(L) Su'esu'eina Fa'anoanoa: Fefe, Taui, ma le Mana'oga o Tagata mo Mea Fou

Wondering why anxiety-producing porn can drive porn addiction?Sailiga Sailiga Sensation: Fefe, Taui, ma le Manaomia o Tagata mo Nofoaga Fou

Neuroscience ua amata ona susulu atu le malamalama i luga o le faʻavae o le neural o le suʻeina o lagona
Saunia e Brenda Patoine

FILIFILI PEPA

Aiseā ua tosina atu ai nisi tagata i le fiafia, e oo lava i le mataʻu, a o isi e ʻalofia na o mafaufauga? E faapefea ona avea lea lava ata mata'utia e tasi e fai ma faafiafiaga i se tasi tagata ma faatiga i le isi? Pe o iai se mea e ese o loo tupu i mafaufau o nei tagata?

O le su'esu'eina o lagona, o le naunau e su'e ni tala fou, o se uiga masani o le tagata na su'esu'eina tele i su'esu'ega o le mafaufau, ae o le neuroscience o lo'o amata ona fa'amoemoe i ai. I tua atu o le malamalama pe aisea e fiafia ai le tasi tagata i le mea fefe ae o le isi tagata e aloese mai ai, o loʻo fesiligia e saienitisi pe faʻafefea ona fesoʻotaʻi le sailiga o lagona i le faʻaaogaina o vailaʻau, vaisu, ma faʻalavelave popole e pei o le Post-Traumatic Stress Disorder, vaega o loʻo i ai le falemaʻi ma le soifua maloloina lautele. sili ona manino.

O nisi suʻesuʻega e fautua mai ai o tagata e suʻe ni faʻamatalaga maualuga e oʻo lava i tulaga lamatia patino - e taʻua o tagata sailiili maualuga - e sili atu ona faigofie i fualaau faasaina ma le ava malosi ma sili atu ona auai i isi amioga lamatia, e pei o feusuaiga ma le tele o paaga. . O le faʻamoemoe e ala i le malamalama i le neural mechanisms o loʻo faʻavaeina ia amioga, i le molecular level ma le system level, atonu e mafai ona atiaʻe togafitiga faʻafomaʻi poʻo amioga e puipuia ai pe togafitia ai mea ua fai ma vaisu pe fesoasoani i tagata e faʻafeiloaʻi o latou tofo mo faʻataʻitaʻiga agai i sailiga saogalemu. .

Neuroscience ua amata ona taufaalili pe faʻafefea ona ese le faiʻai o se tagata suʻesuʻe maualuga mai le mafaufau o se tasi e masani ona aloese mai lamatiaga. O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o faiʻai lata mai ua ofoina mai ai ni faʻataʻitaʻiga mataʻina, sailia o se fesoʻotaʻiga tuusaʻo i le va o le tele o le hippocampus ma le suʻesuʻeina o le poto masani ma le faʻamalamalamaina o le auala e tali ese ai le faiʻai i le malosi poʻo le faʻaoso faʻaosofia i le maualuga vs.

Ose Faiga Fa'a'auala'?
I se suʻesuʻega talu ai nei e faʻaaoga ai le MRI galue, ii Jane Joseph, Ph.D., ma ana uo i le Iunivesite o Kentucky na maua ai o vaega eseese o faiʻai o loʻo faʻagaoioia i tagata suʻesuʻe maualuga ma maualalo i le tali atu i faʻamalosi malosi. Na matamata tagata i ata faagaeeina faalelagona—o nisi e matuā faaosofia, o isi e lē faaituau—a o faamauina e tagata suʻesuʻe a latou gaoioiga faiʻai. E tusa lava pe manaia ata (faataitaiga, erotica malu) pe le fiafia (faʻataʻitaʻiga, o se gata ua sauni e ta), na faʻaalia e le au suʻesuʻe maualuga le malosi o le faʻagaoioia i totonu o le insula. (Tagaʻi i le Ata 1a.) O lenei fausaga o le faiʻai e galue i se vaega o se faitotoa lea e maua muamua ai ma faʻamatalaina e le faiʻai faailoilo visceral mai le tino, o le tala lea a Iosefa, o lea na talafeagai ai i lana 'au o loʻo malosi i setete maualuga.

Ata 1a: Ata fa'aaloaloga a Jane Joseph, Ph.D.
I se fa'afeagai, i le au su'esu'e e maualalo le lagona, e tau le a'ea'e le insula i luga a'e o tulaga fa'avae. (Tagaʻi i le Ata 1b.) Nai lo lena, sa faʻaalia le vave gaioiga i le cingulate i luma, o se vaega o le cortex e fesoʻotaʻi malosi i le faatonutonuina o lagona (ma le tele o isi mea). I tagata sailiili maualuga, o le faʻagaioiina o le cingulate i luma na tuai e faʻatatau i le maualalo, e ui na iu lava ina oʻo i se maualuga tutusa.

Ata 1b: Ata fa'aaloaloga a Jane Joseph, Ph.D.
O nei faʻataʻitaʻiga e tumau, na fai mai ai le au suʻesuʻe, faʻatasi ai ma le faʻaogaina o le "auala" faiga i tagata suʻesuʻe maualuga ma se tali malosi faʻalagona-faʻalavelave i tagata sailiili maualalo.

E pei o soʻo se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o faiʻai, o mea na maua e fesoʻotaʻi, ma sa faʻaeteete Iosefa e aua neʻi faia ni faʻaiuga i lenei taimi. O le tasi manatu o le a su'esu'eina atili e lana 'au e faapea, i lalo, o le cingulate pito i luma atonu, i lona uiga, tu'u taofi i so'o se tali "fa'aoso" i totonu o le insula. "Afai e te vaʻavaʻai i faʻamaumauga, e mafai ona e vaʻaia o le tali a le insula i lalo ifo e amata ona tulaʻi mai, e pei lava o le maualuga, ae o le cingulate i luma e kiki i totonu ma toetoe a foliga mai e faʻafefe ai le tali insula i tagata sailiili maualalo, ” o le tala lea a Iosefa.

Mea Fou ma Malosiaga Ki
O nei su'esu'ega e fa'avae i luga o se fa'avae lautele o le fa'asaienisi fa'ale-mafaufau i su'esu'ega lagona na amata mai i le ogatotonu o le 1900's. O le tagata su'esu'e o le mafaufau o Marvin Zuckerman, Ph.D., ua avea nei ma polofesa fa'amalo i le Iunivesite o Delaware, na ia atiina a'e le fua fa'atatau o lagona-saili i le 1964 o se vaega o su'esu'ega fa'aletonu lagona.iii Na o'o mai o ia e faauigaina le uiga masani o se sailiga o tala fou ma malosi. fa'aosofiaga, ma fa'amatala fa'asinomaga e fai ma sui o auala 'ese'ese e fa'aalia ai le sa'iliga o lagona:

  1. Sa'iliga Fa'afiafiaga ma Fa'ailoga: o le tulituliloaina o gaioiga fa'aletino e fa'afiafiaina, e le masani ai ma ono mata'utia (fa'ata'ita'iga, ma'ulu i le lagi)
  2. Saili le Aafiaga: faaosofia e ala i le mafaufau ma lagona; le tulituliloaina o mea e le masani ai ma faigata o le siosiomaga, e pei o femalagaaiga poʻo le feiloai i tagata fou.
  3. Le fa'aleagaina: su'esu'e lagona e ala i le fa'auiga ma isi tagata; su'esu'e mo avanoa e fa'amalo ai fa'alavelave e ala i le faia o fa'afeusuaiga, ava malosi, vaila'au, ma isi.
  4. Fa'alogona Fiafia: o le matele ina le fiafia i tulaga masani pe fai soo poʻo tagata, poʻo galuega masani.

Ose Evolutionary Drive?
Fa'atasi ai ma lona fa'amamafa i fa'aosofiaga fou, o le su'esu'eina o lagona e feso'ota'i vavalalata ma le mea ua ta'ua e saienitisi o le "sa'iliga fou," o se uiga fa'aolaola fa'aola lea e foliga mai e iai se avanoa fa'apitoa e ola ai i le evolusione o tagata.

"O Homo sapiens na o le pau lea o le vaega o uluai hominid na malaga atu i le lalolagi atoa, lea na mafua ai le lamatiaga tele, o lea ou te manatu ai o tagata o se ituaiga e faʻaalia i le fou-ma le malosi-saʻili," o le tala lea a Zuckerman, ma finau e faapea "e tatau ona i ai. o se uiga fetuutuunai.” Na manaʻomia foʻi e uluaʻi tagata le tulituliloaina ina ia ola ai, ma o i latou na sili atu ona naunau e faia tulaga lamatia e foliga mai o le a sili atu le manuia o tulimanu, o lea o se tulaga patino o amioga lamatia-e faʻamalosia e le folafolaga o le taui-e mafai ona faʻapipiʻiina i le DNA o le tagata.

E pei lava o soʻo se uiga faʻaalia, o loʻo i ai se faʻasalalauga masani, faʻafefe o logo o amioga suʻesuʻe i le faitau aofaʻi, ma le toʻatele o tagata e paʻu i se mea i le ogatotonu e tusa ai ma lo latou manaʻo mo le malosi, tala fou, ma vaega laiti i le maualalo ma le maualuga. fa'ai'u. E talafeagai lenei mea mai le vaaiga a le evolusione ona "o tagata i soo se tulaga ogaoga e i ai i se tulaga le lelei," o le tala lea a Zuckerman. “Afai e tele naua lou tulaga lamatia e mafai ona e oti ae e te lei maua se avanoa e faasalalau solo ai ou kenera, ma afai e te faaeteete tele, atonu e te le maua se avanoa e maua ai punaoa (pei o meaai ma vai) e aafia ai ni tulaga lamatia. .”

Le So'oga Dopamine
O suʻesuʻega o masaga tutusa o loʻo fautua mai ai o le tuʻufaʻatasiga e tusa ma le 60 pasene o eseesega o tagata taʻitoʻatasi i amioga suʻesuʻe, fai mai Zuckerman, ma ua iloa e saienitisi suiga faʻavae e mafai ona faʻamatalaina nisi o nei eseesega. Mo se faʻataʻitaʻiga, o nisi suʻesuʻega ua maua ai o tagata e maualuga atu tulaga o se ituaiga faʻapitoa (le D4 receptor) mo le dopamine, o le neurotransmitter muamua o loʻo aʻafia i le faʻaogaina o taui, e sili atu le faʻaogaina o lagona.

O isi ituaiga o mea e maua ai le dopamine e masani ona faʻatonutonu le tuʻuina atu o le dopamine e foliga mai e iai se faʻafeagai: o le itiiti ifo o loʻo i ai, o le tele foi lea o le suʻesuʻeina o amioga fou. fa'asa'oloto e tali atu i mea fou. O le mea lea e ono fa'aoso ai le amio saili taui.

O le aʻafia o le dopamine i amioga suʻesuʻe fou e mafai foi ona faʻamatalaina le vaʻaia lelei i le va o le maualuga o lagona-saili ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina. O tagata sailiili maualuga e sili atu ona faʻataʻitaʻi muamua fualaau, avea ma vaisu, ma faʻataʻitaʻi i le tele o vailaʻau nai lo le maualalo. E pei o vailaʻau o le faʻaleagaina, o le faʻaalia i tala fou e faʻasaʻo ai le tele o le dopamine i vaega taui o le faiʻai. Ma, e masani ona atiaʻe e tagata suʻesuʻe lagona maualuga se ituaiga o faʻapalepale i gaioiga e maualuga le lamatiaga - o loʻo i ai le le fiafia, ma faʻamalosia i latou e faʻaopoopo ni mimilo fou e toe faʻafouina ai le tau muamua.

"Latou te le fiafia," o le tala lea a Zuckerman. "E oʻo lava i le mea na muamua faʻafiafiaina e avea ma mea leaga pe a e faia faʻa 100 taimi, o lea e te manaʻomia ai se mea e sili atu le fiafia, se mea fou."

E tutusa lava le moni mo feusuaiga, faaopoopo Zuckerman. O tagata su'esu'e maualuga e ono fiu i le paaga e tasi, o lea latou te sailia ai ni paaga fou po'o ni fa'aaliga e taumafai e toe maua le fiafia. “Atonu e te faapea mai o le sailia o lagona o le fili lea o le mautu o le faaipoipoga,” o lana tala lea.

Fuafuaga Fou i Tulaga o le Fefe vs. Taui
E feso'ota'i fo'i le su'ega lagona ma le faiga o le fefe. O eseesega o tagata ta'ito'atasi i le auala e tali atu ai le fai'ai i le fefe, fa'apaleni ma le fa'aogaina o le uaea mo le taui, e mafai ona fesoasoani e fa'amatala le eseesega i le sailiga o lagona.

"E manino lava o loʻo i ai se vaega o le fiafia ma le mea fou e aofia ai i le sailiga o le fiafia, ae o loʻo i ai foi se vaega o le popole ma le fefe," o le tala lea a Kerry Ressler, MD, Ph.D., o se neurobiologist ma psychiatrist i le Iunivesite o Emory ma o se sui o le Dana Alliance for Brain Initiatives. Na ia faʻailoa mai o le amygdala, o le faiʻai e sili ona fesoʻotaʻi ma le faʻaogaina o le fefe, o le itulagi lava lea e tasi o loʻo aʻafia i amioga ua fai ma vaisu ma tuinanau.

"O tatou taʻitoʻatasi, e faʻavae i luga o a tatou faʻasologa faʻasolosolo ma aʻafiaga o le siosiomaga, e eseese faʻamalosi mo le tosina atu i se mea e manaia ma faʻaiʻau, ma i le isi itu, le faʻafefe i mea e mataʻutia pe mataʻutia," o le tala lea a Ressler. "O laʻu mate o le eseesega i le va o se tagata suʻesuʻe fiafia ma se tasi e le o se mea atonu o se tuʻufaʻatasiga o le maualuga o taui latou te maua mai mea fou, fiafia, poʻo le faʻalavelave ma le tele o lo latou fefefe i ai."

E mafai, mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai e tagata suʻesuʻe maualuga ona maua se tulaga maualalo mo le fefe e faʻaumatia-o lona uiga e sili atu ona faigofie ona tape, poʻo le tamp down, le tali a le physiological i se mea mataʻutia. Atonu latou te mafaia ona fa'aoga lelei vaega o fai'ai mafaufau e tu'u ai se fa'aosofia mata'utia i totonu o fa'amatalaga talafeagai, lea e fa'atatau i nisi o gaioiga.

“Atonu e mafai e tagata saili fiafia ona faaaoga vaega o le mafaufau o le faiʻai e iloa ai o le ata tifaga taufaafefe po o le tietiega o le a le afaina ai i latou,” o le tala lea a Ressler. "E mafai ona latou tuu taofi i luga o le vaalele ma aloese mai le tali atu ma iloa le lagona o le fefe."

Atonu o se tasi lea o mafuaʻaga e taʻutaʻua ai ata mataʻutia, fai mai Zuckerman. "O tagata e le mafai ona auai i ni gaoioiga e lamatia ai latou lava e maua le fiafia sui mai ata tifaga," o lana tala lea. "Latou te iloa o le a le feosofi mai le [moni leaga] mai le lau ma aumai i latou, o lea latou te maua ai sina fefe i se siosiomaga saogalemu."

I se faatalanoaga na aofia ai i le 2004 DVD faʻasalalau o le mataʻutia flick The Grudge, Joseph Ledoux, Ph.D., o se sui o le Dana Alliance ma se neurobiologist i Columbia University o loʻo suʻesuʻeina le tali atu i le fefe, fai mai: "Ou te matea le mafuaaga moni. tatou te fiafia tele e fefefe pe a tatou o i tifaga ona tatou te maua lena adrenaline rush i se tulaga saogalemu atoatoa. E leai so matou popolega ma le popole o lenei mea o le a aafia moni ai i matou i se auala patino ma loloto.

Tusia e Brenda Patoine, o se tusitala faasaienitisi tutoʻatasi o loʻo ufiufi le neuroscience mo le lata i le 20 tausaga.

i Matini SB, Covell DJ, Joseph JE, Chebrolu H, Smith CD, Kelly TH, Jiang Y, Gold BT. (2007). O su'esu'ega a le tagata e feso'ota'i ma le voluma o le hippocampus: fa'amaoniga fa'atasi mai le su'esu'eina o tusi lesona ma le morphometry fa'avae voxel. Neuropsychologia 45, 2874-2881.
ii Joseph JE, Liu X, Jiang Y, Lynam D, Kelly TH. (2008). O feso'ota'iga neura o le fa'agaioiga fa'alagona i le sailiga o lagona. Psychological Science 20(2), 215-223.
iii O suʻesuʻega a Zuckerman o loʻo faʻamatalaina i lana tusi talu ai nei: Zuckerman, M. (2007), Sensation Seeking and Risky Behavior. Uosigitone, DC: American Psychological Association.
iv Va'ai mo se fa'ata'ita'iga: Zald DH, Cowan RL, Riccardi P, Baldwin RM, Ansari MS, Li R, Shelby ES, Smith CE, McHugo M, Kessler RM. (2008). Midbrain dopamine maua tali avanoa e fesoʻotaʻi faʻatasi ma uiga fou-saili i tagata. J. Neurosci 28(53), 14372-14378.