O se faʻamatalaga i luga o le "'ai mea ua fai ma vaisu" faʻatusatusa i le "fai ma vaisu meaʻai" vaʻaiga e uiga i meaʻai ua fai ma vaisu (2016)

Manatu. 2016 Oct 27. oso: S0195-6663 (16) 30647-X. Tui: 10.1016 / j.appet.2016.10.033.

Schulte EM1, Potenza MN2, Gearhardt AN3.

lē faʻatino

O le mea taumafa o meaʻai e fai ma vaisu e ono mafai ai e tagata faʻaletonu ona maua se tali e pei o le tagofia o mea e fai ma vaisu i nisi o meaai, e pei o na maualuga i gaʻo ma gaʻo. Talu ai nei, na faʻatulagaina ai se isi faʻataʻitaʻiga i le tagofiaina o mea taumafa, ma fautua mai o le gaioiga o le 'ai e ono avea ma vaisu faʻatonutonu e mafai ona faʻaosofia se tali-pei o tali i tagata taʻitoʻatasi. O se tasi o mafuaʻaga autu mo le faʻatinoina o le tagofiaina o meaʻai e faapea o le suʻesuʻega o meaʻai e fai ma vaisu e faʻavae i luga o faʻataʻitaʻiga o amio, e pei o le taumafaina o le tele o mea taumafa nai lo le faamoemoe ma le 'aiina o ni meaʻai e ui i aʻafiaga leaga. E fautuaina foi e faapea o le leai o se suʻesuʻega po oa meaʻai ma meaʻai (faʻataʻitaʻiga, suka) atonu o se mea e fai ma vaisu o le faʻamaoniga lea e le tutusa le tagofiaina o mea taumafa ma mea e fai ma vaisu ma sili atu ona vavalalata i se vaisu amioga. O le pepa o loʻo i ai nei o loʻo maua ai se faʻamatalaga o loʻo fautua mai ai e sili atu ona talafeagai le faʻatulagaina o mea-meaʻai, o meaʻai-vaisu, nai lo le amio-vaisu, le 'ai-vaisu vaaiga i le faʻamalamalamaina o mea taumafa-pei o taumafa. Ina ia mafai ona faʻamalamalamaina lenei vaega, o lenei tusitusiga o le a talanoaina ai vaega o amio e faʻapitoa i mea uma-faʻaoga faʻalavelave, faʻamatalaga muamua e fautua mai ai e le o tutusa uma meaʻai ma meaʻai-e pei o le 'ai, ma eseesega eseese i le va o le mafaufauga o le tagofia o vaisu o meaʻai ma le pau o mea ua fai ma vaisu amio i totonu o le Tusi Taiala o le Mafaufau ma le Fuainumera Faamaumau o mafaufauga (DSM-5), faaletonu tau taaloga. E le gata i lea, o lenei pepa o le a mafaufau i faʻafitauli o le faʻaaogaina o se igoa o le tagofia o mea ua fai ma vaisu i meaʻai e aʻafia ma le 'ai ma fautua atu i le lumanaʻi sailiga o taʻiala e iloilo ai pe o le meaʻai o mea taumafa o se aoga aoga ma aoga.

FUAFUAGA:

Faʻafitauli faʻafeiloaʻi; Taumamafa amioga; Meaʻai o meaʻai

PMID: 27984189

FAIA: 10.1016 / j.appet.2016.10.033

1. faʻatomuaga

I se pepa talu ai nei, Hebebrand et al. (2014) fautua mai o meaʻai ua fai ma vaisu e mafai ona sili atu ona talafeagai faʻavasegaina o se amioga faʻasuaʻi, poʻo se 'ai vaisu, nai lo se vailaʻau fai ma vaisu. E ui e foliga mai e fesoʻotaʻi meaʻai ma meaʻai fai meaʻai, o igoa e atagia mai ai le eseʻesega o manatu, ma manatu eseese ile auala e faʻatupuina ai le amio faʻatamaʻi. E tusa ai ma le Google Scholar, o tusitusiga a Hebebrand et al.'s (2014) na taua i le 75 taimi e o mai ai i le taimi nei, ma na fesoasoani e fausia se felafolafoaiga pe faamata o se meaʻai ua fai ma vaisu e ono atagia mai ai se amioga poʻo ni vailaau faʻavae (Albayrak & Hebebrand, 2015 ; De Jong, Vanderschuren & Adan, 2016; Pressman, Clemens, & Rodriguez, 2015), o loʻo faʻamamafaina ai le manaʻoga mo le iloiloga o le manatu o meaʻai ua fai ma vaisu. O le pepa o loʻo iai nei o le a tuʻuina mai ai se faʻamatalaga e taʻu mai ai o le vailaʻau-fai, meaʻai-fai ma vaisu fausiaina sili talafeagai talafeagai faʻamatalaina pei o meaʻai ua fai ma vaisu nai lo amioga-fai ma vaisu, taumafataga-fai ma vaisu mafaufauga. Ae ui i lea, Hebebrand et al.'s (2014) 'ai-fai ma vaʻai manatu faʻaalia taua manatu mo iloiloga ma lumanaʻi suʻesuʻega. Lenei tusitusiga o le a talanoaina faʻamaoniga mo le ono fai ma vaisu o nisi meaʻai, iloilo le matafaioi o amioga i faʻafitauli uma ua fai ma vaisu, iloilo le mafai o le 'ai o se amioga ua fai ma vaisu amioga, ma fautua mai ai ni faʻasinoga i le lumanaʻi mo suʻesuʻega.

O le faaupuga vaisu meaʻai o loʻo atagia mai ai le faʻavae o mea ua fai ma vaisu, o meaʻai e taua tele i le faʻaosoina o amioga faʻafitauli pei o mea ua fai ma vaisu i tagata faigofie (Ahmed, Avena, Berridge, Gearhardt, & Guillem, 2013, pp. 2833e2857; Davis & Carter , 2009; Davis et al., 2011; Gearhardt, Corbin, & Brownell, 2009; Gearhardt, Davis, Kuschner, & Brownell, 2011; Gold, Frost-Pineda, & Jacobs, 2003; Schulte, Avena, & Gearhardt, 2015) . I se faatusatusaga, o le 'ai i vaisu manatu e taʻu mai ai o le amio amioga o le' ai e ono avea ma vaisu i nisi tagata, ma uiga o meaai (eg, faʻaopopo suka) e le faʻatupuina tuusaʻo o se mea ua fai ma vaisu
phenotype (Hebebrand et al., 2014). E ui o manatu uma e lua e ioe e mafai ona faia amioga masani e pei o le tagofia o meaʻai-pei o le tagofia o meaʻai-e pei o le taumafa, o se eseesega taua e faatatau i le taua o meaai O le mea lea, e taua le suʻesuʻeina o faʻamatalaga o loʻo i ai e suʻesuʻe pe o ni meaʻai patino poʻo ni meaʻai e mafai ona fesoasoani i le atinaʻeina ma le tausiga o tali e pei o vaisu-pei o le faʻaaogaina o fualaau faasaina.

E ui lava o le faaupuga "meaʻai ua fai ma vaisu" e le eseʻesega o meaʻai e ono fesoʻotaʻi ma le 'aʻai pei o se mea ua fai ma mausa, o le fausiaina o loʻo faʻapea mai o nisi meaʻai ma faʻaopopo gaʻo ma / pe faʻamamaina gaʻo oona pei o le sinasina falaoamata poʻo le suka (eg, pizza, sukalati, chips) ono tulaga ese faʻagaoioia le taui polokalama i se faiga e tutusa ma vailaʻau o le sauaina, lea e ono faʻaosofia ai faʻafitauli amio 'ai i tagata gafatia (Gearhardt et al., 2009; Gearhardt, Davis, et al., 2011; Schulte et al., 2015). I le lagolagoina o lenei manatu, manu faʻataʻitaʻiga ua faʻaalia autu olaola ma amioga faʻatusatusa i le va o le taumafaina o maualuga-gaʻo, maualuga-suka meaʻai ma masani ai faʻafitauli masani. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le inu tele i meaʻai nei (eg, cheesecake) e tau atu ai i suiga o le taui system o loʻo i ai i isi faʻafitauli o mea ua fai ma vaisu, pei o le tuʻuina i lalo ole faʻatonuina ole dopamine (Johnson & Kenny, 2010; Robinson et al., 2015). E faʻaalia foi e isumu e fiafia tele i ai meaʻai foliga o mea ua fai ma vaisu i meaʻai e tele i le faʻaopoopoga gaʻo ma / pe faʻamamaina gaʻo oona (eg, suka), pei o le inuina o le inu, faʻaaogaina e ui lava i le leaga o aʻafiaga, ma le felafolafoaʻiga (Avena & Hoebel, 2003; Avena, Rada, & Hoebel, 2008; Johnson & Kenny, 2010; Oswald, Murdaugh, King, & Boggiano, 2011; Robinson et al., 2015). Mo se faʻataʻitaʻiga, o isumu fiafia tele e faʻaosofia lava le sailia o gaʻo maualuga, suka-maualuga e ui lava i le leaga o aʻafiaga e pei o le tete o vae, ma e le faʻaalia lenei amioga agaʻi i paleni paleni (Oswald et al., 2011). Manu suesuega foi matauina o isumu faʻaalia auga o le tuʻuina i fafo (eg, nifo talatalanoa, popole) pe a fai o le suka aveʻeseina mai a latou taumafataga pe a maeʻa se vaitaimi o le faifaimea faʻapipiʻi ma anapogi (Avena, Bocarsly, Rada, Kim, & Hoebel, 2008), lea o se amioga amioga e ono faʻateleina ai le ono mafai o le faʻamalosi-'ai amioga (Berridge, 1996; Corwin, 2006).

E ui ina maualuga-gaʻo, suka-suka meaʻai foliga mai e sili ona aʻafia i mea ua fai ma vaisu, pei o suʻesuʻega, ua faʻaalia ai tulaga e ono faʻaosofia ai le soona 'ai o meaʻai paleni lelei. Mo se faʻataʻitaʻiga, e ui lava e le 'aʻai le isumu pe a tuʻuina naʻo latou, latou te soʻona' aʻai le 'aʻai pe a uma ona tofo i se gaʻo maualuga, gaʻo maualuga (Hagan, Chandler, Wauford, Rybak, & Oswald, 2003), o loʻo faʻailoa mai ai le ono mafaia. manaʻomia mo le faʻaalia i maualuga-gaʻo, highsugar meaai e faʻamalosia ai le faʻamalosia o taumafa taumafa. E le gata i lea, o rat na te faʻaaogaina le chow i siʻosiʻomaga o loʻo iai faʻailo na tuʻufaʻatasia ma le mauaina muamua o le maualuga-gaʻo, suka-maualuga meaʻai (Boggiano, Dorsey, Thomas, & Murdaugh, 2009). O lenei mea e taʻu mai ai o le maualuga-gaʻo, suka-suka maualuga faʻaaliga mafai ai ona faʻaosoina faʻafitauli amio 'ai (eg,' ai tele) i se faiga e tutusa ma vailaʻau faʻailo mafua ai le toe tupu (Boggiano et al., 2009). E ui o le tele o suʻesuʻega na maitauina le soona 'ai o le moa, o lenei amioga e foliga mai na tupu pe a faʻamuamua ma le mauaina o le maualuga-gaʻo, suka-maualuga suka poʻo le faʻaalia o faʻaaliga na muamua tuʻufaʻatasia ma le mauaina o le gaʻo maualuga, suka-maualuga meaʻai. O lea la, o nei sailiga e fautuaina ai le taua o matafaioi mo maualuga-gaʻo, maualuga-suka meaʻai i le faʻaosofiaina o amioga 'ai malosi.

O galuega muamua na suʻesuʻe ai tagata e maua ai le lagolago mo le faʻavaeina o vailaʻau, faʻavae o meaʻai ua fai ma vaisu, faʻaalia ai e le o meaʻai uma e foliga mai e fesoʻotaʻi ma amioga faʻafitauli o le 'ai amioga. O suʻesuʻega na maua ai o meaʻai e iai faʻaopoopoga gaʻo ma gaʻo gaʻoina (eg, pizza, sukalati, keke, kuki) na tele lava na faʻaumatia i se mea faʻafuaseʻi, faʻafitauli (eg, e ui lava i le leaga o aʻafiaga, i le tele o aofaʻi nai lo le faʻamoemoe) nai lo le faʻamamaina. meaʻai (eg, nati, fualaʻau, aano o manufasi) (Curtis & Davis, 2014; Schulte et al., 2015). I se faʻaopopoga, o se suʻesuʻega talu ai nei na iloa ai o nei maualuga-gaʻo, suka-suka maualuga na faʻaaluina soʻo i totonu o tagata na faʻamalieina aiaiga i luga o le Yale Food Addiction Scale (YFAS, Gearhardt et al., 2009) mo vaisu o meaʻai, faʻatatau ia i latou na faia leai (Pursey, Collins, Stanwell, & Burrows, 2015).

E le gata i lea, o le maualuga-gaʻo, suka-suka meaʻai tele e foliga mai e faʻaosofia ai amio amioga tali atu e ogatusa ma vaisu-pei 'ai amioga ma' ai-fesoʻotaʻi faʻafitauli. Maualuga-gaʻo, maualuga-suka meaʻai e masani ona faʻaumatia i taimi o binge episode (Rosen, Leitenberg, Fisher, & Khazam, 1986; Vanderlinden, Dalle Grave, Vandereycken, & Noorduin, 2001; Yanovski et al., 1992) ma ono taitai atu ai i le le lelei pulea meaai (Arnow, Kenardy, & Agras; Vanderlinden et al., 2001; Waters, Hill, & Waller, 2001). O meaʻai e iai gaʻo faʻaopopo ma gaʻo gaʻoina, e faʻatatau i fualaʻau ma fualaʻau, e ono manaʻomia tele (Gilhooly et al., 2007; Ifland et al., 2009; Weingarten & Elston, 1991; White & Grilo, 2005; Yanovski, 2003) ma faʻateleina le aofaʻi i tali atu i aʻafiaga le lelei (Epel, Lapidus, McEwen, & Brownell, 2001; Oliver & Wardle, 1999; Oliver, Wardle, & Gibson, 2000; Zellner et al., 2006).

Ae peitaʻi, e foliga mai o loʻo iai ni faʻamatalaga maʻoti e ono aʻafia ai i le soʻona 'aʻai o gaʻo maualuga, suka maualuga ma meaʻai e maualalo le gaʻo ma gaʻoina i gaʻo, pei o le le lava o meaʻai (Keys, Bro? Zek, Henschel, Mickelsen, & Taylor , 1950). I se faʻaopopoga, o suʻesuʻega o le le fiafia i ituaiga 'ai (pei o le bulimia nervosa ma le binge' ai faʻafitauli) ua iloa ai o nei tagata o le a latou faʻaaogaina foʻi ituaiga taumafa pe a maua le avanoa i se buffet-style taumafataga ma faʻatonuina ia binge (Goldfein, Walsh, LaChaussee , Kissileff, & Devlin, 1993; Guss, Kissileff, Devlin, Zimmerli, & Walsh, 2002; Hadigan, Kissileff, & Walsh, 1989; Walsh, Kissileff, Cassidy, & Dantzic, 1989; Yanovski et al., 1992). I se tulaga ogaoga siosiomaga (faʻataʻitaʻiga, le lava meaai) ma i lalo o nisi tulaga o fale suesue (eg faʻatonuga faʻatosina), e mafai e tagata taʻitasi ona faʻaaogaina meaʻai eseese ma tele ai meaʻai pei o le faʻaaogaina. Ae ui i lea, i totonu o nei suʻesuʻega, e faʻaalia ai e tagata taʻitoʻatasi faʻailoga o le le lelei o meaʻai ma le maualuga o gaʻo, suka maualuga, e faʻatatau i isi meaʻai (Hadigan et al., 1989; Yanovski et al., 1992), ma lipotia mai le latou aʻafia i le tausami i amioga O le a faʻateleina pe a fai e mafai ona latou mauaina ni meaʻai maualuga-gaʻo, suka-maualuga (faʻapea, pizza, aisa kulimi) (Yanovski et al., 1992). I se faʻaopopoga, o nei suʻesuʻega e leʻi suʻesuʻeina amioga a tagata na aʻai pe a naʻo meaʻai e maualalo le lololo ma gaʻo na faʻamamaina. O le mea lea, o loʻo iai molimau e faʻapea o tali i amioga (faʻapea, faʻaitiitia le faʻatonutonuina) faʻatupuina i faʻamaʻi faʻafitauli e sili ona fesoʻotaʻi ma maualuga-gaʻo, maualuga-suka meaʻai i tagata, e ui lava faʻaopoopo suʻesuʻega e manaʻomia e malamalama ai i le fesuisuiaʻi o le soʻona taumafa i lalo o tulaga ogaoga (faʻapea le lava kalori, faʻatonuina bingeing).

I se faʻaopopoga i amioga tutusa ma fualaʻau o le sauaina, tagata neuroimaging suʻesuʻe suʻesuʻega faʻaalia ai o le maualuga-gaʻo, maualuga-suka meaai faʻagaoioia fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻi ma ono suia le taui faiga, pei o vaisu vailaʻau (Smith & Robbins, 2013; Tryon et al. , 2015; Volkow & Wise, 2005; Volkow, Wang, Fowler, & Telang, 2008; Volkow, Wang, Fowler, Tomasi, & Baler, 2012; Wang, Volkow, Thanos, & Fowler, 2004). E le gata i lea, o tagata o loʻo lipotia foliga o meaʻai ua fai ma vaisu e pei ona faʻagaioia e le YFAS o loʻo faʻaalia ai le le aoga o faʻataʻitaʻiga o le neural e fesoʻotaʻi ma taui pe a faʻatali ma taumafaina se maualuga-gaʻo, suka-maualuga meaʻai taui o loʻo maitauina foʻi i tagata taʻitoʻatasi ma vailaʻau-faʻaaogaina faʻaletonu, e fesoʻotaʻi ma fualaʻau-faʻapitoa taui (Gearhardt, Yokum, et al., 2011).

I le tuufaatasiga, o faʻamaoniga o loʻo i ai e lagolagoina le manatu e le o mea uma e tutusa ma mea faʻafefete o amioga tausami
poʻo ni faʻalavelave e aʻafia ai i faʻafitauli o mea ua fai ma vaisu (faʻataʻitaʻiga, faʻaleagaina le taui). O meaʻai maualuga, maualuga-suka e le gata ina afaina i faafitauli e aʻafia ai le 'ai, ae mafai foi ona aʻafia ai tali amio (faʻataʻitaʻiga, le lelei le pulea) i se auala tutusa e pei o fualaau faasaina. O le mea lea, o faʻamaumauga o faʻamaumauga o loʻo i ai nei o se meaʻai taumafa taumafa lea e faʻamaonia ai se taua tele mo taumafa faapitoa, ma e feteenai ma manatu e faapea o le amioga amioga o le 'ai, tutoatasi mai le ituaiga o mea taumafa ua' aina, o le mea e tatau ai mo le faʻaosoina o se faiga faʻafefete i tagata taʻitoʻatasi . I nisi itu, atonu o le faamatalaina lea o se tagata ma se heroin e faʻaleagaina lona faʻaaogaina o le tulaga e pei o se "fana" poʻo se iniseti le maʻi nai lo le faʻaaogaina o le opioid.

I se aotelega, o faʻamuamua molimau e lagolagoina ai le faʻavaeina o vailaʻau, meaʻai-fai ma vaisu meaʻai, pe a iai ni meaʻai poʻo ni meaʻai (pei o le maualuga-gaʻo, suka-maualuga) e mafai ona faʻatonuina ma faʻatumauina foliga o meaʻai ua fai ma vaisu (Avena, Rada, et al., 2008; Gearhardt, Davis, et al., 2011; Johnson & Kenny, 2010; Robinson et al., 2015; Schulte et al., 2015). I se faʻataʻitaʻiga, Hebebrand et al.'s (2014) teʻena le fausiaina o meaʻai-fai ma vaisu mo se amioga masani, taumafataga-fai ma vaisu le mulimulitaʻi mulimuli mai faʻamaumauga o loʻo i ai. E le gata i lea, o tala a tusitala e seasea maua ni meaʻai (Hebebrand et al., 2014) e le o gatasi ma se iloiloga talu ai nei e faʻapea mai ai o le faʻateleina o meaʻai ua fai ma vaisu i mea fai a le nuʻu, pei ona suʻesuʻeina e le YFAS, e 5e10% i le averesi ( Meule & Gearhardt, 2014), e tutusa ma fua faatatau masani o vailaʻau-faʻaaoga le le atoatoa (Grant et al., 2004) Ae peitaʻi, e faʻavae i luga o le Hebebrand et al. (2014) faitioga e uiga i avanoa i meaʻai ua fai ma vaisu meaʻai, Matou te talitonu o le sili ona talafeagai o le isi laʻasaga o se faʻavasega polokalame o suʻesuʻega e suʻesuʻe ai poʻo fea o meaʻai uiga e ono faʻaalia ai le maualuga ono mafai ma mo ai nei meaʻai ono sili ona faʻafitauli.

3. O le matafaioi o amio i mea ua fai ma vaisu

Hebebrand et al. (2014) i le tele o faʻalapotopotoga e faʻamaonia ma suʻesuʻeina le tagofia o meaʻai-pei o le 'ai (eg, fesili i luga o
o le YFAS) e faʻalagolago i uiga faʻaleaʻoiga (faʻataʻitaʻiga, le lelei le puleaina o mea taumafa), e taʻu mai ai se vaisu amioga i le gaioiga o le 'ai nai lo le tagofia o mea e pei o mea e pei o mea e pei o se mea faʻapitoa i meaʻai. Ina ia mafai ona iloilo pe o le tagofia o le tagofia o mea e fai ma vaisu e sili atu ona ogatusa ma vailaau o vailaau oona poo amioga, e taua le iloilo pe faapefea ona fesoasoani nisi amio i mea e le masani ai ma le eseesega i le va o mea ma mea ua fai ma vaisu.

O faʻaletonu e faʻaoga i vailaʻau o se iʻuga o le fegalegaleai i le va o le tagata lava ia mo vaisu ma se vailaʻau ma se maualuga maualuga mea ua fai ma vaisu, o lona uiga o le vailaʻau o loʻo matua faʻamalosia ma e i ai le agavaʻa e suia ai le faʻavasega faiga ma faʻaauau ai le faʻamalosia taumafaina (Everitt & Robbins, 2005; Koob & Le Moal, 2005; Volkow & Morales, 2015). E ui o le vailaʻau e fesoasoani i le atinaʻeina o se vaisu, pei o vailaʻau-faʻaaogaina le faʻamaonia e ala i le suʻesuʻeina o le sefulutasi amioga faʻailoga o le tagofia o mea ua fai ma vaisu, pei o le le lelei o le faʻatonutonuina o le taumafaina ma faʻaauau pea le faʻaaogaina e ui lava i le leaga o faʻaiuga (American Psychiatric Association, 2013, pp. 481e590).

O nei faʻavae-faʻavae o faʻamaoniga o loʻo i ai i vailaʻau-faʻaaoga faʻafitauli, e ui lava i suiga eseese o le vailaʻau i luga o se tagata. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le taumafaina o le ava e fesootaʻi ma le maualuga o le inisua e fesootaʻi atu i le faʻaaogaina o le nicotine, e ui o tagata taʻitoʻatasi latou te aʻafia i amioga amio faʻaleagaina (e pei o le malosi faʻagata poʻo le naunau e vavae pe faʻamalo e ui lava i se manaʻo e faia) i tali i mea uma e lua . O le taimi nei, o le suʻesuʻega o faʻafitauli o le faʻaaogaina o vailaʻau o loʻo faʻalagolago i le iloiloina o nei amioga, aua e leai se metotia o faʻamalositino poʻo se tagata e ola i meaola. I le tutusa, o le YFAS o loʻo faʻaaogaina le tagofia o meaʻai-e pei o le 'ai poʻo le taumafaina o meaai e ala i le suʻeina o taʻiala e sefulutasi o le faʻaaogaina o mea e faʻaaogā ai le vailaʻau pe a fai o le vailaʻau e amataina o "meaʻai faapitoa", maualuga i gaʻo ma / poʻo le faʻamalosi.

I se faʻaopopoga i le iloiloina o vailaʻau-faʻaaoga le le atoatoa ma amio faʻavae faʻavae, o nisi amioga faʻavae o le faʻaaogaina e ono faʻateleina ai le avea ma vaisu gafatia o le vailaʻau. Bingeing, intermittent access, ma le faʻaaogaina i le tali atu i le le lelei aʻafia o amioga vaega e faʻalauteleina ai le faʻatupuina gafatia o se vailaʻau poʻo le faʻagasologa (Berridge, 1996; Hwa et al., 2011; Koob & Kreek, 2007; Robinson & Berridge, 2001; Sinha , 2001; Volkow & Morales, 2015). Mo se faʻataʻitaʻiga, inu pia o se amioga e faʻateleina ai le tagofia o le ethanol (ava malosi) e ala i le faʻateleina o le vailaʻau o le vailaʻau i le tino (Herz, 1997; Klatsky, Armstrong, & Kipp, 1990). Ae ui i lea, o le vailaʻau e taua tele lona taua, talu ai o le amio o le inu tele i le inuina o le a le lava le faʻamalosia e faʻaalia ai se mea e fai ma vaisu ma meainu pei o le vai. O le mea lea, o uiga o le mea ua fai ma vaisu (eg, 'ava malosi) fesoʻotaʻi ma amioga faʻataʻitaʻiga o le faʻauai (eg, faʻapipiʻi) e faʻaiʻu ai i se faʻataʻitaʻiga o le faʻaleagaina poʻo le faʻamalosia taumafaina. E maitauina, o amioga (eg, faʻapipiʻi) na o oe e le lava e faʻatupu ai se vaisu-pei tali e aunoa ma le i ai o se vailaʻau ma vailaʻau ono. I se tulaga tutusa, o se vailaʻau-faʻavae, meaʻai fai ma vaisu meaʻai o le a mautinoa o le tagofia o meaʻai pei o se mea e fai ma vaisu o se fegalegaleaiga o nisi meaʻai ma mea e fai ma vaisu (faʻapea, gaʻo maualuga, suka-suka), amioga masani o le faʻauai (eg, 'ai ia faʻafetauia ma le lelei le aʻafia, faʻavaitaimi), ma mea e ono aʻafia ai le tagata lava ia mo le tagofia o mea ua fai ma vaisu (faʻataʻitaʻiga, le malosi) (Fig 1).

I se aotelega, o vailaʻau uma-faʻaaoga le le atoatoa o loʻo iloiloina faʻaaogaina ai le amio-faʻavae taʻiala ma amioga faʻataʻitaʻiga o le faʻatosinaina ma vailaʻau ono faʻateleina ai latou vaisu gafatia i tagata taʻitasi. I se faʻatusatusaga, o meaʻai ua fai ma vaisu, e iloiloina foʻi i le fetuʻunaʻi o uiga tutusa o amioga, ma amioga o loʻo manatu ai e tutusa lona taua mo le siitiaina o le ono mafai ona faʻaaoga faʻamalosi meaʻai maualuga-gaʻo. O lea la, ina ia mafai ona faʻamalamalamaina pe o le tagofia o meaʻai ua fai ma vaisu e sili atu ona ogatasi ma se vaisu i nisi o meaʻai poʻo le gaioiga o le 'ai, e taua le iloiloina o vaʻaiga eseese o amioga ua fai ma vaisu (eg, faʻaletonu faʻaletonu) e le o fefaʻasoaaʻi ma vailaʻau- faʻaaoga faʻaletonu. O amioga ua fai ma vaisu e aofia ai se amioga e sili ona tauia, faʻamalosia, ma mafai ona suia le taui faʻasologa i se tutusa foliga e pei o fualaʻau o le faʻasuaina e tuʻuina atu ai i luma tuʻusaʻo faamalosia i le amio (Blaszczynski & Nower, 2002; Potenza, 2008). I le taimi nei, o le faʻaletonu o le taʻaloga tupe o le pau lea o amioga ua fai ma vaisu i le tusitusiga autu o le DSM-5 (American Psychiatric Association, 2013). Akin i fualaʻau o le sauaina, o le faʻagasologa o le taʻalo tupe e i ai ona uiga e ono faʻateleina ai le ono mafai ona faia se faʻamalosi tino ma suia ai le taui system i se faiga e ono taitai atu ai i mausa-pei o tali a isi tagata. O le taalo tupe e ono siitia ai le natura faʻamalosia o le tupe e ala i le faʻatupuina o taui e le tumau, tali vave ma vave tofotofoga o le manumalo ma le faiaina, ma le faʻatupuina, faʻaaogaina o se nofoaga (Griffiths, 1999; Welte, Barnes, Wieczorek, Tidwell, & Parker, 2004). E ui e tauia tupe, atonu e tau le maua se mea faʻanana i fafo atu o le tulaga o le taalo tupe. E pei foi o vailaʻau-faʻaaogaina le atoatoa, o le natura faʻatamaʻi o le petipetisi ono aʻafia ai amioga taua o le faʻatinoina e pei o le le gaoia (Alessi & Petry, 2003; Black & Moyer, 2014; Lesieur & Custer, 1984; Williams, Grisham, Erskine, & Cassedy, 2012 ).

E le gata i lea, o le suʻesuʻeina o le faʻaletonu o le vavalalata e faʻaaogaina tutusa faʻamaoniga o amio (faʻataʻitaʻiga, le lelei o le pulea) e faʻaaogaina ai le vailaʻau (American Psychiatric Association, 2013). E pei o le sefulutasi tulaga maʻaleʻale na faʻapipiʻiina e faʻamatala ai le fesuisuiaʻi o faʻamatalaga o faʻamaoniga i le faʻaaogaina o mea e faʻaaogaina -o le faʻaaogaina o mea e faʻaaogaina-faʻataʻitaʻiga, faʻataʻitaʻiga, leai se mea e faʻaaogaina mo hallucinogens, faʻamalosia le natura mafaufau o le aveʻesea
mo cannabis), faʻamatalaga faʻatatau i iloiloga na aofia ai i le atinaʻeina o aiaiga mo le faʻaletonu o le tulaga tau tupe (Denis, Fatseas, & Auriacombe, 2012; Hasin et al., 2013; Lesieur & Rosenthal, 1991; Petry, Blanco, Stinchfield, & Volberg , 2013). Mo se faʻataʻitaʻiga, nai lo le manaʻomia e faʻaaoga le tele o mea i le taimi e ausia ai le manaʻoga aafiaga, o le faʻapalepale i faʻafitauli tau tupe e suʻesuʻeina e ala i le manaʻomia e taalo tele tupe e ausia ai le manaʻoga aafiaga (American Psychiatric Association, 2013). E le gata i lea, o le tele o vailaʻau-faʻavae taʻiala e le faʻaaogaina e iloilo ai faʻaletonu faʻaletonu (eg, faʻaaogaina i tulaga o le tino tulaga lamatia), e ui lava o loʻo aofia ai ma le puʻeina tulaga ese falemaʻi foliga o le faʻaletonu faʻaletonu (eg, tuli tupe leiloa, faʻamoemoe i isi e saunia tupe ia sola ese mai se tulaga faigata tautupe-fesoʻotaʻi tulaga tautupe) (American Psychiatric Association, 2013). I le taimi nei, a o amioga faʻataʻitaʻi mo le faʻamautinoaina o vailaʻau-faʻaogaina o faʻaletonu ma le faʻaletonu o le tino e faʻatulagaina faʻavae i luga o faʻailoga faʻailoaina, o auala autu (eg, le lelei pulea, faʻapalepale, faʻasolosolo le manuia taumafaiga e tipi i tua pe faʻamutaina, ma faʻalavelave i vaega tetele o le olaga faʻagaioia ) e fefaʻasoaaʻi i vailaʻau ma amioga faʻafitauli o mausa.

I le iuga, o amioga ua fai ma vaisu e ese mai le faʻaogaina o vailaʻau ona e leai se vailaʻau oona. E eseʻesega ma faʻafitauli tau tupe, o mea ua fai ma vaisu i le DSM-5, o le 'ai e aofia ai le taumafaina o meaʻai, ae o le taalo e le aofia ai le taumafaina o vailaʻau. Ina ia mafai ona mafaufau i le 'aʻai o se amioga lelei ua fai ma vaisu pei o le taʻalo tupe, o le natura o meaʻai na tofoina e le tatau ona i ai se aʻafiaga i le atinaʻeina o le faʻatupuina o mea ua fai ma vaisu, e le o lagolagoina e ni molimau o loʻo faʻailoa mai ai o gaʻo maualuga, suka-maualuga meaʻai e foliga mai o sili ona fesoʻotaʻi ma amioga pei o meaʻai ua fai ma vaisu (Avena, Bocarsly, et al., 2008; Avena, Rada, et al., 2008; Boggiano et al., 2007; Johnson & Kenny, 2010; Schulte et al., 2015) . I le lagolagoina o lenei uluaʻi faʻamaoniga, lumanaʻi suʻesuʻega tatau ona suʻesuʻeina pe o nei meaʻai e mafai ona suia le taui-fesoʻotaʻi neural circuitry i se faiga e tuusao tuleia faʻamalosia le taumafaina, pei o vailaʻau o le saua.

O le isi eseʻesega taua i le va o vaisu amioga e pei o le faʻaletonu o le taalo tupe ma le 'ai e pei o le tagofia o meaʻai o le avea o le' ai, e ui ina manaia, e le faʻagaeetia ai le faiga o taui pe ova ai i pulega faʻatonutonu gaioiga e pei ona tupu i le taimi o le faʻagasologa o le tupe. E le gata i lea, o se tasi o manatu faʻaalia faasaga i le fausiaina o mea ua fai ma vaisu, o tagata uma lava e manaʻomia le taumafaina o meaʻai e ola ai, o lona uiga o meaʻai e le mafai ona avea ma mausa (Corwin & Grigson, 2009). Ae ui i lea, o amioga-fai ma vaisu, 'ai-fai ma vaʻaiga manatu e ono mafai e tagata gafatia ona atiaʻe se vaisu i se amioga e lagolagoina ai le ola (' ai), e mafua mai i le taumafaina o soʻo se meaai. E pei ona talanoaina i luga, e aliali mai e naʻo ni meaʻai (pei o le maualuga-gaʻo, suka-suka) e masani ona le iai i le latou "tulaga masani" (ie, e matua faʻagaioia) e ono aʻafia i lenei mea ua fai ma vaisu. tali (Gearhardt, Davis, et al., 2011; Ifland et al., 2009, 2015; Schulte et al., 2015). O le mea lea, o faʻamatalaga o loʻo i ai, o loʻo fautua mai ai, o le 'ai pei o se mea ua fai ma vaisu e sili atu ona faʻatusatusa i se vailaʻau e faʻavae i luga o le meaai, vaʻaia nai lo le amio-fai ma vaisu,' ai-meaʻai se tasi, e mafua ona o le taumafaina o se taui.

4. O aʻafiaga o le faʻaaogaina o meaʻai-vaisu ma le faʻaaogaina o mea e fai ma vaisu

Hebebrand ma isi. (2014) fautua mai o se vailaʻau-faʻavae taumafa vaisu faʻavae tuʻuina atu i tagata taʻitoʻatasi se 'alofaga mo le faʻafitauli o le' ai amioga ma atagia mai ai le pasi gaioiga e feagai ma se tagata. Ona finau lea o tusitala o le 'ai i mea ua fai ma vaisu o se taimi talafeagai aua e faʻamamafaina ai le vaega o amio (Hebebrand et al., 2014). Peitai, togafitiga o uma vailaʻau-faʻaaoga faʻaletonu ma amioga faʻafitauli faalagolago i amioga taʻiala, ma sili atu faʻauiga (eg, sauniga auai, meaaoga faʻamaeʻaina, tagata faʻatau tautinoga) fesoʻotaʻi ma sili atu lelei togafitiga taunuʻuga (Dowling & Cosic, 2011; Simpson, 2004; Simpson , Joe, Rowan-Szal, & Greener, 1995; Wolfe, Kay-Lambkin, Bowman, & Childs, 2013). Peitai, Hebebrand et al.'s (2014) fai mai o se tagata o se passive mauaina o se mausa faʻafitauli mafai ona manatu o se stigmatizing tala o vaisu e le o atagia ai le taimi nei tulaga o le suʻesuʻega po o aso nei manatu o tagata taʻitoʻatasi ma vaisu (Corrigan , Kuwabara, & O'Shaughnessy, 2009; Hing, Russell, Gainsbury, & Nuske, 2015; Schomerus et al., 2011). E le gata i lea, o Horch ma Hodgins (2008) na maitauina le leai o se eseesega i le faʻaletonu e fesoʻotaʻi ma le faʻaletonu o le maʻi e faʻatatau i le faʻaogaina o le 'ava malosi. O le mea lea, o le manatu e faʻapea o se vailaʻau-faʻaaogaina le maʻi o le a sili atu ona pasi ma faʻamaʻaia nai lo se amioga ua fai ma vaisu e le lagolagoina e manatu faʻaalia ma faʻamaoniga molimau e fesoʻotaʻi ma le vasega ma togafitiga o vaisu uma (Alavi et al., 2012; Feldman & Crandall, 2007 ; Horch & Hodgins, 2008).

O le mea taua, o nisi o suʻesuʻega talu ai nei o loʻo faʻaalia ai o le faʻaalia i se vailaʻau-faʻavae meaʻai mea ua fai ma vaisu e leai se aoga pe lelei foi i le faʻaititia o faʻamaʻi ma e leai se aʻafiaga i meaʻai (Hardman et al., 2015; Latner, Puhl, Murakami, & O'Brien, 2014; Lee, Hall, Lucke, Forlini, & Carter, 2014). I se faatusatusaga, o le amioga-fai ma vaisu, 'ai-fai ma auivi le amanaʻiaina le saofaga o meaʻai uiga i le atinaʻeina ma le tausiga o se vaisu-pei tali, lea e faʻatapulaʻa ai avanoa mo faʻalavelave. O le mea lea, i le faʻaopopoina i togafitiga o le psychotherapy, pe a fai o le gaʻo tele, suka-suka maualuga, faʻaalia ai se mea e ono fai ma vaisu mo nisi tagata, o le tasi laasaga taua e sosoʻo ai mai le lautele o le soifua maloloina manatu e ono aʻafia ai le faʻataʻitaʻia o faʻataʻitaʻiga lelei i totonu o meaʻai meaʻai, pei o le faʻaititia o fefaʻatauaiga o nei meaai i tamaiti (Harris, Pomeranz, Lobstein, & Brownell, 2009).

5. aotelega

E ui o le pepa a le Hebebrand et al. (2014) e maua ai se iloiloga ogaoga o meaʻai ua fai ma vaisu, o le isi mea ua fuafuaina o le faʻamalamalamaina o le 'ai e pei o se vaisu amio e foliga mai e faigata ona tele mafuaaga. Ina ia mafai ona mafaufau e uiga i le 'ai o se vaisu o amioga, o suʻesuʻega faʻamalosi e manaʻomia ona faʻaalia ai o meaʻai uma lava e tutusa le ono mafai ona aʻafia i le faiga o mea ua fai ma vaisu. Peitaʻi, o faʻamatalaga muamua i suʻesuʻega a manu ma suʻesuʻega a le tagata o loʻo taʻu mai ai o se vaega tutotonu o le maualuga-gaʻo, meaʻai maualuga-suka i le atinaʻeina o faafitauli e faʻaaogaina ma faʻamaonia ai o nisi meaai (eg, paleni paleni paleni) atonu e ono le afaina ai amioga lava ia.

E le gata i lea, o le fuafuaga ole taumafa-vaisu ua sese e faamamafaina ai le i ai o uiga faaalia i mea ua fai ma vaisu-e pei o le molimau o le 'ai o se vaisu amioga. Ae peitaʻi, o faʻafitauli uma e fai ma vaisu, e aofia ai le faʻaaogaina o vailaʻau ma amioga faʻafeusuaiga, e fesoʻotai ma faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga (faataitaiga, matauina le faʻaaogaina e ui lava i ni aʻafiaga le lelei), faʻasologa o amioga (faʻataʻitaʻiga, faʻataʻaloga o meaaoga), ma amioga o le faʻaogaina (eg, faʻaaogaina le faʻaaogaina). O se eseesega tele i le va o le faʻaaogaina o mea-faʻaaoga ma vaisu amioga e faapea e leai se mea e faʻaaogaina i se amio faʻafeusuai e faʻatatau i amioga (faʻataʻitaʻiga, taaloga tau tupe). Faʻaaogaina i le tagofia o mea ua fai ma vaisu-e pei o le 'ai, o se faʻataʻitaʻiga, o le' ai-o mea e fai ma vaisu e naʻo le talafeagai pe a fai o suʻesuʻega e faʻamaonia ai o le ituaiga o meaʻai e leai sona sootaga i le atinaʻega o le tagofia o vaisu e pei o le 'ai. E pei o meaʻai faapitoa (faʻataʻitaʻiga, maualuga-gaʻo, meaʻai maualuga) e sili atu ona vavalalata i le tagofia o meaʻai-pei o le 'ai, le amanaʻiaina o le taumafa o nei meaʻai mai le faʻataʻitaʻiina o vaisu taumafa e mafai ona faʻatapulaaina avanoa mo faʻataʻitaʻiga ma fuafuaga faʻavae lautele.

I se aotelega, o le taimi nei tulaga o tusitusiga fautuaina mai ai o le vailaʻau-faʻavae meaai-fai ma vaʻaiga vaʻaia, nai lo le 'ai o se amioga vaisu, sili ona atagia le atagia mai o le fegalegaleaʻiga i le va o le tagata lava ia agavaʻa mo vaisu, amioga faʻavae o le faʻatosinaina e faʻatupuina ai vaisu gafatia, ma le ono avea o le maualuga-gaʻo, maualuga-suka meaʻai e faʻaosofia ma faʻaauau ai le fai ma vaisu-pei phenotype. O isi laʻasaga i lenei laina o suʻesuʻega e tatau ona faʻamoemoe e faʻamamaina le faaupuga lautele "meaʻai fai ma vaisu" e faʻaalia manino ai meaʻai poʻo meaʻai e ono i ai se faʻafitauli oona.