Meaʻai Meaʻai Meaʻai: Faʻatusatusaina le Neurobiology o le Bulimia Nervosa i le Drug Addiction (2014)

Psychopharmacology (Berl). Tusiga a le tusitala; avanoa ile PMC 2015 Iuni 29.

Faʻasalalauina i faʻamaufaʻailoga mulimuli:

PMCID: PMC4484591

NIHMSID: NIHMS563577

O le lomiga mulimuli a le tagata faʻasalalau lomiga o lenei tusiga o loʻo avanoa i Psychopharmacology (Berl)

Vaai i isi tala i le PMC faʻailoa le lomiga lolomi.

Alu i le:

lē faʻatino

Faʻavae:

O le Bulimia Nervosa (BN) e matua'i fa'alavelaveina ma le fa'aaogāina o vaila'au ma fa'asoa fa'atasi ai ma fa'ama'i fa'atupu fa'ama'i ma vaisu. E ui lava o togafitiga mo faʻafitauli e lua e tutusa, e tumau pea le feeseeseaiga pe tatau ona faʻavasegaina le BN o vaisu.

Sini:

O iinei tatou te iloiloina ai manu ma tusitusiga a tagata ma le sini o le iloiloina pe o le BN ma le tagofia o fualaau faasaina e tutusa le neurobiology masani.

Tali:

E iai uiga fa'apei o le neurobiological pe a mae'a le tu'uina atu o vaila'au ma le fa'atauina o mea'ai suamalie, aemaise le suka. Aemaise lava, o faʻafitauli uma e lua e aofia ai le faʻateleina o le dopamine extracellular (DA), D1 binding, D3 mRNA, ma le ΔFosB i le nucleus accumbens (NAc). O faʻataʻitaʻiga manu a le BN o loʻo faʻaalia ai le faʻateleina o le ventral tegmental area (VTA) DA ma enzymes o loʻo aʻafia i le faʻasologa o le DA e pei o suiga na matauina pe a uma ona faʻaalia i vailaʻau faʻamaʻi. E le gata i lea, o suiga i le faʻaalia o le glutamate receptors ma le gaioiga muamua o le cortex o loʻo iai i le tagata BN poʻo le mulimuli i le suka suka i manu e faʻatusatusa i aʻafiaga o vailaʻau faʻamaʻi. O faʻafitauli e lua e eseese e tusa ai ma suiga ile NAc D2 fusifusia, VTA DAT mRNA faʻamatalaga, ma le aoga o vailaʻau e faʻatatau i le glutamate e togafitia ai nei faʻafitauli.

Faaiuga:

E ui lava e manaʻomia nisi suʻesuʻega faʻapitoa, o le tuʻufaʻatasiga o tino e lua o suʻesuʻega o loʻo faʻaalia iinei o loʻo faʻaalia ai e faʻasoa e BN le tele o uiga neurobiological ma vaisu fualaau. E ui o nai filifiliga a le FDA o loʻo i ai nei mo le togafitia o vaisu o vailaʻau, o vailaʻau faʻafomaʻi na atiaʻe i le lumanaʻi e faʻatatau i le glutamate, DA, ma le opioid system e ono aoga mo togafitiga uma o le BN ma vaisu.

uputatala: Bulimia Nervosa, Vaisu, Neurobiology, Dopamine, Glutamate, Opioid, Mea'ai suamalie, Pipa, Sugar, Sucrose

faʻatomuaga

O le Bulimia Nervosa (BN) ose fa'aletonu o mea'ai e fa'aalia i le tele o taimi e 'ai ai, fa'atasi ai ma amioga e tauia e 'alofia ai le fa'atupuina o le mamafa, le pulea o le 'ai, fefe i le mamafa, ma le fa'aletonu o foliga o le tino. O le DSM-V o loʻo faʻamatalaina se meaʻai faʻapitoa e pei o le taumafaina o le tele o meaʻai nai lo le tele o tagata e 'ai i se tulaga faʻapena i totonu ole 2 itula (American Psychiatric Association 2013). Binges e mafai ona aofia ai meaʻai eseese, ae masani ona aofia ai meaʻai suamalie, maualuga-kalori (Broft et al. 2011; Fitzgibbon ma Blackman 2000). O le DSM-IV TR o loʻo faʻavasegaina ituaiga e lua o le BN: 1) o le faʻamamāina ituaiga, lea e faʻaalia e ala i le faʻaogaina masani i le faʻaosoina o le tagata lava ia poʻo le faʻaaogaina sese o laxatives, enemas, poʻo le diuretics, ma le 2) le faʻamama le ituaiga, lea e aofia ai. isi amioga le talafeagai e taui ai, e pei o le anapogi po o le soona faamalositino (American Psychiatric Association 2000). Ae ui i lea, talu ai o le tele o tagata BN o loʻo auai i le "faʻamamaina" ma le "le faʻamamāina" amioga taui, o le DSM-5 ua tuʻufaʻatasia nei ituaiga e lua o le BN ma faʻasino ia i latou faʻatasi e pei o. mama amio (American Psychiatric Association 2013). BN a'afia i le va o le 1% ma le 3% o le faitau aofa'i i tu ma aga a Amerika, Europa, ma Ausetalia (Smink et al. 2012) ma e sili ona fa'alavelave fa'atasi ma fa'afitauli o le fa'aaogaina o vaila'au (American Psychiatric Association 2013; Conason ma Sher 2006; Nøkleby 2012). E tusa ai ma le lautele o tagata lautele, o tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai faʻafitauli o meaʻai o loʻo i ai i le lima faʻateleina le faʻalavelave o le faʻaaogaina o le ava poʻo fualaau faasaina (O le Nofoaga Autu a le Atunu'u i Vaisu ma le Fa'aleagaina o Vaisu 2003).

Ona o le maualuga o fua faatatau o comorbidity ma le phenotypic ma kenera tutusa i le va o le 'ai ma le faʻaaogaina o vailaʻau faʻafitauli, o faʻafitauli o meaʻai ua faʻatulagaina e avea o se ituaiga o vaisu (Brisman ma Siegel 1984; Carbaugh ma Sias 2010; Conason ma Sher 2006). Fa'apitoa i le BN, o uiga tau amio e feso'ota'i ma le fa'aauau pea o le 'ai, o le popole i mea'ai ma le mamafa, faigata o le aloese mai le 'ai ma le tauia, ma le 'ai fa'alilolilo e tutusa ma uiga o le fa'alagolago i vaila'au e aofia ai le toe fa'aaogaina o vaila'au, mata'utia i le vaila'au, taumafaiga le manuia e faʻaitiitia le faʻaaogaina, ma le alu ese mai gaoioiga faʻaagafesootai ina ia faʻaaogaina le vailaʻau i se tulaga faalilolilo pe faʻatasi ai ma uo faʻaaogaina vailaʻau (American Psychiatric Association 2013). Genetically, o le tasi nucleotide polymorphism Taq1A i le dopamine DRD2 / ANKK1 gene (Berggren et al. 2006; Connor et al. 2008; Nisoli et al. 2007) ma polymorphisms i le serotonin system (Di Bella et al. 2000; Gervasini et al. 2012; McHugh et al. 2010) fa'apena fo'i le fa'atuputeleina o a'afiaga mo le mauaina uma o le BN ma vaisu o vaila'au, ma fa'amaonia atili ai le manatu o le BN o se ituaiga o vaisu.

E ui lava i faʻailoga ma faʻasologa masani i totonu o le BN ma vaisu o fualaau faasaina, ma le mea moni o faʻataʻitaʻiga o mea ua fai ma vaisu e faʻaaogaina e fai ma faavae mo togafitiga o le BN (Trotzky 2002; Wilson 1995), o loʻo tumau pea le finauga pe o le BN o se ituaiga o vaisu pe leai. O lenei faʻafitauli e mafua, a itiiti mai i se vaega, mai faigata e fesoʻotaʻi ma le faʻataʻitaʻiina o le BN i manu suʻesuʻe. E ui lava e leai se faʻataʻitaʻiga lelei o manu a le BN, e tele faʻataʻitaʻiga manu e puʻeina uiga o le BN na faia (mo iloiloga auiliili o nei faʻataʻitaʻiga, vaʻai Avena ma Bocarsly 2012). O nei manu faʻataʻitaʻiga ua faʻatagaina mo le alualu i luma tele i le suʻesuʻeina o le BN, ae o le numera o suʻesuʻega e suʻesuʻeina le neurobiology o le BN e itiiti ifo nai lo i latou o loʻo suʻesuʻeina le faʻaaogaina o vailaʻau.

O le 'ai tele o se vaega taua o suʻesuʻega o le BN (American Psychiatric Association 2013) ma, e pei ona talanoaina i luga, e masani ona aofia ai le soona taumafaina o meaʻai suamalie, maualuga kalori (Broft et al. 2011; Fitzgibbon ma Blackman 2000). O le isi vaega taua o le BN o le faʻaaogaina lea o amioga le talafeagai, e pei o le anapogi ma le faʻamamaina (American Psychiatric Association 2013). E pei o lea, o iinei tatou te taulaʻi muamua i faʻataʻitaʻiga manu e faʻafetaui le faʻatauvaʻa o meaʻai suamalie pe maualuga le gaʻo ma faʻataʻitaʻiga-poʻo le faʻatupu e le tagata lava ia tapulaʻa poʻo le faʻamamaina. E oʻo mai i le taimi nei, e itiiti se mea e iloa e uiga i le faʻafanua o le neurobiology o le BN i faʻataʻitaʻiga o vaisu o loʻo iai nei. O le mea lea, o le iloiloga o loʻo i ai nei e tuʻufaʻatasia ai taunuuga o suʻesuʻega a manu ma tagata o le BN ma vaisu o vailaʻau ina ia mafai ai ona suʻesuʻeina pe faʻasoa e BN uiga neurobiological ma vaisu fualaau.

Fa'ata'ita'iga manu a BN

Ole tele o faʻataʻitaʻiga manu e toe faʻamatalaina uiga o le BN e faʻaaogaina e suʻesuʻe ai le neurobiology o BN. Tuuina atu o le DSM-5 e fou, o faʻataʻitaʻiga manu e masani ona faʻatusalia uiga e fesoʻotaʻi ma se tasi o ituaiga e lua o le BN o loʻo faʻamatalaina i le DSM-IV TR: le faʻamamāina ma le faʻamamaina o le BN. O le mea lea, mo le vaega o totoe o lenei pepa, o le a matou faʻaogaina le eseesega i le va o le le faʻamamaina ma le faʻamamaina o le BN e pei ona faʻamatalaina e le DSM-IV TR ma faʻamatalaina i luga.

Fa'ata'ita'iga le fa'amamāina o le BN

O le faʻataʻitaʻiga o le "faʻatapulaʻaina o meaʻai" e faʻaaogaina ai isumu e toe faʻafoʻi ai le ituaiga BN e le o faʻamamaina e ala i le faʻatupuina o taimi ole faʻatapulaʻaina o meaʻai poʻo le faʻagata ma taimi e maua fua ai meaʻai poʻo meaʻai suamalie (faʻataʻitaʻiga, Hagan ma Moss 1991; 1997). A maeʻa taʻamilosaga tolu o le faʻaumatia o meaʻai i le 75% o le mamafa masani o le tino sosoo ai ma le toe faʻaleleia i le mamafa masani, e faʻaalia e isumu le 'ai pei o le 'ai i le itula muamua o le fafaga o le rat chow (Hagan ma Moss 1991). E faʻapea foʻi, o isumu e faʻatatau i le 12-vaiaso o le 4-aso taimi faʻatapulaʻaina o meaʻai sosoo ai ma le 2- i le 4-aso vaitaimi o avanoa saoloto i chow poʻo meaʻai suamalie e maua le hyperphagia i taimi avanoa avanoa (Hagan ma Moss 1997). O le mea mata'ina, o nei iole o lo'o fa'aalia faiga fa'amama fafaga mo se taimi umi ma fa'aauau pea ona fa'aalia amioga fa'atauva'a e tusa lava pe toe fo'i i le fa'asologa masani o le fafagaina ma le mamafa o le tino, ae maise lava pe a tu'uina atu i mea'ai suamalie (Hagan ma Moss 1997).

I le fa'ata'ita'iga o le "sugar addiction", e tu'uina atu i iole le avanoa fa'afuase'i i se vaifofo suka: 12-16 itula o le fa'a'a'ai ona soso'o ai ma le 8-12 itula e maua ai le 10% sucrose po'o le 25% kulukose fa'atasi ai ma le suka ma le vai i aso ta'itasi (fa'ata'ita'iga, Avena et al. 2008a, b; Avena et al. 2006a; Colantuoni et al. 2002). Pe a faatusatusa i le pulea o isumu, o isumu e tuʻuina atu faʻafuaseʻi le sucrose e faʻateleina ai le sucrose ma faʻaalia amioga pei o le pipili, lea e faʻamatalaina i le aofaʻi o sucrose e faʻaaogaina i le itula muamua o taimi taʻitasi (Avena et al. 2008a; Avena et al. 2006a; Colantuoni et al. 2002). Aemaise lava, o isumu na tu'uina atu fa'afuase'i le avanoa i se vaifofo sucrose e 'ai ma le loto malie i le itiiti ifo o le kuka masani nai lo iole e tu'u fa'afuase'i po'o le avanoa fa'apitoa e 'ai (Avena et al. 2008a; Avena et al. 2006a). O lenei hypophagia e talitutusa ma le 'ai o mamanu a BN-tagata taʻitoʻatasi e masani ona faʻatapulaʻaina meaʻai muamua ma mulimuli ane binges (American Psychiatric Association 2013). O isumu e maua fa'afuase'i ona maua le suka (ae le o le 'ai masani) e fa'aalia fo'i fa'ailoga fa'aletino o le alu ese (fa'ata'ita'iga o le fe'ai o nifo, tetete o le ulu) pe a uma le 24-36 itula o le le maua. O lenei faʻataʻitaʻiga e mafai ai ona suʻesuʻeina uiga o le neurobiological i le taimi o le 'ai ma le faʻatapulaʻaina mulimuli ane, lea e faʻataʻitaʻi saʻo ai uiga autu o le BN e le faʻamamaina.

E le pei o faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻamatalaina i luga, o le faʻataʻitaʻiga "faʻatapulaʻa avanoa" e le faʻaalia ai isumu i le faʻatapulaʻaina o meaʻai poʻo le le maua. Nai lo lena, o isumu e tuʻuina atu faʻatasi le avanoa i meaʻai masani ma vai, faʻapea foʻi ma le avanoa faʻafuaseʻi i se meaʻai suamalie e aofia ai gaʻo, suka, poʻo se gaʻo / suka tuʻufaʻatasia mo le 1-2 itula (faʻataʻitaʻiga, Corwin ma Wojnicki 2006; Wong et al. 2009). O iole na maua le avanoa fa'afuase'i i le 100% fa'apu'upu'u fuala'au fa'apa'u i ga'o ma fa'aitiitia le taumafaina masani (Corwin ma Wojnicki 2006). O le fa'aitiitia o le taumafaina o le chow masani e tutusa ma isumu e tu'u fa'afuase'i ona maua se vaifofo sucrose 10% (fa'ata'ita'iga, Avena et al. 2008a) ma le hypophagia o loʻo vaʻaia i le BN-tagata taʻitoʻatasi (American Psychiatric Association 2013). O le mea lea, o le fa'ata'ita'iga fa'atapula'aina o lo'o toe fa'atusalia ai le faiga o le 'ai o tagata e le'i fa'amamāina BN-tagata ta'ito'atasi e ala i le pu'eina o tapula'a na tu'uina atu e le tagata lava ia fa'atasi ai ma le fa'atauva'a.

A tu'ufa'atasia, o le fa'ata'ita'iga o le "fa'atapula'aina o mea'ai", o le fa'ata'ita'iga o le "vaisu suka", ma le fa'ata'ita'iga o le fa'ata'ita'iga "fa'atapula'a avanoa" e fa'aosofia uma ai le 'ai. E le gata i lea, o loʻo faʻaalia e le faʻataʻitaʻiga-poʻo le faʻatagaina e le tagata lava ia. E pei ona faʻamatalaina i luga, o le bingeing ma le faʻatapulaʻaina o vaega taua ia e lua o le le faʻamamaina o le BN. O le mea lea, e ala i le fefaʻasoaaʻi o taimi o le 'ai ma le faʻatapulaʻaina o chow ma / poʻo meaʻai suamalie, o nei faʻataʻitaʻiga e avea ma faʻataʻitaʻiga faʻamalieina o manu o le BN e le faʻamamaina.

Fa'ata'ita'iga fa'amama BN

O le fa'atupuina o se fa'ata'ita'iga manu o le ituaiga fa'amama o le BN sa faigata ona o iole e leai se tino o muscular esophageal e pua'i ai. O le mea lea, ina ia mafai ona pu'eina uma amioga fa'atauva'a ma le fa'amamāina i se fa'ata'ita'iga manu e tasi, ua tu'ufa'atasia e tagata su'esu'e le fa'ata'ita'iga o isumu fafaga ma le 'ai tele (fa'ata'ita'iga, Avena et al. 2006b). I le fa'ata'ita'iga o iole fafaga fa'a'ole'ole, e tu'u i totonu le manava po'o le esophagus o le iole, ma fa'aitiitia ai le feso'ota'iga i le va o mea'ai ma le mucosa o le manava ma le intestinal o le manu. Talu ai ona o le fistula o le manava e mafua ai ona tafe mai le vai inu mai le manava o le isumu, e faʻatapulaʻa le faʻaogaina o caloric (Casper et al. 2008). E ala i le ti'eti'e o isumu fa'aleaga e ala i le 12-itula taimi fa'atapula'a mea'ai ma soso'o ai ma le 12 itula o avanoa e maua fua ai mea'ai, fa'ainu iole i mea'ai suamalie ma fa'amama e ala i le gastric fistula (Avena et al. 2006b). O lenei faiga na faʻamaonia talu ai nei i le BN-tagata taʻitoʻatasi (vaʻai Klein ma Smith 2013). Aemaise lava, o tamaitai BN ua suia-fagaina e ala i le sipi ma feanu i vaifofo vai e aafia i le hyperphagia ae o le pulea masani ma tamaitai e maua i le Anorexia Nervosa e le faia. O le mea lea, e ui lava e le mafai e faʻataʻitaʻiga manu ona puʻeina atoatoa le lavelave o faʻafitauli o meaʻai a tagata (Avena ma Bocarsly 2012), o le fa'ata'ita'iga o iole fa'ameamea fa'atasi ma le 'ai fa'atauva'a e pu'e sa'o ai le fa'amamāina o le BN.

Tulaga mo le fa'aofiina i le iloiloga o lo'o iai nei

O faʻataʻitaʻiga manu o loʻo faʻamatalaina i luga e toe faʻamatalaina uiga autu o le BN. O le fa'ata'ita'iina o le BN e le o fa'amamāina, o le "fa'asa o mea'ai / fa'agata," "vaisu suka," ma le fa'agata avanoa" fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'iga a ulugali'i e fa'ata'ita'i-po'o fa'atapula'a e le tagata lava ia. O le mea taua, o uiga autu ia e lua o le le faʻamamaina o le BN (American Psychiatric Association 2000). Pu'eina vaega autu e lua o le faamamaina o le BN (American Psychiatric Association 2000), o le fa'ata'ita'iga fa'atauva'a/fa'atauva'a toe fa'aopoopoina fa'atasi ma le fa'amama. O loʻo i ai isi faʻataʻitaʻiga a le BN, e pei o le faʻatapulaʻaina-faʻamamafa faʻataʻitaʻiga e faʻapipiʻi ai le faʻatapulaʻaina o meaʻai ma le atuatuvale (faʻataʻitaʻiga, Hagan et al. 2002; Inoue et al. 1998). Ae ui i lea, o nei faʻataʻitaʻiga e leʻi faʻaaogaina e iloilo ai suiga o le neurobiological o loʻo faʻamatalaina i lenei tusitusiga ma, o lea, o le a le talanoaina.

O le iloiloga nei e aofia ai faʻataʻitaʻiga manu o loʻo faʻamatalaina i luga. Talu ai o le faʻatapulaʻaina ma le faʻaogaina o vaega autu ia o le BN (American Psychiatric Association 2013), o loʻo aofia ai foʻi i inei mea na maua mai suʻesuʻega e aofia ai a le o anapogi po'o le fa'atauva'a i manu su'esu'e. Matou te faʻatusatusa iʻuga mai ia suʻesuʻega i mea na maua mai i le faʻaaogaina o faʻataʻitaʻiga eseese o vaisu o fualaau oona lea e puʻeina e taʻitasi vaega taua o vaisu a le tagata: nofoaga e fiafia i ai, faʻatonuina o vailaʻau faʻamalositino, faʻaaogaina tautala o le ava malosi, ma le toe faʻafouina o fualaau faʻasaina pe a maeʻa le faʻaumatia o le. tali su'esu'e fualaau. O le mea taua, e le pei o iloiloga talu ai nei e faʻatusatusa ai le neurobiological underpinnings o vaisu i le meaʻai tele i manu e oʻo atu ai i le gaʻo (faʻataʻitaʻiga, DiLeone et al. 2012; Volkow et al. 2013), o suʻesuʻega mai suʻesuʻega e faʻaaoga ai manu faʻataʻitaʻiga o meaʻai e le o aofia ai iinei ona o tagata BN e le masani ona mamafa tele (American Psychiatric Association 2013).

O le Neurobiology o loʻo faʻavaeina le mauaina o vaisu

O vailaʻau faʻamaʻi e pei o cocaine, amphetamines, opiates, ava malosi, ma le nicotine e faʻaosofia saʻo pe le tuusaʻo le dopamine (DA) neurons i le ventral tegmental area (VTA), e mafua ai le tuʻuina atu o le DA i totonu o le nucleus accumbens (NAc) ma le pito i luma cortex ( PFC) (mo le iloiloga va'ai Bromberg-Martin et al. 2010). E ui o le sao saʻo o lenei faʻamalologa a le DA i le faʻatonuina o amioga na finauina i le gasologa o le tolu sefulu tausaga talu ai, e manino lava o le tuʻuina atu o le DA i nei itulagi o se puluvaga taua o le mauaina o fualaau faasaina (mo iloiloga vaʻai. Malamalama 2004). O le tuʻuina atu o le DA e manaʻomia e faʻapipiʻi ai faʻamatalaga o le siʻosiʻomaga ma tali amio e fesoʻotaʻi ma le mauaina o taui ma mafai ai ona faʻaogaina faʻamatalaga aʻoaʻoina e faʻatino ai amioga suʻesuʻe fualaau (mo le iloiloga vaʻai Schultz 2004; Malamalama 2004).

O tino o le DA e maua i le VTA ma le substantia nigra (SN). O le VTA e tuʻuina atu faʻamatalaga i le NAc e ala i le ala mesolimbic DA ma le PFC e ala i le auala mesocortical. O le SN o lo'o fa'atino i le ventral ma le dorsal striatum. Post-synaptic DA talisua ua fa'avasegaina ile D1-pei o tali, lea e aofia ai le D1 ma le D5 subtypes, ma le D2-pei o tali, lea e aofia ai D2, D3, ma D4 tali. D1-pei-pei tali e Gs-fa'atasi ma e sili ona fa'aalia i luga o le post-synaptic membrane a'o D2-pei o tali e Gi-fa'atasi ma fa'aalia uma muamua ma post-synaptically. O taunuuga o le fusifusia i nei ituaiga faʻafeiloaʻi e eseese e faʻatatau i le nofoaga o faʻamatalaga ma le faiʻai itulagi (mo faʻamatalaga, tagaʻi i le iloiloga a El-Ghundi et al. 2007). E pei ona talanoaina i lalo, o le D1 ma le D2 faʻafeiloaʻi e aʻafia i vaisu, e pei o le DA transporter (DAT) lea e nafa ma le aveeseina o le DA mai le avanoa faaopoopo. I totonu o lenei vaega matou te toe iloiloina faʻaiʻuga na maua mai suʻesuʻega a manu a le BN e faʻamautinoa ai pe o aʻafiaga a le BN i luga o le mesolimbic DA system e faʻatusatusa i latou o vailaʻau faʻamaʻi.

Nucleus accumbens dopamine

O le faʻamalosia o DA neurons i le VTA e mafua ai ona tuʻuina atu le DA i le NAc ma faʻatonutonu amioga faʻaosofia ma le mauaina o vaisu fualaau. Ethanol, nicotine, opiates, amphetamine, ma cocaine e faʻateleina le maualuga o le DA i le NAc, ae o vailaʻau e le faʻaleagaina e tagata e le suia ai le maualuga o le DA i lenei vaega. (Di Chiara ma Imperato 1988). E le gata i lea, e ui o le faʻamalolo o le DA e lagolagoina pe a maeʻa le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina, o le aʻafiaga o meaʻai i luga o le tuʻuina atu o le DA e faʻaitiitia i le taimi seʻi vagana ua maua meaʻai e fou pe le ogatasi. (Ljungberg et al. 1992; Mirenowicz ma Schultz 1994). O iinei tatou te talanoaina ai faʻamatalaga e maua mai manu faʻataʻitaʻiga o le faʻamamaina ma le le faʻamamaina o le BN lea e faʻaalia ai o le tali a le NAc DA i meaʻai suamalie e ese mai i le meaʻai masani.

I la latou su'esu'ega o isumu fa'atau-faina-sucrose-bingeing, Avena ma ana uo (2006b) suʻesuʻeina le faʻamalolo o le NAc DA i le tali atu i le sucrose. O isumu i totonu o kulupu fa'atauva'a na matala a latou fistula o le manava i le itula muamua o le mauaina o mea'ai na fa'aalia ai le sucrose-bingeing amioga ma fa'aaogaina le tele o sucrose i le itula muamua o le avanoa i aso uma o su'ega (aso 1, 2, ma le 21) e fa'atatau i iole fafaga moni o lo'o tumau pea ona tapuni o latou fistula gatric. I vivo microdialysis na faʻaalia ai o le NAc extracellular DA na faʻatupulaia tele mo isumu faʻatau ma fafaga moni e tali atu i le tofoina o le sucrose i aso uma o suʻega. O le mea taua, e ui lava o le sucrose na faʻaaogaina i le taimi muamua o le binge na vave faʻafefe mai le manava faʻafefeteina o isumu, o le tali a le DA i le NAc na faʻaauau pea ona matauina i le aso 21. O iʻuga tutusa na maua i le faʻaaogaina o fesuiaiga o le "sugar addiction" model. O le faʻaalia o isumu ile 12-itula taimi faʻatapulaʻa meaʻai sosoo ai ma se vaitaimi e maua fua ai le suka e maua ai le suka i aso taʻitasi ma faʻaauau pea le tuʻuina atu o le DA i le atigi NAc i aso 1, 2, ma le 21 o le suka (Rada et al. 2005). I se faʻatusatusaga, o le pulea o isumu ma le ad libitum avanoa i le chow poʻo le suka poʻo le ad libitum avanoa i le chow ma le avanoa i le sucrose mo naʻo le 1-itula i aso e lua e le faʻafefete i le suka, pe latou te faʻaalia le faʻasaʻoina o le DA i le atigi NAc. I se isi suʻesuʻega, na le maua ai e isumu meaʻai mo 16 itula sosoo ai ma le avanoa i le chow mo 8 itula ma le 10% sucrose solution avanoa mo le lua itula muamua mo 21 aso, e mafua ai le suka suka ma le faʻateleina o le extracellular NAc DA i le aso 21. (Avena et al. 2008b). I le aso 28, ina ua maeʻa aso 7 o le faʻaitiitia i le 85% o latou mamafa muamua o le tino, o isumu na inu sucrose na faʻaalia ai le faateleina o le NAc DA na sili atu le maualuga nai lo le NAc DA faʻamalolo na mafua mai i le inuina o le sucrose i le mamafa masani o le tino i le aso 21 (Avena et al. 2008b). I se isi suʻesuʻega, o isumu uila e oʻo atu i le 28 aso o le "sugar addiction" protocol sosoo ai ma le 36 itula o le anapogi na mafua ai le maualalo o le NAc shell DA e faʻatatau i isumu na tuʻuina atu faʻafuaseʻi poʻo le avanoa faʻapitoa i le chow (Avena et al. 2008a).

Tuʻu faʻatasi, aʻo faʻatapulaʻaina poʻo le faʻafefe-fafaga faʻatasi ma le sucrose-bingeing e maua ai le faʻaopoopoga NAc DA faaopoopo e le masani ai i le taimi (faʻataʻitaʻiga, Avena et al. 2008b; Avena et al. 2006b; Colantuoni et al. 2001; Rada et al. 2005), faʻaitiitia le maualuga o le DA i le atigi NAc i taimi o anapogi (faʻataʻitaʻiga, Avena et al. 2008a). A toe maua le 2-itula i le sucrose pe a maeʻa taimi anapogi, o le maualuga ole NAc DA maualuga e sili atu nai lo le mea o loʻo matauina i manu faʻatonutonu e maua ai le sucrose, lea e faʻaalia ai se tali faʻapitoa a le DA (eg, Avena et al. 2008b). E faʻapea foʻi, o isumu e faʻaalia i cocaine, morphine, nicotine, tetrahydrocannabinol, ma heroin faʻaalia na faʻateleina le NAc DA (faʻataʻitaʻiga, Di Chiara ma Imperato 1988; Gaddnas et al. 2002; Pothos et al. 1991; Tanda et al. 1997), ae o le alu ese mai nei mea e faʻaitiitia ai le NAc DA (Acquas ma Di Chiara 1992; Parako, Carnicella, Yowell, & Ron, 2011; Gaddnas et al. 2002; Mateo, Lack, Morgan, Roberts, & Jones, 2005; Natividad et al. 2010; Pothos et al. 1991; Rada, Jensen, & Hoebel, 2001; Weiss et al. 1992; Zhang et al. 2012). E faʻapea foʻi, o le paʻu o le VTA DA neurons e faʻaitiitia i luga o le morphine (Diana et al. 1999) ma le cannabinoid (Diana et al. 1998) faaui i tua. E tutusa ma le gaioiga a le DA i le tali atu i le sucrose pe a maeʻa se vaitaimi faʻatapulaʻa (Avena et al. 2008b), E faʻateleina le maualuga o le NAc DA pe a toe faʻafeiloaʻi isumu i le nicotine pe a maeʻa le 1 poʻo le 10 aso o le alu ese mai le 4 poʻo le 12 vaiaso o le faʻaogaina o le nicotine oral (Zhang et al. 2012). O le fua o le sasaina o VTA DA neurons ua matua faateleina i le tali atu i le morphine (Diana et al. 1999) ma le cannabinoid (Diana et al. 1998) pulega pe a uma ona faaui i tua. Ae ui i lea, o le tui o le cocaine i le maeʻa ai o le 1 poʻo le 7 aso o le alu ese mai le faʻalauteleina o avanoa faʻapitoa e le mafai ona faʻateleina le NAc DA, e faʻaalia ai le atinaʻeina o le faapalepale ae le o le faʻaalia (Mateo et al., 2005). I le maeʻa ai o le faʻaogaina o le nicotine i totonu o le tagata lava ia, o se luʻitau o le nicotine pe a maeʻa le 24 itula o le faʻamavaeina e maua ai le maualuga o le NAc DA e maualalo ifo nai lo mea o loʻo matauina i fualaʻau-naive, e faʻaalia ai foi le atinaʻeina o le faapalepale (Rahman, Zhang, Engleman, & Corrigall, 2004). A'o fa'alautele le avanoa e pulea e le tagata lava ia methamphetamine (Le Cozannet, Markou, & Kuczenski, 2013) e maua ai i'uga e pei o Rahman et al. (2004), Methamphetamine lu'i tui pe a uma e le fa'alavelave ma puupuu le avanoa i le methamphetamine le pulea e le tagata lava ia e mafua ai le fa'asa'olotoina o le DA e fa'atatau i le fa'atonuina o le mafaufau (Lominac, Sacramento, Szumlinski, & Kippin, 2012).

I le aotelega, a o le toe faʻafouina o meaʻai suamalie pe a maeʻa se vaitaimi o le faʻaleagaina e maua ai le faʻamaloloina o le DA, o le aʻafiaga lava e tasi e naʻo le matauina pe a maeʻa le faʻamavaeina mai le nicotine tuʻu gutu, faʻaaogaina e le tagata lava ia methamphetamine puʻupuʻu, ma le le faʻaogaina o le cannabinoids, morphine, ma le methamphetamine. Fa'aitiitia le gaioiga a le DAT pe a mae'a se vaitaimi o le anapogi (Patterson et al., 1998), lea e mafai ona saofagā i le maualuga o le DA o loʻo matauina i totonu o lenei faiʻai i le taimi o le toe fafagaina. O se aafiaga tutusa e vaaia i le taimi e aveese mai ai mai le methamphetamine e faʻataʻitaʻiina e le tagata suʻesuʻe (Siamani, Hanson, & Fleckenstein, 2012).

Nucleus accumbens dopamine receptor expression

O isumu e fa'aalia i se ta'amilosaga fa'asaina-toe fa'amama fa'atasi ma maua uma le kulukose ma le chow mo le 31 aso o lo'o fa'atuputeleina le fa'atupuina o le kulukose, ae le o le 'ai (Colantuoni et al. 2001). E sefululua i le 15 itula pe a uma le inu, o le D1 o loʻo fusifusia i totonu ole atigi NAc ma le totonugalemu e sili atu le maualuga i meaʻai-faʻatapulaʻa, kulukose-bingeing isumu e faʻatatau ile pule.. Wi totonu o le 1.5 i le 2.5 itula pe a maeʻa le sucrose binge, o isumu e faʻatapulaʻaina meaʻai ma tuʻuina atu le avanoa faʻatapulaʻa i sucrose ma chow mo 7 aso e faʻaalia ai le maualalo o le D2 faʻamauina i le NAc e faʻatatau i isumu na faʻatapulaʻaina le avanoa e 'ai ai na o ia (Bello et al. 2002). E fa'atatau i le pulea o manu e tu'uina atu na'o le 'a'ai, o isumu ma le avanoa fa'afuase'i i le sucrose mo le 21 aso e fa'alagolago i le sucrose ma fa'aalia le fa'aitiitia o le D2 mRNA ma fa'ateleina le D3 mRNA i le NAc 1 itula talu ona maua le avanoa i le sucrose ma le chow. (Spangler et al. 2004).

O faʻaopoopoga tutusa i le NAc D1 o loʻo fusifusia ma / poʻo le mRNA maualuga na maua i le maeʻa ai o le faʻaaogaina faifaipea o le cocaine (Unterwald et al. 2001), nicotine (Bahk et al. 2002), ma le amphetamine (Young et al. 2011). Ae ui i lea, Le Foll et al. (2003) na maua na'o le faateleina o le D3 fusifusia ma le mRNA ae leai se suiga i le D1 pe a mae'a le nicotine e le fa'asalaina. E faapena foi, Metaxas et al. (2010) e leai se suiga i le fa'aaliga D1 ina ua mae'a le pulea e le tagata lava ia nicotine. O le fa'aauau pea ma le fa'atuto'atasi o le pulea e le tagata lava ia o le ava (Sari et al. 2006), ma fa'alautele le avanoa i le pulea e le tagata lava ia cocaine (Ben-Shahar et al. 2007) faʻateleina le D1 mRNA faʻapea foʻi ma lona faʻaaliga (Conrad et al. 2010).

Faʻateleina faʻamatalaga D1 e ono taʻitaʻia ai se tali faʻapitoa ile DA. O le tuʻuina atu o le DA ma le faʻamalosia mulimuli ane o le D1 receptors i le NAc o loʻo tupu i luga o le faʻaaogaina o vailaʻau faʻamaʻi e maua ai se faʻailoga faʻailoga e aofia ai le faʻateleina o faʻamatalaga o mea faʻaliliu e pei ole ΔFosB (mo iloiloga vaʻai. Nestler et al. 2001). O le taofia o le ΔFosB transcriptional activity e faʻaitiitia ai le tauia o aʻafiaga o vailaʻau (Zachario et al. 2006) ma le soona tautala e faʻaleleia ai le taui o vailaʻau (Colby et al. 2003; Kelz et al. 1999; Zachario et al. 2006). O le faʻatapulaʻaina o meaʻai e faʻapupulaina ai foi le maualuga o le ΔFosB i le NAc o isumu (Faailoga ma al. 2008; Vialou et al. 2011), lea e faʻateleina ai le faʻaosofia e maua ai taui meaʻai sili ona suamalie, e pei ona faʻamaonia i le mauaina o le faʻaalia o le ΔFosB e faʻateleina ai le faʻaogaina o meaʻai suamalie (Vialou et al. 2011). TO lea, e foliga mai e faʻateleina e le BN le maualuga o le ΔFosB i le NAc i se auala e tutusa ma vailaʻau faʻamaʻi, ma faʻateleina ai le tauia o le faʻatau.

O le fa'atauva'a fo'i e i'u ai i le fa'aitiitia o le fusifusia D2 ile NAc (faʻataʻitaʻiga, Bello et al. 2002; Colantuoni et al. 2001; Spangler et al. 2004). Ae maise lava, Taq1A, o se genes polymorphism masani e maua i le BN ma tagata ua fai ma vaisu (Berggren et al. 2006; Connor et al. 2008; Nisoli et al. 2007), e fesoʻotaʻi ma le faʻaititia o le D2 receptor density (Neville et al. 2004). E ui ina faʻaitiitia e le cocaine le faʻamatalaga D2 i le NAc (Conrad et al. 2010), fai fa'ata'ita'i fa'ata'ita'iina le nicotine (Bahk et al. 2002), amphetamine fa'ata'ita'i fa'ata'ita'i (Mukda et al. 2009), ma le ava malosi e pulea e le tagata lava ia (Sari et al. 2006) fa'ateleina le fa'aaliga D2 i isumu. E tusa ai ma le galuega ma tagata ua fai ma vaisu o loʻo faʻaalia le faʻaititia o le D2 fusifusia (Volkow et al. 2001; Volkow et al. 1993), e manaia le le matauina o le mea lava lea e tasi pe a maeʻa le nicotine, amphetamine, poʻo le ava malosi i manu. Ae ui i lea, o le faʻaitiitia o le D2 fusifusia o loʻo vaʻaia i tagata e mafai ona muamua atu i fualaau faʻasaina, ma o le faʻaitiitia o le D2 o le a le matauina pe a uma ona faʻaalia i manu. Ole fa'aitiitiga ole fa'aaliga D2 e ​​ono maua ai le fa'atuputeleina ole DA e mafai ona fa'aosoina ai le fa'atauva'a po'o le su'eina o vaila'au.

I le aotelega, o le sucrose bingeing i manu faʻataʻitaʻiga o le BN e maua ai le maualuga maualuga o le NAc DA, faʻateleina le D1 faʻamaufaʻailoga ma le D3 mRNA, ma faʻaititia le D2 faʻapipiʻiina ma le mRNA i le NAc. A'o suia le D1 ma le D3 e tutusa ma mea na gaosia e fualaau oona (sei vagana ai le nicotine mo suiga D1), O fa'aitiitiga D2 e ​​le'o matauina i le tele o su'esu'ega a manu o vaisu. Atonu e ui ina fa'aitiitia le D2 o lo'o i totonu o tagata e fa'aosoina ai le taumafaina o vaila'au, o nei fa'aitiitiga e muamua atu i le fa'aaogaina o vaila'au ma e le mafua mai ai.

Dopamine i totonu o le ventral tegmental area

Dopaminergic cell tino i le poloketi VTA i le PFC, hippocampus, amygdala ma NAc. O le tuʻuina atu o le Somatodendritic o le DA e tupu foʻi i le VTA i luga o le paina o sela (Beckstead et al. 2004) ma e iai sona aafiaga taua i le gaioiga o le dopaminergic VTA neurons. O lenei ituaiga o faʻamalologa a le DA e faʻagaoioia ai le D2 autoreceptors i le lotoifale (Cragg ma Greenfield 1997), faʻapea ona faʻalavelaveina le fanaina o le cell DA i le VTA (Bernardini et al. 1991; Wang 1981; White ma Wang 1984) ma le tuʻuina atu o le DA i le PFC ma le NAc terminal fields (Kalivas ma Duffy 1991; Zhang et al. 1994). O le mea lea, o le tuʻuina atu o le somatodendritic o le DA i le VTA o loʻo i ai se sao taua i le faʻatonutonuina o le faʻasalalauga a le DA i luga o le mesocorticolimbic projections.

I vivo microdialysis ua faʻaaogaina e suʻesuʻe ai le maualuga o le VTA DA i le taimi o le toe fafagaina. Na le maua e iole meaai ma vai mo le 36 itula aʻo leʻi oʻo i se vaitaimi o le toe fafagaina lea na faia ai le microdialysis (Yoshida et al. 1992). O se faʻaopoopoga tele i VTA DA faʻatonuga na matauina i le taimi o le toe fafagaina ma le inu e faʻatatau i le laina faʻavae. Ole maualuga ole VTA DA na fa'amauina mo le 20-40 minute pe a mae'a le fafaga ma le inu. E faʻapea foʻi, o le tui IP o le ethanol e mafua ai le maualuga o le VTA DA i totonu ole 20 minute, ona oʻo ai lea ile 40 minute pe a maeʻa le tui ona faʻaitiitia ai lea ile laina (Kohl et al. 1998). E faapena foi, tui toto (Bradberry ma Roth 1989) ma le IP (Reith et al. 1997; Zhang et al. 2001) pulega cocaine ma tui IP mataʻutia o le methamphetamine (Zhang et al. 2001) faʻateleina le extracellular DA i le VTA. A o taunuuga o le Yoshida et al. (1992) O suʻesuʻega o loʻo fautua mai ai se matafaioi taua a le VTA DA i le fafagaina o amioga, o isumu i le suʻesuʻega na na o le taamilosaga e tasi i le taimi e tasi o le faʻatapulaʻaina o meaʻai ma le toe fafagaina, ma e leʻi iloiloina amioga faʻatauvaʻa. E le gata i lea, e leai se vaega e pulea i le suʻesuʻega, o lea e le o iloa pe o le aʻafiaga tutusa o le a vaʻaia i isumu e le o faʻaalia i le faʻaogaina o le toe faʻaleleia. E pei o lea, o le faia o le suʻega tutusa e faʻaaoga ai se faʻataʻitaʻiga manu a BN e manaʻomia.

O le felauaiga i luga ole va'aiga mesolimbic o lo'o fa'atulagaina fo'i ile DAT mRNA maualuga. DAT mRNA o loʻo faʻapipiʻiina i le VTA ma faʻatonutonu le toe faʻaleleia o le DA i totonu ole VTA. O loʻo momoli atu foʻi i le NAc e faʻatonutonu ai le synaptic reuptake o le DA. I le taimi nei, na o le tasi le suʻesuʻega na suʻesuʻeina fetuunaiga DAT i le VTA faʻaaogaina se faʻataʻitaʻiga manu a BN (Bello et al. 2003). Ile su'esu'ega, o isumu na fa'atapula'aina mea'ai po'o le tu'uina atu o le avanoa fa'apitoa ile sucrose po'o le chow masani, sosoo ai ma le taumafataga muamua ole sucrose po'o le chow masani. O isumu fa'atapula'aina mea'ai na tu'uina atu fa'atulagaina-o le mauaina o le sucrose e sili atu le tele o le 'a'ai nai lo se isi vaega o isumu. Ae ui i lea, e ese mai i suʻesuʻega muamua (faʻataʻitaʻiga, Avena et al. 2008a; Avena et al. 2006a; Colantuoni et al. 2002; Corwin ma Wojnicki 2006; Hagan ma Moss 1997), e le'i maua le eseesega o vaega i le sucrose (Bello et al. 2003). O i'uga fete'ena'i atonu e mafua mai i le mea moni na ta'amilo iole e Bello ma ana pa'aga i le fa'atulafonoina na'o le tasi ma tu'u atu iole e na'o le 20-minute le avanoa i le sucrose. Ae ui i lea, o le eseesega o vaega i le sucrose e tulaʻi mai pe a faʻataʻavaleina isumu e ala i le le maua ma faʻafeiloaʻi i le tele o taimi ma faʻatagaina le avanoa i le sucrose mo le 1 i le 12 itula (faʻataʻitaʻiga, Avena et al. 2008a; Avena et al. 2006a; Colantuoni et al. 2002; Corwin ma Wojnicki 2006; Hagan ma Moss 1997). Ae ui i lea, o isumu na maua e faʻateleina a latou sucrose i le faatoluina i le gasologa o le 7 aso (Bello et al. 2003), e fa'aalia ai amioga fa'apei. E fa'atatau i fa'atonuga ma isumu na tu'uina fua-po'o le fa'atulagaina- avanoa i le 'ai, o isumu na tu'uina fa'atapula'aina-o le sucrose fa'atulagaina na fa'aalia le maualuga maualuga o le DAT ma le mRNA i le VTA ma le DAT o lo'o fusifusia i le NAc (Bello et al. 2003). E pei ona talanoaina i luga, NAc DA faʻateleina i luga o le tuʻuina atu o meaʻai suamalie, ma o le faʻatonutonuina o le DAT faʻamatalaga i le NAc e mafai ona tupu o se taumafaiga e totogi mo lenei faʻaopoopoga. E ta'u mai ai o le le fa'amamāina o le BN fa'atasi ma le sucrose-bingeing e maua ai a'afiaga i luga o le VTA DA e ese mai i mea e maua mai i le fa'aiina o mea'ai e le fa'amalieina. Fa'aauau pea ona maua le amphetamine (Lu ma Wolf 1997; Seleni ma isi. 1997) ma le nicotine (Li et al. 2004) fa'ateleina VTA DAT mRNA. I se faʻatusatusaga, e faʻaitiitia le cocaine e le o faʻalavelave (Cerruti et al. 1994), a'o fa'atapula'aina ma fa'alautele le avanoa i le pulea e le tagata lava ia cocaine e leai sona a'afiaga i (Ben-Shahar et al. 2006), DAT mRNA fa'aaliga i le VTA.

O suʻesuʻega e faʻaogaina ai manu faʻataʻitaʻiga o meaʻai faʻatapulaʻa o loʻo fautua mai ai o le dopaminergic VTA efferents e mafai ona faʻatonutonuina lenei uiga autu o le le faʻamamaina o le BN. E fesoʻotaʻi ma le puleaina o isumu e maua fua i meaʻai, o isumu o loʻo feagai ma le faʻatapulaʻaina o meaʻai masani faʻaalia le faʻaalia o le VTA o enzymes e lua o loʻo aʻafia i le faʻaogaina o le DA: tyrosine hydroxylase (TH) ma le aromatic L-amino acid decarboxylase (AAAD) (Lindblom et al. 2006). O le mea lea, o se vaitaimi o le anapogi e mafai ona saunia VTA DA neurons e faʻasaʻo le tele o DA i le NAc i luga o le tuʻuina atu o meaʻai suamalie. O le faʻatapulaʻaina o meaʻai faʻasolosolo e mafua ai le faʻateleina o le faʻaaliga o le DAT i le VTA (Lindblom et al. 2006). Ae ui i lea, e taua le maitauina o le faʻatapulaʻaina o meaʻai e naʻo le tasi le uiga o le le faʻamamaina o le BN. O lea la, o su'esu'ega i le lumana'i e tatau ona su'esu'e pe fa'afefea ona a'afia VTA TH, AAAD, ma le DAT le maualuga o le VTA TH. Ole fa'atonuga ole cocaine ma le morphine e matua fa'ateleina ai le VTA TH immunoreactivity (Beitner-Johnson ma Nestler 1991), ae o le pulega o le methamphetamine e le matua suia ai le maualuga o le TH mRNA i le VTA (Shishido et al. 1997).

I le aotelega, o faʻataʻitaʻiga o manu e faʻataʻitaʻiina le BN ma isi vaega autu o le BN, e pei o le faʻatapulaʻaina o meaʻai, na faʻaaogaina e suʻe ai le DAT mRNA faʻateleina, faʻaalia maualuga o enzymes e fesoʻotaʻi ma le faʻaogaina o le DA (TH ma le AAAD), ma faʻateleina le faʻaogaina o le DA. i le VTA. O i'uga nei e fa'atusaina i le neuroadaptation na maua i le toe fa'aalia o le amphetamine, morphine, ma le nicotine, ae fete'ena'i ma mea na gaosia e le cocaine e le fa'atutuina ma le fa'atonuina e le tagata lava ia fa'apea le pulega o le methamphetamine. I le tuʻufaʻatasia, o suʻesuʻega muamua na toe iloiloina i lenei vaega o loʻo faʻaalia ai o suiga ole VTA dopaminergic o loʻo iai i faʻataʻitaʻiga manu o le BN e tutusa ma mea o loʻo iai pe a maeʻa ona faʻaalia i nisi o vailaʻau faʻamaʻi.

O a'afiaga o fa'afeagai o le dopamine ile 'ai tele ma le su'eina o vaila'au

Talu ai ona o le faʻamalolo o le DA e tupu i le NAc i le taimi o le bingeing, o le tele o suʻesuʻega na suʻesuʻeina le gafatia o le faʻaogaina o le D1 ma le D2 antagonists e faʻafetaui ai lenei amio. Fa'aaogāina fa'atapula'a avanoa fa'atasi ma fa'afefiloi ga'o/sucrose, Wong ma ana uo (2009) na maua ai o le D2 antagonist raclopride o loʻo faʻaaogaina le faʻaitiitiga faʻalagolago i le faʻaogaina o meaʻai suamalie ma faʻatonuga faʻapitoa o le sucrose. I a latou su'esu'ega, na fa'atagaina iole le avanoa i se fa'afefiloi o le 100% fa'apu'upu'u fa'atasi ma le 3.2, 10, po'o le 32% sucrose (w/w) mo le itula e tasi, fa'atasi ai ma le avanoa i aso ta'itasi po'o fa'alavelave (MWF). E na'o isumu na maua le avanoa i mea'ai suamalie o lo'o i ai le 3.2 po'o le 10% sucrose na ausia tulaga mo le inupia. I nei manu, o le 0.1 mg/kg (IP) fua o le raclopride faateleina fa'atauga a'o le 0.3 mg/kg (IP) fua faaitiitia taumafaina o mea'ai suamalie i isumu e 3.2% sucrose. O le Raclopride e leai se aafiaga i luga o le faʻaaogaina o isumu na tuʻuina atu i aso taʻitasi-poʻo se faʻalavelave-faʻaogaina i se maualuga (32%) sucrose concentration gaʻo / sucrose paluga i soʻo se tui, e leʻi afaina ai foi le taumafaina i isumu e maua i aso uma. I se suʻesuʻega tutusa a le vaega lava e tasi, o fua tutusa o le raclopride na faʻataʻitaʻiina mo lo latou gafatia e faʻaitiitia ai le faʻaaogaina o le inu. a le o ga'o (fa'apu'upu'u) po'o le sucrose (3.2, 10, ma le 32%) mea'ai pe a uma ona tu'uina atu manu i aso ta'itasi po'o le avanoa fa'afuase'i i nei mea'ai (Corwin ma Wojnicki 2009). E tutusa ma taunuuga o le Wong et al. (2009) suʻesuʻega, o le 0.1 mg / kg dose o le raclopride na faʻateleina ai le faʻaogaina o le faʻapuʻupuʻu i isumu o loʻo faʻaalia i le faʻatapulaʻaina o le faʻaogaina o le faʻaogaina ma tuʻuina atu i le 1-itula le avanoa i le 100% gaʻo, ae o nei aʻafiaga e leʻi matauina i isumu na maua i aso uma avanoa i gaʻo (Corwin ma Wojnicki 2009). Ole fua maualuga ole raclopride (0.3 mg/kg) na fa'aitiitia ai le taumafaina ole sucrose mo uma tulaga ole sucrose bingeing. I se isi suʻesuʻega, o isumu na togafitia i le 0.3 mg / kg (IP) raclopride ma tuʻuina atu i le 4-itula le avanoa i le 56% faʻamalosi gaʻo gaʻo poʻo le 4-itula avanoa i le 18%, 32%, poʻo le 56% faʻafefete gaʻo malosi faʻaititia tele. o latou taumafa (Rao et al. 2008). Raclopride e le suia le taumafa masani (chow).Corwin ma Wojnicki 2009; Rao et al. 2008; Wong et al. 2009), e faʻaalia ai o le raclopride e aʻafia ai le taumafaina o meaʻai suamalie ma e naʻo manu e faʻatau i nei meaʻai.

E fesoʻotaʻi ma vaisu vailaʻau, 0.1 mg / kg raclopride faʻaitiitia le toe faʻafouina o le cocaine (Crombag et al. 2002) ma le 0.25 mg/kg raclopride e faʻaitiitia ai le toe faʻaaogaina o heroin (Shaham ma Stewart 1996). O le faʻaaogaina o fualaʻau feololo (0.1 mg / kg) ma le maualuga (0.3 mg / kg) o le raclopride mo aso sosoo e lima e puipuia ai le cannabinoid (WIN) - faʻaosoina le ava malosi (Alena ma al. 2008). Intra-amygdala infusion o le raclopride e maua ai se aʻafiaga faʻalagolago i le faʻaogaina o le cocaine-saili e tutusa ma ona aʻafiaga i le 'ai tele: o se fua maualalo e faʻaosofia ai le toe faʻaleleia aʻo faʻaititia e se maualuga maualuga (Berglind et al. 2006). A tu'u fa'atasi, e fa'aitiitia le maualuga o tui o le raclopride, a'o fa'atuputeleina fa'asusu, ga'o ma le sucrose e fa'aaoga i isumu fa'atauva'a, ae le o iole e le'i fa'atauva'a e maua i aso ta'itasi mea'ai suamalie. E tusa ai ma le toe faʻaleleia o le suʻeina o vailaʻau, o aʻafiaga o le raclopride i le sucrose bingeing e tutusa ma mea na gaosia e intra-amygdala infusions ae le o tui faʻapitoa.

O le D1 antagonist SCH 23390 e faʻaitiitia ai le faʻaogaina o meaʻai suamalie. O le togafitia o isumu ile 0.1 po'o le 0.3 mg/kg (IP) SCH 23390 e fa'aitiitia ai le fa'aaogaina ole 3.2%, 10%, ma le 32% sucrose vaifofo vai ile isumu ua fa'atapula'aina le avanoa (tasi le itula/aso) ile sucrose ile aso po'o le fa'alavelave, fa'atasi ai ma a'afiaga e sili atu. fa'ailoa mo isumu e tu'u avanoa fa'afuase'i (Corwin ma Wojnicki 2009). E le gata i lea, o le fua ole 0.3 mg/kg SCH 23390 e matua fa'aitiitia ai le fa'apu'upu'u o mea'ai mo isumu e tu'uina atu i aso ta'itasi ma fa'alavelave 1-itula avanoa ile ga'o ae leai se aoga ole fua ole 0.3 mg/kg. Ae maise, SCH 23390 e le aafia ai le taumafa masani (Corwin ma Wojnicki 2009; Rao et al. 2008; Wong et al. 2009). E faʻapea foʻi, o le togafitia o isumu ma le SCH 23390 e matua faʻaitiitia ai le tagata faigaluega e tali atu mo le avanoa i faʻamalosi e fesoʻotaʻi ma cocaine, ae o le tali atu i faʻamaʻi masani e fesoʻotaʻi ma chow e le o aʻafia i le tele o tui (Weissenborn et al. 1996). O le SCH 22390 e faʻaitiitia ai le faʻafouina o le faʻaogaina o le cocaine e faʻaogaina e le tagata lava ia (Crombag et al. 2002), toe fa'afo'i mai le heroin (Shaham ma Stewart 1996), toe fa'afo'i le ethanol (Liu & Weiss, 2002) ma le toe fa'afo'iina o heroin ona o mea'ai (Tobin et al. 2009) i isumu. SCH 22390 fa'aitiitia le pulea e le tagata lava ia nicotine (Sorge & Clarke, 2009; Faasitepu, Neugebauer, & Bardo, 2010) ma le pulea e le tagata lava ia cocaine (Sorge & Clarke, 2009). E ui o le SCH 22390 e matua faʻaitiitia ai le suʻeina o cocaine pe a maeʻa se vaitaimi o le toesea i alii ma tamaitai na tuʻuina atu i le puʻupuʻu o le cocaine le pulea e le tagata lava ia, o lenei aafiaga e faʻaitiitia i manu e tuʻuina atu avanoa lautele (Ramoa, Doyle, Lycas, Chernau, & Lynch, 2013), e tusa ai ma le faʻaitiitia o le faʻamalolo o le DA lea e tupu pe a maeʻa faʻalautele avanoa (talanoaina i luga). I se aotelega, o le D1 antagonist SCH 22390 e taofia ai le taumafaina o meaʻai suamalie ma faʻaitiitia le toe faʻaleleia o le suʻeina o vailaʻau.

Talu ai ona o le faʻaleleia atili o le DA o loʻo matauina i le NAc i le taimi o le bingeing, e faʻaosoosoina le fautua mai o aʻafiaga o le D1 ma le D2 antagonism i luga o le bingeing e faʻatalanoaina e le NAc. O le suʻeina o le gafatia o faʻamaʻi faʻapitoa o agonists ma tagata tetee i totonu o le NAc e faʻaitiitia ai le bingeing e manaʻomia. O le D2 antagonist raclopride o loʻo faʻaalia se aafiaga faʻapitoa i le faʻaogaina o meaʻai suamalie; e ono tula'i mai ona o le ese'esega o le faitau aofa'i o tagata e lua o le D2 receptors (muamua ma le post-synaptic). O tui maualalo o agonists e sili ona faʻaosofia ai le D2 autoreceptors muamua, ma faʻaitiitia ai le tuʻuina atu o le DA (Henry et al. 1998). E mafai ona faʻapea o le maualalo o tui o le antagonist raclopride o le a iai foʻi se aafiaga faʻapitoa i autoreceptors, ma faʻapupulaina ai le DA efflux (faʻataʻitaʻiga, Tagai et al. 1991) ma fa'amalosi le taumafaina o mea'ai suamalie. O le maualuga o le fua o le a poloka ai fo'i fa'afofoga post-synaptic, ma fa'aitiitia ai le taumafaina o mea'ai suamalie. O nei faʻaiʻuga e faʻaalia ai o le tuʻuina atu o le DA ma fusifusia i le post-synaptic D1, ma atonu o le D2, faʻafeiloaʻi e faʻaosofia ai le 'ai tele. O le faʻateleina o le tuʻuina atu o le DA e ala i le faʻaleagaina o le D2 autoreceptors e faʻateleina ai foʻi le bingeing. O nei faʻaiʻuga tutusa suʻesuʻega o le faʻateleina D1 fusifusia ma faʻaititia D2 fusifusia i le NAc i isumu ma se talaʻaga o le faʻaogaina i meaʻai suamalie. Faʻatasi, e foliga mai o le faʻaititia o le NAc D2 faʻamatalaga e taʻitaʻia ai le faʻaleleia o le faʻamalolo o le DA i le taimi o le faʻaogaina o vaega aʻo faʻaleleia le faʻamatalaga D1 e sili atu ona tali atu ma le malosi i le faʻamalolo o le DA i le taimi o le pipili.

Suiga i vaisu: O le Neurobiology o Amioga Faʻatonu ma Faʻamalosi

O le taimi lava e faʻamaonia ai e le DA i le mesolimbic circuitry e mafua ai ona "le aʻoaʻoina" amioga suʻesuʻe vailaʻau, o le faʻatinoina o amioga masani ma le otometi e aofia ai le glutamatergic projection mai le PFC i le NAc (mo le iloiloga vaʻai. Kalivas ma O'Brien 2008; Koob ma Le Moal 2001). O le Hypofrontality e faʻaititia atili ai le mafai ona faʻatonutonu amioga, ma o loʻo faia ai se sao taua i le leiloa o le puleaina o le sailia o fualaau faasaina (mo le iloiloga vaʻai Kalivas ma O'Brien 2008). O lenei vaega o loʻo iloiloina mea na maua mai suʻesuʻega o meaʻai a manu ma tagata e suʻesuʻeina le faʻailoga o le glutamatergic ma le gaioiga o le cortical.

Glutamatergic neurotransmission i BN

Suiga i le faʻamatalaga o le glutamate receptors ma le receptor subunits ua maeʻa suʻesuʻeina pe a maeʻa le pulea e le tagata lava ia o vailaʻau faʻamaʻi e rodents. O le glutamate e tele ituaiga fa'afeiloa'i o lo'o maua uma i luma ma le post-synaptically. O iinei tatou te talanoaina ai faʻamatalaga talafeagai e uiga i le tolu post-synaptic receptors e iloa e faʻasalalau le neuroplasticity: α-amino-3-hydroxy-5-methyl-4-isoxazolepropionic acid (AMPA), N-methyl-d-aspartate (NMDA), ma metabotropic glutamate receptor 5 (mGluR5).

I le maeʻa ai o le aloese mai le faʻalauteleina o le cocaine, o loʻo i ai le faʻaopoopoga o le faʻaaliga o le NAc o le GluA1 subunit o le tetrameric AMPA receptor, ae leai se suiga i le faʻamatalaga o le GluA2 subunit (Conrad et al. 2008). O lenei fetuutuunaiga e mafua ai le faateleina o le faʻaalia o le calcium-permeable, GluA2-leai le AMPA receptors (CP-AMPA), lea e faʻateleina ai le fiafia o neu post-synaptic, ma faʻamalosia ai fesoʻotaʻiga synaptic. (Conrad et al. 2008). Faʻateleina CP-AMPA ua matauina pe a maeʻa le 30, 45, ma le 70 aso o le faʻauʻuina, ae leʻo le naʻo le tasi le aso o le faaui i tua. (Conrad et al., 2008; Ferrario et al., 2011; Wolf & Tseng, 2012) pe a mae'a na'o se avanoa puupuu e fa'atonu ai le cocaine (Purgianto et al. 2013). O isumu faʻatapulaʻaina meaʻai o loʻo faʻaalia ai se faʻaopoopoga tele o faʻamatalaga post-synaptic density o le GluA1 i le NAc e faʻatatau i faʻatonuga ae le suia le faʻamatalaga GluA2 (Peng et al. 2011). O le mea lea, e mafai ona faʻapea o taimi ole faʻatapulaʻaina o meaʻai e tupu i le taimi o le BN e mafua ai le faʻaofiina o CP-AMPA ona suia ai lea o le tali atu o neurons post-synaptic i le NAc i le glutamate ulufale mai. O le pulea e le tagata lava ia o vailaʻau faʻamaʻi e mafua ai foi le faʻateleina o le glutamate faʻasaʻo faʻasalalau i le NAc, lea e faʻaosoina ai le toe faʻafoʻi pe a maeʻa se vaitaimi e leai ni fualaau; ua fa'aalia lenei fa'atuputeleina i le tulaga o le toe fa'afo'i atu i le ava malosi (Gass et al. 2011), cocaine (McFarland et al. 2003), ma heroin (LaLumiere ma Kalivas 2008). O le fa'asa'olotoina o le glutamate fa'aopoopo fa'atasi ma neu fa'asolo-synaptic sili ona fiafia o lo'o iai CP-AMPA e i'u ai i se ta'amilosaga e fa'amuamua e fa'aulu ai amioga su'esu'e vaila'au (e ala i fa'ata'ita'iga a le NAc i vaega e gaosia ai afi o le fai'ai). E oʻo mai i le taimi nei, e leai ni suʻesuʻega e faʻaogaina ai manu o le BN poʻo le 'ai tele na suʻesuʻeina le maualuga o le glutamate i le NAc poʻo isi vaega faiʻai pe a maeʻa le taumafaina o meaʻai suamalie pe a maeʻa se vaitaimi o le faʻasaʻo (faʻatapulaʻa meaʻai). Ae peita'i, afai e tupu sea fa'atuputeleina, o le a lagolagoina ai le manatu o le leiloa o le pulea o le taumafaina o mea'ai suamalie ma vaila'au fa'amalosi pe a mae'a se vaitaimi o le fa'amama e fa'alagolago i se neurocircuitry tutusa.

O le lagolagoina o le manatu e faapea o le faʻamalolo o le glutamate o loʻo aʻafia i le BN, o le NMDA receptor antagonist memantine e faʻaitiitia ai le faʻaogaina o gaʻo e pei o le gaʻo i isumu e le o faʻaumatia ma maua ai le faʻateleina o le faʻaogaina o meaʻai masani falesuesue (Popik et al. 2011). O le suʻesuʻega lava lea e tasi na faʻaalia ai o le MTEP (3-(2-Methyl-4-thiazolyl-ethynyl) pyridine), o se faʻaogaina le lelei o le allosteric modulator o mGluR5, na mafua ai le faʻaitiitia o le taumafa gaʻo. Fa'aaogāina o se fa'ata'ita'iga o le fa'ata'ita'iga o le fa'aletonu o le 'ai tele lea na tu'uina atu ai le avanoa fa'afuase'i i le suka fa'atasi ai ma le fa'asa'olotoina o le avanoa i le 'ai masani, Bisaga ma paaga (2008) na maua ai o le memantine ma le MTEP e faʻaitiitia ai le faʻaaogaina o suka. O se aafiaga tutusa o le memantine i le tele o taimi o le 'ai tele na matauina i se suʻega faʻapitoa (Brennan et al. 2008).

E ui o suʻesuʻega microdialysis glutamate e leʻi faia e faʻaaoga ai faʻataʻitaʻiga manu a le BN, o le mea moni o le glutamate receptor antagonists memantine ma le MTEP faʻaitiitia le 'ai tele e lagolagoina ai le manatu o le 'ai tele e aofia ai le glutamatergic transmission, e ui lava e ono i totonu o le faiʻai i fafo atu o le NAc. I rodents, MTEP ua faʻamoemoeina faʻaalia le faʻaitiitia o le sailia o cocaine (Bäckström ma Hyytiä 2006; Knackstedt et al. 2013; Kumaresan et al. 2009; Matini-Fardon et al. 2009), ava malosi (Sidhpura et al. 2010), methamphetamine (Osborne ma Olive 2008), ma opioids (Brown et al. 2012). O nisi o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga laiti ua maua ai o le memantine e faʻaitiitia ai aʻafiaga o le nicotine (Jackson et al. 2009) ma heroin (Comer ma Sullivan 2007) ma fa'aitiitia fa'ailoga o le alu ese mai le 'ava malosi (Krupitsky et al. 2007) ma opioids (Bisaga et al. 2001). Ae ui i lea, o se suʻesuʻega sili atu, placebo-pulea na faʻaalia ai o le memantine e le faʻaitiitia ai le inu i tagata mamaʻi faʻalagolago i le ava (Evans et al. 2007). O le mea e malie ai, i se suʻesuʻega pailate e 29-patient open label, o le memantine na faʻaitiitia ai le taimi na faʻaalu i taaloga faitupe ma faʻateleina le fetuutuunai o le mafaufau (Grant et al. 2010), fa'ailoa mai e ono aoga le memantine i tagata mama'i o lo'o fai ma vaisu i amioga e pei o taaloga faitupe ma le 'ai tele ae le o fualaau fa'asaina. I le aotelega, e ui lava o loʻo i ai se le lava o suʻesuʻega e faʻaogaina ai manu a BN e suʻesuʻe ai suiga i le faʻasalalauga o le glutamate, o suʻesuʻega muamua na toe iloiloina i lenei vaega o loʻo fautua mai ai o suiga tutusa i le glutamate neurotransmitter system e mafai ona faʻavaeina le BN ma le sailia o fualaau faasaina.

Le maua le pule

O vaisu o fualaau faasaina e aofia ai le suiga mai le taʻutinoga, galuega faʻapitoa i amioga masani ma le leiloa o le puleaina o fualaau faʻasaina e mafua mai i le faʻalavelaveina o gaioiga PFC (Kalivas ma O'Brien 2008; Koob ma Le Moal 2001). E pei ona taʻua muamua, o se tasi o uiga autu o le BN o se lagona o le leiloa o le puleaina o le 'ai, ma le le mafai ona taofi le 'ai pe pulea mea poʻo le a le tele o meaʻai (American Psychiatric Association 2013). O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga faʻamaneta (fMRI) ua maua ai, e faʻatatau i faʻatonuga maloloina, o le BN-tagata taʻitoʻatasi e faʻaalia le faʻaitiitia o le PFC i le taimi o le faʻatonuina o galuega faʻapitoa e pei o le impulsivity control (Marsh et al. 2011; Marsh et al. 2009). Laʻititi laʻititi o gaioiga i auala pito i luma, e aofia ai le agavale inferolateral PFC, e fesoʻotaʻi ma le tali vave (Marsh et al. 2009), fa'ailoa ai le fa'aletonu o le fa'atinoina o galuega fa'atino i totonu o le BN-tagata ta'ito'atasi. Faʻatatau i faʻatonuga, BN-tagata taʻitoʻatasi e faʻaalia le maualuga o gaioiga i le PFC pe a tuʻuina atu ia i latou ata o meaʻai (Uher et al. 2004), fa'ailoa mai i upu le lelei e uiga i foliga o le tino (Miyake et al. 2010), po'o fa'aalia tino mamafa tele (Spangler ma Allen 2012).

Faʻatasi, o tagata BN e faʻaalia le hypofrontality pe a tuʻuina atu faʻamatalaga e le o ni meaʻai ma le tele o gaioiga pe a tuʻuina atu faʻamatalaga faʻalavelave. O lenei faiga o gaioiga o loʻo vaʻaia foi i le va o vaisu fualaau faasaina. Aemaise lava, o le hypoactivity i le PFC i le tali atu i galuega e le o ni fualaau faʻasaina e faʻaalia i le va o tagata faʻaoga masani o cocaine (Goldstein et al. 2007), methamphetamine (Kim et al. 2011; Nestor et al. 2011; Salo et al. 2009), ma le ava malosi (Crego et al. 2010; Maurage et al. 2012). O le tuʻuina atu o mea ua fai ma vaisu ma ata o vailaʻau faʻamalosi e faʻateleina ai le gaioiga o le PFC i le ava malosi (George et al. 2001; Grusser et al. 2004; Tapert et al. 2004), cocaine (Wilcox et al. 2011), ma tagata e faalagolago i le nicotie (Lee et al. 2005). O le mea lea, o le BN-tagata taʻitoʻatasi o loʻo faʻaalia le faʻaogaina o mamanu o le PFC e tutusa ma tagata ua fai ma vaisu.

Le Opioid System ma le 'ai tele

O le opioid neuropeptide system e faʻasalalau fiafiaga ma faʻamaʻi, faʻapitoa e ala i le fusia o le opioid neuropeptides i le μ-opioid receptor (MOR). O le tele o vasega o vailaʻau faʻamaʻi faʻamaʻi e faʻamatuʻu ai mea faʻamaʻi faʻamaʻi pe fusifusia i faʻamaʻi opioid, maua ai lagona o le euphoria (mo le iloiloga vaʻai Goodman 2008; Koob ma Le Moal 2001). O isumu o loʻo faʻatonuina e le tagata lava ia heroin o loʻo faʻaalia ai le faateleina o le MOR fusifusia i le NAc, hippocampus, VTA, ma le caudate putamen (Fattore et al. 2007). E faʻapea foʻi, o isumu BN e le o faʻamamāina o loʻo faʻataʻamilo i le faʻataʻitaʻiga o le "sugar addiction" faʻaalia se faʻaopoopoga tele o le MOR fusifusia i le atigi NAc, hippocampus, ma le cingulate cortex (Colantuoni et al. 2001). O le tu'uina atu o le opioid receptor antagonist naloxone i isumu suka-bingeing e fa'aosofia ai fa'ailoga fa'apitoa o le fa'alagolago i le opiate, e pei o le fetagisi o nifo, lulu ulu, ma fa'ailoga o le popole (Colantuoni et al. 2002). O le mea lava e tasi e leʻi matauina i isumu na faʻatau i luga o se meaʻai suamalie e aofia ai le suka ma le gaʻo tuʻufaʻatasia (Bocarsly et al. 2011), fa'ailoa mai se fa'asologa o le neurobiological fa'apitoa e feso'ota'i ma le suka-bingeing.

Naltrexone, o se tagata tetee i le μ- ma le kappa-opioid receptors, e faʻaaogaina e togafitia ai mea ua fai ma vaisu ma faʻaalia le folafolaga mo togafitiga o le BN (Conason ma Sher 2006). O le Naltrexone e faʻaitiitia ai le faʻaogaina o meaʻai suamalie i le faʻaogaina o isumu (Berner et al. 2011; Corwin ma Wojnicki 2009; Giuliano et al. 2012; Wong et al. 2009). Ae ui i lea, o le malosi o le naltrexone e faʻaitiitia ai le taumafaina o meaʻai suamalie pe a uma le faʻaogaina e pei o le binge e fesuisuiaʻi ma le tuʻufaʻatasia o meaʻai suamalie, ma maualuga maualuga sucrose e sili atu ona tetee atu i le faʻalavelave faʻalavelave (Corwin ma Wojnicki 2009; Wong et al. 2009). I suʻesuʻega faʻafomaʻi a tagata o le BN, naltrexone naʻo ia pe faʻatasi ma le serotonin reuptake inhibitor fluoxetine e faʻaitiitia ai faʻamaʻi o le bulimic (faʻataʻitaʻiga, Jonas ma Auro 1986; Maremmani et al. 1996; Marrazzi et al. 1995; Mitchell et al. 1989). Naltrexone e aoga i le togafitiga o vaisu i le ava malosi (Conason ma Sher 2006) ma heroin (Krupitsky et al. 2006), ae ua faʻaalia e le aoga i le faʻaitiitia o le manaʻo mo isi vailaʻau (mo le iloiloga vaʻai Modesto-Lowe ma Van Kirk 2002). O se tala fou MOR antagonist, GSK1521498, ei ai se sootaga mo lenei tali e faatoluina maualuga nai lo naltrexone. O se suʻesuʻega e tasi na maua ai o le GSK1521498 na faʻaitiitia ai le taumafaina o le sukalati pei o le sukalati ma taofia ai le faʻaitiitia o le taumafaina o le kuka masani lea e masani ona faʻatasi ma le faʻaogaina o meaʻai suamalie i isumu (Giuliano et al. 2012). O le mea lea, o le matafaioi a le MOR i le faʻatalanoaina o le 'ai ma vaisu 'ava malosi e foliga tutusa.

Togafitiga Aafiaga

O le fa'aogaina o togafitiga e fa'atatau i vaisu i le BN e ono fa'aitiitia ai le maualuga o le toe fa'afo'i fa'atasi ma le BN. Ae ui i lea, o le aveesea o fualaau faasaina mai le siosiomaga o vaisu fualaau faasaina e talafeagai ae o meaai e manaomia mo le olaga (Broft et al. 2011). E le gata i lea, talu ai o le BN-tagata taʻitoʻatasi e aloese mai meaʻai "tapu" i taimi e le faʻasaina ai le inupia (Fitzgibbon ma Blackman 2000), aveese mea'ai suamalie mai le si'osi'omaga o se BN-tagata ta'ito'atasi e ono fa'ateleina le ta'usalaina e feso'ota'i ma le taumafaina o nei mea'ai, ma fa'atupuina ai amioga le talafeagai. O le mea lea, tu'uina atu fa'apena neurobiological faiga fa'avae vaisu ma le BN, pharmacotherapy fa'aaogaina mo vaisu vaila'au e mafai ona fa'aitiitia ai le fa'aogaina o mea'ai suamalie. Aemaise lava, o togafitiga faʻafomaʻi e faʻatatau i le DA, glutamate, poʻo le opioid neurotransmitter system o loʻo faʻaalia e aoga mo vaisu vailaʻau atonu e tutusa lava le aoga mo togafitiga o le BN. O le togafitiga o le mafaufau faʻatasi ma vailaʻau e mafai ona aoga mo le suia o amioga masani i tua i le taʻutaʻu, amio faʻatonutonu, ma faʻapupulaina ai le lagona o le pulea o le 'ai, faʻaitiitia le faʻaogaina, ma faʻaitiitia le faʻaaogaina o amioga tau tupe. I le taimi nei, naʻo le FDA-faʻamaonia vailaʻau mo vaisu e faʻaalia ai foʻi le folafolaga mo le BN o le naltrexone, e ui lava o suʻesuʻega i le lumanaʻi e iloilo ai aʻafiaga o le naltrexone i luga o faʻamaʻi pipisi e faʻamaonia (Ramoz et al. 2007). I luga o le atinaʻeina o vailaʻau faʻaopoopo e faʻatatau i nei neurotransmitter system mo le togafitia o vaisu o fualaau faasaina, o uiga faʻasoa neurobiological o nei faʻafitauli e faʻamaonia ai le suʻeina o ia vailaʻau i faʻataʻitaʻiga manu a BN.

faaiuga

O lenei iloiloga na tuʻufaʻatasia ai taunuʻuga mai suʻesuʻega a tagata ma manu o le BN ma vaisu o fualaau faasaina ma maua ai le tele o mea e tutusa ai nai lo le eseesega i totonu o latou faiga o le neurobiological (vaai Laulau 1). Aemaise lava, o faʻaiʻuga o loʻo iloiloina iinei o loʻo faʻaalia ai o le dopaminergic system, glutamatergic signaling, le opioid system, ma le cortical activity o loʻo i ai ni matafaioi tutusa i le BN ma vaisu fualaau. O nei mea e tutusa ai e sili ona manino mo le suka suka. O se talaʻaga o le suka ma le faʻaleagaina e mafua ai le faʻaitiitia o le maualuga o le DA i le NAc pe a maeʻa le anapogi ma faʻaleleia le faʻamalolo i luga o le taumafaina o meaʻai suamalie. Faʻatasi ma le faʻateleina o le post-synaptic D1 receptors, o lenei faʻaleleia o le tuʻuina atu o le DA e foliga mai e faʻaalia ai manu i aafiaga tauia o meaʻai suamalie ma / poʻo faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma le taumafaina o ia meaʻai, e oʻo atu ai i le faʻateleina o le avanoa o le a faʻafefe ai manu. i le lumana'i. O faʻamaoniga muamua o loʻo faʻaalia ai foi o fetuunaiga o le glutamatergic i le NAc pe a maeʻa se talaʻaga o le 'ai tele i le post-synaptic neurons i lenei itulagi e tali malosi atu i faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma meaʻai suamalie. O nei fetuunaiga e tupu foi i manu o loʻo i ai se talaʻaga o le pulea e le tagata lava ia o fualaau faasaina. Ole tele o suʻesuʻega e suʻesuʻe ai le VTA DA e manaʻomia, ae o faʻamatalaga muamua e faʻaalia ai mea tutusa i le va o le BN ma vaisu i nisi vailaʻau. Eseesega i le va o faʻafitauli e lua e aofia ai suiga ile tali a le NAc DA pe a maeʻa le faʻalauteleina o le avanoa i le puleaina o fualaau faasaina, NAc D2 fusifusia, VTA DAT mRNA maualuga, ma le aoga o le memantine e faʻaitiitia ai faʻamaoniga. E ui o le tele o suʻesuʻega faʻapitoa i luga o le autu e manaʻomia, o faʻaiʻuga o loʻo tuʻuina atu iinei o loʻo faʻaalia ai o le faʻaogaina o meaʻai suamalie, aemaise lava le suka, faʻatasi ma le faʻatapulaʻaina o meaʻai poʻo le faʻamamaina e aʻafia ai le neurobiology i se auala e tutusa ma vailaʻau faʻamaʻi.

Laulau 1 

Ole tele o su'esu'ega ole neurobiology ole Bulimia Nervosa e fa'atusatusa ile vaisu

Faamatalaga Faʻamatalaga

Leai se Fete'ena'iga o Mana'oga

mau faasino

  1. Acquas E, Di Chiara G. Faʻafitauli o le mesolimbic dopamine faʻasalalau ma faʻalogo i le morphine i le taimi o le faʻamaʻi o le opiate. J Neurochem. 1992;58:1620–1625. [PubMed]
  2. Alen F, Moreno-Sanz G, Isabel de Tena A, Brooks RD, Lopez-Jimenez A, Navarro M, Lopez-Moreno JA. Fa'ato'aga fa'afoma'i o CB1 ma D2 fa'afofoga i isumu: o le matafaioi sili a le CB1 i le fa'ateleina o le toe fa'afo'i o le ava. Eur J Neurosci. 2008;27:3292–3298. [PubMed]
  3. American Psychiatric Association . lona 4. American Psychiatric Association; Uosigitone, DC: 2000. Su'esu'ega ma fuainumera tusi lesona o faaletonu o le mafaufau. Toe Iloiloga o Tusitusiga.
  4. American Psychiatric Association . 5th Washington, DC: 2013. Fa'ailoga ma fuainumera tusi lesona o fa'afitauli o le mafaufau.
  5. Avena NM, Bocarsly ME. Faʻasalaga o faiga tau taui o faiʻai i faʻafitauli o meaʻai: faʻamatalaga Neurochemical mai faʻataʻitaʻiga manu o le 'ai tele, bulimia nervosa, ma le anorexia nervosa. Neuropharmacology. 2012;63:87–96. [PMC free article] [PubMed]
  6. Avena NM, Bocarsly ME, Rada P, Kim A, Hoebel BG. A maeʻa le inu i aso uma i se vaifofo sucrose, o le le lava o meaʻai e faʻaosofia ai le popole ma faʻateleina le le paleni o le dopamine / acetylcholine. Amioga Faaletino. 2008a;94:309–315. [PMC free article] [PubMed]
  7. Avena NM, Rada P, Hoebel BG. Fa'ainu suka i isumu. Curr Protoc Neurosci. 2006a Mataupu 9: Iunite9.23C. [PubMed]
  8. Avena NM, Rada P, Hoebel BG. O isumu e la'ititi le mamafa ua fa'aleleia le fa'asa'olotoina o le dopamine ma le tali atu o le acetylcholine i totonu o le nucleus accumbens a'o fa'atauina le sucrose. Neuroscience. 2008b;156:865–871. [PMC free article] [PubMed]
  9. Avena NM, Rada P, Moise N, Hoebel BG. O le fafagaina o le sucrose sham i luga o se fa'asologa o mea'ai e fa'amatu'u ai le dopamine i taimi uma ma fa'aumatia ai le tali acetylcholine satiety. Neuroscience. 2006b;139:813–820. [PubMed]
  10. Bahk JY, Li S, Park MS, Kim MO. Dopamine D1 ma le D2 receptor mRNA i luga o tulafono faatonutonu i le caudate-putamen ma le nucleus accumbens o faiʻai isumu e ala i le ulaula. Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry. 2002;26:1095–1104. [PubMed]
  11. Barak S, Carnicella S, Yowell QV, Ron D. Glial cell line-derived neurotrophic factor reverses alcohol-induced allostasis of the mesolimbic dopaminergic system: aʻafiaga mo le ava malosi taui ma le sailia. J neurosci. 2011;31:9885–9894. [PMC free article] [PubMed]
  12. Beckstead MJ, Grandy DK, Wickman K, Williams JT. Vesicular dopamine fa'amalolo e fa'aosoina ai se fa'alavelave postsynaptic i totonu ole midbrain dopamine neurons. Neuron. 2004;42:939–946. [PubMed]
  13. Beitner-Johnson D, Nestler EJ. O le Morphine ma le cocaine e faʻaaogaina masani masani ile tyrosine hydroxylase ile dopaminergic faiʻai taui itulagi. J Neurochem. 1991;57:344–347. [PubMed]
  14. Bello NT, Lucas LR, Hajnal A. Toe faʻaogaina le sogasoga o aʻafiaga e aʻafia ai le dopamine D2 masini o le taligalu i totonu o le fale. Neuroreport. 2002; 13: 1575-1578. [PMC free article] [PubMed]
  15. Bello NT, Sweigart KL, Lakoski JM, Norgren R, Hajnal A. Faʻatapulaʻaina fafaga faʻatasi ma le sucrose faʻatulagaina avanoa e maua ai le faʻatonutonuina o le laʻau o le dopamine transporter. Am J Physiol. 2003;284:R1260–8. [PubMed]
  16. Ben-Shahar O, Keeley P, Cook M, Brake W, Joyce M, Nyffeler M, Heston R, Ettenberg A. Suiga i tulaga o le D1, D2, poʻo le NMDA faʻafeiloaʻi i le taimi o le toesea mai le avanoa puupuu pe faʻalauteleina i aso uma ile IV cocaine. Fai'ai Re. 2007;1131:220–228. [PMC free article] [PubMed]
  17. Ben-Shahar O, Moscaello JM, Ettenberg A. E tasi le itula, ae le o le ono itula, o le avanoa i aso taitasi i le cocaine e pulea e le tagata lava ia e maua ai le maualuga o le maualuga o le dopamine transporter. Fai'ai Re. 2006;1095:148–153. [PMC free article] [PubMed]
  18. Berggren U, Fahlke C, Aronsson E, Karanti A, Eriksson M, Blennow K, Thelle D, Zetterberg H, Balldin J. O le TAQI DRD2 A1 allele e fesoʻotaʻi ma le faʻalagolago i le ava e ui o lona aafiaga e laʻititi. Alcohol Alcohol. 2006;41:479–485. [PubMed]
  19. Berglind WJ, Case JM, Parker MP, Fuchs RA, Va'ai RE. O le Dopamine D1 poʻo le D2 faʻafefete tali i totonu o le amygdala basolateral e ese le suia o le mauaina o cocaine-cue associations e manaʻomia mo le toe faʻaleleia o le suʻega koko. Neuroscience. 2006;137:699–706. [PubMed]
  20. Bernardini GL, Gu X, Viscardi E, Siamani DC. Amphetamine-faʻaosoina ma faʻasaʻolotoina le dopamine mai le A9 ma le A10 cell dendrites: o se suʻesuʻega i vitro electrophysiological i le kiore. J Neural Transm Gen Sect. 1991;84:183–193. [PubMed]
  21. Berner LA, Bocarsly ME, Hoebel BG, Avena NM. Fa'atonuga fa'afoma'i mo le 'ai tele: lesona mai fa'ata'ita'iga manu, togafitiga o iai nei, ma fa'atonuga i le lumana'i. Curr Pharm Des. 2011;17:1180–1187. [PubMed]
  22. Bisaga A, Comer SD, Ward AS, Popik P, Kleber HD, Fischman MW. O le NMDA antagonist memantine e faʻaitiitia le faʻaalia o le faʻalagolago i le opioid i tagata. Psychopharmacology. 2001;157:1–10. [PubMed]
  23. Bisaga A, Danysz W, Foltin RW. Antagonism o le glutamatergic NMDA ma le mGluR5 faʻafeiloaʻi e faʻaitiitia ai le taumafaina o meaʻai i le faʻataʻitaʻiga baboon o le faʻamaʻi faʻamaʻi. Eur Neuropsychopharmacol. 2008;18:794–802. [PMC free article] [PubMed]
  24. Bocarsly ME, Berner LA, Hoebel BG, Avena NM. O 'aʻai e faʻatau ai meaʻai gaʻo e le faʻaalia ai ni faailoga po o se popolega e fesoʻotaʻi ma le vaʻaia o le opiate-like: o aʻafiaga mo amioga faʻapitoa mo vaisu taumafa. Physiol Behav. 2011; 104: 865-872. [PMC free article] [PubMed]
  25. Bradberry CW, Roth RH. Cocaine faʻateleina le dopamine extracellular i rat nucleus accumbens ma ventral tegmental area e pei ona faʻaalia i vivo microdialysis. Neurosci Lett. 1989;103:97–102. [PubMed]
  26. Brennan BP, Roberts JL, Fogarty KV, Reynolds KA, Jonas JM, Hudson JI. Memantine i le togafitiga o le faʻafitauli o le 'ai: o se faʻailoga tatala, faʻataʻitaʻiga faʻamoemoe. Int J Eat Disord. 2008;41:520–526. [PubMed]
  27. Brisman J, Siegel M. Bulimia ma le ava malosi: itu e lua o le tupe e tasi? J Togafitiga Fa'atautala. 1984;1:113–118. [PubMed]
  28. Broft AI, Berner LA, Martinez D, Walsh BT. Bulimia nervosa ma faʻamaoniga mo striatal dopamine dysregulation: o se iloiloga faʻavae. Amioga Faaletino. 2011;104:122–127. [PMC free article] [PubMed]
  29. Bromberg-Martin ES, Matsumoto M, Hikosaka O. Dopamine i le faʻamalosi faʻamalosi: tauia, faʻafefe, ma mataala. Neuron. 2010;68:815–834. [PMC free article] [PubMed]
  30. Brown RM, Stagnitti MR, Duncan JR, Lawrence AJ. O le mGlu5 receptor antagonist MTEP e fa'aitiitia ai le pulea e le tagata lava ia ma le fa'aoso-fa'aoso o le su'eina o le opiate i isumu. Fualaau Ava Faalagolago. 2012;123:264–268. [PubMed]
  31. Bäckström P, Hyytiä P. Ionotropic ma metabotropic glutamate receptor antagonism attenuates cue-induced cocaine saili. Neuropsychopharmacology. 2006;31:778–786. [PubMed]
  32. Carbaugh RJ, Sias SM. Faʻasalaga o le bulimia nervosa ma le faʻaaogaina o vailaʻau: Etiologies, togafitiga faʻafitauli, ma togafitiga. J Fautuaga Soifua Maloloina. 2010;32(2):125–138.
  33. Casper RC, Sullivan EL, Tecott L. Faʻatatau o faʻataʻitaʻiga manu i faʻafitauli o meaʻai a tagata ma le gaʻo. Psychopharmacology. 2008;199:313–329. [PubMed]
  34. Cerruti C, Pilotte NS, Uhl G, Kuhar MJ. Faʻaitiitiga i le dopamine transporter mRNA pe a uma le faʻamutaina o le cocaine toe fai. Fai'ai Re. 1994;22:132–138. [PubMed]
  35. Colantuoni C, Rada P, McCarthy J, Patten C, Avena NM, Chadeayne A, Hoebel BG. O le faʻamaoniga e mafua mai i le faʻaaogaina o le suka, e mafua ai le faalagolago i le opioid. Maualuga Res. 2002; 10: 478-488. [PubMed]
  36. Colantuoni C, Schwenker J, McCarthy J, Rada P, Ladenheim B, Cadet JL, Schwartz GJ, Moran TH, Hoebel BG. Faʻaaogaina le maualuga o le suka o loʻo fusifusia i le dopamine ma le mu-opioid i totonu o le faiʻai. Neuroreport. 2001; 12: 3549-3552. [PubMed]
  37. Colby CR, Whisler K, Steffen C, Nestler EJ, Self DW. O le tele o le faʻamatalaga faapitoa o le ituaiga o DeltaFosB e faʻateleina ai le faʻamalosi mo le koko. J Neurosci. 2003; 23: 2488-2493. [PubMed]
  38. Comer SD, Sullivan MA. O le Memantine e maua ai ni fa'aitiitiga tauagafau i tali fa'apitoa e fa'aosoina e heroin i tagata volenitia su'esu'e. Psychopharmacology. 2007;193:235–245. [PubMed]
  39. Conason AH, Sher L. Alcohol faʻaaogaina i tupulaga talavou e iai faʻafitauli o meaʻai. Int J Adolesc Med Health. 2006;18:31–36. [PubMed]
  40. Connor JP, Young RM, Saunders JB, Lawford BR, Ho R, Ritchie TL, Noble EP. O le A1 allele o le D2 dopamine receptor gene region, fa'amoemoe o le ava malosi ma le inuina o le teenaina o le tagata lava ia e feso'ota'i ma le malosi o le fa'alagolago i le ava. Psychiatry Res. 2008;160:94–105. [PubMed]
  41. Conrad KL, Ford K, Marinelli M, Wolf ME. O le faʻamatalaga o le receptor Dopamine ma le tufatufa faʻamalosia o suiga i le rat rat accumbens pe a maeʻa ona alu ese mai le pulea o le cocaine. Neuroscience. 2010; 169: 182-194. [PMC free article] [PubMed]
  42. Conrad KL, Tseng KY, Uejima JL, Reimers JM, Heng LJ, Shaham Y, Marinelli M, Wolf ME. Fausia o accumbens GluR2-leai le AMPA faʻafeiloaʻi e faʻasalalau le faʻaogaina o le manaʻo o cocaine. natura. 2008;454:118–121. [PMC free article] [PubMed]
  43. Corwin RL, Wojnicki FH. 'A'ai tele i isumu e utiuti le avanoa e fa'apu'upu'u fualaau faisua. Curr Protoc Neurosci. 2006 Mataupu 9: Iunite9.23B. [PubMed]
  44. Corwin RL, Wojnicki FH. Baclofen, raclopride, ma le naltrexone e ese le a'afiaina o le ga'o ma le sucrose i lalo o tulaga fa'atapula'a avanoa. Amioga Pharmacol. 2009;20:537–548. [PubMed]
  45. Cragg SJ, Greenfield SA. O le pulea o le autoreceptor eseese o le somatodendritic ma le axon terminal dopamine tuʻuina atu i le substantia nigra, vaega faʻaogaina o le ventral, ma le striatum. J Neurosci. 1997;17:5738–5746. [PubMed]
  46. Crego A, Rodriguez-Holguin S, Parada M, Mota N, Corral M, Cadaveira F. Faʻaitiitia le faʻagaioiina o le cortex i luma i luma o le au inu ava i le taimi o se galuega manatua galuega vaaia. Fualaau Ava Faalagolago. 2010;109:45–56. [PubMed]
  47. Crombag HS, Grimm JW, Shaham Y. Aafiaga o le dopamine receptor antagonists i le faafouga o cocaine e sailia e ala i le toe faʻaalia i vailaʻau faʻafesoʻotaʻi faʻamatalaga faʻasalalauga. Neuropsychopharmacology. 2002;27:1006–1015. [PubMed]
  48. Di Bella D, Catalano M, Cavallini MC, Riboldi C, Bellodi L. Serotonin transporter faʻafesoʻotaʻi le polymorphic region i le anorexia nervosa ma le bulimia nervosa. Mol Psychiatry. 2000;5:233–234. [PubMed]
  49. Di Chiara G, Imperato A. O fualaau faasaina e tagata e sili ona maualuga le faateleina o le synaptic concentamine concentrations i le mesolimbic system of rats saoloto. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 1988; 85: 5274-5278. [PMC free article] [PubMed]
  50. Diana M, Melis M, Muntoni AL, Gessa GL. Mesolimbic dopaminergic pa'u'u ina ua uma le faaui i tua cannabinoid. Proc Natl Acad Sci US A. 1998;95:10269–10273. [PMC free article] [PubMed]
  51. Diana M, Muntoni AL, Pistis M, Melis M, Gessa GL. Faʻaitiitiga tumau i le mesolimbic dopamine neuronal gaioiga pe a uma le faʻamavaeina o le morphine. Eur J Neurosci. 1999;11:1037–1041. [PubMed]
  52. DiLeone RJ, Taylor JR, Picciotto MR. Le taʻavale e 'ai: faʻatusatusaga ma faʻaeseesega i le va o faiga o taui o meaʻai ma vaisu fualaau. Nat Neurosci. 2012;15:1330–1335. [PMC free article] [PubMed]
  53. El-Ghundi M, O'Dowd BF, George SR. Malamalama i le matafaioi a le dopamine receptor system i le aʻoaʻoina ma le manatua. Rev Neurosci. 2007;18:37–66. [PubMed]
  54. Evans SM, Levin FR, Brooks DJ, Garawi F. O se pailate lua-tauaso togafitiga faʻataʻitaʻiga o le memantine mo le faʻalagolago i le ava. Alcohol Clin Exp Res. 2007;31:775–782. [PubMed]
  55. Fattore L, Vigano D, Fadda P, Rubino T, Fratta W, Parolaro D. Bidirectional tulafono faatonutonu o mu-opioid ma CB1-cannabinoid receptor i isumu lava pulea heroin po WIN 55,212-2. Eur J Neurosci. 2007;25:2191–2200. [PubMed]
  56. Ferrari R, Le Novere N, Picciotto MR, Changeux JP, Zoli M. Suiga mataʻutia ma taimi umi i le auala mesolimbic dopamine pe a maeʻa le faʻaogaina o le nicotine taʻitasi poʻo le lotoifale. Eur J Neurosci. 2002;15:1810–1818. [PubMed]
  57. Ferrario CR, Loweth JA, Milovanovic M, Ford KA, Galinanes GL, Heng LJ, Tseng KY, Wolf ME. Suiga i le AMPA receptor subunits ma TARPs i le rat nucleus accumbens e fesoʻotaʻi ma le faʻavaeina o le Ca(2)(+)-permeable AMPA receptors i le taimi o le incubation of cocaine craving. Neuropharmacology. 2011;61:1141–1151. [PMC free article] [PubMed]
  58. Fitzgibbon ML, Blackman LR. Fa'aletonu le 'ai ma le bulimia nervosa: Eseesega i le lelei ma le aofa'i o vaega o le 'ai. Int J Eat Disord. 2000;27:238–243. [PubMed]
  59. Gaddnas H, Piepponen TP, Ahtee L. Mecamylamine faʻaitiitia le gaosiga o le dopamine faʻapipiʻi i isumu e togafitia i taimi uma i le nicotine. Neurosci Lett. 2002;330:219–222. [PubMed]
  60. Gass JT, Sinclair CM, Cleva RM, Widholm JJ, Olive MF. O amioga su'esu'e le 'ava e feso'ota'i ma le fa'ateleina o le felauaiga o le glutamate i le amygdala basolateral ma le nucleus accumbens e pei ona fuaina e biosensors fa'apipi'i glutamate-oxidase. Vaisu Biol. 2011;16:215–228. [PMC free article] [PubMed]
  61. Gearhardt AN, White MA, Potenza MN. Fa'aletonu le 'ai tele ma vaisu mea'ai. Curr Drug Abuse Rev. 2011;4:201–207. [PMC free article] [PubMed]
  62. George MS, Anton RF, Bloomer C, Teneback C, Drobes DJ, Lorberbaum JP, Nahas Z, Vincent DJ. Fa'agaoioia o le pito i luma ma thalamus i luma i mataupu 'ava malosi i luga o le fa'aalia i fa'ailoga fa'apitoa o le ava. Arch Gen Psychiatry. 2001;58:345–352. [PubMed]
  63. Siamani CL, Hanson GR, Fleckenstein AE. Amphetamine ma le methamphetamine e faʻaitiitia ai le faʻaogaina o le dopamine transporter galuega e aunoa ma le toe faʻaleleia o le dopamine transporter. J Neurochem. 2012;123:288–297. [PMC free article] [PubMed]
  64. Gervasini G, Gordillo I, Garcia-Herraiz A, Flores I, Jimenez M, Monge M, Carrillo JA. Polymorphisms i kenera serotonergic ma uiga psychopathological i le 'ai faaletonu. J Clin Psychopharmacol. 2012;32:426–428. [PubMed]
  65. Giuliano C, Robbins TW, Nathan PJ, Bullmore ET, Everitt BJ. O le taofiofia o felauaiga o le opioid i le mu-opioid receptor e taofia uma ai le sailia o mea'ai ma le 'ai pei o le 'ai. Neuropsychopharmacology. 2012;37:2643–2652. [PMC free article] [PubMed]
  66. Goldstein RZ, Alia-Klein N, Tomasi D, Zhang L, Cottone LA, Maloney T, Telang F, Caparelli EC, Chang L, Ernst T, Samaras D, Squires NK, Volkow ND. E faʻaitiitia le faʻaogaina o le faʻaogaina o mea tau tupe i taui tau tupe e fesoʻotaʻi ma lagona le lelei ma le pulea e le tagata o ia lava i mea e fai ma vaisu cocaine? Am J Psychiatry. 2007; 164: 43-51. [PMC free article] [PubMed]
  67. Goodman A. Neurobiology o vaisu. Se iloiloga tu'ufa'atasi. Biochem Pharmacol. 2008;75:266–322. [PubMed]
  68. Grant JE, Chamberlain SR, Odlaug BL, Potenza MN, Kim SW. O loʻo faʻaalia e Memantine le folafolaga i le faʻaitiitia o le mamafa o taaloga faitupe ma le faʻaogaina o le mafaufau i taaloga faʻapitoa: o se suʻesuʻega pailate. Psychopharmacology. 2010;212:603–612. [PMC free article] [PubMed]
  69. Grusser SM, Wrase J, Klein S, Hermann D, Smolka MN, Ruf M, Weber-Fahr W, Flor H, Mann K, Braus DF, Heinz A. Cue-faʻaosoina faʻagaioiga o le striatum ma medial prefrontal cortex e fesoʻotaʻi ma mulimuli ane. toe fo'i i le 'ava malosi. Psychopharmacology. 2004;175:296–302. [PubMed]
  70. Hagan MM, Moss DE. O se manu faʻataʻitaʻiga o le bulimia nervosa: faʻalogona opioid i vaega anapogi. Pharmacol Biochem Behav. 1991;39:421–422. [PubMed]
  71. Hagan MM, Moss DE. Fa'aauauina o faiga fa'atauva'a pe a mae'a se tala'aga o fa'atapula'aina fa'atasi ai ma fa'alavelave fa'afuase'i o le toe fafaga i mea'ai suamalie i isumu: a'afiaga mo le bulimia nervosa. Int J Eat Disord. 1997;22:411–420. [PubMed]
  72. Hagan MM, Wauford PK, Chandler PC, Jarrett LA, Rybak RJ, Blackburn K. O se faʻataʻitaʻiga fou o manu o le 'ai tele: matafaioi autu synergistic o le faʻatapulaʻaina o caloric ua mavae ma le atuatuvale. Amioga Faaletino. 2002;77:45–54. [PubMed]
  73. Henry DJ, Hu XT, White FJ. Fetuunaiga i le mesoaccumbens dopamine system e mafua mai i le faʻaauau pea o le faʻaaogaina o le dopamine D1 ma le D2 receptor-filifiliga agonists: talafeagai i le faʻalogoina o cocaine. Psychopharmacology. 1998;140:233–242. [PubMed]
  74. Inoue K, Kiriike N, Okuno M, Fujisaki Y, Kurioka M, Iwasaki S, Yamagami S. Prefrontal and striatal dopamine metabolism i le taimi o le faʻaleleia atili o le hyperphagia toe faʻaosoina e le faʻatapulaʻaina o avanoa-o se faʻataʻitaʻiga iole o le 'ai tele. Biol Psychiatry. 1998;44:1329–1336. [PubMed]
  75. Jackson A, Nesic J, Groombridge C, Clowry O, Rusted J, Duka T. Fa'aeseesega a'afiaga o le glutamatergic mechanisms i le mafaufau ma le a'afiaga o le ulaula. Neuropsychopharmacology. 2009;34:257–265. [PubMed]
  76. Jonas JM, Gold MS. Togafitiga o le faʻamaʻi faʻamaʻi faʻamaʻi ma le naltrexone. Int J Psychiatry Med. 1986;16:305–309. [PubMed]
  77. Kalivas PW, Duffy P. O se faʻatusatusaga o le tuʻuina atu o le dopamine axonal ma somatodendritic e faʻaaogaina i le vivo dialysis. J Neurochem. 1991;56:961–967. [PubMed]
  78. Kalivas PW, O'Brien C. Drug o mea ua fai ma vaisu o se togafitiga o le siakiina o le neuroplasticity. Neuropsychopharmacology. 2008; 33: 166-180. [PubMed]
  79. Kelz MB, Chen J, Carlezon WA, Jr., Whisler K, Gilden L, Beckmann AM, Steffen C, Zhang YJ, Marotti L, Self DW, Tkatch T, Baranauskas G, Surmeier DJ, Neve RL, Duman RS, Picciotto MR , Nestler EJ. Fa'aaliga o le transcription factor deltaFosB i le fai'ai e pulea le lagona i cocaine. natura. 1999;401:272–276. [PubMed]
  80. Kim YT, Pese HJ, Seo JH, Lee JJ, Lee J, Kwon DH, Yoo DS, Lee HJ, Suh KJ, Chang Y. O le eseesega i le fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga neural i le va o tagata faʻatauvaʻa methamphetamine ma mataupu soifua maloloina o loʻo faia se galuega faʻafetaui lagona: su'esu'ega MRI. NMR Biomed. 2011;24:1392–1400. [PubMed]
  81. Klein DA, Smith GP, Avena NM. Fa'ata'ita'iga o Manu o Fa'aletonu Taumafa (Neuromethods) Humana Press; Niu Ioka, NY, Iunaite Setete: 2013. Fa'a'ai Sham i Iole Fa'aliliuina i le Fa'afouga Sham Feeding i Fa'fine ma'i Pulimia Nervosa ma Fa'amama; itulau 155–177.
  82. Knackstedt LA, Trantham-Davidson HL, Schwendt M. O le matafaioi o le ventral ma dorsal striatum mGluR5 i le toe faʻafoʻi atu i le suʻesuʻeina o koko ma le faʻaumatiaina o aʻoaʻoga. Vaisu Biol. 2013 [PMC free article] [PubMed]
  83. Kohl RR, Katner JS, Chernet E, McBride WJ. Ethanol ma le le lelei o faʻamatalaga faʻatonuga o le mesolimbic dopamine tuʻuina atu i isumu. Psychopharmacology. 1998;139:79–85. [PubMed]
  84. Koob GF, Le Moal M. Drug addictive, dysregulation o taui, ma le allostasis. Neuropsychopharmacology. 2001; 24: 97-129. [PubMed]
  85. Krupitsky EM, Rudenko AA, Burakov AM, Slavina TY, Grinenko AA, Pittman B, Gueorguieva R, Petrakis IL, Zvartau EE, Krystal JH. Antiglutamatergic taʻiala mo le faʻamamaina o le ethanol: faʻatusatusa i le placebo ma le diazepam. Alcohol Clin Exp Res. 2007;31:604–611. [PubMed]
  86. Krupitsky EM, Zvartau EE, Masalov DV, Tsoy MV, Burakov AM, Egorova VY, Didenko TY, Romanova TN, Ivanova EB, Bespalov AY, Verbitskaya EV, Neznanov NG, Grinenko AY, O'Brien CP, Woody GE. Naltrexone faʻatasi ma le leai foi o le fluoxetine mo le puipuia o le toe foʻi i vaisu heroin i St. Petersburg, Rusia. J Togafitiga Fa'atautala. 2006;31:319–328. [PubMed]
  87. Kumaresan V, Yuan M, Yee J, KR Ta'uta'ua, Anderson SM, Schmidt HD, Pierce RC. Metabotropic glutamate receptor 5 (mGluR5) antagonists fa'ato'ilaloina cocaine priming-ma fa'aoso-fa'aoso le toe fa'afoisia o le su'ega cocaine. Amioga Fai'ai Res. 2009;202:238–244. [PMC free article] [PubMed]
  88. LaLumiere RT, Kalivas PW. O le faʻamalolo o le glutamate i le nucleus accumbens core e manaʻomia mo le sailiga heroin. J Neurosci. 2008;28:3170–3177. [PubMed]
  89. Le Cozannet R, Markou A, Kuczenski R. Faʻalauteleina-avanoa, ae le faʻatapulaʻaina-avanoa, methamphetamine le pulea e le tagata lava ia e faʻaosofia ai amioga ma le nucleus accumbens dopamine suiga tali i isumu. Eur J Neurosci. 2013;38:3487–3495. [PMC free article] [PubMed]
  90. Le Foll B, Diaz J, Sokoloff P. Faʻateleina le dopamine D3 faʻaaliga faʻafeiloaʻi faʻatasi ma le faʻaalia o amioga i le nicotine i isumu. Synapse. 2003;47:176–183. [PubMed]
  91. Lee JH, Lim Y, Wiederhold BK, Graham SJ. O se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga faʻamaneta (FMRI) o le manaʻo ulaula faʻaoso i totonu o siosiomaga faʻapitoa. Appl Psychophysiol Biofeedback. 2005;30:195–204. [PubMed]
  92. Li S, Kim KY, Kim JH, Park MS, Bahk JY, Kim MO. Ole nicotine tumau ma le ulaula e fa'atuputeleina ai le fa'amatalaga mRNA e ave ai le dopamine i totonu ole fai'ai o le isumu. Neurosci Lett. 2004;363:29–32. [PubMed]
  93. Lindblom J, Johansson A, Holmgren A, Grandin E, Nedergard C, Fredriksson R, Schioth HB. Faʻateleina le maualuga o le mRNA o le tyrosine hydroxylase ma le dopamine transporter i le VTA o tamaʻi iole pe a uma le faʻatapulaʻaina o meaʻai. Eur J Neurosci. 2006;23:180–186. [PubMed]
  94. Liu X, Weiss F. Fa'aliliuga o amioga su'esu'e ethanol e D1 ma D2 fa'afeagai i se manu fa'ata'ita'iga o le toe fa'afo'i: eseesega i le malosi fa'afeagai i le ethanol-fa'alagolago muamua ma isumu le fa'alagolago. J Pharmacol Exp Ther. 2002;300:882–889. [PubMed]
  95. Ljungberg T, Apicella P, Schultz W. Tali o le monkey dopamine neurons i le taimi o le aʻoga o amioga faʻafoe. J Neurophysiol. 1992; 67: 145-163. [PubMed]
  96. Lominac KD, Sacramento AD, Szumlinski KK, Kippin TE. O suiga eseese o le neurochemical i totonu o le nucleus accumbens na gaosia e se tala'aga o le fa'atonuina e le tagata lava ia ma le le fa'aogaina o le methamphetamine. Neuropsychopharmacology. 2012;37:707–722. [PMC free article] [PubMed]
  97. Lu W, Wolf ME. Fa'aaliga o le dopamine transporter ma vesicular monoamine transporter 2 mRNAs i rat midbrain ina ua mae'a le fa'atonuina o le amphetamine. Fai'ai Re. 1997;49:137–148. [PubMed]
  98. Maremmani I, Marini G, Castrogiovanni P, Deltito J. Le aoga o le tuufaatasiga o le fluoxetine-naltrexone i le bulimia nervosa. Eur Psychiatry. 1996;11:322–324. [PubMed]
  99. Marrazzi MA, Bacon JP, Kinzie J, Luby ED. Naltrexone faʻaaogaina i togafitiga o le anorexia nervosa ma le bulimia nervosa. Int Clin Psychopharmacol. 1995;10:163–172. [PubMed]
  100. Marsh R, Horga G, Wang Z, Wang P, Klahr KW, Berner LA, Walsh BT, Peterson BS. O se suʻesuʻega a le FMRI o le pulea e le tagata lava ia ma le faʻafitauli o feteʻenaʻiga i tupulaga talavou ma le bulimia nervosa. Am J Psychiatry. 2011;168:1210–1220. [PMC free article] [PubMed]
  101. Marsh R, Steinglass JE, Gerber AJ, Graziano O'Leary K, Wang Z, Murphy D, Walsh BT, Peterson BS. Le lava gaioiga i totonu o neural system e faʻatautaia le pulea e le tagata lava ia i le bulimia nervosa. Arch Gen Psychiatry. 2009;66:51–63. [PMC free article] [PubMed]
  102. Martin-Fardon R, Baptista MA, Dayas CV, Weiss F. Dissociation o aʻafiaga o MTEP [3- [(2-methyl-1,3-thiazol-4-yl) ethynyl] piperidine] i luga o le toe faʻaleleia ma le faʻamalosia: faʻatusatusaga i le va o cocaine ma se faʻamalosi masani. J Pharmacol Exp Ther. 2009;329:1084–1090. [PMC free article] [PubMed]
  103. Mateo Y, Leai CM, Morgan D, Roberts DC, Jones SR. Faʻaitiitia le faʻaogaina o le dopamine ma le le mautonu i cocaine pe a maeʻa le cocaine o loʻo pulea e le tagata lava ia ma le le maua. Neuropsychopharmacology. 2005;30:1455–1463. [PubMed]
  104. Maurage P, Joassin F, Philippot P, Heeren A, Vermeulen N, Mahau P, Delperdange C, Corneille O, Luminet O, de Timary P. Faʻalavelave faʻatulafonoina o le faʻaogaina o agafesootai i le faʻalagolago i le ava: o se suʻesuʻega FMRI. Neuropsychopharmacology. 2012;37:2067–2075. [PMC free article] [PubMed]
  105. McFarland K, Lapish CC, Kalivas PW. O le tuʻuina atu muamua o le glutamate i totonu o le nucleus accumbens e faʻatalanoaina le toe faʻaleleia o le suʻeina o fualaau faʻasaina. J Neurosci. 2003;23:3531–3537. [PubMed]
  106. McHugh RK, Hofmann SG, Asnaani A, Sawyer AT, Otto MW. Le serotonin transporter gene ma le lamatiaga mo le faʻalagolago i le ava malosi: o se iloiloga meta-analytic. Fualaau Ava Faalagolago. 2010;108:1–6. [PMC free article] [PubMed]
  107. Metaxas A, Bailey A, Barbano MF, Galeote L, Maldonado R, Kitchen I. Faʻasalalauga faʻapitoa faʻaitulagi eseese o alpha4beta2 * nAChRs e ala i le faʻafoeina e le tagata lava ia ma le nicotine e le faʻasalaina ile C57BL/6J mice. Vaisu Biol. 2010;15:464–479. [PubMed]
  108. Mirenowicz J, Schultz W. Taua o le le mautonu mo tali taui i primate dopamine neurons. J Neurophysiol. 1994;72:1024–1027. [PubMed]
  109. Mitchell JE, Christenson G, Jennings J, Huber M, Thomas B, Pomeroy C, Morley J. A placebo-pulea, lua-tauaso crossover suʻesuʻega o le naltrexone hydrochloride i fafo ma le mamafa masani bulimia. J Clin Psychopharmacol. 1989;9:94–97. [PubMed]
  110. Miyake Y, Okamoto Y, Onoda K, Shirao N, Otagaki Y, Yamawaki S. Neural processing of le lelei upu faaosofia e uiga i foliga o le tino i tagata mamaʻi ma faʻafitauli o meaʻai: suʻesuʻega fMRI. NeuroImage. 2010;50:1333–1339. [PubMed]
  111. Modesto-Lowe V, Van Kirk J. Faʻaoga faʻapitoa ole naltrexone: o se toe iloiloga o faʻamaoniga. Exp Clin Psychopharmacol. 2002;10:213–227. [PubMed]
  112. Mukda S, Kaewsuk S, Ebadi M, Govitrapong P. Amphetamine-faʻaoso suiga i le dopamine receptors i le amataga o le faiʻai o le iole postnatal. Dev Neurosci. 2009;31:193–201. [PubMed]
  113. Nakagawa T, Suzuki Y, Nagayasu K, Kitaichi M, Shirakawa H, Kaneko S. O le faʻaalia faifaipea i le methamphetamine, cocaine poʻo le morphine e faʻaosoina ai le faʻateleina o le tuʻuina atu o le dopamine i rat mesocorticolimbic slice co-cultures. PLoS Tasi. 2011;6:e24865. [PMC free article] [PubMed]
  114. Natividad LA, Tejeda HA, Torres OV, O'Dell LE. O le aveese o le nikotine e maua ai le faʻaitiitia o le maualuga o le dopamine i totonu o le nucleus accumbens lea e maualalo i tama talavou ma tamaʻitaʻi matutua. Synapse. 2010;64:136–145. [PMC free article] [PubMed]
  115. Nestler EJ, Barrot M, Self DW. DeltaFosB: se fomaʻi mole mole puipui mo vaisu. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 2001; 98: 11042-11046. [PMC free article] [PubMed]
  116. Nestor LJ, Ghahremani DG, Monterosso J, Lonetona ED. Prefrontal hypoactivation i le taimi o le puleaina o le mafaufau i le vave faʻasaʻoina o mataupu faʻalagolago i le methamphetamine. Psychiatry Res. 2011;194:287–295. [PMC free article] [PubMed]
  117. Neville MJ, Johnstone EC, Walton RT. Fa'ailoaina ma le fa'ailoga o le ANKK1: ose tala kinase gene e feso'ota'i vavalalata ma DRD2 ile chromosome band 11q23.1. Hum Mutat. 2004;23:540–545. [PubMed]
  118. Nisoli E, Brunani A, Borgomainerio E, Tonello C, Dioni L, Briscini L, Redaelli G, Molinari E, Cavagnini F, Carruba MO. D2 dopamine receptor (DRD2) gene Taq1A polymorphism ma uiga fa'ale-mafaufau fa'atatau ile 'ai ile fa'aletonu ole 'ai (anorexia nervosa ma le bulimia) ma le ga'o. 'Ai Fa'aletonu o le Mamafa. 2007;12:91–96. [PubMed]
  119. Nøkleby H. Comorbid fa'aogaina o fualaau fa'asaina ma fa'alavelave 'ai - o se toe iloiloga o su'esu'ega masani. Su'esu'ega a Nordic i le 'Ava ma Fualaau Fa'asaina. 2012;29:303–314.
  120. Osborne MP, Olive MF. O se matafaioi mo le mGluR5 faʻafeiloaʻi i totonu o le methamphetamine le pulea e le tagata lava ia. Ann NY Acad Sci. 2008;1139:206–211. [PubMed]
  121. Patterson TA, Brot MD, Zavosh A, Schenk JO, Szot P, Figlewicz DP. O le le lava o mea'ai e fa'aitiitia ai le mRNA ma le gaioiga a le rat dopamine transporter. Neuroendocrinology. 1998;68:11–20. [PubMed]
  122. Peng XX, Ziff EB, Carr KD. Aafiaga o le faʻatapulaʻaina o meaʻai ma le sucrose intake i luga o le tuʻuina atu o le faʻaogaina o le AMPA i totonu o nucleus accumbens. Synapse. 2011;65:1024–1031. [PMC free article] [PubMed]
  123. Popik P, Kos T, Zhang Y, Bisaga A. Memantine e faʻaitiitia ai le taumafaina o meaʻai sili ona manaia i se faʻataʻitaʻiga o isumu o le 'ai tele. Amino acids. 2011;40:477–485. [PMC free article] [PubMed]
  124. Pothos E, Rada P, Mareko GP, Hoebel BG. Dopamine microdialysis i totonu o le nucleus accumbens i le taimi o le morphine ogaoga ma le tumau, naloxone-precipitated withdrawal ma clonidine togafitiga. Fai'ai Re. 1991;566:348–350. [PubMed]
  125. Purgianto A, Scheyer AF, Loweth JA, Ford KA, Tseng KY, Wolf ME. Fetuuna'iga eseese i le AMPA faʻafeiloaʻi faʻasalalauga i totonu o le nucleus accumbens pe a uma le puʻupuʻu ma le umi o le faʻaogaina o le cocaine self-administration regimens. Neuropsychopharmacology. 2013;38:1789–1797. [PMC free article] [PubMed]
  126. Rada P, Avena NM, Hoebel BG. O le inu tele i le suka i aso uma e faʻaosoina ai le dopamine i totonu o le atigi accumbens. Neuroscience. 2005;134:737–744. [PubMed]
  127. Rada P, Jensen K, Hoebel BG. O aʻafiaga o le nicotine ma le mecamylamine-faʻaoso faʻaosoina i luga ole extracellular dopamine ma acetylcholine i le rat nucleus accumbens. Psychopharmacology. 2001;157:105–110. [PubMed]
  128. Rahman S, Zhang J, Engleman EA, Corrigall WA. Suiga Neuroadaptive i le mesoaccumbens dopamine system pe a maeʻa le puleaina o le nicotine: o se suʻesuʻega microdialysis. Neuroscience. 2004;129:415–424. [PubMed]
  129. Ramoa CP, Doyle SE, Lycas MD, Chernau AK, Lynch WJ. Faʻaitiitia le matafaioi a le Dopamine D1-Receptor Signaling faʻatasi ai ma le Atinaʻeina o se faʻamaʻi Phenotype i isumu. Biol Psychiatry. 2013 [PMC free article] [PubMed]
  130. Ramoz N, Versini A, Gorwood P. Faʻafitauli o meaʻai: o se faʻamatalaga lautele o tali o togafitiga ma le aʻafiaga o aʻafiaga o genes maʻi ma endophenotypes. Fa'apitoa Opin Pharmacother. 2007;8:2029–2044. [PubMed]
  131. Rao RE, Wojnicki FH, Coupland J, Ghosh S, Corwin RL. O le Baclofen, raclopride, ma le naltrexone e faʻaitiitia ai le faʻaogaina o le gaʻo emulsion i lalo ole tulaga faʻatapulaʻa avanoa. Pharmacol Biochem Behav. 2008;89:581–590. [PMC free article] [PubMed]
  132. Reith ME, Li LO'U, Yan QS. Extracellular dopamine, norepinephrine, ma le serotonin i totonu o le ventral tegmental area ma le nucleus accumbens o isumu feʻaveaʻi saoloto i le taimi o le faʻamaʻaina o le intracerebral pe a maeʻa le faʻaogaina o cocaine ma isi faʻalavelave faʻafefe. Psychopharmacology. 1997;134:309–317. [PubMed]
  133. Salo R, Ursu S, Buonocore MH, Leamon MH, Carter C. Faʻaleagaina le faʻaogaina o le cortical muaʻi luma ma faʻalavelaveina le faʻaogaina o le mafaufau i tagata faʻatauvaʻa methamphetamine: o se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga faʻamaneta galue. Biol Psychiatry. 2009;65:706–709. [PMC free article] [PubMed]
  134. Sari Y, Bell RL, Zhou FC. O aʻafiaga o le ava malosi ma le faʻaleagaina faifaipea i luga o le dopamine D1 ma le D2 faʻafeiloaʻi maualuga i le amygdala lautele o iole e sili ona fiafia i le ava. Alcohol Clin Exp Res. 2006;30:46–56. [PMC free article] [PubMed]
  135. Schultz W. Neural coding o tulaga tau taui faavae o le aʻoaʻoina o manu, taʻaloga taʻaloga, microeconomics ma amio siʻosiʻomaga. Curr Opin Neurobiol. 2004;14:139–147. [PubMed]
  136. Tagai RE, Sorg BA, Chapman MA, Kalivas PW. I vivo iloiloga o le faʻasaʻolotoina ma le metabolism o le dopamine i le ventrolateral striatum o ala imoa pe a maeʻa le puleaina o le dopamine D1 ma le D2 agonists ma tagata tetee. Neuropharmacology. 1991;30:1269–1274. [PubMed]
  137. Shaham Y, Stewart J. Aafiaga o le opioid ma le dopamine receptor antagonists i le toe faʻafoʻi faʻaosoina e le faʻalavelave ma le toe faʻaalia i heroin i isumu. Psychopharmacology. 1996;125:385–391. [PubMed]
  138. Shilling PD, Kelsoe JR, Segal DS. Dopamine transporter mRNA o loʻo faʻatulafonoina i le substantia nigra ma le ventral. Neurosci Lett. 1997;236:131–134. [PubMed]
  139. Shishido T, Watanabe Y, Matsuoka I, Nakanishi H, Niwa S. Acute methamphetamine pulega faateleina tyrosine hydroxylase mRNA maualuga i le rat locus coeruleus. Fai'ai Re. 1997;52:146–150. [PubMed]
  140. Sidhpura N, Weiss F, Martin-Fardon R. O aʻafiaga o le mGlu2 / 3 agonist LY379268 ma le mGlu5 antagonist MTEP i luga o le suʻesuʻeina o le ethanol ma le faʻamalosia e eseʻese suiga i isumu ma se talaʻaga o le faʻalagolago i le ethanol. Biol Psychiatry. 2010;67:804–811. [PMC free article] [PubMed]
  141. Smink FR, van Hoeken D, Hoek HW. Epidemiology o mea'ai fa'aletonu: fa'alavelave, fa'ateleina ma fua o le oti. Curr Psychiatry Rep. 2012;14:406–414. [PMC free article] [PubMed]
  142. Sorge RE, Clarke PB. O iole e fa'atonuina e ia lava le nicotine fa'atosina e tu'uina atu i totonu o se tala fa'atusa e fa'atatau i le ulaula: a'afiaga o fa'afeagai o le dopamine. J Pharmacol Exp Ther. 2009;330:633–640. [PubMed]
  143. Spangler DL, Allen MD. O se suʻesuʻega fMRI o le faʻaogaina o lagona o foliga o le tino ile bulimia nervosa. Int J Eat Disord. 2012;45:17–25. [PubMed]
  144. Spangler R, Wittkowski KM, Goddard NL, Avena NM, Hoebel BG, Leibowitz SF. Opiate-pei o aʻafiaga o le suka i faʻamatalaga o kenera i vaega taui o le faiʻai iole. Mol Brain Res. 2004;124:134–142. [PubMed]
  145. Fa'asitepu DJ, Neugebauer NM, Bardo MT. Nicotine ma cocaine le pulea e le tagata lava ia e faʻaaoga ai le tele o faʻasologa o vailaʻau faʻasaina ma le sucrose faʻamalosia i isumu. Amioga Pharmacol. 2010;21:182–193. [PMC free article] [PubMed]
  146. Faailoga JA, Mashoodh R, van Kampen JM, Robertson HA. Faʻatapulaʻaina o meaʻai e faʻaleleia ai le maualuga o le corticosterone, cocaine-induced locomotor activity, ma le DeltaFosB expression i totonu o le nucleus accumbens o le isumu. Fai'ai Re. 2008;1204:94–101. [PubMed]
  147. Tanda G, Pontieri FE, Di Chiara G. Cannabinoid ma le heroin faʻagaoioia o le mesolimbic dopamine transmission e ala i se masini masani mu1 opioid receptor. Saienisi. 1997;276:2048–2050. [PubMed]
  148. Tapert SF, Brown GG, Baratta MV, Brown SA. fMRI BOLD tali atu i le faʻaosofia o le ava i tamaitai talavou faʻalagolago i le ava. Amioga Usu. 2004;29:33–50. [PubMed]
  149. Le Nofoaga Autu a le Atunu'u i Vaisu ma le Fa'aleagaina o Vaisu . O le Nofoaga Autu a le Atunu'u i Vaisu ma le Fa'aleagaina o Mea (CASA) i le Iunivesite o Columbia; Niu Ioka: 2003. Mea'ai mo Mafaufauga: Fa'aleagaina o mea'ai ma Fa'aletonu Taumafa.
  150. Tobin S, Newman AH, Quinn T, Shalev U. O se matafaioi mo le dopamine D1-pei o talitali i le faʻaleagaina o meaʻai-faʻaosoina le toe faʻaleleia o le heroin o loʻo sailia i isumu. Int J Neuropsychopharmacol. 2009;12:217–226. [PMC free article] [PubMed]
  151. Trotzky A. O le togafitiga o faʻafitauli o meaʻai o se faʻaopoopoga i tamaʻitaʻi talavou. Int J Adolesc Med Health. 2002;14:269–274. [PubMed]
  152. Uher R, Murphy T, Brammer MJ, Dalgleish T, Phillips ML, Ng VW, Andrew CM, Williams SC, Campbell IC, Treasure J. Medial prefrontal cortex gaioiga e fesoʻotaʻi ma faʻailoga faʻaosooso i faʻafitauli o meaʻai. Am J Psychiatry. 2004;161:1238–1246. [PubMed]
  153. Unterwald EM, Kreek MJ, Cuntapay M. O le tele o taimi o le puleaina o cocaine e aʻafia ai suiga o le faʻaleleia o siaki. Brain Res. 2001; 900: 103-109. [PubMed]
  154. Vialou V, Cui H, Perello M, Mahgoub M, Yu HG, Rush AJ, Pranav H, Jung S, Yangisawa M, Zigman JM, Elmquist JK, Nestler EJ, Lutter M. O se matafaioi mo DeltaFosB i le faʻatapulaʻaina o kalori-faʻaosoina suiga metabolic . Biol Psychiatry. 2011;70:204–207. [PMC free article] [PubMed]
  155. Volkow ND, Chang L, Wang GJ, Fowler JS, Ding YS, Sedler M, Logan J, Franceschi D, Gatley J, Hitzemann R, Gifford A, Wong C, Pappas N. Tulaga maualalo o le faiʻai dopamine D2 faʻafeiloaʻi i tagata faʻaleagaina methamphetamine: fesoʻotaʻiga ma le metabolism i le orbitofrontal cortex. Am J Psychiatry. 2001;158:2015–2021. [PubMed]
  156. Volkow ND, Fowler JS, Wang GJ, Hitzemann R, Logan J, Schlyer DJ, Dewey SL, Wolf AP. O le faʻaitiitia o le dopamine D2 o le mauaina o le talipupuni e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le metabolism i le faʻasaina o le koko. Synapse. 1993; 14: 169-177. [PubMed]
  157. Volkow ND, Wang GJ, Tomasi D, Baler RD. Oona tele ma vaisu: neurobiological overlaps. Faʻaaliga 2013; 14: 2-18. [PubMed]
  158. Wang RY. Dopaminergic neurons i totonu o le iole ventral tegmental area. III. A'afiaga o le d-ma le l-amphetamine. Fai'ai Toe Iloiloga. 1981;3:153–165.
  159. Weiss F, Markou A, Lorang MT, Koob GF. O le maualuga o le Basal extracellular dopamine i totonu o le nucleus accumbens ua faaitiitia i le taimi o le tosoina o cocaine pe a uma le puleaina o le puleaina faaletagata lava ia. Brain Res. 1992; 593: 314-318. [PubMed]
  160. Weissenborn R, Deroche V, Koob GF, Weiss F. Aafiaga o le dopamine agonists ma tagata tetee i luga o le cocaine-induced operant e tali atu mo se faʻamalosi e fesoʻotaʻi ma cocaine. Psychopharmacology. 1996;126:311–322. [PubMed]
  161. White FJ, Wang RY. A10 dopamine neurons: matafaioi a autoreceptors i le fuafuaina o le sasaina ma le lagona i le dopamine agonists. Life Sci. 1984;34:1161–1170. [PubMed]
  162. Wilcox CE, Teshiba TM, Merideth F, Ling J, Mayer AR. Faʻaleleia le faʻaalia o le faʻaalia ma le fesoʻotaʻiga i luma o le faʻaogaina o le cocaine. Fualaau Ava Faalagolago. 2011;115:137–144. [PMC free article] [PubMed]
  163. Wilson GT. Togafitiga fa'ale-mafaufau ole 'ai tele ma le bulimia nervosa. J Soifua Maloloina. 1995;4:451–457.
  164. Poto RA. Dopamine, aʻoaʻoga ma faʻaosofia. Natura iloiloga Neuroscience. 2004;5:483–494. [PubMed]
  165. Wolf ME, Tseng KY. Calcium-permeable AMPA receptors i le VTA ma le nucleus accumbens pe a uma le faʻaalia o cocaine: o afea, faʻafefea, ma aisea? Luma Mol Neurosci. 2012;5:72. [PMC free article] [PubMed]
  166. Wong KJ, Wojnicki FH, Corwin RL. Baclofen, raclopride, ma le naltrexone e ese le a'afiaina o le fa'aogaina o ga'o/sucrose paluga i lalo ole tulaga fa'atapula'a avanoa. Pharmacol Biochem Behav. 2009;92:528–536. [PMC free article] [PubMed]
  167. Yoshida M, Yokoo H, Mizoguchi K, Kawahara H, Tsuda A, Nishikawa T, Tanaka M. O le 'ai ma le inu e mafua ai le faateleina o le tuʻuina atu o le dopamine i totonu o le nucleus accumbens ma le ventral tegmental area i le iole: fuaina e in vivo microdialysis. Neurosci Lett. 1992;139:73–76. [PubMed]
  168. Young KA, Liu Y, Gobrogge KL, Dietz DM, Wang H, Kabbaj M, Wang Z. Amphetamine e suia amioga ma le mesocorticolimbic dopamine receptor expression i le monogamous female prairie vole. Fai'ai Re. 2011;1367:213–222. [PMC free article] [PubMed]
  169. Zachariou V, Bolanos CA, Selley DE, Theobald D, Cassidy MP, Kelz MB, Shaw-Lutchman T, Berton O, Sim-Selley LJ, Dileone RJ, Kumar A, Nestler EJ. O se matafaioi tāua mo DeltaFosB i le tumutumu o loʻo faʻateleina i le gaoioiga o le morphine. Nat Neurosci. 2006; 9: 205-211. [PubMed]
  170. Zhang H, Kiyatkin EA, Stein EA. Fa'atonuga o amio ma fa'afoma'i o le fa'asa'olotoga o le dopamine dendritic ventral tegmental. Fai'ai Re. 1994;656:59–70. [PubMed]
  171. Zhang L, Dong Y, Doyon WM, Dani JA. O le alu ese mai le masani ai o le nicotine e suia ai le malosi o le faailo o le dopamine i totonu o le nucleus accumbens. Biol Psychiatry. 2012;71:184–191. [PMC free article] [PubMed]
  172. Zhang Y, Loonam TM, Noailles PA, Angulo JA. Fa'atusatusaga o le cocaine-ma le methamphetamine-evoked dopamine ma le glutamate o loʻo tafe i somatodendritic ma vaega pito i tua o le faiʻai o le iole i taimi faʻalavelave, faʻamaʻi, ma le vave alu ese. Ann NY Acad Sci. 2001;937:93–120. [PubMed]