Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 2010 Fepuari 2; 107(5): 2265-2270.
lē faʻatino
E ui lava o loʻo i ai le tele o mea e iloa e uiga i le maaleale o le mafaufau ma le gaioiga o le faiʻai o le vertebrate, e itiiti lava le malamalama i le faʻatonutonuina o tulaga o faiʻai i le lalolagi. Matou te leʻi leva atu talu ai nei, o se galuega e taua o le faʻalauteleina o le manava (Ag) e avea ma malosiaga aupito sili ona taua i totonu o le tino, e nafa ma le amataina o tali uma. O se manu na faʻateleina le CNS osofaʻi lautele o loʻo faʻaalia i le sili atu o le gaioiga o le afi, faʻateleina le tali atu i mea faʻapitoa, ma sili atu le vaivai o lagona. O le faʻaalia i lenei manatu, o le faʻamatalaga lea e faʻalauteleina i le faʻalauteleina o le fiafia, o le a faʻaleleia ai amioga patino na mafua ai ona faʻalagolago i le fiafia. O lenei, tatou te faʻatalanoaina saʻo le manatu e ala i le suʻeina o laina e lua ua gaosia mo maualuga pe maualalo le maualuga o le fausiaina ma iloilo a latou tali i suʻega o ituaiga tino o le gaioiga o le amio, feusuaiga ma le popole / suʻesuʻe. Matou te lipoti atu o meaola na filifilia mo le faʻalauteleina o faʻalautelega faʻaalia o le faʻaalia o le faʻaalia o le faʻaleleia o lagona, motoa, ma le faʻafofoina o lagona i la matou osofaʻiga oso. E le gata i lea, o tamaʻi tama na filifilia mo maualuga maualuga o le manava masani na le fiafia ma faʻaalia ai le tele o mauga ao leʻi amataina le faʻamaʻi (IN), ae o le ausia o le IN, na latou faaalia le itiiti ifo o le IN ao le i faʻasolosoloina, faʻapea foi ma le faʻasolosolo vave i le maea ai o le muamua IN , ma faʻaalia ai se tulaga maualuga o le faitaʻaga. E le gata i lea, o manu maualuluga o tamaʻitaʻi uma e lua na faʻaalia ai le tele o amioga faʻafefefe ma faʻaitiitia amioga faʻaleaʻopiʻo i luga o masini ma vaʻavaʻa ma faʻamalama. Faʻatasi, o nei faʻamatalaga o loʻo faʻaalia ai le aʻafiaga o Ag i luga o amioga faʻaosofia.
O se tasi o luitau autu e feagai ma manu feʻai uma, o le tatau lea ona faʻagaoioia le tele o faʻataʻitaʻiga o tali i le tele o tulaga tau le siosiomaga, o nisi o loʻo lamatia. Matou te leʻi leva atu talu ai nei (
E le mafai ona mafai ona faʻapipiʻiina le puleaina o faʻatautaia o tagata iloga. Taofi i le isi ala e toe faʻafoʻi ai le pule i se faʻamatalaga faigofie.
Faʻaumatia le faʻaogaina o le faʻatonuina o tagata1) o loʻo i ai se faʻatinoga i le vetebrate pūga e amataina ai le faʻaleleia o amio e tele le tele o tali e faʻafetaui ai lenei luʻitau autu, o se galuega ua tatou taʻua o le faʻaosoosoina lautele. Neurons o loʻo faʻaaogaina auala faʻapitoa e maua ai ni mea faʻapitoa e maua mai i fafo atu o le siosiomaga ma le totonugalemu o le lotoifale ma mafai ai ona faʻavevesi le vave o lagona e faʻamalosia ai faʻamatalaga patino, ma faʻamalosia ai tali. O le faateleina o le gaioiga o lenei faiga o le a siitia ai le faanatura lautele, faia o se meaola i le tele o mea tau afi, sili atu ona talileleia, ma faateleina le vaivai o lagona. O le faʻamoemoega o le galuega na lipotia mai iinei o le faaopoopo atu lea i le faʻamaoniga o loʻo i ai se gaioiga faʻapitoa (e amata i le fausiaina o laʻau maualuluga) ma ia tofotofoina le aʻafiaga o le maualuga ma le maualalo o faʻamatalaga lautele e uiga i uiga patino na mafua ai: tane feusuaʻi ma le popole / suʻesuʻe.
I le taimi nei, o le i ai o le faanatura lautele e avea ma measina talafeagai ma le physiologically-relevant CNS, ua faailoa mai i ni auala eseese se tolu, o le lona tolu ua lipotia mai iinei.
Muamua na matou faʻaaogaina auiliiliga autū autu e maua mai ai le mea aupito sili ona taua e tasi lea e mulimulitaʻia ai le gaioiga o amioga
O se tasi o luitau autu e feagai ma manu feʻai uma, o le tatau lea ona faʻagaoioia le tele o faʻataʻitaʻiga o tali i le tele o tulaga tau le siosiomaga, o nisi o loʻo lamatia. Matou te leʻi leva atu talu ai nei (1) o loʻo i ai se faʻatinoga i le vetebrate pūga e amataina ai le faʻaleleia o amio e tele le tele o tali e faʻafetaui ai lenei luʻitau autu, o se galuega ua tatou taʻua o le faʻaosoosoina lautele. Neurons o loʻo faʻaaogaina auala faʻapitoa e maua ai ni mea faʻapitoa e maua mai i fafo atu o le siosiomaga ma le totonugalemu o le lotoifale ma mafai ai ona faʻavevesi le vave o lagona e faʻamalosia ai faʻamatalaga patino, ma faʻamalosia ai tali. O le faateleina o le gaioiga o lenei faiga o le a siitia ai le faanatura lautele, faia o se meaola i le tele o mea tau afi, sili atu ona talileleia, ma faateleina le vaivai o lagona. O le faʻamoemoega o le galuega na lipotia mai iinei o le faaopoopo atu lea i le faʻamaoniga o loʻo i ai se gaioiga faʻapitoa (e amata i le fausiaina o laʻau maualuluga) ma ia tofotofoina le aʻafiaga o le maualuga ma le maualalo o faʻamatalaga lautele e uiga i uiga patino na mafua ai: tane feusuaʻi ma le popole / suʻesuʻe.
I le taimi nei, o le i ai o le faanatura lautele e avea ma measina talafeagai ma le physiologically-relevant CNS, ua faailoa mai i ni auala eseese se tolu, o le lona tolu ua lipotia mai iinei.
Muamua na matou faʻaaogaina auiliiliga autū autu e maua mai ai le mea pito sili ona tele e mafua ai le faʻalauiloaina o amioga (2). I le fuafuaina o le saofaga o loʻo aʻafia ai lenei vaega faʻamalosia mo le CNS i le faʻataʻitaʻiga o amioga faʻafefete, na matou faia ai se faʻataʻitaʻiga o suʻega e lima faʻataʻitaʻiga ma masini (3). O le pasene o faʻamalosaga o faʻasalaga faʻamaumauga na maua, e ala i se faʻamalosia se tasi, o le feteenaiga, na fesuiaʻi i le isi 5 suʻesuʻega mai le 29% i le 45%. O le mea lea, e mafai ona tatou fai mai o loʻo i ai le numera o le CNS o loʻo i ai ma e tusa ma le tasi vae tolu o faʻamatalaga i nei suʻesuʻega.
Lona lua, o loʻo i ai le tamaoaiga o faʻamaʻi ma faʻamatalaga faʻatekinolosi ma faʻasolosolo i luga o faiga vavalalata e faʻavaeina ai le CNS arousal. I ni fuaitau o le neuroanatomical, o laʻau maualuga ma alu ifo e lauiloa. O le tulafono faatonutonuina o faʻamasinoga faʻaleleia o loʻo pulea e se fesoʻotaʻiga tufatufaina, fesoʻotaiga vavalalata, fesoʻotaiga vavave faʻatasi ma fesoʻotaʻiga i le va o le pito i lalo ma le vaʻaia (toe iloilo i faʻamatalaga. 1, 4). I le tino, o le faiʻai o le mafaufau e faʻaleleia ai polokalama e faʻaleleia ai le vaʻaia (e le o se galuega e aʻafia ai) i totonu o se fesoʻotaʻiga le lelei i totonu o le paʻu (5 -7). Le suiga tele (8) mai le nofo filemu i le amio suʻesuʻe suʻesuʻe e faailogaina e ala i le faʻaitiitia o le synchrony o ositauga maualalo (9) ona o le faʻaititia o faʻamaoniaga i le va o gaʻolaʻau i gaʻo cortical cerebral (10). O suiga mai le moe i le faʻanoanoa atonu e faafaigofieina e ala i le faateleina o le eletise i vaega o faamai o le faasologa o le gaioioiga faifaipea ma le vaega o medullary (eg, (11 -13). O le neurachemistry o le fausiaina lautele, e faapena foi, o loo galue. O fiva mai kulupu faʻapitoa i vaʻaiga faʻapitoa, e pei o le monoaminergic pathways, aʻafia ai neu i le thalamic, hypothalamic, ma isi folasia o le forebrain. I le faaupuga, o nei mea e fesoasoani ai e ave le gaioiga o neu e maua mai ai le neurochimium e pei o le hypocretin ma le histamine. O le taua tele, o nei fesoʻotaʻiga e faʻapitoa foi e pei o le histamine ma le hypocretin neu i le faʻatulagaga o le hypothalamus i tua o le faiʻai o faʻalapotopotoga faʻapitoa ma o se vaega o se fesoʻotaʻiga e faatonutonu ai le manaʻo ma le moe (14). Mo se faʻataʻitaʻiga, o se "fesuiaiga" mo le puleaina o le manava o le lalolagi atoa ua faʻamatalaina pe o GABAergic o loʻo momoe mai i totonu o le vailaʻau faʻasaina (vlPO) faʻalauiloaina le moe e ala i le tuusaʻoina saʻo o le ascended arousal monoamine (norepinephrine, serotonin, histamine, etc. .) faʻapea foʻi ma le faʻasaina o le faʻagutu ole neuronoa i le lautele hypothalamus (LHA) lea e masani ona faaosofia auala o le monoamine ma le forebrain (15). O le auala e fetaui lelei aua o le serotonergic, noradrenergic, ma le histaminergic inputs i le vlPO e taofia ai le gaioiga i le taimi o le ala mai (16). vlPO gaoioiga faʻapena e faʻafeiloaʻi ai le oso aʻe o le gaioiga faʻamalosi ma aveesea ai le faʻasaina o le tonic i lana lava gaioiga (4). E faapena foi, o le monoaminergic cell groups inhibit vlPO gaoioiga ma i le faia o lea mea e taofia ai a latou lava gaoioiga. I lenei auala, e mafai ona faʻatautaia ma faʻapipiʻi le gaioiga o le gaioiga o mea e gaosia i le sosoʻo. O le mea mulimuli, mai se vaaiga genomic, e foliga mai e sili atu nai lo 100 genes e aofia ai i le gagana CNS lautele, e aofia ai, ae le faatapulaaina i, genes coding for enzymes synthetic for transmitters related emotions, neuropeptides, and their receptors, eg, le hypocretin system (17). O le mea lea, o masini mo se gaioiga faʻalauteleina lautele o loʻo tusia i ni neuroanatomical, neurophysiological, ma neurochimium.
O nei faasoasoaga faasolosolo faasolosolo ma faasolosolo e aofia uma i tulafono faatonutonu i le lalolagi atoa o le faaosoosoga a le CNS ae faapea foi i le tele o aafiaga patino i luga o tulaga o amio, e pei o le popole, fefe, fiaai, fiainu, ma le taina o feusuaiga e maua ai se tulaga o suiga i le lalolagi i le faiai e le mafai ona faaliliu i le fesuiaiga i amioga patino (18 -20).
O iinei tatou te lipotia ai le lona tolu o lagolago mo le i ai o le faanenefene lautele: o faʻamaumauga mai i le tele o galuega faʻaleleia o le faʻaleleia lea na faia e gaosia ai laina o fuainumera na filifilia mo le maualuga poʻo le maualalo o le siʻosiʻomaga. I lena tulaga, ua tatou atiaeina se aotelega ma le gaioiga o le faanenefene ma faʻaaogaina lena suʻega e filifilia ai ni mailei e sili atu ona i fafo e faʻavae i luga o le aofaʻiga atoa o amioga fiafia. E pei ona taua, o se vaega taua o le manatu autu o le faanatura o le suiga lea i le fausiaina lautele e tatau ona mafai ona suia le malosi o amioga tuusaʻo. O le mea lea, ua matou suʻesuʻeina le fegalegaleaiga i le va o tulaga o le faʻanatura lautele ma le faʻafeusuaiga o amioga feusuaʻiga, amioga o le hormone-o loʻo faʻaalia muamua e aʻafia e nisi o mea e tasi o le neuro-kemikaliga e aofia i le aro mai le CNS (eg, histamine ma hypocretin) (21, 22). Na matou faʻaaoga foi faʻataʻitaʻiga e lua o le "popolega," o le maualuga o le paso ma le malamalama ma le pouliuli, ma manatu ai o le a faateleina le atuatuvale o le a avea ma faʻaitiitiga i le suʻega. Iʻuga na faʻaalia ai o manu na gaosia mo le maualuga ma le laʻititi o le faʻalauteleina o le faʻalauiloaina o eseesega iloga i faʻataʻitaʻiga o faʻamaoniga faapitoa o le manaʻoga: feusuaiga ma popolega / amioga suʻesuʻe.
i'uga
Ua tatou atiaʻe se faʻataʻitaʻiga o amioga faʻalauteleina o le CNS e faʻamalosia ai vaega e tolu o le faʻalauiloaina o amioga, gaioiga afi, lagona faʻaalia ma lagona faʻaletino (3). O ituaiga o manu feʻai na faʻataʻitaʻiina i lenei suʻega ( SI Text ) mo faʻamatalaga faʻamalamalamaina faapitoa) ma faʻatulagaina tulaga faʻatulagaina mo le maualuga ma le maualalo i luga o vaega taʻitasi e tolu o le faʻalauteleina o le faʻaleleia. O muse na faʻaalia ai le maualuga (ma le pito i lalo ifo) o aofaʻiga na faʻasalalau i luga o le tolu vaega tupe i augatupulaga taʻitasi sa faʻaaogaina i le avea ai ma faavae o le isi augatupulaga. O tamaʻitaʻi ma tamaʻi fafine e mafua mai i "matua" matua e taua o HM ma HF, mulimuli ane, ae o fanau a "matua" matua o LM ma le LF. I tulaga uma lava, matou te vavaeese foi mailei e faʻavae i luga o amioga a le tagata lava ia i faaosoosoga faaosofia e faʻatusatusa ai aafiaga o le faʻaosofia o matua ma le faʻalauteleina o fanau i amioga faʻatino. Fig. S1 e faʻaalia ai sikola o le gaosiga o fatuga 5 (G5) na avea ma faʻatauga na maua mai ai le mailei faataitai (G6) i lenei tusitusiga.
O le faʻalauteleina o lagona na fuaina e ala i la matou faʻataʻitaʻiga na sili atu ona maualuga i le mailei mai le laina maualuga. O tamaʻitaʻi uma ma le maualuga o manogi faʻanoanoa na faʻaalia ai le tele o galuega a le fale puipui (Mati. 1 A-D ), aemaise lava ona o le sili atu o le gaioiga i le amataga ole vaega o le pogisa. E le gata i lea, o fafine ma manuʻa maualuga o tamaʻitaʻi uma e lua o loʻo faʻaalia ai le sili atu o le fefe i se faʻalautelega o mea e faʻafefeteina (contextual-cuched conditioning paradigm)Mati. 1E ). Ma le mea mulimuli, o le gaioiga faʻaalia o amio i le faʻatinoga o le tauvaga e le faaituau sa sili atu i le maualuga o manu maualuga pe a faatusatusa i latou ua filifilia mo le faʻalauiloa maualuga (Mati. 1F ); e ui lava e leai se eseesega o feusuaiga na manino. O nei faʻamaumauga e faʻaalia ai e oʻo lava i totonu o augatupulaga 6, o laina eseese o mio o loʻo faʻaalia ai suiga eseese o le faʻalauteleina o lagona e mafai ona amata ona gaosia.
I le isi itu, sa matou saili e fuafua pe o eseesega i totonu o genetics i le faʻalauteleina o lagona o le a faaliliuina i ni fesuiaiga i ni ituaiga faapitoa o amioga faaosofia na mafua ai. I lena tulaga, matou te ave le maso o le G6 ma vaevaeina i ni auala eseese se lua e (i) lagona o matua-pe o latou matua o loʻo i luga poʻo laina maualalo-ma (ii) faʻaleleia fanau-pe o le manu o loʻo fesiligia (G6) i le pito i luga poʻo le pito i lalo o le tufatufaina atu. Muamua, o tamaʻi tamaʻitaʻi sa faʻaalia i se faʻafeusuaʻiga tau feusuaʻiga (o le Het8 strain) i aso sosoo seia oʻo i le latou matua. O tamaʻitaʻi mai le laina maualuga ma tamaiti na faʻaalia le maualuga o le fausiaina o le tino na faʻaalia ai se mamanu patino o amio feusuaiga e fesoʻotaʻi ma se maualuga maualuga o le le faʻamalosia ma le fausiaina o feusuaiga (Mati. 2). O alii maualuluga maualuga na faaalia le tele o mauga aʻo leʻi faʻasaina (Mati. 2 A ma E ), ona itiiti ifo ai lea o le faʻasalaga ao le i faʻasaga (Mati. 2 B ma F ), ma faʻatautaia vave vave pe a maeʻa le faʻamaʻi muamua (Mati. 2 C ma G ). E le gata i lea, o le pasene o le mauga na taumafai e taulaʻi atu i le faʻasao na matua maualalo lava i le va o tamaʻi tama mai le maualuga o le osofaʻi (Mati. 2 D ma H ). O le mamanu o amioga tau feusuaiga e taʻu mai ai o tane maualuluga na fiafia tele i se auala le talafeagai, e pei ona faailoa mai e le maualalo o le faʻaleagaina: fuataga o le aofaʻiga atoa. O le mea taua, o le tino faaletino o le tau i le mating e tutusa lava i le va o laina e pei ona leai ni eseesega i le latency e alu i le mauga, osofaʻi, pe ejaculate i le va o laina o le laina ma i le va o le fanau maualuga ma le maualalo o faʻalapotopotoga (Mati. 3 A-F ).
O le isi, matou te fesiligia le fesili, pe faʻapupulaina le osofaʻi o le CNS i le faateleina o amioga faʻavalevalea / suʻesuʻega? Maualuluga ma le maualalo ifo o tamaʻitaʻi uma e toʻalua na tofotofoina i luga o le maiseʻe ma le malamalama-pouliuli galuega. O le mea e malie ai, o eseesega e taua e tusa ai ma le maualuga o matua o le fiafia ae e leʻi eseese le vaʻaia o manu e ese i le fagua. I le maualuga ma le paso, o mice mai le laina maualuga na faʻaalia ai le maualuga o le faʻateteleina o amio (faʻaitiitia o le suʻega), e pei ona faʻaalia e le itiiti ifo taimi faʻaalu i lima faʻagaloa (Mati. 4A ), se umi umi o le faʻamalosi e muamua ulufale ai se lima tatala (Mati. 4B ), ma le faʻaitiitia o le faʻaitiitiga o amioga faʻataʻitaʻi e pei ona faʻaalia e le aofaʻiga o faʻamaumauga a le auupega (Mati. 4D ). I tulaga uma lava, o fafine, e tutoʻatasi mai le ituaiga o faʻatoʻaga, na faʻaalu foi le taimi i le lima tatala ma faʻaalia se umi umi e faʻaulu muamua ai se lima tatala. E leʻi i ai se mafutaga faifaipea i le va o sikola alofilima ma amioga i le maualuga ma le pasese (Fua. 4 E-H ). I le faʻamalamalama-pouliuli, o mice mai le laina maualuga e le eseese i le taimi na faʻaalu i le malamalama (Mati. 5A ) ae ulufale atu i le itu pogisa o le atigipusa pe a maeʻa le vaitaimi umi (Mati. 5B ) ma e sili atu le itiiti o feeseeseaiga i le va o itu e lua o le pusa (Mati. 5C ). E le gata i lea, na o le fiafia o matua ae le o le fiafia o le fanau na muaʻi taulaʻi i amioga i le galuega malamalama-pouliuli (Mati. 5 D-F ). I le aotelega, o manu mai le laina maualuga na faʻaalia amioga sili atu le popole ma le faʻaititia o le auiliiliga atoa.
I le mea mulimuli, ina ia faʻamatalaina faʻamatalaga e uiga i le tulaga aupito sili ona taua o faʻamaumauga na aoina mai a tatou faʻataʻitaʻiga osofaʻi, na matou faʻaaogaina se metotia o le matematika e taʻua o le auiliiliga o vaega autū. O lenei metotia o loʻo faʻaaogaina iinei e iloilo ai le fesoʻotaʻiga vavalalata o masini, lagona, ma faʻalogona (fefe) ao latou aʻafia ai le tele, aupito sili ona taua o le fagua. O lona uiga, o le tele o faʻamatalaga, o le elemene elemene o loʻo faʻaaogaina i la tatou fofo osofaʻi, o loʻo faʻaalia mai e se tasi faʻamalosia se tasi o vaega o faʻamaumauga o faʻamaumauga (2). O faʻatusatusaga sili ona manaia e oʻo mai i le auiliiliga o vaega autu o loʻo faʻaalia i Mati. 6. O loʻo faʻaalia ai saofaga eseese o le Gaoioiga Faʻatau, Tali Faʻatonu, ma le Fefe i le Vaega Autu #1, o le vaega lea e faʻamalamalamaina ai le tele o le malosi, ma le malosi o le faatupuina o amioga i nei faaosoosoga faaosoosoga. I totonu Mati. 6, pe afai o se fuataga ei ai se (-) faailoga, o lona uiga, e moni, e faʻapotopotoina i le malosiaga i le Vaega Autu #1 ae i le isi itu (maulalo tau faʻamaualuga o lena amioga e matua aʻafia lava i le saofaga a le Vaega Autu # 1 i le faia o amioga faʻalagona). Vaega Autu #1 e atagia ai se tikeri maualuga o le afi. O a tatou auʻiliʻiliga e tuʻuina mai ai le fesili pe o le fausiaina o galuega faʻalautele e tutusa lava i alii ma tamaitai.
Mati. 6 ua faaalia ai o le eseesega tele i le va o le HM ma le LM e mai le saofaga tele a le gaoioiga afi a le HM i le Vaega Autu #1, faapea foi ma se eseesega i le saofaga o le fefe. O le mea moni, o le toilalo o le gaioiga afi o loʻo faʻamalosia e le Vaega Autu #1 lea e mafua ai na alii LM nai lo HM. E maualuga le maualuga o le maualuga o le HM ma o loʻo lalelei. E ese tamaitai. O le eseesega tele i le va o le HF ma le LF e mafua mai i le malosi o le gaioiga o le HF i le faʻaogaina o le faʻaoga. E tusa ai ma feeseeseaiga i feusuaiga, i le va o le HM ma le HF o loʻo i ai eseesega tele i saofaga o tali talileleia i le Vaega Autu #1, faʻapea foʻi ma le fefe. Matou te masalosalo o se tamaitai HF ua sauni e paʻu, a ua faʻaaluina le tele o lona taimi i totonu o lona paʻu, o le a tupuga mai lona afaina ao lei amataina. E le tatau ona ia le fefe ma faʻafeiloaʻi lautele, faʻasalalauina le manogi o faʻalilolilo vavalalata, o se ituaiga o amio masani e faʻamalosia ai tane e feʻai pei o ia o loʻo suʻesuʻeina. I le isi itu, o lana tali malosi malosi o le a fesoasoani ia te ia e filifilia alii malolosi malolosi e pei o tamā agavaa o lana taotoga (23, 24). I le va o le LM ma le LF, o le eseesega tele ona o le mea moni e faapea o le LF na i ai sana saofaga tele i le Vaega Autu #1, faapea foi ma se eseesega itiiti i le LM ma le LF i le fefe. Mai lenei talosaga o le auiliiliga o vaega autū, tatou te taʻu atu o le fausaga o le vaega autu autu o le vaega e le tutusa i alii e pei o tamaitai.
Talanoaga
O nei faʻamaumauga o loʻo tuʻuina atu ai faʻamaoniga e faʻapea o le fesuiaiga lautele o le fausiaina o le tino o loʻo i ai se aafiaga loloto i uiga feusuai ma suʻesuʻega ma popolega. O amioga feusuaʻiga tamaʻitaʻi i lenei suʻesuʻega sa faʻaalia e manu feʻai a le HM e sili atu le fiafia, faʻaalia ai le televave o gaioiga, faʻaalia ai le tele o taimi vave ma le manuia ao lei oʻo i le muamua o le faʻamalosi manuia o le penile, ona faʻasolosolo malie loa lea i le maeʻa ai o le numera itiiti o faʻamalosi faaopoopo. O le mea lea, o le fua faatatau o le faʻasaina o le fiafia i luga o le maualuga o le muaʻi faʻataʻitaʻiga na matua maualalo i le HM pe a faatusatusa i manu LM. O le mea e mataʻina ai, o nei taunuuga na faʻaalia pe na faʻapipiʻiina manu e o latou matua 'pe oa latou lava sikola faʻanoanoa. E le gata i lea, o le filifilia mo tulaga maualuga o le fausiaina autu na mafua ai le faaitiitia o le sailiga o amio i le malamalama-pouliuli ma le maualuga o galuega faatino. O lenei taunuʻuga, o se mea e ofo ai, o se faʻatinoga o sikolasipi a matua ma na tutoatasi mai le tosina atu o sikolasipi i manu ua uma ona tofotofoina.
Afai o le manava lautele o loʻo i ai ni aʻafiaga mo ni faʻasolosolo faʻasolosolo, o lona uiga o loʻo i ai le mafuaʻaga e tatau ona i ai ni fesoʻotaʻiga physiological i le va o mataupu e lua. I le galuega o loʻo iai nei, matou te taulaʻi atu i ni faʻasalalauga se lua e sili ona maualuga: faʻafeusuaiga ma le fefe. Matou te leʻi leva ona faʻataʻitaʻiina se mamanu o le faateleina o le fausiaina ma le fausiaina o feusuaiga a tamaitai i le maea ai o le pulega o le estrogen (3, 25). O lenei mea e tupu tuusao ma e le tuusao foi, e ala i le faʻaaogaina o ni vailaau maʻoti ma faʻalauteleina faʻapitoa. O le mea moni, o le tele o faailo o le neurochimika e faʻateleina ai le faʻaosoosoina i totonu o le CNS e faʻateleina ai le faʻaosoosoina o feusuaiga i totonu o le tino (1, 26). Mo se faʻataʻitaʻiga, o le neurotransmitter histamine o loʻo faʻaleleia e avea o se vailaʻau faʻamalosi e faʻaleleia ai le faʻalauteleina o le gaioiga e faʻapupulaina ai le gaioiga ma faʻalavelave ai le moe e faʻaleleia ai le uila o le vaega o faʻasalalauga. Mice male e le maua le histamine synthesis enzyme histidine decarboxylase na faʻaalia ai le faʻaitiitia o le faʻafaʻaipoipoina o amio ma le faʻataʻitaʻiga i le faʻataʻitaʻiga o amioga faʻafeusuaiga tumau faʻaleagaga o tama tane (27, 28). E le gata i lea, o le histamine i le ventromedial hypothalamus e faʻaaogaina uma le eletise ma le amio o le lordose i tamaʻi uʻamea (21, 29). I se tulaga talitutusa, o peptides hypocretin e faateleina le maualuga o le CNS ma microinjections o le hypocretin i totonu o le medial preoptic area e faateleina ai le amio a le tane (22). O le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o loʻo tuʻuina atu ai faʻamaoniga mo le itu lava lea e tasi, o mea e faʻaaogaina aʻo leʻi amataina le tui o le estradiol e taofia ai le faʻaalia o le amio o le lordose ma le faʻaaogaina o genes e fesootai ma le mating (30, 31) aʻo le amphetamine pulega e faʻaogaina ai le estrogenic induction o mating (32). Faʻatasi, o nei faʻamaumauga e fausia ai se fesoʻotaʻiga i le va o amioga tau feusuaʻiga ma le fafaguina lautele ma faʻaalia ai auala gafatia e mafai ai e le fatuga mo le maualuga maualuga o le faʻaosooso ona aʻafia ai faʻalauiloa faʻapitoa pei o feusuaiga.
Filifiliga faʻavae mo tulaga maualuga o le faʻalauteleina o le faʻamafanafanaga na mafua ai ona faʻaititia le amio suʻesuʻe i le malamalama-pouliuli ma le maualuga ma le tele o asiasiga. O se faʻaitiitiga o amioga faʻaleaʻopiʻo i nei gaioiga e mafai ona mafaufauina faʻapitoa e pei o se faʻataʻitaʻiga o le popolega-pei o le amio (33). O lona uiga, o maualuga maualuga o le CNS osofaʻiga lautele na gaosia ai galuega sili atu ile falemaʻi ma faʻaitiitia galuega suʻesuʻe i totonu o se tala fou (pusa malamalama-pogisa ma le maualuga ma le pasene). Matou te faailoa atu o le faateleina o le taavale solofanua i Manuʻa maualuga maualuga e sili atu nai lo le le fiafia e ala i le faaosofiaina o le faateleina o tulaga popole e pei o setete o le a taofia ai le sailiga. O le mea e sili ona taua, e ui o le feusuaʻiga amioga na aʻafia uma i matua ma tamaiti, o amioga faʻamalamalama ma le popole-pei na suia i le fiafia o matua. O le auala tonu lava na faʻaalia ai le aafiaga o matua i lenei mea e tatau ona fuafuaina.
O le fesoʻotaiga o le manatu faʻalauteleina lautele e uiga i faʻataʻitaʻiga faʻapitoa e faʻaalia foi iʻuga ma isi faiga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o se galuega faʻataʻavalevalea ua maeʻa ona suʻesuʻeina o le tulafono faatonutonu o le moe. I le taimi nei, e sili atu nai lo le 15% o tagata matutua i le Iunaite Setete o loʻo i ai ituaiga o maʻi le moe. E ui lava o galuega masani o le moe e tumau pea le feeseeseaiga, o nofoaga ma nisi o meatotino o neu ua tape i le taimi o le moe ua uma ona lisiina (34). I le mea mulimuli, o le tulafono faatonutonu o fefaʻatauaʻiga taua i le va o le momoe ma le faʻavevesi e mafai ona faalagolago i le le lelei o manatu faʻaalia i totonu o neurons i le hypothalamus ma le basal forebrain (4). O faʻafitauli i le pulea o faʻalauiloaina o faʻalauiloa e pei o faafitauli o le moe e matua masani lava (35), e pei o teteʻe faʻafitauli e fesootaʻi ma le faʻavaivai (36) ma le faʻavaivai (37). E le gata i lea, Aston-Jones et al. (38) ua mafai ona faʻalavelaveina le faʻafouina o neuronus hypocretin e faʻafefeteina i le itu i tua o le mafaufau i amioga e sailia taui. Mo nei taʻiala taʻitasi taʻitasi - faʻataʻitaʻiga, moe, popolega, lagona ma le faʻaaogaina o le taui-faʻataʻitaʻiga e maua ai le malosi aupito sili ona taua mo le faʻamalosia o le amio, ma o lona uiga tonu o le amio e faʻatulagaina e le tulaga faʻapitoa o le siosiomaga.
Isi Faʻamatalaga.
O a tatou taumafaiga e faʻalagolago uma lava i galuega a le locomotor o le tusi faitau autu. O le mea lea, e ono mafai ona finau e faapea o le filifilia o se gene e ono faateleina ai le maualuga o le gaoioiga o le locomotor o le a faauigaina (pe faʻamalamalamaina) o se faateleina i le CNS osofaʻi. Ae ui i lea, o auiliiliga auiliili o la matou osofaiga osofaʻi e le lagolagoina se faʻamatalaga faigofie. O le mea moni, mo vaega taua ma le fefe o le suʻega, matou te toesea le talaaga faʻasolo mai le toe faia o tali e fuafua ai le faʻatinoina o amioga. I le avea ai o se isi mataupu faaopoopo o faʻamatalaga, e tatau ona faamanino atu o tulaga eseese o moe e mafai ona faʻalavelaveina faʻafuaseʻi mo le mea faʻapitoa o le suʻega. Ae ui i lea, o le faʻalavelave faʻaititia e ala i le faʻatinoga o le faʻavaveina o meaola e ono mafai ona fafaguina ai manu i luma o le faʻaleleia o le tino lea o le vaega faapitoa lea na faavae ai le filifiliga. I soʻo se tulaga, i totonu o faʻalapotopotoga faʻapitoa e pei o le maualuga ma le moli ma le malamalama-pogisa, o le filifiliga mo le maualuga o le faʻaleleia atili o le tino e maua ai le tele o amioga suʻesuʻe e faʻatusatusa i fuaiti filifilia. Nai lo le na o le filifilia mo se gaoioiga sili atu i luga, o le maualuga o le maile o loʻo faʻaalia ai le tele o le CNS malosi e faʻatasi ma le faʻaopoopoga o amio e fesoʻotaʻi ma le fefe ma le faʻafeusuaiga.
O se isi faʻamatalaga faʻaopoopo e faapea, ua matou gaosia ni eseesega i se gene e tasi e aʻafia i le tulafono faatonutonu o le neurotransmission e aʻafia ai. Talu ai ona o tulafono faʻafouina o le neurochemicals e faʻatautaia ma faʻatulagaina i luga o le gaioiga ma faʻapipiʻi le fesuiaiga i totonu o se gene mo se tasi o nei faiga e mafai ona faʻaosofia ai le faateleina o le CNS faʻalautele ma le amio. E le gata i lea, matou te iloa na matou maua ni faʻamatalaga mai le augatupulaga lata mai; o le mea lea, o le mea lea na faaalia ai le sili atu o le vaeluaina o le va o laina maualuga Arousal ma Low Arousal. O faʻamatalaga mai augatupulaga faaopoopo o le a maua i le tausaga a sau. O nei laina e mafai ona faʻaaogaina e suʻe ai mea faʻale-aganuʻu ma genetic mechanisms na faʻaaogaina e le siosiomaga e faʻafetaui ai le faʻalauteleina o le faʻaosoosoina i le va o atinaʻe atinaʻe i le va o feusuaiga ma luga ole taimi o le 24 i le malamalama / taimi pouliuli. O le lumanaʻi, o suʻesuʻega o le a faʻamatalaina ai le eseesega o le neurochimium, faʻaanatura ma genomic i le va o laina Maualuga ma Laiti.
I le aotelega, o mice genetically selected for high levels of arousal o loʻo faia ai se faʻamalologa manino o loʻo faʻaalia e le sili atu o le gaioiga o le fale, tali faʻaalia, ma le gafatia faʻalagona. O le mea e mataʻina ai, o se Highotype High Arousal e fesoʻotaʻi ma le faʻaosofia o feusuaiga ma faʻaitiitiga i amioga suʻesuʻe, pe a faʻatusatusa atu i fuainumera filifilia mo le maualalo o le fiafia. Faʻatasi, o nei faʻamaumauga e maua ai le lagolago mo se tulaga e mafai ona iai mo le faʻalauteleina o le faʻaleleia o se avetaʻavale o amioga tuusaʻo.
Metotia
Metotia.
O faʻataʻitaʻiga uma sa faia e tusa ai ma National Institute of Health Health Guidelines ma mulimulitaia taualumaga ua pasia e le Komiti o le tausiga ma le faʻaaogaina o meaola mo Rockefeller.
O le manua na faʻaogaina i lenei suʻesuʻega na maua mai i se oloa tele, o le Het-8, na mafua mai i le lautele o le sili atu ma le valu mafanafana na mulimuli mai ai ma sili atu nai lo le 60 augatupulaga o le fausiaina o le toto (39). O tamaʻi na nonofo i vaega o le fa i le lima tuagane faʻafeusuaiga i tulaga masani ile suʻesuʻega ma le faʻaaogaina o le libitum i meaʻai ma vai tapuni. O manu uma sa nonofo i 12: 12 faʻamalamalama / pouliuli (moli i le 0600).
Faʻasologa o Taualumaga.
O manu o loʻo i lenei tusitusiga e fai ma sui o le ono o augatupulaga o filifiliga mo tulaga maualuluga ma le maualalo o le faʻaosoosoina lautele. I tupulaga taʻitasi mulimuli ane, o suʻe na tofotofoina i le faʻataʻitaʻiga osofaʻi lautele ma o le maualuga o le sologa lelei o le gaosiga (see SI Text mo faʻamatalaga o suʻega amio). I le faapuupuuga, o le mamao atoa na faimalaga i luga o le 24 h day i le suʻega o le fale puipui fale, o le gaoioiga faʻasaga mai le faʻamafanafanaga olfactory, ma le suiga faʻatulagaina o gaoioiga faʻavaomalo i le vasega aʻoga fefefe na faʻaaogaina e fai ma filifiliga filifilia. O manu na laugatasia-na faatonuina mo a latou togi i luga o nei fesuiaiga, na faaopoopoina le siʻitia ma o manu vaefa pito i sili ona maualuga (ono sili ma sili ona maualalo) na filifilia e avea ma faavae o le isi augatupulaga. Tupulagaina e faifai pea.
Faaopoopoga mea
Faamatalaga Faʻamatalaga
Fai mai tusitala e leai se feteenaʻiga tului.
O lenei tusiga e aofia ai faʻamatalaga lagolago i le initaneti www.pnas.org/cgi/content/full/0914014107/DCSupplemental.