O le faʻapitoa e faʻaleleia le tali atu o faiʻai tagata i taui (2001)

FAʻAFAIGALUEGA: O taui e le mafaamatalaina e oʻo atu ai i le sili atu o pine o le dopamine. O le mea lea e ese ai le saoasaoa o le Initaneti i le porn o le taimi ua tuanai
 
J Neurosci. 2001 Apr 15;21(8):2793-8.
 

puna

Matagaluega o Fomaʻi Faʻatekonolosi ma Faʻataʻitaʻiga Faʻasalalau, Vasega Faʻataʻitaʻi o le University of Emory, Atlanta, Georgia 30322, ISA. [imeli puipuia]

lē faʻatino

O nisi vasega o fua ninii, e pei o meaai ma fualaau oona, e sili ona lelei i le faʻagaoioia o itu tau taui. Matou te faaali atu i tagata o le gaioiga i nei itulagi e mafai ona faʻaaogaina e ala i le vavalalata o le faʻataunuʻuina o le lua o mea manogi malie, suavai suamalie ma vai. I le faʻaaogaina o le faʻataʻitaʻiga o le magneton imaging, o le gaioiga mo fuamalie tauleleia i totonu o le nucleus accumbens ma le medial orbitofrontal cortex na sili atu pe a le mafai ona mautinoa le fua. E le gata i lea, o mataupu na taua e uiga mo le sua poʻo le suavai e leʻi tuʻufaʻatasia faʻatasi ma gaioiga i taui vaega ae nai lo le fesoʻotaʻi ma gaioiga i le sensorimotor cortex. Mo faʻamalositino fiafia, o nei suʻesuʻega e taʻu mai ai o le vavalalata e faʻaleleia ai le tali atu o le itulagi o tagata taui, ma e mafai ona vavaeeseina le filifilia o lenei mea mai lenei tali.

faʻatomuaga

O le sailiga o taui faʻapitoa e pei o meaʻai, mea inu, ma feusuaiga o se faatosinaga tele i fafo atu o amio a le tagata. Ae ui i lea, o le lomiga pe faapefea ona afaina ai le taui o amioga a le tagata e tumau lava le le foiaina. E tele mea e fesoasoani i lenei va i lo tatou iloa; ae ui i lea, o le tasi auala laupapa o le faigata o le faʻamalamalamaina ma le fuaina o faʻafitauli vaʻaia o taui i amio a le tagata poʻo le faʻaleleia o faiʻai. I meaola, o le taui ua faʻamatalaina o se mea e faʻaaogaina ai: o se mea e faʻamalosi ai e avea ma taui pe afai e faʻamalosia ai se amio (Hull, 1943; Rescorla ma Wagner, 1972; Robbins ma Everitt, 1996), o lona uiga, faʻatuatuaina faʻateleina le ono ono o le amio. O le manatu lava e tasi e faʻatatau i tagata; peitaʻi, e iai le tomai a tagata i soʻo se mea lava latou te faʻatonutonu ai a latou gaioiga, ma o amioga faʻapitoa lava ia, ose auala le atoa lea e suʻesuʻe ai le faʻagaioiga o taui. E faʻapena foi, faʻamatalaga manino o mea e fiafia iai ma mea e le mananaʻo ai, e pei o mea e manaʻomia, e faʻafememeaina e le tagata lava ia i le iloa o mea latou te fiafia iai ma mea latou te filifili e lipoti. Ina ia foia nei faigata faʻataʻitaʻiga, e manaʻo le tasi e mataʻitu le tutusa gaioiga o gaioiga, autu fiafia i ai, ma faiʻai tali i le taimi o le lelei faʻamatalaina galuega. I le faia ai o se auala, matou te lipotia ai iinei o le gaioiga i tagata taui itulagi e sili atu ona vavalalata ma le vaʻaiaina o se faʻasologa o mea faʻamalieina faʻamalosi nai lo ma le faʻamatalaina manino fiafia i ai.

I totonu o tagata, o le faʻafouina o vaega o taui e mafai ona faʻamalamalamaina i le faʻatinoina o le faʻataʻitaʻiga o le magnetic resonance (fMRI) i le maea ai o le faʻaaogaina o fualaau faasaina, e pei o le cocaine (Breiter et al., 1997); ae ui i lea, o ia faʻaleagaga e ono le avea ma sui o le gaioiga masani o taui ona o aʻafiaga faʻamalosi pe leai foi o le cocaine. E le gata i lea, o fualaau e pei o cocaine e mafai ona galue i vaega eseese o le polokalama taui nai lo taui e masani ona taua e pei o meaai ma vai (Bradberry et al., 2000; Carelli et al., 2000). O taui faʻatulagaina, faʻataʻitaʻiga, tupe, e mafai foi ona galue i vaega eseese o le polokalama taui (Thut et al., 1997; Elliott et al., 2000; Knutson et al., 2000) ma atonu o le a le o se suʻega fetaui lelei o matata faʻamanuiaina muamua i totonu o tagata. O se isi auala e fautuaina mai e suʻega e faʻaalia ai o le vavave o se mea e sili ona tauia o se mea taua tele mo le faʻagaoioia o auala tauia (Schultz et al., 1992, 1997; Schultz, 1998; Garris et al., 1999). O faamaumauga o le tino i totonu o mea e le masani ai tagata na faaalia ai o le tele o vaega e pei o le faalauteleina o le ea (VTA), o le tumutumu, ma le tele o le tali atu i se auala talafeagai e tauia fua e pei o le sua sua suamalie po o le vai (Shiki et al., 1998). O le mea lea, o le vavalalata o se faasologa o fualaau oona e mafai lava ona maua mai ai ni fausaga faakomepiuta e fesootaʻi i le tau i se auala e mafai ona iloa i le fMRI. E le gata i lea, o faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o le tuʻuina atu o le dopamine e fautua mai ai o taui le mafaatusalia e tatau ona faʻaalia ai le tele o gaoioiga i nei itulagi (Schultz et al., 1997). Sa matou taumafai e suʻe lenei manatu e ala i le faʻaaogaina o le MMM e fuaina ai le aafiaga o le vavalalata i luga o tali failele a le tagata i ni faʻasalalauga o punctate, mea faʻafiafia.

MATAGALUEGA MA FUAFUAGA

Mataupu. E toʻalua sefulu lima tagata matutua masani na faʻataʻitaʻiina le fMRI ao latou faʻatonuina sina vaega o fualaau suamalie poʻo le vai. O mataupu na amata mai le 18 i le 43, ma o mataupu uma lava na tuʻuina atu i ai le maliega faʻatagaina mo se faʻatagaga ua faamaonia e le Komiti a Suesuega a le Emory University Human Investigations.

Galuega faʻapitoa. A oi ai i totonu o le scanner, o mataupu na maua ai le tele o sua suamalie o fualaau suamalie na maua ma le vai i se tulaga e mafai ona vaʻaia pe leai foi. Na matou filifili se faʻatagaina o le suavai suamalie ma le vai mo mafuaaga e tolu: (1) tagata latou te mauaina uma le sua ma le suavai ina ia maua ai le fiafia; (2) o faʻamalositino uma e masani ona faʻaaogaina e avea ma faʻamalosiaga faʻaleleia aʻo aʻoaʻoina ni mea e le masani ai i amioga; ma (3) laʻau o le midbrain dopaminergic, ma atonu o laina ia latou te fausiaina, faʻaalia suiga faʻapitoa i le fuaina o le fuainumera e avea o se faʻatinoga o le vavalalata faaletino o faʻatupulaia o aʻafiaga (Schultz et al., 1992). Na talia uma e tagata auai le sua ma le vai i se tulaga e mafai ona vaʻaia pe le mautonu i le lua sikola faʻataʻitaʻi (Fig. 1). I le taimi o le tauvaga, o le suavai ma suavai na suia i se taimi umi o le 10 sec. I le taimi e le mafaamatalaina, na faasolosolo ai le faasologa o le sua ma le vai, ma o le taimi na faaosofia ai le avanoa e ala i le samoina o le tufatufaina o Poisson i se vaeluaga o le 10 sec. O tamomoʻe taʻitasi sa faʻasolo 5 min, ma o le faʻatonuga o le lua (taʻavale poʻo le le mautonu) le faasologa o mea e lua. Talu ai ona o le taimi e faʻafetaui ai i le vavalalata poʻo le le mautonu e le iloa ma talu ai ona o suiga masani o tuutuuga atonu e mafua ai se fegalegaleaiga ma le tasi, o lona uiga, o le "vavalalata o le vavalalata," na matou filifili e vavaeese tulaga i luga o le sikoa sikola nai lo le faʻaaogaina o poloka poloka laiti. i totonu ole laʻasaga sikola. Talu ai ona o itu uma lava o le suʻega na faʻalagolago i le faʻataʻitaʻiina o le vavalalata, na matou filifili ai e le toe faia tulaga i totonu o mataupu ae na taulai atu i le suesueina o se numera tele o mataupu.

Fig. 1.  

Mamanu o le suega o le fMRI. Na faʻaaogaina le 2 × 2 faʻasologa o mea moni, faatasi ai ma mea e sili ona fiafia i ai (suamalie poʻo vai) ma le vaʻaiga (vaʻaiga poʻo le le mautonu). O mataupu na mauaina 0.8 ml boluses o le sua ma le vai i se faasologa e ono vaʻaia pe leai foi. I le faʻaaogaina o le fMRI e faʻapitoa, faʻataʻitaʻiina le faiʻai i tulaga o le fiafia ma le vaʻaia, faʻapea foʻi le fegalegaleaiga i le va oi latou.

O mataupu na mauaina le 0.8 ml ofofoga o fualaau suamalie ma suavai e ala i le lua paipa palasitika. O se gutu e taofi ai pito o le tui i luga o le laulaufaiva, ma le sua o le suamalie na maua mai le itu tauagavale o le gutu ma le vai mai le itu taumatau. O le mama na umi le umi i le umi o le umi ma e fesoʻotaʻi atu i le pamu-syringe e pulea komipiuta (Harvard Appareratus, Holliston, MA) i fafo atu o le potu scanner. O mataupu e leʻi faia soʻo se isi lava gaioiga i le taimi o le suʻesuʻeina ma na faatonuina e faʻafefe le suavai i taimi uma e faʻatonu ai. Ina ua maeʻa le laʻasaga laʻasaga, na faʻamutaina mataupu mo le latou fiafia.

Mauaina o faamatalaga MRI. Sa faia le sikola i luga o le 1.5 Tesla Philips NT scanner. A maeʻa ona maua se T1-silasila mamao, o mataupu e lua ona o le gaioiga o le tino atoa o le mafaufau o le 150 e suʻe uma (ata o le ata o le ata, toe faʻaleleia le komi; toe fai le taimi, 2000 msec; taimi echo, 40 msec; f angle angle, 90 °; 64 × 64 matrix, apa o le 24 5 mm o loʻo maua e tutusa ma le laina i luga o le anteroposterior) mo le fuaina o le toto oxygenation level-dependent (BOLD) aʻafiaga (Kwong et al., 1992; Ogawa et al., 1992). Sa faʻaitiitia le faʻavae o le ulu e ala i le taofiofia ma le taofiofi.

Faʻamatalaga. Na suʻesuʻeina faʻamaumauga e ala i le faʻaaogaina o le Faʻamaumauga o Faʻamaumauga a le Matātā (SPM99; Department of Cognitive Neurology, London, UK) (Friston et al., 1995b). O le faʻasaʻoga o gaioiga i le muamua faʻagaioiga faʻasolosolo sa faia i totonu o mataupu e faʻaaoga ai le ono-parameter maumaʻa-tino suia. Talu ai o le foloina e le maalofia mafua ai taua gaioiga o le ulu, o le lafo-faʻatonu tapulaʻa na faʻaaogaina foi e iloa ai pe o le ulu o le tino e matua eseʻese lava i le va o tuutuuga. O le uiga o ata faʻasaʻo na faʻasaʻoina na faʻatumuina i le tagata e 24-fasi fausaga MRI e faʻaaoga ai le 12-parameter affine suiga. O ata na masani ona masani i le Montreal Neurological Institute (MNI) template (Talairach ma Tournoux, 1988) e ala i le faʻaaogaina o le 12-parameter affine transformation, sosoo ai ma le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o galuega faʻavae (Ashburner ma Friston, 1999). O ata na mulimuli ane faʻamafanafanaina i le 8 mm o le gaussian kernel ma le band-pass na faʻasalaina i le vaega faaletino. O se faʻalavelave faʻafuaseʻi, o se mea e tupu, na faia faʻatalanoaga fuainumera ma le SPM99 (Friston et al., 1995a, 1999). O le suʻega na suʻeina o se 2 × 2 faʻailoga mea moni. Muamua, o se faʻataʻitaʻiga faʻavae lautele (GLM) na faʻamaonia mo mataupu taʻitasi, faʻatasi ai ma tuʻutuʻuga e fa e fai ma sui o mea e fa e mafai ona tupu: ituaiga mea e mafai ona vaʻaia-sili ona lelei, vaʻaia-e le mafai ona vaʻaia, suavai e le mafai ona mautinoa-sili ona lelei, ma le le mafaamatalaina-e leai se faʻaaogaina o le vai. E fa ni vevela o galuega faʻataʻitaʻi faʻatasi ma taimi e fetaui ma mea taʻitasi na faia mo tulaga taʻitasi uma e fa. O nei mea na faʻamautuina i se gaioiga lautele o le tali atu i le hemodynamic ma ua ulu atu i se fausaga fausaga o mamanu. O le uiga ole laʻasaga taʻitasi e aveʻesea i luga ole laʻasaga. Na matou faʻatusatusaina ata eseese e lua e fefaʻasoaʻi ma mea e sili ona lelei o mea e fiafia i ai [vevela eseese (1-11-1)], vaʻaiga faʻavasegaina [vevela faʻatusatusa (11-1-1)], ma le fesoʻotaʻiga [vevela eseese (1 -1-11)]. O faʻatalatalanoaga e faʻamatalaina pe faapefea ona faʻatulagaina le vavalalataina o le aafiaga o le fiafia. O nei ata faʻatusatusa taʻitasi na tusia i totonu o se suʻega lona lua, e faʻaaoga ai se tasi faʻataʻitaʻiga t suʻega (df = 24) mo itu taʻitasi o taʻitasi taʻitasi i le GLM (o le ono fesuiaiga). Matou te faʻatautaia nei otootoga o faʻamaumauga faʻafanua i le p <0.001 (le faʻasaʻoina mo tele faʻatusatusaga). O nei faʻafanua na ufiufi luga o se ata maualuga i luga o le MNI orientation.

Tala faʻatatau. I le avea ai o se meafaigaluega mo le fuafuaina ma le faʻamatalaina o le suʻega o le fMRI, sa matou faʻaaogaina se faʻatautaia o fesoʻotaiga o le dopamine faʻataʻatitia e faʻataʻatitia ai le tali a le faiʻai i mamanu faaletino o fua faʻatatau (Fig.2). O lenei faʻataʻitaʻiga na faʻavae i luga o le auala o eseesega faaletino (TD), lea e faʻauluina ai o se vailaʻau faʻamalosi faʻamalosi, eg, dopamine, e tuʻuina atu i le tali atu i mea sese i valoʻaga tauia (Schultz et al., 1997). O lenei faʻataʻitaʻiga na faʻaaogaina i le tele o ituaiga talosaga, e aofia ai galuega faʻapitoa faʻafaiaoga e pei o le backgammon (Sutton, 1988; Tesauro ma Sejnowski, 1989), faʻapena foi ma le vaʻaia lelei o le gaoioiga o le dopamine neurons i le tele o faʻatulagaina o faʻaaliga (Houk et al., 1995; Montague et al., 1995) ma galuega faʻasolo taavale (Berns ma Sejnowski, 1998).

Fig. 2.  

Neural network network model o le faʻataʻitaʻiga ma vaega ole faiʻai e fesoʻotaʻi ma faʻamatalaga faʻamatalaga. A, O le faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻamaonia ai lo tatou vaʻaiga mo le auala e mafai ai e le faasologa o fua ninii ona aʻafia ai le gaosiga o le dopaminergic. I lenei manatu, ua matou faailoaina o suiga i le mea e gaosia ai le dopaminergic e mafai ona aʻafia ai fausaga fausaga i luga o se auala e mafai ona iloa i se fMRI BOLD fua. O le sua ma le suavai ua faʻaalia e maua uma i le mafaufau (faʻasolosolo mai le taimi e gata aipusa faamalama) ma taui (o le r ala) faʻatusa i la latou aʻafiaga i galuega dopamineric. Ina ia maua mai se tali o le hemodynamic i lenei manatu, matou te faia se faamalama taimi maeʻa (tamai pusa mo le sua ma le vai), lea na fuafuaina ai le taua o le taui vaver(t) (1 pe a tupu le vai, 0.5 pe a fai e iai le vai, ma le 0 pe a leai se mea e faʻaosofia ai). O lenei faiga na tuʻuina atu ai le vai i le faalua le taua o le vai. E le taua lenei mea mo le faamoemoe autu e faia e le ata.B, Aafiaga o le dopamine faʻapitoa mo faʻatusatusaga ma le le mautonu o laina o le suasusu ma le faʻafefeina o vai. Faʻasalalauga faʻavae o le numera numera. Vaʻa mata o le faʻatonuga o le toto o le toto e tali atu i se faʻavasegaga o le eseesega faaletino. Le fua i le laina faʻamau e saʻo. O le taua taua e matauina o le alualu i luma o le alualu i luma i le 0, ae o le tau le mautonu e tumau pea le maualuga tele i le taimi atoa. O faʻasologa na mafua mai i le faʻasalaina o le fatu o le tali o le hemodynamic ma le gaioiga o se faʻavasegaga o le eseesega faaletino. O lenei mea na fautua mai ai o le averesi o tali o le a sili atu pe afai e le mafaamatalaina fua.

I le faapuupuuga, o le aʻoaʻoina o le TD e faalagolago i manatu autu e lua. Muamua, o le fetuunaiga mo taimi pupuu i se porokarate e leʻo i totonu o loʻo iai ma le sini o le vaʻai i se aofaʻiga o taui uma i le lumanaʻi. O le faʻamatalaga o se taui e faʻatatau i le faʻamatalaga e maua ai. Afai o le faʻamanuiaga putura e faʻateleina ai le tupuga o se amioga faapitoa, ona avea lea o se faʻamalosi malosi. Faʻalagolago i le tulaga i totonu o le meaola, o le taui lava lea e tasi e le mafai ona faʻamalosia ai se amio, e pei o le taimi na faamalieina ai le manu. I le faʻataʻitaʻiga o se faʻataʻitaʻiga a le MMRI, lea e masani lava e le masani ai, o se mea e masani ai e pei o le vai poo le sua o fualaau suamalie e faʻapitoa i le poto masani ma e tauia. Lona lua, o faʻamanuiaga tauʻave e faalagolago i luga o le faʻaalia o se seti faʻamalosi. O le mea e faʻaosofia ai le faʻatinoga e foliga mai e le mautonu i le faʻataʻitaʻiga, ma e aofia ai ma sui i tua atu o le taimi, o lona uiga, o se mea e faʻamalosi ai. Mo mea e pei o le suavai poʻo le sua o fualaau suamalie, o loʻo i ai tulaga faʻapitoa (faʻataʻitaʻiga, vevela ma le faʻaaogaina o lagona i luga o le laulaufaiva) ma le taui moni, lea e faʻapitoa i le poto masani o se mea fiafia. O le mea lea, e talafeagai le mafaufau i le tele o itu o le faʻaaogaina o le suavai e pei o le le mautonu ma le vavaeese mai le tulaga tauia. I se tulaga talitutusa, o nei vaega eseese e foliga mai o le a gaosia e gaioiga eseese o le mafaufau, lea e mafai ona atagia i le fMRI. Ina ia faʻasoloina le ata faataitai i luga o se fuataga e tutusa ma le fuataga na maua mai i le fMRI, na matou faʻapotoina ai galuega o auala e le faaituau ma le tauia, lea na matou manatu e liliu mai i totonu o le televise ma nucleus accumbens. Matou te taʻutino atu e leai se faʻamaoniga tuusaʻo mo lenei mea, ma e faalagolago i le mea patino na maua, o le dopamine e mafai ona i ai ni suiga fesuiaiga i luga o le gaioiga o gaioiga. O le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga na tuʻuina atu i le faʻataʻitaʻiga, lea na faʻatasi ma Matlab 5.3 (MathWorks, Natick, MA). O gaioiga e faʻatatau i le laamea dopamine ma o latou nofoaga na vaʻaia na fuafuaina mo le vaʻaia ma le le faʻatuatuaina (Fig. 2).

E tatau ona tatou faʻaeteete ia faʻasino atu i le au faitau o lo tatou faʻaogaina o le faʻavasegaga o le eseesega faaletino e faʻamatalaina ai a tatou mamanu ma mulimuli ane faʻaliliuga (lalo) e faʻavae i luga o lona manuia i le taimi muamua i le faamatalaina o suiga i le totoga o gaioiga i mamanu dopamineric i primates o loʻo faʻatinoina galuega faʻafeiloaʻi. O loʻo i ai isi faʻamatalaga faʻatusatusa faʻamaonia e mafai foi ona lava.

TULAFONO

Ina ua maeʻa, ona fesiligia lea o mataupu e uiga i le latou mea e fiafia i ai e lua. E sefuluvalu o le 25 mataupu (72%) sili ona fiafia i le sua, ma o le mea na totoe na sili atu le suavai. O le tele lava o mataupu na i ai se filifiliga manino mo le tasi po o le isi, e ui lava matou te lei talosagaina i latou e faʻataʻoti lenei mea. E ui lava sa i ai le taua tele o le taʻavale i le taimi o le numera, o faaliliuga uma ma suiga i tafaoga taʻitasi na masani lava laiti ma e leʻi matuā eseese lava i le va o nisi o tuʻutuʻuga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le uiga o le ± SD e fesoʻotai ma faʻamalosi taʻitasi o le 0.041 ± 0.069 mm i le tulaga vaʻaia ma le 0.044 ± 0.069 mm i le tulaga le mautonu (fetaui t suega;p = 0.853).

O le tali a le faiʻai i le vai e sili ona lelei na faʻaalia ai sina vaʻaiaiga eseese e faatatau i le vai e leʻi faʻaaogaina (Ripoti1). Matou te leʻi maitauina se eseesega taua o gaioiga i vaega masani o taui e pei o le nucleus accumbens, hippocampus, poʻo le medial prefrontal cortex. O le suiga muamua o gaioiga mo sili ona fiafia i ai> nonpreferred tupu i le somatosensory cortex i se eria latalata i le gutu ma laulaufaiva itulagi (t = 4.19, MNI coordinates, -60, -12, 16).

Vaʻai i lenei laulau:  

Laulau 1.  

Vaega o Brain e faʻaalia ai suiga taua i le fua faʻatatau (p <0.001 le faasaʻoina; fuifui tele> 10 voxels, seʻi vagana ai ua tusia)

O le aʻafiaga autu o le vavalalata na matua sili atu nai lo le aafiaga autu o le mea e sili ona lelei (Fig. 3). Mo le le mautonu e faʻatatau i le faʻatautaia o le faʻatautaia, na matauina le faʻamalosia o le vaeluaina i totonu o se lautele tele o le medial orbitofrontal cortex lea na aofia ai le nucleus accumbens (Table 1). O vaega faaopoopo o le faatoaagaina mai e aofia ai se vaega tele o le paietal cortex bilaterally ma faʻagasolo ma laiti le faʻaleleia o le fofo i le itu tauagavale o le mediodorsal nucleus o le thalamus ma le right cerebellum. Talu ai ona e leai se tasi o nei eria na lofia i le malosi autu o le mea e sili ona fiafia i ai, na faʻateleina le gaioiga e ala i mea e le mafaamatalaina, e tusa lava po o le a le mea e te fiafia i ai. Mo le vavalalata faʻatautaia e fesoʻotaʻi ma le le mautonu, o se vaega o le sili atu le maualuga o le gyrus faaletino na faʻagaoioia, faʻapea foi ma le faʻaleleia o le faʻalauiloa i le agavale pito i luga ma le itu taumatau o le corbex orbitofrontal cortex.

Fig. 3.  

O le aʻafiaga autu o le vavalalata na faʻaalia ai o loʻo i ai i le itulagi le tele o faʻataʻitaʻiga le tali atu i mea e le mafaamatalaina. A, Fuafuaga e faʻatotonu i (0, 4, -4) o loʻo faʻaalia ai o le nuʻitulamu faʻateleina accumbens / ventral striatum (NAC) ma le sili atu i le sili atu o le coriet cortex na sili atu ona malosi i le tulaga vavalalata. B, O se tamaʻi nuʻu i le taumatau sili atu i le tino faaletino na sili atu ona faʻaoioia e ala i fuamauina faʻatupulaia. Sa taua le taua i lep <0.001 ma le lautele> 10 vavalalata vavalalata.

O le fegalegaleaiga i le va o mea e fiafia i ai ma le vavalalata e iloagofie ai nofoaga ia e faʻaaogaina ai e le tasi itu le isi tulaga tutoʻatasi o aafiaga uma. O le vaʻaiga saʻo, o le agavale faʻasolosolo, ma le cerebellum saʻo na faʻaalia ai se fegalegaleaiga taua mo le faʻatusatusaga (mea e fiafia i ai-e leʻo faʻaaogaina) × (vaʻavaʻai-le mautonu). O le eseesega, (le fiafia-e le o faʻaaogaina) × (e le mafaamatalaina-e ono mafai ona vaʻaia), e leʻi faʻaalia soo se gaioiga taua i le p <0.001 tulaga; Peitai, o se tamaʻi itulagi i le agavale agavale sili atu tuinanau (MNI faʻatulagaina, 48, −4, -16) na taua i le p <0.01 tulaga (t = 3.15).

O le faʻataʻitaʻiga komipiuta na fautua mai ai o taui e le mafaatusalia e tatau ona faʻateleina le faʻasaʻoina o dopamine nai lo mea e mafai ona vaʻaia (Fig.2 B). A mafai ona vaʻaia ia taui, o faʻamalosi taʻitasi e vaʻaia atoatoa le isi, ma o le faailoilo sese, lea e manatu e faʻasalalau e le dopamine, faʻaitiitia le faʻaitiitia. Afai e le mafaamatalaina taui, e leai se avanoa mo le polokalama e aoao ai, ma o le tali i mea faaosofia taitasi e sili atu.

TALANOAGA

O a matou taunuʻuga na faʻaalia ai se vavaeesega mataʻituina i le tali o le faiʻai i le vavalalata ma lipoti faʻapitoa o mea e fiafia i ai. O le tali a le faiʻai i le mea e sili ona fiafia i ai, na o le faʻaogaina, ae o le tali atu i le vavalalata na faʻaalia ai le faʻagasologaina o faʻaaogaina o polokalama faʻatautaia ua lauiloa foi e avea ma sini o le ogatotonu o le numera o dopaminergic neurons. Afai tatou te manatu o le faʻatoaagaina o nei nofoaga o taui e fiafia i tagata, o le mea lea e maua mai ai i lenei faʻamatalaga e ono vavaeeseina le lipoti o le peleni mai i le neural circuits e lauiloa o ni malosiaga mamana o amioga faʻapitoa.

O le suavai ma le sua o fualaau suamalie na mafua ai ona toe faʻaleleia le gaioiga i le taimi atoa o le faiʻai, ma e ui lava o nisi o nei tali na mafai ona maua i vaega tau afi o le galuega, o vaega patino o nei itulagi na amata ona avea ma vaega o le fiafia ma le vavalalata. O le aʻafiaga o mea e fiafia i ai na faʻatapulaʻaina i itulagi faʻatafunaina e fesoʻotaʻi ma le gaosiga o le gaosi, ma o le mea e sili ona fiafia i ai na mafua ai le faʻagaoioia atili i nei itulagi. O nei itulagi e latalata ile cortex sensorimotor ua iloa e faʻagaoioia ao faagasolo gaioiga gagana (Corfield et al., 1999) ma foloina (Hamdy et al., 1999). I le galuega muamua i le tali atu o le faiʻai i le gagana, na tele le amataina o le cerebellum, o se mea e maua ai e le o iai i le autu autu o le fiafia. O le tali ese o le faiʻai, e pei o le mea e sili ona fiafia i ai - e leʻi faʻaaogaina, aveʻesea vaega masani o le faʻatoaagaina; o le mea lea, o le leai o se faʻamalosiaga o le cerebellar e taʻu mai ai o le eseʻesega o laulaufaiva gagana atonu e le o se mafuaʻaga o le mamanu o le faʻatagaina mo le manaʻoga. O le mea moni e faapea, o se vaega o le somatosensory na fetaui lelei ma le faailoaina o mea e fiafia i ai, o nisi mea e ese mai le gaioiga o gaioiga na tupu mo nei mea e lua. O se mea e ofo ai na faʻaalia lenei mea i se nofoaga muamua o le gaosiga ma e le o ni faʻailoga masani. E ui o le mataupu na faʻamalosi e filifilia se tasi mea i luga o le isi e avea ma o latou manaʻoga, e lua suʻega na filifilia ma le faamoemoe ia avea ma mea e fiafia ai, pe a feteʻenaʻi ma se tasi e teteʻe. Talu ai ona o meaola uma e masani ona fiafia i ai, o le aafiaga o le fiafia atonu e le lava le malosi e mafua ai se eseesega tele o galuega i vaega o taui. O lenei mea o le a ogatasi ma suʻesuʻega e faʻauluina i le ogatotonu o le dopamine neurons e ala i le manava ae le o le faʻaosofia o fuamini (Mirenowicz ma Schultz, 1996). Ae ui lava i lea, oa tatou sailiga e taʻu mai ai se eseesega o mea e sili ona taua mai le taui faigofie, lea e lagolagoina ai manatu o le "manao" e le tutusa ma le "fiafia" (Robinson ma Berridge, 1993).

E le pei o le aafiaga o le fiafia, le le mautonu e fetaui ma se aafiaga taua tele i le gaioiga i totonu o le tumutumu, thalamus, ma le medial orbitofrontal cortex, ae o le vavalalata na fetaui lelei ma le gaioiga i le taumatau pito sili ona maualuga. O nuʻu muamua e fesoʻotai vavalalata ma faʻamatalaga suʻesuʻeina o le dopamine (Koob, 1992; Cooper et al., 1996). O se mea na faateia ai le le mautonu, ae le o le fiafia i ai, na fetaui lelei ma gaoioiga i nei vaega o taui. Afai o le faateleina o le gaioiga i nei itulagi e fesootaʻi ma le fiafia, ona mafai ai lea e se tasi ona manatu o taui e le mafaamatalaina na sili atu ona fiafia nai lo mea e mafai ona vaʻaia. Ae ui i lea, o le tele o mataupu e leʻi iloatino soʻo se eseesega i le va o tulaga vaʻaia ma le le mautonu. Afai o le tau le mafaamatalaina na sili atu ona fiafia nai lo mea e mafai ona vavalalata, pe vice ane, o lea e tatau ona tupu lenei mea i se tulaga le malamalama. O se isi faʻamatalaga e manatu ai o le dopamine e faʻamaonia i le tele o aofaʻiga i taui e leʻi faʻamoemoeina (Montague et al., 1996; Schultz et al., 1997;Schultz, 1998). E mafai e le Dopamine ona faʻaitiitia le faʻavaveina o le neuronal (Cooper et al., 1996) ma e mafai foʻi ona faʻamalosi faʻamalosi le microvasculature (Krimer et al., 1998), ae o le faʻatupulaia o le faʻatupuina o galuega e fesoʻotaʻi ma le mana o le cocaine (Breiter et al., 1997). O nei suʻesuʻega ua fautua mai ai e mafai ona fesoʻotaʻi le faateleina o le faʻatupulaia i le faʻafouina ma le le mautinoa o le faʻalauteleina o le dopamine, a le ona o le faʻalavelave faʻapitoa i le VTA, pe ona o le maua mai o se suʻesuʻega mai le VTA, o ia mea e ogatasi ma le faʻataʻitaʻiga o mea. O lenei faʻaliliuga e tatau ona faʻamaonia e ni mea moni taua se lua: (1) o le a le iloa, ma (2) le faʻaogaina o le numera o le dopaminergic i suiga i le faailoga BOLD, ma e leai lava se fuataga o le dopaminergic, na o suiga i le tali a le BOLD. O le mafai o tatou mataituina suiga e le tuusao i le dopaminergic gaoioiga e manaia ae e le mafai ona filifili ma le le saʻo i se faʻataʻitaʻiga o le fMRI. Ae ui i lea, o le o gatasi ma suʻesuʻega talu ai e faʻaaoga ai le faʻatautaia o mea e faʻaaogaina ai le positron e tuʻuina atu ai dopamine i totonu o le telefoni i lalo o tulaga faʻaletupe tupe (Koepp et al., 1998). Faʻatasi ma le faʻateleina o le aʻafiaga o le le mafaamatalaina, e tutusa lelei ma aafiaga faʻapitoa o le dopamine i luga o le "maua" ("Cohen ma Servan-Schreiber, 1992), faatasi ai ma le iuga o le a faateleina nisi o itulagi ma o isi o le a faaitiitia.

O vaega patino na faʻaaogaina e ala i le le mautonu e fesoʻotai ma vaega o faiʻai e fesoʻotaʻi ma mea e manaʻomia. I le faaopoopo atu i le nucleus accumbens, o le medial orbitofrontal cortex na faaalia ai se aafiaga autu mo le le mautonu. O lenei itulagi ua faʻaalia i primates e faʻaaoga uma ai tulaga tauleleia ma le le faaituau o lagona o le tofo ma e manatu e atagia ai le taua o le faʻamalosia o nei fuamoa (Rolls, 2000). O loʻo i ai foi i lenei itulagi ni neu e faʻamaonia ai mea e fiafia iai mo taui (Tremblay ma Schultz, 1999). O le faʻaaogaina o le cortex e masani lava ona faigata ona faʻataʻitaʻiina i le fMRI ona o le gasegase o mea e mafai ona gasegase mai le sinus nasal (Ojemann et al., 1997). Ae ui i lea, o le itulagi matou te faailoaina e sili atu le maualuga ma faʻafefe i le nofoaga masani masani. O lenei itulagi na muai mauaina e tali atu i mea manaia o le fiafia (Francis et al., 1999). O le lua o le itumalo, i le maualuga maualuga o le solo, atonu e le fesootai i itu tauia o le galuega ae o le taunuuga o suiga i le gauai atu. O lenei itulagi na faia muamua i le silasila faʻavaomalo, aemaise lava i taimi o le faʻamoemoeina o le solia (Nobre et al., 1999). O le isi itulagi, i le itu tauagavale o le cortex faaletino, na faʻaalia ai se laina laina laina tele e ala i le le mautonu. I faʻamatalaga lata mai nei a le MMRI, o le tauagavale tauagavale taua na fesoʻotaʻi ma le gasologa o le vavave o faʻasolosolo faasolosolo (Bischoff-Grethe et al., 2000). O lenei, tatou te tuʻuina atu nei faʻamaumauga talu ai mai fua faʻasesega i fuamalie fiafia, ma fai mai e mafai e lenei itulagi ona faia se siakiina lautele o le vavalalata faʻapitoa o le valence faaosofia.

O le faiʻai o loʻo matou faailoaina e tali atu i le le mautonu i se faiga tuusaʻo pe faʻafaigofie foi, ua i ai i le tele o faʻataʻitaʻiga i luga o taui tau tupe. O tupe e mafai ona tauia i tagata, ae e faʻamalosia ona o le mauaina o nei meatotino e ala i faʻalavelave faʻapitoa. E talitutusa lava ma le sailiga o le cocaine e galue i luga o ni nai uila nai lo faʻamalosi faalenatura (Carelli et al., 2000), e ono mafai e tagata faʻamalosi, e pei o tupe, ona galue i luga o ni mea e ese ai nai lo tagata faʻaleleia faalenatura e pei o meaai ma vai. O gaioiga i totonu o le telefoni ma le ogatotonu o le vaeluaina ua faʻasaʻoina ma le maualuga o tulaga tau tupe (Thut et al., 1997;Delgado et al., 2000; Elliott et al., 2000; Knutson et al., 2000), o se sailiga e mautinoa lava le toesea mai ia tatou iuga. E pei ona taʻua muamua, o le sua ma le vai sa manaia fiafia, ma o lea atonu e le i ai se eseesega tele i le taui atoatoa, e ui lava na tatou faia se eseesega laitiiti i le tulaga masani. E le gata i lea, matou te leʻi faʻaaogaina soʻo se faʻaosofiaga faʻavevesi poo soo se mea e mafai ona faauigaina o se taui le lelei, lea e mafai foi ona faʻamatalaina lenei eseesega. O le mea e mataʻina ai, o itulagi tatou te faʻamaonia o loʻo aʻafia saʻo pe faʻateleina e ala i le le mautonu e tutusa lelei ma itulagi na maua muamua e nofouta i le faʻalapotopotoga faalagolago i le tau tupe (Rogers et al., 1999; Elliott et al., 2000). Aemaise lava, o le cingulum ma le medial thalamus e fesoʻotaʻi ma le le mautonu i totonu oa tatou suʻesuʻega, ma na maua ai le faʻatulagaga-e faalagolago i ai Elliott et al. (2000).

Talu ai ona o le vavalalata e faʻaaogaina ai le aoga o le fiafia, e taua tele le faʻamalamalamaina o punaoa e mafai ona maua ai le vavalo. I se faʻataʻitaʻiga o le faʻatulagaina o le faʻatinoga, o se mea e le faʻaituau e muamua atu i le taui. A maeʻa le aʻoga, o le mea e le faʻamalosi i le taimi nei e avea ma faʻamatalaga, poʻo se mea e faʻamalosi ai. Talu ai ona e itiiti lava ni faʻamatalaga i le faʻaogaina o fualaau faʻaleleia i le fMRI, na matou filifili ai e faʻafaigofie le faʻataʻitaʻiga ma le puleaina o vaega tau afi i le galuega e ala i le faʻaaogaina o fualaau eseese e lua, vai ma sua o fualaau suamalie. O le mea lea, o le punavai o valoʻaga i la matou suʻesuʻega na mafua mai i le faasologa o fuamoa. I nisi o auala, e sili atu le faigofie nai lo le faailoaina atu o se isi tulaga faʻaleleia, e pei o se ata vaaia, ae talu ai ona o mea lelei uma e maua ai le tauleleia, e le mafai ona tatou faia ni faaiuga e uiga i le faagasologa o le faʻatulagaga. O le faʻataʻitaʻiga masani (Schultz et al., 1997) ma le neurophysiological data (Schultz et al., 1992, 1993) fautua atu o taui tauvaga e fuafuaina i le taimi o le vaeluaga muamua o le taui na tuʻuina atu. Talu ai tatou te le iloa le taimi e fuafua ai ia ituaiga o valoʻaga, ua tatou filifili e iloilo le suʻega e naʻo le lua lava tulaga, e mafai ona vaʻaia ma le mautinoa. O le faatumauina o le va o le mafaufau ma le mafaufau i le va o fua ninii, 10 sec, e le lava le taimi e foia ai eseesega i le gasologa o gaioiga. Masalo o le a tupu lea gaioiga, ma e mafai ona foia lenei mea i se suʻega eseese.

I le aotelega, o galuega i totonu o le itulagi o tagata e mafai ona faʻaleleia i le vavalalata faaletino o taui muamua e pei o le vai ma le sua. O nei taunuʻuga e maua ai le lagolago taua mo faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga e faʻapipiʻi ai o sese i valoʻaga tauia e mafai ona faʻamalosia ai suiga fesuisuiai ma faalautele atu nei faʻamatalaga mai mea e le masani ai tagata. O le tulaga faʻaitulagi faʻapitoa o lenei faʻaogaina o loʻo fautuaina ai foi, o faʻamatalaga, e pei ona aofia ai i le vavalalata o le faʻalauiloaina o se alavai, e mafai ona avea ma se ituaiga o tupe faʻaanatura e mafai ona iloa i le fMRI.

Faamatalaga Faʻamatalaga

    • Maua Novema 11, 2000.
    • Suʻega na maua Ianuari 17, 2001.
    • taliaina Ianuari 26, 2001.
  • O lenei galuega na lagolagoina e le National Institute on Drug Abuse Grants K08 DA00367 (i le GSB) ma le RO1 DA11723 (i le PRM), le Alliance Alliance for Research in Schizophrenia and Depression (GSB), ma le Kane Family Foundation (PRM). Matou te faafetai ia H. Mao, R. King, ma M. Martin mo la latou fesoasoani i le aoina mai o faamatalaga.

    E mafai ona faʻasino atu le tusitala i Gregory S. Berns, Department of Psychiatry and Behavioral Sciences, Emory University of Medicine, 1639 Pierce Drive, Suite 4000, Atlanta, GA 30322, E-mail:[imeli puipuia], poo P. Faitau Montague, Vaega o Neuroscience, Baylor College of Medicine, 1 Baylor Plaza, Houston, TX 77030, E-mail:[imeli puipuia].

Mataupu e taʻua ai lenei tusiga