Faʻataʻitaʻiga muamua / faʻapipiʻi o le catecholamine faʻatautaia le maualuga o le faʻamalosiaga (2012)

Front Behav Neurosci. 2012; 6: 31. Epub 2012 Jun 27.

puna

Dipartimento di Psicologia ma Centro "Daniel Bovet", "Sapienza" Iunivesite o Roma Roma, Italia.

lē faʻatino

Faʻamalosi faʻalogo e faʻatonutonu ai le malosi o le sailia o sini, o le tele o aʻafiaga na maua, ma le malosi na teu mai le laʻititi i le oʻo. Maualuga faaosofia poto masani e faʻaalia ai mafaufauga tumaus. E ui lava o lenei mea uiga ese e fesuisuiai i tulaga masani, o ni aafiaga ma maualuga maualuga o faaosofia faʻalogo e mafai ona faʻaleleia le atinaʻeina o mea e manatuaina e mafai ona toe faʻafofoina mo le umi o taimi e mafua ai taunuʻuga tau le soifua maloloina. Auala i totonu ole auala e faʻasoa ai faaosofia faʻalogo tofiga o le mea lea, e taua tele mo tagata taʻitasi ma ola olaola ma ola lelei. Ae ui i lea, o nei auala e le mafai ona aʻafia ai tofiga o mea e le masani ai faaosofia faʻalogo ese stimuli e taʻitaʻia ai i le faʻalauiloaina o le sailia poʻo le aloese. Ua matou ofoina atu le uluai faamaoniga e faapea muamua o le norepinephrine (NE) faʻasalaga o se tulaga talafeagai mo faaosofia faʻalogo tofiga e sili ona alofa stimuli, e ala i le suia o le dopamine (DA) i totonu o le nucleus accumbens (NAc), o le mafaufau e aafia i amioga uma na faaosofia. E le gata i lea, ua tatou faaalia lena mea muamua-faletupe catecholamine (CA) faiga fuafua faʻafeiloaʻi pe aloese mai tali i uma taui- ma aversion-e fesootai i ai stimuli naʻo le taimi o le faʻalogo o le faʻamalosi e le faʻalagolagoina (UCS) e maualuga tele e faʻaosoina ai CA faʻamalosia, ma faʻamaonia ai o lenei faiga faiga faaosofia faʻalogo tofiga filifilia i mea e sili ona lelei.

uputatala: uunaʻiga, lagona, faʻalogo, norepinephrine, dopamine, cortex muamua, mesoaccumbens

Uunaia faaosofia ma mesoaccumbens

I totonu o le luasefulu tausaga talu ai le faʻamalosia o le teʻa ua oʻo ai i atinaʻe sili ona taua mo le mafaufau ma le neuroscience. O le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le komipiuta o se ala taua tele i luga o le auala na taʻitaʻia atu ai i ia atinaʻe taua. O faʻamaunauga faʻamalosiaga na tulaʻi mai i le 1960s ina ua tele ni faʻamatalaga fou e uiga i le mafaufau ma le faʻamalosi na taʻitaʻia ai le tele o tagata suʻesuʻe o le mafaufau ma le neuroscientists o amioga e teena mataupu faigofie ma siakiina. O isi aʻoaʻoga faʻapitoa na atinaʻe i le tulaga o aʻoaʻoga faʻamalosiaga (Bolles, 1972; Bindra, 1978; Toates, 1986, 1994; Panksepp, 1998; Berridge, 2001). E tolu biopsychologists na latou faia ni saofaga faaopoopo i lona atinaʻe. Bolles (1972) faʻatumauina o tagata taʻitoʻatasi na faaosofia e ala i faatosinaga faʻatusa, ae le o le avetaavale poʻo le faʻaitiitia o le faʻaitiitia. O faʻamoemoe faʻatupulaia, lea na taʻua e Bolles S-S* fegalegaleaiga, o ni aʻoaʻoga faʻapitoa o le taui o le hedonic, e le mafai ona vaʻavaʻai mai faʻamatalaga faʻapitoa. E tusa ai ma lea mea, o se mea e faʻamalosi ai (S), e pei o se moli po o se leo, na faʻatasia e ala i le toe faia faʻatasi ma se taui faʻateʻaleʻa na sosoo ai (S*), e pei o se meaai palatable. O le S na mafua ai le faʻamoemoe o le S*. O le S, e tusa ai ma faiga o aʻoaʻoga a Pavlovian, o se faʻaosofiaga faʻaleleia (CS poʻo le CS +), ma le S* se faʻamalosi e aunoa ma se faʻaaogaina (UCS).

Bindra (1974, 1978) faʻaalia o faʻamoemoe e ono taua tele i fua faʻatauga e maua ai le taui, ae fautua atu o le CS mo se taui e moni lava e mafua ai le tulaga faaosofia e tasi e mafua mai i le taui lava ia, o se taunuuga o le tulaga masani. O le aufaʻatasi aʻoaʻoga e le na ona mafua ai le faʻamoemoe o le taui. E mafua ai foi ona iloa e le tagata le CS e avea o se taui o le hedonic, ma tuu ai le CS e faʻaalia le faaosofiaga faʻamalosi e pei foi o le uluai taui o le hedonic. O lona uiga o le CS o loʻo i luga o faʻamalosiaga patino o meatotino e masani ona auai i le S* ia lava, ma o nei uiga faʻamalosia o ni mea e faʻaosofia ai. Manatua o lenei mea moni e le gata mo le taui S*, ae mo le tiga S foi* faaosofia, o le a faʻavae i luga o le fefe poʻo le faʻasalaga. Toates (1986) fesuiaʻi manatu a le Bolles – Bindra o loʻo fautua mai ai o le faʻaleagaina o le tino e mafai ona faʻalauteleina le taua o a latou sini faʻamalosia. O lenei mea e mafua ai le fefaʻatauaiga faʻateleina i le va o le tino o le tino ma le faʻamalosiʻau mai fafo, lea na fuafuaina ai le taua o le mea e faʻaosofia ai. Peitaʻi, o faʻailoilo o le le lava o le tino e le unaʻia tuʻusaʻo amioga faʻaosofia, ae latou te mafaia ona faʻateleina le hedonic aafiaga ma le taua o le taua o le taua (S*), faʻapea foi le taua o le faʻamaoni / faʻamalosia o fua faʻatatau mo le taui (CSs). Around 1990 le faʻataʻitaʻiga o le soifua maloloina na faʻatulagaina (Berridge et al., 1989; Berridge ma Valenstein, 1991) na mulimulitaʻi i tulafono a Bindra-Toates mo le faʻamalosia o le tulaga faʻamalosi ae faʻaalia ai le vavae ese o le faiʻai mo le "fiafia" i se taui ma le "manaʻo" tutusa le taui. O le "vaʻavaʻai" o se faʻalogona loloto-o le tali a le faiʻai e mafua ai lagona fiafia-na mafua ona o le maua vave o se taui, mo se faʻataʻitaʻiga, o se tofo suamalie (e le faʻaogaina "le fiafia").

"Manaʻo," poʻo le faʻamalosia o le soifua maloloina, o le faʻaosofiaina o le taua o le taui tutusa (Berridge ma Robinson, 1998), o le faʻaosofiaina o le taua o se mea e faaosofia, ae le o lona aʻafia. O le taua taua o le "fiafia" ma le "manao" e masani lava ona o faatasi, ae e mafai ona vaeluaina i ni tulaga faapitoa, ae maise lava i nisi o mafaufauga e fai. "Vaavaai" e aunoa ma le "manao" e mafai ona gaosia, ma e mafai foi ona "manao" e aunoa ma le "fiafia."

O le faʻamalosiina e mafai ona faʻamatalaina faʻapitoa e avea o se faʻaauau pea e mafai ai ona faʻamalosia pe faʻasalaina tali i isi fuamoa. O le agavaʻa, o fuamalie e faʻamalosia ai e taua o le tauia ma i latou e faʻasalaina ai (Skinner, 1953). Taui ma le fesuiaiga o loʻo faamatalaina ai le aʻafiaga o le amio, ma tuʻuina mai ai meatotino faʻamalosi, ma mafai ai ona faʻaosofia le faʻailoa atu o le faʻaosofia o le faʻaleleia.

O le faʻataʻitaʻiga o le ola maloloina na faʻamamafaina ai le matafaioi autu o le dopamine (DA) o le avea ma faiʻai o faiga faʻaosooso. O le mea moni o le faʻamalologa a le FA e tuʻuina ai tagata taʻitoʻatasi e aunoa ma se faʻamalosi mo soʻo se mea e faʻafiafiaina ai: meaʻai, feusuaiga, fualaau faʻasaina, ma isi, (Ikemoto ma Panksepp, 1999; Naranjo et al., 2001; Berridge, 2004; Salamone et al., 2005). O le mea lea, o le faʻalavelave faʻafuaseʻi o le faʻaaogaina o systems mai le neolimbic DA e ala i le neurochimium o le auala o le AT e faʻapipiʻi atu i le nucrum accumbens (NAc) poʻo le faʻaaogaina o fualaau faʻamaʻi, e faʻaitiitia ai le soifua maloloina poʻo le "manao" e 'ai i se tauʻai lelei, ae le faʻaitiitia ai foliga vaaia o le "fiafia" mo le taui tutusa (Pecina et al., 1997; Berridge ma Robinson, 1998).

E iai le taua tele a le AT i le faʻatinoina o le pule. O le tasi ituaiga o le DA neuron e faʻatulafonoina le taua o le faʻamalosia, fiafia i mea tauia ma le taofia e mea faʻalavelave poʻo faʻalavelave (Bromberg-Martin et al., 2010; Cabib ma Puglisi-Allegra, 2012, mo iloiloga). O nei lagolagosua e lagolagoina laasaga o le brain e saili ai sini, iloiloga o taunuʻuga, ma aʻoaʻoga faʻatauaina. O le mea moni, o le tele o DA neurons e faʻaaogaina e ala i taui-faʻapupulaina fuamoa ma faʻasologa o mea taufaʻailoga o mea taufaʻailoga taui (e sili atu nai lo le mea na faʻamoemoeina / sili atu ona leaga nai lo le mea e tatau ai) i tagata, manuki, ma pusi (Ikemoto ma Panksepp, 1999; Ikemoto, 2007; Schultz, 2007). E ui lava o gaioiga tuusao e pei o le ea, le salini o le hyperton, ma le eletise eletise e faatosina ai tali i se vaega itiiti o le DA neurons i manu ola (Guarraci ma Kapp, 1999; Iosua et al., 2008; Matsumoto ma Hikosaka, 2009), o le tele o DA neurons e faʻavaivaia ona o faʻalavelave faʻafuaseʻi (Ungless et al., 2004; Jhou et al., 2009). O lenei fesuiaiga o tali e taʻu mai ai o siaki ua faamaumauina o vaega o eseese, vavaeʻese tutoatasi (Margolis et al., 2006; Ikemoto, 2007; Bromberg-Martin et al., 2010). O se ituaiga lona lua o le DA neuron e faʻasolosolo ai le faʻamalositino faaosofia, fiafia i mea tau faʻafetai ma faʻalavelave (Bromberg-Martin et al., 2010).

O faʻamaoniga e faʻamaonia ai o vaega eseese o le DA neuronoa e faʻamatalaina faʻamaʻi faailo i ni uiga eseese (Matsumoto ma Hikosaka, 2009) ma le polokalama a le monocorticimino DA e mafai ona aofia ai vaʻavaʻavaʻavaʻaiti, e faʻapipiʻiina i vaega taʻitasi o le faʻatupulaia o aʻafiaga talafeagai, e faʻavae i luga o faʻataʻitaʻiga a le DA i le NAc medial shell e faʻamalosia ai aʻafiaga lelei, i luga o faʻamaoniga a le DA i le MPFC e aʻafia i aʻafiaga faʻafuaseʻi, ma faʻaaliga i le taofiofi NAc pusa e afaina i le tauleleia ma le sologa lelei o fua, o le a mafai ona atagia mai ai le alofa (Lammel et al., 2011). Ua faaalia i le auala e mafai ai e le VTA DA neuronite ona faʻaaogaina le fuafuaga mo le fesuiaiga o fesoʻotaʻiga mo le faʻatulagaina o mea lelei ma le lelei, faʻapitoa ma faʻamatalaga ma le siosiomaga (Wang ma Tsien, 2011).

O le mesolimbic dopaminergic system, o galuega faatino mai le vaega televise o le tino (VTA) o le tino i totonu o le NAc, o se fesoʻotaʻiga autu lea i le ala taui (Wise, 1996, 2004). E ui lava i lea, o le faʻatagaina a le AT e le manaʻomia mo ituaiga uma o taui ma aʻoaʻoga ma atonu e le masani ona "fiafia" i le uiga o le faatupuina o le fiafia, ae e taua tele le avea o sini ina ia "manaʻo" i le uiga o le faaosofiaina o faatinoga ina ia ausia ( Robinson ma Berridge, 1993, 2003; Berridge ma Robinson, 1998; Palmiter, 2008).

O se laina o faʻamaoniga e lagolagoina ai se matafaioi mo le DA i totonu o le faʻamalosiaga o meatotino o fuamoa e mai le nofoaga-conditioning paradigm (Mucha ma Iversen, 1984; van der Kooy, 1987; Carr et al., 1989). O lenei faʻataʻitaʻiga e togafitia le faʻateleina o le taimi faʻaalu i se siʻosiʻomaga na tuʻufaʻatasia ma le UCS (a le o fualaʻau poʻo faʻamalosi faʻanatura) o se faʻasino igoa o le stimulus o taui meatotino. I se faatusatusaga, pe a fai o manu e masani ona faʻaalia i se siʻosiʻomaga tuʻufaʻatasia ma aversive faʻaosofia latou o le a aloese mai le siosiomaga. I le mataupu muamua matou te talanoa e uiga i nofoaga faʻaaofia nofoaga (CPP), i le lona lua o nofoaga faʻatamaia le faʻafitauli (CPA). DA antagonists faʻatautaia i luma o taimi faʻatulagaina sauniga e tasi ma amphetamine poloka amphetamine-faʻatulaga nofoaga nofoaga (Nader et al., 1997 mo le iloiloga). O nei taunuʻuga e le mafai ona faʻamatalaina i le tulaga o se faʻalautele aʻoaʻoga faʻapitoa ona o manu ua faʻaalia e mafai ona fausia ni mafutaga masani a le CS-US i se nofoaga tuʻufaʻatasi ma isi US (Shippenberg ma Herz, 1988). O nei suʻesuʻega e faʻamaonia ai e tatau ona faʻaaogāina masani le faʻasalalauga a le ATM mo le tauia o mea totino o fuamosa.

Afai o le auala dopaminergic mai le VTA i le NAc o se fesoʻotaʻiga muamua lea i ala e fefaasoaaʻi ai le faʻaosofiaina o meatotino o faʻasolosolo (Tsai et al., 2009; Atamuantidis et al., 2011), ona avea lea o ni faʻataʻitaʻiga o taui tutoʻatasi a le AT-tatau e leai. O loʻo i ai le tele o faʻataʻitaʻiga, e ui i lea, o fuamoa e maua ai le faʻamalosia o meatotino e tutoatasi mai le DA. O le mea lea, o faʻataʻitaʻiga o suʻesuʻega o vailaau faʻataʻitaʻi e taʻu mai ai e ui lava o le televave o fesoʻotaʻiga mai le mesolimbic DA e taua tele i le faʻamalosia o aʻafiaga o mea sauaina, o loʻo i ai foʻi auala faʻavae tutoʻatasi o le AT, lea e fesoasoani tele i aʻafiaga o nei mea tuufaatasia (Joseph et al., 2003; Pierce ma Kumaresan, 2006 mo le iloiloga). Mo se faʻataʻitaʻiga, ua lipotia mai le faʻataʻitaʻiga a le ATA poʻo le 6-OHDA o le NAc, e leai sona aoga i le morphine poʻo le heroin-self administration (Ettenberg et al., 1982; Pettit et al., 1984; Dworkin et al., 1988), ma i le ethanol o le tagata lava ia e pulea ai (Rassnick et al., 1993). Le leai o se aafiaga o dopaminergic i nofoaga o cocaine (preferraki et al., 1982; Mackey ma van der Kooy, 1985) ua lipotia pe a maea le pulega poo le intra-accumbens (Koob ma Bloom, 1988; Hemby et al., 1992; Caine ma Koob, 1993). I lalo o nisi tuʻutuʻuga, na faʻataʻitaʻiina ai le filifilia e le ATA o le opiate nofoaga (Mackey ma van der Kooy, 1985; Bechara et al., 1992; Nader et al., 1994). E le gata i lea, o mumumu a le ATA e faʻaalia se nofoaga e sili ona malosi mo le morphine i tulaga faʻataʻitaʻiga faapitoa (Hnasko et al., 2005), ma o le DA e le aafia i le setete naive leisi (Laviolette et al., 2004; Vargas-Perez et al., 2009). Ua faʻaalia se faʻaaogaina o taui mo le caffeine a le AT-ROM (Sturgess et al., 2010).

Dopamine D2 komipiuta kuki tuusao i C57BL / 6 mumusu na le mafai ona taofia nofoaga e fiafia i ai le ethanol-mea e fiafia i ai i le ethanol-faalagolago ma le maunu mai (Ting-A-Kee et al., 2009). I le tele o le "naturalistic" tuutuuga o le taofiofia e le tama male faʻamalologa i mumini fafine e leʻi afaina i le D1 poʻo le D2 taligata faʻataʻitaʻi (Agustin-Pavon et al., 2007). E taua tele le faʻamaonia o le faʻamalosia o le VTA-faʻasalalauga ae faʻamaonia le tutoʻatasi o le ATTA (Fields et al., 2007).

O nei faʻataʻitaʻiga a le AT-tutoʻatasi faʻaosofia le amio e matua fesiligia ai le uluaʻi faʻamaoniga a le ATA o loʻo fautuaina mai le ATU o se auala taatele i auala e faʻasalalau le faʻamalosia.

Faʻamatalaga muamua o le catecholamine

E tusa ma le lua sefulu tausaga talu ai, o le suʻesuʻega ua faʻasino atu i le faʻataʻitaʻiga muamua o le Catecholamine (CA) faʻasalalauga o mesoaccumbens DA faʻasalalauga e tali atu i mea manaia poʻo le faʻaosofia (Le Moal ma Simon, 1991). Aemaise lava, le faʻasalalauga a le AT i totonu o fausaga faʻapitoa, e pei o le NAc, e foliga mai o le a suia e le polokalama a le DA i se auala faʻapitoa (Ventura et al., 2004, mo le toe iloiloga), ma o loʻo fautuaina mai ai e faapea, o tali mai le mailoaccumbens DA e fesoʻotaʻi ma le tali a le DA.

O le avega a Mesoaccumbens DA na fautuaina e faʻasalaina e ala i felauaiga i luga atu o faʻataʻitaʻiga glutamatics (Carr ma Sesack, 2000, mo le toe iloiloga), e ala i le faʻagasolo mai o faʻamuamua faʻasaga-faʻasolo atu i le VTA (Sesack ma Pickel, 1990), ma / poʻo e ala i le faʻatoagaina o se faʻataʻitaʻiga corticoaccumbens glutamatergic (Taber ma Fibiger, 1995). O le mea lea, e ese mai i le faʻatautaia saʻo o le cortico-accumal circuit, o le cortico- (VTA) - faʻapipiʻiina o fesoʻotaʻiga e aofia ai vaega eseese ole mafaufau, e pei o amygdala (Jackson ma Moghaddam, 2001; Mahler ma Berridge, 2011), ua faʻatulagaina e iai se sao taua i luga o le faʻaaogaina o le ATM.

I le faaiuga o le ivasefulu tausaga, o se suʻesuʻega farani (Darracq et al., 1998) na faaalia ai o le norepinephrine cortical (NE) muamua na i ai se matafaioi taua i le faateleina o le faʻagasologa o le faʻapitoa o le faʻaleleia o le faʻaaogaina o le amphetamine pulega. E oʻo mai lava i lena taimi, o le faiʻai o noradrenergic i le pulea o amioga na tele lava ina taulai atu i galuega a Locus Coeruleus (AC-Jones et al., 1999) poo luga o le tulafono faatonutonu o le mafaufau e le amygdala (McGaugh, 2006). O le galuega paionia a Darracq ma paaga, na fautua mai ma le manino o le faasalalauina o le NA i le NAC e mafai ona pulea e le NE i le medie frontfront cortex (MPFC). O lenei manatu, faʻatasi ai ma le faʻatuina o le faʻailoga a le muaʻi luma o le AT i luga o le dopaminergic i totonu o le faʻalavelave, na fautua mai ai se faʻafeagai faʻafeagai o amine e lua i le pito i luma o le faʻasalaga i luga o le faʻasalalauga DN.

O faʻamatalaga faʻamatalaga mai a matou galuega i luga o moa o C57BL / 6 (C57) ma DBA / 2 (DBA) faʻafitauli aʻafia na lagolagoina lenei manatu. O suʻesuʻega faʻatusatusa o gaoioiga a le neurotransmitter ma le amio i talaʻaga eseese o loʻo avanoa ai se fuafuaga sili mo le suʻesuʻeina o le faʻavae o fualaau oona e aʻafia ai eseesega o tagata taitoatasi. O masini o le ADA talaaga ua faaalia ai le le lelei o le tali atu i le DAc extracellular e faaosofia e le psychostimulant i le NAc (shell) faapea foi ma le faaosofia / faamalosia o aafiaga o le amphetamine, lea e faalagolago i le faateleina o le lotoa ma le toe tatala. O le faafeagai e tupu mai i lauusiusi o le C57 background, lea ua faaalia le tali tele i le faaosofia / faamalosia o aafiaga o le amphetamine, e pei ona faaalia i le faateleina o le locomotor activity po o le CPP (ampetamine) i le amphetamine (Zocchi et al., 1998; Cabib et al., 2000). I le C57, Amphetanine e maualalo MPFC DA ma le maualuga DA i le NAc, o le faʻafeagai e tupu i nai souro DBA e faʻaalia ai le faʻaitiitia o le locomotor gaoioiga nai lo C57and leai CPP poʻo le CPA. E le gata i lea, o le faʻaaogaina o le ATM i le MPFC o le maunu o le DBA e mafua ai lenei faigata e pei o C57 mice e sili ona talileleia e mafua ai le vevela maualuga o le NA i le NAc ma le hyper locomotion. Ae ui i lea, e leai se eseesega i le fausaga poʻo le faʻamatalaga a le DA transporter i le NAc i le va o C57 ma DBA, ua lipotia (Womer et al., 1994). O nei taunuuga na faaalia ai o aafiaga eseese o le amphetamine i luga o faletupe ma le sosolo mai i tua e lua e le faalagolago i le eseesega i auala e fesootai ai le DAT. Ae ui i lea, o suesuega o microdialysis na faʻaalia ai o le amphetamine na faʻatupulaʻia le NE ma le faʻafefe i le MPFC o C57 ma le maile DBA i se auala ese. E ui o C57 na maualuga le maualuga o le NE nai lo le AT, o le moa a le DBA o loʻo faʻaalia se faʻafeagai, ma faʻaalia ai o le fuainumera NE / DA e mafua mai i le amphetamine e maualuga i le C57 versus DBA. Talu ai o loʻo faʻamaonia e DA i le NA NA, aʻo fautuaina NE e faʻamalosia (Darracq et al., 1998), matou te faʻamamafa o le faʻaleagaina o le NE / DA i le MPFC pulea DA i le NAC ma isi amioga e aʻafia ai, o le faʻaaogaina o le C57 sili atu ona tali mai nai lo le DBA. O sea ituaiga o faʻamaoniga na faʻamaonia e ala i suesuega mulimuli ane o loʻo faʻaalia ai le filifilia o le amphetamine i luga o le DA i accumbens ma le CPP i le C57 mice (Ventura et al., 2003), aʻo filifilia muamua le faʻamavaega a le ATM (faʻaitiitia le NE) na oʻo atu ai i le NA i fafo i le NAc ma amioga amio i ni souri DBA e tutusa uma lava ma C57 (Ventura et al., 2004, 2005).

O nei faʻamaumauga na fautuaina malosi ai o le NA i le NAc o loʻo pulea e le Cortical muamua NE lea e mafai ai, ma e le DA e faʻasaina ai. E le gata i lea, o la matou faʻamaumauga na faʻamaonia ai le taua muamua o le NE e taua tele mo le faʻamalosia o le faʻamalosiaga, e pei ona faʻaalia i le faʻaleagaina o le CPP i le amphetamine i le MPFC NE ua faʻaumatia C57 mice (Ventura et al., 2003).

Ae ui i lea, o molimau i tusitusiga (Ventura et al., 2002 mo le toe iloiloga) ma iʻuga o mafatiaga na maua mai i la matou galuega i luga o le C57 ma le DBA o maunu na faʻaalia ai e moni foi lenei mea mo faʻalavelave faʻafuaseʻi (taofiofi, Vaavaga Faʻaleleia), a itiiti ifo mamao mamao ma le pulea o DA i le NAc. O le mea moni, na matou iloa o le taofiofia o le mafatiaga na mafua ai le taofia o le manoaccumbens DA faʻasalaga faʻatasi ai ma le faʻavaveina vave ma le malosi o le faʻamalosia o le metabolism i le C57, ma le faafeagai i mumua o le DBA, ua faʻaalia ai le pulea lelei o le paleni i le va o mesocortical ma mesoaccumbens Tali tali a le DA i le popolega (Ventura et al., 2001). E le gata i lea, o le C57 mice ae le o ni maso o le DBA na latou faaalia ai se maualuga maualuga o le le tumau i luga o le latou aafiaga muamua i le malosi o le malosi o le aau (FST) faapea foi ma le malosi vave o le faʻamalosia o le metabolism DA metotia ma le faʻasaina o mesoaccumbens DA metabolism ma le tuʻuina atu. E le gata i lea, na faʻaitiitia ma faʻafesuiaʻi faʻataʻitaʻiga a le tali a le Tali ma le mesoaccumbens DA tali i le FST i C57, i le faasologa o le dopamine DA i le MPFC (Ventura et al., 2002).

Faʻamatalaga Muamua NE na lauiloa i le faʻatonutonuina o le tele o galuega faʻapitoa, e aofia ai le faʻaeʻeina, gauai, faʻamalosi, aʻoaʻo, mafaufauga, ma le fetuunaʻi o amioga (Sara ma Segal, 1991; Tassin, 1998; Feenstra et al., 1999; Arnsten, 2000; Robbins, 2000; Bouret ma Sara, 2004; Dalley et al., 2004; Mingote et al., 2004; Tronel et al., 2004; Aston-Jones ma Cohen, 2005; Rossetti ma Kalone, 2005; Lapiz ma Morilak, 2006; van der Meulen et al., 2007; Robbins ma Arnsten, 2009). E le gata i lea, ua faʻamaonia le faʻaleleia / faʻamalosia ma le faʻamalosia o fuamoa e faʻaleleia atili le tuʻuina mai o le pFC (Finlay et al., 1995; Dalley et al., 1996; Goldstein et al., 1996; Jedema et al., 1999; Kawahara et al., 1999; McQuade et al., 1999; Feenstra et al., 2000; Itulau ma Lucki, 2002; Morilak et al., 2005; Feenstra, 2007). O nei faʻamaoniga ua fautuaina ai o le ave muamua o CA e mafai ona pulea ai le DA i le faʻalavelave faʻapitoa i tulaga faigata, o se manatu e tatau ona iloiloina. Na faia lenei mea e ni fale suesue tutoatasi se lua ma lolomiina i le 2007. O nei suʻesuʻega na faʻaalia ai o tala faʻasalalau e faʻaleleia ai le faʻamaoniaina o le ATM i le NAC e ala i le faʻatoagaina o faʻamaufaʻailoga o le alpha-1 adrenergic alpha-cortical (ARs) i le maualuga o le NE (Nicniocaill ma Gratton, 2007; Pascucci et al., 2007). O le mea moni, o le mea na tupu i se faʻafitauli faigata e faʻateleina ai le siitia o le NE i totonu o le MPFC lea e tutusa lelei ma le faʻaleleia o mesoaccumbens DA faʻasaolotoga (Pascucci et al., 2007). O le faʻaaogaina lelei o mea faʻapitoa i le muai luma o le NE e taofia uma ai le tali mai o le NE ma le faʻaopoopoga o le AT, ma faʻamalosia ai le faʻaleleia atili o le faʻaogaina o le faʻamaʻi faʻamaʻi faʻamaʻi a le ATM faapea ma le maualuga ole CAs maualuga (Pascucci et al., 2007). E le gata i lea, o talosaga a le alpha-1 AR o le benoxathian i le MPFC e taofia ai le faʻaoʻoina o le DA i le NAC-faʻalagolago (Nicniocaill ma Gratton, 2007). Pascucci et al. (2007) na faʻamaonia ai foi o le faʻamalosia o le NAc DA tatala faʻamalosia e faʻamalosia e faʻamalosia e ala i le faʻatoaagaina o le MPFC DA. O le mea moni, a le o le faʻaumatiaga a le AT (Deutch et al., 1990; Doherty ma Gratton, 1996; Tupu et al., 1997; Pascucci et al., 2007) poʻo le poloka o faʻamaumauga a le D1 e ala i le afifiina o se tagata tetee i le MPFC (Doherty ma Gratton, 1996) faʻaleleia atili le tuʻufaʻatasia o faʻamaumauga a le DA i le NAc. Ua iloa e le DA i le MPFC o loʻo galue malosi i le NA faʻasao i le NAC ma le faʻaumatiaina o faʻasalalauga DA fesoasoani i le faʻaosoina o le mesoaccumbens DA faʻamalolo (Deutch et al., 1990; Doherty ma Gratton, 1996; Tupu et al., 1997). Ae ui i lea, oa matou taunuuga na faaalia ai, i le taimi o tala fou faigata, o le MPFC o loʻo fuafua mai le tali atu i le tali a le IR e ala i aʻafiaga tetee a NE ma le ATA. O a matou faʻamatalaga e mafai ona faʻamatalaina pe aisea e ono aʻafia ai le faʻafitauli i tulaga eseese faʻaleaga. O le mea moni, o le paleni o gaioiga e lua CA i le MPFC atonu e manaʻomia mo le soifua maloloina lelei, ae o mea e le faʻavasegaina e mafai ona siitia ai le hyper- poo le hypo-tali mai mesoaccumbens DA, e oʻo atu ai i eseesega ma faʻafeagai faʻafitauli faʻafeagai.

O le faʻafeagai aʻafiaga na faʻaaogaina e le MPFC NE ma le DA i le faʻaliliuga a le NA i le NAc i taimi o mafatiaga o loʻo faʻasino atu i le faʻafeagai faʻafeagai o le gututama cortical glutamate (GLU) e le CA e lua. Talu ai ona o le poloka poloka o le Alpha-1 ARs poʻo le D1 o loʻo i ai faʻafeagai faʻafeagai i luga o le faʻaosoosoina o le GLU (Lupinsky et al., 2010), e foliga mai o le Cortical front NE ma le AT e faʻaaogaina faʻafeagai faʻafeagai i luga o le MPFC, atonu e ala mai i le faʻafiafiaina o le GABA internurons i le MPFC (Del Arco ma Mora, 1999; Homayoun ma Moghaddam, 2007).

O le aʻafiaga o le alpha1-AR i le pito i luma O le faʻamaoniaina o le faʻamaumauga a le DA i le NAC i le taimi o le atuatuvale e ogatasi ma faʻamaoniga o le maualuga o le faʻaogaina o le NE (i le mea e mafua mai i le atuatuvale) e mafai ona faʻagaoioia nei subtypes e maualalo maualalo, aʻo faʻalauteleina le agavaʻa e mafai ona faʻagaoioia le maualuga o le alphaxNUMX- poʻo le beta2-AR (Ramos ma Arnsten, 2007). Ae ui i lea, o le matafaioi autū o le alpha1-AR i le mesoaccumbens DA faʻamalosia e ala i le atuatuvale poo le amphetamine (Darracq et al., 1998; Ventura et al., 2003; Nicniocaill ma Gratton, 2007), ma le taua tele o le pito i luma o le NE i le faʻailogaina o le faʻaosofia o le malosi i fuamoa e fesootaʻi ma le amphetamine, e pei ona faʻaalia e le CPP suʻesuʻe i le kiore (Ventura et al., 2003), faasino i se matafaioi autu a nei faʻaleleia i amioga faaosofia ma le taulimaina. Ole MPFC ma le NACE latou te talia DA afferents mai i le faitau aofaʻi o VTA DA ma o nei mea e pulea e vaega eseese (Joel ma Weiner, 1997; Carr ma Sesack, 2000; Lewis ma O'Donnell, 2000; Margolis et al., 2006; Lammel et al., 2008; Tierney et al., 2008). E maua foi le VTA mai le ogatotonu o amygdala (CeA); o le le faʻatagaina o le CeA, ma o lona mafuaʻaga faʻapitoa i le VTA, e mafua ai le faateleina o le NAc DA (Ahn ma Phillips, 2003; Phillips et al., 2003a), ma fai mai o lenei faʻaaogaina o se vaega o se faʻailoga faʻaluaina (Fudge ma Haber, 2000; Ahn ma Phillips, 2002; Floresco et al., 2003; Fudge ma Emiliano, 2003). NE o afferents i le MPFC e mafua mai i se vaega itiiti o sela o le LC (Aston-Jones et al., 1999; Valentino ma van Bockstaele, 2001; Berridge ma Waterhouse, 2003). E maua e le LC ni faʻamalosiaga faʻavavevave mai le vaʻa-mua ma le cingular cortex, lea na fautuaina e faʻauluina le vavalalata i le va o ata ma auala o le eletise i NE neu e fetaui ma tulaga o amioga ma le mafaufau (environment Aston-Jones ma Cohen, 2005). O le gaoioiga LC o loʻo faʻatulagaina e CeA (Curtis et al., 2002) e ala ile innervation o le pericoerulear region (Berridge ma Waterhouse, 2003) ma e ala mai i le faʻasaʻoina o le hormone corticotropin-releasing (Van Bockstaele et al., 2001; Bouret et al., 2003; Ietema ma le Alofatunoa, 2004). NE ei ai aʻafiaga eseese i vaega o loʻo faʻamoemoeina e faʻalagolago i lona faʻatonuga ma le tufatufaina o faʻamaʻi alphaxNUMX ma alpha1 (Briand et al., 2007; Arnsten, 2009). O le mea moni, o laʻasaga eseese o le neuromodulator tuusao e afaina ai le mauaina o faʻamaumauga e ese le faʻapipiʻiina i luga o papa, ina ia mafai e se neuromodulator ona aʻafia ai ona lalo ifo i lalo ifo o resitala e faʻatonu i luga o faʻaleleia na te faʻaagaoioia.

O faʻamatalaga ua faʻamauina seia oʻo mai i le taimi nei o loʻo faʻatautaia ai le faʻaogaina o le faʻamaonia o le NA i le NAC, o se nofoaga faʻapitoa o loʻo aʻafia ai i amioga uma lava na mafua ai, e ese mai i le valence o le faʻaleleia poʻo le poto masani. O le mea lea, o se tulafono faʻapena muamua-faʻapitoa na faʻaalia mo le amphetamine poʻo le faʻaosoosoina o le malosi. O isi suʻesuʻega na maua ai le lagolago tele i lenei vaaiga, e ala i le faʻataʻitaʻiga o faʻamaoniga o le faʻasalaga muamua o le NE, e taua tele i aʻafiaga o isi fualaau faʻamaʻi, o mea manogi, ma le faʻafefeteina o fualaau oona ma fualaau. E le gata i lea, na latou faʻaali mai le pito i luma NE e ala i ana gaioiga i le NAc DA e taua i le faʻauigaina o le faʻamalosiauga i tulaga patino, e pei ona faʻaalia i le isi parakalafa.

Mataʻitu Muamua NE - faʻapipiʻi AT i le faʻamalosia o le faʻaaloalo i le manaʻoga uma-ma le faʻaosofia o aʻafiaga

O isi fualaau oona, faaopoopo atu i le amphetamine, faʻaleleia le faʻamaonia mai le NAc e ala i le muaʻi luma NE, e pei ona faʻaalia e suʻega e faʻavae i luga o le microdialysis i totonu o le kiota ma luga ole filifilia ole NE i le MPFC. O le faʻaaogaina o le NE seutoxin 6-hydroxydopamine ma le muaʻi togafitiga faʻatasi ai ma le tagata gaosiga a le ATM filifilia mai le GBR-12909 lea na gaosia e uiga i le 90% NE faʻaleagaga, e leai ni aʻafiaga taua ile DA. Ina ia aloese mai le tele o suiga i le tulafono faatonutonu, ole suesuega ole neurochimium ma le amio na faia ile vaiaso e tasi mai le taotoga. Morphine (Ventura et al., 2005), Cocaine (Ventura et al., 2007), ethanol (Ventura et al., 2006, i le sauniuni) ua faʻaalia e faʻaosoosoina le faʻaleleia o le toto o le NE i le MPFC ma se faʻaopoopoga o le DA i le NAc. O le filifiliga filifilia muamua o le NE e faʻamuta ai le maualuga o le vevela NE ma le DA i le NAc, ma faʻamaonia ai le taua tele o le NE i le MPFC i totonu o faʻaletupe NA faʻaosoina mai e vasega eseese o fualaau faasaina. E taua le matauina o fualaau uma na suʻesuʻeina le faʻalauteleina o le ATM i totonu o le MPFC, lea na le afaina ai le faʻaaogaina e NE. Peitai, atonu e manatu le tasi e faapea, e faavae i luga o le galuega lauiloa o le muaʻi luma DA i le tatalaina mai fafo o le NAc i le manu na maua fualaau (eg, amphetamine) poo le atuatuvale, o le le lelei o le DA i le NAc o NE MPFC na mafua ona o le gaioiga masani o le faʻamuamua DA i le leai o NE. O lea manatu, o le a faamautuina le taua o le "faalauiloaina" o le pito i luma NE i luga o faaputuga DA, ae faasino atu, i se matafaioi lagolago a le DA i le MPFC lea o le a avea ai se galuega e taofia ai e taitai atu ai le "faapipiiina" o le faaputuga AT pe a faatamaia le NE cortical. O lenei tulaga na faʻatautaia e ala i suʻega faʻamaonia e faʻaalia ai o le faʻamalosia o le NE ma le DA i le MPFC e le suia ai le faʻalavelave faʻapitoa ma le faʻasaolotoina i mumiti o loʻo maua le AMPH pe a faʻatusatusa i manu o loʻo faʻaaogaina i le filifilia o le NE. O se tino molimau e taʻu mai ai o le DA i le pito i luma o le cortex ua faʻatasi faʻatasi ma le NE mai noradalergic terminals (Devoto et al., 2001, 2002). E le gata i lea, ua lipotia mai o le DA i lenei va o le faiʻai e masani lava ona faʻamamaina e le tagata vaʻaia NE (Tanda et al., 1997; Moron et al., 2002). Eseese faʻamatalaga o faʻamaumauga na maua i mio ma kio, na faʻaalia ai le leai o ni aʻafiaga o le faʻaaogāina o le NE i luga o le ADA extracellular, fai mai o le faʻaitiitia o le ATA na tuʻuina atu mai faʻamaina o noradrenergic faʻatafunaina ua totogiina i le faateleina o le maua o le DA ona o le faʻaitiitia o lona maua mai o nei gata (Ventura et al., 2005; Pascucci et al., 2007). Ae ui i lea, o fua o le NE-moa na faʻaalia ai le faateleina o le tuʻuina atu o le faʻamaʻiina o le morphine e pei o le mea na faʻaalia e samu manu, ma o loʻo fautua mai ai o le muaʻi vaʻaia o noradrenergic ma dopaminergic o loʻo faʻaaogaina. I le maliliega i lenei faʻamatalaga, o le filifilia o le muagalemu o le NE e le aʻafia ai le faʻaaogaina o le faʻalavelave faʻafuaseʻi a le AT ma filifili ai le faʻamavaega a le ATUA e le afaina ai le faʻamalolo mai NE. I le tuufaatasia, o nei faʻamaumauga e iloa ai, i le faʻamalosia (inumaga o le morphine) ma tulaga faʻalavelave (faʻalavelave tulaga), o le NE ma DA tuʻuina atu i le MPFC e tutoʻatasi.

O lenei molimau e taʻu mai ai o le NE o se tulafono masani e pulea ai le elemene e tali atu i vasega eseese o fualaau e faatosina ai le activation o le NA i le NAC, e tusa lava pe o le a le mea faapitoa o le falemaʻi po o le physiological meatotino. O elemene elemene elemene na taʻua muamua ma o le a toe iloiloina. O iinei, e taua le faʻamalamalama atu o vasega eseese o mea faʻafiafiaga faʻapitoa ma aʻafiaga faʻafuaseʻi o ia faʻafitauli atonu o le a faʻagaoioia ai se fesoʻotaʻiga faʻapitoa e faʻatau i le muai olaga.

O le matafaioi o mesoccumbens DA polokalama i le faaosofiaga ua lelei ona faavaeina. Ae ui i lea, pe o se polokalama, e aofia ai le pito i luma NE ma le faʻapitoa DA, ei ai sona tiute, e manaʻomia le fesoasoani faʻapitoa. O le suʻesuʻeina o le faʻaosofia o le aʻoga ma le faaosofia o le faʻamalosi, o le tulaga masani e masani lava ona faʻaaogaina i tamaʻi ma isumu, ae o le meaola mulimuli ua taatele talu mai le faʻaaogaina o taualumaga e masani ona faʻaaogaina mo le suʻesuʻeina o le puleaina o fualaau oona i tama, o loʻo i ai le tele o faʻafitauli i fua. Ae ui lava i lea, o lenei metotia e mafai ai ona faʻaalia le faʻaosofia o le faʻaosofia i fuamoa e fesoʻotaʻi ma soʻo se mea manaia (manaʻoga) poʻo le faʻaosoosoina o aʻafiaga (US). I le faʻasalaga muamua i le va o mea faʻamalosi ma le siosiomaga (CS) e taʻitaʻia ai le filifilia (CPP), aʻo iai i le mea lona lua o le mea e maua ai le vaalele (CPA). O le faagasologa o le faʻaaogaina o le faʻamalosiaga o le fuataga e fuaina i le mea e sili ona fiafia i ai (poʻo le vaʻaia) e faʻaalia pe a iai se mataupu e filifili i le va o le siosiomaga na vaʻaia muamua ma le US ma se siosiomaga faʻaituau (Tzschentke, 1998; Mueller ma Stewart, 2000). O lenei metotia e aoga foi e iloilo ai le toe faʻafoʻi muamua i le muai filifilia (poʻo le faʻamalosi) pe a maeʻa, ma o se metotia filifilia i le faʻataʻitaʻiina o mea ua fai ma vaisu (Lu et al., 2003; Shaham et al., 2003). O le mea moni, o se suʻesuʻega muamua na faʻamatalaina na faʻataʻitaʻiina ai le faʻaogaina o le faʻataunuʻuina o le faʻataunuʻuina o le faʻaogaina o le amphetamine e le gata i le faʻaleagaina o le amphetamine, le maualuga o le faʻavaveina o le NAc, le CPP le lelei na faʻaosofia e le faʻaosofia. O nei aʻafiaga e le mafua mai i le le lava o le motusia, poʻo le faʻaaogaina o meaola, talu ai o manu faʻamaʻaʻaina e le ese mai le faʻaaogaina o masini i le gaioiga o le afi, ma, o le mea e sili ona taua, na mafai ona faia aʻoaʻoga faʻapitoa e pei ona faʻaalia i le aloese mai le suʻega (Ventura et al., 2003).

E le gata i lea, o nei taunuʻuga e faʻamaonia ai e tatau ona iai le NE mo le CPP e mafua mai i le morphine, cocaine, poʻo le ethanol, ma le toe faʻaleleia o le CPP o le morphine ua faʻaumatia, ma mo le faʻasaina o le ethanol i se suʻega filifiliga. O le mea lea, latou te faaalia ai o le muaʻi luma NE e taua tele mo le faʻamalolo mai a le NA i le NAc e aʻafia e fualaau faʻamaʻi ma mo le faʻamalosia o le ola maloloina i fualaau o fualaau faasaina.

Ae peitaʻi, o taunuʻuga e uiga i faʻalavelave faʻaalia e faʻaalia ai o le pulea o noradrenergic o le faʻapitoa o le faʻaleleiaina o loʻo faʻaalia foi mo le atuatuvale, e taʻu mai ai o se fesoʻotaʻiga masani e aofia ai le gaosia o mea lelei uma (taui) ma faʻavevesi. Ina ia iloiloina lenei manatu, matou te fuafuaina ni suʻesuʻega se lua. I le taimi muamua na ma matauina ai o le falemaʻi e mafua ai le faʻaaogaina o le chloride chloride e faʻaaogaina i fuainumera, na mafua ai le faateleina o le faʻateleina o le NE i le MPFC ma le DA i totonu o le faʻalavelave na faʻaumatiaina e ala i le filifilia muamua o le NE. E le gata i lea, na fausiaina e le lithium se TTTS lea na soloia e le pito i luma o le NE, ma ua faamaonia ai o le muaʻi luma NE e taua tele mo le faʻaaogaina o le faʻaosofia o le ola i fualaau faʻapitoa e aʻafia ai aafiaga faʻalavelave (Ventura et al., 2007).

O le isi laasaga na fautuaina mai i uluaʻi fuaitau na maua mai ina ua matou filifili e iloilo le matafaioi o le muai faʻaaogaina o le CA i le tuʻuina atu o le faʻaosofia o le faʻaosofia i mea faʻapitoa e leai ni faʻamalosi. O faʻamatalaga muamua i tusitusiga na faʻatagaina e faʻamaonia ai o mea faʻafiafia poʻo le faʻavevesi e mafua ai le faʻaleleiaina o le faʻaogaina muamua o le noradrenergic, o le mea lea e sili atu le alofa o se faʻamalosi malosi e faʻamalosi ai le muai luma NE (Feenstra et al., 2000; Ventura et al., 2008 mo le iloiloga). Afai o le tulaga lenei, ona mafai loa lea ona avea le tuʻuina atu o le muaʻi NE e avea o se faasinoupu o le ola maloloina. O le lagolagoina atili o le lumanaʻi NE-faʻapipiʻiina le polokalama a le AT e taua tele mo le faʻatupuina o le faʻaosofiaina o le soifua maloloina mo faʻalavelave faʻafuaseʻi na matou faʻaaogaina e avea o se faʻalavelave le faʻapitoa i mea faʻapitoa e faʻalavelaveina (moli faʻasalalau) lea e mafai ona gaugau ina ia mafai ai ona faʻaalia mea tutusa i mea lelei ( tauleleia) fuamalie e pei o meaai palataia ao lei faamatalaina. I le faʻatulagaina o le faʻasoa muamua o suʻega muamua, lea na faʻatusatusa i ai le lua faʻamalositino na matou matauina e ese i latou i aʻafiaga faʻaleagaina, o moli moli vavalalata e sili atu ona faʻalavelave nai lo moli e le faʻasaina. O lenei taunuʻuga e tutusa ma aʻafiaga o faʻalavelave faʻafuaseʻi e lua i luga o le faʻaogaina o le faʻaogaina o le tino. O tulaga faʻamalamalamaga na faʻalauteleina le pito i luma NE, ae o le moliina o moli na maua ai le tele o faʻamatalaga faʻalauiloa nai lo le leai o se afi. E le gata i lea, o le tali noradrenergic i le MPFC na tutusa ma le siʻitia o le DA i le NAc (Ventura et al., I le sauniuniga).

O le mea lea, matou te suʻesuʻeina pe a fai o mea faʻapitoa e leai ni faʻamalositino, e faʻaaogaina e le US i le tulaga faʻapipiʻiina, manaʻomia le faʻaogaina o le NE-faʻapipiʻi MA o loʻo faʻatinoina mo le faʻamalosia o le faʻamalosiaga. Ua matou matauina na filifilia e suka le sukalati paepae (WCh) i Milk (MCh) -colokalama i se filifiliga filifiliga saoloto, o se mea e fiafia i ai na faʻamaonia i totonu o le parakalafa CPP lea na filifilia ai e lelei le siosiomaga vavalalata ma le WCh pe a faʻatusatusa atu i le mea na tuʻufaʻatasia i le MCh-Chocolate . Faʻaauau pea, faʻaogaina o le microdialysis na faʻaalia ai o le aafia i le faʻaaogaina o le WCh e maua ai le maualuga o le tuʻuina atu o le NE i MPFC nai lo MCh (Ventura et al., 2008, i le sauniuni) faʻatasi ma se taʻaloga a le ATM na sili atu ona tumau i le NAc. O nei taunuʻuga o loʻo faʻaalia ai le lumanaʻi NE ma le faʻapitoa o le tali atu i fualaau faʻaleleia eseese, pe lelei pe faʻafefe, i se faiga faʻalelei.

O le faʻaosofiaina o le faʻaaogaina o le komipiuta e faasino i le matafaioi taua o le tulaga faaosofia o le totoga (fiaai, fiainu, vaivai, mataala ma isi.) Pe a feagai ma se mea e faaosofia ai po o se poto masani. O le faʻalavelave ua tele le gauai i suʻesuʻega e faʻatatau i ai, aemaise lava i latou e faatatau i vaisu, ona o le neuro-fetuutuunaiga e mafai ona maua i totonu ole faiga o faiʻai e aofia i le tali atu i fualaau oona, faʻaosoina le faʻaaogaina o auala, ma toe faʻafoʻi. Matou te mafau- fau pe mafai ona afaina le "vaaia" o le faʻaosofia ma le tali mai o le faʻapitoa o le CA, ma pe afai o ia suiga e mafai ona aʻafia ai le faʻamalosia o le faʻamalosiaga i totonu oa matou faʻataʻitaʻiga. Sa matou faʻaaogaina se meaʻai-faʻatapulaʻaina e pei o se faʻalavelave tumau lea na faʻaalia foi e sui ai le tali o amio i le amphetamine ma, aʻafia ai le tuʻuina atu o le faʻamalosiaga o le tausiga i mumumu (Cabib et al., 2000; Guarnieri et al., 2011). Meaʻai-faʻagata (FR) faʻataunuʻuina maualuga LE tuʻuina atu i le MPFC ma le maualuga maualuga faʻamaonia i le NAC pe a faʻatusatusa i sourice pulea. O lenei siitaga e talitutusa ma lea na faʻaalia i fuamoa e leai ni fua (Non-FR) o loʻo faʻaalia i le WCh, ma faʻaalia ai o le setete o le totoga, e pei ona faʻamoemoeina, na aʻafia ai le tali i mea faʻaleleia. O lenei aʻafiaga e mafai ona faʻamaonia manino i le leai o meaʻai o le a sili atu ona pala. Ae ui i lea, oa matou faʻamaumauga o loʻo faʻamaonia ai o le tulafono a le FR o se tulaga tau le siosiomaga e aafia ai le togafitiga e mafai ona iloa, e tutoatasi mai le mea e aʻafia ai meaʻai. O le mea moni, na matou maitauina o le FR na faia ai aʻafiaga e mafua mai i le itiiti ifo o le vevela (malamalama faʻafefete) e tutusa ma aʻafiaga e maua mai i nonoa o le FR e le tele o le popolega (pulsating light intermittent). O lona uiga o le FR e mafai ona faʻalauteleina le soifuaga o mea lelei (tau taumafa, meaai) ma faʻalavelave faʻafuaseʻi, e tusa lava po o le a le faʻaaogaina o meaʻai. Manatua na i nisi faʻataʻitaʻiga O Sham ma NE na faʻataunuʻuina ni miole e leai se meaʻai e masani ona aʻafia i mea taumafa (mafutaga vavalalata) na faʻaalia foi foliga faʻapena i tagata o le FR, o loʻo faʻaalia ai o le aafiaga o le pito i luma NE le faʻataunuʻuina i luga o le CPP faʻaaogaina MCh e le mafai e mafua mai i le tali atu ile homeostatic i le faʻatagaina o meaʻai (Ventura et al., 2008). Meaʻai-faʻasaʻoina e mafai foi ona avea ma taʻitaʻaiga i se faʻamalosi tele o le aʻafiaga (Niv et al., 2006; Phillips et al., 2007) o le a "faamalosia" le uunaiga. O lenei masini e foliga mai e faʻalagolago i faʻalapotopotoga faʻaletonu. Ae peitai, oa matou taunuuga, e faailoa mai ai o le tele o le eletise osofaʻiga e mafua mai i meaʻai-tapulaa o tulafono ao le i aafia i fualaau faʻapitoa e aʻafia ai aʻafiaga o fualaau faʻamalositino ma aʻafiaga. O le mea moni, o aʻafiaga faʻaleagaga o le malamalama e le mautonu e sili atu ona malosi i meaʻai-faʻasaʻo nai lo nai fuamoa e leai ni fua. O le mea lea, o se faʻasalalauga lautele o le aʻafiaga tatau e tatau ona faʻaaogā ai ni mea masani e faʻaogaina ai le faʻaogaina o mea e faʻaosoosoina ma faʻalavelave faʻafuaseʻi.

I le tuufaatasia, o nei taunuuga e faaalia ai o le tali muamua a le CA ile tali o se faʻamaumauga ole lagona / faʻaosofiaina o aʻafiaga lelei e mafua mai i aʻafiaga o aʻafiaga poo luga o le tino. O le tali lelei o le pito i luma NE na malilie faatasi ma taunuʻuga ua mavae ma ua fautuaina mai ia i matou e faamautinoa le matafaioi o le muaʻi faʻapitoa-faʻapitoa CA i le faʻatuina atu o le faʻaosofia o le faʻatauga e fesoʻotaʻi ma vaʻaia fua eseese. I le faʻaaogaina o faʻataʻitaʻiga o isi suʻesuʻega i luga o mataupu lava e tasi, matou te iloiloina aafiaga o le filifilia muamua o le NE i luga o le tali a le CA ma luga o le faʻamalosia o le faʻaosofia o le mafaufau e fuaina i le mea e tuʻuina ai. O le mea e ofo ai, na matou maitauina o le faʻamavaega a le Faʻamasinoga na faʻaumatia ai le faʻapupulaina o le faʻaogaina o le faʻaogaina o le tino mai fafo ma le faʻapotopotoga a le AT, faʻatasi ai ma suʻesuʻega muamua. E ui i lea, na puipuia ai le mea e sili ona filifilia (CPP) i manu o loʻo faʻaalia i le WCh ma i meaai-faʻatapulaaina (FR) manu e faʻaalia i le susu sukalati (MCh; tulaga uma e lua o le maualuga o le soifuaga) ae le o ni mea e leai ni FR MCh (maualalo maualalo). E le gata i lea, na puipuia ai le suiga o le fale (CPA) i meaola e faʻaalia i le moli (IPL) ma manu feʻai e faʻaalia i le moli lemu (IL; maualuga maualuga) ae le o ni manu e faʻaalia i IL (maualalo maualalo; Figure11).

Ata 1 

O aʻafiaga o le muaʻi faʻataunuʻu o le norepinephrine i luga o le mea e iai le meaʻai (CPP) e aʻafia e le sukalati (susu sukalati i le puleaina, MCh; suauu sukalati i meaʻai faasaina MCh + FR; tiakono paʻepaʻe, WCh) ...

O nei taunuʻuga o loʻo faʻaalia ai o le faʻaaogaina o le PFC NE e aʻafia ai le faʻamalosia o le faʻaosofia o le UCS pe afai e maualuga tele le soifuaga o le UCS e faʻaosoina ai le CA faʻamalosia, ma faʻaalia ai o le polokalama muamua o le CA e aofia ai le faʻaaogaina o le faʻamalosiaga o le agaga faʻamalosi pe a malosi malosi faagasolo. O le Saliar e faatatau i le gafatia o fualaau e faaosoina ai (Horvitz, 2000). O faʻasolosolo lelei e mafua ai le toe faʻaleleia o mea e maua ai suʻesuʻega faʻamalosi ina ia maua ai se gauai faʻalogo poʻo se amio (Zink et al., 2006). O le sili atu le lelei o le faʻaleleia, o le tele foi o le a taitai atu ai i se gaioiga faʻapitoa pe amio. O lipoti talu ai nei i tagata na faaalia ai o le striatum o loo i ai sona sao taua i le uunaia o le toe faaleleia o punaoa i meaola maloloina (Zink et al., 2003, 2006). E ui lava i le muamua o le cortex, ona o lana "vaavaaiga," o loʻo i ai se tulaga tutotonu e le fesiligia, i le gaioiga faʻapitoa ma le faʻamalosia o le faʻaleleia atili o fua.

E le gata i lea, o faʻamaumauga o loʻo faailoa mai ai le malosi o le malosi o le malosi (or NAc) ma le muamua o cortex o loʻo avea ma mea masani mo le faʻaaogaina o mea tauleleia ma faʻafefeteina (Berridge ma Robinson, 1998; Darracq et al., 1998; Becerra et al., 2001; Jensen et al., 2003; Kensinger ma Schacter, 2006; Borsook et al., 2007), ma neuroimaging suʻesuʻega i tagata taʻu mai ai o vaega 'eseʻese o le muaʻi faʻasologa (O'Doherty et al., 2001; Laitiiti et al., 2001; Killgore et al., 2003; Wang et al., 2004) ma le faʻamalosi (Jensen et al., 2003; Zink et al., 2006; Borsook et al., 2007) e faʻaaogaina e ala i le lelei poʻo le le lelei o fuamalie. O le isi foi, ua tatou faʻataʻitaʻiina muamua o le tuʻufaʻatasiga NE e tatau ona tuʻuina atu muamua i le natura (i mea taumafa faʻasaina) ma faʻamatalaga faʻapitoa o mea tau vailaʻau faʻapitoa e pei o le DA i le NAc (Ventura et al. , 2007). O le mea lea, atonu o aʻafiaga o le faʻamuamua NE i luga ole CPP ma le CPA i meaola e faʻaalia i mea e sili ona lelei e mafua mai i le le lelei o le tali a le polokalama muamua o le CA, o lona faʻamalosia e ala i le leai o se faʻamanuiaina ma le faʻafouina o mea lelei e avea ma mea e faʻamalosia ai faʻalogo. Ae ui i lea, o isi vaega o faiʻai ma le neurotransmitters e ono aʻafia. O le mea lea, talu ai ona o le amygdala e aʻafia ai i pavlovian paʻu o tali faʻalagona ma o loʻo i ai se matafaioi faapitoa i le faʻatonutonuina o mafaufauga mo le faʻaosofia o aafiaga (Balleine, 2005; Balleine ma Killcross, 2006; McGaugh, 2006), ma tuʻuina atu le fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻi faʻasolosolo ma galulue i le va o le faiʻai o le faiʻai ma le pito i luma muamua (Cardinal et al., 2002; Holani ma Gallagher, 2004; Roozendaal et al., 2004) o se vaega o le muaʻi faʻataunuʻu-amygdala i aʻafiaga o mea faʻaleleia e sili ona lelei e lipotia mai iinei e ao ona mafaufauina (Belova et al., 2007).

faaiuga

O le faʻasalaga o le faʻamalosiaga o le ola e fesoʻotaʻi ma le soifuaga o le UCS (Dallman et al., 2003; Pecina et al., 2006). O le mea lea, o le tele o le alofa o le UCS o le tele o le faʻaosofia o le faʻaaogaina o mea e faʻamalosi (faʻamalosia) o le a fesoʻotaʻi atu i ai e ala i le faʻamalosia o le faʻaaloalo. O le aafiaga muamua o se mea taua tele o le faatosinaga o aafiaga o soʻo se faʻamalosiaga (Borsook et al., 2007) ma lagona osofia e faaosofia e faaosofiaga faaosofia e faateleina ai le gauai e tuuina atu i fualaau oona e aʻafia uma ai le uluaʻi faʻailoga faʻamaonia ma le faʻavaeina (Anderson et al., 2006; McGaugh, 2006). Matou te tuʻuina atu faʻamaoniga e tatau ona tuʻuina atu muamua le faʻatautaia o CA mo le faʻamalosia o le tauleleia o taui uma-ma faʻalavelave e aʻafia ai aʻafiaga i lalo ifo o ia tulaga e mafai ona faʻaosofia ai le faateleina o le faʻaogaina o le CA i le tali atu i mea lelei faʻapitoa, e ese mai valence.

O le mea lea, o le filifilia o le pito i luma o le NE e faʻaumatia ai le nofoaga o loʻo faʻaosoina e ala i mea e sili ona lelei (ie, WCh ma le IPL) i manu pulea ma i luga o le malosi o fuataga (e pei o le MCh ma le IL) i vaega faʻapitoa, ae leai ni aafiaga taua i le pulea o manu i le sologa malie. O nei taunuʻuga o loʻo faʻaalia ai e tatau ona tuʻuina atu le faʻasalalauga muamua ile atunuʻu CA mo le mauaina o tulaga faʻapitoa i fualaau faʻasolosolo e fefaʻasoaʻi ma le tauleleia masani faalenatura poʻo faʻalavelave faʻafuaseʻi i se nofoaga e faʻatulaga ai tulaga. O le tele o itu taua o le tele o tulafono faatonutonu i amioga faaosofia, e aofia ai le eseesega i totonu o le totoga (e pei o le tulaga faaosofia, tali o le atuatuvale) ma mea e faaosofia ai (e pei o le alofa ma le malosi), e lua uma e afaina ai le faʻavaeina o le faʻamalosiaga (Berridge ma Robinson) , 1998; Richard ma Berridge, 2011). E leʻi leva talu ai nei ona fai mai o le gaioiga o le faiʻai o le faiʻai e galue i se "auala faʻamalosi mo gaioiga e faʻaletonu le malosi (faʻalogo) ae le o le valea" (Belova et al., 2007), o lea ua fautuaina ai e faapea, o se masani masani o le neural system atonu e aofia ai i le gaosia o fua ninii, ma le le mautonu o le valence. E le gata i lea, o le faatupuina o ni mea lelei poʻo ni faʻalavelave faʻaosofia e mafua ai tali valea-o fautuaga faapitoa ua fautuaina e faʻaleleia atili ai le mafaufau ma le manatuaina o faʻataʻitaʻiga e ala i se auala taatele, valea-e le mautonu (Belova et al., 2007) ma le muamua o cortex ua aofia ai i le gaosia o tauleleia ma faʻalavelave faʻafuaseʻi (Rolls, 2000; O'Doherty et al., 2001; Killgore et al., 2003; Ventura et al., 2007).

O le tuʻuina atu o faʻamatalaga i totonu o le NAc e faʻatalanoa ai le aafiaga o le taui o le taui poʻo nisi vaega o le aʻoaʻoina o taui (Everitt and Robbins, 2005 mo le iloiloga). O a matou tali, e tusa ai ma se vaaiga ese (Berridge ma Robinson, 1998), faʻaali atu o le faʻasalalauga a le AT i le NAc e iai sona sao i amioga lelei ma faʻaosoosoina; sili atu ona taua, ae ui i lea, latou te faʻaalia o lenei faiga faʻamalosi e pulea e le pito i luma o le Cortical NE.

O le Norepinephrine i le mpFC e mafai ona faʻafouina mesoaccumbens DA tuʻuina atu e ala i faʻataʻitaʻiga faʻataʻatitia muamua i le VTA DA (Sesack ma Pickel, 1992; Shi et al., 2000) ma / poʻo e ala i faʻataʻitaʻiga o le glutamatical corticoaccumbal (Darracq et al., 2001). E le gata i lea, o se matafaioi mo faʻataʻitaʻiga MPFC i le LC i le faʻatinoina o se faatosinaga faatosina e mafai ona vaʻaia ona ua faʻaalia lenei puʻupuʻu e faʻagaoioia VTA DA neurons (Grenhoff et al., 1993; Jodo et al., 1998; Liprando et al., 2004), lea e mafai ona taʻitaʻia ai le faʻaleleia atili o le faʻamaonia o le AT i le NAc. Ae ui i lea, talu ai o le amygdala e aofia i pavlovian faʻatulagaina o tali faʻalagona ma o loʻo i ai se matafaioi patino i le faʻaleleia o manatuaga mo le faʻaosofia o aafiaga (Balleine ma Killcross, 2006; McGaugh, 2006), ma tuʻuina atu le fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻi faʻasolosolo ma galulue i le va o le faiʻai o le faiʻai ma le pito i luma muamua (Cardinal et al., 2002; Roozendaal et al., 2004), o se vaega o le pito i luma o le cortex-amygdala system i aʻafiaga o fuataga sili ona lelei o loʻo lipotia mai iinei e ao ona iloiloina (Belova et al., 2007; Mahler ma Berridge, 2011).

Faʻamatalaga o le NAc ma le dopaminergic faʻasalalauga ua manatu e avea ma vaega sili i le faʻaosofiaina o gaioiga e ese mai i le matafaioi a le TA i isi vaega o le faʻamalosiaga faaosofiaga ma meafaigaluega faʻapitoa (Salamone et al., 2005). O le mea moni, e faʻavae i luga o le manatu e le masalomia o le ACC accumbens e na o le tasi lava le galuega e faatinoina, o faamaoniga tetele e lagolago ai le manatu e aofia ai le DA i le faʻaaogaina o le taumafaiga poʻo le faia o filifiliga i le taumafaiga (Salamone et al., 2007; Bardgett et al., 2009), e le ogatasi ma le faʻaaogaina o lenei faiga i aʻoaʻoga faʻapitoa, faʻaosofiaga faaosofia, poʻo le pavlovian-instrumental transfer. O suʻesuʻega a manu ma tagata e foliga mai e liliu i lena mea, faatasi ai ma suʻesuʻega manu e taulai atu i galuega faʻapitoa a le faʻapotopotoga a le AT, o suʻesuʻega a le falemaʻi e ogatusa ma le manatu e aofia ai le polokalama a le AT i le faʻatinoina o amio, e faʻaalia ai se tutusa foliga tutusa i le va o le faiʻai o loʻo aʻafia ai faiga faʻavae i totonu o manu ma i latou e aʻafia i le malosi o le malosi i tagata (Salamone et al., 2007). E tusa ai ma lenei manatu o le galuega a le NAC e tatau ona mafaufau i ai, faatasi ai ma le pito i luma ma le amygdala, e avea o se vaega o le faila o le mafaufau e faatonutonu ai galuega e faatatau i taumafaiga. I totonu o lenei taʻiala, o le polokalame muamua / faʻapitoa a le polokalama ua matou mafaufau i ai e mafai ona avea o se vaega o se fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga e aafia ai le faiʻai o le faiʻai ma le subcortical e aʻafia ai i tulafono faatonutonu o galuega e faʻaaogaina taumafaiga e pulea ai aʻafiaga o aʻafiaga, ma mafai ai ona fesoʻotaʻi le malosi o le ola maloloina i le malosi. I la matou vaai, o le aʻafiaga o le sologa manuia o mea taua, e taua tele i auala e mafua ai le faʻamalosia o le faʻaleleia o le malosi, talu ai ona o le malamalama na iloa. O lona uiga o le aʻafiaga o fuamoa e maua ai se tali faʻalagona lea e fesoʻotaʻi ma le gaioiga faʻasolosolo e oʻo atu ai i le faaosofiaga o le malosi, ma faʻasino atu ai le matafaioi autu o le lagona faʻalogo ao faʻaalia e le tagata le UCS. O le pito i luma / faʻapipiʻi tatou te tuʻuina atu e faʻatautaia ai le faʻataʻitaʻiga o le faʻaleleia o faʻataʻitaʻiga faʻalagolago i le malosi o le ola maloloina e tatau ona manatu e aofia ai i totonu o fesoʻotaʻiga faigata e faʻatonutonuina lagona faʻaalia (Phillips et al., 2003b). Manatu o le lagona, e tusa ai ma manatu o le iloiloga (Arnold, 1960; Lasalo, 1991) ua fautuaina e mafua mai i auala e tolu: o le faailoaina o le taua faalelagona o se mea e faaosofia ai, o le gaosia o se tulaga aafia i le tali atu i le faaosofia, ma le faatonutonuina o le tulaga aafia. E pei ona faʻaalia e tusi a tagata ma manu (Phillips et al., 2003b mo le iloiloga), o nei laasaga e faʻalagolago i ituaiga mafaufauga ole mafaufau e aofia ai vaega ole fomaʻi e aofia ai le mesencefalic, cortical, ma le subcortical e pei o le amygdala, atulaula, o le telefoni, o le sopto-hippocampus system, the front preteal cortex, e faʻaalia uma e fesoʻotaʻiga vavalalata (Salzman ma Fusi, 2010). O le septo-hippocampus system sa iloiloina e avea o se faʻalapotopotoga faʻapitoa, faʻatasi ai ma se vaega tutotonu i le fuafuaina o le tele o feteenaiga i le va o eseʻese taʻiala taʻiala (Grey ma McNaughton, 2000). Amygdala ei ai se lauiloa iloga i le lagona ma i le faʻatulagaga o faʻamalosiaga e faʻalagolago i lagona faʻalagona. Talu ai nei lava, o se vaega o lenei vaega i le faia o faʻaiuga ua fuafuaina. O le mea moni, e mafai e le amygdala ona faʻaigoaina tali talafeagai e mafai ona faʻaauau ai le malosi o le filifiliga, ma le faʻaalia o lagona faʻalagona i Pavlovian pagātia e faʻaaogaina e ala i mea faʻapipiʻiina (faʻaaogaina ma faʻaaogaina sini) e ala i le fesoʻotaʻiga ma isi vaega o le mafaufau e pei o le striatum ma 'au muamua muamua (Seymour ma Dolan, 2008).

E taua le matauina o "tulaga faatauaina" e aafia i le gaioiga o hormones o le mamafa, e pei o le glucocorticoids, i le amygdala, ma o nei aafiaga e pulea ai le faatumauina o mafaufauga e faasino i se sootaga i le va o lagona loloto ma le malosi o manatuaga (Roozendaal, 2000; Setlow et al., 2000; McGaugh, 2005). E le gata i lea, o le glucocorticoids ua faʻaalia o se vaega o le taui (Piazza ma Le Moal, 1997) ma o faʻamaoniga tele e faʻaalia ai latou te faia se vaega i le faʻaogaina o manaʻoga uma ma lagona faʻafefelagona e faʻaalia ai o le faʻaogaina o le manaʻoga ma le fesuisuiaʻi o aʻoaʻoga e mafai ona faʻaaogaina e ala i se mea masani (Zorawski ma Killcross, 2002).

Ua matou tuʻuina atu faʻamaoniga e aofia ai le faʻatautaia muamua o le soifuaga faʻamalosi CA i le faʻaogaina o le faʻamalosiaga o le agaga faʻaosofia ina ia faʻamalosia ai le malosi o le faʻamalosi, ma faʻasino atu ai i se mea e ese mai ai le faʻaogaina o mea faʻapitoa e aofia ai le faʻamalosia o le faʻamalosi e fesoʻotai atu i le sologa manuia. O a matou taunuʻuga o loʻo ogatusa ma i latou na faʻaalia le faʻaliliuina mai a le AT e le o taimi uma e aofia ai i le faaosofiaga (Nader et al., 1997, mo le iloiloga). I le faatusatusa atu i le talitonuga a le DA lea e faʻavae i luga o se faʻataʻitaʻiga tasi o le taui, ua faʻatulagaina se faʻataʻitaʻiga / leai se totogi i le iʻuga o le nineties lea e fai mai e mafai ona faaluaina le vavaeeseina o ni mea se lua mai le neurobiology. saofaga taua i amioga faaosofia e faʻatatau i le faʻaaogaina o le setete. Manatua o le faʻataʻitaʻiga e lagolagoina e suʻega lea e mafaufauina ai manu feʻai o manufeʻai e pei o meaʻai (ie, e le o se mea e le maua), e ese mai i meaola e ola i fualaau faasaina i le vavae ese poʻo meaʻai-faʻatapulaʻaina manu ia e manatu ua faoa (Nader et al., 1997; Laviolette et al., 2004). O le faʻataʻitaʻiga e lua ona uiga taua. Muamua, o le sootaga i le va o nei faiga e lua e foliga mai e leai se tasi. O se tulaga o le faʻalavelave e faʻalavelaveina ai le faʻaaogaina o le polokalama [e aofia ai le poloka o le peduncolo-pontine (TPP)]. O le mea lea, o le eseesega o le faʻagasologaina o nei faiga e lua e faʻatau faapitoa lava pe o manu, mo se faʻataʻitaʻiga, i se tulaga o le tuumuli ese pe leai (Nader et al., 1997). O lona lua o aʻafiaga, o se tulaga o le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o se faiga faʻamalosi lona lua o le neurobiologically, o lona vaega o le DA.

O le fesili manino e tulaʻi mai i lenei faʻataitaiga pe o uiga uma lava e faaosofia e mafai ona mafaufau e iai se tagata e le o se mea e le o se mea e le maua ma se mea e le maua. E pei ona fesiligia e le au talosaga (Nader et al., 1997, mo le toe iloiloga): "E i ai ni mea e faʻaosofia ai e naʻo le tasi lava o le lua o faʻatonuga e aoga ai?" E ui lava o lenei talanoaga e le o le autu o le tatou galuega o loʻo i ai nei, e le mafai ona tatou fesoasoani e maitau le tutusa i le va o mea na maua i luga o le CA muamua-accumbal, ma le le-faʻaletonuina / faʻaletonu faiga, i le tatou polokalama e taua tele i le faʻatupuina o le faʻaosofia agavaʻa. pe a o le stimulus salience e maualuga ma faʻailoaina e maualuga lagona loloto aʻafiaga (a le lelei pe le lelei). I lenei tulaga, o le isi faiga e aofia ai i le maualalo gaioiga gaioiga taofiofi pe "laina i fafo atu," ma lenei faiga o loʻo i luga o le laina pe a maualalo gaioiga gaioiga (ma e tatou te leʻi vaʻaia muamua), tutusa ma le le-le lava faiga, e iloga mai i lagona maualalo. O matou iʻuga foi e fautua malosi mai, pei o le fautuaina mo le le-faʻaletonu / leai se faʻataʻitaʻiga, o le faiga gaioiga maualuga salience (muamua-accumbal CA faiga) ma le manatu o se tasi e aofia ai i le maualalo agavaʻa e felagolagomaʻi tuʻufaʻatasi. I le tulaga o neural dynamics aofia ai i le filifilia ma faʻapitoa tuʻufaʻatasia o nei faiga, e mafai ona tatou avea ma le mautinoa o le faʻatulagaina o le NE alu i fafo i le mpFC faʻamoemoeina i le maualalo poʻo le maualuga agavaʻa o faʻaosofia, ono aofia ai eseese AR-subtypes, ia, i le isi , faʻalagolago i le maualuga faʻatulagaina tulaga o le faʻasaʻolotoina NE, o le a aofia ai matagaluega eseʻese, ma, i le tulaga o le maualuga agavaʻa, e aofia ai DA i le NAc. Ole mafuaʻaga lea ole faʻaauauina o faʻataʻitaʻiga e ono faʻamatalaina ai lenei fesili taua.

Feteenaʻiga o tului

Fai mai tusitala o le suʻesuʻega sa faia i le leai o soʻo se fefaʻatauaʻiga faʻapisinisi pe tau tupe e mafai ona avea o se feteenaʻiga e ono aʻafia ai.

tautinoga

O lenei suʻesuʻega na lagolagoina e Ministero della Ricerca Scientifica e Tecnologica (PRIN 2008), Sapienza University (Ricerca, 2010), ma le Ministero della Salute (Ricerca corrente, 2009-2011).

mau faasino

  • Adamantidis AR, Tsai HC, Boutrel B., Zhang F., Stuber GD, Budygin A., Tourino C., Bonci A., Deisseroth K., de Lecea L. (2011). Optogenetic fesiligia le suiga o dopaminergic o le tele o vaega o le sailia o taui. J. Neurosci. 1, 10829-10835. Nu: 10.1523 / JNEUROSCI.2246-11.2011. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Agustin-Pavon C., Martinez-Ricos J., Martinez-Garcia F., Lanuza E. (2007). Aafiaga o vailaʻau faʻasaina i luga o le pheromone-taui faʻasalalauga i tamaʻitaʻi: o se mataupu fou o le tutoʻatasi o le "doping". Faʻatasi. Neurosci. 121, 920-932. Pule: 10.1037 / 0735-7044.121.5.920. [PubMed] [Cross Ref]
  • Ahn S., Phillips AG (2002). Faʻafesuiaiga e ala i le totonugalemu o le amygdalar nuclei o le dopaminergic faʻasalalau o le fafagaina e nofo i totonu o le rat rat accumbens ma le medial frontfront cortex. J. Neurosci. 22, 10958-10965. [PubMed]
  • Ahn S., Phillips AG (2003). Faʻavae tutoʻatasi o le basal ma le fafagaina o le dopamine efflux i le tumutumu o le tumutumu ma le medial frontfront cortex e le amygdalar nuclei tutotonu ma le taua i le rat. Neuroscience 116, 295–305. doi: 10.1016/S0306-4522(02)00551-1. [PubMed] [Cross Ref]
  • Anderson AK, Wais PE, Gabrieli JDE (2006). O lagona e faʻaleleia ai le manatua o mea le mautonu i mea ua tuanai. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA. 103, 1599-1604. doi: 10.1073 / pnas.0506308103. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Arnold MB (1960). Lagona ma le Tino. New York, NY: Columbia University Press.
  • Arnsten AFT (2000). E ala i le tioata tioata: eseesega noradrenergic modulation o galuega faʻatino muamua. Neural Plast. 7, 133-146. Pule: 10.1155 / NP.2000.133. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Arnsten AFT (2009). Faʻasalaga auala alalaʻi e faʻaleagaina ai le faʻasologa o le cortex muamua ma le galuega. Nat. Rev. Neurosci. 10, 410-422. Pule: 10.1038 / nrn2648. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Aston-Jones G., Cohen JD (2005). O se talitonuga faʻavae o galuega a le coeruleus-norepinephrine: gaioiga faʻapitoa ma galuega lelei. Ann. Rev. Neurosci. 28, 403-450. Pule: 10.1146 / annurev.neuro.28.061604.135709. [PubMed] [Cross Ref]
  • Aston-Jones G., Rajkowski J., Cohen J. (1999). Mataʻituina o le siaki i le mafaufau ma gafatia amio. Biol. Fomaʻi 46, 1309–1320. doi: 10.1016/S0006-3223(99)00140-7. [PubMed] [Cross Ref]
  • Balleine BW (2005). Nofoaga papaʻu o le sailia o meaʻai: aʻafia, faʻanofo ma tauia i kesi corticostriatolimbic. Physiol. Faʻatasi. 86, 717-730. doi: 10.1016 / j.physbeh.2005.08.061. [PubMed] [Cross Ref]
  • Balleine BW, Killcross S. (2006). Faʻafeiloaʻiga faʻamalosiaga: o se fesoʻotaʻiga tuʻufaʻatasi o le galuega amygdala. Trends Neurosci. 29, 272-279. Pule: 10.1016 / j.tins.2006.03.002. [PubMed] [Cross Ref]
  • Bardgett ME, Depenbrock M., Downs N., Manatu M., Green L. (2009). E faʻafaigofie e le Dopamine le faia o faʻaiʻuga i taumafaiga a tagata. Faʻatasi. Neurosci. 123, 242-251. doi: 10.1037 / a0014625. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Becerra L., Breiter HC, Wise R., Gonzalez RG, Borsook D. (2001). Faʻaauau le faʻamalosia o alagaina e ala i faʻalavelave faʻavevela. Neuron 32, 927–946. doi: 10.1016/S0896-6273(01)00533-5. [PubMed] [Cross Ref]
  • Bechara A., Harrington F., Nader K., van der Kooy D. (1992). Le neurobiology o le faaosofiaga: faaluaina le vavaeeseina o auala faaosofia e lua e faafesootai ai le taui opiate i naiva e faatatau i fualaau e faalagolago i fualaau faasaina.. Faʻatasi. Neurosci. 106, 798-807. [PubMed]
  • Belova MA, Paton JJ, Morrison SA, Salzman D. (2007). O le faʻamoemoe e faʻafetaui le tali atu i ni mea faʻafiafia ma faʻalavelave faʻafuaseʻi i le primate amygdala. Neuron 55, 970-984. Pule: 10.1016 / j.neuron.2007.08.004. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Berridge CW, Waterhouse BD (2003). O le fale-coeruleus-noradrenergic system: faʻafaigofieina o le amio amioga ma le faʻalagolago i le setete o le mafaufau. Brain Res. Brain Res. Faaa. 42, 33–84. doi: 10.1016/S0165-0173(03)00143-7. [PubMed] [Cross Ref]
  • Berridge KC (2001). "Aoaoina o taui: faʻamalosia, faʻaosofia, ma faʻamoemoega," in Le Lotolosi o le Aoaoina ma le Motugaafa, Vol. 40, ed Medin DL, faatonu. (Niu Ioka, NY: Aʻoga Tausipepa;), 223-278.
  • Berridge KC (2004). Faʻaosofia manatu i le neuroscience amioga. Physiol. Faʻatasi. 81, 179-209. doi: 10.1016 / j.physbeh.2006.08.020. [PubMed] [Cross Ref]
  • Berridge KC, Robinson TE (1998). O le a le matafaioi o le dopamine i le taui: aʻafiaga o le faʻalogo, faʻaaogaina o taui, po o le faʻamalosia o le soifua maloloina? Brain Res. Faaa. 28, 309–369. doi: 10.1016/S0165-0173(98)00019-8. [PubMed] [Cross Ref]
  • Berridge KC, Valenstein ES (1991). O le a le faʻagasologa o le mafaufau e faʻafefe ai le fafagaina e ala i le eletise eletise o le vavalalata tuʻu? Faʻatasi. Neurosci. 105, 3-14. [PubMed]
  • Berridge KC, Venier IL, Robinson TE (1989). Taumafai le faʻamalositino o le faʻatinoina o le 6-hydroxydopamine: faʻapitoa: o aʻafiaga mo manatu faʻapitoa ma le manatu o le anhedonia o le function dopamine. Faʻatasi. Neurosci. 103, 36-45. [PubMed]
  • Bindra D. (1974). O se vaaiga faaosofia o le aoaoina, faatinoga, ma le suiga o amio. Toma. Faaa. 81, 199-213. [PubMed]
  • Bindra D. (1978). E faʻafefea ona faʻaalia amioga amio faʻapitoa: o se faʻamalosaga-faaosofia isi i le faʻamalosia o tali. Faʻatasi. Brain Sci. 1, 41-91. [PubMed]
  • Bolles RC (1972). Faamalosia, faʻamoemoe, ma le aʻoaʻoina. Toma. Faaa. 79, 394-409.
  • Borsook D., Becerra L., Carlezon WA, Jr., Shaw M., Renshaw P., Elman I., Levine J. (2007). Malosiaga o taui i faʻataʻitaʻiga ma tiga: aʻafiaga mo faʻafitauli o le mafaufau. Eur. J. Pain 11, 7-20. Nu: 10.1016 / j.ejpain.2005.12.005. [PubMed] [Cross Ref]
  • Bouret S., Duvel A., Onat S., Sara S. (2003). Phasic faʻatoagaina o le neurons locusus i le ogatotonu o le amygdala. J. Neurosci. 23, 3491-3497. [PubMed]
  • Bouret S., Sara SJ (2004). Taumafaiga o taui, faʻalautelega o le gauai ma le siakiina o le coeruleus-fesoʻotaʻiga pito i luma ile taimi aʻo aʻoga. Eur. J. Neurosci. 20, 791-802. Pule: 10.1111 / j.1460-9568.2004.03526.x. [PubMed] [Cross Ref]
  • Briand L., Gritton H., Howe WM, Young D., Sarter M. (2007). Modulators i faʻasalalauga mo le faʻaogaina: fesoʻotaʻiga modulator i le pito i luma. Prog. Neurobiol. 83, 69-91. doi: 10.1073 / pnas.0807891106. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Bromberg-Martin ES, Matsumoto M., Hikosaka O. (2010). Dopamine i le faʻaosoosoina o le faʻaosofia: faʻamalieina, teteʻe, ma le faʻalogo. Neuron 68, 815-834. Pule: 10.1016 / j.neuron.2010.11.022. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Cabib S., Orsini C., Le Moal M., Piazza PV (2000). Soloia ma le fesuiaʻiga o eseʻesega o aʻafiaga i tali o amioga i fualaau o le faʻaleagaina pe a mavae sina poto masani. saienisi 289, 463-465. doi: 10.1126 / science.289.5478.463. [PubMed] [Cross Ref]
  • Cabib S., Puglisi-Allegra S. (2012). O le dopamine mesoaccumbens i le taulimaina o le atuatuvale. Neurosci. Biobehav. Faaa. 36, 79-89. doi: 10.1016 / j.neubiorev.2011.04.012. [PubMed] [Cross Ref]
  • Caine SB, Koob GF (1993). Faʻataʻitaʻiga o le puleaina o le cocaine i le rat e ala i le D-3 dopamine. saienisi 260, 1814-1816. doi: 10.1126 / science.8099761. [PubMed] [Cross Ref]
  • Cardinal RN, Parkinson JA, Hall J., Everitt BJ (2002). Uiga ma le faaosofiaga: o le matafaioi a le amygdala, o le telefoni, ma le cortex muamua. Neurosci. Biobehav. Faaa. 26, 321–352. doi: 10.1016/S0149-7634(02)00007-6. [PubMed] [Cross Ref]
  • Carr DB, Sesack SR (2000). Faʻasologa mai le kenele muamua i le vaega faʻalauteleina o le vaʻaia: faʻamoemoe faʻamaonia i le synaptic associations ma mesoaccumbens ma neo monosa. J. Neurosci. 20, 3864-3873. [PubMed]
  • Carr GD, Fibiger H., Phillips AG (1989). "Faʻatulagaina o nofoaga e filifilia e avea o se fua o le tau o fualaau oona," in Oxford Reviews i Psychopharmacology, eds Leibman JM, Cooper SJ, faatonu. (Oxford, Peretania: Oxford University Press;), 264-319.
  • Curtis A., Bello N., Connolly K., Valentino R. (2002). Corticotropin-lafoaʻi vaega neurones o le ogatotonu tutotonu o le amygdala mediate locus coeruleus faatoaagaina e le loto mafatia. J. Neuroendocrinol. 14, 667-682. Pule: 10.1046 / j.1365-2826.2002.00821.x. [PubMed] [Cross Ref]
  • Dalley JW, Cardinal RN, Robbins TW (2004). Faʻamuamua galuega faʻapitoa ma le gaioiga i meaola: mea faʻapipiʻi ma neurochimium. Neurosci. Biobehav. Faaa. 28, 771-784. doi: 10.1016 / j.neubiorev.2004.09.006. [PubMed] [Cross Ref]
  • Dalley JW, Mason K., Stanford SC (1996). Faateleina le maualuga o le extracellular noradrenaline i le pito i luma o laumei na faʻaalia i le natura faʻaosofia o le siʻosiʻomaga o le siosiomaga: faʻaogaina e ala i le pulea lelei o le diazepam poʻo le pasirone. Psychopharmacology (Berl.) 127, 47-54. Pule: 10.1007 / BF02805974. [PubMed] [Cross Ref]
  • Dallman MF, Pecoraro N., Akana SF, La Fleur SE, Gomez F., Houshyar H., Bell ME, Bhatnagar S., Laugero KD, Manalo S. (2003). Faʻanoanoa taimi ma le tele o meaʻai: se vaaiga fou e uiga i "mea faʻamafanafana". Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA. 100, 11696-11701. doi: 10.1073 / pnas.1934666100. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Darracq L., Blanc G., Glowinski J., Tassin JP (1998). Le taua o le mafutaga o le noradrenaline-dopamine i le faʻaauau o le faʻamalosia o le D-amphetamine. J. Neurosci. 18, 2729-2739. [PubMed]
  • Darracq L., Drouin C., Blanc G., Glowinski J., Tassin JP (2001). O le faʻamalositinoina o masini gasegase ae le o ionotropic glutamatergic i totonu o le nucleus accumbens e manaʻomia mo le tuʻuina atu o le dopamine functional D-amphetamine. Neuroscience 103, 395–403. doi: 10.1016/S0306-4522(00)00578-9. [PubMed] [Cross Ref]
  • Del Arco A., Mora F. (1999). O aʻafiaga o le paʻu o le glutamate i luga o concentcellular concentrations o le GABA, dopamine, ma le dopamine metabolites i le pito muamua o le kesi vaʻavaʻavaʻavale: o le aʻafia o le NMDA ma le AMPA / KA faʻaleleia. Neurochem. Res. 24, 1027-1035. doi: 10.1023 / A: 1021056826829. [PubMed] [Cross Ref]
  • Deutch AY, Clark WA, Roth RH (1990). O le faʻamamaina o le dopamine i le muaʻi faʻamalosi e faʻaleleia ai le tali mai o mesolimbic dopamine neurons e faʻamalosia ai. Brain Res. 521, 311–315. doi: 10.1016/0006-8993(90)91557-W. [PubMed] [Cross Ref]
  • Devoto P., Flore G., Pani L., Gessa GL (2001). Faʻamatalaga mo le faʻasaʻolotoina o le noradrenaline ma le dopamine mai nourorenergic neurons i le cortex cerebral. Mol. Fomaʻi 6, 657-664. Pule: 10.1038 / sj.mp.4000904. [PubMed] [Cross Ref]
  • Devoto P., Flore G., Pira L., Diana M., Gessa GL (2002). Faʻaauau le faʻasaʻoloto o le noradrenaline ma le dopamine i le pito i luma muamua o le corpone pe a uma le maʻi morphine ma le taimi o le aveeseina o le morphine. Psychopharmacology 160, 220-224. doi: 10.1007 / s00213-001-0985-y. [PubMed] [Cross Ref]
  • Doherty MD, Gratton A. (1996). Faʻamatalaga faafomaʻi faʻamuamua DodNUMX faʻasologa o le tali a le meso-accumbens dopamine i le faʻamaoni: o se suʻesuʻega elekene i totonu o manoa gaʻoloto. Brain Res. 715, 86–97. doi: 10.1016/0006-8993(95)01557-4. [PubMed] [Cross Ref]
  • Dworkin SI, Guerin GF, Co C., Taumaʻa NE, Smith JE (1988). O le leai o se aafiaga o le 6-hydroxydopamine uaua o le nucleus e faʻapipiʻi i luga o le puleaina tino o le morphine. Pharmacol. Biochem. Faʻatasi. 30, 1051-1057. [PubMed]
  • Ettenberg A., Pettit HO, Bloom FE, Koob GF (1982). Heroin ma le cocaine-pulea tino-pulea i tama: mediation e ala i ni vaega eseese. Psychopharmacology 78, 204-209. [PubMed]
  • Everitt BJ, Robbins TW (2005). Auala faʻavaomalo o le faʻamalosia mo le tagofiaina o vailaau faʻasaina: mai gaioiga i masaniga faʻamalosi. Nat. Neurosci. 11, 1481-1487. doi: 10.1038 / nn1579. [PubMed] [Cross Ref]
  • Feenstra MG, Botterblom MH, Mastenbroek S. (2000). Dopamine ma le noradrenaline efflux i le pito i luma i le malamalama ma le pogisa: aafiaga o le manaia ma le taulimaina ma le faatusatusaga i le nucleus accumbens. Neuroscience 100, 741–748. doi: 10.1016/S0306-4522(00)00319-5. [PubMed] [Cross Ref]
  • Feenstra MG, Teske G., Botterblom MH, de Bruin JP (1999). O le Dopamine ma le noradrenaline e faʻasaʻolotoina i le pito i luma o kioti i le taimi o le faʻalavelave faʻafuaseʻi ma le tuinanau i le faʻalauteleina o lagona: faʻalavelave i aʻafiaga fou. Neurosci. Lett. 272, 179–182. doi: 10.1016/S0304-3940(99)00601-1. [PubMed] [Cross Ref]
  • Feenstra MGP (2007). "O le microdialysis o le dopamine ma le norepinephrine i le taimi o le faʻatulagaina ma le faʻatinoina o amio," in Tusitaulima o Microdialysis, faigamalaga. 16, eds Westerink BHC, Cremers TIFH, faatonu. (Amsterdam: Taaloga Tausipepa;), 317-350.
  • Fields HL, Hjelmstad GO, Margolis EB, Nicola SM (2007). Faʻasologa o mea e faʻaleleia ai le faʻaaogaina o amioga lelei ma le faʻamalosi lelei. Annu. Rev. Neurosci. 30, 289-316. Pule: 10.1146 / annurev.neuro.30.051606.094341. [PubMed] [Cross Ref]
  • Finlay JM, Zigmond MJ, Abercrombie ED (1995). Faʻateleina le dopamine ma le norepinephrine faʻasaina i le medial frontfront cortex e aʻafia e le ogaoga ogaoga ma le faʻalavelave masani: aafiaga o diazepam. Neuroscience 64, 619–628. doi: 10.1016/0306-4522(94)00331-X. [PubMed] [Cross Ref]
  • Floresco S., West A., Ash B., Moore H., Grace A. (2003). O le faʻafefe o le faʻaogaina o le dopamine neuron firing differentially regulates tonic and phasic dopamine transmission. Nat. Neurosci. 6, 968-973. doi: 10.1038 / nn1103. [PubMed] [Cross Ref]
  • Fudge JL, Emiliano AB (2003). O le amygdala lautele ma le polokalama dopamine: o le isi vaega o le puzzle dopamine. J. Neuropsychiatry Clin. Neurosci. 15, 306-316. [PMC free article] [PubMed]
  • Fudge JL, Haber SN (2000). O le totonugalemu tutotonu o le amygdala o loo i ai i le dopamine subpopulation i primates. Neuroscience 97, 479–494. doi: 10.1016/S0306-4522(00)00092-0. [PubMed] [Cross Ref]
  • Goldstein LE, Rasmusson AM, Bunney BS, Roth RH (1996). Matafaioi a le amygdala i le faamaopoopoina o amio, neuroendocrin, ma muamua le tali atu i monoamine tali i le mafaufau i le mafaufau i le rat. J. Neurosci. 16, 4787-4798. [PubMed]
  • Grey JA, McNaughton N. (2000). Le Neuropsychology of Concern: O se Suesuega i Matafaioi a le Settohippocampal System, 2nd edn Oxford, UK: Oxford University Press.
  • Grenhoff J., Nisell M., Ferre S., Aston-Jones G., Svensson TH (1993). Numera o le noradrenergic o le midbrain dopamine cell firing e mafua mai i le faaosofia o le coeruleus i le rat i le rat. J. Neural Transm. 93, 11-25. [PubMed]
  • Guarnieri DJ, Brayton CE, Richards SM, Maldonado-Aviles J., Trinko JR, Nelson J., Taylor JR, Gourley SL, Dileone RJ (2011). O le talafaʻasolopito o Gene o loʻo faʻaalia ai se matafaioi mo hormones o le atuatuvale i le molécula ma le tali i amio i le faʻasaina o meaai. Biol. Fomaʻi 71, 358-365. Pule: 10.1016 / j.biopsych.2011.06.028. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Guarraci FA, Kapp BS (1999). O le faʻaaogaina o le electrophysiological faʻataunuʻu o le gasegase o le dopaminergic area i le taimi o le pavlovian mataʻutia o paʻu i le laula. Faʻatasi. Brain Res. 99, 169–179. doi: 10.1016/S0166-4328(98)00102-8. [PubMed] [Cross Ref]
  • Hemby SE, Jones GH, Faamasinoga JB, Jr., Neil DB (1992). Gaioiga faʻatulagaina o le locomotor ae e le o se mea e tuʻuina i ai le mea e sili ona fiafia i ai pe a maeʻa le faʻaaogaina o cocaine. Psychopharmacology 106, 330-336. [PubMed]
  • Hnasko TS, Sotak BN, Palmiter RD (2005). E maua e Morphine le miti o le dopamine-deficient souris. natura 438, 854-857. Nu: 10.1038 / nature04172. [PubMed] [Cross Ref]
  • Holland PC, Gallagher M. (2004). Amygdala-frontal interactions ma le faʻamoemoe o taui. Curr. Faaiʻu. Neurobiol. 14, 148-155. Pule: 10.1016 / j.conb.2004.03.007. [PubMed] [Cross Ref]
  • Homayoun H., Moghaddam B. (2007). O le faʻamaʻiina o le NPDA e maua ai aʻafiaga faʻafeagai i luga o le initaneti ma le pyramidal neurons. J. Neurosci. 27, 11496-11500. Nu: 10.1523 / JNEUROSCI.2213-07.2007. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Horvitz JC (2000). Tali a le Mesolimbo i le cortical ma le nigrostriatal i mea e leai ni taui. Neuroscience 96, 651–656. doi: 10.1016/S0306-4522(00)00019-1. [PubMed] [Cross Ref]
  • Ikemoto S. (2007). Faʻasalalau taui i le Dopamine: lua faiga faʻatautaia mai le vaeluagalemu o le vaeluagalemu i le nucleus accumbens-faʻapipiʻi puipuia olifactory. Brain Res. Faaa. 56, 27-78. doi: 10.1016 / j.neuroscience.2008.02.003. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Ikemoto S., Panksepp J. (1999). O le matafaioi o le nucleus accumbens dopamine i amioga faaosofia: o se faʻasiga faʻatasi ma faʻamatalaga faapitoa i le sailia o taui. Brain Res. Faaa. 31, 6–41. doi: 10.1016/S0165-0173(99)00023-5. [PubMed] [Cross Ref]
  • Jackson ME, Moghaddam B. (2001). O le tulafono a Amygdala o le nucleus accumbens dopamine o loʻo faʻatonuina e le cortex muamua. J. Neurosci. 21, 676-681. [PubMed]
  • Jedema H., Grace A. (2004). Corticotropin-releasing hormone e faʻafesoʻotaʻi faʻafuaseʻi ni neu o le kulupu o le locus ceruus e faamaumauina i vitro. J. Neurosci. 24, 9703-9713. Nu: 10.1523 / JNEUROSCI.2830-04.2004. [PubMed] [Cross Ref]
  • Jedema HP, Sved AF, Zigmond MJ, Finlay JM (1999). Faʻalogoina o le tuʻuina atu o le norepinephrine i le medie frontlineal cortex: aʻafiaga o faʻasologa masani masani faʻalavelave masani. Brain Res. 830, 211–217. doi: 10.1016/S0006-8993(99)01369-4. [PubMed] [Cross Ref]
  • Jensen J., McIntosh AR, Crawley AP, Mikulis DJ, Remington G., Kapur S. (2003). Faʻatonuina faʻamalosia o le telefoni feaveaʻi i le tulimataiga o le faʻaolaina o aʻafiaga. Neuron 40, 1251–1257. doi: 10.1016/S0896-6273(03)00724-4. [PubMed] [Cross Ref]
  • Jhou TC, Fields HL, Baxter MG, Saper CB, Holland PC (2009). O le gastromedial concentrate nucleus (RMTg), o le GABAergic e sili atu i le ogatotonu o le numera o dopamine neurons, faʻasolosolo ai mea tutupu faʻafuaseʻi ma faʻalavelave ai tali a le kamupani. Neuron 61, 786-800. Pule: 10.1016 / j.neuron.2009.02.001. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Jodo E., Chiang C., Aston-Jones G. (1998). Aafiaga faatosina o le gaioiga pito i luma i le noradrenergic locus coeruleus neurons. Neuroscience 83, 63–79. doi: 10.1016/S0306-4522(97)00372-2. [PubMed] [Cross Ref]
  • Joel D., Weiner I. (1997). O le fesoʻotaiga o le vaitau o le primate o loʻo i lalo ifo o le auala: ala faʻapitoa ma le polokalame vavalalata fesoʻotaʻi o le basal ganglia-thalamocortical circuitry. Brain Res. Faaa. 23, 62-78. [PubMed]
  • Iosefa MH, Datla K., Young AMJ (2003). Le faʻamatalaga o le fua o le nucleus accumbens dopamine e i vivo faʻamaʻi pipisi: o le tui, o le manaʻoga poʻo le cognition? Neurosci. Biobehav. Faaa. 27, 527-541. doi: 10.1016 / j.neubiorev.2003.09.001. [PubMed] [Cross Ref]
  • Joshua M., Adler A., ​​Mitelman R., Vaadia E., Bergman H. (2008). O fuainumera o le Midbrain dopaminergic ma fomaʻi o le cholinergic o loʻo i ai le eseesega i le va o taui ma faʻalavelave faʻalavelave i vaitau eseese o tulaga faʻapitoa faʻamalosia o tulaga faigata. J. Neurosci. 28, 11673-11684. Nu: 10.1523 / JNEUROSCI.3839-08.2008. [PubMed] [Cross Ref]
  • Kawahara Y., Kawahara H., Westerink BH (1999). Faatusatusaga o aʻafiaga o le vavalalata ma le faʻafoʻiina o le popolega i le faʻamalolo o le noradrenaline ma le dopamine i totonu o le coeruleus ma le medial front-cortex cortex o le rat. Naunyn Schmiedebergs Arch. Pharmacol. 360, 42-49. Pule: 10.1007 / s002109900042. [PubMed] [Cross Ref]
  • Kensinger EA, Schacter DL (2006). Faʻaauau le faʻamalosia o alagaina e ala i faʻalavelave faʻavevela. J. Neurosci. 26, 2564-2570. Nu: 10.1523 / JNEUROSCI.5241-05.2006. [PubMed] [Cross Ref]
  • Killgore WDS, Young AD, Femia LA, Bogorodzki P., Rogowska J., Yurgelun-Todd DA (2003). Le faʻamalosia o le tino ma le limbina i le taimi o le matamataina o meaai maualuga ma le maualalo-kalori. Neuroimage 19, 1381–1394. doi: 10.1016/S1053-8119(03)00191-5. [PubMed] [Cross Ref]
  • Tupu D., Zigmond MJ, Finlay JM (1997). O aʻafiaga o le faʻamamaina o le dopamine i le medial frontfront cortex i luga o le faʻalavelave osofaʻi i le extracellular dopamine i totonu o le tumutumu o tumutumu ma le atigi autu. Neuroscience 77, 141–153. doi: 10.1016/S0306-4522(96)00421-6. [PubMed] [Cross Ref]
  • Koob GF, Bloom FE (1988). Auala masani ma mole mole o le faalagolago i fualaau faasaina. saienisi 242, 715-723. doi: 10.1126 / science.2903550. [PubMed] [Cross Ref]
  • Lammel S., Hetzel A., Hckel O., Jones I., Liss B., Roeper J. (2008). O mea e le masani ai o neo frontline i totonu o se dual mesocorticolimbic dopamine system. Neuron 57, 760-773. Pule: 10.1016 / j.neuron.2008.01.022. [PubMed] [Cross Ref]
  • Lammel S., Ion DI, Roeper J., Malenka RC (2011). O le faʻaogaina faapitoa o le dopamine neuron synapses e ala i le faʻavevesi ma le faʻaleleia o fuamoa. Neuron 70, 855-862. Pule: 10.1016 / j.neuron.2011.03.025. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Lapiz MDS, Morilak DA (2006). Faʻafouina le faʻaogaina o le gaioiga o le gaioiga i totonu o le rat medial prefrontal cortex e pei ona fuaina e le gasologa o le gafatia o suiga. Neuroscience 32, 1000-1010. doi: 10.1016 / j.neuroscience.2005.09.031. [PubMed] [Cross Ref]
  • Laviolette SR, Gallegos RA, Henriksen SJ, van der Kooy D. (2004). O le faʻasalalauga a le Kamupani a Opiate e puleaina le faʻaaogaina o taui faʻatautaia e auala mai i le GABAA receptors i le faʻalauteleina o le faʻalapotopotoga. Nat. Neurosci. 7, 160-169. doi: 10.1038 / nn1182. [PubMed] [Cross Ref]
  • Lasalo RS (1991). Malamalama ma faaosofia i lagona. Am. Toma. 46, 352-367. [PubMed]
  • Le Moal M., Simon H. (1991). Mesocorticolimbic dopaminergic networking: galuega faatino ma tulafono faatonutonu. Physiol. Faaa. 71, 155-234. [PubMed]
  • Lewis BL, O'Donnell P. (2000). Vaega o le gaioiga fefaʻatauaʻiga e afaina i le pito i luma o le paʻu e faʻamautinoa ai le gafatia o le 'membrane' o loʻo i ai i le pyramidal neurons via d (1) receptors dopamine. Cereb. Cortex 10, 1168-1175. Pule: 10.1093 / cercor / 10.12.1168. [PubMed] [Cross Ref]
  • Liprando LA, Miner LH, Blakely RD, Lewis DA, Sesack SR (2004). Fesoʻotaiga vavalalata i le va o faʻamavaega o loʻo faʻaalia le uilapine transporter ma le dopamine neurons i le ogatotonu o le rat ma le manuki. Synapse 52, 233-244. doi: 10.1002 / syn.20023. [PubMed] [Cross Ref]
  • Lu L., Shepard JD, Scott Hall F., Shaham Y. (2003). Aafiaga o le faʻaogaina o le siosiomaga i le faʻamalosia o le opiate ma le psychostimulant, toe faʻaleleia ma le faʻasesega i totonu o rato: o se toe iloiloga. Neurosci. Biobehav. Faaa. 27, 457–491. doi: 10.1016/S0149-7634(03)00073-3. [PubMed] [Cross Ref]
  • Lupinsky D., Moquin L., Gratton A. (2010). Faʻasalaga o le Interhemispheric o le vailaʻau faʻasalalau i le pito i luma o le vialical glutamate popole i tali o tama. J. Neurosci. 30, 7624-7633. Nu: 10.1523 / JNEUROSCI.1187-10.2010. [PubMed] [Cross Ref]
  • Mackey WB, van der Kooy D. (1985). Neuroleptics poloka le aʻafiaga lelei o le amphetamine ae le o le morphine e fuaina i le mea e tuʻuina ai. Pharmacol. Biochem. Faʻatasi. 22, 101-105. [PubMed]
  • Mahler SV, Berridge KC (2011). O le a ma le a le taimi e "manaʻo ai"? Amygdala e taulaʻi atu i ai le faʻamalosia o le soifua maloloina i luga o suka ma feusuaiga. Psychopharmacology (Berl.) 221, 407–426. doi: 10.1007/s00213-011-2588-6. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Margolis EB, Lock H., Chefer VI, Shippenberg TS, Hjelmstad GO, Field HL (2006). O Kappa opioids na te puleaina ma le faʻaeteete ia nemene dopamineric e faʻapipiʻi i le pito i luma. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA. 103, 2938-2942. doi: 10.1073 / pnas.0511159103. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Matsumoto M., Hikosaka O. (2009). E lua ituaiga o dopamine neuron e faʻamaonia manino ai le lelei ma le leaga o faailoilo. natura 459, 837-841. Nu: 10.1038 / nature08028. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • McGaugh JL (2005). Faʻafiafiaga faʻalagona ma faʻaleleia galuega amygdala: faʻamatalaga fou mo le tuuga masani faʻasoa-faʻamalosiaga. Aoao. Sui. 12, 77-79. Tui: 10.1101 / lm.93405. [PubMed] [Cross Ref]
  • McGaugh JL (2006). Fai sina taimi filemu e manatua pea: faʻaopoopo i ai sina mea manaia. Trends Cogn. Sci. 10, 345-347. Nu: 10.1016 / j.tics.2006.06.001. [PubMed] [Cross Ref]
  • McQuade R., Creton D., Stanford SC (1999). Aafiaga o mea fou o le siosiomaga i fua o le rat ma le galuega tutotonu o le noradrenaline e fuaina i i vivo microdialysis. Psychopharmacology 145, 393-400. Pule: 10.1007 / s002130051073. [PubMed] [Cross Ref]
  • Mingote S., de Bruin JPC, Totogifuapauina MGP (2004). Noradrenaline ma le dopamine afu i le pito i luma o le cortex e fesoʻotaʻi ma le faʻamalieina o le tulaga masani. J. Neurosci. 24, 2475-2480. Nu: 10.1523 / JNEUROSCI.4547-03.2004. [PubMed] [Cross Ref]
  • Morilak DA, Barrera G., Echevarria DJ, Garcia AS, Hernandez A., Ma S., Petre CO (2005). Matafaioi o le faiʻai norepinephrine i le tali o amioga i le atuatuvale. Prog. Neuropsychopharmacol. Biol. Fomaʻi 29, 1214-1224. doi: 10.1016 / j.pnpbp.2005.08.007. [PubMed] [Cross Ref]
  • Moron JA, Brockington A., Wise RA, Rocha BA, Hope BT (2002). Faʻafeiloaʻi le Dopamine e ala i le feʻaveaʻiga o le norepinephrine i vaega o le mafaufau e maualalo le maualuga o le vevela o le dopamine: faʻamaoniga mai laina tuitui. J. Neurosci. 22, 389-395. [PubMed]
  • Mu Mu RF, SD SD (1984). Faʻafouina o meatotino o le morphine ma le naloxone na faʻaalia mai e le mea e fiafia i ai: o se suʻega faʻavae. Psychopharmacology 82, 241-247. [PubMed]
  • Mueller D., Stewart J. (2000). O loʻo faʻafeiloaʻi le tulaga o le cocaine-induced: toe faʻafouina e ala i le amataina o injections o cocaine pe a maeʻa. Faʻatasi. Brain. Res. 115, 39–47. doi: 10.1016/S0166-4328(00)00239-4. [PubMed] [Cross Ref]
  • Nader K., Bechara A., van der Kooy D. (1997). Neurobiological faʻasalaga o faʻataʻitaʻiga o amioga faʻaosofia. Annu. Rev. Rev. Psychol. 48, 85-114. Pule: 10.1146 / annurev.psych.48.1.85. [PubMed] [Cross Ref]
  • Nader K., Harrington F., Bechara A., van der Kooy D. (1994). Neuroleptics poloka poloka maualuga ae le maualalo le heroin nofoaga filifilia: isi faʻamaoniga mo se faiga faʻavae lua o le faʻaosofia. Faʻatasi. Neurosci. 108, 1128-1138. [PubMed]
  • Naranjo CA, Tremblay LK, Busto EU (2001). O le matafaioi o le faiga o taui i le faiʻai i le atuatuvale. Prog. Neuropsychopharmacol. Biol. Fomaʻi 25, 781–823. doi: 10.1016/S0278-5846(01)00156-7. [PubMed] [Cross Ref]
  • Nicniocaill B., Gratton A. (2007). Faʻamatalaga faafomaʻi i le muaʻi faʻamaʻi o le alpha1 adrenoreceptor modulation o le nucleus accumbens tali a le dopamine i le faʻalavelave i ratisi Long-Evans. Psychopharmacology (Berl.) 191, 835–842. doi: 10.1007/s00213-007-0723-1. [PubMed] [Cross Ref]
  • Niv Y., Joel D., Dayan P. (2006). Se vaaiga masani i luga o le faaosofiaga. Trends Cogn. Sci. 10, 375-381. Nu: 10.1016 / j.tics.2006.06.010. [PubMed] [Cross Ref]
  • O'Doherty J., Kringerlbach ML, Rolls RT, Hornak J., Andrews C. (2001). Faʻamatalaga faʻamanuiaina ma faʻasalaga i totonu o le tagata cortex orbitofrontal cortex. Nat. Neurosci. 4, 95-102. Pule: 10.1038 / 82959. [PubMed] [Cross Ref]
  • Itulau ME, Lucki I. (2002). Aafiaga o togafitiga faʻasolosolo ma gasegase i le gasegase o le monoamine efflux i le cortex i luma o le rat. Neuropsychopharmacology 27, 237–247. doi: 10.1016/S0893-133X(02)00301-9. [PubMed] [Cross Ref]
  • Palmiter RD (2008). O le faailo o le Dopamine i le pito i tua e taua mo amioga faaosofia: o lesona mai pepe o le dopamine-deficient. Ann. NY Acad. Sci. 1129, 35-46. Pule: 10.1196 / annals.1417.003. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Panksepp J. (1998). Neuroscience e aʻafia ai: O le Faavae o lagona o tagata ma lagona. Oxford, Peretania: Oxford University Press.
  • Pascucci T., Ventura R., Latagliata EC, Cabib S., Puglisi-Allegra S. (2007). O le medial frontfront cortex e fuafua ai le tali o le dopamine e faʻamalosia e ala i aʻafiaga tetee o le norepinephrine ma le dopamine. Cereb. Cortex 17, 2796-2804. doi: 10.1093 / cercor / bhm008. [PubMed] [Cross Ref]
  • Pecina S., Berridge KC, Parker LA (1997). Pimozide e le suia le palability: vavaeeseina o le anhedonia mai le taofiofia o le sensorimotor e ala ile tofoina o le tino. Pharmacol. Biochem. Faʻatasi. 58, 801–811. doi: 10.1016/S0091-3057(97)00044-0. [PubMed] [Cross Ref]
  • Pecina S., Schulkin J., Berridge KC (2006). O le faʻaaogaina o le corticotropin e faʻapipiʻi ai le mea e mafua ai le faʻateleina o le mafuaʻaga e mafua ai le manuia o le soʻo: faʻamalieina o aʻafiaga faatosina i le mafatiaga? BMC Biol. 13, 8. doi: 10.1186 / 1741-7007-4-8. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Pettit HO, Ettenberg A., Bloom FE, Koob GF (1984). O le faʻaleagaina o le dopamine i le nucleus accumbens e toso ese ai le cocaine ae le o le heroin le pulea e le tagata o ia lava. Psychopharmacology 84, 167-173. [PubMed]
  • Phillips AG, Ahn S., Howland JG (2003a). Amygdalar puleaina o le mesocorticolimbic dopamine system: ala tutusa i amioga faaosofia. Neurosci. Biobehav. Faaa. 27, 543-554. doi: 10.1016 / j.neubiorev.2003.09.002. [PubMed] [Cross Ref]
  • Phillips ML, Drevets WC, Rauch SL, Lane R. (2003b). Neurobiology o lagona lagona I: o le faavae o le tino mai lagona masani. Biol. Fomaʻi 54, 504–514. doi: 10.1016/S0006-3223(03)00168-9. [PubMed] [Cross Ref]
  • Phillips PEM, Walton ME, Jhou TC (2007). Iloiloina o le aoga: faʻamatalaga faʻapitoa mo le suʻesuʻeina-tau aogā e le mesolimbic dopamine. Psychopharmacology 191, 483–495. doi: 10.1007/s00213-006-0626-6. [PubMed] [Cross Ref]
  • Piazza PV, Le Moal M. (1997). Glucocorticoids e avea o se vaega o mea e ola ai: o le physiological and pathophysiological implications. Brain Res. Faaa. 25, 359–372. doi: 10.1016/S0165-0173(97)00025-8. [PubMed] [Cross Ref]
  • Pierce RC, Andresan V. (2006). O le mesolimbic dopamine system: o le auala masani mulimuli mo le faʻamalosia o le faʻaaogaina o fualaau oona faasaunoa? Neurosci. Biobehav. Faaa. 30, 215-238. doi: 10.1016 / j.neubiorev.2005.04.016. [PubMed] [Cross Ref]
  • Ramos BP, Arnsten AF (2007). Faʻataʻitaʻiga faʻamalositino ma le cognition: taulaʻi i le pito i luma. Pharmacol. Ther. 113, 523-536. doi: 10.1016 / j.pharmthera.2006.11.006. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Rassnick S., Stinus L., Koob GF (1993). O aʻafiaga o le 6-hydroxydopamine liona o le nucleus accumbens ma le system mesolimbic dopamine i le pulea e le tagata lava ia o le ethanol i le rat. Brain Res. 623, 16–24. doi: 10.1016/0006-8993(93)90004-7. [PubMed] [Cross Ref]
  • Richard JM, Berridge KC (2011). Faʻafeiloaʻi faʻamaonia dopamine / glutamate fegalegaleaiga faʻafetaui auala e maua ai le manaʻoga ma le mataʻutia: D (1) na o le taumafaʻai ae o le D (1) ma le D (2) faʻatasi mo le mataʻu. J. Neurosci. 31, 12866-12879. Nu: 10.1523 / JNEUROSCI.1339-11.2011. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Robbins TW (2000). Vailaʻau faʻasolosolo o le faʻamuamua-pule faʻavae i tagata ma isi meaola. Faʻaaliga. Brain Res. 133, 130-138. Pule: 10.1007 / s002210000407. [PubMed] [Cross Ref]
  • Robinson TE, Berridge KC (1993). O le faavae faʻavae o fualaau oona: o se faʻaosofiaga-faʻalauiloa manatu o vaisu. Brain. Res. Faaa. 18, 247-291. [PubMed]
  • Robinson TE, Berridge KC (2003). onāga i vailāʻau. Annu. Rev. Rev. Psychol. 54, 25-53. Pule: 10.1146 / annurev.psych.54.101601.145237. [PubMed] [Cross Ref]
  • Robbins TW, Arnsten AF (2009). O le neuropsychopharmacology o le fronto-executive function: monoaminergic modulation. Annu. Rev. Neurosci. 32, 267-287. Pule: 10.1146 / annurev.neuro.051508.135535. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Rolls ET (2000). Muamua o le mafaufau ma lagona. Faʻatasi. Brain Sci. 23, 177-191. [PubMed]
  • Roozendaal B. (2000). Glucocorticoids ma le faʻatonutonuina o le faʻamautuina o mafaufauga. Loto neuroendocrinology 25, 213–238. doi: 10.1016/S0306-4530(99)00058-X. [PubMed] [Cross Ref]
  • Roozendaal B., McReynolds JR, McGaugh JL (2004). O le amygdala faʻamaoni e fegalegaleai ma le medie front-cortex cortex i le faʻatonutonuina o le glucocorticoid i luga o le faaletonu o mafaufauga galue. J. Neurosci. 24, 1385-1392. Nu: 10.1523 / JNEUROSCI.4664-03.2004. [PubMed] [Cross Ref]
  • Rossetti ZL, Carboni S. (2005). Noradrenaline ma le dopamine elevations i le pito i luma o le rat ratua i le mafaufau e galue ai. J. Neurosci. 25, 2322-2329. Nu: 10.1523 / JNEUROSCI.3038-04.2005. [PubMed] [Cross Ref]
  • Salamone JD, Correa M., Farrar A., ​​Mingote SM (2007). Gaioiga e fesoʻotaʻi faʻatasi ai ma le aʻafia o le dopamine ma isi faʻasologa faʻasolosolo. Psychopharmacology 191, 461–482. doi: 10.1007/s00213-006-0668-9. [PubMed] [Cross Ref]
  • Salamone JD, Correa M., Mingote SM, Weber SM (2005). E ese mai i le tauia o le mafaufau: isi galuega tauave o le nucleus accumbens dopamine. Curr. Faaiʻu. Pharmacol. 5, 34-41. doi: 10.1016 / j.coph.2004.09.004. [PubMed] [Cross Ref]
  • Salzman DC, Fusi S. (2010). Uiga, cognition, ma le tulaga o le mafaufau i le amygdala ma le muamua muamua cortex. Annu. Rev. Neurosci. 33, 173-202. Pule: 10.1146 / annurev.neuro.051508.135256. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Sara SJ, Segal M. (1991). Faʻavaʻaiga o tali faʻapitoa o le va o le coeruleus leʻo i le amio amio: o aʻafiaga mo le faʻamaonia. Prog. Faiai. Res. 88, 571-585. [PubMed]
  • Schultz W. (2007). Faailoilo o le dopha Behavioral. Trends Neurosci. 30, 203-210. Pule: 10.1016 / j.tins.2007.03.007. [PubMed] [Cross Ref]
  • Sesack SR, Pickel VM (1990). Faʻamatalaga muamua i le ogatotonu o le rat i luga o faʻamoemoega o le tuuga o le catecholamine i totonu o le tumutumu o le sosolo ma le dopamine i totonu o le faʻalapotopotoga faʻalautele. Brain Res. 506, 166-168. doi: 10.1002 / cne.903200202. [PubMed] [Cross Ref]
  • Sesack SR, Pickel VM (1992). Faʻamatalaga muamua i le ogatotonu o le rat i luga o faʻamoemoega o le tuuga o le catecholamine i totonu o le tumutumu o le sosolo ma le dopamine i totonu o le faʻalapotopotoga faʻalautele. J. Comp. Neurol. 320, 145-160. doi: 10.1002 / cne.903200202. [PubMed] [Cross Ref]
  • Setlow B., Roozendaal B., McGaugh JL (2000). Faʻaaogāina o le amygdala complexo nucleus accumbens auala i le glucocorticoid-faʻaaogaina le faʻaogaina o faʻamalosiaga faʻamanatu. Eur. J. Neurosci. 12, 367-375. Pule: 10.1046 / j.1460-9568.2000.00911.x. [PubMed] [Cross Ref]
  • Seymour B., Dolan R. (2008). O lagona, filifiliga, ma le amygdala. Neuron 58, 662-671. Pule: 10.1016 / j.neuron.2008.05.020. [PubMed] [Cross Ref]
  • Shaham Y., Shalev U., Lu L., de Wit H., Stewart J. (2003). Le toe faʻaleleia o faʻataʻitaʻiga o le toe faʻafoʻiina o fualaau faasaina: talaʻaga, auala ma faʻamatalaga tetele. Psychopharmacology 168, 3-20. doi: 10.1007 / s00213-002-1224-x. [PubMed] [Cross Ref]
  • Shi WX, Pun CL, Zhang XX, Jones MD, Bunney BS (2000). E lua ni aʻafiaga o le D-amphetamine i dopamine neurons na faʻasalalau e le dopamine ma le nondopamine. J. Neurosci. 20, 3504-3511. [PubMed]
  • Shippenberg TS, Herz A. (1988). Aafiaga faʻamalosi o meaola: faatosinaga o le D1 faʻatasi ma D2 taligata faʻataʻitaʻi. Eur. J. Pharmacol. 151, 233–242. doi: 10.1016/0014-2999(88)90803-5. [PubMed] [Cross Ref]
  • Skinner BF (1953). Saienisi ma amioga a le tagata. Niu Ioka, NY: Macmillan.
  • Small DM, Zatorre RJ, Dagher A., ​​Evans AC, Jones-Gotman M. (2001). Suiga i le faiʻai e fesoʻotaʻi ma le 'ai: mai le fiafia i le faʻalavelave. fāiʻai 124, 1720-1733. doi: 10.1093 / brain / 124.9.1720. [PubMed] [Cross Ref]
  • Spyraki C., Fibiger HC, Phillips AG (1982). Faʻasologa o le cocaine-facing conditioning: leai se aʻafiaga o neuroleptics ma faʻamaʻi 6-hydroxydopamine. Brain Res. 253, 195–203. doi: 10.1016/0006-8993(82)90686-2. [PubMed] [Cross Ref]
  • Tausiga JE, Ting-A-Kee RA, Podbielski D., Sellings LH, Chen JF, van der Kooy D. (2010). Adenosine A1 ma le A2A mauaina e le o luga o le caffeine's dopamine D2 receptor-dependant aversive effects ma le dopamine-tutoʻatasi taui aoga. Eur. J. Neurosci. 32, 143-154. Pule: 10.1111 / j.1460-9568.2010.07247.x. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Taber MT, Fibiger HC (1995). O le faʻamalosia o le eletise o le pito i luma e faʻatele ai le tuʻuina atu o le dopamine i le tumutumu o le rat: faʻafouga e ala i le faʻaaogaina o le glutamate receptors. J. Neurosci. 15, 3896-3904. [PubMed]
  • Tanda G., Pontieri FE, Frau R., Di Chiara G. (1997). O le saofaga o le poloka o le pusa o le noradrenaline i le faateleina o le dopamine extracellular i le muamua o le cortex rat e le amphetamine ma le cocaine. Eur. J. Neurosci. 9, 2077-2085. [PubMed]
  • Tassin JP (1998). Fesoʻotaiga Norepinephrine-dopamine i le pito i luma ma le faʻalauteleina o le vaʻaia: talafeagai i faʻamaʻi mafaufau. Fautuaga. Pharmacol. 42, 712-716. [PubMed]
  • Tierney PL, Thierry AM, Glowinski J., Deniau JM, Gioanni Y. (2008). E faʻafaigofie e le Dopamine le faʻaogaina o le faʻaogaina o le faʻafefe i luma o le cor rat i vivo. Cereb. Cortex 18, 2251-2262. doi: 10.1093 / cercor / bhm252. [PubMed] [Cross Ref]
  • Ting-A-Kee R., Dockstader C., Heinmiller A., ​​Grieder T., van der Kooy D. (2009). GABA (A) talitutusa e faʻafetaui matafaioi a le dopamine ma le fatu pedunculopontine faʻateleina i aʻafiaga faaosofia o le ethanol. Eur. J. Neurosci. 29, 1235-1244. Pule: 10.1111 / j.1460-9568.2009.06684.x. [PubMed] [Cross Ref]
  • Toates F. (1986). Faiga Faʻavae. Cambridge, MA: Cambridge University Press.
  • Toates FM (1994). "Faatusatusa faiga faaosofia-se manatu faaosofia faaosofia," in Avanoa: Nofoaga Neural and Behavioral, le Legg CR, Booth DA, faatonu. (New York, NY: Oxford University Press;), 305-327.
  • Tronel S., Feenstra MG, Sara SJ (2004). Faʻapitoa o le faʻapitoa i le pito i luma o le faʻamaopoopoina faʻamanatuga. Aoao. Sui. 11, 453-458. Tui: 10.1101 / lm.74504. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Tsai HC, Zhang F., Adamantidis A., Stuber GD, Bonci A., de Lecea L., Deisseroth K. (2009). O le phasic firing in neurorons dopaminergic ua lava lea mo le faʻatulagaina o amioga. saienisi 324, 1080-1083. doi: 10.1126 / science.1168878. [PubMed] [Cross Ref]
  • Tzschentke TM (1998). Fuaina o taui faʻatasi ma le tulaga o mea e fiafia iai: se iloiloga auiliili o fualaau oona, alualu i luma lata mai ma mataupu fou. Prog. Neurobiol. 56, 613–672. doi: 10.1016/S0301-0082(98)00060-4. [PubMed] [Cross Ref]
  • Ungless MA, Magill PJ, Bolam JP (2004). Faʻafeiloaʻiga o laupepa o laʻau o le dopamine i le faʻalauteleina o le faʻaleleia o le faʻalapotopotoga e ala i faʻalavelave faʻafuaseʻi. saienisi 303, 2040-2042. doi: 10.1126 / science.1093360. [PubMed] [Cross Ref]
  • Valentino R., van Bockstaele E. (2001). Faʻasalaga faʻafeeseeseaʻiga o le fale o le coeruleus e ala i le corticotropin-faʻasaʻoina o le vaega ma le faʻaaogaina. malosi mo fegalegaleaiga faʻatasi i le va o le atuatuvale ma le mafaufau opioid. Psychopharmacology 158, 331-342. Pule: 10.1007 / s002130000673. [PubMed] [Cross Ref]
  • Van Bockstaele E., Bajic D., Proudfit H., Valentino R. (2001). Faʻafanua fausaga faʻapitoa o auala e aʻafia ai le aʻafiaga o loʻo tulimataʻi le coeruleus o le locate noradrenergic. Physiol. Faʻatasi. 73, 273–283. doi: 10.1016/S0031-9384(01)00448-6. [PubMed] [Cross Ref]
  • van der Kooy D. (1987). "Nofoaga tuʻuina: o se metotia faigofie ma mataalia mo le iloiloga o mea faʻamalosia o fualaau oona," in Metotia o le Iloiloina o Mea Faʻamalosia o Vailaʻau Faʻaleagaina, ed Bozarth MA, faatonu. (New York, NY: Springer-Verlag;), 229-240.
  • van der Meulen JA, Joosten RN, de Bruin JP, Feenstra MG (2007). Dopamine ma le noradrenaline efflux i le medial prefrontal cortex i le taimi o suiga o le faasologa ma le faʻaumatiaga o meafaigaluega e taʻutaʻua-sini faʻatonutonu. Cereb. Cortex 17, 1444-1453. doi: 10.1093 / cercor / bhl057. [PubMed] [Cross Ref]
  • Vargas-Perez H., Ting-A-Kee R., Walton CH, Hansen DM, Razavi R., Clarke L., Bufalino MR, Allison DW, Steffensen SC, van der Kooy D. (2009). Vaega o Gaoioiga Faʻaleagaina BDNF e faʻaosoina ai se tulaga o le laulaʻau-faʻalagolago-pei o le laumei i nai kiona naiva. saienisi 324, 1732-1734. doi: 10.1126 / science.1168501. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Ventura R., Alcaro A., Cabib S., Conversi D., Mandolesi L., Puglisi-Allegra S. (2004). O le Dopamine i le medial frontfront cortex e pulea ai le genotype-faalagolago o aafiaga o le amphetamine i le mesoaccumbens dopamine faʻasalaga ma le locomotion. Neuropsychopharmacology 29, 72-80. doi: 10.1038 / sj.npp.1300300. [PubMed] [Cross Ref]
  • Ventura R., Alcaro A., Puglisi-Allegra S. (2005). O le muaʻi faʻaogaina o le norepinephrine e taua tele mo le taui o le morphine, toe faʻafouina ma le dopamine i le nucleus accumbens. Cereb. Cortex 15, 1877-1886. Pule: 10.1093 / cercor / bhi066. [PubMed] [Cross Ref]
  • Ventura R., Cabib S., Alcaro A., Orsini C., Puglisi-Allegra S. (2003). Norepinephrine i le pito muamua o le cortex e taua tele mo le taui amphetamine-induced ma le mesoaccumbens dopamine. J. Neurosci. 23, 1879-1885. [PubMed]
  • Ventura R., Cabib S., Puglisi-Allegra S. (2001). Tetee faʻatoʻeseʻesega o le mesocorticolimbic dopamine i le popole. Neuroscience 104, 627–633. doi: 10.1016/S0306-4522(01)00160-9. [PubMed] [Cross Ref]
  • Ventura R., Cabib S., Puglisi-Allegra S. (2002). O le gasegase o le gasegase o le dopamine sui e faʻamalosia e iloa ai le noataga i le faʻasaina o le mesoaccumbens dopamine ma le amioga 'le fiafia' i se ata o le paʻu o le atuatuvale. Neuroscience 115, 999–1007. doi: 10.1016/S0306-4522(02)00581-X. [PubMed] [Cross Ref]
  • Ventura R., de Carolis D., Alcaro A., Puglisi-Allegra S. (2006). O le faʻaaogaina o le ethanol ma le taui e faalagolago i le norepinephrine i le pito i luma. Neuroreport 17, 1813-1817. Nu: 10.1097 / 01.wnr.0000239964.83566.75. [PubMed] [Cross Ref]
  • Ventura R., Latagliata EC, Morrone C., La Mela I., Puglisi-Allegra S. (2008). O le norepinephrine pito i luma e fuafua ai le faʻaogaina o le "maualuga" faʻamalosiaga faaosofia. PLOS ONE. 3: 3044. doi: 10.1371 / journal.pone.0003044. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Ventura R., Morrone C., Puglisi-Allegra S. (2007). Faʻataʻitaʻiga muamua / faʻapipiʻi o le catecholamine e fuafua ai le faʻamalosia o le faʻaleleia o le taui i taui uma-ma faʻalauteleina aʻafiaga. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA. 104, 5181-5186. doi: 10.1073 / pnas.0610178104. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Wang DV, Tsien JZ (2011). Faʻaauau le gaioiga o faʻamaoniga lelei ma le le lelei e le VTA dopamine neuronal population. PLOS ONE 6: e17047. doi: 10.1371 / journal.pone.0017047. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Wang G.-J., Volkow ND, Thanos PK, Fowler JS (2004). O le tutusa i le va o le oona ma le tagofia o fualaau faasaina e pei ona iloiloina e le ata o le neurofunctional: o se toe iloiloga o manatu. J. Addict. Dis. 23, 9–53. doi: 10.1300/J069v23n03_04. [PubMed] [Cross Ref]
  • MA RA (1996). O fualaau oona ma le faiʻai o le faiʻai. Annu. Rev. Neurosci. 19, 319-340. Nu: 10.1146 / annurev.ne.19.030196.001535. [PubMed] [Cross Ref]
  • MA RA (2004). Dopamine, aʻoaʻoga ma le faʻamalosi. Nat. Rev. Neurosci. 5, 483-494. Pule: 10.1038 / nrn1406. [PubMed] [Cross Ref]
  • Tamaitai DE, Jones BC, Erwin VG (1994). Faʻamatalaga o le vevela o le dopamine ma aʻafiaga o le cocaine, GBR 12909, epidepride, ma le SCH 23390 i le C57BL ma le mice DBA.. Pharmacol. Biochem. Faʻatasi. 48, 327-335. [PubMed]
  • Zink CF, Pagnoni G., Chappelow J., Martin-Skurski M., Berns GS (2006). O le faʻamalosia o tagata e atagia mai ai le tikeri o le malosi. Neuroimage 29, 977-983. doi: 10.1016 / j.neuroimage.2005.08.006. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Zink CF, Pagnoni G., Martin ME, Dhamala M., Berns GS (2003). Tali a le tagata i mea e le o faʻamalieina. J. Neurosci. 23, 8092-8097. [PubMed]
  • Zocchi A., Orsini C., Cabib S., Puglisi-Allegra S. (1998). O le faʻatusatusaina o le afaina o le amphetamine i luga o le gaoioiga o le locomotor ma le tuʻuina atu o le dopamine i le nucleus accumbens: a i vivo suesue i lauusiusi. Neuroscience 82, 521–528. doi: 10.1016/S0306-4522(97)00276-5. [PubMed] [Cross Ref]
  • Zorawski M., Killcross S. (2002). Faʻasalaina o le glucocorticoid receptor agonistenhances manatuaina i le manaʻoga ma le pavlovian vaʻavaʻai faʻapitoa-faʻafeiloaʻi faʻataʻitaʻiga. Neurobiol. Aoao. Sui. 78, 458-464. Pule: 10.1006 / nlme.2002.4075. [PubMed] [Cross Ref]