocampus, ma le amygdala. Uma matutua mataupu 'masani MT ata na averesi mafua ai i se MT mamanu o le kulupu (D), lea sa faʻaaogaina e suʻeina ai faʻagaiga i totonu o le SN / VTA (faʻataʻaliʻoliʻo i le lanu meamata) ma le mumu mūmū (ua siosiomia i le mūmū).

O faʻamaumauga a le IRM na faʻatautaia ma suʻesuʻeina fuainumera pei ona i totonu Bunzeck ma Duzel (2006) e ala i le auala masani a le laina (Friston et al. 1994) Faʻaaoga le SPM99 package software (The Wellness Department of Cognitive Neurology, University College, Lonetona, Peretania) ma MATLAB 6.1 (The MathWorks, Inc., Natick, MA). O faʻataʻitaʻiga uma na faʻamaonia mo le le lelei-e oʻo lava i le vavalalata o feeseeseaiga e faasino i le ogatotonu o loʻo maua i le taimi, faʻasaʻo mo mea teuteuina e ala i le toe faʻaleleia i le voluma muamua, ma faʻavasegaina masani i se tulaga T1-o le fua faʻatatau o fuainumera faʻataʻoto (statistical chart) (SPM)Ashburner ma Friston 1999). O le faʻatulagaina na iloa e ala i le faʻafefeina o le mataupu anatomical IR-EPI i le SPM template ma faʻatatau nei tapulaʻa i ata aoga. O ata na toefaʻafouina i le 2 × 2 × 2 mm ma faʻafilemuina ma le isotropic 4-mm atoa-lautele afa fua Gaussian. O le faʻasologa o taimi fMRI faʻamatalaga na maualuga na faʻamamaina (tipi ese le 120 s) ma faʻalauteleina le lalolagi i luga o voxels ma scans i totonu o sauniga taʻitasi. O le numera numera mo mataupu taʻitasi na faʻatulagaina e ala i le faʻaogaina o se fesoʻotaʻiga o tali atu ma ona mafuaʻaga faʻaletino.Friston et al. 1998). Ina ia puʻeina meatotino toe faʻaaoga, o 6 covariates mo le vasega na aofia ai (o le 3 rigid body body translations ma 3 rotations fuafuaina mai le toe faʻafouina). O faʻatinoga faʻapitoa ole tulaga faʻaletausaga na tofotofoina e ala i le faʻaaogaina o fesuiaiga laina mo mataupu taʻitasi ma tulaga eseese. O ata faʻatusatusa na faʻaalia i lalo o le faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga. O iinei, tasi-faataitaiga t-o suʻesuʻega na faʻaaogaina i ata na maua mo voluma taʻitasi seti ma tulaga eseese. Tuuina atu ia matou a priori hipoteses, o iuga na amata i le P <0.005 (le faasaʻoina) ma k = 3 voxel. Ina ia faʻamautinoa le faʻataunuʻu faʻa-natura o SN / VTA ma tali mūmū mūmū, o faʻatulagaga o le faʻaagaga na faʻaalia i le mamanu MT. O le faʻasinomaga faʻaanatura o faʻamalosiaga taua i fafo atu o le ogatotonu o le suʻega na suʻesuʻeina e ala i le faʻataʻitaʻiga i le tulaga faʻataunuʻuina i luga o le faʻataʻitaʻiina o faʻataʻatiaga o le SPM i luga o se faʻataʻitaʻiga masani o le mafaufau (MNI) na saunia e le SPM99.

Ina ia suʻesuʻeina aʻafiaga o suiga faʻavae o le mesolimbic system i togafitiga fou, o le hippocampus ma le amygdala na faʻamatalaina o itulagi o le fiafia (ROI) e faʻaaoga ai le tagata T1-o ata faʻamauina, ma le SN / VTA ROI na faʻamatalaina e faʻaaoga ai le ata MT taitoatasi. Mulimuli ane, na siitia atu le ROI i le ata MTR, ma o le tau taua (i luga o voxels) o ROI taitasi na maua mai i le SN / VTA MTR, hippocampus MTR, ma le amygdala MTR. I totonu o le vaega lona lua, o iloiloga o le tau, SN / VTA MTR, hippocampus MTR, ma le amygdala MTR na faaulufaleina e avea ma pulelautusi mo le faatusatusaga o le tului (eg, oddballs ma vailaau le mautonu).

i'uga

O le 92.1% (SD = 2.1) o faʻalauiloa uma na maua i le taimi o le 558 ms (SD = 68), ma na o 2.32% (SD = 2.1) o isi vasega faʻaleleia na tali seseina e pei o taulaiga.

I se uluai iloiloga o le QMRI-data, o le HR HR i totonu o le ogatotonu o le vasega sa iloiloina mo tulaga eseese o le tului. O faʻataʻitaʻiga faʻasologa o fuainumera o loʻo faʻaalia ai i totonu o le ogatotonu o le vaeluaga o le talima, mea faʻaleleia fou (uluaʻi puʻepuʻe vs vs uʻesea le mautonu) na maua ai se tali iloga i le itu saʻo SN / VTA (Mati. 3A-C, Ripoti Faʻaopoopo S1A) ae o le faʻalauteleina i se tasi (vaeluaga le mautonu ma tulaga faʻataʻatia) ma le valea faalelagona (faʻaleagaga le lelei o le mafaufau ma aʻafiaga le mautonu) leai. I le fuainumera faamauina o P = O le sini o le 0.005 (e leʻi faʻaaogaina) (aʻafiaga i luga o le taumatau) ma fesoʻotaʻiga faʻatasi ma le faʻamalosia malosi i le vaeluagalemu o le vaeluagalemu e aofia ai le SN / VTA o le vaeluagalemu ma le elemene mumu. Ae ui i lea, i se amataga o P = 0.05 (faasaʻo), na o le mūmū mūmū agavale agavale (Mati. 3H) faʻaalia le faʻaagaaga (Supplementary Table S1D).

Ata 3. 

Faiga o le faʻamalosia o FMRI. Faʻataunuʻuina o mea fou (faʻapipiʻi uʻamea ma aʻafiaga le mautonu) na fesoʻotaʻi ma le faʻamalosia i SN / VTA (A-C), hippocampus, ma le paʻu apamemea (D, E). O le le fiafia i le faʻalagona (faʻaletonu le lelei o le mafaufau ma aʻafiaga le mautonu) faʻagaoioia le amygdala saʻo (F) ma le leai o se faʻaletonu (paleni le mautonu ma tulaga faʻataʻatitia) faʻafouina le hippocampus (G). E le gata i lea o le valea faalelagona ma le le amanaiaina o le SN / VTA. Faʻatulagaga (faʻaogaina o leitdballs vs. oddballs neutral) faʻagaoioia le elemene mumu mūmū sesega (H). Faʻataʻitaʻia o faafanua na faʻaaogaina i luga o le mamanu MT i (A, B, C, ma H) (silasila i Mea ma Metotia) ma le T1-o le paleni MNI tulaga faʻamamaina i totonu (D, E, F, ma G). Faʻataʻitaʻia o faafanua o loʻo faʻaaoga i P = 0.005 (e leʻi faʻaaogaina) seivagana mai (H) o faʻaagaga na tuʻuina i P = 0.05 (faasaʻo).

I le isi vaega o le siʻosiʻomaga, o le mea faʻafiafia na fesootaʻi ma se tali malosi a le malo i le hippocampus (Mati. 3D,E) ma le paʻu apamemea (Mati. 3D ma le Ripoti Faʻaopoopo S1A). Manua le fiafia (lagona le lelei ma le le mautonu) i luga o le amygdala taumatau (Mati. 3F, ma le Ripoti Faʻaopoopo S1B), faʻamaoni (paleni faʻataʻamilo ma vs tulaga) faʻamalosia le himpocampus agavale (Mati. 3G) ma le cortex-copperpampampal (Supplementary Table S1C), ma le tulimatai na fesootaʻi ma le faʻamalosia i le tele o itulagi o le numera o le lapisi e aofia ai le hippocampi. Ae ui i lea, i se tulaga e sili atu ona le mautonu (P = 0.05, faasaʻo), o le mamanu o le faʻaagaga mo le faʻamoemoe e faʻatapulaaina i le cerebellum taumatau, agamaga thalamus, faʻasalaga faʻasolosolo i lalo o le vaʻa, galalia basal malo, vaeluaga o le vaeluaga, vavalaʻau ogatotonu, ma le gyrus post (Supplementary Table S1D). Ma le mea mulimuli, o le fou, le mautonu, ma le taulaʻi, ae le o ni lagona le lelei faʻalagona na faʻagaoioia le tele o itulagi i totonu o le pito i luma muamua (Supplementary Table S1).

Suʻesuʻega MTR

O se faʻamaoniga tuʻufaʻatasia i totonu o le kulupu o tagata matutua (o lipoti uma faʻamaonia e lua-faʻaiʻi faʻatasi a Pearson faʻamaonia seʻi vagana ua faʻamatalaina ese) ma fesuiaʻiga SN / VTA MTR, hippocampus MTR, amygdala MTR, ma tausaga faʻaalia se faʻamaoniga lelei i le va SN / VTA MTR ma hippocampus MTR (r = 0.542, P = 0.011) ae leai se fesoʻotaʻiga i le va o isi faʻagata (Laulau 1). Ina ia toe iloiloina aafiaga o le soifua matua i suiga faʻavae, o le SN / VTA MTR ma le hippocampus MTR na faʻatusatusa i le va o le 24 talavou ma le 21 matutua matutua faʻaogaina se tutoʻatasi faʻataʻitaʻiga. T-test. Sa i ai se faʻaitiitiga taua o SN / VTA MTR i tagata matutua (lua-tailed, tikeri o le saolotoga [df] = 43, P = 0.008, T = 2.8), ae sa na o se tulaga (lua-tailed, df = 43, P = 0.17, T = 1.4) mo le hippocampus MTR faʻaitiitia (Mati. 4).

Ata 4. 

Faataʻitaʻiga MTR i le va o talavou ma matutua matutua. Aʻo maualuga tele le SN / VTA MTR i le faitau aofaʻi o talavou matutua (faʻatusatusa faʻalua, P = 0.008, T = 2.8) (e pei ona taʻu mai e le fetu), o le hittocampi MTR e leʻi ese le eseesega i le va o tagata uma, ae sa maualuga le maualuga i le faataitaiga a le autalavou matutua (faʻatusatusaga faʻalua, P = 0.17, T = 1.4). O faʻataʻitaʻiga sese e taʻu mai ai le sese o le uiga.

Vaʻai i lenei laulau: 

Laulau 1 

Tagata Faʻatasi (Pearson Corlation) mo fesoʻotaʻiga i le va o SN / VTA MTR, hippocampus MTR, amygdala MTR, ma tausaga

Ina ia mafai ona iloilo le sootaga i le va o togafiti fou ma le amio faʻavae-e pei ona faʻamatalaina e le MTR-ma le vave galue ma le matua, o iloiloga faigofie mo le faʻavasegaina o le 'eseʻesega (' oddballs 'vs vs oddballs neutral') na faia e faʻaoga SN / VTA MTR, hippocampus MTR, amygdala MTR ma tausaga. Ua faailoa mai e le SPM e faapea, o le SN / VTA MTR na faʻamaopoopo lelei ma le HR HR / VTA (Mati. 5A) ma le hiipocampus saʻo (Supplementary Table S2A), o le hippocampus MTR ua faʻamaopoopo lelei ma le HR HR i le taumatau saʻo (hippocampus)Mati. 5F ma le Ripoti Faʻaopoopo S2B), ma o le matua na faʻamalosia lelei ma le HR HR i le taumatau saʻo (Ripoti Faʻaopoopo S2C). E leʻi i ai se fesoʻotaiga i le va o le amygdala MTR ma le HR HR / VTA (Supplementary Table S2D).

Ata 5. 

Faʻasaoga i le va o HRs ma MTR. Faʻamaumauga fou i SN / VTA (A) faʻatasi lelei ma SN / VTA MTR (B) ma le hippocampus MTR (C) ae leai tausaga (D) poʻo le amygdala MTR (E). I le hippocampus (F), o le HR HR / VTA MTR (HR / VTA MTR)G), hippocampus MTR (H) ma le leaga i tausaga (I) ae le o le amygdala MTR (J). Faʻataʻitaʻia o faafanua na faʻaaogaina ile vaega MT template (A) poʻo le T1-o le paleni MNI tulaga faʻamamaina (F) ma faʻamau i P = 0.005 (e leai se mea). Faʻaalia e Asterisks se faʻamaonia taua i le *P = 0.05 poʻo **P = 0.01-ns faapuupuuina "le taua" (P > 0.05).

Se suʻesuʻega vavalalata o le pixel peak i SN / VTA (Mati. 5A) (x, y, z = 0, -14, -12) lea na faʻaalia ai se faʻamaoniaga i le va o HR fou ma SN / VTA MTR ma le pito i luga o le hippocampus (Mati. 5F) (10, -2, 24) na faʻaalia se faʻamaoniaga i le va o HR ma le hippocampus MTR. O le malosi o le HR / VTA ua faʻamaopoopo lelei e le gata i SN / VTA MTR (Mati. 5B) ae faʻapea foʻi ma le hippocampus MTR (Mati. 5C), aʻo le faʻaalia se faʻasalaga i le matua (Mati. 5D) poʻo le amygdala MTR (Mati. 5E). Le HR HR i le taumatau saʻo (hippocampus)Mati. 5F) faʻamaonia lelei e le gata i le hippocampus MTR (Mati. 5H) ae faʻapea foi SN / VTA MTR (Mati. 5G), aʻo faʻaalia se faʻafitauli le lelei ma tausaga (Mati. 5I), ma leai se fesoʻotaʻiga ma le amygdala MTR (Mati. 5J). E le gata i lea, o le hippocampus HR ma SN / VTA HR e faʻamaopoopo faʻatasi (r = 0.375, P = 0.047, tasi-tailed), ae leai se fesuiaiga i le va o le HRy HR HR ma le fou ma le SN / VTA HR poʻo le hippocampus HR e faʻapitoa (e lua P > 0.39). I se isi faʻaiuga tuʻufaʻatasia faʻaaoga tausaga e avea ma fesuiaʻiga fetuʻunaʻi, o faʻamaopoopoga i le va o mea fou HR i SN / VTA ma SN / VTA MTR (r = 0.62, P = 0.004), HR fou i SN / VTA ma le hippocampus MTR (r = 0.48, P = 0.03), HR fou i le hippocampus ma SN / VTA MTR (r = 0.43, P = 0.055), ma HR HR i le hippocampus ma le hippocampus MTR (r = 0.63, P = 0.003) e tumau le taua poʻo le latalata i le maualuga (HR HR i le hippocampus ma SN / VTA MTR).

O le sootaga o le fesuiaiga o le SN / VTA MTR ma le MTR hippocampal atonu e le mafai ona avea ma se ata o se tulaga o le lanu gutu poo le lanu papaʻe o le lalolagi, e pei foi o le SN / VTA MTR poo le MTR hippocampal na faaalia ai se fesuiaiga ma le lauulu po o le paʻe papaʻe o tagata matutua (uma P taua> 0.3). O le aofaʻi o le lalolagi efuefu ma paʻepaʻe mea voluma na aumaia i lalo faʻavae luga o le mataupu T1-o le ata faʻamamaina e faʻaaoga ai le faʻataʻitaʻiga o le faiva a le SPM algorithms (Ashburner ma Friston 2000).

Ina ia mafai ona faʻamalamalamaina uiga o le HR HR i le amygdala mo ni aʻafiaga le lelei o le mafaufau, o iloiloga faigofie e faʻaaogaina ai le eseesega o "faʻalavelave le lelei ma faʻavasegaina faʻapitoa" ma le eseesega o MTR ma le matutua o faipule. E leai se tasi o nei suʻesuʻega a le SPM na faʻaalia ai se faʻamaoniaga taua i le taua o le 0.005 (e leʻofaʻatasia). Ae ui i lea, o se suʻesuʻega vavalalata o le aufaigaluega a le pixel voxel i totonu o le amygdala amiotonu mo le valea faalelagona leaga (x, y, z = 28, 0, -22; silasila i le Ripoti Faʻaopoopo S1B) ma le amygdala saʻo MTR na faʻaalia se faʻamaoniaga i le va o fesuiaiga eseese i se tulaga taua e tasi le taua (r = 0.376, P = 0.046, tasi-tailed). I le eseesega, o le HR i lenei peak voxel i le lagona valea faalelagona e leʻi faʻasaʻoina ma SN / VTA MTR, hippocampus MTR, poʻo le matua (uma P > 0.34).

E le pei o matou matauga talu ai nei i le autalavou matutua soifua maloloina (Bunzeck ma Duzel 2006), o le sailiiliga ma le fesoʻotaʻiga faʻatasi e fesoʻotai atu i le aufaʻatasi a le HR HR, e aofia ai SN / VTA voxels na faʻaalia ai le tali mai i mea fou. E le pei o le fou, ae ui i lea, o le maualuga o le HRs o nei voxels e leʻi faʻasaʻoina ma SN / VTA MTR (P ≥ 0.5) ae na faʻatasi lelei ma le taimi na tali atu ai le mataupu i faʻatatauga (r = -0.42, P = 0.056). E le gata i lea, o le aufaigaluega fou i SN / VTA e leʻi faʻasaʻoina i taimi o tali (r = 0.16, P = 0.5), ma e leai se fesoʻotaʻiga i le va o SN / VTA HR e faʻatatau ma tausaga (P ≥ 0.5).

Talanoaga

Le mamanu o le hippocampal-SN / VTA e valoia ai o le tali tele o le SN / VTA ma le hippocampus tagata fou i tagata matutua matutua e tatau ona fuafua faatasi e le amio saʻo i totonu o SN / VTA ma le hippocampus. I le eseesega, ona o le amygdala e le o saofaga sao i le hippocampal-SN / VTA fou gaioiga, e le o le hippocampal poo SN / VTA tali fou e tatau ona aafia i le amio saʻo i totonu o le amygdala. O le mamanu tonu lenei na matou matauina. I le iloiloina o MTR o SN / VTA, amygdala, ma le hippocampus, na matou matauina se sootaga filifilia-uiga i le va o SN / VTA ma le hippocampus mo togafitiga fou. O tali fou i SN / VTA ma le hippocampus na faʻamaonia, ma na faʻamaonia ma a latou MTR taʻitasi (Mati. 5B,H). Ae sili atu ona taua, o faʻamatalaga fou a le hippocampal na faʻasaʻoina ma le MTR o SN / VTA (Mati. 5G), ma o tali tuusaʻo i SN / VTA na fesoʻotaʻi ma le MTR o le hippocampus (Mati. 5C). O lenei fesoʻotaʻiga vavalalata-fesoʻotaʻiga e ono le atagia mai ai se tulaga e le mafaamatalaina ole suiga ile suiga o le MTR ona o le MTR o le amygdala e leʻi fesoʻotaʻi ma le tali mai o le SN / VTA (Mati. 5E) poʻo le hippocampus (Mati. 5J). Ae ui i lea, sa i ai se faʻamaoniga vaivai i le va o MTR i totonu o le amygdala ma le HR i le valea faalelagona i le amygdala i le leai o se fesuiaiga ma suiga o le MTR i SN / VTA ma le hippocampus. O nei mea na maua mai se mafutaga vavalalata i totonu o le SN / VTA ma le hippocampus mo togafitiga fou e maua ai le lagolago malosi mo se sopopampamp-SN / VTA loop i le gaosiga fou (Lisman ma Grace 2005).

O le SN / VTA MTR o le au matutua matutua na sili atu ona maualalo ifo nai lo le tatou vaega faʻaleaoga talavou (Mati. 4), ma fautua mai o a matou sailiga e sili atu nai lo se fesoʻotaʻiga vavalalata ma e talafeagai e malamalama ai i suiga o le matutua i le mafaufau. Ae ui i lea, o lenei faʻaitiitia SN / VTA MTR i tagata matutua e leʻi faʻaliliuina i le va o tausaga ma MTR i la tatou suʻesuʻega. O se tasi faʻamatalaga faʻamalamalamaina mo lenei mea o le vaitau laʻitiiti o la tatou faataitaiga o mataupu matutua. O loʻo iloa, mo se faʻataʻitaʻiga, e le o faʻaalia foi e le hippocampal voluma se faʻamaʻologa ma le matutua i faʻataʻitaʻiga vavalalata (Szentkuti et al. 2004; Schiltz et al. 2006) ae faʻaalia se faʻamaʻologa faʻatasi ma faʻataʻitaʻiga mai le 20s i le 80s (Raz ma Rodrigue 2006). E mafai ona iloa, o le tele o vaitausaga e amata mai i le 20s ma e oʻo atu i le tuai o le 80s, o le maua o se faʻaitiitiga taua o tagata matutua matutua o le a avea foi ma se fesuiaiga i le va o le matua ma SN / VTA MTR.

O a matou sailiga e siitia ai le fesili pe o mafuaʻaga ma suiga o galuega i le SN / VTA ma le hippocampus e afaina ai. Faʻamatalaga faʻapitoa i se avanoa faapena. Muamua, o faʻatautaia SN / VTA tuusaʻo i le hippocampus (Lisman ma Grace 2005). Lona lua, e ui lava e le o tuusao atu le hippocampus i le SN / VTA, o le autu ma masalo o le mafuaʻaga lea o se faailo fou ile SN / VTA (Lisman ma Grace 2005). E mafua lenei mea ona o isi vailaʻau faʻainitaneti o loʻo aʻafia i le mauaina o se mea fou (Brown ma Aggleton 2001), e pei o le cornex cortex, o loʻo i ai ni vaʻavaʻa vaivai i le telefoni feaveaʻi (Friedman et al. 2002) ma o lea e le talitonuina e maua ai se faʻamaoniga mataʻina i SN / VTA (Lisman ma Grace 2005).

E pei ona i ai i talavou matutua soifua maloloina (Bunzeck ma Duzel 2006), o le SN / VTA na sili atu ona tali atu i mea manaia nai lo le faalumaina po o le valea faalelagona. Ae ui i lea, e le pei o tatou sailiiliga talu ai i le autalavou matutua soifua maloloina (Bunzeck ma Duzel 2006), SN / VTA na matua faʻaaogaina e le faʻamoemoe ma lona tali atu i tagata matutua. O le aufaigaluega e taulai i ai e le lelei le fesoʻotaʻi ma le taimi e tali ai, ma fai mai o le tufatufaina o punaoa tau gaioiga e fesoʻotaʻi ma fausaga SN / VTA i le faia o tali faʻale-amio i taulaiga e ono atagia ai le faʻaogaina o auala mo faafitauli vaivai tau. Ae peitai, e tatau ona maitauina, i se tulaga maualuga o fuainumera faamaumauina, tatou te maitauina le tulaga tutusa lelei i totonu ma fafo atu o le ogatotonu e pei o le soifua maloloina o talavou matutua (Bunzeck ma Duzel 2006). Aemaise lava, i totonu o le ogatotonu, o tali faʻatatau na faʻatapulaʻaina i le uila mumu (Mati. 3H). O le mea lea, e foliga mai o le vaevaega o SN / VTA i tali faʻatatau i tagata soifua matutua soifua maloloina e atagia ai le tele o suiga, aemaise lava i latou matutua matutua ma taimi faʻagasolo malie ae le o se suiga talafeagai i le tali atu o le ogatotonu i le faʻamoemoe. I se suʻesuʻega talu ai nei o le SN, o tagata soifua matutua soifua maloloina e aunoa ma le PD na faʻaalia le gau i le SN, ma o lenei gau ua fesoʻotaʻi ma faailoga faʻapitoa pisapisaia e pei o bradykinesia ma le le atoatoa (Ross et al. 2004). E ono mafai ona faʻaalia i taimi faʻaalia le agavaʻa o le bradykinesia, lea e fesoʻotaʻi ma le faateleina o le auala i le SN / VTA i se taumafaiga e taui. O le mea taua, e tatau ona maitauina e tumau pea le fuafuaina pe leai pe leai foi se galuega e manaʻomia ai se "numera o le mafaufau" poʻo le "resitalaina o mafaufau" o le faʻamoemoega i le leai o se faʻaaogaina o le masini o le a mafua ai ona vaʻaia le afa o le HR HR ma i luga o tagata matutua.

O le hippocampus ma le amygdala o tagata matutua ua foliga mai e taofi a latou tali o mea na matauina i le soifua maloloina o le autalavou matutua (Eseese ma Dolan 2001; Yamagu et et al. 2004; Crottaz-Herbette et al. 2005). E pei o talavou matutua (Bunzeck ma Duzel 2006), o le hippocampus e itiiti ifo lona filifilia nai lo le SN / VTA ona na tali mai i se mea fou (Mati. 3D,E) faʻapea foʻi ma le faʻaletonu (Mati. 3G). O le amygdala, i le isi itu, na o le pau lea o le itulagi na matua tali atu i le valea faalelagona le lelei (Mati. 3F). O suʻesuʻega muamua i tagata matutua matutua ua faʻaalia ai foliga mataʻutia foliga e faʻatusatusa i foliga e le tutusa ai foliga e fesoʻotaʻi ma le faʻamalosia o le amygdala i tagata matutua soifua maloloina (Wright et al. 2006). O faʻamatalaga o loʻo iai nei o loʻo faʻateleina ai lenei sailiiliga e ala i le faʻaalia i totonu o tagata soifua matutua soifua maloloina o loʻo i ai foi le malosi o le amygdala i faʻamalosiaga masani (foliga ma vaaiga) pe a faʻatusatusa i mea e le masani ai (foliga ma vaaiga).

O nisi o suʻesuʻega talu ai na suʻeina suiga o tausaga i le gaioiga fou e faʻaaoga ai gaioiga faʻapitoa (ERPs). A faʻafefea ona tuʻuina atu ma le loto i ai le faʻaaliga i ata vaaia i le taimi e matamata ai le tagata lava ia, o tagata matutua matutua matutua e leai se faʻaaliga o le faʻaitiitia o tali P300 faʻapitoa-faʻapitoa (Daffner et al. 2006). O le mea moni, o a latou P300 faʻapitoa e mafai ona faʻaleleia atili atonu o loʻo fautuaina mai le sili atu o taumafaiga faʻamalosi i tusiga faʻasolosolo i tagata matutua (Daffner et al. 2006). O lenei manatu e ogatasi ma suʻesuʻega o vaʻaia o loʻo fautua mai ai e auai le cortex pito i luma i le faʻavaeina o le P300 fou (Soltani ma Knight 2000) ma o tagata matutua matutua soifua maloloina e masani lava ona faʻaalia le itiiti ifo o le faʻatautaia o leoleo i galuega faʻamalosi e pei o le episodic coding atonu e faʻaalia ai ni taumafaiga faʻaletupe totogi (Dolcos et al. 2002). O a matou faʻamatalaga e fetaui lelei ma se faʻamatalaga o suʻesuʻega a le ERP e uiga i gaioiga fou aʻo latou faʻaalia le faʻaitiitia o tali mai le meli mesolimbic i tagata matutua ma le SN / VTA ma le hippocampi. E mafai ona maua e tagata matutua matutua le taui mo le faʻaitiitia o tali fou mai i mesolimbic e ala i le sili atu o le taumafai malosi i le pito i luma i mea faʻaleleia. Afai e moni ma afai o le P300 tali fou i tagata matutua matutua e fesoʻotaʻi ma na ituaiga taumafaiga, o le a fai mai se tasi o le P300 fou i nei mataupu e tatau ona faateleina i le maualuga ma le faʻaitiitia o le MTR i le SN / VTA ma le hippocampus. O le mea taua, o lenei manatu o le faʻamaoni o le pito i luma i le taimi masani o le matua e mafai ai ona maua se taui o le paʻu i le galuega mesolimbic. Peitai, atonu o le a le o le tulaga lea pe afai ei ai se faʻamaoniaga i le va o le leiloa o le faʻataunuʻu ma le faʻasolosolo ma le faamaoni.

O se faʻafitauli le lelei i le gaioiga fou o tagata soifua matutua soifua maloloina, o le faʻaitiitia o le masaniga o le P300 fou e ala i le toe fai soo (Friedman et al. 1998; Daffner et al. 2006; Weisz ma Czigler 2006). O a matou faʻamaumauga o loʻo faʻaalia ai o tali fou a le mesolimbic e faʻaitiitia i le fesoʻotaʻiga i suiga o le SN / VTA ma le hippocampus, ae matou te le o suʻesuʻeina tulaga masani na tuʻuina mai e le toe faia ia tusitusiga i le matou suʻesuʻega. O a tatou faʻamatalaga e le faʻaituau e tusa ai ma le avanoa e faaopoopo i le faʻaitiitia i MTR i lalo i le SN / VTA ma le hippocampus, o tali fou i nei itulagi o loʻo faʻaalia ai foi le faʻaitiitia o le masani.

E ese mai i le vavalalata faaletino, o le tele o vailaau eletise, faamaumauga o le onosai (Baudena et al. 1995; Daffner et al. 2000), ma suʻesuʻega ata (Opitz et al. 1999; Clark et al. 2000) faʻamamafa le matafaioi o faʻamuamua ma faʻataʻitaʻiga faʻaleagaina (Tulafono et al. 2002) i le galue malosi (Yamagu et et al. 2004). E ui o le HR HR e faʻamalosi, faʻalauteleina, ma le faʻamoemoe e ese le ese i totonu o la tatou faʻatapulaʻaina o leo, o le matafaioi o le faʻasalaga muamua i le gaioiga fou e sili atu i le lautele o lenei pepa. O se aofaiga atoa o le mauaina e talafeagai e iloilo ai le felagolagomaʻi o le va o le muaʻi luma ma le faʻaaogaina o cortices ma mesolimbic fausaga i taimi o gaioiga fou.

I le aotelega, o le mamanu o suiga o faʻatulagaga ma faʻatinoga o loʻo vaʻaia i totonu o le system mesolimbic e tuʻuina atu ai le lagolago mo se faʻataʻitaʻiga o le hippocampal-SN / VTA o le gaosiga fou. O loʻo totoe nei e fuafua pe faʻafefea ona suia aʻafiaga o faʻatulagaga ma galuega i tagata matutua. E le gata i lea, o nei suʻesuʻega e faʻamaonia ai o tagata matutua matutua e maualalo le SN / VTA MTR ma faʻaitiitia ai tali mai mesolimbic i mea fou e mafai ona manuia mai le suia o dopaminergic. O le dopamine precursor levodopa (L-DOPA) e tele lava ina ave i luga ma liua e le dopaminergic neurons ona mafai loa lea ona tatala i luga i le synaptic cleft, ae o le dopamine agonists o le a faʻaaoga atili le tonic o le postsynaptic dop receptors. O le mea lea, o le L-DOPA o se vailaʻau faʻamalo faapitoa e faʻaleleia ai le tuʻuina atu o le dopamine doping i le tali atu i mea fou. Ua uma ona faʻaalia e faʻaleleia ai le aʻoaʻoina o gagana fou e ala i le toe faia o faʻataʻitaʻiga i talavou matutua soifua maloloina (Knecht et al. 2004; Breitenstein et al. 2006) ma le faʻamanatuga o upu o upu (Newman et al. 1984) faʻapea foʻi ma le faʻaaogaina o le afi i mataupu matutua soifua maloloina (Floel et al. 2005, 2006). E manaʻomia suʻesuʻe suʻesuʻega faʻamaloilo e iloilo ai le lelei o le L-DOPA ma le agonosamine i le au matutua matutua ma maualalo le MTR i SN / VTA.

Faaopoopoga mea

O mea faaopoopo e mafai ona maua i http://www.cercor.oxfordjournals.org/.

tautinoga

O lenei suʻesuʻega na lagolagoina e fesoasoani mai le Deutsche Forschungsgemeinschaft (Klinische Forschergruppe "Kognitive Kontrolle," TP1) ma le BMBFT (CAI) mai le Iunivesite o Magdeburg. Matou te faafetai ia Michael Scholz mo se fesoasoani i le fMRI ma Ulrike Malecki ma Ana Blanco mo le fesoasoani ma le mauaina o faʻamatalaga. Feeseeseaiga o Tului: E leai se tasi na faʻaalia.

mau faasino

    1. Adcock RA,
    2. Thangavel A,
    3. Whitfield-Gabrieli S,
    4. Knutson B,
    5. Gabrieli JD

    . Faʻaaloaʻiga-faʻaosofia le aʻoaʻoina: faʻasologa o le soolimbic muamua muamua i le faʻamanatuina o le mafaufau. Neuron 2006; 50: 507-517.

    1. Ashburner J,
    2. Friston KJ

    . Telefoni-based morphometry-o metotia. Neuroimage 2000; 11: 805-821.

    1. Audoin B,
    2. Fernando KT,
    3. Swanton JK,
    4. Thompson AJ,
    5. Plant GT,
    6. Miller DH

    . O le faʻaitiitia o le faʻalauteleina o le faʻafeiloaʻi o le faʻafeiloaʻi o le faʻaogaina o le cortex vaaia e mulimuli i le neuritis. fāiʻai 2006; 129: 1031-1039.

    1. Audoin B,
    2. Ranjeva JP,
    3. Au Duong MV,
    4. Ibarrola D,
    5. Malikova I,
    6. Confort-Gouny S,
    7. Soulier E,
    8. Viout P,
    9. Ali-Cherif A,
    10. Pelletier J,
    11. 'ua al

    . Iloiloina ole ata ole ata o le MTR: o se metotia e maua ai mea e le masani ai i le gasegase i maʻi i le taimi muamua o le tele o le sclerosis. J Magn Reson Imaging 2004; 20: 765-771.

    1. Bach ME,
    2. Barad M,
    3. Alo H,
    4. Zhuo M,
    5. Lu YF,
    6. Shih R,
    7. Mansuy I,
    8. Hawkins RD,
    9. Kandel ER

    . O faʻasologa o tausaga e aʻafia ai le manatua o le fanua faʻapitoa e fesoʻotaʻi ma ni faaletonu i le pito i tua o le vaʻaia o le hippocampal umi i vitro ma o loʻo faʻaaogaina e fualaau faasaina e faʻaleleia ai le auala faailoilo a le CAMP. Faʻaalia Natl Acad Sci USA 1999; 96: 5280-5285.

    1. Backman L,
    2. Ginovart N,
    3. Dixon RA,
    4. Wahlin TB,
    5. Wahlin A,
    6. Halldin C,
    7. Farde L

    . Tausaga faaletonu o mafaufauga e fesoʻotai ma tausaga e ala i suiga i le tino o le dopamine. Am J Psychiatry 2000; 157: 635-637.

    1. Baudena P,
    2. Halgren E,
    3. Heit G,
    4. Clarke JM

    . Malosiaga faʻafeiloaʻi i se mea e le masani ai ma le faʻaaogaina o suʻega ma suʻega. III. Faʻasalaga faʻasalalau. Electroencephalogr Clin Neurophysiol 1995; 94: 251-264.

    1. Benedetti B,
    2. Sini A,
    3. Rovaris M,
    4. Judica E,
    5. Valsasina P,
    6. Sui Sormani,
    7. Filipa M

    . Aafiaga o le matua i luga o le faiʻai ma le paʻepaʻe suiga o suiga o mea e masani ai, MT, ma le DT MRI. Neurology 2006; 66: 535-539.

    1. Breitenstein C,
    2. Floel A,
    3. Kiliata C,
    4. Wailke S,
    5. Bushuven S,
    6. Knecht S

    . O se fesuiaiga o le faʻaaliga: mai noradrenergic i le dopaminergic modulation o le aʻoaʻo? J Neurol Sci 2006; 248: 42-47.

    1. Brown MW,
    2. Aggleton JP

    . Manatuaina o le manatuaina: o a matafaioi o le cornex cortex ma le hippocampus? Nat Rev Neurosci 2001; 2: 51-61.

    1. Bunzeck N,
    2. Duzel E

    . O le faʻamalosia lelei o le faʻaleleia o mea fou i le tagata televa nigra / VTA. Neuron 2006; 51: 369-379.

    1. Clark VP,
    2. Fannon S,
    3. Lai S,
    4. Benson R,
    5. Bauer L

    . Tali i se vaaiga e le masani ai ma faʻalavelave faʻamalosi e faʻaaoga ai le fMRI faʻapitoa. J Neurophysiol 2000; 83: 3133-3139.

    1. Cortes R,
    2. Gueye B,
    3. Pazos A,
    4. Faʻafitauli A,
    5. Palacios JM

    . Dupamine faʻaleleia i le faiai o le tagata: tufatufaina autoradiographic o sites o D1. Neuroscience 1989; 28: 263-273.

    1. Crottaz-Herbette S,
    2. Lau KM,
    3. Glover GH,
    4. Menon V

    . Hippocampal o aʻafiaga i le iloa o faʻasolosolo faʻasalaga suʻega ma faʻamalosi. Hippocampus 2005; 15: 132-139.

    1. Daffner KR,
    2. Mesulam MM,
    3. Scinto LF,
    4. Acar D,
    5. Calvo V,
    6. Faust R,
    7. Chabrerie A,
    8. Kennedy B,
    9. Holcomb P

    . O le totonugalemu o le matafaioi a le corsox muamua i le taulai atu o le mafaufau i mea tutupu. fāiʻai 2000;123(Pt 5):927-939.

    1. Daffner KR,
    2. Ryan KK,
    3. Williams DM,
    4. Budson AE,
    5. Rentz DM,
    6. Wolk DA,
    7. Holcomb PJ

    . Eseesega o tausaga e ese mai le gauai atu i mea fou i luga o tagata matutua maualuluga o latou mafaufau. Biol Psychol 2006; 72: 67-77.

    1. Talosaga IJ,
    2. Bastin ME,
    3. Pattie A,
    4. Clayden JD,
    5. Whalley LJ,
    6. Starr JM,
    7. Taʻitaʻifale a le Matagaluega JM

    . Faʻamatalaga faʻamaonia i le paʻepaʻe ma le malamalama i le laʻitiiti ma le matua. Neurology 2006; 66: 505-512.

    1. Dolcos F,
    2. Rice HJ,
    3. Cabeza R

    . Vaʻaloga o le Hemispheric ma le matua: ole lalolagi saʻo ole faʻaitiitia poʻo le faʻaitiitia o le vaeluaina. Neurosci Biobehav Rev 2002; 26: 819-825.

    1. Eckert T,
    2. Sailer M,
    3. Kaufmann J,
    4. Schrader C,
    5. Peschel T,
    6. Bodammer N,
    7. Heinze HJ,
    8. Schoenfeld MA

    . Eseesega ole faʻamaʻi ole idiopathic Parkinson, tele ole atrophy ole tino, alualu i luma supranuclear palsy, ma le soifua maloloina faʻatonutonuina faʻaaogaina le faʻamalosia o ata faʻafefe. Neuroimage 2004; 21: 229-235.

    1. Ekman P,
    2. Friesen WV

    . Palo Alto (CA): Faʻatalanoaga Suesuega Faʻafomaʻi; 1976. Ata o foliga e aafia ai [ata].

    1. Fasano M,
    2. Bergamasco B,
    3. Lopiano L

    . Suiga o le iron-neuromelanin system i le faʻamaʻi a Parkinson. J Neurochem 2006; 96: 909-916.

    1. Fazekas F,
    2. Ropele S,
    3. Enzinger C,
    4. Gorani F,
    5. Seewann A,
    6. Petrovic K,
    7. Schmidt R

    . MTI o mea papaʻe eleelea. fāiʻai 2005; 128: 2926-2932.

    1. Fearnley JM,
    2. Lees AJ

    . Aging ma Parkinson's faʻamaʻi: substantia nigra regional selectivity. fāiʻai 1991;114(Pt 5):2283-2301.

    1. Fernando KT,
    2. Tozer DJ,
    3. Miszkiel KA,
    4. Gordon RM,
    5. Swanton JK,
    6. Dalton CM,
    7. Barker GJ,
    8. Plant GT,
    9. Thompson AJ,
    10. Miller DH

    . Faʻasalaga faʻafeiloaʻiina o histograms i totonu o le clinical isolated syndromes e faʻaalia ai le tele o le sclerosis. fāiʻai 2005; 128: 2911-2925.

    1. Floel A,
    2. Breitenstein C,
    3. Hummel F,
    4. Celnik P,
    5. Gingert C,
    6. Sawaki L,
    7. Knecht S,
    8. Cohen LG

    . Aafiaga o le Dopaminergic i le fausia o se masini afi. Ann Neurol 2005; 58: 121-130.

    1. Floel A,
    2. Garraux G,
    3. Xu B,
    4. Breitenstein C,
    5. Knecht S,
    6. Herscovitch P,
    7. Cohen LG

    . Leviviopa e faʻapipiʻi le faʻailogaina o le mafaufau ma tuʻuina atu le dopamine i totonu o le tagata matutua. Neurobiol Aging. Epub aʻo leʻi lolomi Novema 10 2006; 200: 6.

    1. Folstein MF,
    2. Robins LN,
    3. Helzer JE

    . O le suʻesuʻeina o le Mini-Mental State. Arch Gen Psychiatry 1983; 40: 812.

    1. Friedman D,
    2. Kazmerski VA,
    3. Cycowicz YM

    . Aafiaga o le matua i luga o le P3 fou ao auai ma le amanaia galuega fai siva. Psychophysiology 1998; 35: 508-520.

    1. Friedman DP,
    2. Aggleton JP,
    3. Saunders RC

    . Le faʻatusatusaga o le hippocampal, amygdala, ma le pelopelosologa i le tumutumu o mea faʻapitoa: faʻatasi faʻatasi ma le suʻesuʻeina o le anterograde ma le toe suʻesuʻeina i le mafaufau o Macaque. J Comp Neurol 2002; 450: 345-365.

    1. Friston KJ,
    2. Fletcher P,
    3. Iosefa O,
    4. Holmes A,
    5. Rugg MD,
    6. Turner R

    . FMRI faʻapitoa-faʻataʻitaʻiga: faʻamalamalamaina tali eseese. Neuroimage 1998; 7: 30-40.

    1. Friston KJ,
    2. Holmes AP,
    3. Worsley KJ,
    4. Poline JP,
    5. Frith CD,
    6. Franckowiak RSJ

    . Faʻamaumauga faʻasologa o fuainumera i ata faʻatinoina: o se auala masani lautele. Hum Brap Mapp 1994; 2: 189-210.

    1. Gasbarri A,
    2. Sulli A,
    3. Innocenzi R,
    4. Pacitti C,
    5. Brioni JD

    . Faʻaleagaina le mafaufau faʻapitoa e maua e le leona o le mesohippocampal dopaminergic system i le rat. Neuroscience 1996; 74: 1037-1044.

    1. Ge Y,
    2. Grossman RI,
    3. Babb JS,
    4. Rabin ML,
    5. Mannon LJ,
    6. Kolson DL

    . Tausaga taʻitasi e aofia ai le enaena ma mea paʻepaʻe suiga i le mafaufau masani o matua. VAEGA II: fua faʻatatau o le faʻafeiloaʻiga o le faʻafeiloaʻi o le histogram. Am J Neuroradiol 2002; 23: 1334-1341.

    1. Hanyu H,
    2. Asano T,
    3. Iwamoto T,
    4. Takasaki M,
    5. Shindo H,
    6. Abe K

    . Magnetization faʻaliliu fua o le hippocampus i tagata mamaʻi ma le faʻamaʻi o le Alzheimer, vascular dementia, ma isi ituaiga o le mafaufau. Am J Neuroradiol 2000; 21: 1235-1242.

    1. Hanyu H,
    2. Asano T,
    3. Kogure D,
    4. Sakura H,
    5. Iwamoto T,
    6. Takasaki M

    . Fesootaʻiga i le va o le faʻaleagaina o le hippocampal ma le cerebral cortical function i le faʻamaʻi o le Alzheimer. Nippon Ronen Igakkai Zasshi 2000; 37: 921-927.

    1. Hanyu H,
    2. Shimizu S,
    3. Tanaka Y,
    4. Kanetaka H,
    5. Iwamoto T,
    6. Abe K

    , faatonu. Eseesega i le faʻamalosiʻau faʻamasani fua o le hippocampus i le va o le dementia ma le Lewy tino ma le faʻamaʻi o le Alzheimer. Neurosci Lett 2005; 380: 166-169.

    1. Hinrichs H,
    2. Scholz M,
    3. Tempelmann C,
    4. Woldorff MG,
    5. Dale AM,
    6. Heinze HJ

    . Faʻaauau o faʻamatalaga fMRI e faʻapitoa e faʻapitoa ona faia i totonu o faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga faʻaleleia: fua eseese o le aofaʻiga. J Cogn Neurosci 2000;12 Suppl 2:76-89.

    1. Iannucci G,
    2. Tortorella C,
    3. Rovaris M,
    4. Sui Sormani,
    5. Comi G,
    6. Filipa M

    . O le faʻaogaina o le MR ma le magnetization e faʻafeiloaʻi ai faʻamatalaga faʻataʻitaʻiga i tagata gasegase e maua i le clinically isolated syndromes e faʻaalia ai le tele o sclerosis i le faʻatinoga. Am J Neuroradiol 2000; 21: 1034-1038.

    1. Knecht S,
    2. Breitenstein C,
    3. Bushuven S,
    4. Wailke S,
    5. Kamping S,
    6. Floel A,
    7. Zwitserlood P,
    8. Ringelstein EB

    . Levodopa: vave ma sili atu upu aʻoaʻoina i tagata masani. Ann Neurol 2004; 56: 20-26.

    1. Lang PJ,
    2. Bradley MM,
    3. Cuthbert BN

    . Lipoti Faʻapitoa A-5. Gainesville (FL): O le Nofoaga mo Suesuega i le Psychophysiology, University of Florida; 2001. Faiga Faʻavasegaina Faʻavaomalo Faavaomalo (IAPS): tusi faʻatonutonu ma faʻamaonia tulaga.

    1. Lemon N,
    2. Manahan-Vaughan D

    . Dopamine D1 / D5 receptors faitotoa le maua mai o faʻamatalaga faʻamatalaga e ala i le vaʻaia o le hippocampal umi ma le faʻavaivai umi. J Neurosci 2006; 26: 7723-7729.

    1. Li S,
    2. Cullen WK,
    3. Anwyl R,
    4. Rowan MJ

    . Faʻafaigofieina o le faʻaleleia o le LTP i le hippocampal CA1 e ala i le faʻaalia i le vaʻaia fanua. Nat Neurosci 2003; 6: 526-531.

    1. Lisman JE,
    2. Grace AA

    . O le hippocampal-VTA loop: puleaina le tusia o faʻamatalaga i mafaufauga umi. Neuron 2005; 46: 703-713.

    1. Newman RP,
    2. Weingartner H,
    3. Smallberg SA,
    4. Calne DB

    . Manatua faʻamalosi ma le vave faʻapitoa: aʻafiaga o le dopamine. Neurology 1984; 34: 805-807.

    1. Opitz B,
    2. Mecklinger A,
    3. Friederici AD,
    4. von Cramon DY

    . Le neuroanatomy o le gaioiga fou: faʻapipiʻiina ERP ma fMRI. Cereb Cortex 1999; 9: 379-391.

    1. Otmakhova NA,
    2. Lisman JE

    . O le D1 / D5 doping activation receptor e faʻaleleia ai le tele o le vaʻaia i le taimi umi i le CA1 hippocampal synapses. J Neurosci 1996; 16: 7478-7486.

    1. Packard MG,
    2. Cahill L,
    3. McGaugh JL

    . Amygdala faʻaogaina o le faʻaogaina o le manatuaina o le soppampal-faʻalagolago ma le tumau. Faʻaalia Natl Acad Sci USA 1994; 91: 8477-8481.

    1. Rademacher J,
    2. Engelbrecht V,
    3. Burgel U,
    4. Freund H,
    5. Zilles K

    . Fuaina i le vivoina o le faʻamalologaina o pepa paʻu paʻu paepae tagata ma le faʻaaogaina o le magnetization MR. Neuroimage 1999; 9: 393-406.

    1. Raz N,
    2. Rodrigue KM

    . Vaʻaia ese le soifua matua o le faiʻai: mamanu, faʻasologa faʻasalalau ma mea faʻapitoa. Neurosci Biobehav Rev 2006; 30: 730-748.

    1. Rinne JO,
    2. Lonnberg P,
    3. Marjamaki P

    . Faʻaititia le tausaga i le tagata faiʻai dopamine D1 ma le D2. Brain Res 1990; 508: 349-352.

    1. Ross GW,
    2. Petrovitch H,
    3. Abbott RD,
    4. Nelson J,
    5. Markesbery W,
    6. Davis D,
    7. Hardman J,
    8. Launer L,
    9. Masaki K,
    10. Tanner CM,
    11. 'ua al

    . Faailoga o le Parkinsonian ma faʻateleina le mamafa o le Nuna i le au palemene e aunoa ma le PD. Ann Neurol 2004; 56: 532-539.

    1. Tulafono RR,
    2. Shimamura AP,
    3. Knight RT

    . Faʻapipiʻi o le Orbitofrontal ma le faʻamaeʻaina o le faʻaleleia o lagona. Cogn Affect Behav Neurosci 2002; 2: 264-270.

    1. Schiltz K,
    2. Szentkuti A,
    3. Guderian S,
    4. Kaufmann J,
    5. Munte TF,
    6. Heinze HJ,
    7. Duzel E

    . Sootaga i le va o le hippocampal structure ma le manatuaina o galuega i tagata matutua. J Cogn Neurosci 2006; 18: 990-1003.

    1. Schott BH,
    2. Seidenbecher CI,
    3. Fenker DB,
    4. Laura CJ,
    5. Bunzeck N,
    6. Bernstein HG,
    7. Tischmeyer W,
    8. Gundelfinger ED,
    9. Heinze HJ,
    10. Duzel E

    . O le dopaminergic midbrain e auai i le mafaufauina o mafaufauga o tagata: molimau mai faʻataʻitaʻiga faʻavae. J Neurosci 2006; 26: 1407-1417.

    1. Schultz W

    . Faailoga o le taui o le dopamine neurons. J Neurophysiol 1998; 80: 1-27.

    1. Seeman P,
    2. Bzowej NH,
    3. Guan HC,
    4. Bergeron C,
    5. Becker LE,
    6. Reynolds GP,
    7. Bird ED,
    8. Riederer P,
    9. Jellinger K,
    10. Watanabe S,
    11. 'ua al

    . Tagata suʻe suʻe le dopamine tagata i tamaiti ma tagata matua. Synapse 1987; 1: 399-404.

    1. Seppi K,
    2. Schocke MF

    . O se faʻafouga i metotia faʻasolosolo masani ma faʻalauteleina o faʻataʻitaʻiga faʻapitoa i le faʻavasegaina o siama o le neurodegenerative parkinsonism. Curr Opin Neurol 2005; 18: 370-375.

    1. Snow BJ,
    2. Tooyama I,
    3. McGeer EG,
    4. Yamada T,
    5. Calne DB,
    6. Takahashi H,
    7. Kimura H

    . O suʻesuʻega o le fluorodopa i totonu o le tagata e faʻaaogaina ai le 18F e faʻafetaui ma numera o le dopamine ma laʻasaga. Ann Neurol 1993; 34: 324-330.

    1. Soltani M,
    2. Knight RT

    . Faʻamatalaga o le P300. Crit Rev Neurobiol 2000; 14: 199-224.

    1. Eseese BA,
    2. Dolan RJ

    . Faʻafeiloaʻi pito i tua o le hippocampal tali i siʻosiʻomaga tauvaga. Hippocampus 2001; 11: 690-698.

    1. Szentkuti A,
    2. Guderian S,
    3. Schiltz K,
    4. Kaufmann J,
    5. Munte TF,
    6. Heinze HJ,
    7. Duzel E

    . Aotelega o le MR o le hippocampus: suiga le talafeagai i le soifuaga matua. J Neurol 2004; 251: 1345-1353.

    1. Traboulsee A,
    2. Dehmeshki J,
    3. Brex PA,
    4. Dalton CM,
    5. Chard D,
    6. Barker GJ,
    7. Plant GT,
    8. Miller DH

    . O le masani masani o le faiʻai o le mafaufau MTR histograms i totonu o le falemaʻi mamao ese mai le syndrome o loʻo faʻaalia mai MS. Neurology 2002; 59: 126-128.

    1. Weisz J,
    2. Czigler I

    . Tausaga ma le manaia: gaioiga ole mafaufau ole gaioiga ma le gaioiga autasi. Psychophysiology 2006; 43: 261-271.

    1. Wittmann BC,
    2. Schott BH,
    3. Guderian S,
    4. Frey JU,
    5. Heinze HJ,
    6. Duzel E

    . Faʻaauau FMRI faʻamalosia o le dopaminergic midbrain e fesoʻotaʻi ma le faʻaleleia o le hippocampus-faʻalagolago i le mafaufauina o le mafaufau. Neuron 2005; 45: 459-467.

    1. Wolff SD,
    2. Balaban RS

    . Faʻasesega tau faʻafeiloaʻiga (MTC) ma vai inu vai faʻalalōlō i vivo. Magn Reson Med 1989; 10: 135-144.

    1. Wright CI,
    2. Wedig MM,
    3. Williams D,
    4. Rauch SL,
    5. Albert MS

    . O foliga fou e fefefe e faʻagaoioia ai le amygdala i le soifua maloloina o tagata matutua ma matutua matutua. Neurobiol Aging 2006; 27: 361-374.

    1. Yamaguchi S,
    2. Hale LA,
    3. DʻEsposito M,
    4. Knight RT

    . Faʻaauau le muaʻi faʻataʻitaʻiga muamua-hippocampal i mea tutupu. J Neurosci 2004; 24: 5356-5363.

    1. Yesavage JA,
    2. Brink TL,
    3. Rose TL,
    4. Lum O,
    5. Huang V,
    6. Adey M,
    7. Leirer VO

    . Atinaʻe ma le faʻamaoniaina o se fuataga o le faʻalavelave faʻaleagaina: o se lipoti muamua. J Lagolago Faʻataʻitaʻi 1982; 17: 37-49.

  • Mataupu e taʻua ai lenei tusiga