O faʻataʻitaʻiga manu o le ava malosi ma le faʻalagolago i fualaau faasaina (2013)

Rev Bras Psiquiatr. 2013;35 Suppl 2:S140-6. doi: 10.1590/1516-4446-2013-1149.

Fuafuaga CS.

lē faʻatino

O le tagofia o vailaau faʻasaina ei ai aʻafiaga faʻalesoifua maloloina ma agafesootai I le 50 tausaga talu ai, o le tele o auala ua faʻavaeina e faʻataʻitaʻi ai vaega patino o amioga faʻatau fualaau ma faʻateleina le malamalama i le neurobiological faavae o le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma mea ua fai ma vaisu. I le luasefulu tausaga talu ai, ua faia ai ni ata fou i se taumafaiga e puʻeina le tele o vaega moni o vaisu-e pei o amioga i manu suʻesuʻe. O le sini o lenei iloiloga o le tuʻuina atu lea o se aotelega o faiga faʻavae faʻavae e faʻaaogaina ai suʻesuʻega o fualaau faasaina ma le faʻalagolago ma faʻamatalaina le alualu i luma talu ai nei na faia i le suʻesuʻeina atili o vaega patino o amioga faʻafeusuaiga i manu.

upu autu: Faataʻitaʻiga manu; faalagolago; vaisu; fualaau faasaina

faʻatomuaga

O le tagofiaina o fualaau oona o se luitau ogaoga lautele, e le gata ona o ona aʻafiaga aʻafiaga aʻafiaga, ae ona o ona aʻafiaga tau tamaoaiga ma aafiaga faaletulafono i luga o sosaiete. O mea ua fai ma vaisu o se mea faʻaleaga tagata lea e le mafai ona toe faʻafoʻiina i totonu o se falesuesue e aunoa ma ni faʻagata faʻagata. Ae ui i lea, o nisi o uiga amio o lenei maʻi e mafai ona faʻataʻitaʻi lelei i totonu o manu suʻesuʻe. I lenei auala, ua tele auala eseese ua atiae e faataitai ai vaega faapitoa o amioga e tagofia ai fualaau faasaina. 1,2 O le mafai ona suʻesuʻeina nei amioga i meaola na fesoasoani i le malamalama o le neurobiological faavae o le faʻaaogaina o fualaau faʻatau ma o le mafaufau e faʻaaoga i le taui o meatotino o mea faʻamalosi. Ae ui i lea, o le sini autu o le faʻaaogaina o fualaau faasaina o le tatalaina lea o faiga o mea ua fai ma vaisu; o le mea lea, i le luasefulu tausaga talu ai, ua faatuina ai ni ata fou i se taumafaiga e puʻeina le tele o vaega moni o vaisu-e pei o amio i meaola e suʻesuʻeina. 2

O le sini o lenei iloiloga o le tuʻuina atu lea o se aotelega o faiga faʻavae faʻavae e faʻaaogaina ai suʻesuʻega o fualaau faasaina ma le faʻalagolago ma faʻamatalaina le alualu i luma talu ai nei na faia i le suʻesuʻeina atili o vaega patino o amioga faʻafeusuaiga i manu.

Faʻataʻitaʻiga o fagu vailaau faʻatau

O le faʻataʻitaʻiga o le fagu e leai se faʻaaogaina o se faiga e le pulea e le tagata lava ia e faʻatapulaʻaina i le auala o le pulega ma e masani ona faʻaaogaina i le suʻesuʻeina o vailaau oona. O lenei metotia e le o se vailaʻau, faigofie faʻaletino, ma faʻaaogaina le ala o le pulega lea e faʻaaoga ai e tagata le ethanol. O metotia o le ethanol self-administration methodology o loʻo feagai ma foliga faʻamaonia e avea o se faʻataʻitaʻiga o le taumafa ava malosi, talu ai e mafai e mataupu ona filifili pe tatau ona inuina le ava faapea foi ma le tele o le taimi e faʻaalia ai. O lenei faʻataʻitaʻiga e mafai ona faʻaaogaina e suʻesuʻe ai i taimi pupuu ma umi-taimi o le oʻo atu i le ethanol, faʻapea foʻi ma le neurobiological metotia e fesootaʻi ma le faʻaaogaina o le ava ma le tagofia o vaisu. 1 E le gata i lea, o nei metotia e mafai foi ona aoga i le faʻataʻitaʻiina togafitiga faʻapitoa mo togafitiga mo le puipuia o le tele o le inupia o le ava malosi, lea e faʻasino atu ai i le malosi o le vaʻaia. 3

Richter & Campbell, 4 in1940, o le muamua na lipotia mai e faʻaaoga e le tamaʻi rats ia le ethanol. Na latou faailoa mai e vavaeina e rati a latou pia i le va o se fagu vai ma se fagu o loʻo i ai se vaifofo o le ethanol, lea na mafua mai ai le suʻega o le lua fagu. O le taumafaina o le popo e masani ona iloiloina i lenei auala, lea e maua ai ava ma vai vaifofo i totonu oo latou fale, faatasi ai ma meaai e avanoa i le libitum. I le isi itu, e mafai e manu ona maua le avanoa tutusa i le vai ma nisi fagu e aofia ai eseesega o le ethanol. O le auala e leai se totogi, e faʻaaoga ai se tasi poʻo le sili atu fagu e ofoina le ethanol, e aoga i le fuafuaina o le ofo ma le faʻaavanoa o le meaʻai, talu ai e le faamalosia le inu o le manu i le vai. 5 I le tulaga aoao, ua faaalia ai le faateleina o le ava malosi pe a tuuina atu se tele o isi vaifofo o ava. 6

Fuataga o le ethanol o le mea masani e masani ona faia e ala i le fuaina o vai ma fagu vailaʻau i taimi uma i 24 itula. O le fiafia o le ava malosi ua faamatalaina i tulaga o le ethanol i le g ethanol / kg le mamafa o le tino / aso, ma le pasene o le aofaiga atoa o le sua ua faʻaaogaina. 7 Ae peitai, o aʻafiaga o le ethanol e le gata ina faalagolago i le aofaʻi o le ethanol e faʻataunuʻuina e le rat po o le kiore i totonu ole 24 itula ae o le taimi foi ma le mamanu o le inu, fuaina e ala i le tele o auala i se methanol solution ma le aofaiga faʻaaoga i le inu ava. 8 O le faʻaogaina o ia mea uma e lua ua faʻamoemoeina e faʻaitiitia ai le faʻaituau o meaola e iai le maualuga o le ava malosi ona o le mamafa o le tino po o le maualuga o le taumafa. 7

O fualaau e suʻesuʻeina i lalo o le tulaga o le faʻaauau pea ona maua i fofo masani e le inu tele ina ia maua ai le toto o le ethanol i luga o le 80 mg / dL (rats) poʻo le 100 mg / dL (mice), lea e mafai ona mafaufauina o le tele o le inu i pulu ma mio, . 9,10 Ua faaalia ai o le faʻalauteleina o le ethanol e faʻateleina i avanoa e le faʻaogaina. O le faʻataʻitaʻiga o avanoa faʻapitoa (o isi taimi 24-itula) i le ethanol i kiota na taʻitaʻia ai i meainu inu o le maualuga o le esthanol (9 g / kg / day). 11 O le tele o molimau e taʻu mai ai o le faatagaina o le avanoa i le ethanol i se taimi le tumau e mafai ona maua ai se auala e faʻaleleia ai le faʻaaoga. 12

O le faʻamalosi o le ava malosi o se tasi lea o mataupu ogaoga i nei faiga, talu ai ona e mafai ona faʻaaogaina le tele o faʻamalosia ona o lo latou suamalie suamalie ma le maualuga na teenaina ona o lo latou tofo. O le mea lea, e masani ona manatu o le a le o le aano o le ethanol i lalo ifo o le 4% (v / v) o le a le faia ai ni toto maualuga e mafua ai aafiaga talafeagai o vailaau oona, ma o le maualuga o le 8-12% o se tulaga talafeagai mo le taumafaina e roi . E pei ona masani ai ona le inu le tele o meaʻai mai le tele o vaifofo o le ethanol, e tele ni auala ua faia e toleniina ai le togisala e faʻafofogaina e le tagata lava ia le tele o le ava malosi, e aofia ai le faʻaalia o oso aʻega o le ethanol ma le faʻatapulaʻaina o se vaitau afaina i le ethanol. 1,6

O le isi auala e faʻaleleia ai le aano o le ethanol e aʻafia ai le faʻaogaina o le taua o le fofo e ala i le faʻalauteleina o lona malosi; e mafai ona ausia lenei mea e ala i le faaopoopoina o se sui soʻo suamalie, e pei o le sucrose poʻo le saccher, i le fofo o le ethanol. O le faʻasalaga o le suamalie e mafai ona tausia i taimi uma pe faʻaitiitia le alualu i luma i luga o le taimi faʻaalia. 12

E taua le maitauina talu mai le tuai o le 1940s, o aʻafiaga o le tootoo na faia e ala i le filifilia lelei o le maualuga o le esthanol. Talu mai lena taimi, o le tele o manua o kio ma mio ua filifilia mo le maualuga ma le maualalo o le ethanol ma ua faʻaaogaina i le faitau selau o lomiga i le tulaga o le ava malosi. 13

Ava malosi

I le suʻesuʻega masani a Lieber & DeCarli, 14 na faaopoopo le ethanol i le maualuga o mea taumafa i se vaiinu taumafa na o le pau lea o punavai o meaʻai, faamalosia o tamaʻi po o mice e ave le ethanol o loʻo i totonu o le meaai. O le taumafataga sa fatuina i se auala na manumalo ai le tau o mea taumafa i mea leaga o le ava malosi ma gaosia ai ava malosi e oo atu i le 14-16 g / kg / aso.

I se suʻesuʻega talu ai nei na faia e Gilpin et al., 15 na faʻatagaina ai ni alole e faʻafeiloaʻi i luga o le eletise i le 9.2% (v / v) ethanol-liquid lea na maua mai ai le 41% o calories o meaʻai mai le ethanol. Na faailoa mai e tusitala o le uiga masani ole taumafa o le 9.2% (v / v) o le ava-liquid o le 79.04 ± 3.64 mL i aso uma o le suʻega, lea e tutusa ma le enhanol o le 9.52 ± 0.27 g / kg / aso. O le taunuuga o le toto o le ava malosi o le 352 mg / dL, na fuaina i le lua itula i le amataga o le liʻo pouliuli, ma latalata i 80 mg / dL 8 itula pe a uma le amataga o le uila. O le mea lea, e ui lava o le taumafaina o le meaʻai suavai e maualalo i le taimi o le malamalama, e lava le gaʻo e faʻamautinoa ai le faʻamalosia o le faʻamalosia o le toto. O le faʻaaogaina o le ethanol i le taimi o le faʻavaveina o le vai na mafai ai ona faʻafeiloaʻi le ava malosi e tali atu pe a tofotofoina atigi i le taimi e toso ai mai le vai.

E le gata i le gafatia e maua ai se faʻamaumauga faapitoa o faʻasolosolo o le faʻasolosolo o mea i ni meaola maloloina lelei, 16,17 ma le mafai gafatia suʻesuʻega o le faʻamalosia ma le faʻamalosia o meatotino o le ethanol, 15 o le faiga o le fafagaina o le ava malosi o se vaega o se meaʻai vai e tau atu ai i le maualuga o le ava malosi lea e faʻataʻitaʻi ai tulaga o le falemaʻi ma mafai ai ona faʻataʻitaʻiina le tele o faʻafitauli faʻapitoa na mafua mai i le ava malosi, e pei o le gaʻo susu o le ate, faʻavaveina o mea faʻavave, ma fegalegaleaiga ethanol ma solvents o mea tau alamanuia, tele fualaau faʻasaina, ma meaʻai. 18

Ava malosi

O le ava malosi e faʻaaogaina ai le vaʻalele na atinaʻe i se taumafaiga e faatosina se tulaga o le ava malosi. 19,20 O loʻo faʻaaogaina e le faʻaaogaina le faʻaaogaina o le ava malosi e faʻaaogaina ai vaʻaia e faʻalauiloaina ai ni maile po o ni mice i le ethanol vao. O le ava malosi o le vavalalata o se mea e le faʻamalosi e mafai ai ona pulea le fualaau, umi, ma le mamanu o le faʻaalia e pei ona fuafuaina e le suʻega, ma e le faʻatapulaʻaina e le predisposition o se manu e faʻaaogaina ai le ava malosi. I le faamutaina o le ava ava malosi, e faaalia ai e manu faailoga o le faapalepale ma le faalagolago faaletino ma e mafai ona tofotofoina mo le toatele o le faaosofiaina, toso ese mai-ma amioga e le masani ai ona o le tuusao. 21

Gilpin et al. 15 'auʻaunaga i le ava 4 ma fuaina le faʻamalosi o le ava i le mafaufau dialysates ma samasama toto na aoina mai le vein siʻu i le minute 30 minute i le taimi o le 4-itula faʻalauiloa, faʻapea foi 8 itula pe a uma le faʻamaina o le ava. Na latou iloa o le maualuga o maualuga o le ava malosi na maua i le toto ma le faiʻai i le taimi o le vevela o le 208 ± 15 mg / dL ma le 215 ± 25 mg / dL ia. E valu itula i le maeʻa ai o le ava ava malosi, o le toto-ma le faiʻai-ava malosi ua toe foʻi i le vaʻa vaʻavaʻa, e pei o 0%.

Gilpin et al. 15 ma faʻaalia ai foi ni maile i le vavalalata ole ava vavalalata e faʻataʻitaʻi ai le tulaga o le tagata lea e faʻaalia ai le ava malosi i se faasologa o mea faʻapipiʻi faʻaopopo ona sosoo ai lea ma vaitaimi o le faʻamalosolo. Vapor na faʻapipiʻiina i luga ole taimi ole taimi (i le 6: 00 pm, alu ile 8: 00 am) mo se vaitaimi ole 4 vaiaso. O le vaʻaia o le vavao vavalalata e mafua ai le sili atu le puleaina o le ava nai lo le faʻaauau pea o le afu. 22 O le maualuga o le ava malosi na iloiloina e ala i le vein sampling, ma le maualuga o le ethanol (mL / h) i totonu o le va o le vafela ua faʻaleleia pe a manaʻomia e tausia ai le maualuga o le ava i le 125-250 mg / dL. Na faʻaaogaina e le au tusitala taualumaga e faʻatautaia ai tulaga faʻaosofia o le ava malosi. O le televave o tali na faʻaalia ai le tali atu mo le 10% w / v o le ava pe a tofotofoina rato i le 6-8 itula o le tosoina i le taimi o le aso o faʻataʻitaʻiga o le vaʻalele. O suʻesuʻega muamua na faʻaaogaina ai le faʻataʻitaʻiga o le vaʻaia o le ava malosi e faʻaalia ai o faʻamaoniga o le faʻalagolago i ai o loʻo i ai i manumu i taimi o taimi e toe faʻaitiitia ai, e pei ona molimauina e ala i le faʻatupulaia o amioga faʻavalevalea, faʻateleina o le ava malosi, ma le naunau tele e faigaluega mo le ava i le taimi o le toesea, e tusa lava pe iai pea mea inu a le manu i totonu o latou toto mai le vaʻa. 21-25 O ituaiga manu uma o le ava malosi o le faalagolago, o le mea moni, o ata o vaega o le ava malosi.

O le faʻalelei o le faʻaleleia o le vaʻa e faʻavaivaia ai foliga mataga, talu ai ua faʻamalosi manu e faʻaaoga le ethanol. O le itu sili ona mataʻina o lenei faʻataʻitaʻiga, o lona faʻamaoniga lea (pe faʻapefea ona faʻataʻitaʻiina le meaola manu ma faʻaoga togafiti mo togafitiga o le tagata). Mo se faʻataʻitaʻiga, o le vailaʻau, o le vailaʻau e poloka ai le inu i tagata inu ava e ala i le taofiofia o le manaʻoga, faʻamalosi lelei le inu ava malosi e ala i le gaiola e faʻalagolago i le ava e ala i le vavalaʻau, ae le o le faʻalagolago i le pule e le o iai i le ava malosi. 26

Faʻafoega o le tagata lava ia

O le faʻatonuga sili ona tuʻusaʻo e iloilo ai le faʻamalosia o mea totino o le suʻesuʻeina pe o le a galulue manu (i se tulaga lautele, o lona uiga o leverina press) ia maua le vailaʻau. O le faʻaogaina o fualaʻau faʻataʻitaʻi o le tagata lava ia e suʻesuʻe ai vaisu e faʻavae i luga o le masalosalo o fualaʻau e faʻamalosia; o lona uiga, latou te faʻaopopoina le ono ono o le amio e mafua ai le latou tuʻuina atu. O le mea lea, o le faʻatautaia e oe lava o fualaʻau o loʻo vaʻaia o se faʻatonutonu tali atu faʻamalosia e le aʻafiaga o le vailaʻau, ma o se masani faiga e suʻesuʻe ai le lotomalie fualaʻau taumafa i fale suesue manu. I lalo o lenei faʻagaioiga, e faia ai e se manu se tali, e pei o le oomiina o le taumoa, lea e tuʻuina mai ai se inumaga o fualaʻau. E iai le manatu o vailaʻau e iai mea e tutusa ai ma isi faʻamalosi tino - e pei o taumafa - na masani ona suʻesuʻeina ile vaega ole faʻatonutonuina e Skinner ile 1930s. 27

O le faʻatinoina o le faʻaaogaina o se faʻataʻitaʻiga o vailaʻau faʻasaina talu mai le 1960s. Vaiaso 28 faamatalaina, i le 1962, o se metotia mo le pulea o le tino o le morphine i le rat. Talu mai lena taimi, ua faʻaalia le pulea o le tagata lava ia mo le heroin, 29,30 cocaine, 31-33 amphetamine, 34 nicotine, 35-37 ethanol, 38-40 ma delta-9-THC. 41

O le pulea o le tagata lava ia e avea o se faataitaiga faataitai sili ona faatuatuaina ma vaʻaia mo le iloiloga o aʻafiaga o le faʻamalosia o meaola i manu. 27 O lenei metotia e maua ai le maualuga o foliga ma le faʻataʻitaʻiga faʻamaonia mo le iloiloga o le faʻamalosia o meatotino o fualaau faasaina. Ae ui i lea, o le iloiloga o le faʻamaonia o le faʻamaonia o le pulea e le tagata lava ia mo le mauaina o aafiaga faʻaleagaina o vailaʻau i le togafitiga o vailaau faʻasaina e faʻamapulaaina i le mea moni o loʻo maua nei vailaau maʻoti mo lenei faʻamoemoe, ma i le taimi nei, faatapulaaina i le ava malosi po o sikaleti sikaleti. 1,27

O le meafaigaluega e faʻaaoga i le faʻatinoina o se faʻataʻitaʻiga o le puleaina o fualaau faʻasaina e aofia ai potu faʻapisinisi e mafai ona maua e pei o pusa faʻamaonia po o Pusa Skinner. O le potu o loʻo i ai le laulau e faʻapipiʻiina i le paʻu o loʻo lolomiina e le manu ma faʻasalalau le tali lea o le a faʻagaoioi ai se paʻu fua ma faʻasaoina se fualaau o fualaau faasaina. O isi faʻavae e faʻavae i luga o isi tali, e pei o le siʻosiʻomaga o le isu mo musika poʻo le vaʻaiga mo le lupe, e mafai foi ona faʻaaogaina. O le tuʻuina atu o le vailaau faʻasaina e mafai ona faʻatulagaina e fetaui ma isi mea na tutupu, e pei o moli poʻo leo, e pei o ni faʻamalosi faʻamalosi ma / poʻo ni faʻamalosi lua. O le vailaau faʻasaina e masani ona tuʻuina atu e ala i se pusa vevela, e ui lava o isi auala e mafai foi ona faʻaaogaina, e pei o le ala tautala mo le ethanol poʻo le faʻaleleia mo le nicotine. 27,36

Intravenous self-administration aofia ai taotoga implantation o se catheter i totonu o le uaua puta. O le catheter e pasi faʻasolosolo i tua o le isumu, lea e alu atu ai i totonu o se tamaʻi tipi ma faʻapipiʻiina i se palasitika faʻasologa e mafai ona faʻapipiʻiina i totonu o le faʻagalueina faiga. A maeʻa le taotoga, ona faʻatagaina lea o manu ona toe faʻaleleia mo ni nai aso i totonu o latou pa o lo latou fale, ma le maua fua o meaʻai ma vai, ae e leʻi amataina le faʻavasegaina o le tino. O se pu i le faʻalo o le potu faʻagaioia e faʻatagaina ai le auala ma le saoloto o gaioiga o le catheter, lea e fesoʻotaʻi atu i se paleni faʻavasega ma se pamu faʻafofuina. 27,36

O le vaega muamua o lenei faʻataʻitaʻiga o le mauaina o le gaioiga amio. I lenei tulaga, manu ua aʻoaʻoina i se faʻaauauina le faʻamalosia lea o tali taʻitasi (lever fetaomi) e faʻamalosia ma le tuʻuina atu o se faʻasuʻavaʻaina o le vailaʻau (intravenous oe lava faʻataʻitaʻiga) poʻo se mataua o le fofo (tautala oe lava pulega). O le mauaina o fualaʻau faʻatonutonu pulega e maaleale i le siosiomaga ma vailaʻau faʻasologa. Mo se faʻataʻitaʻiga, Covington & Miczek 42 na lipotia mai o le tele o le tele o kio na muamua ona aafia i le cocaine (15.0 mg / kg i le initaneti, i aso taitasi mo 10 aso) na maua ai le puleaina o le cocaine nai lo manu pulea oe na maua le faʻataʻitaʻiga ma le saline.

I le faʻatautaia o oe lava, o le alualu i luma o le fua faʻatusatusa (PR) o loʻo faʻatulagaina e iloilo ai le faʻaosofia e maua se vailaʻau. O le PR faʻasologa o le faʻamalosia o loʻo faʻatinoina e ala i le faʻateleina o le numera o tali manaʻomia e maua ai le kilivaina o le vailaʻau faʻasusuina. Mo se faʻataʻitaʻiga, Richardson & Roberts 43 faatuina se algorithm mo faʻasolosolo cocaine faʻasologa ina ia mafai ai ona maua se faʻasologa o le tele o tali tali atu o le a amata i le fua faʻatatau o le tasi ma faʻateleina vave lava ina ia le maua e le isumu le faʻasolosolo tali tali i totonu ole 60 minute, i le taimi o le 5-itula sauniga O le alualu i luma o le alualu i luma o le 1, 2, 4, 6, 9, 12, 15, 20, 25, 32, 40, 50, 62, 77, 95, 118, 145, 178… O le fua faatatau mulimuli na maeʻa, na mafua ai le mulimuli infusion, ua faʻamatalaina o le motusia vaega. I totonu o le pulega a le tagata lava ia, o le mea malepe i lalo o le faʻamaumauga a le PR o loʻo atagia mai ai le faʻaosofia o le manu e faʻatautaia e ia lava le vailaʻau.

Talu ai nei, na matou faʻaaogaina ai le faʻasologa a le PR e iloiloina ai tulaga maualuga i le mea na gagau mo le sauniaina o le nikotini o loʻo feola i meaola na muaʻi aafia i le fesuiaʻiga o mafatiaga. Ina ua maeʻa le faʻatauina ma le tausiga o vaega, faʻatautaia e le tagata lava ia e tusa ai ma le PR faʻatulagaina o le faʻamalosia o fualaʻau na iloiloina. O le alualu i luma o tali tali manaʻomia mulimuli i le algorithm 1, 2, 4, 6, 8, 10, 12, 14, 16, 18, 20, 22, 24, 26… Iole na i ai 60 minute e faʻamaeʻaina ai ma le maeʻa taʻitasi tulaga manaʻoga. O le faʻauiga mulimuli na tuʻuina mai na faʻamatalaina o le mea na gagau. 36,37 I a matou suʻesuʻega, o faʻaaliga a le PR na faʻaalia ai se faʻaopoopoga taua o le faʻailogaina o manoa i ulio muamua na faʻaalia i le atuatuvale e tusa ai ma le puleaina, ma fai mai o le faʻaalia i le popolega e mafai ona faʻateleina le faʻamalosi mo le puleaina e le tagata o le nicotine. O nei faʻamaumauga e ogatusa ma isi faʻamaoniga e faʻaalia ai o le faʻaalia i vaega e fa o le faʻaitiitia o le faʻamalosi e faʻapupulaina ai le vaʻaia o le cocaine i le taimi o le taimi faʻapitoa o le PR. 42 I se tulaga talitutusa, ua faaalia ai o puaa na faʻaalia i le mamafa o le atuatuvale na faʻalauteleina ai le faʻailoga o le malepelepe a le PR mo le heroin e fesoʻotaʻi ma a latou pule. 44

E mafai foi ona faʻaogaina le tulafono o le pulea e le tagata o ia lava e fua ai le faʻamalosia o aʻafiaga o fualaau oona i lalo o tuutuuga o le umi o le avanoa (masani 24 itula) i se faʻaauau pea le faʻamalosiina, lea e lauiloa o le taloina. Iʻuga mai la matou falesuesue na faʻaalia ai o le faʻataʻitaʻiga ma le cocaine na faʻalauteleina ai le faʻaogaina o le nicotine i le 24-hour binge session o le faʻaogaina o le nicotine self-administration. 37

O le faʻafitauli sili o le pulea e le tagata o ia lava, o lo latou taimi e faʻaalu ma taugata tele pe a faʻatusatusa i isi metotia. E le gata i lea, o suʻesuʻega uumi e faʻaaogaina ai auala faigata i roi e faʻatapulaʻaina e le umi o le faʻapipiʻi toto. 27

Faʻapipiʻi nofoaga

I le tulaga o mea e fiafia i ai, o aʻafiaga o fualaau faasaina, lea e manatu e galue e pei lava o le faʻamalosiina e aunoa ma le faʻaaogaina (US), e faʻafesoʻotaʻi faʻatasi ma se faʻamalosi e le mautonu. I lenei faagasologa, o le Pavlovian i le natura, o le lagona le mautonu na maua ai le gafatia e galue ai e avea o se mea faaosofia (CS). A maeʻa, o lenei CS o le a mafai ona faʻaalia amioga faʻafefea pe a faʻaaogaina fualaau faasaina. O auala sili ona taatele e faʻaaogaina e suʻesuʻe ai mea e fiafia i ai, e faʻaaogaina ai se faʻalauteleina o le siosiomaga e pei o le CS ma e taʻua o se nofoaga e sili ona faʻamalieina (CPP). O le suʻega mo le parakalafa CPP masani e aofia ai atigipusa e lua vaega eseese, vavaeeseina e faitotoa o guillotine, e eseese i le siʻitia o le siʻosiʻomaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o vaega e ono eseese i le fola, lanu o le puipui, mamanu, poʻo le faʻaleleia o faʻamaumauga. 45 O le vaega lona tolu (le vavaeese) e le o tutusa ma le fualaau faasaina e masani ona i ai i totonu o le masini. 46

O se faiga masani a le CPP e aofia ai vaega e tolu: muaʻi faʻamaʻoina, paʻuina, ma le faʻasologaina (test). I le laasaga muamua, o manu taitasi (rat po o le kiore) e tuu i le tulaga le tutusa ma faitotoa o le guillotine ua aveeseina ina ia mafai ona avanoa i le meafaigaluega mo 15 minute mo aso 3. I le aso 3, o le meaola na tuʻuina i totonu o le masini ma o le taimi na faʻaalu i vaega taitasi ua tusia. Mo le vaega o le tuutuuga, e vavaeeseina ia potu i tafatafa o faitotoa o le guillotine ma o le mea lava lea e tasi e maua ai le inisiua o fualaau faasaina ma lana taavale. O le iniseti vailaʻau e fesoʻotaʻi ma se vaega faapitoa ma le inisiua taavale faʻatasi ma le isi mea. I le taimi lava e uma ai tui, e faʻasaʻo le manu mo minute 30-40 i le vaega tutusa. Mo le suʻega tuʻuina, o le meaola lea ua tuʻuina i le vaega le tutusa ma faitotoa o le guillotine ua aveeseina ina ia mafai ai ona avanoa i le masini uma. O le taimi e faʻaalu i vaega taʻitasi ua tusia mo minute 15 e pei ona faʻamatalaina mo le taimi muamua; o le suʻega e faia i se tulaga e leai se fualaau faasaina. 46 O se faʻaopoopoga o le taimi na faʻaalu i totonu o le vaega e fetaui ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina e faʻaalia ai le atinaʻe o le CPP ma, o le mea lea, o le malosi o le fualaau faasaina.

CPP ua lipotia i fualaau uma e mafua ai le faalagolago i tagata; ae ui i lea, o taunuuga e sili atu ona malosi mo opiates ma psychostimulants. 45

Suesueina o meaola e uiga i vaisu

O le faʻaogaina o faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻamatalaina i luga ua matua faateleina ai lo tatou malamalama i le neurobiological faavae o le tagofiaina o fualaau. Ae ui i lea, o le autu autu o le faʻaaogaina o fualaau faasaina o le taulai atu lea i faiga o mea ua fai ma vaisu. O le tagofia o mea ua fai ma vaisu e le na o le tagofia o vailaʻau, ae o le tausiga o le faʻamalosi fualaau faʻaaogaina e ui lava i aʻafiaga leaga. O le leai o se puipuiga e mafua ai le taumafaina o fualaau faasaina, i le faamalosia o fualaau faasaina, ma le le mafai ona aloese mai lona faaaogaina. O le mea lea, i tausaga talu ai nei, ua tele taumafaiga ua faia e faʻaoga ai le auala e faʻafoeina ai le tagata lava ia e faʻamalamalama atili ai elemene taua o amio o mea ua fai ma vaisu nai lo le na o le suʻesuʻeina o le faʻamalosia o fualaau faasaina. Aemaise lava, o taumafaiga ua faʻatautaia e iloa ai pe mafai ona faʻataʻitaʻiina le tulafono DSM-IV mo vailaʻau o vailaau faʻasaina i se meaola. 2

Le suʻesuʻega iloga o Deroche-Gamonet et al. 47 o se faʻataʻitaʻiga o lenei taʻiala fou mo suʻesuʻega o vailaʻau faʻasaina. O tusitala sa faʻaaogaina le pulea e le tagata o le cocaine le vevesi e suʻesuʻe pe mafai ona mataʻituina amioga e pei o vaisu-pei o togia. Na latou faaalia o amioga e tutusa ma le tolu o tulaga taua mo le tagofia o mea e fai ma vaisu (faafitauli e taofi pe faatapulaaina ai fualaau faasaina, maualuga le faaosofia e ave le fualaau faasaina, ma gaioiga e taulai i lona faatauina mai ma le taumafaina; faʻataʻitaʻiina i tamaʻi ua toleniina i le suʻeina o le koko.

Faʻasalaga o le faʻaaogaina o fualaau faasaina o le uiga lea o le fesuiaiga mai le faʻaaogaina fualaau oona e fai ma vaisu. O le uumi o le auala (pipi, vaai i luga) ua faʻaaogaina e faʻaalia ai le faʻalauteleina o fualaau oona, aemaise lava cocaine ma le ethanol. O aʻafiaga faʻatasi ai ma le avanoa lautele i le faʻamalositinoina o fualaau faasaina e faʻaleleia atili ai a latou meaʻai i le gasologa o aso, i se auala e le fetaui tonu ma le faapalepale. Mo se faʻataʻitaʻiga, o tamaʻi laiti na faʻaogaina (6 itula / aso) i le siakiina o le cocaine na faʻatupulaʻia ma le faʻaititia a latou meaʻai i le tele o aso, ae o i latou o loʻo maua le tele o vailaau faʻasaina (1 itula / aso) sa tumau pea le mausali o fua o le puleaina o fualaau faasaina, tusa lava pe ni nai masina o suʻega. 48,49 O le faʻalauteleina o le faʻaaogaina o le cocaine faatasi ai ma le faalauteleina o avanoa i fualaau faʻasaina na faʻataʻitaʻiina ua lipotia mai i ni lipoti. 50-52 O fua na faaalia ai le faateleina o le cocaine le pulea e le tagata lava ia na faaalia ai foi le faateleina o le faaosofia o le fualaau faasaina, e pei ona molimauina e ala i le faateleina o le malepelepe i faasologa o le PR, 53 lea e faʻataʻitaʻiina ai se isi uiga amio o amioga faʻafeusuaiga.

Faʻaaogaina o fualaau faʻasaina e ui lava i aʻafiaga leaga na faʻataʻitaʻiina i suʻesuʻega faʻamau. I nei suʻesuʻega, o le amio o le sailia poʻo le tagofia o fualaau faasaina na fetaui lelei ma se faʻaosofiaga le lelei. Mo se faʻataʻitaʻiga, Vanderschuren et al. 54 na faʻaalia ai le fetaui lelei o le CS (faʻamaʻi vae) faʻatasi ai ma le puleaina o le kokeni e faʻasaʻoina ai le faʻataʻitaʻiina o fualaau oona i tamaʻi laiti e maua ai le manava o le cocaine, ae leʻo i tamaʻi ua leva ona latou maua le uumi i le cocaine.

I suʻesuʻega e faʻaaogaina ai fualaau oona, aemaise lava le ethanol, o le faʻaaogaina o se vaifofo e aofia ai le quinine oona-o le tofoina e masani ona faʻaaogaina e avea o se mea e faʻaosofia ai. 55 O le faʻaopoopoga o quinine i se vaifofo o le ethanol lea na maua muamua i rato mo le 3-4 masina e leʻi faʻaitiitia ai lo latou faʻaaogaina o le ethanol e ui lava i le oona o le quinine. 56 E faapena foi, Lesscher et al. 57 na lipotia mai e le fiafia tagata i le quinine pe a mavae le taimi umi (8 vaiaso) i le ethanol, ao latou inuina le ethanol tutusa mai fagu ma e aunoa ma le quinine i se faʻalavelave faʻalavelave.

O le faigata i le aloese mai le faaaogaina o fualaau faasaina o se uiga o le tagofia o fualaau faasaina; o lenei mea e mafai ona suʻesuʻeina i meaola falesuesue e ala i le suʻesuʻeina o fualaau oona e sailia i le pulea o le tagata lava ia pe a le toe tuʻuina atu le vailaʻau i le tali atu i se fale taʻavale a le manu. O lenei tetee i le faʻaumatiaga o le amio faʻapitoa na matauina i tamaʻi ma se talafaasolopito o le faalauteleina o avanoa i le heroin poʻo le cocaine self-administration. 47,58

O le tagofia o mea ua fai ma vaisu e i ai uiga o se faʻafitauli masani o le toe solia. Ioe, o le taua numera o tagata ua fai ma vaisu toe foʻi i fualaʻau-tago e tusa lava pe a maeʻa se vaitaimi umi o le faʻateʻaina; ma lea, o se faʻataʻitaʻiga preclinical mo toe paʻu e taua foi i le suʻesuʻega o auala o vaisu. I lenei tulaga, de Wit & Stewart 59 Na lipotia mai e faapea, o le inisiua o le cocaine poʻo le toe faʻaaogaina o faʻamaufaʻailoga o cocaine e toe faʻaleleia le amio pe a maeʻa le faʻafofogaina o le tali. E tusa ai ma nei taunuʻuga, na latou fautua mai e mafai ona faʻaaogaina a latou ata toe faʻaleleia e suʻesuʻe ai mea o loʻo aʻafia ai i le faʻaaogaina o fualaau faasaina.

E lua ituaiga o manu ua faʻamaonia faapitoa lava le aoga mo le toe suʻesuʻeina. 60 Tasi o le toe faʻaleleia o le pulea e le tagata o ia lava. 61,62 O le faʻataʻitaʻiga lona lua e suʻesuʻe ai toe foʻi i manu, o le toe faʻaleleia o CPP. 46,63,64 I nei faʻataʻitaʻiga, e muamua ona aʻoaʻoina manu e maua ai le tali, ma faia loa se gaioiga o le faʻaumatiaga o lenei amioga. O le taimi lava e faʻaumatia ai le amio, faʻaaogaina togafitiga (e pei o le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina poʻo fualaau faʻasaina) e tuʻuina atu ma taʻitaʻia ai le toe faʻafouina o se faʻamalosi faʻamalosia o fualaau faasaina muamua. O le foliga tutusa o lenei taunuuga ma le toe faʻafoʻi ua mafua ai le faʻaogaina o lenei faʻatinoga o se faʻataʻitaʻiga o le toe foʻi atu ma se suʻesuʻega o le manaʻoga. 60

O se vaega talafeagai o le toe faʻaleleia o le faʻataʻitaʻiga o le matauina o mea e mafua ai le toe faʻafoʻi ma le naunau i tagata e lipotia foi e toe faʻaaogaina fualaau faʻasaina i manu suʻesuʻe. O nei mea e aʻafia ai le toe faʻaaogaina o vailaau faʻasaina poʻo vailaʻau faʻatau ma faʻamaʻi atu i tagata faʻavaivai. 65,66

O le tuʻuina atu i mea faʻalavelave faʻapitoa ua manatu o se vaega taua tele mo le toe foʻi mai o fualaau. 67,68 O suʻesuʻega muamua na faʻaalia ai e mafai ona toe faʻafou le nicotine, cocaine, heroin, ma le ethanol self-administration. 69-71 E tutusa foi, o le tele o suʻesuʻega ua faaalia ai o le faʻalavelave faʻalavelave e aʻafia ai le toe faʻaleleia o le opioid, amphetamine, cocaine, ma le CPP. 64,71-74

O loʻo i ai faʻamaoniga talafeagai e lagolago ai le foliga aloaia o le toe faʻaleleia o le faʻataʻitaʻiga, ae e le o faʻamautuina atoatoa lona tulaga faʻamaonia po o lona tulaga tutusa. 60

Faʻaiuga faaiu

O lenei iloiloga ua aoteleina ai nisi o taualumaga e masani ona faʻaaogaina mo le iloiloga o le faʻaleagaina ma le faʻalagolago i noataga. O nei meaola manu e masani ona faʻaaogaina e suʻesuʻe ai le neurobiological ma mole molelaʻau o fualaau faʻatau. E le gata i lea, o le alualu i luma lata mai i le faʻataʻitaʻiina o faʻamaoniga o le tagofia o mea ua fai ma vaisu i suʻesuʻega a manu, e faʻavae i luga o le DSM-IV, o loʻo maua ai se avanoa fiafia mo suʻesuʻega o le faʻaogaina o le vailaau faʻasaina. O nei auala fou o ni meafaigaluega sili ona lelei mo le suʻesuʻega a le au faʻamalosi maʻi e faʻaleleia ai togafitiga faʻapitoa i le tagata gasegase.

Cleopatra S. Planeta o se tagata suʻesuʻe o Conselho Nacional de Desenvolvimento Científico e Tecnológico (CNPq).

mau faasino

1. Sanchis-Segura C, Spanagel R. Iloiloga o le faʻamalosia o fualaau faʻasaina ma mea faʻafefete i le aʻafia: o se aotelega. Addict Biol. 2006; 11: 2-38. [ Fesootai Faatasi ]

2. Vanderschuren LJ, Ahmed SH. Suesueina o meaola e uiga i vaisu. Fuga o le Spring Harb Perspect Med. 2013; 3: a011932. [ Fesootai Faatasi ]

3. Spanagel R, Zieglgansberger W. Faʻatuatuaga faʻapitoa mo le ethanol: mea fou faʻafomaʻi e suʻesuʻe ai faiga faʻafefete. Trends Pharmacol Sci. 1997; 18: 54-9. [ Fesootai Faatasi ]

4. Richter CP, Campbell KH. Faʻamatalaga Faʻamaʻi o le Ava oona ma Manatu o Fofo Faʻafeiloaʻi e Rats. Saienisi. 1940; 9: 507-8. [ Fesootai Faatasi ]

5. Tordoff MG, Bachmanov AA. Uunaia o le numera o ava ma fagu vai i luga o le ava malosi. Alcohol Clin Exp Res. 2003; 27: 600-6. [ Fesootai Faatasi ]

6. Boyle AE, Smith BR, Spivak K, Amit Z. Faʻaaogāina o le ethanol ofo i pua: le taua o le faʻaaliga faʻaalia i le fuafuaina o taunuʻuga mulimuli. Behav Pharmacol. 1994; 5: 502-12. [ Fesootai Faatasi ]

7. McBride WJ, Li TK. Mamanu faataitai o le ava malosi: o le neurobiology o le ava ava malosi-inu ava i meaola. Crit Rev Neurobiol. 1998; 12: 339-69. [ Fesootai Faatasi ]

8. Leeman RF, Heilig M, Cunningham CL, Stephens DN, Duka T, O'Malley SS. Ethanol taumafa: faʻafefea ona tatou fuaina? Mauaina o le sologa lelei i le va o tagata ma manu phenotypes. Faʻatonu Biol. 2010; 15: 109-24. [ Fesootai Faatasi ]

9. Bell RL, Rodd ZA, Lumeng L, Murphy JM, McBride WJ. O le pia ma le mamanu o le P-alcohol e sili ona inu ava malosi. Addict Biol. 2006; 11: 270-88. [ Fesootai Faatasi ]

10. Crabbe JC, Metten P, Rhodes JS, Yu CH, Brown LL, Phillips TJ, et al. O se laina o isumu ua filifilia mo le maualuga o le ethanol concentrations e faaalia ai le inu i le pogisa i le inu. Biol Psychiatry. 2009; 65: 662-70. [ Fesootai Faatasi ]

11. Atamai poto. Faʻaaogaina o le ethanol ofo atu i tamaʻi pe a maeʻa ona aʻafia i le ethanol i luga o faʻatulagaga eseese. Psychopharmacologia. 1973; 29: 203-10. [ Fesootai Faatasi ]

12. Crabbe JC, Harris RA, Koob GF. O suʻesuʻega muamua e uiga i le inu malosi o le pia. Ann NY Acad Sci. 2011; 1216: 24-40. [ Fesootai Faatasi ]

13. Crabbe JC, Phillips TJ, Belknap JK. Le faʻalavelave o le ava malosi: suʻesuʻega i faʻataʻitaʻiga o le gaʻo. Behav Genet. 2010; 40: 737-50. [ Fesootai Faatasi ]

14. Lieber CS, De Carli LM. Ethanol faʻalagolago ma le faapalepale: o se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa faataitai i le rat. Res Commun Chem Pathol Pharmacol. 1973; 6: 983-91. [ Fesootai Faatasi ]

15. Gilpin NW, Smith AD, Cole M, Weiss F, Koob GF, Richardson HN. Le amio faʻamalosi ma le ava malosi i le toto ma le faiʻai o tamaʻi pipiʻi inu ava malosi. Alcohol Clin Exp Res. 2009; 33: 2113-23. [ Fesootai Faatasi ]

16. Frye GD, Chapin RE, Vogel RA, Mailman RB, Kilts CD, Mueller RA, et al. Aafiaga o togafitiga o le 1,3-butanediol maoaʻe ma le masani ile togafitiga o le tino: o se faʻatusatusaga ma le ethanol. J Pharmacol Exp Ther. 1981; 216: 306-14. [ Fesootai Faatasi ]

17. Majchrowicz E. Faʻailoga o le faʻalagolago i le tino i luga o le ethanol ma suiga faʻafeiloaʻiga i totonu o tama. Psychopharmacologia. 1975; 43: 245-54. [ Fesootai Faatasi ]

18. Lieber CS, DeCarli LM. O le tele o meaʻai e fautuaina e le faʻaitiitia ai aʻafiaga o le taumafa o le ava e lagolagoina ai le maualuga o le toto o le ethanol. J Nutr. 1989; 119: 2038-40. [ Fesootai Faatasi ]

19. Goldstein DB, Pal N. Alcohol le faalagolagoina mai i fualaau aina e ala i le faʻaaogaina o le ethanol: faʻatulagaina o le faʻaaogaina o le ethanol. Saienisi. 1971; 172: 288-90. [ Fesootai Faatasi ]

20. Rogers J, Wiener SG, Bloom FE. Faʻaaogaina o le ethanol mo le uumi mo tamaʻi: lelei o le faʻamaʻaloina i luga o le faʻavevesi poʻo meaʻai vai. Behav Neural Biol. 1979; 27: 466-86. [ Fesootai Faatasi ]

21. Gilpin NW, Richardson HN, Cole M, Koob GF. Vaʻaia le inu o le ava i totonu o tamaʻi. Curr Protoc Neurosci. 2008; Mataupu 9: Unit 9.29. [ Fesootai Faatasi ]

22. O'Dell LE, Roberts AJ, Smith RT, Koob GF. Faʻalauteleina le faʻamalosi o le tagata lava ia pe a maeʻa le tuʻufaʻatasia ma le faʻaalu pea o le ava malosi. Fomaʻi o le Ava Malolo Exp. 2004; 28: 1676-82. [ Fesootai Faatasi ]

23. Funk CK, Zorrilla EP, Lee MJ, Rice KC, Koob GF. Corticotropin-releasing element 1 e faʻaitiitia le faʻaitiitia o le ethanol self-administration i rata e faalagolago i le ethanol. Biol Psychiatry. 2007; 61: 78-86. [ Fesootai Faatasi ]

24. Roberts AJ, Cole M, Koob GF. Intra-amygdala muscimol faʻaititia le faʻatosoina o le ethanol self-administration i rats faalagolago. Alcohol Clin Exp Res. 1996; 20: 1289-98. [ Fesootai Faatasi ]

25. Valdez GR, Roberts AJ, Chan K, Davis H, Brennan M, Zorrilla EP, et al. Faʻateleina le ethanol self-administration ma amioga popole i le taimi o le taofiofia o le ethanol ma le faʻaaogaina o le faʻasalaga: tulafono faatonutonu e ala i le faʻasinoina o le corticotropin-releasing. Alcohol Clin Exp Res. 2002; 26: 1494-501. [ Fesootai Faatasi ]

26. Le Magnen J, Tran G, Durlach J, Martin C. Dose-faʻalagolago i le maualuga o le ava malosi o miti e le faʻavaveina e Ca-acetyl homotaurinate. Alu. 1987; 4: 97-102. [ Fesootai Faatasi ]

27. Panlilio LV, Goldberg SR. Faʻafoeina o le fualaau oona i manu ma tagata o se faʻataʻitaʻiga ma se mea faigaluega suʻesuʻe. Togafitiga. 2007; 102: 1863-70. [ Fesootai Faatasi ]

28. Vaiaso JR. Togafitiga o le morphine faʻataʻitaʻiga: metotia mo iniseti faʻamalosi i le masini e aunoa ma le taofia. Saienisi. 1962; 138: 143-4. [ Fesootai Faatasi ]

29. Bonese KF, Wainer BH, Fitch FW, Rothberg RM, Schuster CR. Suiga i le heroin self-administration e se rhesus manuki pe a uma le tui puipuia o le morphine. Natura. 1974; 252: 708-10. [ Fesootai Faatasi ]

30. Pattison LP, McIntosh S, Budygin EA, Hemby SE. Faʻasalalauga eseʻesega o le tuʻuina atu o dopamine i kuli e mulimuli i le cocaine, heroin ma le speedball self-administration. J Neurochem. 2012; 122: 138-46. [ Fesootai Faatasi ]

31. Hill SY, Powell BJ. Cocaine ma morphine pulea e le tagata lava ia: aʻafiaga o le faʻaleleia o vaʻaiga eseese. Pharmacol Biochem Behav. 1976; 5: 701-4. [ Fesootai Faatasi ]

32. Miczek KA, Mutschler NH. Faʻasologa o gaioiga o popolega faʻalafealoai i le iv cocaine self-administration i tama. Psychopharmacology (Berl). 1996; 128: 256-64. [ Fesootai Faatasi ]

33. Cruz FC, Quadros IM, Hogenelst K, Planeta CS, Miczek KA. Faʻasalaga faʻaleagafesoʻotai i tamaʻi: o le faʻateleina o cocaine ma le "speedball" faʻapipiʻi le pulea e le tagata lava ia, ae le o le heroin. Psychopharmacology (Berl). 2011; 215: 165-75. [ Fesootai Faatasi ]

34. Pickens R, Harris WC. Faʻaleleia e le tagata o ia o le d-amphetamine e alala. Psychopharmacologia. 1968; 12: 158-63. [ Fesootai Faatasi ]

35. Goldberg SR, Spealman RD, Goldberg DM. Faʻaauau le amio i fua maualuga e tausia e le pulea lelei o le tino o le nicotine. Saienisi. 1981; 214: 573-5. [ Fesootai Faatasi ]

36. Leao RM, Cruz FC, Marin MT, Planeta Cda S. Stress e faaosofia ai le faʻaleleia o amioga, faateleina le sailia o le nicotine ma taʻitaʻia ai le faʻaitiitia o le CREB i le nucleus accumbens. Pharmacol Biochem Behav. 2012; 101: 434-42. [ Fesootai Faatasi ]

37. Leao RM, Cruz FC, Carneiro-de-Oliveira PE, Rossetto DB, Valentini SR, Zanelli CF, et al. Faʻaleleia le sailia o le nicotine pe a maeʻa ona faʻaalia muamua le cocaine eo faatasi ma suiga i le BDNF i totonu o le tumutumu o maunu. Pharmacol Biochem Behav. 2013; 104: 169-76. [ Fesootai Faatasi ]

38. Smith SG, Davis WM. O le inu ava malosi i le rat. Pharmacol Res Commun. 1974; 6: 379-402. [ Fesootai Faatasi ]

39. Grant KA, Samson HH. Tautinoina o le tino o le ethanol i le leai o ni puaa e fafaga ai. Alu. 1985; 2: 317-21. [ Fesootai Faatasi ]

40. Roberts AJ, Heyser CJ, Koob GF. Faʻafoeina o le tino o le vailaʻau faʻamalositino e le faʻamalieina: o aʻafiaga ile maualuga o le ava. Alcohol Clin Exp Res. 1999; 23: 1151-7. [ Fesootai Faatasi ]

41. Justinova Z, Tanda G, Redhi GH, Goldberg SR. Faʻaleleia e le tagata o le delta9-tetrahydrocannabinol (THC) e ala i fualaau faʻatau fuamoa aisa. Psychopharmacology (Berl). 2003; 169: 135-40. [ Fesootai Faatasi ]

42. Covington 3rd HE, Miczek KA. Faʻaauau le soʻotaga-faʻaleagaina le atuatuvale, cocaine poʻo morphine. Aafiaga i le faʻataʻitaʻiina o amio ma le puleaina o le cocaine e le faʻafefeina "faʻapipiʻi". Psychopharmacology (Berl). 2001; 158: 388-98. [ Fesootai Faatasi ]

43. Richardson NR, Roberts DC. Polokalame faasolosolo faasolosolo i le suʻesuʻega o le puleaina o fualaau oona i tama: se metotia e iloilo ai le faʻamalosia o le malosi. J Neurosci Metotia. 1996; 66: 1-11. [ Fesootai Faatasi ]

44. Shaham Y, Stewart J. Faʻasalaga i le agamalu vaivai e faʻaleleia ai le malosi o le faʻamalosia o le heroin self-administration i tama. Psychopharmacology (Berl). 1994; 114: 523-7. [ Fesootai Faatasi ]

45. Bardo MT, Bevins RA. Faʻasologa o mea e faʻatulagaina: o le a le mea e faʻaopopo i la tatou faʻamatalaga manino o fualaau oona? Psychopharmacology (Berl). 2000; 153: 31-43. [ Fesootai Faatasi ]

46. Cruz FC, Leao RM, Marin MT, Vaitaimi CS. Faʻafouina le faʻafouina o le amphetamin-mea e fiafia i ai ma suiga i le tyrosine hydroxylase i totonu o le tumutumu o loʻo faʻapipiʻiina i tama talavou. Pharmacol Biochem Behav. 2010; 96: 160-5. [ Fesootai Faatasi ]

47. Deroche-Gamonet V, Belin D, Piazza PV. Molimau mo amioga e fai ma vaisu-faapei o le rat. Saienisi. 2004; 305: 1014-7. [ Fesootai Faatasi ]

48. Ahmed SH, Koob GF. Faʻafeiloaʻiga mai le faʻamaoni i le tele o fualaau oona: sui i le tulaga faʻalogo. Saienisi. 1998; 282: 298-300. [ Fesootai Faatasi ]

49. Ahmed SH, Koob GF. Faʻaauau le tumau i le seti mo le puleaina o le cocaine pe a maeʻaeʻa i totonu o manoa. Psychopharmacology (Berl). 1999; 146: 303-12. [ Fesootai Faatasi ]

50. Ben-Shahar O, Posthumus EJ, Waldroup SA, Ettenberg A. Siʻitia le faʻamalosia o fualaau faʻatauleleia pe a maeʻa ona faʻaogaina i aso taitasi i cocaine e pulea e le tagata lava ia. Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry. 2008; 32: 863-9. [ Fesootai Faatasi ]

51. Quadros IM, Miczek KA. E lua auala o le malosi o le cocaine: o le faʻateleina o le faʻamalosi pe a uma ona faʻaleagaina le faʻaleagaina ma faʻaititia le fua faatatau o le faʻaaogaina ona o le faalauteleina o avanoa i totonu o tama. Psychopharmacology (Berl). 2009; 206: 109-20. [ Fesootai Faatasi ]

52. Hao Y, Martin-Fardon R, Weiss F. Faʻasalalauga ma faʻamaoniga o le faʻaaogaina o le glutamate receptor 2 / 3 ma le siaki faʻasili o le glutamate 5 dysregulation i anufe o le cocaine-escalated: vaega i le suiga i le faʻalagolago. Biol Psychiatry. 2010; 68: 240-8. [ Fesootai Faatasi ]

53. Liu Y, Roberts DC, Morgan D. Effects o le faalauteleina o le puleaina o le tagata lava ia ma le faʻaaogaina i luga o vaega o loʻo taofiofi e cocaine i totonu o manoa. Psychopharmacology (Berl). 2005; 179: 644-51. [ Fesootai Faatasi ]

54. Vanderschuren LJ, Everitt BJ. O le faʻatagaina o fualaau faʻamalosi e faʻamalosi pe a maeʻa le puleaina o le cocaine umi. Saienisi. 2004; 305: 1017-9. [ Fesootai Faatasi ]

55. Wolffgramm J. O se metotia e suʻesuʻeina le atinaʻe o vailaʻau faʻasaina. Neurosci Biobehav Faʻaaliga 1991; 15: 515-9. [ Fesootai Faatasi ]

56. Hopf FW, Chang SJ, Sparta DR, Bowers MS, Bonci A. O le faaosofiaina o le ava malosi e tetee atu i le mulilua i le quinine pe a uma le 3 i le 4 masina o le puleaina o le ava malosi. Alcohol Clin Exp Res. 2010; 34: 1565-73. [ Fesootai Faatasi ]

57. Aʻoga HMB, Van Kerkhof LWM, Vanderschuren LJMJ. O le inu ava malosi ma le le fiafia i tamaʻi manoa. Alcohol Clin Exp Res. 2010; 34: 1219-25. [ Fesootai Faatasi ]

58. Ahmed SH, Walker JR, Koob GF. Faʻaauau pea le faʻateleina o le faaosofiaga e ave le heroin i tamaʻi ma se talaʻaga o le faʻateleina o fualaau faasaina. Neuropsychopharmacology. 2000; 22: 413-21. [ Fesootai Faatasi ]

59. de Wit H, Stewart J. Toe faʻaleleia le tali mai o cocaine i le rat. Psychopharmacology (Berl). 1981; 75: 134-43. [ Fesootai Faatasi ]

60. Katz J, Higgins S. Le faʻamaonia o le toe faʻaleleia o le faʻataʻitaʻiga ma le toe foʻi i le faʻaaogaina o fualaau faasaina. Psychopharmacology (Berl). 2003; 168: 21-30. [ Fesootai Faatasi ]

61. Shaham Y, Rajabi H, Stewart J. Relapse i le heroin-saili i kio i lalo o le vaavaaiga o le opioid: o aafiaga o le atuatuvale, heroin priming, ma le alu ese. J Neurosci. 1996; 16: 1957-63. [ Fesootai Faatasi ]

62. Shaham Y, Adamson LK, Grocki S, Corrigall WA. Toe faʻaleleia ma toe faʻafoʻi mai le nicotine e aunoa ma se taimi e saili ai i manumu. Psychopharmacology (Berl). 1997; 130: 396-403. [ Fesootai Faatasi ]

63. Mueller D, Stewart J. Cocaine-induced conditioned place preference: Toe faʻafouina e ala i le amataina o injections o cocaine pe a maeʻa. Behav Brain Res. 2000; 115: 39-47. [ Fesootai Faatasi ]

64. Ribeiro Do Couto B, Aguilar MA, Manzanedo C, Rodriguez-Arias M, Armario A, Minarro J. O le popolega faʻapitoa e aoga tele pei o le faʻaletonu o le tino i le toe faʻaleleia o le nofoaga o le morphine e sili ona fiafia i mumumu. Psychopharmacology (Berl). 2006; 185: 459-70. [ Fesootai Faatasi ]

65. Chiamulera C, Borgo C, Falchetto S, Valerio E, Tessari M. Nicotine toe faʻaleleia le pulea o le nicotine pe a uma le faʻagata. Psychopharmacology (Berl). 1996; 127: 102-7. [ Fesootai Faatasi ]

66. Aguilar MA, Rodriguez-Arias M, Minarro J. Neurobiological metotia o le toe faʻaleleia o nofoaga o fualaau faasaina. Faʻavae Brain Res Faʻaaliga 2009; 59: 253-77. [ Fesootai Faatasi ]

67. Sinha R. E faapefea ona faateleina le faʻalavelave o le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma toe faʻafoʻi? Psychopharmacology (Berl). 2001; 158: 343-59. [ Fesootai Faatasi ]

68. Sinha R, Garcia M, Paliwal P, Kreek MJ, Rounsaville BJ. O le faʻaosoosoina o le koko o le cocaine ma le gasegase-pituitary-taligalu tali o loʻo taulaʻi mai i le toe maua o le cocaine. Arch Gen Psychiatry. 2006; 63: 324-31. [ Fesootai Faatasi ]

69. Buczek Y, Le AD, Wang A, Stewart J, Shaham Y. Faʻamalosia le toe faʻaaogaina o le nicotine ae le o le suʻega o le suʻega e saili i tama. Psychopharmacology (Berl). 1999; 144: 183-8. [ Fesootai Faatasi ]

70. Shaham Y, Erb S, Stewart J. Stress-faʻaauau le toe faʻafoʻi i le heroin ma le cocaine o loʻo saili i totonu o tamaʻi: o se toe iloiloga. Brain Res Brain Res Faʻaaliga 2000; 33: 13-33. [ Fesootai Faatasi ]

71. Schank JR, Pickens CL, Rowe KE, Cheng K, Thorsell A, Rice KC, et al. O le faʻafouina o le faʻaaogaina o le ava malosi i'iole, o loʻo faʻapipiʻiina e le neurokinin 1 (NK1) faʻataʻitaʻiga L822429. Psychopharmacology (Berl). 2011; 218: 111-9. [ Fesootai Faatasi ]

72. Cruz FC, Marin MT, Planeta CS. O le toe faʻafouina o le amphetamine-mea e fiafia i ai e umi ma tumau ma e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o faʻamatalaga o tagata AMPA i totonu o le nucleus accumbens. Neuroscience. 2008; 151: 313-9. [ Fesootai Faatasi ]

73. Redila VA, Chavkin C. Faʻamalosia le toe faʻaleleia o le koko o loʻo sailia e le kappa opioid. Psychopharmacology (Berl). 2008; 200: 59-70. [ Fesootai Faatasi ]

74. Leao RM, Cruz FC, Planeta CS. O le faʻaalia i se faʻafitauli mamafa e toe faʻaleleia ai le tulaga o le nicotine i totonu o kusi. Behav Pharmacol. 2009; 20: 109-13. [ Fesootai Faatasi ]

Fesoʻotaʻiga: CleopatraS. Fuafuaeta, Rodovia Araraquara-Jaú, kilomita 01, CEP 14801-902, Araraquara, SP, Pasila. I-meli: [imeli puipuia]

faailoaina E leai ni feteenaʻiga e fiafia ai tusitala.