Faailoga o le taui o le dopamine neurons (1998)

J Neurophysiol. 1998 Jul;80(1):1-27.

Schultz W1.

lē faʻatino

O aʻafiaga o liona, faʻamalo o le talipupuni, faʻamalosia o le eletise, ma fualaau faasaina o le faʻamaualuga e fautuaina ai o polokalama o le midbrain dopamine e aofia i le gaosia o faʻamatalaga taui ma le faʻaaogaina o amioga. O le tele o le dopamine neurons e faʻaalia ai le faʻamalosia o le faʻaleleia o le tino pe a uma le faʻataʻitaʻiga o le vai ma meaʻai ma faʻalagolago i ai, taui-faʻataʻitaʻiga gaioiga vaaia ma le suʻe suʻega. Latou te faʻaalia tali o le biphasic, activation-depression after stimuli that look like reward-predicting stimuli or are romas, or particularly salient. Ae ui i lea, e naʻo ni nai faʻasologa amata e mulimuli mai i mea faʻavevesi. O lea la, dopamine neurons e faʻamaonia ai le faʻaogaina o le siosiomaga ma faʻamaonia le aoga, vavalo ma iloa ai taui ma faʻamalologa faʻamalosi ma faʻaosofia. I le leai o se faʻaeseesega i le va o taui eseese, ua aliali mai ai dopamine neurons e tuʻuina atu se feʻau faʻalogo e uiga i le i ai o le ofo poʻo le leai o ni taui. O tali uma lava i taui ma tauleleia o mea e fua mai e fuafua i mea e tutupu. O loʻo faʻagaoioia ni neva o le Dopamine e ala i mea faʻamalieina e sili atu nai lo mea na valoia, tumau pea e aunoa ma le faʻamaoniaina e mea e lelei e pei ona valoia, ma ua atuatuvale i mea e sili atu ona leaga nai lo mea na valoia. E ala i le faʻamaonia o taui e tusa ai ma se faʻamatalaga taumatemate, o tali a dopamine o loʻo i ai uiga aloaia o se faʻamatalaga faʻalogo e faʻatulagaina e ala i le faʻamalosiina o aʻoaʻoga. Tali a Dopamine i le taimi o aʻoga mai taui muamua ile taui-faʻapena fua. O lenei mea e mafai ona saofagā i faiga faʻaogaina o loʻo aʻafia ai le toe faʻafouina o le taui, o se tasi o pa'ū autu i le faʻamalosia o le aʻoaʻoina. O le tali malosi e faʻaalia ai sina pupuʻu o le dopamine i luga o le tele o dendrites, ma faʻasalalau ai se faʻamaoniga o le faʻamalosia o le lalolagi i postsynaptic neurons. O lenei faailo e ono faʻaleleia le amio e ala i le tuʻuina atu muamua o faʻamatalaga taui ao le i tupu le amio, ma e mafai ona fesoasoani i le aʻoaʻoina e ala i le fesuiaiga o le synaptic transmission. O le faailoga o le taui o le dopamine e faaopoopoina i le gaioiga i neurons i le striatum, frontal cortex, ma le amygdala, lea e faʻamautuina ai faʻamatalaga tauia o faʻamatalaga ae le faʻatagaina se faailoilo sese o valoʻaga o valoʻaga. O se felagolagomai i le va o faailoilo taui e ono faʻamautinoa ai le faʻaaogaina o taui maʻoti mo le filifilia faʻamalosia o amioga. Faatasi ai ma isi faiga faataʻitaʻi, o noradrenaline neurons e sili ona tautua ma le faʻaogaina o mea faʻapitoa ma nucleus basalis neurons code rewards taui tutusa. O le maualuga o le alu i luga o le Cerebellar o ni faailoilo sese i le gaosiga o le afi poʻo mea sese i le vaitau o faʻalavelave faʻalavelave i vavalaʻau Purkinje. O le tele o paʻu o loʻo aʻafia ai le laʻau o le dopamine-e le faigofie ona faʻamatalaina i se faailoilo o le taui, ae e mafai ona atagia ai le leai o se tulaga gafatia lautele o le maualuga o le dopamine extracellular. O lea e mafai ai e le komiti dopamine ona i ai ni galuega se lua, o le faʻataʻitaʻiina o le faʻamatalaga o taui ma le faʻaogaina o le mafai o postsynaptic neurons.

FAATOMUAGA

Ina ua alualu i luma multicellular meaola e ala i le tuputupu aʻe o ia lava-toe gaosia mole mole, na latou atiaʻe endogenous, autoregulatory auala faʻamautinoaina o latou manaʻoga mo le soifua manuia ma le ola na ausia. O loʻo aʻafia mataupu i le tele o tuʻaiga o amioga e maua ai alagaʻoa mo le faʻamautuina o paleni faʻasolosolo i aiga ma toe gaosia. O le tasi vasega o mea taua ua taʻua o ni taui, e faʻaosofia ma faʻamalosia ai le faʻatautaia o amioga. O gaioiga o faʻamanuiaga na atiaʻe atili i le taimi o le atinaʻeina o maualuga maualuga mamalia e lagolagoina sili atu laʻasaga ituaiga o tagata taʻitoʻatasi ma agafesoʻotaʻi amioga. O lona uiga o meaola ma mea taua e manaʻomia le faʻamatalaina o le uiga o faʻailoga, ma le maua o faʻailoga e fuafua ai nisi o faʻavae faʻavae o tulaga o le olaga o le mataupu.

O taui e maua i ituaiga tino eseese, e matua fesuiaʻi i le taimi ma faalagolago i le tulaga faapitoa o le mataupu. E ui lava i lo latou taua, o taui e le aʻafia ai le faiʻai e ala i ni faʻasalalauga faʻasalalau tuuto e tusa ai ma se tulaga faatapulaa o tulaga faʻale-tino e pei o le mataupu mo faʻaoga faʻapitoa. Nai lo lena, o faʻamatalaga taui o loʻo maua mai e le faiʻai mai le tele o ituaiga o polisensory, inhomogeneous, ma mea e le masani ai, e ala i le faʻaaogaina o ni auala patino. O le fesuiaʻiga o le natura o taui e manaʻomia ai tikeri maualuga o fetuutuunaiga i faiga o masini e siaki ai.

O se tasi o faiga autu a le neuronal e aofia ai i le gaosia o faamatalaga tau taui e foliga mai o le dopamine. O suʻesuʻega faʻapitoa e faʻaalia ai o lapataiga o le dopamine i le striatum ma le frontal cortex o se vaega tutotonu i le faʻasalalau o aʻafiaga o taui i le faʻatinoga o amio ma aʻoaʻoga. O nei taunuuga e afua mai i le filifilia o leona o vaega eseese o le polokalama o le dopamine, o le faʻaogaina ma le faʻaogaina o le faʻamaoni tuusao ma le faʻataʻitaʻiina o fualaau faʻasaina, ma le pulea e le tagata lava ia o fualaau faʻasaina tele, e pei o cocaine, amphetamine, opiates, ava malosi, ma le nicotine (Beninger ma Hahn 1983; Di Chiara 1995; Fibiger ma Phillips 1986; Robbins ma Everitt 1992; Robinson ma Berridge 1993; Malamalama 1996; Malamalama ma Hoffman 1992; Wise ma al. 1978).

O loʻo taua i lalo le suʻesuʻega lata mai o suʻesuʻega e uiga i le faʻaalia o le faʻaogaina o le siosiomaga e le dopamine neurons ma iloilo ai gaioiga talafeagai o nei faailo mo le fesuisuiai o amioga faʻaalia e ala i le faʻaogaina o le anatomic organization, aʻoaʻoga faʻataʻitaʻiga, faʻataʻitaʻiga o le neuronal, isi faiga o le neuronal, ma le paʻu pe a uma le faʻamaʻi. O uiga uma e tali mai o le dopamine neurons o le a faʻamatalaina, ae o le tele lava o tali i fua faʻatatau o le taui o le a faʻamalamalamaina ona o latou sili ona malamalama i ai nei. Ona o le tele o faʻamatalaga o loʻo maua i tusitusiga, o le faiga autu o loʻo faʻatalanoaina o le a avea ma faʻataʻitaʻiga o le dopamine, ae o faʻataʻitaʻiga mai i le vaeluaga o le numera o le dopamine e oʻo i le striatum ma le frontal cortex, o le a iloiloina foi e tusa ai ma le malamalama o loʻo i ai nei.

TALOSAGA MA FAASOLOGA

Galuega o taui

O nisi o mea faitino ma mea tutupu i le siosiomaga e faʻamalosia faapitoa le taua e ala i o latou aafiaga ile manuia, ola, ma le toe gaosia. E tusa ai ma uiga o amioga na mafua ai, o le taua o le faʻaogaina o mea tau le siosiomaga e mafai ona faʻanoanoa (tauia) pe faʻalavelave (faʻasalaga). (Manatua o le "manao" e faʻaaogaina tutusa mo le "taui" ae le mo le "sauniuni.") O mea faitino e tolu vaega eseese e vaeluaina. I la latou galuega muamua, o taui e faʻaalia ai le faʻalatalata ma le faʻaaogaina o amio. O lenei mea e mafua ona o mea faitino o loʻo faʻailogaina ma le faʻamaonia o le tau e ala i faiga faʻainitaneti poʻo, i le tele o tulaga, aʻoaʻoga. I la latou galuega lona lua, o taui e faʻaleleia ai le televave ma le malosi o amioga e taʻitaʻia ai i nei mea (aʻoaʻoina), ma latou te tausia amioga faʻaleaoga e ala i le puipuia o le faʻaumatia. O taui e avea o ni faʻamalosia lelei o amio i faiga faʻavae masani ma meafaigaluega. I le tele o aʻoaʻoga faʻaosofia, o le siʻosiʻomaga o le siosiomaga e maua ai le faʻamaonia o le aoga pe a maeʻa faʻasalalauga faʻamalosia-taui taui ma faʻafeusuaʻi amioga (Bindra 1968). I tulaga faʻapitoa, taui taui "faʻamalosia" amioga e ala i le faʻamalosia o fegalegaleaiga i le va o mea faʻamalosi ma tali o amioga (Law of Effect: Thorndike 1911). O le 'autu lenei o le "toe foʻi mai mo nisi mea" ma e fesoʻotaʻi ma le manatu masani o taui na maua mo le faia o se mea lelei. I se auala faʻapitoa o le faʻaosofiaina o aʻoaʻoga, o taui o ni "faʻaosofiaga" ma avea o ni sini o amioga e mulimuli i fegalegaleaiga i le va o tali a le amio ma taunuʻuga (Dickinson ma Balleine 1994). I la latou vaega lona tolu, o taui e maua ai lagona loloto o le fiafia (hedonia) ma lagona lelei faalelagona. O mea faʻavevesi faʻavevesi e faʻaaoga i itu faʻafeagai. Latou te faʻaaoga tali tuumuli ma galulue o ni tagata faʻamalosia le lelei e ala i le faʻateleina ma le aloese mai le amio le faʻaalia i le toe faia, ma faʻaitiitia ai le aʻafiaga o mea leaga. E le gata i lea, latou te faaosofia lagona faalelagona o le ita, fefe, ma le atuatuvale.

Galuega o valoʻaga

O faʻamaoniga e tuʻuina mai ai faʻamatalaga e uiga i mea e tutupu i le lumanaʻi, mea tutupu, poʻo le faʻalapotopotoga. Latou te tuʻuina atu le avanoa masani mo le maua o le taimi mo tali o amioga. O nisi ituaiga o valoʻaga e mafua mai ai le taua o le faʻaleleia o le siʻosiʻomaga o le siosiomaga e ala i fesoʻotaiga ma taunuʻuga faapitoa, ma faʻaalia ai mea taua ma faʻavasegaina mai mea laiti. O isi faʻailoga e faʻapipiʻi ai vaega faaletino o mea faitino faʻapitoa, e pei o le avanoa fanua, saoasaoa, ma le mamafa. O faʻatagaga e mafai ai e se tagata gaioiga ona iloilo mea tutupu i le lumanaʻi ao le i tupu moni lava, faatagaina le filifilia ma le sauniuni o amioga amio, ma faateleina le ono tulaʻi mai pe aloese mai mea faitino ua faʻaigoaina ma tulaga taua. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻaauau pea o gaioiga o mea faitino i le faasologa lava e tasi e mafai ai e se tasi ona vavalo i le oʻo mai o tofiga ma ua uma ona saunia le isi gaioiga aʻo tulituliloaina le mea nei. O lenei mea e faʻaitiitia ai le taimi faʻafefeteina i le va o tagata taʻitoʻatasi, faʻateleina le maualuga o le faatinoga, ma oʻo ai i se uluaʻi iuga. Vaʻaia o mata e faʻaleleia amioga faʻatino e ala i le taulai mamao (Fugalaau ma Downing 1978).

I se tulaga sili atu ona maualuga, o le faʻamatalaga o faʻamatalaga o loʻo tuʻuina mai e faʻataʻitaʻiga e mafai ai e se tasi ona faia ni filifiliga i le va o isi auala e maua ai ni tulaga faʻapitoa, faʻaalia ni mea e le masani ona tupu i sini autu, poʻo le aloese mai aʻafiaga leaga. O loʻo faʻaaogaina e le faʻaogaina o masini faʻaaoga le Pule o le Lotoifale e vavalo ai ma tali atu i faʻamatalaga a le setete ae leʻi tupu moni (Garcia et al. 1989). Mo se faʻataʻitaʻiga, o le "fly-by-wire" i le vaalele faʻavaomalo o loʻo faʻatusatusa ai le vaʻaia o vaalele o vaalele. Filifiliga mo le feʻaveaʻi solo e faʻaaogaina lenei faʻamatalaga ma fesoasoani e aloese mai le tele o aʻafiaga i vaega ole masini o le vaalele, ma faʻaitiitia ai le mamafa ma faʻalauteleina ai le tele o galuega.

O le faʻaaogaina o faʻamatalaga vavalalata e faʻalagolago i le natura o mea e tutupu i le lumanaʻi po o faʻalapotopotoga faʻapitoa. Faʻamatalaga faigofie e faʻatatau tonu lava i le tulaga o sini o loʻo oʻo mai ma le tali a le amio, ma faʻaitiitia ai le taimi e tali atu ai i se faiga faʻapitoa. O ituaiga sili atu o valoʻaga e faʻavae i luga o faʻataʻitaʻiga e mafai ai ona maua le faʻatagaga talafeagai, lea e mafai ona faʻafeiloaʻi ma togafitia i ni fesuiaiga eseese o le naunautaiga ma filifiliga. E tele lava ina latou faʻalauiloaina tagata. A o le i faia ni mea na tupu pe faʻapitoa le faʻaalia o le amio, o le a faʻaalia e le tasi le faʻataʻitaʻiga o le tele o auala e ala i le tuʻufaʻatasia o le malamalama mai i faʻavae eseese, faʻataʻitaʻiina auala eseese o le tali atu ma le faʻatusatusaina o tupe maua ma tupe gau mai faʻataʻitaʻiga taʻitasi.

Faʻasalaga faʻapitoa

O aʻoaʻoga faʻapitoa e aʻafia ai e aofia ai le faʻaauau ma le felagolagomaʻi i le va o se faʻaosofiaga faʻamalosi ma se taui muamua (Fig. 1). O lenei mea e mafua ai ona faʻaauau pea ona faʻaalia le amioga e faʻaosoina e le faʻaosofiaina o le "tulaga", lea e foliga tutusa ma le amio e pei ona taua e le taui muamua ma e aʻafia foi i le natura o le faʻaosofiaina o le malosi. E foliga mai o le faʻaosofiaina o le tino e avea o se tagata vaʻai i le taui, ma e masani lava i luga o le faavae o se avega talafeagai, ona faatulaga ai se tulaga faʻaosofia loto e taʻitaʻia ai le tali o amioga. O le tutusa o le auala e faaalia ai nisi o vaega lautele, o vaega sauniuni o le tali o amioga ua siitia mai i le taui autu i le uluai taimi, taui-taulaʻi faaosofia. O le mea lea, o le faʻaosofiaina o le mea e faʻaaogaina e avea o se mea e faʻamalosi ai sui mo le faʻamalosi muamua, masalo e ala i aʻoaʻoga Pavlovian (Dickinson 1980).

Fig. 1. 

Faʻagasoloina o mea faʻaleleia i le taimi o aʻoga. O se mea e faʻamalosi ai e faʻafefiloi ma se meaʻai muamua po o se taui faʻapitoa e ala i le toe faʻaluaina, faʻatasi ai. O lenei mea na mafua ai, o le faʻaalia o le faʻamalosi e mafua ai se tulaga faʻaosofia ile lotogatasi e ala i le aveesea o se faʻamoemoega o le taui, e masani lava ona faʻalagolago i se matelaina po o le fia feinu, ma e mafua ai le tali a le amio. O lenei polokalame e faʻaaogaina ai manatu faavae o le faʻaosofiaina o le tekonolosi e faaosofia ai Bindra (1968) ma Bolles (1972). E faʻaaogaina i le tulaga faʻapitoa masani, pe a faʻapea o le taui e otometi lava ona tuʻuina atu pe a uma le faʻamalosia o se mea faʻapitoa, ma le mea faʻapitoa (taʻavale), lea e manaʻomia ai se tali a le mataupu i le faʻaosofiaina o tulaga. O lenei polokalame e faʻaaoga foi i le feteʻenaʻiga e leʻo faʻamatalaina mo mafuaaga o le faʻamalosi.

O le toʻatele ua taʻua o "mea e le faʻalagolagoina" ma mea tau suavai atonu e mafai ona aʻoaʻoina e ala i le poto masani, e pei ona faʻamaonia e tagata asiasi uma i atunuu ese. O le taui muamua atonu o le a aofia ai le tofo o le a oʻo i le taimi e faʻamalosia ai e le mea faitino le faʻasalaga, ae mafai foi ona toe aʻoaʻoina. Ole aʻafiaga sili ona lelei o meaʻai paleni atonu e aofia ai a latou aʻafiaga patino i luga o vailaʻau faʻavae, e pei o le electrolyte, glucose, poʻo le faʻasaina o le amino i plasma ma le faiʻai. O nei fesuiaiga ua faamatalaina i manaoga vegetative o le totoga ma e ala mai i le evolusione. Meaola e aloese mai meaʻai e le mafai ona aʻafia ai le tele o vailaʻau o le vegetative, mo se faʻataʻitaʻiga o meaai e leai ni mea amino taua e pei o le histidine (Rogers ma Harper 1970), threonine (Hrupka et al. 1997; Wang et al. 1996), poʻo le methionine (Delaney ma Gelperin 1986). O nai taui muamua e ono mafai ona fuafuaina e ala i ni mea masani ma lagolago muamua amioga ma le taumafaina i le amataga, ae o le tele o taui o le a aoaoina i le taimi mulimuli ane o le olaga o le mataupu. O foliga vaaia faaletino o taui e mafai ona faʻaaogaina mo le vaʻaia o le televave o aʻafiaga o le vegetative. O lenei mea o le a faʻavavevaveina ai le iloa o taui ma avea ai ma se avanoa tele e ola ai. O le aʻoaʻoina o taui e mafai ai foi e mataupu ona faʻaaogaina le tele o ituaiga o meaʻai e avea ma tauleleia lelei ma faʻaleleia atili ai lo latou avanoa mo le ola i totonu o vaega o punaoa le lava.

TALOSAGA TALOSAGA E FAʻATASI AI LE FAʻAMATALAGA

Ole tino ole tino ole tino o le dopamine e maua i le tele ole vaega ole A8 (o le pito i tua ole lago), A9 (pars compacta o le substantia nigra), ma le A10. O nei neurons o le a faʻasaʻo le dopamine o le neurotransmitter i aʻafiaga o le nasu mai i suiga o le axonal i totonu o le striatum (o le nucate nucleate, metamen, ma le ventral striatum e aofia ai le nucleus accumbens) ma le frontal cortex, e taʻu ai nofoaga sili ona taua. Matou te faamaumauina le gaioiga o le gaioiga mai i le tino o mamanu o le paota taʻitasi i taimi o le 20-60 min ma masini microelectrodes feaveaʻi mai avanoa faaopoopo ae avea ma manulele e aʻoaʻo pe faia ni gaioiga o amioga. O le uiga o le polyphasic, o lagona umi e lafo i laina maualalo e mafai ai ona iloagofie le laʻau o le dopamine mai isi afa uumi. O faʻataʻitaʻiga o amioga faʻapitoa e aofia ai le tali atu i taimi o galuega, tuusaʻo ma faʻatuai faʻatonu galuega, tali faʻatuai o le fanua ma isi mea faigaluega, vaʻaia o le ea ma galuega e aloese mai ai, o loʻo faʻaogaina ma faʻatulagaina tulaga faʻaalia o le faʻaalia o le vaai, faʻavaeina o le tagata lava ia, ma le faʻaalia o le taui i le leai o soʻo se galuega aloaʻia. E uiga i le 100-250 dopamine neurons e suʻesuʻeina i tulaga faʻale-amio, ma o vaega ninii o neu galuega-modulated e faatatau i nei faʻataʻitaʻiga.

Uluaʻi suʻesuʻega suʻesuʻe sa suʻeina le faʻaogaina o le paka penisini ma le faʻaaogaina o le paʻu i le dopamine neurons ae na le mafai ona maua manino ni feeseeseaiga ma lima ma mata (DeLong et al. 1983; Schultz ma Romo 1990; Schultz et al. 1983) poʻo faʻatasi ma vaega faʻapitoa o le faʻatuai ona tali atu i galuega (Schultz et al. 1993). I le eseesega, na maua ai o le dopamine neurons na faʻaaogaina i se tulaga tulaga ese lava e ala i le tauia o uiga o le tele o mea faʻapitoa, faʻapitoa, ma suʻega suʻega.

Faʻatoagaina mai e ala i mea faʻaleleia o mea muamua

E tusa ai ma le 75% o le dopamine neurons e faʻaalia ai le faʻamalosia o meaola pe a paʻi atu manu i sina fasi meaʻai natia i taimi o suʻesuʻega i le leai o isi mea faʻaleleia, e aunoa ma le faʻagaoioia e le gaioiga lava ia (Romo ma Schultz 1990). O totoe o le toto dopamine neurons e le tali atu i soʻo se suʻega faʻaleleia o le siosiomaga. E faʻaaogaina foi ni launiu o le Dopamine e se mataua o le vai na tuʻuina atu i le gutu i fafo atu o soʻo se galuega faʻaleaoga pe aʻo aʻoina ituaiga eseese e pei o le vaaia o le faʻaaliga ma le suʻega, taimi faʻapitoa e tolopo le tali poʻo le suia, ma le faʻaalia o le faʻaalia, masani i le mea lava e tasi (Fig . 2 tumutumu) (Hollerman ma Schultz 1996; Ljungberg et al. 1991, 1992; Mirenowicz ma Schultz 1994; Schultz et al. 1993). O tali taui e tulai mai i se tulaga tutoʻatasi o se faʻataʻatiaga o aʻoaʻoga. O le mea lea, o le dopamine neurons e le foliga mai e faʻaeseese i le va o mea eseese mea taumafa ma taui tau. Ae ui i lea, oa latou tali e iloagofie ai taui mai mea e le i tua (Romo ma Schultz 1990). E naʻo le 14% o le DNamine neurons e faʻaalia ai le osofaʻiga o le phasic pe a faʻaalia mea muamua, e pei o le ea i luga o le lima poʻo le salini samato i le gutu, ma o le tele o le gaioiga faʻamalosi e tali atu foi i taui (Mirenowicz ma Schultz 1996). E ui lava e le faʻaleagaina, o nei fuamoa e fesuisuiai i latou e faʻalavelave ai amio ma faatosina ai gaioiga e aloese mai ai. Ae ui i lea, o le dopamine neurons e le o se mea e le masani ai i fualaau oona, e pei ona faaalia i le lemu po o le faʻavevevevega o le faʻagasolo ina ua maeʻa faʻamalosi o le mumu i manuki faʻataunuʻu (Schultz ma Romo 1987) ma le faʻateleina o le lapataiga o le dopamine i le maeʻa ai o le eletise eletise ma le siʻusiʻu o le siʻusiʻu i 'ala o le ala.Abercrombie et al. 1989; Doherty ma Gratton 1992; Louilot et al. 1986; Young et al. 1993). O lenei mea e taʻu mai ai o tali vave o le dopamine neurons e sili ona lipotia lipotia o le siosiomaga e mafua ai le taua, ae o mea faʻalavelave tutupu e mafai ona faʻamaonia ma se faʻagasolo malie o le taimi o le taimi.

Fig. 2. 

O lipoti o le Dopamine e maua ai taui e tusa ai ma se mea sese i le tauvaga tau. tumutumu: o le matagi o le vai e tupu e ui lava e leai se taui e valoia i lenei taimi. O le faʻaalia o le taui o loʻo i ai se mea sese i le valoʻaga o le taui. O le Dopamine neuron o loʻo faʻaaogaina e le le mailoa o le tupu o le vai. Vaitaimi: o le faʻamalosiina o tulaga e valoia ai se taui, ma o le taui e tupu e tusa ai ma le valoʻaga, o lea e leai se mea sese i le valoʻaga o taui. O le Dopamine neuron e le mafai ona faʻaaogaina e le taui faʻapitoa (tauagavale). O loʻo faʻaalia ai foʻi le faʻaagaga ina ua maeʻa le tauia-o faʻamatalaga osofaʻi, lea e tupu e aunoa ma le sese i le valoʻaga o le taui mulimuli ane (taumatau). muli: faʻamalosia stimulus vavalo se taui, ae o le taui le mafai ona tupu ona o le leai o se tali atu a le manu. Gaioiga o le dopamine neuron e faʻanoanoa lava i le taimi tonu na ono tupu ai le taui. Manatua le faʻanoanoa o loʻo tupu> 1 s pe a maeʻa le faʻamalosiʻau faʻaosofia e aunoa ma se faʻalavelave faʻasolosolo, faʻaalia ai se gaioiga i totonu o faʻamoemoe faʻamoemoe. Gaioiga Neuronal i le 3 kalafi mulimuli i le faʻatusatusaga: tali dopamine (Taui) = taui na tupu - taui valoʻia. CS, faʻaosofia lagona faʻaosofia; R, taui muamua. Toe lolomi mai Schultz et al. (1997) faatasi ai ma le faatagaga a le American Association mo le alualu i luma o Saienisi.

Le faʻamalamalamaina o taui

O se vaega tāua o tali o le dopamine o lo latou faʻalagolago i le mea e le mautonu. O faʻafouga e mulimuli i taui e le tupu pe a oʻo mai meaʻai ma le suavai ona o faʻasolosolo faʻasolosolo ua uma ona fuafua e valoia ia taui (Fig. 2, ogatotonu) (Ljungberg et al. 1992; Mirenowicz ma Schultz 1994; Romo ma Schultz 1990). Tasi se eseesega taua i le va o le aʻoaʻoina ma le mauaina atoatoa o amio o le tikeri o le taui e le mafaamatalaina. O le lapataiga o le Dopamine e faʻaaogaina e taui i le taimi o le aʻoga ae taofi le tali atu pe a maeʻa ona maua le gaioiga vaaia ma le suʻe suʻega taimi taimi (Ljungberg et al. 1992; Mirenowicz ma Schultz 1994), o le avanoa faʻaletonu ua tolopoina tali o tali (Schultz et al. 1993), ma le vaʻaiga faʻaituau faʻapitoa (Hollerman ma Schultz 1996). O le leai o se tali e le mafua mai i le atiaeina o le le mautonu lautele i taui, ae o le gaioiga e mulimuli i taui na tuʻuina atu i fafo atu o galuega e le faʻaititia i le tele o masina o faʻataʻitaʻiga (Mirenowicz ma Schultz 1994). O le taua o le le mautonu e aofia ai le taimi o le taui, e pei ona faʻaalia e ala i gaioiga faifaipea e mulimuli i taui e faʻafuaseʻi ona faʻaalia muamua pe mulimuli ane nai lo le valoʻaga (Hollerman ma Schultz 1996). I le tuufaatasia, o le tupuga o le taui, e aofia ai lona taimi, e tatau ona le fuafuaina e faʻaosoina le lapatamine neurons.

Paʻu i le faʻaaogaina o le valoʻaga tauia

O le lapataiga o le Dopamine e matua afaina lava i le taimi o le masani ai o le taui pe a le mafai ona tupu se taui atoa, e tusa lava pe leai se mea e faʻavaveina muamua (Fig. 2, muli). E mataituina lenei mea pe a le maua e tagata manu se taui ona o amioga sese, pe a taofia le tafe o le vai e le tagata e faia le suʻega tusa lava pe amio saʻo, pe a tatala se valve e aunoa ma le faʻasaoina o le vai (Hollerman ma Schultz 1996; Ljungberg et al. 1991; Schultz et al. 1993). Pe a faʻatuai le tuʻuina atu o taui mo le 0.5 poʻo le 1.0 s, o le faʻavaivaia o le gaioiga faʻafuaseʻi e tupu i le taimi masani o le taui, ma o le faʻaagaga e mulimuli i le taui i le taimi fou (Hollerman ma Schultz 1996). O nei tali uma e tupu mai naʻo le taimi o ni nai toe fai seʻia oʻo ina toe valoia le taimi fou o le faʻaaogaina o taui. I le faʻatusatusa atu, o le faʻaaliaina o le taui muamua nai lo le masani ai o le faʻamalosia i le taimi fou o le taui ae ua le mafai ona faʻaosoina se atuatuvale i taimi masani. O lenei mea e taʻu mai ai o le faʻatagaina vave o le faʻatagaina o le faʻatagaina e faʻamaonia ai le tauvaga tauia mo le taimi masani. O le mea lea, o le dopamine neurons e mataʻituina le mea na tupu ma le taimi o le taui. I le toesea o fua ninii i luma atu o le taui ua le maua, o le atuatuvale e le o se tali faigofie o le neuronal ae e atagia mai ai se faagasologa o le faamoemoe e faavae i luga o se siaki i totonu o le taimi saʻo o taui taulaʻi.

Faʻatoaina mai e ala i tuʻutuʻuga, taui-vaʻai fuamosa

E uiga i le 55-70% o le dopamine neurons ua faʻaaogaina e ala i le faʻalauteleina o le vaaia ma le suʻeina o suʻega i tulaga faʻapitoa poʻo tulaga faʻapipiʻiina e pei ona faʻamatala muamua (Fig. 2, ogatotonu ma muli) (Hollerman ma Schultz 1996; Ljungberg et al. 1991, 1992; Mirenowicz ma Schultz 1994; Schultz 1986; Schultz ma Romo 1990; P. Waelti, J. Mirenowicz, ma W. Schultz, e leʻi faʻasalalauina). O le tali muamua o le dopamine i le malamalama faʻapitoa sa lipotia mai e Miller et al. (1981) i tima na togafitia i le haloperidol, lea na faʻapupulaina ai le faʻalavelave ma le tuusaʻo o gaoioiga o le dopamine, ae na mafua ai tali e sili atu ona tali atu nai lo manu e leʻi faʻaleagaina. E ui lava o tali e faʻapena ona latalata i amioga faʻaalia (Nishino et al. 1987), e le fesoʻotaʻi ma lima ma mata o latou lava mata, e pei ona tutupu i luga o le itu i le lima gaoioi ma faamasinoga e aunoa ma le gaioiga lima poʻo mata (Schultz ma Romo 1990). O fua ninii e faʻatulagaina e itiiti le aoga nai lo taui autu i le tulaga o le tali atu ma le vaega o neurons ua faʻaaogaina. O tali o le Dopamine e na o le amataina o fua o fualaau oona ma e le o se mea e faaleagaina ai, e tusa lava pe afaina ai le faʻasalaga e vaʻaia ai le taui (Schultz ma Romo 1990). O laina o le Dopamine e le eseese ai le va o le vaaia ma le suʻega o tulaga faʻapitoa o mea faʻapitoa. Ae ui i lea, latou te vaʻavaʻai i le vavalalata ma le le mautonu poʻo le faʻavevesi o fua ninii pe afai latou te lava faaletino e le tutusa (Ljungberg et al. 1992; P. Waelti, J. Mirenowicz, ma W. Schultz, e leʻi faʻasalalauina). E naʻo 11% o le dopamine neurons, o le toʻatele oi latou e tali mai, e faʻaalia le faʻagasologa masani o gaioioiga e tali atu ai foi i le faʻaaogaina o mea e faʻaaogaina e le manu pe a faʻamaonia ai se mea e aloese ai mai le ea poo le pa'ū o le salini (Mirenowicz ma Schultz 1996), e ui lava o lea aloese e mafai ona vaʻaia o se "taui." O nei faʻasoasoaga e le lava le malosi e faatosina ai le faitau aofaʻi o tagata. O le mea lea, o tali vave a le dopamine neurons e sili ona lipotia lipoti o le siosiomaga e mafua ai le taua o le taua, ae le i ai le vavalalata i le eseesega o tulaga taua.

Faaliliuina o le faatoaagaina

I le faagasologa o le aʻoga, e amata ona faʻaoioia lemu o le dopamine e ala i tuʻusaʻoga, taui-faʻavasegaina fuamalie ma faasolosolo ai ona le toe maua a latou tali i meaʻai muamua poo taui faʻamaonia lea e faʻaalia (Hollerman ma Schultz 1996; Ljungberg et al. 1992; Mirenowicz ma Schultz 1994) (Fig. 2 ma 3). I le taimi o le aʻoga tumau, o taui uma e lua ma tulaga faʻaleleia e mafua ai le faʻamalosia o le dopamine. O lenei faʻaliliuga mai le taui muamua i le faʻalauteleina o le faʻaosoina e tupu vave i totonu o le neʻarons mono dopamine faʻataʻitaʻia i ni galuega lelei se lua e faʻaaogaina, taʻitasi, totogi e leʻi fuafuaina ma faʻataunuʻuina (Romo ma Schultz 1990).

Fig. 3. 

Faʻafeiloaʻi le tali o le Dopamine i le amataga muamua o le faʻamalosi. Tali i le le faʻaaogaina o le taui taui muamua i le alualu i luma vave totogi-faʻataʻitaʻiga fua. O faʻaaliga uma e faʻaalia ai le fuainumera o histograms na maua e ala i le faʻataʻitaʻiina o le tele o taimi histograms o laupepa uma o le dopamine o loʻo faʻamaonia i totonu o amio na faʻaalia, tutoatasi mai le i ai pe leai foi se tali. tumutumu: i fafo atu o soʻo se galuega amio, e leai se tali o tagata i 44 neu ua faʻataʻitaʻiina i se tamai malamalama (faʻamatalaga mai Ljungberg et al. 1992), ae o le averesi tali faʻaalia i 35 neo i se mataua o le suavai tilivaina i se fuga i luma o le manu o le gutu (Mirenowicz ma Schultz 1994). Vaitaimi: tali i se taui-faʻamatalaga e mafua ai le faʻaosofiaina i se 2-filifilia avanoa e ausia, ae leai se tali i le taui na faʻaalia i le taimi na faʻatūina ai galuega ile 23 tutusa lava (Schultz et al. 1993). muli: tali atu i se faʻamatalaga o loʻo i luma o le taui-o le faʻamatalaga e mafua ai le faʻamalosi i se vaitau tumau o le 1 s i totonu o se galuega faʻapitoa e ausia ai le vaʻaia (19 neurons) (Schultz et al. 1993). O le taimi taimi e vaevaeina ona o le eseesega o vaitaimi i le va o mea faʻapitoa ma faʻatauga. Faʻamatalaina mai Schultz et al. (1995b) faʻatagaina e le MIT Press.

Le faʻamalamalamaina o fua faʻatatau

O faʻagasologa pe a uma ona faʻatulagaina, o le a le tupu mea e tutupu-o le faʻataunuʻuina o nei fuamoa i luma o le vaʻaia e phasic conditioning stimuli i tulaga faʻavae atoatoa. O le mea lea i le siama o fualaau oona, o le dopamine neurons o loʻo faʻaaogaina e ala i le muamua o le taui-o faʻamatalaga faaosofia, ae o fuamalie uma ma taui e mulimuli mai i taimi vaʻaia mulimuli ane e le aoga (Fig. 3) (Schultz et al. 1993). E na o le faasolosolo faasolosolo faasolosolo faasolosolo e mafua ai tali a tagata taitoatasi. E le gata i lea, o le tele o le faʻaaogaina o galuega faʻataʻitaʻiga e faʻataunuʻuina ai tali i tuʻusaʻoga faʻapitoa, atonu e mafua mai i faʻamaʻi e ala i mea na tutupu i le suʻega muamua (Ljungberg et al. 1992). O lenei mea e taʻu mai ai o le mea e le mafaamatalaina o se mea e masani ona manaʻomia mo fesuiaiga uma o le dopamine neurons.

O le faʻavaivai i le faʻaaogaina o fua faʻatatau

Uluai faʻamatalaga mai se faʻataʻitaʻiga muamua (Schultz et al. 1993) fautua atu o le dopamine neurons foi ua faʻavaivai pe a fai o se mea faʻapitoa, o le faʻamalosia o le taui-taulaʻi o loʻo valoia ia lava i se taimi atofaina e se mea muamua na faaosofia ae ua le mafai ona tupu ona o se mea sese o le manu. E pei o taui muamua, o le faʻalavelave e tupu i le taimi o le masani ai o le faʻaosofiaina o le tuuga, e aunoa ma le faʻafesoʻotaʻi tuusao e se mea na tupu muamua. O le mea lea, o le atuatuvale e le i faia-e ono mafai ona faʻasalalau i mea uma e fiafia i ai.

Faʻatoagaina-faʻavauvau ma le faʻasalalauga tali

E tali atu foi le laʻau o Dopamine i fualaau oona e le o valoia taui ae e tutusa lelei le tauia-o le valoia o mea tutupu e tupu mai i le tulaga e tasi. O nei tali e aofia ai le faʻatoaagaina ma sosoo ai ma le atuatuvale vave ae mafai ona i ai taimi e aofia ai le faʻamālōinaina mama poʻo le mama mama. O faʻagasologa e laʻititi ma e le masani ona sili atu nai lo le mulimuli i taui-vaʻai fua, ma o loʻo faʻalogo i le 30-60% o neurons. E tali atu le pepe o le Dopamine i fuainumera o mea e le o mulimuli mai ai, ae e tutusa lelei lava le tauia-o le vavalo o fuamoa, e ui lava i le faʻamalologa amio lelei (Schultz ma Romo 1990). O le tatalaina o se atigipusa avanoa e le mafai ona faʻaosoina ai le dopamine neurons ae faʻaleleia i taimi uma lava o le pusa i nisi taimi o loʻo i ai meaai (Ljungberg et al. 1992; Schultz 1986; Schultz ma Romo 1990) poʻo pe a oʻo i se pusa vaʻaia, foliga tutusa o loʻo i ai meaʻai e matala i le suia o mea (Schultz ma Romo 1990). O le pusa gaogao e mafua ai le faʻagaoioia vaivai nai lo le pusa lafoai. E faia e manu le le faʻaaogaina o le faʻaogaina o mea e fai i pusa taʻitasi ae naʻo le faʻaogaina o le pusa paʻu ma o latou lima. I le taimi o le aʻoga, e faʻaauau pea ona tali atu le dopamine neurons i tuʻusaʻoga muamua na mafua ai ona faʻavaivaia o latou tauvaga pe a suia suiga i suiga (Schultz et al. 1993) poʻo le tali atu i ni faʻaopoopoga fou e pei o tuʻusaʻoga faʻapipiʻi muamua (Hollerman ma Schultz 1996). O tali e tupu e oʻo lava i faʻavevesi faʻavevesi e maua i le fesuiaiga i se tulaga faʻapitoa, o mea faʻapitoa o mea faʻapitoa o le tulaga faʻapitoa, o le tali faʻafefete e sili atu le vaivai nai lo le manaʻoga tasi (Mirenowicz ma Schultz 1996). O tali e faʻamalamalamaina e oʻo lava i le faʻamaʻiina o mea e faʻaleleia ai le tino. O le mea moni, o faʻamatalaga mai le tino e faʻalauteleina i mea e le mafai ona faʻaaogaina ona o le foliga tutusa o le tino ma mea faʻapitoa.

Tali fou

O faʻamalosiʻuga fou e faʻaosofia ai le faʻagaoioia o neula o le dopamine e masani ona sosoʻo mai ma faʻanoanoaga ma tumau ai pea pe a fai o amioga e faʻatonutonu ai amioga. (Eg, ocular saccades). Faʻagaoioi faʻaletonu faʻatasi ma le faʻamasaniina o tali i le maeʻa ai o ni mea e faʻaosofia ai le toe faʻaosofia, e faʻalagolago i le faʻafitauli o le tino. E ui lava o tamaʻi tamaʻi malamalama e le faʻaaogaina, ae e seasea lava ona maua ni tali fou, o moli uila ma le vave vaʻaia ma le faʻalogo o se tamaʻi atigipusa e faʻagaoioi ai mea e pala faʻasolosolo i taimi o <100 tofotofoga.Ljungberg et al. 1992). Oomi malosi poʻo ni ata lapoʻa i luma tonu o se meaola na alai mai ni tali malosi e pala ma pala ai ae mafai ona fuaina le faʻagaoioiina ma> 1,000 tofotofoga (Hollerman ma Schultz 1996; Horvitz et al. 1997; Steinfels et al. 1983). Ata 4 o loʻo faʻaalia manino le eseesega o le tali atu ma le faʻaleleia atili o le soifua maloloina faaletino. O tali e pala lemu i le tele o taimi e faʻaalia ae e mafai ona faʻaauau pea i le faʻaititia o le tele o mea e maua mai i fuamalie. O le tele o tali e toe faʻatupulaia pe a faʻaosoosoina ia fuamauina tutusa. I le eseesega, o tali i tusitusiga, e oo lava i le tele, o fuamoa e vave ona saoasaoa pe a faʻaaogaina fuamoa mo le faʻatulagaina o amioga le 'alofia (Mirenowicz ma Schultz 1996). E toʻaititi lava neo (<5%) e tali atu mo le sili atu nai lo ni nai faʻataʻitaʻiga i mea mataʻina ae e vaivai le tino, pei o le nutililiiina o pepa poʻo ni lima tetele o faʻataʻitaʻi.

Fig. 4. 

Taimi taimi o le faʻamalosia o le dopamine neurons i tusi, mataala, ma tulaga faʻatupulaʻia. Faʻatoagaina pe'ā faʻaitiitia le alualu i luma o mea fou ma faʻaalia pea le faʻaalia i faʻataʻitaʻiga mulimuli. O lo latou maualuga e faalagolago lea i le soifua maloloina faaletino o fualaau oona e pei o le malosi malosi o aʻafiaga e faaosofia ai le osofaʻiga maualuga lea e masani ona sili atu nai lo na mea pe a maeʻa fua. Ae maise lava o le alualu i luma o le toto o le dopamine e faʻaauau ai le tele o le tele e tusa lava pe a maeʻa lo latou fiafia e aunoa ma le fetaui ma taui muamua. O faʻafouga faʻamalosia e toe faʻaalia pe a faʻamalosia aʻafiaga ma faʻatoʻaga muamua. O lenei polokalame na saofaga mai ia Jose Contreras-Vidal.

Uiga masani o tali

O faʻataʻitaʻiga na faʻaalia ua faaalia ai o le tele o neurons i le ogatotonu o le kulupu dopamine o le A8, A9, ma le A10 e faʻaalia ai faʻaveiga ma faanoanoaga talitutusa i se tulaga amio, ae o le totoe o le pani dopamine e le tali mai. O loʻo i ai se uiga o vaega sili atu o le neurons e tali atu i le tele o itulagi o le ogatotonu, e pei o le faʻaleleia o le telefoni ma le medial substantia nigra, pe a faʻatusatusa atu i le tele o laufanua lautele,Schultz 1986; Schultz et al. 1993). Tali tali atu (50-110 ms) ma umi (<200 ms) e tali tutusa ma muamua togi, faʻamalosiʻau faʻaosofia, ma tala faʻamalosiʻau. O le tali a le dopamine o loʻo avea ma se tutusa foliga tutusa, scalar faitau aofaʻi o tagata. E togiina i le maualuga e le tali mai o tagata taʻitoʻatasi ma e ala i le vaega o tali atu i totonu o le faitau aofai o tagata.

Aotelega 1: tali talafeagai i taimi o aʻoaʻoga

O uiga o le dopamine tali i fua faʻatatau o taui e sili ona faʻamalamalamaina i le aʻoaʻoina o vaega i le taimi o na taui e taua tele mo le mauaina o tali a le amio. O le faailo o le taui o le dopamine e maua ai suiga i le faagasologa o le alualu i luma o le aʻoga ma tupu i le amataga muamua o le faʻaleleia o taui, o se taui muamua pe o se taui-vaʻai faʻamalosi (Ljungberg et al. 1992; Mirenowicz ma Schultz 1994). I le taimi o le aʻoga, o tusiga, o faʻaogalua faʻapitoa e le faʻaituau, o le a faʻaaogaina ai tali e faʻavaivaia vave ma mou ese ai (Fig. 4). O taui a le Peraimeri e tupu i se tulaga e le mafaamatalaina i le taimi o le fefaʻasoaʻiga ma ia mea faʻamalosi ma faʻaosoina ai le faʻaleleiaina o le neuronal. Faatasi ai ma le fesoʻotaʻi faifaipea, o taui e faʻaalia e ala i mea faʻaleleia. Faʻatoagaina pe a maeʻaeʻa le faʻaititia o le tau ma o loʻo faʻafesoʻotaʻi atu i le faʻaleleia, taui-faʻamatalaga osofaʻi. Afai, peitaʻi, o se taui vavalalata e le tupu ona o se mea sese o le manu, o le dopamine neurons ua faʻavaivai i le taimi o le ai ai se taui. Aʻo faʻaauau ona aʻoaʻoina galuega (Schultz et al. 1993) poʻo vaega o galuega (Hollerman ma Schultz 1996), o uluai fua ninii e faʻaosoina ai le alo o le dopamine i taimi uma o le aʻoga ona o le faʻasalalauga i mea na aʻoaʻoina muamua, faʻaosoina o aʻafiaga tutusa, ae o isi faʻasolosolo faʻasolosolo ma mea muamua e faʻamaonia ai le gaoioi o le dopamine neurons i se taimi e le o mautinoa ma ua amata ona iai ni suiga fou.

Aotelega 2: fuamauina lelei mo dopamine neurons

O tali a Dopamine e maua mai i vaega e tolu o fualaau. O le vaega muamua e aofia ai taui muamua ma fua ninii ua avea ma taui aoga taulaʻi e ala i le faifai pea ma le fetaui e fetaui ma taui. O nei fua ninii o le a avea ma vasega masani o le taui maoaʻe-o le valoʻaga o fuamoa, ao avea ma taui muamua o le avea ma tagata vavalo i mea e tutupu i le vegetative. O aʻafiaga lelei e foliga mai o loʻo i ai se mea e mataala ai, e na o meaola e maua ai le manino manino e aoga. O vailaʻau o le Dopamine e faʻaalia ai le faʻamalosiaga mama e mulimuli i faʻamatalaga manino-faʻapupulaina fuamoa ma ua atuatuvale pe a le taunuʻu se taui vavalo pe leai (Fig. 5, tumutumu).

Fig. 5. 

Faʻaaliga manino o tali a le dopamine neurons i ituaiga 2 o fua faʻatatau. tumutumu: faʻaaliaina o se taui manino-vaʻai faʻamalositino e taʻitaʻia ai i le toe faʻaleleia pe a uma le faʻamalosi, leai se tali i le taui tauia, ma le faʻavauvau pe a le taunuʻu se taui vavalo. muli: faʻaaliaina o se mea faʻapena e foliga tutusa ma se mea faʻapitoa, taui-faʻamatalaga osofaʻi e taʻitaʻia ai i le faʻafouina, sosoo ai ma le atuatuvale, faʻafouina pe a uma le taui, ma e leai se tali pe a leai se taui e tupu. Faʻatoagaina pe a maeʻa le faʻamalosi atonu e atagia ai le tali tutusa ona o le tutusa o le tino. E leʻo manino mai e lenei mea faʻaalia se taui ae e fesoʻotaʻi ma le taui e ala i lona tutusa ma le faʻamalosi e vaʻai ai le taui. Pe a faatusatusa i le tauia lelei-o mea tutupu fua, o le gaioioiga e maualalo ma e masani lava ona afaina ai faanoanoaga, ma faapena ona faaeseese ai i le va o le CS + ma le le faʻaaogaina (CS-). O lenei polokalame o loʻo aotele ai taunuʻuga mai faʻamatalaga muamua ma le taimi nei (Hollerman ma Schultz 1996; Ljungberg et al. 1992; Mirenowicz ma Schultz 1996; Schultz ma Romo 1990; Schultz et al. 1993; P. Waelti ma W. Schultz, le faʻasalalau taunuuga).

O le vaega lona lua e aofia ai fuamoa e faʻaalia ai le faʻatalanoaina o tali. O nei fuamoa e le o manino le vavalo o taui ae e aoga ona o lo latou tulaga tutusa faaletino i fualaau oona lea ua avea ma taui manino taulaʻi e ala i le faʻatulagaga. O nei fua ninii e faaosofia ai le gaioiga e maualalo i le tele ma le itiiti ifo i le neurons, pe a faatusatusa i le taui manino-vavalalata o fuainumera (Fig. 5, muli). E masani ona mulimulitaʻia i latou i ni faʻalavelave faʻafuaseʻi. E ui o le amataga o le faʻafouina e mafai ona aofia ai se tali masani lautele e faʻamaonia ai se taui e ono maua, o le atuatuvale mulimuli ane e mafai ona atagia mai ai le taumateina o le leai o se taui i se taui lautele-faʻataʻitaʻiga le faʻalapotopotoga ma faalēaogāina le taumatematega sese. Le leai o se faʻamatalaga manino tauia o loʻo fautuaina atili e ala i le i ai o le faʻasagaga ina ua maeʻa le taui muamua ma le leai o se atuatuvale e leai se taui. Faʻatasi ai ma tali i taui-faʻasolosolo fua, e aliali mai e pei o le activation o le dopamine e lipoti mai se "tag" faatosina e faʻapipiʻi i mea faʻaleleia e fesootai i taui.

O le vaega lona tolu e aofia ai mea faʻapitoa pe sili atu ona lelei le sologa lelei lea e le fetaui ma taui maoti. E ala i le faia o faʻataʻitaʻiga o le faʻatonuga o amioga, o nei fuamosa e mataala ma faʻatonu le gauai. Ae ui i lea, ei ai foʻi a latou galuega faʻamalosia ma e mafai ona tauia (Fujita 1987). O fuamoa fou e mafai ona manaia. O mea faʻapitoa poʻo faʻapitoa e faʻaosofia ai le gaioioiga e masani ona mulimuli mai ai faanoanoaga, e talitutusa ma tali i le faʻateleina o fuamosa.

O lea o tali a le dopamine neurons e lipoti mai ai ni mea e tutupu ma le lelei ma le lelei, e pei o taui muamua, taui-vavalo fua, fuafaatatau-mea e pei o mea e tutupu, ma le faʻaleleia o fua. Ae ui i lea, latou te le iloa i se mea lautele mea tutupu ma aʻafiaga faʻaosofia, e pei o le faʻaosoosoina o fua.

Aotelega 3: o le faailoilo sese o valoʻaga o le dopamine

O tali dopamine i faʻamatalaga faʻapitoa e mafai ona faʻamanuiaina e mafai ona sili atu ona malamalama lelei ma malamalama i tulaga o aʻoaʻoga masani o le aʻoaʻoina. O lipoti o le Dopamine e maua ai taui e tusa ai ma a latou taumatemate nai lo le faailogaina o taui autu i se tulaga e le faatuaoia (Fig. 2). O le tali o le dopamine e lelei (faʻaagaaga) pe a faʻaalia taui muamua e aunoa ma le valoia. O le tali e leai se taimi e tupu ai taui e pei ona valoia. O le tali e le lelei (faʻavauvau) pe a vaʻaia taui taui. O le mea lea, o le dopamine neurons e lipotia ai taui muamua e tusa ai ma le eseesega i le va o le mea na tupu ma le valoʻaga o taui, lea e mafai ona taua o se mea sese i le valoʻaga o taui (Schultz et al. 1995b, 1997) ma ua faʻatulagaina faʻapitoa e pei

DopamineResponse (taui)=Totogi Faʻapitoa-Faʻaaliga Faʻaalia

Equation 1Tenei fautuaga e mafai ona faʻalauteleina i ni mea faʻalavelave masani e faʻaalia e dopamine neurons e faʻatatau i vaʻaiga. O lea e mafai ai e dopamine neurons ona lipotia se mea sese i le valoʻaga o mea uma e fiafia i ai, ma Eq. 1 e mafai ona faʻamatalaina i le tulaga masani lautele

DopamineResponse (Tausaga)=UA FAIA-TATOU FAʻAALIGA

Faʻatasi 2O lenei faʻasalalauga e fetaui lelei ma le manatu o le tele o taui moni o loʻo faʻatulagaina fua. Faatasi ai ma le tele o faʻamanuiaga, faʻamautuina-taui mea tutupu, naʻo le mea muamua e tupu e le mafaamatalaina ma e maua ai le activation o le dopamine.

FUAFUAGA O NI NEURONS

Amataga o le tali o le dopamine

O le fea mea e mafai ona gafa i le anatomic e mafai ona nafa ma le filifilia ma le faʻaleleia o le natura o tali o le dopamine? O le fea gaoioiga e mafai ona oʻo atu ai i le faʻamaonia o mea sese o le vavalo, faatosina le faʻafeiloaʻiga o le tali atu i le muamua o le mea e leʻi faʻaalia ma le faʻatusatusaina o le taimi o le taui?

TOTOGI MA LE FAATINO O LE MALO.

O le GABAergic neurons i totonu o le vaega o le striatum project i se lautele lautele o le televise ma o se vaega, o le faaopoopoga o le DNamine i le toetoe lava o le atoa o le mamafa o le nigra, ae o le tele o le tele o le telefoni e fesootai ma le nondopamine neurons o pars reticulata o substantia nigra, e ese mai lo latou vaʻaia i globus pallidus (Gerfen 1984; Hedreen ma DeLong 1991; Holstein et al. 1986; Jimenez-Castellanos ma Greybiel 1989; Selemon ma Goldman-Rakic ​​1990; Smith ma Bolam 1991). Neurons i le galuega faatino i le telefoni feaveaʻi i se faiga e le o se tasi i le tulaga o le teletise i le itu e lua ma le pito i luga o le medial substantia nigra,Berendse et al. 1992; Haber et al. 1990; Lynd-Balta ma Haber 1994; Somogyi et al. 1981). O le suʻesuʻega a le GABAergic striatonigral e mafai ona faʻaaogaina ni aʻafiaga eseese se lua i dopamine neurons, o le faʻasaina tuusao ma le faʻamalosia faʻaletonu (Grace ma Bunney 1985; Smith ma Grace Grace 1992; Tepper et al. 1995). O le vaega mulimuli o loʻo faʻasalalau e ala i le faʻasaina o le tele o neo neo ma le faʻamaina o le GABAergic mai faʻasalaga o axon i le lotoifale o faʻataunuʻuina o le gataifale o loʻo i luga o launiu dopamine. O lenei mea e faaluaina le fesoʻotaʻi faʻatasi ma e maua ai le faʻamalosia o le dopamine neurons e le striatum. O le mea lea e mafai ai ona faʻamalosia le taofiofia ma le faʻamalosiina o le striatum ma o le matrix e mafai ona faʻamalosia ai le dopamine neurons.

O taʻavale faʻasalalau ma vaʻalele faʻaalia e faʻaalia ai le tele o faʻamalosiaga e mafai ona saofaga i tali a le dopamine, o tali i taui sili (Apicella et al. 1991a; Williams et al. 1993), tali i faʻamanuiaga-faʻapupula mea tutupu (Hollerman et al. 1994; Romo et al. 1992) ma le faʻamalosia o faʻamalosiaga i le taimi o faʻamoemoega o taui-faʻamatalaga fuamalie ma taui muamua (Apicella et al. 1992; Schultz et al. 1992). Ae ui i lea, o tulaga o nei mea e fesoʻotai i vaega o loʻo i ai ma le numera e le o iloa, ma o gaoioiga faʻaalia e faʻaalia ai le taimi o le faʻamoemoega e leʻi faʻamauina.

Ole tali ole taui ole tali atonu o le taunuuga o le faʻaaogaina o vaega ile vaega ole fegalegaleaiga. Talosaga tali a le 30-75 ms i totonu o le tino ma le cortex fesoasoani faʻapitoa (Maunsell ma Gibson 1992; Miller et al. 1993) E mafai ona tuʻufaʻatasia ma faʻataʻitaʻiga vave ile striatum ma faʻalua taofiofi o le substantia nigra e faʻatosina mai ai le puʻupuʻu o le tali atu ole dopamine o <100 ms. E ui lava e leʻi lipotia se gaioiga e faʻatatau i le taui mo le pito i tua o le tino, o neura i totonu o le pito i luma ma le faʻamuamua muamua e tali atu i faʻailoga muamua ma faʻamanuiaga o loʻo faʻaalia i taimi o faʻamanuiaga (Rolls et al. 1996; Thorpe et al. 1983; Tremblay ma Schultz 1995; Watanabe 1996). O nisi o tali taui i luma o cortex e faʻalagolago i taui e le mautonu (Matsumoto et al. 1995; L. Tremblay ma W. Schultz, e leʻi faʻasalalauina taunuʻuga) poʻo le faʻaalia o mea sese faʻaletonu poʻo taui leai (Niki ma Watanabe 1979; Watanabe 1989). Ole aʻafiaga o le dopamine o le a sili atu ona saoasaoa i se tuusaʻo tuusao, e afua mai i le pito i luma o kio (Gariano ma Groves 1988; Sesack ma Pickel 1992; Tong et al. 1996) ae vaivai i manuki (Künzle 1978).

NUCLEUS PEDUNCULOPONTINUS.

E le mafai ona maua ni tali o tali, e mafai ona maua mai i le fetuunaiga, ma le faʻaaogaina o mea i totonu o le faiʻai. Nucleus pedunculopontinus o se vailaʻau faʻasolosolo o le mamafa o le nigra. I le vertebrates e leai ni anufe, e aofia ai le dopamine neurons ma galuega faatino i le paleostriatum (Lohman ma Van Woerden-Verkley 1978). I mamamals, o lenei nucleus e faʻamalosia ai le malosi malosi, cholinergic, ma le glutamatergic i se vaega maualuga o dopamine neurons ma le gaogao o le ~7 ms (Bolam et al. 1991; Clarke et al. 1987; Futami et al. 1995; Scarnati et al. 1986). Faʻatoagaina mai o profactions pedunculopontine-dopamine e faʻamalosia ai le taamilosaga faataamilosaga (Niijima ma Yoshida 1988), o loʻo fautua mai ai se aʻafiaga galue i luga o le laʻau o le dopamine.

AMYGDALA.

O se mea tele, masalo o le saofaʻiga o le faʻasaga i dopamine neurons e tulaʻi mai i le eseesega o ata o le amygdala (Gonzalez ma Chesselet 1990; Taumafa ma Faʻaleagaina 1981). Amygdala neurons tali atu i taui sili ma tauia-vavalalata mea e gaosia ai le vaaia ma le suʻeina. O tali faʻafesoʻotaʻi ua lauiloa i le taimi nei e tutoʻatasi mai i le faʻaosofiaina o le le mautonu ma e le faʻasesega lelei i le va o mea faʻalagona ma faʻalavelave faʻafuaseʻi (Nakamura et al. 1992; Nishijo et al. 1988). O le tele o tali e faʻaalia ai le susu o le 140-310 ms, lea e umi atu nai lo le dopamine, e ui lava o nai tali e tupu i le laiga o 60-100 ms.

DORSAL RAPHÉ.

O le suʻesuʻeina o le monosynaptic mai le dorsal raphe (Corvaja et al. 1993; Nedergaard et al. 1988) ei ai lona faʻalavelave faʻapitoa i dopamine neurons (Fibiger et al. 1977; Trent ma Tepper 1991). Rau le neurons e faʻaalia ai le faʻagasologa o le gaioiga pe a maeʻa le malosi o le siʻosiʻomaga o le siosiomaga (Heym et al. 1982), faʻatagaina i latou e fai saofaga i tali o le dopamine pe a maeʻa le tusi poʻo se mea faʻapitoa.

SYNTHESIS.

O nisi, o fausaga iloga lauiloa o ni sui e sili ona talafeagai mo le aufaasālalau i tali o le dopamine, e ui lava e mafai ona i ai ni mea faaopoopo. Faʻatoagaina o launiumamine dopamine e ala ile faaluaina o taui ma taui-faʻasolosolo fua e ono mafai ona faʻasalalau e ala ile faaluaina o le inhibitory, fesoʻotaʻiga i luga ole gaioiga mai le numera numera (mo se ata faigofie, tagaʻii le Fig. 6). O faʻagasologa e mafai foi ona tupu mai i le pedunculopontine nucleus poo atonu mai le gaioiga o mea e faʻatatau i taui o loʻo i luga o neu o le pito i lalo o le faʻalavelave e oʻo i dopamine neurons (Hammond et al. 1983; Matsumura et al. 1992; Smith et al. 1990). O le leai o se faʻatoaagaga ma taui faʻataunuʻuina atoatoa e mafai ona avea ma se taunuuga o le faʻasaina o le monosynaptic mai i vaega, o le faalēaogaina faʻatasi o le matrix i le taimi e tasi. O faanoanoaga i le taimi o le faʻamatuʻuina o le taui e mafai ona faʻatalanoaina e ala i inhibitory input from neurons in striatal striotals (Houk et al. 1995) poʻo le globus pallidus (Haber et al. 1993; Hattori et al. 1975; Y. Smith ma Bolam 1990, 1991). O le liua i le va o mea eseese i luma poʻo le maualuga o le dopamine neurons e mafai ona mafua ai le faigata tele o le faʻamaonia o mea taufaʻailoga o mea taufaʻailoga, ma le tali tali atu mai taui muamua i taui-faʻapena fua.

Fig. 6. 

Faʻataʻitaʻiga faigofie o faʻaoga i totonu o le midbrain dopamine neurons e mafai ona faʻasalalau tali tali dopamine. E na o mea e faia mai le paluga i le tele nigra (SN) pars compacta ma le reticulata e faʻaalia mo mafuaaga o le faigofie. Faʻatoagaina e mafai ona tulaʻi mai i luga o le inhibitory, faʻasolosolo osofaʻiga mai le GABAergic matrix neurons i le faʻavave ma faʻamalosi e ala i gABAergic neurons o SN pars reticulata i dopamine neurons o SN pars compacta. O faʻagasologa e mafai foi ona faʻasalalau e ala i le faʻataʻitaʻiina o cholinergic poʻo amino acid e aofia ai mai le nucleus pedunculopontinus. O le atuatuvale e mafai ona mafua mai i le monasynaptic GABAergic projections mai patrios (patches) i le pisa ma tuu ai i le dopamine neurons. O faʻafitauli faʻapena e maua mai i le televise o le toto i dopamine neurons i le medial SN pars compacta ma le vaega A10 i le faʻalauteleina o le faʻalautelega o le faʻalauiloa ma mai le faʻasalaga i le vaega A8 dopamine neurons faʻasolosolo i SN (Lynd-Balta ma Haber 1994). O le liʻo mamafa e fai ma sui o le dopamine neurons. O nei faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻatusalia ai le tele o mea e faatino ai galuega e faʻalagolago i tali o le dopamine, e aunoa ma le faʻamaonia o mea e maua mai le globus pallidus ma le subthalamic nucleus.

Phasic dopamine e aʻafia ai i luga o fausaga faʻatulagaina

FAʻAMATALAGA FAʻAMATALAGA O SIGNAL DOPAMINE.

Vaaiga faʻavavevave. E i ai ni neorons o le dopons ~8,000 i itu taʻitasi taʻitasi o le kio (Oorschot 1996) ma le 80,000-116,000 i manuki macaque (Siamani ma al. 1988; Percheron et al. 1989). O vaega taʻitasi o loʻo i ai le'2.8 miliona neurons i konu ma le 31 miliona i macaques, ma mafua ai ona avea le mea o le 300-400 o se mea e sili atu nai lo le faʻamamaina. O le dopon dopon uma e matua faateleina le faʻalauteleina i totonu o se nofoaga faʻatapulaʻa i totonu o le nofoaga ma e i ai ni itu eseese e ese mai ai le dopamine mai le dopamine (Andén et al. 1966). O lenei mea e mafua ai le ulufale atu o le dopamine i le toetoe lava o vene uma (Groves et al. 1995) ma se faʻataʻitaʻiga faʻavasegaina faʻagata (nigrostriatal)Lynd-Balta ma Haber 1994). O le initervation dopamine comical inkeys is sili ona maualuga i nofoaga 4 ma 6, o loʻo tele pea i luma, parietal, ma lobes faaletino, ma sili ona maualalo ile lobe occipital (Berger et al. 1988; Williams ma Goldman-Rakic ​​1993). O le Cortical dopamine synapses e sili ona maua i totonu o laupepa I ma V-VI, faʻafesoʻotaʻi se vaega tele o neu cortical iina. Faatasi ai ma le natura tali tutusa lelei, o nei faamatalaga e taʻu mai ai o le tali o le dopamine o le alualu i luma o se gaosiga tutusa, tutusa o gaoioiga mai le ogatotonu o le ogatotonu i le striatum ma le frontal cortex (Fig. 7).

Fig. 7. 

Faailoga o le dopamine Global doping agai i striatum ma cortex. O le tali tutusa o le faitau aofaʻi o tagata o le numera o dopamine e faʻamalosia ai ma faʻalauiloa ma faʻamalosia ai le faʻatautaia o faʻataʻitaʻiga e pei o se galu o fesoʻotaʻiga, gaoioiga tutusa faʻateleina i le sao o 1-2 m / s (Schultz ma Romo 1987) faʻatasi ma faʻasolosolo faʻasesega mai le ogatotonu o le ogatotonu i le striatum (caudate and putamen) ma le cortex. O tali e matua ese lava mai le va o neurons o le tele SN (pars compacta) ma le vaega faʻalautele o le lautele (VTA). O le initaneti o le Dopamine o neurons uma i le striatum ma le tele o neurons i le fronte cortex o le a faatagaina ai le faʻamaoniga o le faʻamalosia o le dopamine e faʻaaogaina ai se aafiaga i le lalolagi atoa. Ua faʻamalosi le galu ina ia faʻamalosia le natura tutusa.

Faʻasalaga o Dopamine. O le faʻaaogaina o le dopamine i le vaitau o le 20-100 ms e taʻitaʻi atu ai i le sili atu maualuga o le concentrations o le dopamine i le striatum nai lo le numera tutusa o faʻalavelave i taimi vavao o 200 ms (Garris ma Wightman 1994; Gonon 1988). O lenei fesoʻotaʻiga e mafua ona o le vave faʻavaveina o le vaʻaia o le dopabines, o loʻo faʻamaonia le dopamine ua tuʻuina atu mai le vaega extrasynaptic (Chergui et al. 1994). O le aafiaga lava e tasi e matauina i totonu o le tumutumu (Wightman ma Zimmerman 1990) ma e oʻo lava i le umi o le vaʻaia o vaitau talu ai ona o nofoaga faʻapipiʻi tafaʻi (sars)Garris et al. 1994b; Marshall et al. 1990; Stamford et al. 1988). Dopamine tatala i le maeʻa ai o se lagona oso oso o le <300 ms e puʻupuʻu mo le faʻagaoioia o le autoreceptor-faʻafesoʻotaʻi le faʻaititia o le tatalaina (Chergui et al. 1994) poʻo le faʻaitiitia foi o le eletene o le eletene (Michael et al. 1985). O le mea lea, o le faʻaolaina o le dopamine tali e sili ona lelei mo le tuʻuina atu o le dopamine.

Tala faʻatatau e faʻavae i le vivo voltammetry o loʻo fautua mai e tasi le manaʻoga e faʻateʻaina mole mole mole o le xNUMX dopamine i synapses i striatum ma nucleus accumbens. O lenei mea e oʻo atu ai i faʻasalalauga vave o le dopamine o le 1,000-0.5 μM (Garris et al. 1994a; Kawagoe et al. 1992). I le 40 μs i le maeʻa ai o le amataga,> 90% o le dopamine na tuua le synaps, o isi o totoe na mulimuli ane aveʻesea e le synaptic reuptake (afa taimi amata o 30-37 ms). I le 3–9 ms pe a maeʻa le tatalaina o le amataga, o vaega o le dopamine e oʻo atu i le tumutumuga o le ∼250 nM pe a faʻatulaʻia uma e le vavalalata vavalalata le dopamine. O faʻamaoniga e tutusa i totonu o le tulaga o le 4 μm diam (Gonon 1997), o le va o le mamao i le va ole eseesega (Doucet et al. 1986; Groves et al. 1995). Ole tapulaa maualuga e faʻatapulaʻa ile 12 μm ile toe aveina o uta ma ua oʻo ile 75 ms pe a maeʻa le amataga (afa transporter onset taimi ole 30-37 ms). O faʻamaoniga o le a paʻu maualalo ma laititi homogeneous i itulagi ma toalaiti varicosities pe a o <100% o le dopamine neurons e faʻagaoioia, ae e faalua i le tolu taimi maualuga atu ma le oso ai o lagona oso. O le mea lea, o le taui-faʻaosoina, agamalu soʻosoʻo, paina faʻagaoioia i ∼75% o dopamine neurons ono taitai atu ai i le tutusa homogeneous tumutumu tumutumu i le faʻasologa o 150-400 nM. Aofaʻiga siʻitia o extracellular dopamine mulimuli 200 ms pe a maeʻa se lagona e tasi ma 500-600 ms pe a maeʻa le tele o manaʻoga o 20-100 ms vaitau faʻaoga i le taimi o le 100-200 ms (Chergui et al. 1994; Dugast et al. 1994). Le toe faʻaleleia o mea faʻatau atu (Nirenberg et al. 1996) mulimuli ane aumaia faʻamatalaga o le dopamine i tua o latou laina o le 5-10 nM (Herrera-Marschitz et al. 1996). O le mea lea, e ese mai le mataʻutia, o le neurotransmission faʻamalosi, o le dopamine e faʻasalalauina faʻavavevave i totonu vave o le juxtasynaptic ma oʻo atu ai i pitonuʻu o faʻalapotopotoga o homogenous extracellular concentrations.

Tali. Mai le lua ituaiga o responsors o le dopamine, o le adenylate cyclase-activating, D1 ituaiga receptors e aofia ai --80% o le resamine o le dopamine i le striatum. O nei 80% o loʻo iai i le tulaga maualalo o le 2-4 μM ma le 20% i le tulaga maualuga maualuga o 9-74 nM (Richfield et al. 1989). O le 20% totoe na maua mai i le numera o le D2 o le adenylase cycse-inhibiting, lea e 10-0% i le tulaga maualalo ma le 80-90% i le tulaga maualuga-affinity, ma tutusa tutusa e pei o le D1 receptors. O le mea lea e maua ai e le senituri o le D1 se ~100 taimi e sili atu lona taua nai lo le D2 faʻaaliga. O le tele o le senitusi D1 o loʻo maua i luga o luga o laʻau e faʻapipiʻi atu i totonu o le pallidum ma faʻateleina ai le paleti o le nigra, ae o loʻo i ai le tele o talileleia o le D2 i luga o ni uʻamea e agai atu i pallidum i fafo (Bergson et al. 1995; Gerfen et al. 1990; Hersch et al. 1995; Levey et al. 1993). Ae ui i lea, o eseesega i le lagona o le lagona e le mafai ona faia se vaega e sili atu i tua atu o le faailoilo, ma faʻaitiitia ai le eseesega o le senitonu o le dopamine i le va o ituaiga e lua o galuega faatino.

Ua tuʻuina atu le Dopamine i le 30-40% mai synaptic ma le 60-70% mai eseesega eseʻese (Descarries et al. 1996). O le dopamine faʻamalosi e faʻamaonia i le postsynaptic responsors o le dopamine i totonu o nofoaga e fa o le tino o le dopamine, e lata ane i synapses o le dopamine, i totonu o le corticostriatal glutamate synapses, ma i nofoaga extrasynaptic mamao mai nofoaga faasao (Fig. 8) (Levey et al. 1993; Sesack et al. 1994; Yung et al. 1995). O loʻo maua i totonu o le senitonu o le dopamine synpses ia suʻega o le D1,Caillé et al. 1996). O le maualuga o le maualuga o le dopamine i le maeʻa ai o le malosi o le malosi, o le a faʻaosoina ai sui o le D1 i le taimi lata mai o nofoaga faʻasao faʻasao ma faʻaagaoioia ma e oʻo lava i faʻamaoni D2 i soo se mea. O le a tumau pea le faʻaaogaina o le faʻaletonu o le D2 pe a toe foʻi mai le tali o le dopamine i totonu o le laina i le maea ai o le faʻasolosolo o ata.

Fig. 8. 

Aafiaga o le faʻamaʻaloga o le dopamine i luga o laʻau faʻapipiʻi masani o loʻo i totonu o le taʻavale ma le vaʻaia. O le Dopamine na faʻatuina mai e le pulunaunau mai synaptic varicosities e faʻamalosia ai ni nai faʻamaumauga o synaptic (atonu o le D2 ituaiga i le tulaga maualalo) ma faʻavave vave mai le synapse e oʻo ai i le laititi o le D1 type receptors (D1?) E latalata ane, i totonu o synapses corticostriatal , po oi se mamao tapulaa. Faʻateleina le faʻatupulaia o le dopamine i le latalata i le D2 type receptors e faʻamatuʻu (D2?). O loʻo faʻaauau pea ona faʻaauau le faʻaauau o le faʻaaogaina o le D2 e le numera o le dopamine i le maea ai o le faʻamalologa faʻateleina. O le dopamine e tuʻuina atu faʻamalosi e mafai ona faʻamamaina e ala i le faʻasalalau ma faʻagaoioi faʻamaonia o le D2 maualuga. E tatau ona maitauina, e feteenai ma lenei mamanu, o le tele o tali o D1 ma D2 o loʻo i luga o launiva eseese. Glutamate na faʻasaʻolotoina mai faʻatoʻaga o le corticostriatal e oʻo atu i atigipusa sisiva o loʻo i luga o vailaʻau o le dendritic tutusa e pei o dopamine varicosities. O le Glutamate foi e oʻo atu i vailaʻau o le dopamine i le mea e puleaina ai le dopamine. O aʻafiaga o le Dopamine i luga o neo alofilima i le pito i luma o le cortex e tutusa i le tele o itu.

Aotelega. O le mataʻituina, faʻavavevave le paʻu, puupuu-taimi, toetoe lava a fesoʻotaʻiga, tali o le tele o laʻau o le dopamine e oʻo atu ai i le tuʻufaʻatasia o le dopamine sili ona lelei ma tutusa, mai le tele o vaʻavaʻaʻiga vavalalata vavalalata. O le tali o le neuronal e faʻaosoina ai se pupuʻu puupuu o le dopamine lea e faʻasaʻoloto mai nofoaga faʻapipiʻi poo le vave faʻavave mai synapses i le vaega juxtasynaptic. E vave ona oʻo mai le Dopamine i faʻalapotopotoga o le homogenous concentrations e ono aʻafia ai le dendrites o masini uma ma le tele o neu vailaʻau. I lenei auala, o le faasalalauga i le 60-80% o le dopamine neurons e faʻasalalauina e avea o se faʻasolosolo eseese, ae o le faʻamalosia o le lalolagi atoa i le striatum, nucleus accumbens, ma le cortex frontal, faʻamautinoaina se aafiaga i le maualuga o numera o synapses e aofia i le gaosiga o fuamoa ma gaioiga e tau atu i taui (Fig. 7). O le Dopamine na faʻatuina mai e le neuronal activation pe a maeʻa taui ma tauia-faʻaaliga o fuamoa e aʻafia ai le faʻafeiloaʻi o le D1 juxtasynaptic i luga o neurons autafa o loʻo agai atu i totonu o le pallidum ma faʻateleina ai le paleti o le nigra ma le D2 uma o loʻo maua i luga o neu e agai i fafo i pallidum. O le faʻaitiitia o le tuʻuina atu o le dopamine e mafua mai i faʻalavelave faʻaleagaina ma le taui-o faʻataʻitaʻiga o fua faʻatupulaia o le a faʻaitiitia ai le faʻalauteleina o le tonic o le tali o le D2 e le ambam dopamine. O le mea lea o le a lelei ai le faʻataunuʻuina o faʻataʻitaʻiga o le tau o le tau i le tele o ituaiga o mea faigaluega, ae o le sese o le valoʻaga e ono aʻafia ai le faʻaaogaina o neuroneta i fafo atu o le pallidum.

Malosiaga o cocaine. O le poloka o le viliina o le dopamine e maua mai i fualaau faasaina e pei o le cocaine poo le amphetamine e faʻaleleia ma faʻalauteleina le maualuga o le faʻateleina o le dopamine concentrations (Church et al. 1987a; Giros et al. 1996; Suaud-Chagny et al. 1995). O le faʻaleleia atili o le a sili atu ona faʻamaonia pe a faʻavavevave, faʻalavelave osofaʻi le oʻo mai o le dopamine i le aofaʻi ao leʻi amataina le tulafono faatonutonu o faʻamatalaga. O lenei faiga o le a taʻitaʻiina ai se faailoga maualuga o le dopamine i le maeʻa ai o taui muamua ma tauia-faʻasolosolo fua. O le a faʻapupulaina foi le faailo o le dopamine e sili atu le vaivai pe a fua mai fomaʻi e pei o taui, mea faʻaleleia o fualaau, ma faʻapitoa atili fuamalie atonu e masani ona faia i aso faisoo. O le faʻaleleia atili e le cocaine o le a faʻatagaina ai nei faʻatupulaia o aʻafiaga e foliga mai e malosi pe sili atu ona malosi nai lo taui faalenatura e aunoa ma le cocaine. E mafai ona faʻamatala seseina e neu laina postsynaptic se faʻamaoniga e pei o se faʻaaliga iloga faʻapitoa ma taui i taimi uumi i le faʻasalalauga.

DOPAMINE MEMBRANE ACTIONS.

O gaioiga o le Dopamine i luga o neurons e faalagolago i le ituaiga o le faʻataʻitaʻiga ua faʻaaogaina, e fesoʻotaʻi ma faʻataʻotoga o le galala ma le tele o mea e mafai ona faʻaaoga i le membrane ma e masani ona aofia ai le talutamate receptors. Faʻatoagaina mai o le komipiuta D1 dopamine e faʻaleleia ai le fiafia na faʻaleleia e ala i le faʻatoagaina o N-methyl-d-aspartate (NMDA) i le maea ai o mea faʻapipiʻi i totonu o le Ca-type Ca2+ laina pe afai o le gafatia o le gafatia o loʻo iai i totonu o le setete faʻatafunaina (Cepeda et al. 1993, 1998; Hernandez-Lopez et al. 1997; Kawaguchi et al. 1989). I le faʻatusatusa atu, faʻaalia le D1 e faʻaitiitia ai le faʻanofoina o faʻailoga pe a oʻo mai le malosi o le membrane i le tulaga o le hyperpolarized state (Hernandez-Lopez et al. 1997). O le vivona dopamine iontophoresis ma le stimulus axonal e faʻaosofia ai le fiafia i le D1 o fiafiaga tumau 100-500 ms i tua atu o le faamatuu atu o dopamine (Gonon 1997; Williams ma Millar 1991). Faʻatoagaina o le D2 dopamine receptors e faʻaititia ai Na+ ma le N-ituaiga Ca2+ galu ma faʻalavelaveina ai le faʻanoanoa e ala i le faʻatoagaina o le NMDA poʻo le α-amino-3-hydroxy-5-methyl-4-isoxazolepropionic acid (AMPA) i soʻo se tulaga o le membrane (Cepeda et al. 1995; Yan et al. 1997). I le tulaga o le polokalama, o le dopamine o loʻo galue malosi i ai e na o mea aupito sili ona malosi e mafai ona pasia e ala atu i le striatum i fafo ma pallidum i totonu, ao le mea vaivai e leiloloa (Brown ma Arbuthnott 1983; Filion et al. 1988; Toan ma Schultz 1985; Yim ma Mogenson 1982). O lea la o le dopamine o le a tuʻuina atu e le tali o le dopamine e mafai ona oʻo atu ai i le faʻaitiitia o le faʻaitiitia o galuega faʻavae, e ui lava o se faʻamalosiaga faʻamalosiaga i le tuusaoina o le fiafia e mafai ona faʻasalalau e ala i le faʻaaogāina o le D1. O le talanoaga o loʻo taua i lalo o le a faʻaalia ai o aʻafiaga o le DNA neurotransmission e le mafai ona faʻamapulaʻaina i suiga i le faʻailoga o le membrane.

DOPAMINE-DEPENDENT PLASTICITY.

O le eletise eletise o le faʻaogaina o mea faʻaogalagi poʻo le limbicids i le striatum ma le tumutumu o faʻalavelave e faʻaosofia ai faanoanoaga mulimuli ane i le tele o minute i fasi pepa (Calabresi et al. 1992a; Lovinger et al. 1993; Pennartz et al. 1993; Walsh 1993; Wickens et al. 1996). O lenei faʻalelei e faʻateleina ai foi le le mafai ona faʻaaogaina le faʻamalolo o le corticostriatal (Garcia-Munoz et al. 1992). O le malosi o le Posttetan o faʻatusatusaga tutusa o loʻo matauina i le tumutumu ma e faʻateleina le tumutumu pe a faʻateleina le faʻapipiʻiina o le melipeptic e ala i le aveesea o le magnesium poʻo le faʻaaogaina o le γ-aminobutyric acid (GABA)Boeijinga et al. 1993; Calabresi et al. 1992b; Pennartz et al. 1993). D1 poʻo le D2 dopbox receptors taʻavale poʻo le D2 knockout receptor e faʻaaogaina le faʻaleagaina o le tigā o le corticostriat posttetanic (Calabresi et al. 1992a; Calabresi et al. 1997; Garcia-Munoz et al. 1992) ae le aʻafia ai malosiaga i nucleus accumbens (Pennartz et al. 1993). Faʻaaogāina o le dopamine e toe faʻafoʻi ai le atuatuvale o le meli i fasi pepa mai le kiona (dopamine)Calabresi et al. 1992a) ae ua le mafai ona fesuiaiga le malosi o le postetetics (Pennartz et al. 1993). O pupuʻu pupuʻu o le dopamine (5-20 ms) e faʻaosofia ai le malosi i taimi umi pe a faʻaaogaina i le taimi lava e tasi ma le tetanic corticostriatal stimulast ma postsynaptic depolarization, faʻamautuina se tulafono faʻavae faʻamalosia e tolu (Wickens et al. 1996).

O isi faʻamatalaga mo le synaptic plasticity e fesoʻotaʻi i le dopamine e maua i totonu o isi fausaga poʻo ni auala eseese. I totonu o le hippocampus, o le malosi o le posttetanic ua faʻateleina e ala i le faʻaaogāina o le D1 agonists (Otmakhova ma Lisman 1996) ma faʻaleagaina e le D1 ma le D2 faʻapipiʻi o le talipupuni (Frey et al. 1990). O le faʻasolosolo i luga ae leai se faʻaogaina o le faʻaogaina i totonu o le lotoifale o le dopamine ma le dopamine agonists e faʻapupulaina ai le neuronal i paʻu o le hippocampal (Stein et al. 1994). I le retina iʻa, faʻafouina o le D2 dopamine o le a faʻaosofia ai gaioiga o photoreceptors i totonu poʻo fafo atu o le pigment epithelium (Rogawski 1987). Faʻailogaina o le amphetamine ma le dopamine agonists i totonu o le kenele o le rat e faʻaleleia ai le faʻatinoga i galuega manatua (Packard ma le White 1991). O faʻamaumauga o le Dopamine i totonu o le paʻu e faʻaitiitia ai le aofaʻi o vailaʻau dendritic (Arbuthnott ma Ingham 1993; Anglade et al. 1996; Ingham et al. 1993), ma fautua mai o le innervation o le dopamine ei ai aʻafiaga faifaipea i luga o le corticostriatal synapses.

FAʻAMALOINA I NI NEURONS E MAUA.

Faʻataunuʻuina o faʻamamafa o le 10,000 ma le 1,000 dopamine varicosities e faʻafesoʻotaʻi ai pine o le sendritic o siaki taʻitasi (Doucet et al. 1986; Groves et al. 1995; Wilson 1995). O le innervation o le dopamine eleelea e mafai ona vaaia e pei o ato e faʻaalia ai le perikarya i le penton paleostriatum (Wynne ma Güntürkün 1995). O vopamine varicosities e fausia ai le synapses i luga o vailaʻau e tutusa o le dendritic o neo neo e faafesootai e le clusical glutamate afferents (Fig. 8) (Bouyer et al. 1984; Freund et al. 1984; Pickel et al. 1981; Smith et al. 1994), ma nisi o faʻamaumauga o le dopamine o loʻo i totonu o le corticostriatal synapses (Levey et al. 1993; Yung et al. 1995). O le maualuga o numera o meaʻai i totonu o le neorons, o le fesoʻotaʻiga i le va o le dopamine ma le glutamate i totonu o vailaʻau, ma le tele o le faailoga o le dopamine e ono oʻo mai, atonu o fua ninii taʻitasi uma lava o mea lelei ia mo le suiga o le synaptic faalagolago i le dopamine i le vaeluaina o le neorons . E mafai foi ona taofi lenei mea mo le cortex lea e faʻafesoʻotaʻi ai spines dendritic e faʻamatalaga o le synaptic mai le dopamine atoa ma le cortical neurons (Goldman-Rakic ​​et al. 1989), e ui lava atonu e le aʻafia le dopamine i soʻo se tasi.

O galalia basal e fesoʻotaʻi i ni pupuni matala ma tapunia faʻatasi ma le cortex ma faʻasolosolo vaevaega limb. E maua e le striatum i ni suiga eseese o meafaigaluega mai i nofoaga uma. O gaiolia Basal o loʻo faʻatatau tonu ile agai i luma i nofoaga o loʻo i ai i luma ae faʻapipiʻi foi i le paʻu faaletino (Middleton ma Strick 1996). O le tele o mea e maua mai i vailatum taʻitasi o loʻo faʻaogaina i le tulaga faʻapitoa, o loʻo faʻatulagaina i vaʻavaʻavaʻaiga, faʻafeiloaʻi, e pei o galuega mai totonu o le pallidum e taʻitaʻia i vaega eseese o vailaʻau afi (Alexander et al. 1986; Hoover ma Strick 1993). Ae ui i lea, o afu mai i mea e galulue faʻatasi ae faʻapitoa o mea faʻapitoa e mafai ona liua i luga o neurons. Mo se faʻataʻitaʻiga, o faʻaaliga mai vaega faʻapitoa o le tomatosensory muamua ma le motusia cortex i vaega taʻitasi e masani ai (Flaherty ma Grayiel 1993, 1994). O esega o le Corticostriatal e fevaevaeaʻi i ni "matrisomes" eseese ma toe faʻafeiloaʻi i totonu o le pallidum, ma faʻalauteleina le "synptic" mo fesoʻotaʻiga vavalalata ma mafutaga (Greybiel et al. 1994). O lenei faʻatulagaga o le anatomic o le a mafai ai ona faʻamaonia le faailo o le dopamine e faʻamaonia ai le aoga o le faʻaogaina o mea e faʻaogaina i totonu o vailaʻau ma faʻatautaia ai i totonu o nofoaga tutotonu e aofia i le pulea o amioga.

FAʻAMATALAINA O LE SIGNAL SINI SAUNOAGA O LE TUPE MAUA

O laina o le Dopamine e foliga mai e lipotia mea e tutupu i luga o le mafaufau e tusa ai ma se mea sese sese (Eqs. 1 ma 2 ). O aʻoaʻoga faʻaonaponei nei ma faʻataʻitaʻiga e faʻaalia ai le taua tele o faʻamatalaga taumatematega mo le aʻoaʻoina.

Aoaoina o tala

RESIORLA-WAGNER MODEL.

O aʻoaʻoga faʻapitoa e aʻoaʻoina ai le faʻamaonia o le mauaina o fefaʻatauaʻiga i le va o mea faʻapitoa faʻamalosi ma mea e sili ona faaosofia ai mea na tutupu i le faʻalauteleina o mea faʻapitoa. O aʻafiaga e maua ai le mafutaga mafana i faʻataʻitaʻiga faʻapitoa e ala i le faʻafesoʻotaʻi faifaipea ma se mea e tupu ai le mea muamua

ΔV=αβ(λ-V)

Faʻatasi 3where V o le malosiaga mafana vavalalata lea o le faʻaosofia, λ o le malosi maualuga o le mafutaga e mafai ona lagolagoina e le mea muamua e tupu ai le mea na tupu, o le α ma le β o ni faʻaauau e atagia ai le ola manuia o mea faʻapitoa,Dickinson 1980; Mackintosh 1975; Pearce ma Hall 1980; Rescorla ma Wagner 1972). O le (λ-V) o le fuaitau o loʻo taʻu mai ai le tikeri e tupu ai le mea e tupu ai le mea muamua na mafua ai le le mautonu ma fai ma sui o se mea sese i le valoʻaga o le faʻamalosia. E fuafua ai le fua faatatau o le aʻoga, aʻo faʻateleina le faʻamalosi pe a oʻo i le taimi e saʻo ai le mea sese ma o le faʻaosofiaina o le tino e le o faʻamaonia atoatoa le faʻamalosia. Pe a V = λ, o le faʻaosofiaina o le tulaga faʻapitoa e vavalo i le faʻamalosi, ma V o le a le toe faateleina. O le mea lea e tupu ai le aʻoga pe afai o le mea muamua e faaosofia ai le mea e tupu e le o faʻamalamalamaina atoa e ala i se faʻaosofiaga faʻaleleia. O lenei faʻamatalaga ua fautuaina mai e le mea na tupu ai le faalavelave, e tusa ai ma le mea e le mafai ai ona maua le malosi faʻamalosi pe a tuʻuina atu faatasi ma se isi faʻamalosi e na o ia lava e vavalo faʻamalosi le faʻamalosi (Kamin 1969). O le (λ-V) o le mea sese e avea ma mea leaga pe a le mafai e se tagata faʻamalosi vavalalata ona tupu, e mafua ai ona le maua se malosi mafuta o le faʻaosofiaina o le faʻamalosi (faʻaumatia). Manatua o nei faʻataʻitaʻiga faʻaaoga le faaupuga "faʻamalosia" i le lautele lautele o le faʻateleina o le taimi ma le malosi o amioga patino ma e le o faasino i soʻo se ituaiga aʻoaʻoga.

TULAFONO TAULA.

O le Rescorla-Wagner faʻataʻitaʻiga e fesoʻotaʻi ma le mataupu lautele o le aʻoaʻoga e faʻamalosi e ala i mea sese i le va o le manaʻoga ma le gaioiga moni, e pei o le sili atu o le faʻasologa o mea sese faʻasalalau (Kalman 1960; Widrow ma Sterns 1985). O lenei mataupu faavae na faʻaaogaina i faʻaoga fesoʻotaiga vavalalata i le tulafono a Delta, e tusa ai ma suiga o le synaptic weight (ω)

Δω=η(t-a)x

Faʻatasi 4where t e manaʻomia (faʻatulagaina) gaioiga o le fesoʻotaiga, a o le mea moni lava, ma le η ma le x o loʻo aʻoaʻoina le fua faatatau ma le faʻatoagaina mai o fatuga, taʻitasi (Rumelhart et al. 1986; Widrow ma Hoff 1960). O le galuega manaomia (t) e tutusa ma le iuga (λ), o le gaioiga moni (a) e tutusa ma le valoʻaga na faʻaleleia i le taimi o le aʻoga (V), ma le taimi sese o le pasese (δ = t - a) e talitutusa ma le taimi o le faʻamalosia o le sese (λ-V) o le tulafono a Rescorla-Wagner (Eq. 3) (Sutton ma Barto 1981).

O le faalauaiteleina o le faalagolago i le le mautonu o le taunuuga e fesootai tonu i le autu tonu o le aoaoina. Afai o aʻoaʻoga e aofia ai le mauaina poʻo le suia o valoʻaga o le taunuʻuga, e leai se suiga i valoʻaga ma o lea e leai se aʻoga o le a tupu pe a taunuʻu lelei le taunuʻuga. O lenei mea e faʻasaina ai le aʻoaʻoina i fuamalie ma amioga faʻaalia e mafua ai i mea e ofo ai pe fesuisuiai, ma le tele o faʻamalositino i luma atu o taunuʻuga ua valoia e isi mea na tutupu e leʻo aʻoaʻoina. E le gata i la latou matafaioi i le faʻaaogaina o le aʻoga, o le au faʻamalosia o loʻo i ai le lona lua, ese le eseesega o galuega. A maeʻa le aʻoga, e taua tele le faʻamalosia o tagata faʻamalosi mo le tausia o amioga aʻoaʻoina ma puipuia le faʻaumatia.

O le tele o ituaiga o aʻoaʻoga e mafai ona aofia ai le faʻaititia o faʻamatalaga taumatematega. I se tulaga lautele, o nei faiga e faʻaaogaina ai se mea na tutupu i fafo, faia ni faʻamatalaga o lenei mea na tutupu, faʻamatalaina le mea sese i le va o le mea na tupu ma lona valoʻaga, ma toe faʻaleleia uma faʻatinoga ma valoʻaga e tusa ai ma le mea sese. E le mafai ona faʻamapulaʻaina i le faiga o aʻoaʻoga e fesoʻotai ai ma le faʻaleleia o meaola faʻapitoa, ae e popole tele i le tele o ituaiga o gaioiga faʻaleaganuʻu, e pei o le faʻaalia i le cerebral cortex (Rao ma Ballard 1997).

Toe faʻamalosia algorithms

FAʻAMATALAGA LONA FAʻAALIGA.

Neuronal network models e mafai ona toleniina faʻamaoniga faʻamalosi tuusaʻo e tuʻuina atu se faʻamaoniga tutoʻatasi-pe a faʻamaonia saʻo le tali a amio ae leai se faailoilo i se tali sese. O aʻoaʻoga i nei auala sili ona aʻoaʻoina e aofia ai le fesuiaiga o le mamafa synaptic (ω) o le neurons e tusa ai ma

Δω=ɛrxy

Equation 5where ɛ o le aofaʻi o aʻoaʻoga, r o le faʻamalosia, ma x ma y o faʻafouga o laina muamua ma postsynaptic, i le faasologa, faʻamautinoa e na o le synapses e auai i le amio faʻamalosia e faʻaleleia. O se faʻataʻitaʻiga lauiloa o le taui faʻatau-faʻasalaga faasalaga (Barto ma Anandan 1985). O nei faʻataʻitaʻiga e maua ai tali o le skeletal poʻo le olomotusi, tali i fuataga, ma faia le Wisconsin Card Sorting Test (Arbib ma Dominey 1995; Dehaene ma Changeux 1991; Dominey et al. 1995; Fagg ma Arbib 1992). O vaega o loʻo faʻaaogaina i nei faʻataʻitaʻiga e maua ai mea tutusa e pei o neurons i le cortex corpox association (Mazzoni et al. 1991).

Ae ui i lea, o le faʻamausaliina o le faʻailoga o aʻoaʻoga ina ua maeʻa aʻoaʻoga e manaʻomia ai nisi algorithms mo le puipuia o le faʻasolosolo o malosiaga faʻapipiʻi (Montague ma Sejnowski 1994) ma mo le aloese mai le mauaina o fua ninii e le mafaitaulia na tuufaatasi faatasi ma le faamalosia o mea e tutupu. O amio masani na aʻoaʻoina i taimi ua mavae pe a suia suiga, talu ai ona o le le faʻamalosi e le mafai ona aʻafia se faailoilo le lelei. O le saoasaoa o aʻoaʻoga e mafai ona faʻateleina e ala i le faʻaopopoina o faamatalaga mai fafo mai se faiaogaBallard 1997) ma i le tuʻufaʻatasia o faʻamatalaga e uiga i le taimi ua tuanai (McCallum 1995).

FUAFUAGA LELEI O LE AOAOINA O LE MALUMALU.

I se vasega sili ona lelei o le faʻamalosia algorithms (Sutton 1988; Sutton ma Barto 1981), o suiga o synaptic ua suia e tusa ai ma le mea sese i le faʻamalosia o valoʻaga fuafuaina i luga o laasaga taimi faʻasologa (t) i suʻega taʻitasi

rˆ(t)=r(t)+P(t)-P(t-l)

Faʻatasi 6where r o le faʻamalosia ma P o se faʻamatalaga faʻamalosia. P (t) e masani ona faʻateleina e se tau paʻu γ ma le 0 ≤ γ <1 i le teuga mo le faʻaititia ole faʻaititia ole faʻateleina o faʻailoga. Mo mafuaʻaga o le faigofie, γ ua seti i le 1 ii. I le tulaga o le tasi stimulus vavalo se tasi faamalosia, o le valoʻaga P(t - 1) o loʻo i ai ao lumanaʻi le taimi t o le faʻamalosi ae faʻamuta i le taimi o le faʻamalosia [P (t) = 0]. O lenei mea e oʻo atu ai i se faailoilo faʻamalosia lelei i le taimi (t) o le faʻamalosia

rˆ (t)=r(t)-P(t-l)

Equation 6ale r(t) o lona uiga o le eseesega i le va o le faʻamalosia ma le faʻamalosia. I le taimi o le aʻoga, o le faʻamalosia e le atoatoa lona vaʻai, o le taimi sese e lelei pe a faʻamalosia, ma faʻalauteleina le mamafa o maʻa. A maeʻa aʻoaʻoga, o le faʻamalosia o loʻo faʻamaonia atoatoa e ala i se faʻamalositino muamua [P(t - 1) = r(t)], o le taimi sese e leai se amio saʻo, ma e tumau pea le tumau o maʻa maʻaleʻale. Pe a faʻamalosia le faʻamalosia ona o le le lava o le faʻatinoga poʻo suiga suiga, o le mea sese e le lelei ma ua faʻaititia le mamafa o maʻa. Le r(t) o le upu e tutusa ma le (λ-V) taimi sese o le amio Rescorla-Wagner (Eq. 4 ). Ae ui i lea, e aʻafia ai laasaga o taimi taʻitasi (t) i totonu o faamasinoga taitasi nai lo le vavalo o faʻaaliga i luga o faʻataʻitaʻiga mulimuli. O nei faʻataʻitaʻiga o le faʻamalosia e faʻamautuina ai le mea moni e faapea, o faʻataʻitaʻiga na mauaina e aofia ai le taimi tonu o le faʻamalosia (Dickinson et al. 1976; Gallistel 1990; Smith 1968).

O le eseesega faaletino (TD) algorithms e faʻaaoga foi faʻamatalaga mo le suiga o le synaptic weight. I le tulaga o se tagata e le o mautinoa, o se mea e faʻaosofia ai se tasi na te vavalo i se tasi e faʻamalosia, o le faʻamatalaga P (t) amata i le taimi (t), e leai se valoʻaga muamua [P(t - 1) = 0], ma le faʻamalosia e le i tupu [r(t) = 0]. Ae faimai foi Eq. 6, o le faʻataʻitaʻiga na faʻaaogaina se faailoilo faʻamalosi faʻamalosia lelei i le taimi (t) o le valoʻaga

rˆ=P(t)

Equation 6bIn le tulaga o le tele, faasolosolo faʻasolosolo faʻasolosolo, toe faʻatasi ma le faʻamalosi e le o iai i le taimi o valoʻaga, o le faailoilo faʻamalosia lelei i le taimi (t) o le valoʻaga e atagia ai le eseesega i le va o le taimi nei P (t) ma le valoʻaga muamua P(t - 1)

rˆ=P(t)-P(t-l)

Equation 6cO lenei mea o se taimi sese o le faʻamalosia o le faʻamalosi maualuga. E tutusa ma tagata faʻamalosi vavalalata vavalalata, o faʻamalositino uma o loʻo vavalo i latou lava ua faalēaogāina [P(t - 1) = P(t)], e mafua ai r = 0 i taimi (t) o nei fua. E naʻo le amataga muamua o le faʻamalositino muamua e fesoasoani i le faʻamalosia o le faʻamalosiaga, e pei o lenei faʻamalosi P (t) e le o faʻasinoina e se isi faʻamalosi [P(t - 1) = 0]. E mafua ai i lea mea r = P (t) i le taimi (t) o le uluaʻi fuaitau e pei ona i ai i le mataupu o se taumatega tasi (Eq. 6b).

Fig. 9. 

Faʻatulagaga autu o le faʻaogaina o fesoʻotaiga faʻavaomalo faʻaaogaina le eseesega faʻavaomalo algorithms pe a faʻatusatusa atu i le fesoʻotaʻiga o ganglia basal. A: i le uluai faatinoga le faailoilo lelei o le aʻoaʻoga y - ȳ ua faʻatulagaina i le ata faataitai A ma auina atu i faʻasalalauga faʻapipiʻi o meafaigaluega x i le aano B, faʻapea ona aʻafia ai xB gaosiga ma suiga fesuiaiga o le synaptic i le xB synapse. Neuron B aʻafiaga amio faʻapitoa e ala i axon y ma i le taimi lava e tasi e saofaga i mea faʻafeiloaʻi o le neuron A, e taʻua o lona tali atu i le faʻamalosi-faʻamatalaga alualu i luma. O faʻatinoga talu ai nei o lenei fale faʻaaoga faigofie e faʻaaoga ai le neuron A nai lo le vaʻai B mo le faʻaaogaina o se galuega faatino O o le faʻataʻitaʻiga (Montague et al. 1996; Schultz et al. 1997). Faʻamatalaina mai Sutton ma Barto (1981) faatasi ai ma le faatagaga a le American Psychological Association. B: o le faatinoga talu ai e vavaeese ai le vaega o aʻoaʻoga A, valaau le faitioga (tauagavale), mai se vaega autu o lo o aofia ai le tele o iunite o gaioiga B, taua o le tagata fai (taumatau). Le faʻamaoniga faʻamalosia r(t) o loʻo faʻatulagaina e ala i le toesea o le eseesega faaletino i le faʻamalosia o le faʻamalosia o le mamafa γP(t) - P(t - 1) mai le faʻamalosia muamua r(t) na maua mai le siosiomaga (γ o le faʻaitiitiga o le faʻaitiitiga o le tau o faʻamalosi mamao atu mamao). O faʻamatalaga faʻamalosi e faʻatulagaina i se isi vaega vavalo faʻamatalaga C, lea o se vaega o le faitioga ma faia se pupuni tapuni faatasi ma le mea e aʻoaʻo ai A, ae o le faʻamalosiaga autu e ulu atu i le faitioga e ala i se isi mea e aofia ai rt. O le faʻamalosia o le faʻamalosia o faailo e aʻafia ai le mamafa o synaptic i le ogatotonu o le gaioiga o loʻo i totonu o le gaioiga, lea e faʻatalanoa ai le gaioiga ma le vaega faʻatalanoa o le faitioga. Faʻamatalaina mai Barto (1995) faʻatagaina e le MIT Press. C: o le fesoʻotaʻiga autu o gaiolia basal e faʻaalia ai foliga talitutusa ma le fausiaina o le faitioga-faitioga. O le suʻesuʻeina o le Dopamine e lafoina le faailo faʻamalosi i le striatum ma e tutusa ma le iunite A i vaega A ma B, o le limbic striatum (poʻo le malosi-patch) e ave ai le tulaga o le iunite o valoʻaga C i le faitioga, ma le sensorimotor striatum (po o le matrix) e tutusa ma le vaega o tagata taaalo B. I le uluai ata faataitai (A), o le eseʻesega faʻatasi mai le faʻavae o le gaallia basal faavae e aofia ai le aʻafiaga o le neuron A o loʻo faʻatonuina i faʻamaʻi pipisi, ae o le dopamine synapses o loʻo i luga o vendrite postsynaptic o neurons (Freund et al. 1984). Faʻamatalaina mai Smith ma Bolam (1990) ma faʻatagaina e Elsevier Press.

Faʻatasi, o le faʻamaoniga faʻamalosia (Eq. 6 ) e aofia ai le faʻamalosia muamua, lea e faʻaititia i faʻamatalaga faʻaalia (Eq. 6a) ma ua sui faʻatulagaina e ala i le mauaina o faʻamatalaga (Eqs. 6b ma 6c). Faʻatasi ai ma faʻatupulaia faʻatupulaia, o le faʻamaoniga faʻamalosia lelei e alu i tua i le taimi mai le faʻamalosia muamua i le uluai tagata faʻamalosi-faʻaaliga faʻaosofia. O le suiga o le toe faʻaleleia o se mea e sili atu ona patino o le faʻafetai i aʻafiaga e aʻafia ai, ao vavalalata vavalalata ile taimi i mea faʻaleleia ma amio amio e faʻatulaga, pe a faʻatusatusa i le faʻamalosia i le faʻamasinoga (Sutton ma Barto 1981).

O faʻatinoga o le faʻamalosia o aʻoaʻoga algorithms faʻaaogaina le sese o le valoʻaga i ni auala se lua, mo le suia o le synaptic weight for output behavior ma mo le mauaina o faʻamatalaga ia i latou lava e faʻaauau ona faʻatusatusa le sese o valoʻaga (Fig. 9 A) (McLaren, 1989; Sutton ma Barto 1981). O nei galuega e lua ua vavaeeseina i faatinoga talu ai nei, lea o le mea sese o le valoʻaga ua fuafuaina i le vaega o le faitioga talafeagai ma suia ai le mamafa o le synaptic i le vaega o le aufaasālalau e faʻafeiloaʻi ai galuega faatino (Fig. 9 B) (Barto 1995). O se faʻamaoni lelei e faʻapupulaina ai le faʻamalosia o le faitioina, ae o se mea sese le sese mai le faʻamalosia o le malosi e faʻaitiitia ai le faʻamatalaga. O lenei mea e tuʻuina atu ai le faʻamalosiaga o le faʻamalosia o le faʻamalosia.

Neurobiological faʻaaogaina o aʻoaʻoga eseese eseese

FAʻAMATALAGA O LE SUʻESUʻEGA I TOTONU MA TAITAIGA FAʻAMATALAGA.

O le tali o le dopamine e faʻamaonia ai se mea sese i le valoʻaga o taui (Eq. 1 ) e vavalalata vavalalata i le lelei o le taimi sese o tulafono o aʻoaʻoga a manu (λ-V; Eq. 4 ) ma le faailoilo malosi o faailo o TD algorithms i le taimi (t) o le faʻamalosia [r(t) - P(t - 1); Eq. 6a], e pei ona taʻua muamua (Montague et al. 1996). E faapena foi, o le dopamine o le mea e tupu i le mea e tupu i le mea na tupu (Eq. 2 ) faʻatusatusa i le maualuga maualuga o le faʻamalosia o le TD [P(t) - P(t - 1); Eq. 6c]. O le natura o le salalau lautele, vavalalata vavalalata o le dopamine neurons atonu o uma uma i totonu o le lotoa ma le tele o neurons i lumaal cortex e fetaui ma le manatu o se faailoilo o le faamalosia o le TD, lea e le o faitioina e faatosina ai ata faataitai uma i le tagata (faatusatusa le Fig. 7 ma le Fig. 9 B). O le faʻataʻitaʻiga o le faitioga e sili ona manaia mo le neurobiology ona o le eseese o ana aʻoaʻoga ma galuega faatino. Aemaise lava, e tutusa lelei le fesoʻotaʻiga o galalia basal, e aofia ai le faʻafetauia o faʻataʻitaʻiga o le striatonigral (Fig. 9 C), e pei ona muaʻi tusia Houk et al. (1995). O le faitioga e faʻamatalaina le dopamine neurons, o le tauvaga o le tau e mafua mai i striosomal striatonigral projections, ma o le tagata e foliga tutusa ma le uʻamea o le mamafa o loʻo i ai le plasticity dependability. O le mea e malie ai, o tali uma a le dopamine ma faʻamatalaga sese o faʻamatalaga e faalagolago. E eseese i latou i faʻamatalaga sese ma tulaga faʻamaoni e le faʻamaonia i le va o le mauaina ma le faʻaumatia ma e tatau ona i ai le tele o aʻafiaga faʻapitoa.

TALOSAGA MO FAʻAMATALAGA NEUROBIOLOGICAL.

E ui na amata ona atiae i luga o le faavae o Rescorla-Wagner o le tulaga masani, o faataitaiga e faaaoga ai le TD algorithms e aoaoina ai le tele o ituaiga o amioga e ala i le taua o ituaiga mea e fai. O nei galuega e maua mai le faapaleniina o se pou i luga o le uila afi (Barto et al. 1983) i le taʻalo i le lalolagi i luga o le backgammon (Tesauro 1994). O Robots e faʻaaoga ai le TD algorithms o loʻo aʻoaʻoina e faimalaga e uiga ile lua vaega ma aloese mai faʻalavelave, aapa ma uu (Fagg 1993) poʻo le tuʻuina o se pi i totonu o se lua (Gullapalli et al. 1994). Faʻaaogāina o le faʻamaoniga o le faʻamalosia o le TD i le aʻafiaga saʻo ma filifilia amioga (Fig. 9 A), Faʻataʻitaʻiga o le TD e faʻaalia ai le faʻataʻitaʻiina o amioga a le pepe (Montague et al. 1995) ma faʻatautaia le faia o filifiliga a tagata (Montague et al. 1996). TD faʻataʻitaʻiga faʻatasi ma se faʻataʻitaʻiga manino le faitioina o tagata faifaʻatasiga o ni mamanu sili ona mamana e faʻaleleia lelei mataga o mata (Friston et al. 1994; Montague et al. 1993), faasologa faasolosolo (Fig. 10), ma le faʻatulagaina o tali (Contreras-Vidal ma Schultz 1996). O se faʻataʻitaʻiga talu ai nei na faʻamalosia-faʻavaivaia ai faailoilo fou mo le faʻaleleia o le faʻailoga o aʻoaʻoga, faʻaaogaina faʻamalositino ma gaioioiga i le faitioga ma le tagata taʻalo, ma faʻaaogaina tulafono uma mo le faʻaleleia o le faʻailoga o aʻoaʻoga ma mo le filifilia o neuronoa gaioiolosi ma le tele o le faʻamalosia. O lenei mea na toe faʻamatalaina faʻamalamalamaina uma tali a dopamine neurons ma le amio aʻoaʻoga a manu i le tuai ona tali atu i galuega (Suri ma Schultz 1996). E sili ona manaia le vaʻaia o faailoilo e faʻaaoga ai faʻamatalaga taumatemate e oʻo ai i le vave ma sili atu le aʻoaʻoina pe a faʻatusatusa i faʻamaumauga faʻamalosia e le faʻaogaina (Fig. 10) (Friston et al. 1994).

Fig. 10. 

Faʻaaogaina o faailoilo faʻamalosia mo le aʻoaʻoina. O se faʻavasegaga faʻavaomalo masani ma le faʻataʻitaʻiga o le faitio ma le agavaa i le tagata na aʻoaʻoina i se faasologa o le 2 step-3 galuega filifilia (pito i luga tauagavale). Sa vave tele le aʻoaʻoina ma oʻo atu i le maualuga o le faʻatinoga pe a faʻaaogaina se faʻamaoniga faʻamalosi e faʻaaogaina e avea ma faailoilo o aʻoaʻoga (faitioga faʻapitoa, tumutumu) pe a faʻatusatusa i le faʻaaogaina o se faailoilo faʻamalosia e aunoa ma le faʻaaogaina i le faaiuga o le faamasinoga (muli). O lenei aafiaga e faasolosolo ona sili atu ona faalauiloaina i ni faasologa uumi. O le faʻatusatusaina o faʻatinoga ma le faʻamaoniga o le faʻamalosia e le faʻalagolagoina e manaʻomia ai se faʻasologa umi o le agavaa. Faʻamaumauga na maua mai 10 simulations (R. Suri ma W. Schultz, faʻamatalaga e le faʻasalalau). O se faʻalelei faʻalelei i le aʻoga faʻatasi ai ma le faʻamalosia o faʻataʻitaʻiga sa maua i se faʻataʻitaʻiga o amioga a le mikonekarate (Friston et al. 1994).

Malosiaga e mafai ona aʻoaʻo ai e faʻaaoga ai le faailo dopamine

O le vaega ua mavae ua faaalia ai o le faailoilo sese o le sese o valoʻaga e mafua mai i le tali o le dopamine e mafai ona aofia ai se faailoilo lelei mo le aʻoaʻoina o aʻoaʻoga. O vaega o loo taua i lalo e faamatalaina ai le auala e mafai ai ona faʻaaogaina le tali o le dopamine olaola mo le aʻoaʻoina e ala i le faʻavae o le galalia basal ma fautua mai ai faʻataʻitaʻiga faʻamaonia.

POSTSYNAPTIC PLASTICITY MEDIATED BY SIGNAL PREDICTION SIGNAL.

O le a faʻaauau le aʻoaʻoina i ni laasaga se lua. O le laasaga muamua e aofia ai le mauaina o se taui o le dopamine-o le vaʻaiga o le tali. I faʻasalaga mulimuli ane, o le faailoilo o le dopamine o le a matua faʻamalosia ai le mamafa o synaptic (ω) o Hebbian-type corticostriatal synapses o loʻo malosi i le taimi o le taui-faʻamatalaga osofaʻiga, ae o gaioiga gaogao corticostriatal e totoe e le suia. O lenei mea e maua ai le faʻatonuga o tulafono e tolu

Δω=ɛ rˆ i o

Faʻatasi 8where r o le faʻamaoniga o le faʻamalosia o le dopamine, i o le gaioioiga gaioiga, o o le gaioioiga gaioiga, ma o le aʻoaʻoga o le aʻoaʻoga.

I se faʻataʻitaʻiga faʻafaigofie, e fesoʻotaʻi atu ai i totonu o le faʻaaogaina o meaʻai (i1-i4) e pei o le tele o laupepa o le lauoloa e tolu (size), o le o1-o3; 11). O mea e faatino i totonu o le kesi e faʻafeiloaʻi i luga o neuroneta, ia faʻafesoʻotaʻi e faʻafesoʻotaʻi se vaʻa ese. E tutusa lava le faʻafesoʻotaʻiina o pine e pei o le dopamine. O le faʻaaogāina o le input o le dopamine R e taʻu mai ai o se taui e le i faʻaalia-o le faʻamaloiloina o mea na tutupu i le siosiomaga, e aunoa ma le tuuina atu o auiliiliga (faailoilo lelei). Sei tatou manatu o le i ai o le i2 e faʻaaogaina i le taimi lava e tasi ma dopamine neurons ma faʻamaonia ai se tasi o ni faʻamaufaʻailoga patino o le taui lava lea e tasi-o le faʻamalosagaina o mea faʻamalosi, e pei o lona tulaga faʻapitoa, itu o le tino, lanu, ituaiga ma le tulaga, poʻo se tulaga patino o se gaoioiga na mafua mai i le mea na faaosofia. O se seti o faʻamaufaʻailoga o lenei mea na tupu o le a faʻamaonia e se seti o initaneti i totonu o le I2. Cortical inputputs i1, i3, ma le i4 e le fesootaʻi ma aʻafiaga o loʻo i ai nei ma o gaoioiga e le toaga. O le tali o le dopamine e oʻo atu ai i le le faʻamaloloina o le dopamine i faʻafitauli uma ae o le a filifili e faʻamalosia na o gaioiga faʻamalosi o le corticostriatal i2-o1 ma le i2-o2, pe a lava le tele o mea e fesoasoani ai i le faʻamalosi o le o1 ma le o2.

Fig. 11. 

O aʻafiaga eseʻese o se faʻamaoniga o le faʻamalosia o le dopamine i luga o le filifilia o le corticostriatal activity. O le vendritic spines o le 3 telefoni feaveaʻi o1, o2, ma le o3 o loʻo faʻafesoʻotaʻi e 4 i totonu o le i1, i2, i3, ma i4 ma axonal varicosities mai i le dopamine neuro R (pe mai i le faitau aofaʻi o le dopamine neorons activate) ). Ua maua uma i luga o neuron taʻitasi ni vailaʻau o le DNNUMX ma 10,000 dopamine. I vailaʻau tuʻufaʻatasi se tasi, e eseese mea e faʻaoga ai le meaola e fesoʻotaʻi ma le input dopamine. I le 1,000 version o le faʻataʻitaʻiga, o le faailo o le dopamine e faʻateleina le faʻaogaina o le corticostriatal e fesoʻotaʻi atu i le faʻatagaina o le faʻasalalauga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le input dopamine input R o loʻo galue i le taimi lava e tasi e pei o i totonu o le i1 i totonu, ae o i2, i1, i3 e le o toʻaga. E taʻitaʻia ai i le fesuiaiga o i4 → o2 ma le i1 → o2 ae tuʻu iXXUMX → o2, i1 → o1, i3 → o2, ma i3 → o3 e faʻauluina. I se faʻataʻitaʻiga o le faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaaogaina le palasitisi, o synaptic o le mamafa o le corticostriatal synapses e umi ona suia e le faailo dopamine e tusa ai ma le tulafono lava e tasi. E ono tupu lenei mea pe a tali mai le dopamine i se mea faʻaosofia e faʻaleleia ai luga o synapses corticostriata lea e faʻaaogaina foi e lenei mea faʻaola. I se isi faʻaliliuga e faʻaaogaina ai le palasitisi, tali a le dopamine i se taui muamua e mafai ona toe faʻafoʻi i le taimi i luga o paʻu o le corticostriatal oe na muamua galue. O nei synapses o le a agavaa mo le fesuiaiga e ala i se faʻataʻitaʻiga postsynaptic neuronal trace na totoe mai lena gaioiga. I le faʻatusatusaina o le faʻavae o le gaallia basal ma le TD lata mai o le ata o le Fig. 9 B, dopamine input R e faʻaalia ai le faitioga ma le nonoa A, O le tele o le o1-o3 o loʻo faʻapipiʻiina le tagata faʻataʻitaʻiga ma le uaina B, i totonu o le I1-i4 e faʻapipiʻi ai le sao o le tagata, ma le eseesega o le dopamine neurons R i luga o le tele o pine tele o le o1-o3 o loʻo faʻaalia ai le aafiaga o le faitioga a le faitio i le tagata. O se faatusatusa faapena na faia e Houk et al. (1995). O lenei faʻataʻitaʻiga e faʻavae i luga o faʻamatalaga anatomic e Freund et al. (1984), Smith ma Bolam (1990), Flaherty ma Gisipeli (1993), ma Smith et al. (1994).

O lenei masini e aoao ai e faʻaaoga ai le tali o le dopamine i le taimi o le taui-faʻaaliga faatosina e avea o se faailoilo mo le faʻaosoosoina o suiga faʻavaomalo tumau (Fig. 12 A). O le aʻoaʻoina o le faʻaosofia o mea e faʻaosofia ai poʻo le faʻalauteleina o le faʻavae e faʻavae i luga o le faʻaalia o le mauaina o le dopamine tali i le taui-faʻamatalaga faʻamalosi, faatasi ai ma le plasticity dependent dependent on the striatum. O suiga eletise atonu e ono tulai mai i totonu o le fausiaina poʻo le faʻasolosolo i lalo ifo mai le striatum pe a maeʻa ona faʻaleleia mo le pupuʻu vave o le faʻaliliuina o le synaptic i le striatum. O aʻafiaga toe faʻafouina o taui i luga o faʻamalositino ma faʻagasologa o loʻo muamua atu i le taui o loʻo faʻatalanoaina e le tali atu i le uluaʻi taui-faʻaaliga o mea e faaosofia ai. O le tali o le dopamine i le valoʻaga poo le leai foi o le taui muamua e le faʻaaogaina mo suiga o le palota i le striatum aua e le o tutupu i le taimi e tasi ma mea e tutupu, e ui lava e mafai ona aofia ai i le fuafuaina o le tali o le dopamine i le taui-faʻaaliga faaosofia i le faʻatusatusaga le faʻatulagaga ma le masini o faʻatusa TD.

Fig. 12. 

Aafiaga o le faʻamaoniga o le faʻamalosia o le dopamine i luga o auala e mafai ona aʻoaʻoina ai i totonu o le vaega. A: o le tali atu i le dopamine o le tali i le faʻaosofiaina o se faʻamalosi (CS) o loʻo i ai se faʻamalosiaga faʻaleiga poʻo le faʻamalosia i luga o le neurotransmission striata e fesootaʻi ma lena mea faʻaola. B: tali a le dopamine i le taui muamua o loʻo i ai se aafiaga faafoliga o le palasiteni i luga o le neurotransmission e fesoʻotaʻi ma le tuusaunoaga muamua. O lenei faiga e faʻasalalauina e se agavaʻa o loʻo maua ai galuega faʻavaomalo. O faaiʻu papaʻa e faʻaalia ai faʻamaoniga o le faailo o le dopamine i luga o le neurotransmission striatal (A) poʻo le agavaʻa e maua (B), laiti i totonu B o loʻo faʻaalia ai le leai o se aʻafiaga i luga o le neurotransmission meli e ala i le tulaga agavaʻa.

POSTSYNAPTIC PLASTICITY E TUSI MA LE SYNAPTIC ELIGIBILITY TRACE.

O le aʻoaʻoina e mafai ona tupu i se laasaga se tasi pe afai o le faailoga o le taui o le dopamine o loʻo i ai se gaioiga faʻafouina i luga o synapses. O lenei mea e manaʻomia ai ni faʻataʻitaʻiga o le synaptic activity e faʻauʻuina seia oʻo ina faʻamalosia ma faia na synapses e agavaa mo fesuiaiga e ala i se faʻataʻitaʻiga o aʻoaʻoga o loʻo galulue ao le i faʻamalosia (Hull 1943; Klopf 1982; Sutton ma Barto 19811). O le synaptic weight (ω) ua suia e tusa ai

Δω=ɛ rˆ h (i,o)

Faʻatasi 9where r o le faʻamaoniga o le faʻamalosia o le dopamine, h (i, o) o le agavaʻa o le faʻataʻitaʻiga o le auai ma le gaioiga faʻatasi, ma o le laʻititi o le aofaʻi o aʻoaʻoga. O mea e mafai ona fai i le physiological substrates o agavaʻa e aofia ai i suiga faaumiumi i le faʻaoʻoina o le calcium (Wickens ma Kötter 1995), faʻavaeina o le proteinodulin-dependent protein kinase II (Houk et al. 1995), poʻo se gaioiga tumau o le neuronal o loʻo maua i le tele o taimi (striatum)Schultz et al. 1995a) ma le cortex.

O le plasticity faalagolago i luga o le Dopamine e aofia ai tulaga e agavaa ai e avea o se auala mataga mo le aoaoina o faasologa i tua i le taimi (Sutton ma Barto 1981). Ina ia amata, o le tali a le dopamine i le uluaʻi faʻamanuiaga muamua e faʻatautaia ai le amio amiolelei o le mea na tupu muamua e ala i le fesuiaiga o le gaioiga o le synaptic corticostriatal (Fig. 11). I le taimi lava e tasi, o le tali o le dopamine e faʻafeiloaʻi atu i le taui-vaʻai mea tutupu. O le atuatuvale i le taimi o le leai o se taui e taofia ai le aoaoina o uiga sese. I le laasaga e sosoo ai, o le tali a le dopamine i le faʻamasinoga e le i valoia-o le vaʻaia o le mea na tupu e faʻatautaia ai le aʻoaʻoina o le mea na tupu i le taimi muamua, ma le tali o le dopamine e faapena foi le toe faʻafoi atu i lena mea. Aʻo faʻaauau ona tupu lenei mea, o le tali o le dopamine e faʻasolosolo i tua i le taimi seʻia oʻo i le leai o isi mea e tutupu muamua, faʻatagaina i laʻasaga taʻitasi le mea na tupu muamua e maua ai faʻamatalaga taui. O lenei faiga o le a talafeagai lelei mo le faia o se amioga e mafua ai le taui mulimuli.

O lenei masini faʻafaiaoga ua faʻaaogaina atoa le sese o le dopamine i le vaʻaiga o mea e fiafia i ai e pei o le toe faʻafouina o le faʻamaoniga o aʻoaʻoga e faʻaosofia ai suiga faʻavaomalo tumau (Fig. 12 B). E faʻaaogaina le plasticity dependency faatasi ai ma tulaga e mafai ai ona maua le ola e tatau ai ona suʻesuʻeina lona tulaga talafeagai mo le aʻoaʻoina. O lenei mea e maua ai le aʻoaʻoga saʻo e ala i le taunuʻuga, e fetaui lelei ma le faʻaosofia o le faailoilo o aʻoaʻoga i luga o le faʻataʻitaʻiga o TD faʻatusa. O le faʻaalia o le toe faʻaleleia o le tali o le dopamine e faʻaaogaina mo le vave aʻoga muamua ma fua muamua.

SE MEA ESEESE ESEESE: FAʻAALIGA FAALEAGAGA O SINI MUAMUA MUAMUA.

O auala uma e pei ona taʻua i luga e faʻaaogaina ai le tali o le dopamine o se faailoilo mo le faʻaleleia o le neurotransmission i le striatum. A o le saofaga a le dopamine-e faalagolago i le plasticity i le aoaoina e le o malamalama atoatoa i ai, o le isi masini e mafai ona faʻavae i luga o le faʻataʻitaʻiga o le plastics o le tali o le dopamine e aunoa ma le manaʻomia o le plasteria. I se laasaga muamua, o le dopamine neurons e maua tali i taui-mea tutupu fua. I se laasaga mulimuli ane, e mafai ona faʻaaoga tali faʻapitoa e faʻalauteleina ai le aʻafiaga o mea e faatino ai le faʻatautaia lea e tutupu i le taimi lava e tasi i pine lava e tasi o le dendritic o verona. O galuega postsynaptic o le a suia e tusa ai

Δgaoioiga=δrˆ i

Faʻatasi 10where r o le faʻamaoniga o le faʻamalosia o le dopamine, i o le gaioioiga gaioiga, ma o le δ o se faʻaopoopoga faʻatele. Nai lo le tuufaatasia o se faailoilo o aʻoaʻoga, o le tali o le dopamine taumatemate e maua ai se faʻamaoniga faʻaleleia poʻo se faʻamalosiaga mo le neurotransmission i le taimi o le taui-faʻamatalaga osofaʻi. Faʻatasi ai ma le faʻavavega o fua, o mea e faʻaogaina ai le uila e faʻaalia i le taimi lava e tasi ma le faailo o le dopamine-taulaʻi o le a faʻapipiʻiina lelei. O faʻamatalaga faʻalauiloa o le a aoga mai le faʻamatalaga faʻamatalaga ma avea atili ai, faʻavave, ma sili atu ona saʻo. O le faʻamalosiaga faʻamalosia o faʻamatalaga faʻamatalaga o loʻo faʻaalia i faʻataʻitaʻiga o amioga e ala i le fetaui lelei o se faʻamalositino faʻamalosia ma le faʻasolosolo o le mamafa (Lovibond 1983).

O se masini mafai e mafai ona faʻaaogaina le faʻamoemoe o le dopamine. I le ata faigofie o le Fig. 11, o le dopamine i le lalolagi e faʻaitiitia ai aʻafiaga uma. O lenei mea e na o le sili atu le malosi o le ulufale atu i le neurons, ae o le isi, o mea vaivai vaivai e le aoga. O lenei mea e manaʻomia ai se fesoʻotaʻiga vaʻaia, faʻafeʻeseʻesega faʻaleleia, e pei o le laasaga mo le fatuina o gaioiga gaioiga. O se faʻalelei faʻaleleia o mea e sili ona malosi e mafai ona tupu i ni neu e sili ona fiafia i le dopamine.

O lenei masini e faʻaaogaina ai le tali o le dopamine e pei o se faailoga faʻaituau poʻo le filifilia mo le faʻataʻitaʻiina o le gasegase postsynaptic (Fig. 12 A). Faʻaleleia le faʻatinoina o faʻatinoga e faʻavae atoa lava i luga o le faʻaaliaina o le plastics o tali dopamine ma e le manaʻomia ai le plasticity dependent dependent on neurons. O tali i le le faʻaalia poʻo le leai o se taui e tupu tele mo le aʻafiaina o gaioiga masani ae e mafai ona fesoasoani e faʻatautaia le tali o le dopamine faʻatusatusa i faʻatusa TD.

Faʻamamaina eletise o neʻarons o le dopamine e pei o se faʻamalosi e le faʻaogaina

O le faʻaleleia o le eletise o taʻai o loʻo fai i le faiʻai e mafai ona faʻalagolago i le faʻamalosia mo le mauaina ma le lagolagoina o le amio (Olds ma Milner 1954). O nisi o mea aoga e faaosofia ai le tagata lava ia e fetaui lelei ma tino o le dopamine ma siaki fafa i le ogatotonu (Corbett ma le Wise 1980), nucleus accumbens (Phillips et al. 1975), striatum (Phillips et al. 1976), ma le pito i luma muamua (Mora ma Myers 1977; Phillips et al. 1979), ae o loʻo maua foi i ni fausaga e le fesootai i polokalama o le dopamine (White ma Milner 1992). O le faʻaleleiaina o le tino eletise e aofia ai le faʻamalosia o le dopamine neurons (Fibiger ma Phillips 1986; Wise and Rompré 1989) ma ua faʻaititia e 6-hydroxydopamine-faʻasologa o leona o le dopamine axons (Fibiger et al. 1987; Phillips ma Fibiger 1978), le faʻasaina o le syntamine (synthesis)Edmonds ma Gallistel 1977), le faʻamalosia o le le faʻamalosia o le dopamine neurons (Rompré ma le Wise 1989), ma le taʻaloga o le receptor dopamine e faʻatautaia faʻaletausaga (Furiezos ma le Wise 1976) po o totonu o le tumutumu (Mogenson et al. 1979). O le faʻaosoosoina o le tagata lava ia e faʻapitoa i le cocaine-amphetamine-faʻapupulaina le faateleina i le dopamine extracellular (Faʻatasi ma Wise 1980; Stein 1964; Wauquier 1976). O le faʻaosofia o le tagata lava ia e faʻateleina ai le faʻaaogaina o le dopamine i le nucleus accumbens, striatum ma le frontal cortex (Fibiger et al. 1987; Mora ma Myers 1977).

O se mea e manaia ai le mafaufau o le faʻaolaina o le manava o le dopamine ma le faʻamalolo e mafai ona avea ma mea e faʻaosofia ai le faʻaosoosoina o aʻoaʻoga, e pei o le faaosofia o pepe o le octopamine i pepe o le pepe e aʻoaʻoina le faʻataʻitaʻiga o le proboscis (Hammer 1993). Ae ui i lea, o le faʻaosofia o le tagata lava ia o le dopamine e ese mai i le tolu vaega taua mai le faʻamalosia o le dopamine neurons. Nai lo le na o le faʻaaogaina o le DNA, o taui masani e masani ona faʻagaoioia le tele o faʻaoga o le neuronal i le tutusa ma faʻatagaina le tufatufaina atu o vaega eseese o taui (silasila i nisi faʻamatalaga). Lona lua, e faʻaaoga le eletise e pei o le faʻamalosia e aunoa ma le faʻaalia o se mea sese i valoʻaga. Tolu, o le eletise eletise e naʻo le faʻaaogaina e pei o se taui pe a maeʻa se tali a le amio, nai lo le taimi o se taui-vaʻai faʻamalositino. E manaia le faʻaaogaina o le eletise eletise i le tutusa lava le auala e pei o le dopamine e tuʻuina atu a latou faailo.

Le lava o aʻoaʻoga ma le faʻaaogaina o le DNA neurotransmission

E tele suʻesuʻega na suʻesuʻeina le amioga a manu e leai se maʻi o le DNA i le faʻaaogaina o le dopamine poʻo le faʻaleagaina o le dopamine i totonu o le midbrain center, nucleus accumbens, poʻo le striatum. E ese mai i le matauina o le locomotor ma le faaletonu o le mafaufau o loo taʻua ai le Parkinsonism, o nei suesuega na faaalia ai le faaletonu i le faagasologa o faamatalaga tau taui. O suʻesuʻega muamua na finau ai mo le le lava o le faʻavae, manatu faʻamaoni o taui (Malamalama 1982; Wise ma al. 1978). O isi faʻataʻitaʻiga na faʻaalia ai le faʻaaogaina o taui muamua ma tulaga faʻalauteleina o mea faʻapitoa mo le faʻataʻitaʻiga ma le faʻataunuʻuina o amioga (Beninger et al. 1987; Ettenberg 1989; Miller et al. 1990; Salamone 1987; Ungerstedt 1971; Malamalama ma le Faasolo 1984; Poto ma Rompre 1989). O le tele o suʻesuʻega na faʻamatalaina le faʻaleagaina i le faʻaosoosoina ma le faʻapitoa o faagasologa o loʻo faʻapipiʻi ai aʻoaʻoga lelei (Beninger 1983, 1989; Beninger ma Hahn 1983; Fibiger ma Phillips 1986; LeMoal ma Simon 1991; Robbins ma Everitt 1992, 1996; White ma Milner 1992; Malamalama 1982). O le tele o faʻafitauli o aʻoaʻoga e fesoʻotaʻi ma le aʻafia o le toto o le neurotransmission i le nucleus accumbens, ae o le tele o faaletonu o le tino e mafua ai le le atoatoa o le tino (Amalric ma Koob 1987; Robbins ma Everitt 1992; White 1989). Ae ui i lea, o le aʻoaʻoina o mea faigaluega i le lautele ma le faʻamalosia o mea totino o loʻo faʻaalia e masani lava ona faʻapolopolo, ma e le o faʻamautuina atoa pe o nisi o faʻafitauli o aʻoaʻoga e mafai ona fenumiai i le faʻaitiitia o tupe maua (motor deficit)Salamone 1992).

Faʻaletonuina o neura dopamine i le maʻi o Parkinson e tau atu ai foi i le tele o faʻalauiloa ma faʻatonutonu aʻoaʻoga le lava, e aofia ai fesoʻotaʻiga aʻoaʻoga (Linden et al. 1990; Sprengelmeyer et al. 1995). E i ai le faʻaletonu i aʻoaʻoga-ma-sese aʻoaʻoga ma le faʻamalosia vave (Vriezen ma Moscovitch 1990) ma pe a faʻafegalegaleaiga faʻamalosi tino manino ma fua eseese (Knowlton et al. 1996), e oʻo lava i le amataga o faʻamaʻi a Parkinson e aunoa ma le faʻaali ole tino (Canavan et al. 1989). O faʻamaʻi pipisi a le Parkinson o loʻo faʻaalia ai foi taimi le lelei (Pastor et al. 1992). O nei faaletonu uma e tupu i le i ai o le togafitiga L-Dopa, lea e toe faʻafoʻi ai le maualuga o le numera o le dopamine e aunoa ma le toe faʻaleleia o faailo o le dopamine.

O nei suʻesuʻega e fautua mai ai o le dopamine neurotransmission e taua tele i le faʻatautaia o taui mo le faʻaalia o amio ma ituaiga o aʻoaʻoga e aʻafia ai mafutaga i le va o faʻamaʻi ma taui, ae mafai ona fesiligia le auai i ni auala sili ona taua. E le o manino pe o nei faaletonu e atagia ai le le atoatoa o le amio ona o le faʻaitiitia o le faʻaleleia o le numera o le responsive o le dopamine ae le o le leai o se faailoga o le taui o le dopamine. Ina ia foia lenei fesili, faʻapea foi ma le faʻamalosia atili o le role o le dopamine i ituaiga eseese o aʻoaʻoga, o le a aoga i le suʻesuʻeina o aʻoaʻoga i tulaga na e tupu moni ai le tali o le dopamine ole tino.

Faiga o aʻoaʻoga atonu o loʻo faʻatonuina e le faailo dopamine

O uiga o tali o le dopamine ma le aʻafiaga o le aʻafia o le DNA i luga o le neoronoa e mafai ona fesoasoani e faʻamatalaina nisi o fomu o aʻoaʻoga lea e mafai ai ona aofia ai le pani o le dopamine. O tali sili ona lelei i manaoga e ese mai i mea faʻalavelave o le a fiafia i le auai i le aʻoaʻoina o le faʻaalia o amio ma le faʻasalalau o aʻafiaga lelei, nai lo le tuʻua ma le faʻasalaga. O tali i taui muamua i fafo atu o galuega ma faʻalapotopotoga o aʻoaʻoga o le a mafai ai ona tuʻuina le dopamine neurons e fai ai se matafaioi i se ituaiga lautele o aʻoaʻoga e aofia ai taui pito sili, e le gata i le tulaga faʻapitoa ma mea faigaluega. O tali i fua faʻatatau-taulaʻi faʻatupulaia e faʻaalia ai faʻalapotopotoga faʻamalosia ma taui ma o le a fetaui ma le aʻafiaga i faʻamoemoega o faʻamoemoega o loʻo aʻafia ai aʻoaʻoga faʻamalosia lautele (Bindra 1968). I le eseesega, o tali a dopamine e le o ni faʻamatalaga manino faʻapitoa e avea o sini sini, aua latou te lipotia mai mea sese i valoʻaga. Latou te foliga mai foi e le mautonu i le tulaga o le faaosofia, ma le le fiafia i se matafaioi patino i le faʻalagolago i le tulaga o le faʻaosofiaina o le faʻatinoina o aʻoaʻoga o galuega e faʻatonuina sini (Dickinson ma Balleine 1994). Le le lava o sootaga vavalalata i lima ma mata gaioiga o le a le fiafia i se matafaioi i le tuusaʻoina o faʻataʻitaʻiga tali e mulimulitaʻi i fua faʻatupulaia. Ae ui i lea, o faatusatusaga i le va o le faʻaaogaina o neurons ma le aoaoina o meaola uma lava e faigata tele. I le synaptic levels, o le dopamine ua tuʻufaʻatasia i le tele o dendrites atonu o laina uma o le neuron ma e mafai ai ona faʻaaogaina se eletise i le tele o vaega o amio e aofia ai le striatum, lea e mafai ona aofia ai le aʻoaʻoina o gaoioiga.

O tulaga patino e mafai ai e se vaega o le faailoilo o le dopamine ona faia se vaega i le aʻoga e fuafuaina e ituaiga o fualaau e mafua lelei ai le tali o le dopamine. I totonu o le fale suesue o meaola, o tali a le dopamine e manaʻomia ai le faʻavavega o mea e fiafia i ai, tusitusi, poʻo le faʻaogaina o fuamalie, e aofia ai taui muamua ma paleni-faʻasalalau fuamosa, ae o aʻafiaga fesuisuiai e le o se mea taua tele. O tali a Dopamine e mafai ona tupu i tulaga uma o amio e pulea e fua faʻatatau ma le manino, e ui lava e leʻi oʻo i le taimi na faʻataʻitaʻiina ai le maualuga o le faʻasolosolo o tulaga ma mea faʻamalosi lua. O tali a Phasic dopamine atonu o le a le avea ma se vaega i le aoaoina e le o le aufaasālalau e ala i ni mea tutupu faʻafuasei, ma o le tali vavalalata e le mafai ona saofaga i le aʻoaʻoina i tulaga e le tupu ai ni mea faʻafuaseʻi, e pei o le lemu o suiga o le tala . O lenei mea e oʻo atu ai i le fesili manaia pe o le faʻaaogaina o nisi ituaiga o aʻoaʻoga e ala i le dopamine maʻi poʻo le neuroleptics atonu e atagia ai le leai o tali o le dopamine i le mea muamua aua e leʻi faʻaaogaina aʻafiaga e maua ai.

O le aʻafiaga o faailo dopamine i le aʻoga e mafai ona faʻataʻitaʻiina i se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻi. Vaai faalemafaufau i tali o le dopamine i le taimi o le mauaina o se taimi e tali ai le telefoni pe a faʻafuaseʻi ona faʻaalia se tali sao i se taui paleni. O le tali o le taui mulimuli ane ua faʻafeiloaʻi atu i le alualu i luma muamua le taui-o le faʻataʻitaʻiga o fua. Faʻaauau le faʻaleleia o taimi faʻasalalau ma le umi o le faʻatinoga o avanoa faʻava-o-malo o taulaiga ua avea ma mea e sili atu ona maitau. E ui lava o loʻo faaauau pea ona tali mai le dopamine i le taui-o fua faʻatau fua, o le isi faʻaleleiaiga o amio atonu e mafua ona o le mauaina o le gaioiga faʻapitoa o avanoa faʻapitoa e isi telefoni feaveaʻi. O le mea lea, o tali a le dopamine o le a tupu i le taimi muamua, o le faʻamalosia o se vaega o le aʻoaʻoina lea o mataupu e oʻo mai i mea faitino ma maua manino manino, ma mafai ona faʻatulagaina, taui. O le a latou le faʻaaogaina i ni tulaga e alualu ai i luma le alualu i luma o le aʻoga nai lo le amataina o amioga. O lenei mea e le faʻagataina ai le role o le dopamine ile amataga o laasaga o aʻoaʻoga, aʻo le tele o tulaga e manaʻomia muamua ona aʻoaʻoina mai faʻataʻitaʻiga ma mulimuli ane aofia ai le aʻoaʻoina e ala i ni faʻamatalaga manino.

TUUINA ATU I LENEI SIGNALS

Faʻailoga sese

O le faʻailoga sese o faʻamatalaga o le dopamine neurons o le a avea ma faʻamaoniga lelei o le taua o mea tau le siosiomaga e faʻatatau i le vavalo ae e le faʻamaonia i meaʻai, meainu, ma taui-faʻasolosolo fuamalie ma i totonu o mea faitino, suʻega, ma tulaga faʻapitoa. O lenei faailoilo e mafai ona aofia ai se faʻamatalaga mataalia o le faʻamatalaga lea e logoina mai ai neo posticnaptic e uiga i le foliga mai o le faʻaalia poʻo le le faia o se mea e tauia pe ono mafai ona tauia e aunoa ma le faʻamaonia atili o lona iloa. O loʻo i ai uiga uma o se faʻamalosiaga malosi mo le aʻoaʻoina. Ae ui i lea, o faʻamatalaga e uiga i le natura patino o taui e taua mo le fuafuaina po o fea o mea faitino e tatau ona faʻafeiloaʻi ma pe faapefea. Mo se faʻataʻitaʻiga, o se mea fiaʻai e tatau ona muamua alu i meaai ae le o le vai. Ina ia faʻamaonia le talafeagai mai taui le talafeagai, o le faailo dopamine e manaʻomia le faʻaopoopoga i faʻamatalaga faaopoopo. O faʻataʻitaʻiga lata mai nei i le vailaau oona na faʻaalia ai le tuʻuina atu o le dopamine i luga aʻe o le fiaʻai nai lo le 'Wilson et al. 1995). O lenei faʻataʻitaʻiga o le faʻalagolago i le dopamine tuʻuina atu atonu e le aofia ai tali faʻalavelave, talu ai ua le mafai ona matou maua le manino o le faʻalagolago i tali a le dopamine pe a faʻatusatusa i le va o le vave ma le tuai o vaitau o faʻataʻitaʻiga taʻitasi na amata ai ona faʻaogaina (JL Contreras-Vidal ma W. Schultz, faʻasalalau faʻamaumauga).

Totogi patino

O faʻamatalaga e uiga i le suavai ma mea taumafa o loʻo faʻaaogaina i le fausaga o fomaʻi e ese mai i le dopamine, pei o le ogatotonu ma le faʻalauiloa o le tino, o le tino o le amygdala, o le cortex muamua, cortex orbitofrontal, ma le cingulate cortex. Ae ui i lea, o nei fausaga e foliga mai e leai se faailoga o le sese o le valoia o valoʻaga taumatau tutusa ma dopamine neurons. I le amataga, o nei faʻatulagaga e tauia 1) tali le tumau pe a uma ona tuʻuina atu taui (Apicella et al. 1991a,b, 1997; Bowman et al. 1996; Hikosaka et al. 1989; Niki ma Watanabe 1979; Nishijo et al. 1988; Tremblay ma Schultz 1995; Watanabe 1989), 2) tali le tumau i taui-tauvaga faʻaaliga (Aosaki et al. 1994; Apicella et al. 1991b; 1996; Hollerman et al. 1994; Nishijo et al. 1988; Thorpe et al. 1983; Tremblay ma Schultz 1995; Williams et al. 1993), 3) faʻasolosolo faʻamalosia i le taimi o le faʻamoemoe o taui vave vave (Apicella et al. 1992; Hikosaka et al. 1989; Matsumura et al. 1992; Schultz et al. 1992; Tremblay ma Schultz 1995), Ma 4) faʻataʻitaʻiga o le faʻaleleia o amio e ala i taui faʻapitoa (Hollerman et al. 1994; Watanabe 1990, 1996). O le tele o nei uʻu e vavalalata lelei le va o taui eseese o meaai ma le va o taui eseese o le vai. O le mea lea latou te faʻaaogaina ai le natura patino o le mea tauia ma e mafai ona fesoasoani i le iloa o taui. O nisi o tali taui e faʻalagolago i le taui e le mautonu ma ua faʻaitiitia pe toesea pe a valoia le taui e ala i se faʻaosofiaga faʻalauteleina (Apicella et al. 1997; Matsumoto et al. 1995; L. Tremblay ma W. Schultz, faʻasalalau faʻamaumauga). Latou te ono gasolo le vavalo mo taui patino, e ui lava e le o manino pe latou te faailoaina sese mea sese ao latou tali i taui e le o iloa.

Faʻaauau le faʻatulagaina o faʻatinoga

E tolu ni auala e foliga mai e taua tele mo le faatumauina o le faʻatinoga o faʻatinoga o amioga, e aofia ai le iloa o taui ua le maua, o le iloa o taui-faʻasolosolo fua, ma le iloa o taui faʻatatau. O loʻo faʻavaivai le uaea o Dopamine pe a faalēaogāina taui taulaʻi. O lenei faailo e ono faʻaititia ai le gaioiga synaptic e fesoʻotaʻi ma tali sese i amioga ma taofia ai le toe fai. O le tali o le dopamine i le taui-o le faʻamautinoaina o fuamalie e tumau pea i le taimi o le faʻamautuina o amioga ma o loʻo faaauau pea ona avea ma faʻamatalaga faʻamatalaga. E ui lava e le o iloa lelei le tau o le dopamine, ae o loʻo faʻatautaia e le nondopaminergic cortical and subcortical systems, o loʻo taʻua i luga. O le a taua tele lenei mea mo le aloese mai le faʻaumatia o amioga aʻoaʻoina.

I le tuufaatasia, e foliga mai o le faagasologa o taui patino mo le aoaoina ma le tausisia o amioga masani o le a sili ona aoga mai le galulue faatasi i le va o le dopamine neurons e faailogaina ai le tulai mai poo le le faia o taui ma niu i isi fausaga, e faailoa ai le uiga patino o le taui.

FAʻAMATALAGA MA ISI FUAFUAGA FAʻAVAE

Nourarenaline neurons

Toeitiiti lava o le faitau aofaʻi o niu noradrenaline i totonu o le coeruleus i kioti, pusi, ma manuki o loʻo faʻaalia ai foliga tutusa, tali o le biphasic-depressant tali i mea faitino, suʻega,Aston-Jones ma Bloom 1981; Foote et al. 1980; Rasmussen et al. 1986). E faapitoa le aoga o mea tutupu e le masani ai mea e gauai i ai meaola, e pei o le faʻaleleia atili o meaʻai i se faʻalavelave faʻamaonia o le vavalalata (Aston-Jones et al. 1994). Nourarenaline neurons e vavalalata lelei i le va o le faaosofia poʻo le faʻamalosia ma le le mautonu. E vave lava ona latou mauaina ni tali i fua fou o fuainumera fou i le taimi o le fesuiaʻiga ma le toe maua tali i mea ua tuanai ae leʻi toe fesuiaiga amio (Aston-Jones et al. 1997). O tali e tupu i le leai o se vai i fafo atu o soʻo se galuega ma faʻafeiloaʻi i taui-faʻataʻitaʻiga o fua faʻatatau o aʻafiaga i totonu o se galuega faapea foi i le tulaga muamua ma le faʻaleleia o fuamosa (Aston-Jones et al. 1994; Foote et al. 1980; Rasmussen ma Jacobs 1986; Sara ma Segal 1991). O tali e masani ona le tumau ma e foliga mai e atagia ai suiga i se mea e faʻaosofia ai. Faʻatoagaina mai e mafai ona tupu na o ni nai faʻataʻitaʻiga ma le faʻaauau ona tuʻuina atu meaʻai (Vankov et al. 1995) poʻo faʻatasi foi ma fua faʻatatau o suʻega suʻega e fesoʻotaʻi ma le tau o le suavai, faʻafefeteina o le ea, poʻo le paʻu eletise (Rasmussen ma Jacobs 1986; Sara ma Segal 1991). Aʻo faʻatulagaina, o tali e tupu i uluai faʻamatalaga o mea faʻaleleia o mea fou ma toe fuataʻi soo se taimi e faʻamalosia ai le faʻaleleia o suiga i le taimi o le mauaina, toe fesuiaʻi, ma le faʻaumatia (Sara ma Segal 1991).

I le tuufaatasiga, o tali a neradrenaline e pei o tali a le dopamine neurons i le tele o itu, ua faʻaaogaina e ala i taui muamua, taui-faʻasolosolo fua, ma faʻaleleia o mea fou ma faʻafeiloaʻi le tali mai le mea muamua i mea faʻapitoa. Ae ui i lea, o neurorenaline neurons e ese mai le dopamine neurons e ala i le tali atu i le tele o le tele o mea e faaosofia ai, e ala i le tali lelei i mea muamua, ma le fesuisuiai, e ala i le vavalalata i mea e le mautonu, e ala i le vave ona toe suia amioga, faʻataʻitaʻiga lea e ono ono manaʻomia ai le 100 faʻataʻitaʻiga mo ni tali tuusaʻo malosi (Aston-Jones et al. 1994). O tali a Noradrenaline e matua aʻafia lava i le faʻaleleia poʻo le faʻaaogaina o mea totino o fualaau e mafua ai le faʻatonuina o mea e fai ae le o taulai atu i luga o mea faʻaleleia o mea e pei o le tele o le dopamine neurons. Atonu o le a sili atu ona latou uunaia atili e ala i le gauai-gauai nai lo le faaosofia o vaega o mea e fiafia i ai.

Serotonin neurons

O gaioiga i le eseesega o le nuflei e faʻafaigofieina ai le gaosiga o masini e ala i le faʻavaeina o le muscle ma le faʻataʻitaʻiina o le gaoioiga a le 'Jacobs ma Xnalum 1993). O neo alo o le kopa i pusi e faʻaalia ai le maualuga, tali le tali atu i mea gaosi ma le suʻega o le leai o se uiga faʻapitoa (Heym et al. 1982; LeMoal ma Olds 1979). O nei tali e tali tutusa ma tali o laʻau o le dopamine i tusitusiga ma aemaise ai le sologa lelei. O isi faʻatusatusaga o le a manaʻomia ai nisi faʻamatalaga sili atu.

Nucleus basalis Meynert

O le amataga o le muaʻi vaʻaia o le muaʻi vaʻaia o loʻo faʻagasolo faʻafuaseʻi e ala i le tele o faʻataʻitaʻiga o mea e tutupu, e aofia ai tulaga faʻapitoa, tauia-faʻasolosolo maliega ma taui muamua. Ole tele o gaioioiga e faalagolago i mafaufauga ma fegalegaleaiga ma le faamalosia i le faailoga tagata ma le tolopoina o tali tali. Faʻatinoina o galuega e atagia ai le masani o fuamosa (Wilson ma Rolls 1990a), avea ma mea e sili atu ona taua i fuamoa ma gaioiga e tutupu lata ane i le taimi ole taui (Richardson ma DeLong 1990), vavaeese lelei le va o meaola vaaia i luga o le faavae o feusuaʻiga ma faʻalavelave faʻafefe (Wilson ma Rolls 1990b), ma suia i totonu o nai faʻafitauli i le taimi o le fesuiaiga (Wilson ma Rolls 1990c). Neurons foi ua faʻaaogaina e ala i osofaʻiga faʻafuaseʻi, fua faʻatatau vaaia ma suʻega suʻega, ma gaioiga. Latou te tali atu i taimi uma i taui vavalalata atoatoa i le faʻatinoina o galuega faʻatino ()Mitchell et al. 1987; Richardson ma DeLong 1986, 1990), e ui lava o tali i taui e leʻi faʻaalia e sili atu ona tele i nisi o suʻesuʻega (Richardson ma DeLong 1990) ae le o isi (Wilson ma Rolls 1990a-c). Pe a faʻatusatusa i le dopamine neurons, ua faʻaaogaina e le tele o faʻalautelega o fuamoa ma mea e tutupu, e aofia ai faʻalavelave faʻalavelave, ma e le o faʻaalia le tali tutusa o tagata i taui e le mafaatusalia ma lona fesiitaiga i taui-faʻasalalau fua.

Laʻau maualuga e alu aʻe i luga

Masalo o le uluai faʻailoga faʻasolo atu o aʻoaʻoga sese i totonu o le faiʻai na faʻatulagaina e aofia ai le vaʻaia o le aʻeina o filo mai le olive maualalo i le Purkinje neurons i totonu o le paʻu (cerebral cortex)Marr 1969), ma le tele o aʻoga suʻesuʻeina o le cerebellar e faʻavae i lenei manatu (Houk et al. 1996; Ito 1989; Kawato ma Gomi 1992; Llinas ma Welsh 1993). Faʻafeiloaʻi i le fiber meaʻai i le Purkinje neurons e suia ai le latou gaioiga pe a fai o suiga mo suiga poʻo gaioiga i le va o gaioiga ma tali vaaia o loʻo suia ma manuki e fetaui i le tulaga fou (Gilbert ma Thach 1977; Ojakangas ma Ebner 1992). O le tele o nei suiga e aofia ai le faʻatupulaia o le gaioiga nai lo le faʻatoagaina mai ma le faʻavaivai tali na vaaia i mea sese i itu tetee i totonu ole dopamine neurons. Afai o le aʻeina o le fiber activation e tatau ona avea o se faailoilo o aʻoaʻoga, o le aʻeina faʻatasi o fiber-parallel activation fiber e tatau ona taʻitaʻi atu ai i suiga i le tutusa o le fiber input i le Purkinje neurons. O lenei mea e tupu moni lava e pei o se faʻalavelave umi o le fesoʻotaʻiga o fiva tutusa, aemaise lava i sauniuniga in vitro (Ito 1989). Ae ui i lea, o le tutusa o suiga o le fiva tutusa e sili atu ona faigata le maua i tulaga o le aʻoaʻoina o amio (Ojakangas ma Ebner 1992), ma tuʻuina atu ai taunuuga o le maualuga o faʻataʻitaʻiga o le fiber i le taimi nei.

O se finauga lona lua mo se matafaioi o le aʻe i luga o filo i le aʻoga e aofia ai le feteʻenaʻi o le paluga masani. O se vaega o le feʻaveaʻi o filo e faʻaaogāina e vaʻavave o le ea i le pene. O nei tali ua leiloa pe a maeʻa le peʻa o le eyelid Pavlovian i le faʻaaogaina o se suʻega suʻega (Sears ma Steinmetz 1991), o loʻo fautua mai ai se sootaga i le le mautonu o mea muamua na tutupu. A maeʻa ona faʻamaʻoina, o ni neu i totonu o le mea faʻapitoa o meaʻai e faʻafeiloaʻi ai le tali atu i le faʻaosofiaina o le meaʻai (Berthier ma Moore 1990; McCormick ma Thompson 1984). O leona o lenei nuʻupuʻu poʻo le faʻalavelave a le GABA e faʻataʻoto i totonu o le olive maualalo e taofia ai le le maua o le maualalo o tali eletise eletise eletise i le maea ai o le tuʻuina atu, fautua mai o le faʻaogaina o le monosynaptic poʻo le polysynaptic mai mea faʻapipiʻi i le olive maualalo e taofia tali pe a maeʻa (Thompson ma Gluck 1991). O lenei mea atonu o le a faʻavaivaia ai laina eletise laiti i le leai o ni faʻamatalaga faʻafuaseʻi o mea tutupu ma mafua mai ai se mea sese i le valoʻaga o mea faʻalavelave faʻafuaseʻi e pei o dopamine neurons.

O lea o le aʻeina o fila e ono lipotia ai mea sese i le gaioiga faʻataʻavalevale ma mea sese i le valoʻaga o mea faʻalavelave faʻalavelave, e ui lava e le o taimi uma e aofia ai suiga faʻapitoa e pei o laʻau o le dopamine. E le foliga mai e le mafai ona maua ni tali i ni mea faʻavevesi, ae o nei tali e maua i totonu o fesoʻotaʻiga. O le faʻatusatusaina o mea sese o le vavalo o mea e ono tutupu, e ono aofia ai le alu ifo i lalo o inhibitory inputputs i laina eletise olive maualalo, i le faʻatusatusa i vaʻavaʻai i dopamine neurons. O le mea lea, o faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga, e eseese lava nai lo dopamine neurons ma TD, ma e mafai ona latou faʻaaogaina tulafono faʻavae aʻoaʻoga sese e pei o le tulafono Rescorla-Wagner (Thompson ma Gluck 1991) poʻo le faʻatusatusa tutusa o le tulafono a Widrow-Hoff (Kawato ma Gomi 1992).

DOPAMINE REWARD SIGNAL VERSUS PARKINSONIAN DEFICITS

O le le lava o le dopamine neurotransmission ma le faʻamaʻi a Parkinson, o faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga poʻo togafitiga o le neuroleptic e fesoʻotaʻi ma le tele o amioga le atoatoa i gaioiga (akinesia, gatete, maʻaʻa), mafaufau loloto (mafaufau, bradyphrenia, fuafuaina, aʻoaʻoina), ma faʻaosofia (faʻaititia lagona faʻafitauli, faʻanoanoa). O le vaega o tupe faʻaletonu e foliga mai e lautele tele e faʻamatalaina e se faʻaletonu o le faailoga o le taui o le dopamine. Ole tele o faʻaletonu e matua faʻaleleia lava ile systemic dopamine precursor poʻo le receptor agonist therapy, e ui lava e le mafai i se auala faigofie ona toe faʻatonu le faʻasalalauina o faʻamatalaga e ala i lagona faʻaosofia. Peitai, o le tele o faaletonu manaʻomia e le toe faʻaleleia e lenei togafitiga, pei o vailaʻau faʻasolosolo faʻailoga tagata (Ahlenius 1974) ma pasese o aʻoaʻoga a le pakaisa (Canavan et al. 1989; Knowlton et al. 1996; Linden et al. 1990; Sprengelmeyer et al. 1995; Vriezen ma Moscovitch 1990).

Mai nei iloiloga, e foliga mai o le dopamine neurotransmission na te faia ni galuega eseese se lua i totonu o le faiʻai, o le gasologa o le gaioiga o faʻamatalaga faʻamalosi ma faʻamatalaga ma le faʻaogaina o le tele o amioga e aunoa ma le faanumeraina faaletino. O le faʻaletonu i se tutusa o le lua o le dopamine function e mafai ona faʻavae le pathophioiology o le schizophrenia (Grace 1991). E manaia le maitauina o suiga o suiga o le gaoioiga o le dopamine e mafai ona tupu i taimi eseese. E ui lava o tali taui e mulimuli i le taimi i le faasologa o le sefulu ma le selau o le milliseconds, o suesuega a le dopamine ma le voltammetry ma le microdialysis e popole i taimi ole taimi o minute ma faaalia ai le tele o fusi o feau o le dopamine, e aofia ai le faagasologa o taui, fafagaina, inu, faasalaga, atuatuvale, ma agafesootai (Abercrombie et al. 1989; Church et al. 1987b; Doherty ma Gratton 1992; Louilot et al. 1986; Young et al. 1992, 1993). E foliga mai o le dopamine neurotransmission mulimuli i le sili atu ma le tolu taimi faʻataʻitaʻi ma le alualu i luma matafaioi i amioga, mai le anapogi, ma le faʻamalosia o galuega o le faʻamaonia o taui ma faʻaleleia le faʻaleleia e ala i le faʻagasolo atu o le gaioiga o le gaioiga o le tele o mea e faʻaosofia ma le lelei le tutupu i galuega o le faʻatagaina o le tele o ituaiga uila, feʻau, ma le faʻaosoosoina o faiga.

O le functional tonic dopamine e faʻavae i luga o le striatum (5-10 nM) ma isi vaega o le dopamine-innervated e lava e faʻamalosia ai le extrasynaptic, o le tele o le tali o le D2 type dopamine i lo latou tulaga maualuga (9-74 nM; Fig. 8) (Richfield et al. 1989). O lenei faʻatonuga e faʻatulafonoina i le lotoifale i totonu o le vaapiapi lautele e ala i le faʻapipiʻiina o synaptic ma le extrasynaptic dopamine faʻatoʻilaloina e mafua mai i tuinanau tuusaʻo osofaʻiga, toe faʻaleleia o le vaʻaia, faʻamalosi, tuʻulafoaʻiina autoreceptor-mediated ma le faʻasologa o faʻasologa, ma le faatosinaga o le glutamate i le dopamine release (Chesselet 1984). O le taua o faʻamoemoega o le dopamine i totonu o loʻo faʻaalia faʻapitoa e le aʻafiaga o aʻafiaga o le unphysiologic levels of stimulation stimulator. Faʻaitiitia le faʻamalosia o le receptor o le dopamine pe a maeʻa faʻamaʻi o le dopamine afferents poʻo le faʻapitonuʻu faʻapitonuʻu o taʻaloga o le dopamine i le muaʻi faʻamaʻi o loʻo taʻitaʻia ai le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le tali a le taʻaloga e fai ma tali i kio ma manuki (Brozoski et al. 1979; Sawaguchi ma Goldman-Rakic ​​1991; Simon et al. 1980). O le mea e mataʻina ai, o le siʻitia o le lafoaʻiga o le dopamine muamua e faʻaosoosoina ai faʻafitauli tutusa (Elliott et al. 1997; Murphy et al. 1996). O le mea moni lava, o le lagona malosi o le resamine o le dopamine e le tatau ona maualalo pe maualuga foi e faamautinoa ai se galuega sili ona lelei o se vaega o mafaufau faigata. O le suia o le faatosinaga o le faʻatonutonuina lelei, o le amamini dopamine o le a fetuʻunaʻi ai le saʻo lelei o le faʻatinoga o laina uʻamea ma taʻavale. O le tele o vaega o le mafaufau e ono manaʻomia ai ni vaega patino o le dopamine mo le faʻatalanoaina o galuega faʻavae amio. E mafai ona faʻamaonia e faapea, o faʻamalosia o le dopamine amerika e talafeagai foi mo le tausisia o le siakiina o le gaosiga faʻasaina e aʻafia ai le faailo o le dopamine. O se matafaioi o le tonic tonic i le synaptic plasticity ua fautuaina mai e le leaga o aafiaga o le poloka o le receptor dopamine poʻo le D2 knockout receptor knockout i luga o le atuatuvale posttetanic (Calabresi et al. 1992a, 1997).

O le tele o isi neurotransmitters o loʻo i ai foi i tulaga maualalo maualalo i le extracellular vai, e pei o le glutamate i striatum (0.9 μM) ma le cortex (0.6 μM) (Herrera-Marschitz et al. 1996). Atonu o lenei mea e lava e faaosofia ai ni tagata faʻapitoa o le NMDA (Sands ma Barish 1989) ae le o isi ituaiga o le siakiina o le glutamate (Kiskin et al. 1986). O le falafamamate mimiti e faʻamalosia ai gaioiga gaioiga faatino e ala i le faʻaleleia o le nusipepa NMDA i le hippocampus (Sah et al. 1989) ma faʻamalosia NTD receptors i le cerebral cortex (Blanton ma Kriegstein 1992). Tonic glutamate levels e faʻatonutonuina e ala i le gauaʻi i le cerebellum ma faʻalauteleina i le taimi o le phylogenesis, faʻataʻitaʻiina le femalagaaʻi o le neuronal e ala i le faaosofiaina o le faʻaleleia o le NMDA (Rossi ma Slater 1993). O isi kamupani fou e iai i tulaga maualalo maualalo, e pei o le aspartate ma le GABA i le paʻu ma le frontal cortex (0.1 μM ma le 20 nM)Herrera-Marschitz et al. 1996), ma le adenosine i le hippocampus pe afai o loʻo aafia ai i le faʻasaina o le presbynaptic (Manzoni et al. 1994). E ui lava ina le maeʻa, o lenei lisi o loʻo taʻu mai ai o le vavao i le tele o fausaga o le faiʻai e fufulu tumau i totonu o se supa o neurotransmitters e malolosi, maoti, aʻafiaga o le tino i luga o le mea e le mafai ona maua.

Talu ai ona o le taua lautele o le tele o le telecellular concentrations o neurotransmitters, e foliga mai o le tele o faailoga o paka pisipeni e le mafua ona o le le lava o le tuuina atu o taui o faamatalaga e dopamine neurons ae o loo atagia ai le le atoatoa o le gataifale ma le cortical ona o le le mafai ona mafai ona maualalo le dopamine mimilo . O le a le mafai ona aafia malosi le neva o le Dopamine i le tele o auala e le o iai i le paka parkismism ae na o le tuuina atu o le loloto o le dopamine e tatau ai ina ia faatumauina le lelei o le galueaina o niu ma le gataifale e aafia i nei faiga.

tautinoga

Ou te faafetai Drs. O le alii o Dana Ballard, Anthony Dickinson, Francois Gonon, David D. Potter, Traverse Slater, Roland E. Suri, Richard S. Sutton, ma R. Mark Wightman mo le faamalamalamaina o talanoaga ma manatu faaalia, faapea foi ma le aufaasese e toalua e le o taʻua igoa mo ni faamatalaga lautele.

Na lagolagoina e le Swiss National Science Foundation (i le taimi nei 31.43331.95), le Human Capital ma le Mobility ma polokalame Biomed 2 a Europa e ala atu i le Swiss Office of Education and Science (CHRX-CT94-0463 via 93.0121 and BMH4-CT95 -0608 e ala i 95.0313-1), le James S. McDonnell Foundation, le Roche Research Foundation, le United Parkinson Foundation (Chicago), ma le Fono a Peretania.

FUAFUAGA

    1. Abercrombie ED,
    2. Keefe KA,
    3. DiFrischia DS,
    4. Zigmond MJ

    (1989) Eseesega o le faʻafitauli i le vivo dopamine tuʻuina atu i le striatum, nucleus accumbens, ma le medial frontal cortex. J. Neurochem. 52: 1655-1658.

    1. Ahlenius S.

    (1974) Aafiaga o fua maualalo ma maualuga o le L-dopa i le tetrabenazine poʻo le α-methyltyrosine o le faʻamalosia o le amio i se galuega faʻaituau. Psychopharmacologia 39: 199-212.

    1. Alexander GE,
    2. DeLong MR,
    3. Strick PL

    (1986) Faʻatasi le faʻapipiʻiina o faʻasalalauga faʻasalalauga faʻapitoa e fesoʻotaʻi ai ganglia ma le cortex. Annu. Rev. Neurosci. 9: 357-381.

    1. Amale M.,
    2. Koob GF

    (1987) Faʻaʻopoga o le dopamine i totonu o le paluga kulupu ae le o totonu o le nucleus accumbens e faʻaleagaina ai le faʻatinoina o taimi faʻatino. J. Neurosci. 7: 2129-2134.

    1. Ma, NE,
    2. Fuxe K.,
    3. Hamberger B.,
    4. Hökfelt T. A

    (1966) suʻesuʻe faʻatusatusa i luga o neurone nigron-neostriatal dopamine. Galue Physiol. Sue. 67: 306-312.

    1. Anglade P.,
    2. Mouatt-Prigent A.,
    3. Agid Y.,
    4. Hirsch EC

    (1996) O le Synaptic plasticity i totonu o le vaega o tagata mamaʻi ua maua i le faʻamaʻi o Parkinson. Neurodegeneration 5: 121-128.

    1. Aosaki T.,
    2. Tsubokawa H.,
    3. Ishida A.,
    4. Watanabe K.,
    5. Geripela AM,
    6. Kimura M.

    (1994) O tali a neurons o loʻo toʻaga i le primate's striatum o loʻo iai suiga i le taimi e faʻatonutonu ai le sensorimotor. J. Neurosci. 14: 3969-3984.

    1. Apicella P.,
    2. Legallet E.,
    3. Trouche E.

    (1996) Tali o le faʻaaogaina o laina uumi i le manuki striatum i mea faʻapitoa e maua mai i lalo o le pasi ma le taimi o gaioiga o galuega. Neurosci. Lett. 203: 147-150.

    1. Apicella P.,
    2. Legallet E.,
    3. Trouche E.

    (1997) Tali o le faʻaaogaina o laina i totonu o le manuki striatum i taui muamua na tuʻuina atu i taimi eseese o setete amio. Faʻaaliga. Brain Res. 116: 456-466.

    1. Apicella P.,
    2. Ljungberg T.,
    3. Scarnati E.,
    4. Schultz W.

    (1991a) Tali i taui i luga o le manuki i luga o le 'au ma le faʻasalalauga. Faʻaaliga. Brain Res. 85: 491-500.

    1. Apicella P.,
    2. Scarnati E.,
    3. Ljungberg T.,
    4. Schultz W.

    (1992) Gaioiga o le Neuronal i le monkey striatum e fesoʻotaʻi ma le faʻamoemoe o mea e tutupu i le siosiomaga. J. Neurophysiol. 68: 945-960.

    1. Apicella P.,
    2. Scarnati E.,
    3. Schultz W.

    (1991b) O le faʻaaogaina ma le faʻaaogaina o niu o le manuki striatum e tali atu i fuataga sauniuni ma tauia. Faʻaaliga. Brain Res. 84: 672-675.

    1. Arbib MA,
    2. Dominey PF

    (1995) Faʻataʻitaʻiga o matafaioi o le gaiolia basal i le taimi ma le faʻataʻitaʻiina o mata mata. i Faataitaiga o Faʻamatalaga Faʻamatalaga i le Basal Ganglia, e Houk JC, Davis JL, Beiser DG (MIT Press, Cambridge, MA), pp 149-162.

    1. Arbuthnott GW,
    2. Ingham CA

    (1993) Le faʻafitauli faigata o le mea e faia e le dopamine i le maʻi o le mafaufau. Prog. Brain Res. 99: 341-350.

    1. Aston-Jones G.,
    2. Bloom FE

    (1981) Nunapinephrine-locus coeruleus neurons i le amio a rati e faʻaalia ai tali faʻafeiloaʻi i aʻafiaga faʻaogaina o le siosiomaga. J. Neurosci. 1: 887-900.

    1. Aston-Jones G.,
    2. Rajkowski J.,
    3. Kubiak P.

    (1997) O tali tuʻufaʻatasia o le manuki locus coeruleus neurons e faʻamoemoe e mauaina le amio faʻaituau i se mataala. Neuroscience 80: 697-716.

    1. Aston-Jones G.,
    2. Rajkowski J.,
    3. Kubiak P.,
    4. Alexinsky T.

    (1994) O locus coeruleus neurons i le manuki o loʻo faʻaaogaina e ala i le auai i faʻamatalaga i se mataala. J. Neurosci. 14: 4467-4480.

    1. Ballard DH

    (1997) O se Folasaga i le Suʻesuʻeina o Neural. (MIT Press, Cambridge, MA).

    1. Barto AG

    (1995) Faʻataʻotoga faʻapitoa ma taalalia basal. i Faataitaiga o Faʻamatalaga Faʻamatalaga i le Basal Ganglia, e Houk JC, Davis JL, Beiser DG (MIT Press, Cambridge, MA), pp 215-232.

    1. Barto AG,
    2. Anandan P.

    (1985) Mamanu-iloa le faʻaaogaina o masini suʻesuʻe. IEEE Trasnact. Syst. Man Cybern. 15: 360-375.

    1. Barto AG,
    2. Sutton RS,
    3. Anderson CW

    (1983) Elemene faʻafeiloaʻi pei o Neuronik e mafai ona foia faafitauli faigata faʻafaiaoga. IEEE Trans Syst. Man Cybernet. 13: 834-846.

    1. Beninger RJ

    (1983) O le matafaioi o le dopamine i le gaoioiga o le locomotor ma le aʻoga. Brain Res. Faaa. 6: 173-196.

    1. Beninger RJ

    (1989) Faʻaʻeseʻese aafiaga o le suia o dopaminergic i luga o faʻatinoga ma aʻoaʻoga. Brain Res. Bull. 23: 365-371.

    1. Beninger RJ,
    2. Cheng M.,
    3. Haina BL,
    4. Hoffman DC,
    5. Mazurski EJ

    (1987) Aafiaga o le faʻaumatiaga, pimozide, SCH 23390 ma le metoclopramide i luga o le faʻatautaia o meaʻai e tali atu i tamaʻi. Psychopharmacology 92: 343-349.

    1. Beninger RJ,
    2. Hahn BL

    (1983) Pimozide poloka fale ae le o se faʻaaliga o le amphetamine-gaosia le siosiomaga-faʻapitoa tulaga. saienisi 220: 1304-1306.

    1. Berendse HW,
    2. Groenewegen HJ,
    3. Lohman AHM

    (1992) Faʻasalaga o vaevaega o neuronoa o loʻo faʻaalia i le mesencephalon i le rat. J. Neurosci. 12: 2079-2103.

    1. Berger B.,
    2. Trottier S.,
    3. Verney C.,
    4. Gaspar P.,
    5. Alvarez C.

    (1988) Faʻasalaga faʻaitulagi ma laminar o le dopamine ma le serotonin innervation i le macaque cerebral cortex: suʻesuʻega o le leitio. J. Comp. Neurol. 273: 99-119.

    1. Bergson C.,
    2. Mrzljak L.,
    3. Smiley JF,
    4. Pappy M.,
    5. Levenson R.,
    6. Goldman-Rakic ​​PS

    (1995) Vaevaega faʻaitulagi, faʻavaomalo ma subcellular i le tufatufaina o le D1 ma le D5 suimeni o le dopamine i le primate faiʻai. J. Neurosci. 15: 7821-7836.

    1. Berthier NE,
    2. Moore JW

    (1990) Faʻatinoga o vaimoli o vaomalo i le vaitau masani o le faʻataʻitaʻiina o le membrane extension i lapiti. Faʻaaliga. Brain Res. 83: 44-54.

    1. Bindra D.

    (1968) Neuropsychological faʻamatalaina o aʻafiaga o le avega ma le faʻamalosi-faʻaosofia i gaoioiga lautele ma mea faigaluega. Toma. Faaa. 75: 1-22.

    1. Blanton MG,
    2. Kriegstein AR

    (1992) O meatotino o le amu-acid neurotransmitter receptors o neva mimiti e faʻapipiʻi pe a faʻaaogaina e agonists faʻalavelave ma faʻalavelave. J. Neurophysiol. 67: 1185-1200.

    1. Boeijinga PH,
    2. Mulder AB,
    3. Pennartz CMA,
    4. Manshanden I.,
    5. Lopes da Silva FH

    (1993) Tali a le nucleus accumbens mulimuli ane monix / fimbria faaosofia i le rat. Faailoaina ma le umi o le vaʻaia o auala mono-ma polysyptic. Neuroscience 53: 1049-1058.

    1. Bolam JP,
    2. Francis CM,
    3. Henderson Z.

    (1991) Faʻasalalaina o le Cholinergic i le DNamine neurons i le faʻamasinoga sili: o se suʻesuʻega faʻamaonia e lua. Neuroscience 41: 483-494.

    1. Bolles RC

    (1972) Faʻaleleia, faʻamoemoe ma aʻoaʻoga. Toma. Faaa. 79: 394-409.

    1. Bowman EM,
    2. Aigner TG,
    3. Richmond BJ

    (1996) Faailoga o le Neural i totonu o le monkey ventral striatum e fesoʻotaʻi ma le faʻamalosi mo le sua o le sua ma le cocaine. J. Neurophysiol. 75: 1061-1073.

    1. Bouyer JJ,
    2. Park DH,
    3. Joh TH,
    4. Pickel VM

    (1984) Suʻesuʻega faʻamalositino ma le faʻavaeina o le sootaga i le va o mea e faʻaoga i totonu o le cortical and tyrosine hydroxylase-faʻatasi i le rat neostriatum. Brain Res. 302: 267-275.

    1. Brown JR,
    2. Arbuthnott GW

    (1983) O le electrophysiology o dopamine (D2) faʻaleleia: suʻesuʻega o gaioiga o le dopamine i luga o le faʻaogaina o le corticostriatal. Neuroscience 10: 349-355.

    1. Brozoski TJ,
    2. Brown RM,
    3. Rosvold HE,
    4. Goldman PS

    (1979) Paʻu faʻaleagaina e mafua mai i le faʻaaogaina o le dopamine i le pito muamua o cortex o le rhesus monkey. saienisi 205: 929-932.

    1. Caillé I.,
    2. Dumartin B.,
    3. Bloch B.

    (1996) Faʻalauteleina faʻalautele o le D1 dopamine le faʻamaʻiina o aʻafiaga i le manoa o le rat ratios ma lona sootaga i le innervation dopaminergic. Brain Res. 730: 17-31.

    1. Calabresi P.,
    2. Maj R.,
    3. Pisani A.,
    4. Mercuri NB,
    5. Bernardi G.

    (1992a) Faʻafitauli ogaoga o le synaptic i le taimi umi i totonu o le tino: faʻavasegaga o le physiological ma le pharmacological. J. Neurosci. 12: 4224-4233.

    1. Calabresi P.,
    2. Pisani A.,
    3. Mercuri NB,
    4. Bernardi G.

    (1992b) O le umi ole taimi i le striatum e faʻaseseina i le aveesea o le poloka magnesium faalagolago i le voltage-o le NMDA ole ala faʻapitoa. Eur. J. Neurosci. 4: 929-935.

    1. Calabresi P.,
    2. Saiardi A.,
    3. Pisani A.,
    4. Baik JH,
    5. Centonze D.,
    6. Mercuri NB,
    7. Bernardi G.,
    8. Borelli E.

    (1997) Faʻaleagaina le faʻamalosia o synaptic i le tele o miole e leai ni dopamine D2 faʻaleleia. J. Neurosci. 17: 4536-4544.

    1. Canavan AGM,
    2. Passingham RE,
    3. Marsden CD,
    4. Quinn N.,
    5. Wyke M.,
    6. Polkey CE

    (1989) O le faʻatinoina o le aʻoaʻoina o tagata gasegase i le amataga o le faʻamaʻi o Parkinson. Neuropsychologia 27: 141-156.

    1. Cepeda C.,
    2. Buchwald NA,
    3. Levine MS

    (1993) Neuromodulatory actions of dopamine i le neostriatum e faʻalagolago i le faatosina o aminao acid receptor subtypes ua faʻaaogaina. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA 90: 9576-9580.

    1. Cepeda C.,
    2. Chandler SH,
    3. Shumate LW,
    4. Levine MS

    (1995) Faʻaauau Pea+ faʻataʻitaʻiga i le tele-lapopoa neostriatal neurons: faʻamatalaga e faʻaaoga ai vailaau masini vailaʻau ma puʻupuʻu puʻupuʻu atoa. J. Neurophysiol. 74: 1343-1348.

    1. Cepeda C.,
    2. Colwell CS,
    3. O le JN,
    4. Chandler SH,
    5. Levine MS

    (1998) Dopaminergic faʻataʻitaʻiga o le faʻaaogāina o le faʻaaogaina o le paʻu i totonu o le neostriatal neuronisite i le NMDA: o le saofaga a le amio calcium. J. Neurophysiol. 79: 82-94.

    1. Chergui K.,
    2. Suaud-Chagny MF,
    3. Gonon F.

    (1994) Fesoʻotaʻiga e le faʻaogaina i le va o le manava, faʻasaina o le dopamine ma le dopamine faʻamaʻiina i le faiʻai o le rat i vivo. Neurocience 62: 641-645.

    1. Chesselet MF

    (1984) Faʻasalaga presynaptic o le neurotransmitter faʻasaʻoina i totonu o le faiʻai: mea moni ma mafaufauga. Neuroscience 12: 347-375.

    1. Ekalesia WH,
    2. Faamasinoga JB Jr.,
    3. Byrd LD

    (1987) Extracellular dopamine i le rat striatum pe a maeʻa ona faʻasaina e le cocaine, nomifensine ma benztropine. Eur. J. Pharmacol. 139: 345-348.

    1. Ekalesia WH,
    2. Faamasinoga JB Jr.,
    3. Neill DB

    (1987) Faʻamaonia amioga talafeagai talafeagai i le extracellular dopamine ma le microdialysis. Brain Res. 412: 397-399.

    1. Clarke PBS,
    2. Hommer DW,
    3. Pert A.,
    4. Skirboll LR

    (1987) Faʻasalalauga o ni neu tele mamafa mai le gasegase o le chicklinergic mai le pedunculopontine nucleus i le iole: molimau neuroanatomical ma electrophysiological. Neuroscience 23: 1011-1019.

    1. Faʻaaogaina le WM,
    2. Atamai poto

    (1980) O aʻafiaga o le amphetamine ulumatua i luga o le hypothalamus o le tauleleia o le mafaufau. Brain Res. 459: 356-360.

    1. Contreras-Vidal JL,
    2. Schultz W. A

    (1996) faʻasologa o fesoʻotaiga faʻavaomalo o aʻoaʻoga faʻapitoa, faʻamalosia ma le faʻatinoina o amioga. Soc. Neurosci. Abstr. 22: 2029.

    1. Corbett D.,
    2. Atamai poto

    (1980) Faʻaosofiaina o le tagata lava ia i totonu e fesoʻotaʻi atu i le ascending dopaminergic system of the midbrain: a study microelectrode moveable. Brain Res. 185: 1-15.

    1. Corvaja N.,
    2. Doucet G.,
    3. Bolam JP

    (1993) Atinaʻe ma synaptic taulaʻi o le faʻataʻitaʻiga o le rat i le rat. Neuroscience 55: 417-427.

    1. Dehaene S.,
    2. Changeux J.-P.

    (1991) O le Wisconsin Card Sorting Test: suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga ma faʻataʻitaʻiga i se fesoʻotaiga vavave. Cerebr. Cortex 1: 62-79.

    1. Delaney K.,
    2. Gelperin A.

    (1986) Faʻaaogaina o mea taumafa-aversion aʻoaʻo ile amino acid deficit foods e le terrestrial slug Limax maualuga. J. Comp. Physiol. [A] 159: 281-295.

    1. DeLong MR,
    2. Crutcher MD,
    3. Georgopoulos AP

    (1983) Fegalegaleaiga i le va o le faʻagasolosolo ma le tuʻuina atu o le tino nofofua i totonu o le malo malosi o le manuki amio. J. Neurosci. 3: 1599-1606.

    1. Di Chiara G.

    (1995) O le matafaioi o le dopamine i le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina na faʻaaliga mai le mataʻutia o lana matafaioi i le faʻamalosia. Fualaau oona. 38: 95-137.

    1. Dickinson A.

    (1980) Contemporary Animal Learning Theory. (Cambridge Univ. Press, Cambridge, UK).

    1. Dickinson A.,
    2. Balleine B.

    (1994) Faʻatinoina o le faʻatinoina o le faʻatinoina o sini. Manu. Aoao. Faʻatasi. 22: 1-18.

    1. Dickinson A.,
    2. Hall G.,
    3. Mackintosh NJ

    (1976) Maofa ma le atinaʻeina o le poloka. J. Exp. Toma. Manu. Faʻatasi. Faʻaaliga. 2: 313-322.

    1. Doherty MD,
    2. Gratton A.

    (1992) Fua faʻatatau o le timeline o le timolimbic ma le nigrostriatal faʻasalaga faʻatasi ma le faʻalavelave faifai pea i aso taitasi. Brain Res. 586: 295-302.

    1. Dominey P.,
    2. Arbib M.,
    3. Iosefa J.-P. A

    (1995) faʻataʻitaʻiga o le faʻasalaga corticostriatal mo le aʻoaʻoina o sosaiete o le 'aulolomotor ma faʻasologa. J. Cognit. Neurosci. 7: 311-336.

    1. Doucet G.,
    2. Descarries L.,
    3. Garcia S.

    (1986) Faʻamatalaina o le innervation o le dopamine i le tagata matutua ratio neostriatum. Neuroscience 19: 427-445.

    1. Dugast C.,
    2. Suaud-Chagny MF,
    3. Gonon F.

    (1994) Faʻaauauina pea le mataʻituina o le dopamine i le rat rat ma faʻamaonia e amperometry. Neuroscience 62: 647-654.

    1. Edmonds DE,
    2. Gallistel CR

    (1977) Taui ma le faʻatinoga i le faʻaosofiaina o le tagata lava ia: aafiaga faapitoa ole eletise ole α-methyl-p-tyrosine i luga ole taui i le rat. J. Comp. Physiol. Toma. 91: 962-974.

    1. Elliott R.,
    2. Sahakian BJ,
    3. Matthews K.,
    4. Bannerjea A.,
    5. Rimmer J.,
    6. Robbins TW

    (1997) Aafiaga o le methylphenidate i luga o le mafaufau ma le fuafuaina i le soifua maloloina o talavou matutua. Psychopharmacology 131: 196-206.

    1. Ettenberg A.

    (1989) Dopamine, neuroleptics ma amioga faʻamalosia. Neurosci. Biobehav. Faaa. 13: 105-111.

    1. Faga AH

    (1993) Faʻaleleia atili le aʻoaʻoga mo le aʻafia ma le uʻamea mai. i Faʻamatalaga fou i le Puleaina o le Aapa Atu i le Tausiga, e Bennet KMB, Castiello U. (North-Holland, Amsterdam), pp 281-308.

    1. Fagg AH,
    2. Arbib MA A

    (1992) faʻataʻitaʻiga o aʻoaʻoga faʻapitoa-faʻapitoa i le faʻaleleia. Fetuunai. Faʻatasi. 1: 3-37.

    1. Fibiger HC,
    2. LePiane FG,
    3. Jakubovic A.,
    4. Phillips AG

    (1987) O le matafaioi o le dopamine i le faaosofiaina o le tagata lava ia o le faʻalauteleina o le faʻaleleia o le faʻaleleia. J. Neurosci. 7: 3888-3896.

    1. Fibiger HC,
    2. Miller JJ

    (1977) O suʻesuʻega faʻatekonolosi ma suʻesuʻega elemene o le suʻesuʻeina o le serotonergic mai le tumutumu o le rafé i le pito i matu o le rat. Neuroscience 2: 975-987.

    1. Fibiger HC,
    2. Phillips AG

    Taui, faʻamalosi, cognition: psychobiology o mesotelencephalic dopamine system.Handbook of Physiology. Le Nervous System. Faiga Faʻavae Faʻatonu o le Brain.1986Am. Physiol. Soc.Bethesda, MA, lotu. 1, vol. IV, i. 647-675.

    1. Filion M.,
    2. Tremblay L.,
    3. Bédard PJ

    (1988) Faʻalavelave faʻaleagaina o le gaioiga o le vaevaega i luga o le gaioiga o globus pallidus neurons i le manuki pisisi. Brain Res. 444: 165-176.

    1. Flaherty AW,
    2. Graybiel A.

    (1993) Faʻatonuga e lua mo faʻataʻitaʻiga a le tino i le vaega faʻataʻitaʻi o le valuation: molimau faʻataʻitaʻi i le manuki squirrel. J. Neurosci. 13: 1120-1137.

    1. Flaherty AW,
    2. Graybiel A.

    (1994) Faʻatinoina o le faʻaogaina o le senerimotor striatum i le manuki squirrel. J. Neurosci. 14: 599-610.

    1. Flowers K.,
    2. Downing AC

    (1978) Vaʻaia o le gaioiga o mata i mala o Parkinson. Ann. Neurol. 4: 63-66.

    1. Foote SL,
    2. Aston-Jones G.,
    3. Bloom FE

    (1980) Gaioiga o le faʻaaogaina o neu coeruleus ile laumei mata ma manuki o se gaioiga o le faʻaosofia o lagona ma le fiafia. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA 77: 3033-3037.

    1. Freund TF,
    2. Powell JF,
    3. Smith AD

    (1984) Tyrosine hydroxylase-faʻafesoʻotaʻi aʻafia i fesoʻotaʻiga faʻapipiʻi ma ni laʻau faʻamaonia e iloagofie, faʻatasi ai ma le faʻasino faapitoa i vailaʻau o le dendritic. Neuroscience 13: 1189-1215.

    1. Frey U.,
    2. Schroeder H.,
    3. Matthies H.

    (1990) Dopaminergic antitagonists e taofia ai le tausiga umi o le LTP posttetanic i le CA1 o le vaega o le hippocampal. Brain Res. 522: 69-75.

    1. Friston KJ,
    2. Tononi G.,
    3. Reeke GN Jr.,
    4. Sporns O.,
    5. Edelman GM

    (1994) Filifiliga faʻalagolago i le faʻatuatuaina i le faiʻai: faʻataʻitaʻiga i totonu o se faʻasologa o meaʻai gaosia. Neuroscience 59: 229-243.

    1. Fujita K.

    (1987) Faʻaleleia o meaola e ala i manulele e lima. Ulumatua 28: 353-366.

    1. Furiezos G.,
    2. Atamai poto

    (1976) Faʻaleagaina o le faʻaogaina o le faʻaogaina o le tagata lava ia: faʻafeiloaʻiga o faʻataʻitaʻiga e taofiofia ai le motusia o le afi poʻo le gau. Brain Res. 103: 377-380.

    1. Futami T.,
    2. Takakusaki K.,
    3. Kitai ST

    (1995) Glutamaticgic and cholinergic meafaigaluega mai i le fatu pedunculopontine faʻalavelave faʻapitoa i dopamine neurons i le telega nigra pars compacta. Neurosci. Res. 21: 331-342.

    1. Gallistel CR

    (1990) Le Faʻalapotopotoga o le Aoaoina. (MIT Press, Cambridge, MA).

    1. Garcia CE,
    2. Prett DM,
    3. Morari M.

    (1989) Faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga: manatu faʻavae ma faiga masani-o se suʻesuʻega. Automatica 25: 335-348.

    1. Garcia-Munoz M.,
    2. Young SJ,
    3. Groves P.

    (1992) Suiga o le taimi faʻapitoa o le pereseteni i le faʻaogaina o le auala corticostriatal. Neuroreport 3: 357-360.

    1. Gariano RF,
    2. Groves PM

    (1988) Laʻau faʻamaʻi i le ogatotonu o le dopamine neurons e ala i le faʻamalosia o vailaau faʻasolosolo muamua ma tua o le cingular. Brain Res. 462: 194-198.

    1. Garris PA,
    2. Ciolkowski EL,
    3. Pastore P.,
    4. Wightman RM

    (1994a) Efflux o le dopamine mai le suauu synaptic i le tumutumu o le popo o le rat. J. Neurosci. 14: 6084-6093.

    1. Garris PA,
    2. Ciolkowski EL,
    3. Wightman RM

    (1994b) Vaʻaiga o le faʻafefe o le dopamine i totonu o vaega tetele ma striatoamygdaloid. Neuroscience 59: 417-427.

    1. Garris PA,
    2. Wightman RM

    (1994) O kineta eseese e pulea ai le tuʻuina atu o le dopamineric i le amygdala, o le muaʻi faʻasaga, ma le striatum: o se suʻesuʻega i totonu vivo voltammetric. J. Neurosci. 14: 442-450.

    1. Gerfen CR

    (1984) O le mosaic o le neostriatal: faʻatoʻatoaina o faʻaogaina o le faʻaogaina o le corticostriatal ma le faʻaogaina o le telefoni. natura 311: 461-464.

    1. Gerfen CR,
    2. Engber TM,
    3. Mahan LC,
    4. Susel Z.,
    5. Chase TN,
    6. Monsma FJ Jr.,
    7. Sibley DR

    (1990) D1 ma le D2 dopamine faʻataʻitaʻiga faʻasologa o le gaʻo o le striatonigral ma le striatopallidal neurons. saienisi 250: 1429-1432.

    1. Siamani DC,
    2. Dubach M.,
    3. Fesili a S.,
    4. Speciale SG,
    5. Bowden DM

    (1988) 1-methyl-4-phenyl-1,2,3,6-tetrahydropyridine (MPTP) faʻamaonia pipisi o le pisapisaia i le macaca fascicularis: o le fea o laʻau o le dopaminergic ua leiloloa? Neuroscience 24: 161-174.

    1. Gilbert PFC,
    2. Thach WT

    (1977) Gaioiga o le suauʻu mama i le taimi o le aʻoga. Brain Res. 128: 309-328.

    1. Giros B.,
    2. Jaber M.,
    3. Jones SR,
    4. Wightman RM,
    5. Caron MG

    (1996) Hyperlocomotion ma le le fiafia i le cocaine ma le amphetamine i mumiti e le maua le dopamine transporter. natura 379: 606-612.

    1. Goldman-Rakic ​​PS,
    2. Leranth C.,
    3. Williams MS,
    4. Mons N.,
    5. Geffard M.

    (1989) Dopamine Synaptic complexes faatasi ai ma ni pyramidal neurons i le prete cerebral cortex. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA 86: 9015-9019.

    1. Gonon F.

    (1988) Fesoʻotaʻiga e leai se fesoʻotaʻiga i le va o le manava ma le dopamine na tuʻuina atu e le rat midbrain dopaminergic neurons e pei ona suʻesuʻeina e le electrochemistry viv vivo. Neuroscience 24: 19-28.

    1. Gonon F.

    (1997) Gaioiga faʻalauteleina ma le faʻamalosia o le dopamine o loʻo faʻasalalauina e le D1 faʻaaliga i le rat striatum in vivo. J. Neurosci. 17: 5972-5978.

    1. Gonzales C.,
    2. Chesselet M.-F.

    (1990) Ala o Amygdalonigral: O se suʻesuʻega anterograde i le ratusi Phaseolus vulgaris Leucoagglutinin (PHA-L). J. Comp. Neurol. 297: 182-200.

    1. Grace AA

    (1991) Phasic faʻatasi ma le tuʻuina atu o le tonic dopamine ma le faʻaogaina o le tali o le komupiamine: o se faʻaaliga mo le etiology o le schizophrenia. Neuroscience 41: 1-24.

    1. Grace AA,
    2. Bunney BS

    (1985) Faʻalavelave faʻafeagai o auala faʻasalalauga striatonigral i le vaeluaga o le dopamine cell activity. Brain Res. 333: 271-284.

    1. Geripela AM,
    2. Aosaki T.,
    3. Flaherty AW,
    4. Kimura M.

    (1994) O le gaiolia basal ma le faʻaaogaina o le afi. saienisi 265: 1826-1831.

    1. Groves PM,
    2. Garcia-Munoz M.,
    3. Linder JC,
    4. Manley MS,
    5. Martone ME,
    6. Young SJ

    (1995) Elemene o le faʻalapotopotoga faʻapitoa ma faʻamatalaga faʻamatalaga i le neostriatum. i Faataitaiga o Faʻamatalaga Faʻamatalaga i le Basal Ganglia, e Houk JC, Davis JL, Beiser DG (MIT Press, Cambridge, MA), pp 51-96.

  • Gullapalli, V., Barto, A. G., ma Grupen, R. A. Aoaoina le faʻaaogaina o faʻataʻatiaga mo faʻasagaga faʻamalosi. I: Taualumaga o le 1994 International Conference on Robotics and Automation. Los Alamitos, CA: Komipiuta a le Initaneti, 1994, p. 2633-2638.
    1. Haber SN,
    2. Lynd E.,
    3. Klein C.,
    4. Groenewegen HJ

    (1990) Faʻasalalauga faʻasalalau o faʻataʻitaʻiga fesoʻotaʻiga lautele i le rhesus monkey: suʻesuʻe suʻesuʻega autoraiographic. J. Comp. Neurol. 293: 282-298.

    1. Haber S.,
    2. Lynd-Balta E.,
    3. Mitchell SJ

    (1993) O le faʻatulagaga o le faʻavaeina o faʻataʻitaʻiga i totonu ole manuki. J. Comp. Neurol. 329: 111-128.

    1. Hammer M.

    (1993) O loʻo faʻafeiloaʻiina se faʻalauiloaina o le faʻaosofiaina o le faʻaleleia o le olfactory learning in honeybees. natura 366: 59-63.

    1. Hammond C.,
    2. Shibazaki T.,
    3. Rouzaire-Dubois B.

    (1983) Faʻamaumauga faʻapitoa o le rat subthalamic rat: suʻesuʻega electrophysiological o aʻafiaga o synaptic i siama ua iloa i totonu o le lua nuclei autu autu, o le entopeduncular nucleus ma le farga nigra. Neuroscience 9: 511-520.

    1. Hattori T.,
    2. Fibiger HC,
    3. McGeer PL

    (1975) Faʻaalia o se tui pallido-nigral innervating dopaminergic neurons. J. Comp. Neurol. 162: 487-504.

    1. Hedreen JC,
    2. DeLong MR

    (1991) Faʻatulagaina o faʻataʻitaʻiga i luga o le maota. J. Comp. Neurol. 304: 569-595.

    1. Hernandez-Lopez S.,
    2. Bargas J.,
    3. Surmeier DJ,
    4. Reyes A.,
    5. Galarraga E.

    (1997) D1 faʻafouina le faʻaleleia o le faʻaleleia o le faʻaaogaina o le neostriatal medium e ala i le faʻatonutonuina o se Ca2+ amio. J. Neurosci. 17: 3334-3342.

    1. Herrera-Marschitz M.,
    2. Oe ZB,
    3. Goiny M.,
    4. Meana JJ,
    5. Silveira R.,
    6. Atuaukhin OV,
    7. Chen Y.,
    8. Espinoza S.,
    9. Pettersson E.,
    10. Loidl CF,
    11. Lubec G.,
    12. Andersson K.,
    13. Nylander I.,
    14. Terenius L.,
    15. Ungerstedt U.

    (1996) I luga o le amataga o le extracellular glutamate levels sa mataʻituina i gamonia basal o le rat e ala i le vivo microdialysis. J. Neurochem. 66: 1726-1735.

    1. Hersch SM,
    2. Ciliax BJ,
    3. Gutekunst C.-A.,
    4. Rees HD,
    5. Heilman CJ,
    6. Yung KKL,
    7. Bolam JP,
    8. Ince E.,
    9. Yi H.,
    10. Levey AI

    (1995) Suesueina o le microscopic electronise o le D1 ma le D2 dopamine proteins protein i le ogatotonu o le fale ma a latou sootaga synaptic ma vaʻalele corticostriatal. J. Neurosci. 15: 5222-5237.

    1. Heym J.,
    2. Trulson ME,
    3. Jacobs BL

    (1982) Vaega o le iunite a le Raphe i komi vavalalata: o aʻafiaga o suʻega suʻega ma mea faʻaleleia. Brain Res. 232: 29-39.

    1. Hikosaka O.,
    2. Sakamoto M.,
    3. Usui S.

    (1989) Faʻatinoina o meatotino o le manuki kesi. III. Gaoioiga e fesoʻotaʻi ma le faʻamoemoe o le faʻamoemoe ma taui. J. Neurophysiol. 61: 814-832.

    1. Hollerman JR,
    2. Schultz W.

    (1996) Gaoioiga o le dopamine neurons i le taimi o aʻoga i se tala masani masani. Soc. Neurosci. Abstr. 22: 1388.

    1. Hollerman JR,
    2. Tremblay L.,
    3. Schultz W.

    (1994) Faʻalagolago i le taui o le tele o ituaiga o mea faigaluega o le neuronal i le primate striatum. Soc. Neurosci. Abstr. 20: 780.

    1. Holstein GR,
    2. Pasik P.,
    3. Hamori J.

    (1986) Synapses i le va o le GABA-elemene axonal ma le dendritic e le faʻamalositino i le manuki faʻateleina nigra. Neurosci. Lett. 66: 316-322.

    1. Hoover JE,
    2. Strick PL

    (1993) Faʻatūlagaina tele auala i gamonia basal. saienisi 259: 819-821.

    1. Horvitz JC,
    2. Stewart T.,
    3. Jacobs BL

    (1997) O le faʻaosoosoina o gaoioiga faʻapitoa o dopamine neurons e mafua mai i fualaau faʻapitoa i le pusi anufe. Brain Res. 759: 251-258.

    1. Houk JC,
    2. Adams JL,
    3. Barto AG A

    (1995) o le auala e gaosia ai e ganglia basal ma faʻaaoga siamupini uʻamea e valoia le faʻamalosia. i Faataitaiga o Faʻamatalaga Faʻamatalaga i le Basal Ganglia, e Houk JC, Davis JL, Beiser DG (MIT Press, Cambridge, MA), pp 249-270.

    1. Houk JC,
    2. Buckingham JT,
    3. Barto AG

    (1996) Faataitaiga o le meleniuma ma le aʻoga. Faʻatasi. Brain Sci. 19: 368-383.

    1. Hrupka BJ,
    2. Lin YM,
    3. Gietzen DW,
    4. Rogers QR

    (1997) O suiga laiti i faʻamalosia o le amino acid e tatau ona suia ai le filifiliga o mea taumafa i amino acids-deficient rats. J. Nutr. 127: 777-784.

    1. Hull CL

    (1943) Taʻiala o Amioga. (Appleton-Century-Crofts, Niu Ioka).

    1. Ingham CA,
    2. Hood SH,
    3. Weenink A.,
    4. Van Maldegem B.,
    5. Arbuthnott GW

    (1993) Suiga o le morphological i le rat neostriatum pe a maeʻa le initaneti o le 6-hydroxydopamine i totonu o le auala ole ala. Faʻaaliga. Brain Res. 93: 17-27.

    1. Ito M.

    (1989) Faʻavaivai taimi umi. Annu. Rev. Neurosci. 12: 85-102.

    1. Jacobs BL,
    2. Talofa CA

    (1993) 5-HT ma le pule afi: o se faʻaoga. Trends Neurosci. 16: 346-352.

    1. Jimenez-Castellanos J.,
    2. Geripela AM

    (1989) O faʻamaoniga e vaʻaia vaega o vaʻaia o le primate substantia nigra pct compacta i tufatufa faʻapipiʻiina o neu ma faʻamau i luga o le uila. Faʻaaliga. Brain Res. 74: 227-238.

    1. Kalman RE A

    (1960) auala fou i le filiga ma le vaʻaia faafitauli. J. Basic Eng. Trans. ASME 82: 35-45.

  • Kamin, L. J. Faʻasalaga filifilia ma le faʻatulagaga. I: Faiga Faavae i Meafaigaluega Aoaoina, na tusia e N. J. Mackintosh ma W. K. Honig. Halifax, Kanata: Faletusi a le Iunivesite Dalhousie, 1969, i. 42-64.
    1. Kawagoe KT,
    2. Garris PA,
    3. Wiedemann DJ,
    4. Wightman RM

    (1992) Faʻataʻitaʻiga o le fuamalie o le komiuni o le dopamine i le micro-elemene o loo siomia ai faʻamaʻi namu i le rat ratisini. Neuroscience 51: 55-64.

    1. Kawaguchi Y.,
    2. Wilson CJ,
    3. Emson PC

    (1989) Faamaumauga faʻapitoa o le patch neostriatal ma le numera spiny i totonu o se sauniuni i fasi laupapa e faʻasaoina ai mea e faʻaogaina ai. J. Neurophysiol. 62: 1052-1068.

    1. Kawato M.,
    2. Gomi H.

    (1992) Polokalame o le cerebellum ma le VOR / OKR. Trends Neurosci. 15: 445-453.

    1. Kiskin NI,
    2. Krishtal OA,
    3. Tsyndrenko AY

    (1986) Faʻaleleia o le amino acid receptors i laina o le hippocampal: o le kainate e le faʻaitiitia ai. Neurosci. Lett. 63: 225-230.

    1. Klopf AH

    (1982) Le Neuron Hedonistic: O le Tala o le Manatua, Aoaoina ma le Malamalama. (Itumalo, Uosigitone, DC).

    1. Knowlton BJ,
    2. Mangels JA,
    3. Squire LR A

    (1996) faʻaaogaina o masaniga masani o le neostriatal i tagata. saienisi 273: 1399-1402.

    1. Künzle H.

    (1978) O suʻesuʻega autū o fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻi mai le muaʻi fale ma isi eria lata ane (nofoaga 6 ma 9) i Macaca fascicularis. Brain Behav. Evol. 15: 185-234.

    1. LeMoal M.,
    2. Olds ME

    (1979) Faʻasalaga faʻasalalauga faʻavaomalo i le ogatotonu o le vaeluaga o le midbrain ma faʻatulagaga e fesootaʻi. Brain Res. 167: 1-17.

    1. LeMoal M.,
    2. Simon H.

    (1991) Mesocorticolimbic dopaminergic networking: galuega faatino ma tulafono faatonutonu. Physiol. Faaa. 71: 155-234.

    1. Levey AI,
    2. Hersch SM,
    3. Rye DB,
    4. Sunahara RK,
    5. Niznik HB,
    6. Kitt CA,
    7. Tau o le DL,
    8. Maggio R.,
    9. Brann MR,
    10. Ciliax BJ

    (1993) Faʻamaumauga o le D1 ma le D2 dopamine i totonu o le faiʻai ma faʻalavelave faʻapitoa faʻasolosolo. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA 90: 8861-8865.

    1. Linden A.,
    2. Bracke-Tolkmitt R.,
    3. Lutzenberger W.,
    4. Canavan AGM,
    5. Scholz E.,
    6. Diener HC,
    7. Birbaumer N.

    (1990) Faʻafitauli gasegase vaivai i tagata maʻi poma penisini ao faagasolo se galuega faʻaaoaoga faʻapitoa. J. Psychophysiol. 4: 145-162.

    1. Ljungberg T.,
    2. Apicella P.,
    3. Schultz W.

    (1991) Tali a le manuki i le vaeluaina o le dopamine neurons i le faʻatuaiina o le faʻatinoga o suiga. Brain Res. 586: 337-341.

    1. Ljungberg T.,
    2. Apicella P.,
    3. Schultz W.

    (1992) Tali a le monkey dopamine i le taimi o aʻoaʻoga o gaioiga amio. J. Neurophysiol. 67: 145-163.

    1. Llinas R.,
    2. JP Welsh

    (1993) I luga o le cerebellum ma le aʻoga. Curr. Faaiʻu. Neurobiol. 3: 958-965.

    1. Lohman AHM,
    2. Van Woerden-Verkley I.

    (1978) Faʻafesoʻotaʻi fesoʻotaʻiga i le muaʻi luma i le ligu lizard. J. Comp. Neurol. 182: 555-594.

    1. Louilot A.,
    2. LeMoal M.,
    3. Simon H.

    (1986) Vaʻaia le faʻaaogāina o le nemone dopamineric i totonu o le faʻalavelave i le tali atu i tulaga eseese o amio. O se suʻesuʻega i totonu o vivo voltammetric i miti feosofi fua. Brain Res. 397: 395-400.

    1. Lovibond PF

    (1983) Lagolagosua i se mea faigaluega e se Pavlovian mea e faʻaosofia ai le malosi. J. Exp. Toma. Manu. Faʻatasi. Faʻaaliga. 9: 225-247.

    1. Loʻu alofa DM,
    2. Tyler EC,
    3. Merritt A.

    (1993) Faʻalavelave faʻapitoa o le synaptic i le rat neostriatum. J. Neurophysiol. 70: 1937-1949.

    1. Lynd-Balta E.,
    2. Haber SN

    (1994) Faʻamatalaga faʻataʻatitia muamua: o se faʻatusatusaga o le striatum e fesoʻotaʻi ma le sensorimotor ma le telefoni faʻasalalau. J. Comp. Neurol. 345: 562-578.

    1. Mackintosh NJ A

    (1975) aʻoaʻoga faʻapitoa: fesuiaiga i le fegalegaleaiga o le faʻamalosi ma le faʻamalosia. Toma. Faaa. 82: 276-298.

    1. OJO OO,
    2. Manabe T.,
    3. Nicoll RA

    (1994) Faʻasaʻoina o le adenosine e ala i le faʻatoaagaina o le NMDA i le hippocampus. saienisi 265: 2098-2101.

    1. Marr D. A

    (1969) aʻoaʻoga o cortex gaosi. J. Physiol. (London.) 202: 437-470.

    1. Marshall JF,
    2. O'Dell SJ,
    3. Navarrete R.,
    4. Rosenstein AJ

    (1990) Dopamine elemene o felauaiga i luga o le meaʻai i le mafaufau o le rat: o le tele o eseesega i le va o le taʻavale ma le vaʻaia. Neuroscience 37: 11-21.

  • Matsumoto, K., Nakamura, K., Mikami, A., ma Kubota, K. Tali i le le mafaamatalaina o le suavai i le gutu o le vavalalata i totonu o le pusa o le manuki. Abstr. Satellite Symp. Fonotaga IBR i le Faʻaaloalo i le Prof. Kubota, Inuyama, Iapani, P-14, 1995.
    1. Matsumura M.,
    2. Kojima J.,
    3. Gardiner TW,
    4. Hikosaka O.

    (1992) Matafaioi a le manuki ma le faʻafiafiaga o le manuki. J. Neurophysiol. 67: 1615-1632.

    1. Maunsell JHR,
    2. Gibson JR

    (1992) Faʻataʻitaʻiga faʻafofoga faʻafoe i totonu o le paʻu o le manuki macaque. J. Neurophysiol. 68: 1332-1344.

    1. Mazzoni P.,
    2. Andersen RA,
    3. Jordan MI A

    (1991) sili atu le faʻaleleia o aʻoaʻoga faʻaleaʻoaʻoga nai lo le backpropagation na faʻaaogaina i se faʻataʻitaʻiga faʻapipiʻi o le 7 area cortical. Cereb. Cortex 1: 293-307.

  • McCallum, A. K. Faʻaleleia aʻoaʻoga faʻatasi ai ma le filifili filifilia ma natia natia (PhD suʻesuʻe). Rochester, NY: Univ. Rochester, 1995.
    1. McCormick DA,
    2. Thompson RF

    (1984) Tali a le rabbit cerebralum i le taimi o le mauaina ma le faʻatulagaga o se faʻasologa faʻasolosolo o le tali mai o le membrane-eyelid. J. Neurosci. 4: 2811-2822.

    1. McLaren I.

    (1989) Le iunite faʻaopoopo e avea o se faʻapotopotoga o neurones: o le faʻatinoga o se mea sese faasaʻo aʻoaʻoga algorithm. i le Computing Neuron, eds Durbin R., Miall C., Mitchison G. (Addison-Wesley, Amsterdam), pp 160-178.

    1. Michael AC,
    2. Faamasinoga JB Jr.,
    3. Neill DB

    (1985) I le viliina o le voltammetric o le kineta o le metabolism o le dopamine i le rat. Neurosci. Lett. 56: 365-369.

    1. Middleton FA,
    2. Strick PL

    (1996) O le lobe faaletino o se faʻaogaina lea o galuega mai le gaiolia basal. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA 93: 8683-8687.

    1. Miller EK,
    2. Li L.,
    3. Desimone R.

    (1993) Gaoioiga o neu i le pito i lalo o cortex faaletino i le taimi o se galuega mafaufau mo taimi pupuu. J. Neurosci. 13: 1460-1478.

    1. Miller JD,
    2. Sanghera MK,
    3. Siamani DC

    (1981) Mesencephalic dopaminergic unit unit activity i totonu o le rat. Soifua Sci. 29: 1255-1263.

    1. Miller R.,
    2. Wickens JR,
    3. Beninger RJ

    (1990) Dopamine D-1 ma le D-2 faʻataʻitaʻiga e faatatau i taui ma faʻatinoga: o se mataupu mo le D-1 receptor o se nofoaga autu o togafitiga faʻaleagaina o fualaau faʻasolosolo. Prog. Neurobiol. 34: 143-183.

    1. Mirenowicz J.,
    2. Schultz W.

    (1994) Taua o le le mautonu mo tali taui i le pramine dopamine neurons. J. Neurophysiol. 72: 1024-1027.

    1. Mirenowicz J.,
    2. Schultz W.

    (1996) Faʻatulagaina muamua o le midbrain dopamine neurons e ala i le manava ae le o mea faʻavevesi. natura 379: 449-451.

    1. Mitchell SJ,
    2. Richardson RT,
    3. Baker FH,
    4. DeLong MR

    (1987) O le valuation globus pallidus: galuega o le neuronal e fesoʻotaʻi ma le taʻitaʻiga o le fegasoloʻiga. Faʻaaliga. Brain Res. 68: 491-505.

    1. Mogenson GJ,
    2. Takigawa M.,
    3. Robertson A.,
    4. Wu M.

    (1979) Le faʻaosofiaina o le tino o le tumutumu ma le vaega faʻapitoa o le Tsai e faʻaogaina e microinjections o le spiroperidol i totonu o le nucleus accumbens. Brain Res. 171: 247-259.

    1. Montague PR,
    2. Dayan P.,
    3. Nowlan SJ,
    4. Pouget A.,
    5. Sejnowski TJ

    (1993) Faʻaaogāina o le faʻamalosi mo le faʻatinoina o le faʻatinoga o le tagata lava ia ao faʻalauteleina. i le Neural Information Processing Systems 5, eds Hanson SJ, Cowan JD, Giles CL (Morgan Kaufmann, San Mateo, CA), pp 969-976.

    1. Montague PR,
    2. Dayan P.,
    3. Tagata C.,
    4. Sejnowski TJ

    (1995) Bee faʻasalalau i siosiomaga le mautonu e ala i le faʻaaogaina o aʻoaʻoga o le pepe. natura 377: 725-728.

    1. Montague PR,
    2. Dayan P.,
    3. Sejnowski TJ A

    (1996) mo metenaphalic dopamine e faʻavae i aʻoaʻoga a Hebbian. J. Neurosci. 16: 1936-1947.

    1. Montague PR,
    2. Sejnowski TJ

    (1994) O le faiʻai vaʻaia: o le faʻasolosolo faaletino ma le faaletino i le faʻaaogaina o le gagana synaptic. Aoao. Manatua 1: 1-33.

    1. Mora F.,
    2. Myers RD

    (1977) Faʻaiuga a le Brain: faʻamaoniga tuusaʻo mo le aʻafia o le dopamine i le pito i luma o le cortex. saienisi 197: 1387-1389.

    1. Murphy BL,
    2. Arnsten AF,
    3. Goldman-Rakic ​​PS,
    4. Roth RH

    (1996) Faʻapupulaina le numera o le dopamine i le pito i luma o le cortex e faʻaleagaina ai le faʻaogaina o galuega faʻatusa i kusi ma manuki. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA 93: 1325-1329.

    1. Nakamura K.,
    2. Mikami A.,
    3. Kubota K.

    (1992) Faʻatinoga o ni manoa se tasi i le amygdala manuki i le taimi o le faatinoga o se galuega faʻaituau. J. Neurophysiol. 67: 1447-1463.

    1. Nedergaard S.,
    2. Bolam JP,
    3. Greenfield SA

    (1988) Lagolagosua o le calcium eletise e faia e le 5-hydroxytryptamine i le malo malosi. natura 333: 174-177.

    1. Niijima K.,
    2. Yoshida M.

    (1988) Faʻatoagaina o mesencephalic dopamine neurons e ala i le faʻamalosia o le elemene tegmenti pedunculopontinus pars compacta. Brain Res. 451: 163-171.

    1. Niki H.,
    2. Watanabe M.

    (1979) Muamua ma faʻaogaina le gaioiga o le iunite i le taimi o taimi faʻatupu i le manuki. Brain Res. 171: 213-224.

    1. Nirenberg MJ,
    2. Vaughan RA,
    3. Uhl GR,
    4. Kuhar MJ,
    5. Pickel VM

    (1996) O loʻo maua i le vailaʻau o le dopamine i ni paʻu o le plasma o le dendritic ma le axonal o neo-dopaminergic nigrostriatal. J. Neurosci. 16: 436-447.

    1. Nishijo H.,
    2. Ono T.,
    3. Nishino H.

    (1988) Faʻasalalauga faʻasalalau o laina eletise o le amygdalar faʻalelei i le manuki mata. J. Neurosci. 8: 3556-3569.

    1. Nishino H.,
    2. Ono T.,
    3. Muramoto KI,
    4. Fukuda M.,
    5. Sasaki K.

    (1987) Gaioiga o le Neuronal i le faʻalauteleina o le vaʻaia (VTA) i le taimi o le faʻasolosoloina o faʻataʻitaʻiga o le fafagaina o meaʻai i le manuki. Brain Res. 413: 302-313.

    1. Ojakangas CL,
    2. Ebner TJ

    (1992) Faʻalavelave faʻalavelave o le Purkinje ma se suiga faigofie i le taimi o le galuega faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le tino i le manuki. J. Neurophysiol. 68: 2222-2236.

    1. Olds J.,
    2. Milner P.

    (1954) Faʻaleleia le lelei e maua mai i eletise eletise o le septal area ma isi itulagi o le faiʻai o le rat. J. Comp. Physiol. Toma. 47: 419-427.

    1. Otmakhova NA,
    2. Lisman JE

    (1996) D1 / D5 dopamine activation activation e faʻaleleia ai le tele o le vaʻavaʻaʻi umi i le CA1 hippocampal synapses. J. Neurosci. 16: 7478-7486.

    1. Packard MG,
    2. White NM

    (1991) Le vavaeeseina o le hippocampus ma le caudate nucleus memory systems e ala i le faʻaigoaina o le inisiua o le dopamine agonists. Faʻatasi. Neurosci. 105: 295-306.

    1. Pastor MA,
    2. Artieda J.,
    3. Jahanshahi M.,
    4. Obese JA

    (1992) Ole taimi fuafuaina ma le toe gaosiaina e le masani ai ile faʻamaʻi ole Parkinson. fāiʻai 115: 211-225.

    1. Pearce JM,
    2. Hall G. A

    (1980) mo le Pavlovian paʻu: eseese i le aoga o tulaga faʻaleʻaleʻa ae le o ni mea faʻapitoa. Toma. Faaa. 87: 532-552.

    1. Pennartz CMA,
    2. Ameerun RF,
    3. Groenewegen HJ,
    4. Lopes da Silva FH

    (1993) Le faʻamalosia o le Synaptic i le sauniuniga o le vavao i vitro o le rat rat accumbens. Eur. J. Neurosci. 5: 107-117.

  • Percheron, G., Francois, C., Yelnik, J., ma Fenelon, G. O le primate nigro-striato-pallido-nigral system. E le na o se faasee. I: Neural Method in Disorders of Movement, tusia e A. R. Crossman ma M. A. Sambrook. Lonetona: John Libbey, 1989, i. 103-109.
    1. Phillips AG,
    2. Brooke SM,
    3. Fibiger HC

    (1975) Aafiaga o isomer amphetamine ma neuroleptics i luga o le faaosofia o le tagata lava ia mai le pulou accumbens ma le fusi o noradrenergic. Brain Res. 85: 13-22.

    1. Phillips AG,
    2. Carter DA,
    3. Fibiger HC

    (1976) Vaega o le Dopaminergic o le faʻaosofiaina o le tagata lava ia i totonu o le kulimi. Brain Res. 104: 221-232.

    1. Phillips AG,
    2. Fibiger HC

    (1978) O le matafaioi o le dopamine i le faʻatalanoaina o le faaosofia o le tagata lava ia i le faʻalauiloa o le ventral, nucleus accumbens, ma le medie frontfront cortex. E mafai. J. Psychol. 32: 58-66.

    1. Phillips AG,
    2. Mora F.,
    3. Rolls ET

    (1979) Faʻafiafiaina o le tagata lava ia i totonu o le cortex orbitofrontal and caudate nucleus of rhesus monkey: aʻafiaga o le apomorphine, pimozide, ma le spiroperidol. Psychopharmacology 62: 79-82.

    1. Pickel VM,
    2. Beckley SC,
    3. Joh TH,
    4. Reis DJ

    (1981) Faʻalauteleina o le faʻaleleia o le faʻamausalikaimi o le tyrosine hydroxylase i le neostriatum. Brain Res. 225: 373-385.

    1. Price JL,
    2. Amaral DG

    (1981) O suʻesuʻega autū o suʻesuʻega o le ogatotonu o le monkey amygdala. J. Neurosci. 1: 1242-1259.

    1. Rao RPN,
    2. Ballard DH

    (1997) O le faʻalelei o le faʻaaliga vaaia o loʻo valoia ai mea e tali atu i le talipupuni i totonu o le cortex vaaia. Neural Computat. 9: 721-763.

    1. Rasmussen K.,
    2. Jacobs BL

    (1986) Lisi o le iunite ole potu ole coeruleus neurons i totonu o le kesi vavalalata. II. Tuʻuina ma faʻamalositino suʻesuʻega. Brain Res. 371: 335-344.

    1. Rasmussen K.,
    2. Morilak DA,
    3. Jacobs BL

    (1986) Lisi o le iunite ole potu ole coeruleus neurons i totonu o le kesi vavalalata. I. I le taimi o amioga masani ma i tali i faʻaoga faigofie ma faigata. Brain Res. 371: 324-334.

    1. Rescorla RA,
    2. Wagner AR A

    (1972) o Pavlovian paʻu: eseese i le aoga o le faʻamalosia ma le le faʻamalosia. i le Vasega Tuʻu II: Suesuega Faʻapitoa ma Taʻitaʻi, e Black Black AH, Prokasy WF (Appleton Century Crofts, Niu Ioka), pp 64-99.

    1. Richardson RT,
    2. DeLong MR

    (1986) Nucleus basalis o Meynert galuega faʻavaomalo i le taimi o le faʻatuai tali tali i le manuki. Brain Res. 399: 364-368.

    1. Richardson RT,
    2. DeLong MR

    (1990) Faʻamatalaga faʻalagolago-faʻalagolago i le valuation nucleus basalis neurons i se galuega alu / leai. J. Neurosci. 10: 2528-2540.

    1. Richfield EK,
    2. Pennney JB,
    3. Young AB

    (1989) Faʻatusatusaga o le tulaga faʻapitoa o le Anatomical ma le vavalalata i le va o le dopamine D1 ma le D2 i totonu o le faʻaoga o le fatu maso. Neuroscience 30: 767-777.

    1. Robbins TW,
    2. Everitt BJ

    (1992) Galuega o le dopamine i le pito i tua ma le vaʻalele. Semina. Neurosci. 4: 119-128.

    1. Robbins TW,
    2. Everitt BJ

    (1996) Faʻavae o le taui ma le faʻamalosiaga. Curr. Faaiʻu. Neurobiol. 6: 228-236.

    1. Robinson TE,
    2. Berridge KC

    (1993) O le faʻavae faʻavae mo le gasegase o fualaau faʻasaina: o se faʻaosofia-faʻalauiloa manatu o vaisu. Brain Res. Faaa. 18: 247-291.

    1. Rogawski MA

    (1987) Faʻamatalaga fou i le gaioiga o le neurotransmitters: dopamine o loʻo tuʻuina mai ai ni faʻataʻitaʻiga taua. Trends Neurosci. 10: 200-205.

    1. Rogers QR,
    2. Harper AE

    (1970) O le filifilia o se vaifofo e aofia ai le talatalaina e tamaʻi manu na fafagaina ai se taumafa o le talafaasolopito-le paleni. J. Comp. Physiol. Toma. 72: 66-71.

    1. Rolls ET,
    2. Critchley HD,
    3. Mason R.,
    4. Wakeman EA

    (1996) Faʻaulu o le cortex o le Orbitofrontal: i totonu o aʻoaʻoga faʻapitoa ma faʻataʻitaʻiga aʻoaʻoga. J. Neurophysiol. 75: 1970-1981.

    1. Romo R.,
    2. Scarnati E.,
    3. Schultz W.

    (1992) Matafaioi o galimlia basal ma le frontal cortex i totonu o le gaioiga o gaioiga: faatusatusaga i neorons e faʻaaogaina i le taimi o le osofaʻiga o le faʻaosoosoina ma le faʻatinoina o mea. Faʻaaliga. Brain Res. 91: 385-395.

    1. Romo R.,
    2. Schultz W.

    (1990) Laʻau o Dopamine o le manuki i le vaeluagalemu: o aʻafiaga o tali i le paʻi lima i taimi o le faʻavaeina o lima. J. Neurophysiol. 63: 592-606.

    1. Rompré P.-P.,
    2. Atamai poto

    (1989) Faʻamaumauga faʻalauiloa mo le ogatotonu o le vaeluaga o le lapolarization ina ia le faʻamalosia. Brain Res. 477: 152-156.

    1. Rossi DJ,
    2. Slater NT

    (1993) O le faʻaleleia o le faʻaleleia o le gaosiga o fesoʻotaʻiga a le NMDA i le taimi o femalagaiga o le uila. Neuropharmacology 32: 1239-1248.

    1. Rumelhart DE,
    2. Hinton GE,
    3. Williams RJ

    (1986) Aoaoina o mea i totonu ile faʻailoga sese. i le Faʻatusatusaina o Faʻasalaga Faʻasalalau I, le Aso Lulu Tele, McClelland JL (MIT Press, Cambridge, MA), pp 318-362.

    1. Sah P.,
    2. Hestrin S.,
    3. Nicoll RA

    (1989) O le faʻatagaina o le faʻaaogāina o le NMDA e le masutut glutamate e faʻateleina ai le faʻaogaina o neurons. saienisi 246: 815-818.

    1. Salamone JD

    (1987) O gaioiga o fualaau o le neuroleptic i amioga tuinanau. i Tusitaulima o le Psychopharmacology, eds Iversen LL, SD SD, Snyder SH (Plenum, Niu Ioka), 19: 576-608.

    1. Salamone JD

    (1992) Motuga faʻataʻitaʻiga ma le gaioiga o le tino o le toto ma le numera o le dopamine: aʻafiaga i gaioiga o meafaigaluega. Psychopharmacology 107: 160-174.

    1. Sands SB,
    2. Barish ME A

    (1989) faʻamatalaga faʻatatau o le faʻamalosia o amino acid neurotransmitter tali i luga o fuainifo o masini elemene Yenopus spinal neurons. Brain Res. 502: 375-386.

    1. Sara SJ,
    2. Segal M.

    (1991) Faʻapitoaina o tali faʻapitoa o le coeruleus leu i le amioga beha: o aʻafiaga mo le tomai. Prog. Brain Res. 88: 571-585.

    1. Sawaguchi T.,
    2. Goldman-Rakic ​​PS

    (1991) D1 Dopamine faʻaleleia i le pito i luma o le cortex: auai i le mafaufau galue. saienisi 251: 947-950.

    1. Scarnati E.,
    2. Proia A.,
    3. Campana E.,
    4. Pacitti C. A

    (1986) suʻesuʻega microiontophoretic e uiga i le natura o le neurotransmitter synaptic tuʻufaʻatasia o loʻo aofia i le pedunculopontine-substantia nigra pars compacta alatele o le rat. Faʻaaliga. Brain Res. 62: 470-478.

    1. Schultz W.

    (1986) Tali o le midbrain dopamine neurons i amioga e faʻaosofia ai le malosi o le manuki. J. Neurophysiol. 56: 1439-1462.

    1. Schultz W.,
    2. Apicella P.,
    3. Ljungberg T.

    (1993) Tali a le manuki dopamine neurons e faʻamaonia ai ma faʻaleleia tuʻusaʻo ao faagasolo laasaga o le aʻoaʻoina o se faʻatonuga tali tali. J. Neurosci. 13: 900-913.

    1. Schultz W.,
    2. Apicella P.,
    3. Romo R.,
    4. Scarnati E.

    (1995a) Gaioioiga faʻalagolago i tala-faʻatatau i le tala faʻatulagaina e faʻaalia ai mea tutupu i le taimi ua tuanai ma le lumanaʻi. i Faataitaiga o Faʻamatalaga Faʻamatalaga i le Basal Ganglia, e Houk JC, Davis JL, Beiser DG (MIT Press, Cambridge, MA), pp 11-28.

    1. Schultz W.,
    2. Apicella P.,
    3. Scarnati E.,
    4. Ljungberg T.

    (1992) Gaioiga o le Neuronal i le manuka ventral striatum e fesoʻotaʻi ma le faʻamoemoe o le taui. J. Neurosci. 12: 4595-4610.

    1. Schultz W.,
    2. Dayan P.,
    3. Montague RR A

    (1997) vaega o le vavalo ma le taui. saienisi 275: 1593-1599.

    1. Schultz W.,
    2. Romo R.

    (1987) Tali a le kulronary dopamine neurons i le maualuga o le faʻaosofia o le tino i le manuki faʻataunuʻu. J. Neurophysiol. 57: 201-217.

    1. Schultz W.,
    2. Romo R.

    (1990) Laʻau o Dopamine o le manuki e fetaui ma mea: o aʻafiaga o tali i fuamosa e faʻaosofia vave ai gaioiga amio. J. Neurophysiol. 63: 607-624.

    1. Schultz W.,
    2. Romo R.,
    3. Ljungberg T.,
    4. Mirenowicz J.,
    5. Hollerman JR,
    6. Dickinson A.

    (1995b) Faailoga e faʻatatau i taui e tauaveina e dopamine neurons. i Faataitaiga o Faʻamatalaga Faʻamatalaga i Basal Ganglia, e Houk JC, Davis JL, Beiser DG (MIT Press, Cambrdige, MA), pp 233-248.

    1. Schultz W.,
    2. Ruffieux A.,
    3. Aebischer P.

    (1983) O le gaoioiga o pars compacta neurons o le manuki substantia nigra e fesoʻotaʻi ma le faʻauluina o le afi. Faʻaaliga. Brain Res. 51: 377-387.

    1. Sears LL,
    2. Steinmetz JE

    (1991) Faʻaitiitia le faʻaogaina o le eletise o le eletise i le taimi o le mauaina o le lapiti i le tulaga masani o le tali mai o le laumei. Brain Res. 545: 114-122.

    1. Selemon LD,
    2. Goldman-Rakic ​​PS

    (1990) Faʻasalalauga faʻasalalau o laʻau o le striatonigral ma striatopallidal i le rhesus monkey. J. Comp. Neurol. 297: 359-376.

    1. Sesack SR,
    2. Aoki C.,
    3. Pickel VM

    (1994) Faʻalauteleina o le faʻaaogāina o le D2 e pei o le talitutusa i le ogatotonu o le dopamine neurons ma a latou sini autu. J. Neurosci. 14: 88-106.

    1. Sesack SR,
    2. Pickel VM

    (1992) Faʻataʻi faʻamuamua i le pito i luma o le rat i luga o faʻamoemoega o le faʻasologa o catecholamine i totonu o le tumutumu o le sosolo ma le dopamine i le vaega faʻalauteleina o le lautele. J. Comp. Neurol. 320: 145-160.

    1. Simon H.,
    2. Scatton B.,
    3. LeMoal M.

    (1980) Dopaminergic A10 neurons e aofia ai i galuega felagolagomaʻi. natura 286: 150-151.

    1. Smith AD,
    2. Bolam JP

    (1990) O le faʻaogaina o le gaosia o basal e pei ona faʻaalia e le suʻesuʻega o fesoʻotaʻiga o synaptic o loʻo faʻamaonia mai. Trends Neurosci. 13: 259-265.

    1. Smith ID,
    2. Grace AA

    (1992) Matafaioi o le autu o le subthalamic i le tulafono faatonutonu o le nigrum dopamine neuron activity. Synapse 12: 287-303.

    1. Smith MC

    (1968) CS-US vaitaimi ma le US malosi i faʻavasega tulaga masani o le lapoʻa nictitating membrane tali. J. Comp. Physiol. Toma. 66: 679-687.

    1. Smith Y.,
    2. Bennett BD,
    3. Bolam JP,
    4. Matua A.,
    5. Sadikot AF

    (1994) Fesoʻotaʻiga Synaptic i le va o vafeferenisini ma le faʻasalaga faʻasalalau poʻo le faʻamalama i le teritori senorototor o le strictum i le manuki. J. Comp. Neurol. 344: 1-19.

    1. Smith Y.,
    2. Bolam JP

    (1990) O fausaga o meafaigaluega e maua mai ma gaʻo dopamineric o le substantia nigra e maua ai le sao mai GABA mai le globus pallidus i le rat. J. Comp. Neurol. 296: 47-64.

    1. Smith Y.,
    2. Bolam JP

    (1991) Faʻaliliuina o meafaigaluega mai le synaptic mai le striatum ma le globus pallidus i luga o kulimi nigrocollicular ua iloa i totonu o le rat: se suʻesuʻega e lua i luga o le igoa o le anterograde. Neuroscience 44: 45-73.

    1. Smith Y.,
    2. Hazrati L.-N.,
    3. Matua A.

    (1990) Faʻamatalaga vavalalata o le vaega o le subthalmaic i le manuki squirrel pei ona suʻesuʻeina e le auala a le PHA-L anterograde. J. Comp. Neurol. 294: 306-323.

    1. Somogyi P.,
    2. Bolam JP,
    3. Totterdell S.,
    4. Smith AD

    (1981) Faʻasalaga Monosynaptic mai le nucleus accumbens-ventral striatum eria e toe faʻaleleia ai le igoa nigustriatal neurones. Brain Res. 217: 245-263.

    1. Sprengelmeyer R.,
    2. Canavan AGM,
    3. Lange HW,
    4. Hömberg V.

    (1995) Fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻi i le faʻaleagaina o neostriatal faʻaletonu: eseesega i le manino ma le malamalama manatuaina i le va o Parkinson's ma Huntington's faʻamaʻi gasegase. Mov. Faʻafitauli. 10: 85-91.

    1. Surmeier DJ,
    2. Eberwine J.,
    3. Wilson CJ,
    4. Stefani A.,
    5. Kitai ST

    (1992) Dopamine rescepor subtypes e faʻaaogaina i le neuronisini o le rat. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA 89: 10178-10182.

    1. Ja Stamford,
    2. Kruk ZL,
    3. Palij P.,
    4. Millar J.

    (1988) Faʻamatalaga ma le faʻaaogaina o le dopamine i le rat ma le nucleus accumbens faʻatusatusa i le faʻaaogaina o le voltammetry anapogi vave. Brain Res. 448: 381-385.

    1. Stein L.

    (1964) Faʻaosoosoina o le mafaufau ma le mea e faʻamalosia ai le amphetamine. Faiga Faʻapena. 23: 836-841.

    1. Stein L.,
    2. Xue BG,
    3. Belluzzi JD

    (1994) I le vitro faʻamalosia o le hippocampal pa: o le sailiga a Skinner's atoms o amioga. J. Exp. Anal. Faʻatasi. 61: 155-168.

    1. Steinfels GF,
    2. Heym J.,
    3. Strecker RE,
    4. Jacobs BL

    (1983) Faʻasalalauga faʻasalalau o le vaega o dopaminergic iunite i paga saoloto saoloto. Brain Res. 258: 217-228.

    1. Suaud-Chagny MF,
    2. Dugast C.,
    3. Chergui K.,
    4. Msghina M.,
    5. Gonon F.

    (1995) Faʻaaogaina o le dopamine e faʻamalolo e ala i le tafe o le pulumu i le rat mesolimbic ma le tele i vivo. J. Neurochem. 65: 2603-2611.

    1. Suri RE,
    2. Schultz W. A

    (1996) faʻataʻitaʻiga o le neural apprentices based on activity of primate dopamine neurons. Soc. Neurosci. Abstr. 22: 1389.

    1. Sutton RS

    (1988) Aoao e vaʻai i le auala o le eseesega faaletino. Meafaigaluega Aoao. 3: 9-44.

    1. Sutton RS,
    2. Barto AG

    (1981) Faʻatautaia o se faʻapogai faʻaonaponei o fesoʻotaiga faʻatusa: faʻamoemoega ma valoʻaga. Toma. Faaa. 88: 135-170.

    1. Tepper J. M,
    2. Matini LP,
    3. Anderson DR

    (1995) GABAA taliga e faʻataʻitaʻiina le faʻamaʻiina o le rat ratisi aʻa ninra dopaminergic neurons e ala i laʻau vavave o loʻo faʻaogaina. J. Neurosci. 15: 3092-3103.

    1. Tesauro G.

    (1994) TD-Gammon, polokalama o le backgammon aʻoaʻoga a le tagata lava ia, ausia le faʻataʻitaʻiga autu. Faʻamaumauga Neural. 6: 215-219.

    1. Thompson RF,
    2. Gluck MA

    (1991) Faʻapipiʻi Brain o aʻoaʻoga faʻapitoa e fegalegaleai ma manatuaga. i Faʻamatalaga e uiga i le Neuroscience Cognitive, Lister RG, Weingartner HJ (Oxford Univ. Press, New York), pp 25-45.

    1. Thorndike EL

    (1911) Suesuega o Manu: Suesuega Faʻataʻitaʻiga. (MacMillan, Niu Ioka).

    1. Thorpe SJ,
    2. Rolls ET,
    3. Maddison S.

    (1983) Le cortex faʻapipiʻi: gaioiga o le neuronal i le amioga fiafia. Faʻaaliga. Brain Res. 49: 93-115.

    1. Toan DL,
    2. Schultz W.

    (1985) Tali a le rat pallidum sene i le faʻamalosia o le cortex ma aafiaga o le suiga o le dopaminergic activity. Neuroscience 15: 683-694.

    1. Tremblay L.,
    2. Schultz W.

    (1995) Faʻatulagaga o faʻamatalaga taui i le vailaʻau poʻo le vaʻavaʻa. Soc. Neurosci. Abstr. 21: 952.

    1. Trent F., fai mai
    2. Tepper JM

    (1991) O le faʻaosoosoina o le Dorsal raphé e faʻafaigofie ai osofaʻiga faʻasaʻi mai le valea o le pani o le dopamine nigeria i vivo. Faʻaaliga. Brain Res. 84: 620-630.

  • Ungerstedt, U. Adipsia ma aphagia ina ua maeʻa le 6-hydroxydopamine ona aʻafia ai le degeneration o le systemamine o le dopamine nigro-striatal. Galue Physiol. Sue. Faletupe. 367: 95-117, 1971.
    1. Vankov A.,
    2. Hervé-Minvielle A.,
    3. Sara SJ

    (1995) Tali i se mea fou ma lona faʻavavevave vave i totonu o laʻau o loʻo i luga o le neurons o le vaʻaiga o le vaʻaia fua. Eur. J. Neurosci. 7: 1180-1187.

    1. Vriezen ER,
    2. Moscovitch M.

    (1990) Faʻamanatuga mo faʻatonuga faaletino ma tuʻufaʻatasia fesoʻotaʻiga-aʻoaʻo i tagata mamaʻi ma le faʻamaʻi Parkinson. Neuropsychologia 28: 1283-1293.

    1. Walsh JP

    (1993) Paʻu o le faʻaogaina o le synaptic faʻasoa i le neurons. Brain Res. 608: 123-128.

    1. Wang Y.,
    2. Cummings SL,
    3. Gietzen DW

    (1996) Faʻafanua-faʻapitoa o le faʻaogaina o le c-fos i le faiʻai o le rat i le tali atu i le amino acid le taua. I. O le amataga o le faʻaaloalo. Mol. Faiai Res. 40: 27-34.

    1. Watanabe M.

    (1989) Le talafeagai o tali tau amio na faʻauluina i le maeʻa o le faʻamalositino o vaega muamua o le primate. Neurosci. Lett. 101: 113-117.

    1. Watanabe M.

    (1990) Muamua galuega faʻavae i aʻoga faʻapitoa i le manuki. Faʻaaliga. Brain Res. 80: 296-309.

    1. Watanabe M.

    (1996) Taui o taui i laina muamua muamua. natura 382: 629-632.

    1. Fagaloa A.

    (1976) O le aʻafiaga o fualaau faʻamalosi i luga o le faiʻai o le faʻaosoosoina o le tagata lava ia i tamaʻi: o se toe iloiloga. i le Brain Stimulation Reward, i le Wauquier A., ​​Rolls ET (Elsevier, Niu Ioka), pp 123-170.

    1. White NM

    (1989) Taui pe faʻamalosia: o le a le eseʻesega? Neurosci. Biobehav. Faaa. 13: 181-186.

    1. White NW,
    2. Milner PM

    (1992) O le mafaufau i le mafaufau o tagata faʻamalosia. Annu. Rev. Rev. Psychol. 43: 443-471.

    1. Wightman RM,
    2. Zimmerman JB

    (1990) Puleaina o le dopamine extracellular concentration i le rat stereo e ala i le osofia o le manava ma le faʻaleleia. Brain Res. Faaa. 15: 135-144.

    1. Wickens JR,
    2. Begg AJ,
    3. Arbuthnott GW

    (1996) Dopamine e faʻafefe ai le atuatuvale o le corticostriatal synapses lea e masani ona mulimuli i le faʻateleina o le faʻamalosi o le cortex in vitro. Neuroscience 70: 1-5.

    1. Wickens J., fai mai
    2. Kötter R.

    (1995) Telefoni feaveaʻi o le faʻamalosia. i Faataitaiga o Faʻamatalaga Faʻamatalaga i le Basal Ganglia, e Houk JC, Davis JL, Beiser DG (MIT Press, Cambridge, MA), pp 187-214.

  • Widrow, G. ma Hoff, M. E. Faʻamasinoga faʻafetaui suiga. IRE Western Electronic Show Conven., Conven. Faʻaauau. vaega 4: 96-104, 1960.
  • Widrow, G. ma Sterns, S. D. Faʻamaonia o le Faʻamaumauga o Faailoga. Englewood Cliff, NJ: Prentice-Hall, 1985.
    1. Williams SM,
    2. Goldman-Rakic ​​PS

    (1993) Faʻamatalaga o le innervation dopaminergic o le corimex muaʻa faʻataʻoto e faʻaaoga ai le antiamine. Cereb. Cortex 3: 199-222.

    1. Williams GV,
    2. Millar J.

    (1990) Gaioiga faʻalagolago i le faʻamoemoega o le tuʻuina atu o le dopamine i le gaioiga o le kiona i le rat ratios. Neuroscience 39: 1-16.

    1. Williams GV,
    2. Rolls ET,
    3. Leonard CM,
    4. Stern C.

    (1993) tali Neuronal i le striatum ventral o le manuki amio. Faʻaaloalo. Brain Res. 55: 243-252.

    1. Wilson C.,
    2. Nomikos GG,
    3. Collu M.,
    4. Fibiger HC

    (1995) Dopaminergic faʻamaonia le amio faaosofia: taua o le avega. J. Neurosci. 15: 5169-5178.

    1. Wilson CJ

    (1995) O le sao o neurons cortical i le firing mamanu o neurons spiny striatal. i Faataitaiga o Faʻamatalaga Faʻamatalaga i le Basal Ganglia, e Houk JC, Davis JL, Beiser DG (MIT Press, Cambridge, MA), pp 29-50.

    1. Wilson FAW,
    2. Rolls ET

    (1990a) Tali a le Neuronal e fesootaʻi ma le mea fou ma le masani o mea faʻaleleia o meaʻai i totonu o le tele o innominata, o le faʻamafaʻailoga o le Broca ma le periventricular o le vailaʻau o le primate forebrain. Faʻaaliga. Brain Res. 80: 104-120.

    1. Wilson FAW,
    2. Rolls ET

    (1990b) tali Neuronal e faatatau i faamalosiauga i le forebrain basal primate. Brain Res. 509: 213-231.

    1. Wilson FAW,
    2. Rolls ET

    (1990c) O le aʻoaʻoina ma le manatua e atagia mai i tali a le nefarons e faʻapipiʻiina i totonu o le vail basal forebrain. J. Neurosci. 10: 1254-1267.

    1. Atamai poto

    (1982) Neuroleptics ma amioga faʻaauau: o le talitonuga o le anetonia. Faʻatasi. Brain Sci. 5: 39-87.

    1. Atamai poto

    (1996) Neurobiology o mea ua fai ma vaisu. Curr. Faaiʻu. Neurobiol. 6: 243-251.

    1. Wise ra,
    2. Colle L.

    (1984) Pimozide attenuates fafagaina saoloto: "sili togi" auiliiliga faaali mai se tupe faamalosiau. Psychopharmacologia 84: 446-451.

    1. Wise ra,
    2. Hoffman DC

    (1992) Faʻamaumauga o faʻatauga o fualaau faʻatauina e ala i inisua faʻataunuʻu. Synapse 10: 247-263.

    1. Wise ra,
    2. Roma P.-P.

    (1989) Brain dopamine ma le taui. Annu. Rev. Rev. Psychol. 40: 191-225.

    1. Wise ra,
    2. Spindler J.,
    3. de Wit H.,
    4. Gerber GJ

    (1978) Neuroleptic-induced "anhedonia" i kio: pimozide blocks reward quality of food. saienisi 201: 262-264.

    1. Wynne B.,
    2. Güntürkün O.

    (1995) Dopaminergic innervation o le telencephalon o le lupe (Columba liva): suʻesuʻega faʻatasi ai ma faʻamaʻi e faasaga i tyrosine hydroxylase ma le dopamine. J. Comp. Neurol. 357: 446-464.

    1. Yan Z.,
    2. Pese WJ,
    3. Surmeier DJ

    (1997) D2 dopamine receptors e faʻaitiitia le N-type Ca2+ galu o le neo o le neostriatal chouerisic internuron e auala mai i le membrane-delimited, protein-kinase-C-le mautonu le auala. J. Neurophysiol. 77: 1003-1015.

    1. Yim CY,
    2. Mogenson GJ

    (1982) Tali o nucleus accumbens neurons i le amygdala faaosofia ma ona suiga e dopamine. Brain Res. 239: 401-415.

    1. Young AMJ,
    2. Iosefa MH,
    3. Grey JA

    (1992) Faʻateleina le tuʻuina atu o le dopamine i le vivo i le tumutumu o le tumutumu ma le kulupu o le rat i le taimi o le inu: suʻesuʻega microdialysis. Neuroscience 48: 871-876.

    1. Young AMJ,
    2. Iosefa MH,
    3. Grey JA

    (1993) natia inhibition o faalagolago dopamine tatalaina i tua i accumbens vaega faaogatotonu len¯ao isumu. Neuroscience 54: 5-9.

    1. Yung KKL,
    2. Bolam JP,
    3. Smith AD,
    4. Hersch SM,
    5. Ciliax BJ,
    6. Levey AI

    (1995) Vaʻaiga o le Immunocytochimics o le D1 ma le D2 dopamine i totonu o ganglia basal o le iole: moli ma le microscopy microscopy. Neuroscience 65: 709-730.

  •