Auala masani tau telefoni feaveaʻi ma mea mole mole i le oona ma le tagofia o fualaau faasaina (2011)

Natura Neuroscience 12, 638-651 (Novema 2011) | lua: 10.1038 / nrn3105

Paul J. Kenny1  E uiga i le tusitala

O mea faʻafefete o mea taumafa e mafai ona faʻaleleia ai le fafagaina o amioga e tusa lava pe ua ausia manaoga o le malosi, e saofagā ai i le mamafa ma le tele o meaʻai. I se tulaga tutusa, o aʻafiaga o le faʻasolosolo o fualaau faasaina o le faʻaleagaina e mafai ona faaosofia ai le tele o mea aoga, faʻamaeʻa i le tagofia o mea ua fai ma vaisu. O le masani a le faiʻai e faʻatulagaina mea e faʻaogaina ai ole meaʻai ma fualaau faʻafefete, ma lipoti lata mai e mafua ai le tele o le taumafaina o fualaau poʻo fualaau faasaina o le faʻaleagaina e maua ai tali talitutusa talitutusa i le faiʻai o faʻatautaia. O iinei, tatou te iloiloina ai faʻamaoniga e faʻamaonia ai o le gaʻo ma le tagofia o vailaau faʻasaina e mafai ona faʻasoa faʻasolosolo mole mole mole, telefoni feaveaʻi ma faiga faʻavae.

O se tasi o galuega autu a le faiʻai i taimi o le paleni o le malosi o le malosi, o le toe faʻatulagaina lea o gaioiga o amioga e faʻatau ma faʻatau ai meaʻai, ma faʻafouina ai le malosi o falemaʻi ua faʻaititia e tupe faʻaalu caloric. E tele mea e iloa e uiga i le hypothalamic ma le hindbra circuits e pulea ai le malosiaga homeostasis ma le pule o meaʻai o le fiaaai ma le maofa, e pei o leptin, ghrelin (lea e taʻua o le hormone) ma le inisalini, i luga o nei matagaluega (Mati. 1). I le faaopoopo atu i nei malosiaga o le homeostatic, o polokalama tau tupe e iai foi a latou matafaioi taua i le faatonutonuina o le fafagaina o amioga. Aemaise lava, o faiga o le faiʻai o le puleaina o le aʻoaʻoina e uiga i mea faʻafefete o meaʻai, suia o mafaufauga ma taumafaiga mo le mauaina o taui o meaʻai ma le faʻatonutonuina o le taua o meaʻai po o siosiomaga e faʻaalia ai le maua o meaʻai. E mafai foʻi ona faʻatonutonuina e le pulega o le malosiaga o le homeostasis malosiaga o le homeostasis, i luga o le faiʻai o le faiʻai, aemaise lava i luga o le system o le dosoaccumbens dopamine1, ia faʻaititia pe faʻaitiitia le taua o mea taumafa e fuafua i manaoga ole malosi. Ae ui i lea, o le eletise poʻo le faʻamalosia o vailaʻau o faiʻai e faʻasaʻo ai le taumafataga o meaai e mafai ona amataina ai le gaʻo e pei o meaʻai e tusa lava pe leʻi leva ona fafagaina manu lea na faʻatautaia ai le tulaga o le nofo i le homeostatic2, 3. E taʻu mai ai e faapea o le mauaina o le fiafiaga o mea taumafa o se malosiaga mamana malosi lea e mafai ona tafiesea ai faailo o le satisite o le homeostatic, ma e tusa ai ma lenei mea, o taumafataga e aofia ai meaai paleni e masani ona faʻateleina i le tele o taimi ma sili atu le telē nai lo na mea e le mafai ona pala meaai4. I le avea ai ma se taumafataga tasi o le tele o le tele o vaega e mafai ona mafua ai le faateleina o taumafa taumafa i le tele o aso5, o le galo o le taumafataga o le a avea ma se sao taua i le maua o le mamafa ma le atinaʻeina o le oona.

Ata 1 | Aotelega o faasologa o taumafataga o le homeostatic.

Ata 1: Faʻamatalaga o taumafa i le homeostatic. Ae paga lea tatou te le mafai ona tuʻuina atu isi faʻamatalaga avanoa mo lenei mea. Afai e te manaʻomia se fesoasoani e maua ai lenei ata, poʻo le maua o se faʻamatalaga tusitusia, faʻamolemole faʻafesoʻotaʻi le npg@nature.coma | Hormonal puleaina o le fiaʻai, faʻamalieina ma le faʻamalolo e faʻasaʻoloto mai le itu i tua. E aofia ai le lepini ma isi adipokines, faʻapea foi ma cytokines inflammatory, mai le tino. Inisalini ma le polypeptide pancreatic (PP) e faʻasaʻo mai le pancreas. E le gata i lea, o le ghrelin (faʻapena foi ona iloa o le hormone o meaʻai) -o le peptide peptide YY3-36 (PYY3-36), o le pepide 1 (GLP1), pei o le kullucagonca, o se mea faʻapipiʻi o le glucagon) ma le cholecystokinin (CCK) ua faʻamalolo mai le gastrointestinal tract. O nei tagata faʻatonutonu o le faʻamalosia o le paleni o le malosi o le malosi i luga o siama ma vaʻaia o mafaufauga e faʻaosofia ai le fiaai ma le maofa. b | Hormonal faailo mai le viscera lea e faatonutonu ai le paleni o le malosi, ma le vailaau o le nerve saofaga lea e fesootaʻi ma le manava o le manava pe a uma le taumafa taumafa, suia le galuega o le neuronal i le nucleus tractus solitarius (NTS). O le NTS e toe tuʻuina atu faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma le paleni o le malosiaga i taumafa i le homeostatic i le hypothalamus. c| I le tumutumu o le tumutumu i le mediobasal hypothalamus, ua taʻua o le muamua-order neurons e aofia ai le peptide-peptide-related (AgRP) ma le neuropeptide Y (NPY) o loo faʻaaogaina e ala i faailoga o le orexigenic ma faʻalavelaveina ai laina e lua ua taʻua o le lua-order neurons e faʻaalia ai le melanocortin 4 talini (MC4R), ma o lenei mea e faʻalavelaveina ai le fafagaina o amioga. I le isi itu, o faailoga aorexigenic e faʻaaogaina ai ni laina muamua-order containing cocaine- ma le amphetamine-faʻasologa faʻasologa (CART) ma le proopiomelanocortin (POMC), lea e faʻaolaina ai le faʻasaʻoina o le hormonone o le α-melanocyte (αMSH), o se mea pipisi mai le POMC. O lenei mea e mafua ai le faʻamalosia o le MC4R neurons ma le faʻasaina o le fafagaina o amioga.


E pei o masani masani o le faia i luga o le failele e faʻaaogaina ai mea e faʻafefeteina ai meaʻai ma vailaʻau faʻatauvaʻa, ma talu ai o loʻo i ai ni mea iloga iloga i le va o le taumafataga i le gaʻo ma le tele o fualaau faʻaaogaina i mea ua fai ma vaisu, atonu e le o se mea e ofo ai, neurobiological mechanisms1. E ui i lea, e taua le faʻailoa atu o loʻo iai pea finauga faifai pea e uiga i le manatu e faapea o meaai e mafai ona avea ma 'vaisu' i le uiga lava e tasi pei o fualaʻau o faʻasuaʻava.6, 7. Lenei, matou te tuʻuina atu se aotelega o le faiʻai sisitema e faʻagaioia faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma le hedonic meatotino ma le tauanauina taua o meaai manogi, ma talanoaina pe faʻafefea ona fai ma vaisu vailaʻau ona 'fao' ia nei faiga. I se faʻaopopoga, matou te faʻamalamalamaina le masani ai o sela ma molelaula i nei mea e ono fesoasoani i le lapoʻa ma le tagofia o fualaʻau.

Faiga faʻavae e faʻapipiʻi ai meaʻai

O mea faʻainitaneti e tele sona vaega i le faʻatonutonuina o tulaga lamatia i le tele o meaʻai, ma o le maualuga o le faʻaleagaina ua faʻaalia e avea ma uiga sili ona lelei (pusa 1). I le tele o tulaga, o genes e fesootaʻi ma le tele o le mamafa o le tino e fesoasoani i le gaʻo e ala i le faateleina o le manaʻoga mo taumafa paleni. Ua lelei ona faʻamaonia e mafai ona faʻafefeteina meaai e mafai ona faʻamalosi e maua ai le gaʻo gaʻo ma faamamaina hyperphagia. O meaʻai gaʻo maualuga e mafai ona faʻateleina ai le tele o taumafataga, itiiti le tolopoina o le nofo ma le sili atu le caloricina nai lo meaai e maualuga i le gaʻo ma e maualalo le gaʻo8. O le mea lea, o le mafai ona iloa lelei o meaʻai e taua tele i le faʻatau ma le mamafa. O uiga taua o meaai, aemaise lava o lona tofo, manogi, foliga ma foliga vaaia, ei ai matafaioi taua i le fuafuaina o lona gafatia. O faʻamatalaga faʻapitoa e maua mai i le gaosia o mea taumafa faʻamalosi e faʻapipiʻiina i totonu o faʻataʻaloga muamua ma le lua faʻamasinoga (Mati. 2). O le siama o le siama i le gaioiga o le tautala lea e aofia ai i le sailiga mataʻituina o le poloketi i le nucleus tractus solitarius (NTS) i le brain brain9. O le NTS o loʻo faʻatinoina i le gustatory thalamus (ventroposteromedial (VPM) nulamic nucleus)10, lea e fai ma sui o le cortex gustatory cortex (PGC) i le insula ma le operculum10. E pei ona taua i le igoa, o le PGC o loʻo aofia ai ma le mamafa i le gaosia o faʻamatalaga e fesoʻotai ma le tofo o meaai ma lona tau faʻatau atu11. O tamaiti mai le poloketi o le PGC i se itu o le cortex orbitofrontal cortex (OFC) o loʻo taʻua o le second corust fust (SGC). I le faaopoopo atu i le tofo, o isi faʻalaiga o mea faʻapitoa e fesoʻotai i meaʻai (mo se faʻataʻitaʻiga, sogisogi, mata ma le lau) e faʻapipiʻi foi i le PGC ma le SGC10. O le poloketi a le PGC ma le SGC i le vaega, aemaise lava le nucleus accumbens (NAc), ma faʻafouina ai le gaioiga i le fafagaina o le striatohypothalamic ma le telefoni feaveaʻi1. O nei taumafataga fafagaina e faʻaaogaina e le mesolimbic ma le nigrostriatal dopaminergic inputs1. Ua faʻamautuina e faʻamautuina e le striatum le faʻaaogaina o mea taumafa ma fualaau faasaina o le faʻaleagaina1, 12. E pei ona faʻamatalaina auiliili i lalo, o faʻamatalaga lata mai e taʻu mai ai o isi vaega o le faila o le faiʻai o loʻo aofia ai i le gaosia o mea taumafa - aemaise lava le NTS, insula ma le OFC - e faʻatonutonuina ai le faʻaaogaina o fualaau oona.

Ata 2 | O le neurocircuitry e puleaina ai mea taumafa ma taumafa faʻatau.

Ata 2: O le neurocircuitry e puleaina ai mea taumafa ma taumafa fualaau faasaina. Ae paga lea tatou te le mafai ona tuʻuina atu isi faʻamatalaga avanoa mo lenei mea. Afai e te manaʻomia se fesoasoani e maua ai lenei ata, poʻo le maua o se faʻamatalaga tusitusia, faʻamolemole faʻafesoʻotaʻi le npg@nature.comO le gafatia o mea taumafa e fesoʻotaʻi ma lona paʻi ma le vevela, ma o loʻo gaosia e le telefoni i le oral vavao e faʻatino i le gustatory thalamus. O tusitusiga e fesoasoani foi i le talileleia, ma e mafai ona faia se vaega taua i le sailia o meaʻai gaʻo i meaʻai. O le taumafa e faia se vaega taua i le taumafataga o meaai, faatasi ai ma chemoreceptors e iloa ai mea suamalie i le laulaufaiva e agai atu i le nucleus tractus solitarius (NTS). O le manogi o mea taumafa o loʻo faʻaleleia e ala i le pulufana olfactory (OB) ma le pyriform cortex. O foliga vaaia o meaai palasi e gaosia e ala i vailaau vaaia (V1, V2 ma V4) ona sosoo ai lea ma le cortex faaletino vaaia (ITVc). O faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma le taumafa meaai mai nei tulaga eseese o fesoʻotaʻiga faʻaonaponei e faʻafeiloaʻi i luga o le amygdala, cornex inisiua ma le cortex orbitofrontal (OFC), ma mai iina i le fafagaina o alalaupapa i totonu o le striatum ma le hypothalamus lalata (LH). O mea taua o fualaau faasaina o le sauaina e mafai ona faʻagaoioia ai le tino o le faiʻai e pei o meaai e mafai ona pala. E le gata i lea, o fualaau faasaina e ulu atu i totonu o le CNS ma galue tuusaʻo i nei faiga o faigata. O nofoaga o gaioiga o le tele o vasega tele o fualaau o mea ua fai ma vaisu i le neurocircuit scheme e puleaina ai taumafa taumafa e faʻaalia (faʻaalia i ni fana fana). E le gata i lea, o le NTS o loʻo i ai se matafaioi iloga i le faʻatonutonuina o le taui opiate ma le atinaʻeina o le faʻalagolago.


O le faʻalavelave faʻapitoa e faʻamaoni i le meaʻai ma fualaau faʻatau

Neurons e maua mai ai le catecholamine neurotransmitters o se vasega tele i totonu o le NTS e aofia ai i le faatonutonuina o le fafagaina o amioga (Mati. 3). E maua e le NTS faʻamatalaga mai neu kemisi i totonu o le vavau o loʻo faʻaleleia le tofoina o meaʻai, ma faʻateleina faʻataʻitaʻiga faʻasalalau lenei faʻamatalaga e faʻamalo ai nofoaga o faiʻai. E le gata i lea, o NTS catecholamine neu ua faʻamalosia e tagata mai le gastrointestinal tract e faʻamaonia ai le taumafaina o taumafataga poʻo le faʻalavelave faʻalavelave, ma e ala i le faasalalauina o faailo satisite pei o cholecystokinin (CCK)13. O le NTS e toe tuʻuina lenei faʻamatalaga viscela i nofoaga o taumafa ile homestatic i le hypothalamus. I le maofa, o manoa po o manoa e tumau pea i luga o se meaʻai tele po o ni mice e matua gafatia le atinaʻeina o meaʻai o loʻo faʻaalia ai le faʻaitiitia o le tali o NTS catecholamine neu i le gaʻo o le lipid14, 15. O loʻo taʻu mai ai o le hyperphagia e fesoʻotaʻi ma le faʻaaogaina o meaʻai gaʻo maualuga e mafai ona fesoʻotaʻi ma tali talafeagai i le NTS, ma mafua ai ona faʻaitiitia le lagona i hormones oona e faʻaalia ai le maofa.

Ata 3 | O le nucleus tractus e faʻamaoni i meaʻai ma fualaau faʻatau.

Ata 3: O le fatuga autu o loʻo faʻamaoni i meaʻai ma fualaau faʻatau. Ae paga lea tatou te le mafai ona tuʻuina atu isi faʻamatalaga avanoa mo lenei mea. Afai e te manaʻomia se fesoasoani e maua ai lenei ata, poʻo le maua o se faʻamatalaga tusitusia, faʻamolemole faʻafesoʻotaʻi le npg@nature.comO le nucleus tractus solitarius (NTS) na te mauaina le sao mai le gastrointestinal tract from the nerve vagal, ma o le a avea ma galuega i le ogatotonu, thalamic, hypothalamic, limbic and cortical regions o loo aofia ai i le gaosia o mea taumafa, mea o le aano o meaʻai ma fualaau oona , ma aafiaga o le atuatuvale i meaai ma fualaau faasaina. O le NTS o loʻo faʻaalia mai ai le tele o fuainumera o neu ua aofia i le faatonutonuina o meaʻai ma fualaau faʻatau, e aofia ai neo catecholamineric e faʻaalia ai le enzyme tyrosine hydroxylase (TH+), o i latou e faʻaalia le proopiomelanocortin (POMC) ma i latou e faʻaalia le pepide 1 (GLP1), pei o le peptide, o se mea faʻapipiʻi o le glucagon). BNST, tumutumu o le moega o le pito i lalo.


I le faaopoopo atu i falemaʻi o le fafagaina ma le mafaufau, NTS catechominergic neurons - aemaise lava i totonu o le A2 o le NTS e maua mai ai le noradrenaline - faʻapea foi le faʻatinoga i itu o le mafaufau o loʻo aʻafia i le faʻalavelave ma le tauia o taui, e aofia ai le atigi gutu o le NAc, le ogatotonu ogatotonu o le amygdala (CeA) ma le moega o le moega o le stria terminal (BNST)16 (Mati. 3). O nei lava itū o le faiʻai, o vaega uma o le faʻalauteleina o fualaau faʻataʻatitia, o le faʻaleleia ma le gaioiga o mea faufau ua taʻua o le amygdala lautele, o loʻo i ai matafaioi taua i le faʻatonutonuina o le malosi o le faʻamalosia o le faʻaaogaina o vailaau faʻasaina ma le atinaʻeina o fualaau oona i taimi o faʻamaʻi masani17 (tagai pusa 2 mo se talanoaga o le matafaioi o le atuatuvale i le gaʻo ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu). Ma le maofa, o le nicotine lea e faʻaaoga i le laulaufaiva o anufe e faʻaleleia ai ni uʻamea faʻamalosi i le NTS ma faʻaititia ai le tali atu i le tele o meaʻai18. O lenei mea e taʻu mai ai o gaioiga o le nicotine ma isi vailaʻau o faʻasalaga i luga o faʻalapotopotoga faʻapitoa faʻapitoa e faʻafeiloaʻi i neo NTS19, 20, poʻo le tuusao faʻamaonia o nei vailaʻau i totonu o le NTS, e mafai ona fesoasoani i le mafai ona faʻaleagaina. E o gatasi ma lenei tulaga, o meatotino tauia o le morphine ua matua afaina uma lava i sourido o le dopamine β-hydroxylase (DBH), lea e le mafai ona tuufaatasia le noradrenaline21. Ae ui i lea, o le toe faʻaaogaina o le HRH i totonu o le NTS o kuki knockout na toe faʻavae ai lo latou lagona lelei i le taui o le morphine21. I le faaopoopo atu i le fualaau faasaina, o le NTS foi o loʻo faia se vaega tāua i le atinaʻeina o le faʻalagolago i fualaau faʻasaina ma aʻafiaga o le faʻamavaeina o fualaau faasaina. O le NTS o loʻo faʻatupulaia i ni kiole o loʻo i lalo o le aveeseina o le opiate, ma mafua ai ona maualuga le maualuga o le faasalalauina o le noradrenaline i le amygdala lautele22, lea e fesoasoani i le faʻaalia o tulaga feteenai o le toina i tua22. Faʻaauau le faʻamalosia o le NTS i taimi o faʻaaogaina o fualaau faʻasaina i totonu o fusi tausi e faʻaleleia atili ai le lagona lelei i le faʻamalosia o meatotino o fualaau faʻasaʻi ma faʻalauteleina ai le tulaga lamatia e faʻamalosia ai le toe faʻaleleia o amioga faʻatau fualaau (o lona uiga, toe foʻi)16. O le faʻalauteleina o le lagona i le faʻamaʻiina o fualaau oona i puaa o loʻo i lalo ifo o vaitau o faʻasolosolo faʻasesega e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le lagona lelei i le taui o mea taumafa23. E pei o lea, o suiga i taimi umi i galuega a le NTS e mafai ona fesoasoani i le faʻaleleia o le faʻamalosia o le faʻaaogaina o fualaau oona ma le faʻaitiitia o le tau o meaai ma isi mea masani tagata faʻamalosi o loʻo faʻamaonia i tagata vailaau faʻasaina23.

O malamalamaga ua amata ona faʻaalia i totonu o mea faʻapitoa o faʻamaonia i le NTS e fesoasoani i le oona ma le faʻalagolago i fualaau faasaina. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le nerve vagoa o loʻo tuʻuina atu faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma le faʻalavelave faʻalavelave i le NTS24, ma le faʻamalosia o le nerve activation e taofiofi ai mea taumafa i tama25 ma tagata26. O suʻesuʻega o ata failele a tagata ua faʻaalia ai o se masini e le totoina e faʻalavelaveina ai le manava i le tali atu i le vavao o le vavau e faʻaleleia ai le gasegase i vaega o le mafaufau e aofia ai i taui ma meaʻai, e aofia ai le OFC, striatum ma le hippocampus27. Ma le maofa, o le taotoga maʻaleʻale i luga o le mamafa o tagata taitoatasi e mafai ona faʻalautele ai le faʻaaogaina o le ava malosi28. O nei suʻesuʻega e lagolagoina ai le manatu o le NTS o loʻo aʻafia ai gaoioiga i luga o le faiʻai ma faʻatautaia ai meaai ma fualaau faʻatau. I tamaʻi, o le toe faʻafouina o le nerve stimulus e faʻaleleia ai le faʻaalia o le numera o le faʻailoga ΔFOSB i NTS29. E faapena foi, o le atiina ae o le faalagolago o le opiate i tama, e fesootai foi ma le siitia o le NTS o le ΔFOSB30. O le ΔFOSB o se fesuiaiga o le siʻosiʻomaga o le fua o le gaʻo FOSB atoa31 ma ua lauiloa e faaputuputu i le vaega ma isi vaega o faiʻai o loʻo fai i taui e pei o manoa ma mio aʻo faʻaalia masani i vasega eseese o fualaau o mea ua fai ma vaisu, ma e umi lava le umi talu ona uma le faʻamaʻi. E le gata i lea, o le ΔFOSB faʻateleina le faʻamalosia o le faʻamalosi o vailaau oona, masalo e ala i le faʻavaeina o suiga faʻavae ma galuega i faʻatautaia o taui e faʻalautele ai lo latou tali atu i vailaʻau faʻamaʻi ma fualaau oona32. O le mea lea, e ono mafai ona fesoasoani le faailoga o le ΔFOSB i le NTS i le atinaʻe o le oona. E le gata i lea, o le faatupulaia o le Atinae o le AAG i le NTS e mafai ona maua mai ai le faateleina o le lagona lelei i le tau o fualaau faasaina ma faaitiitia ai le lagona lelei i le taui o meaai, o loo faamatalaina i luga, i manu o loo taofiofia le aloese mai le masani ai o fualaau faasaina.

Nucleus tractus solitarius neuropeptides i le tau o fualaau faasaina. I le faaopoopo atu i neo catecholamineric i le NTS, o fuainumera o le neuronal e maua mai ai ni neuropeptides e pei o le proopiomelanocortin (POMC) poʻo le pepide 1 (GLP1), pei o le pepidegone (GLPXNUMX), o se mea faʻapipiʻi o le glucagon). I se auala talitutusa i neurone e aofia ai le noradrenaline, o le NTS POMC o loʻo faʻaaogaina e le vagalf afferents mai le gastrointestinal tract ma faʻasalalau faʻamaʻi satisite, ma latou saofagā i le faʻapulaaina o mea taumafa33. O le faʻaleleia o le POMC i le NTS e mafai ona faʻaitiitia ai le mamafa o le mamafa ma puipuia mai le gaʻo meaʻai34. I le maofa, o le NTS o le faʻaolaina o le 'auʻau, lea e iloa e faʻalautele ai le taumafa o mea taumafa, e aʻafia ai le POMC neurons33, fai mai o nei sene e mafai ona faia se vaega i taui taui ma le faalagolago. GLP1 o loʻo faʻapipiʻiina e lelasela o le intestinal L, ma e faʻaititia ai le maualuga ole kulukose o le toto ma faʻaosofia ai le faʻamalosi o le inisalini.35. GLP1 o loʻo gaosia foi e se numera laʻititi ole neurons i le NTS e taofia ai le taumafa36, aemaise lava i le tali atu i le faʻasao gasegase37, popolega ma maʻi38. Faʻalavelaveina o le gaosiga o le GLP1 i le NTS poʻo le GLP1 o le faʻaaliga o le receptor i le faiʻai e maua ai le hyperphagia i kioti38, fai mai o le tagofiaina o meaai e mafai ona aʻafia ai le paʻu i totonu o le GLP1 sigāʻau tutotonu o loʻo maua ai le saofaga i le isesa. Faʻatoagaina o le GLP1 faʻaleleia i le NTS atonu e faaitiitia ai le taumafaina o mea taumafa e ala i se masini e aofia ai le protein kinase C (PKC) -o le faʻatagaina faʻatasi o le AMP-activated protein kinase (AMPK) ma le faʻamalosia o mitogen-activated protein kinase (MAPK)39. I le taimi nei, o matafaioi a le GLP1 i le mafaufau, ma le AMPK ma le MAPK i le NTS, i le faatonutonuina o le fualaau faasaina ma le faalagolagoina e leʻi suʻesuʻeina.

Tuʻu faʻatasi i le gaʻo ma le tagofia o fualaau faasaina

O le insula ma le operculum e faʻatagaina muamua ma teu ai faʻamatalaga e fesootaʻi ma le valence (manaia poʻo le manaia) ma le tele o mea faʻafefete o meaʻai pala1, 10 (Mati. 2). I le faʻaopoopoga i lona tiute i le mafaufau o le mafaufau, e mafai foi e le atulaulau ona faʻafoeina le poto masani o lagona ma manaʻoga40. O tagata poʻo le aiʻamea e mafai ona faʻafeiloaʻi meaai faʻalelei e faʻaalia ai se faʻaitiitia iloga o le taumafa pe a maua ni meaai e le mafaatauvaaina nai lo le mea ua faamoemoeina, o se tulaga e taua o le eseesega le lelei41, 42. O lenei fesuiaiga i le sili atu i le sili atu o taumafa faʻamalolo, ma le teenaina o ni mea e le mafai ona pala, e mafai ona faia se vaega taua i le atinaʻeina o le oona e ala i le saofaga i le faʻaauau pea o le faʻaaogaina o meaai malosi41, 42. O le mea taua, o leona i le atulaulau e faʻaaogaina ai meaʻai-e aʻafia ai aʻafiaga le lelei43. E faapena foi, o le liona i le gustatory thalamus, lea e le o nofoia e le NTS ma o le a avea ma poloketi, e soloia ai foʻi le eseesega o meaʻai e aʻafia ai meaʻai44. Obese tagata soifua o loʻo faʻaalia le faʻaititia o le malosi o fesoʻotaiga i totonu o le tino i lalo o tulaga malolo45, masalo e atagia ai le faʻaitiitia o le puleaina o le faʻaosoina o le tino. E o gatusa ma lenei faʻamatalaga, o tagata taʻutaʻua e faʻaalia le faʻaleleia atili o le faʻaogaina ole tino ile tali ile tali ole meaai46. E le gata i lea, o talavou matutua o loʻo i se tulaga lamatia o le atinaʻe tele (o matua uma sa i ai le tino vaega tele (BMI) togi o ≥27) faʻaalia insula faaleleia ma operculum faʻagaoioia i le tali atu i tupe poʻo meaʻai taui faʻatusatusa i talavou o loʻo i ai se maualalo lamatiaga o atinaʻe puta tele (o matua uma ma le tino vaega togi togi o <25)47. E taʻu mai ai i lenei mea, o le faʻaleleia atili o le talileleia o le inisala, lea e mafai ona fesoasoani i le faʻaleleia atili o le lagona i le tofo o meaʻai gaʻo ma se fesuiaiga i meaʻai i meaʻai, faʻalauteleina le tulaga lamatia i meaʻai1.

I le faaopoopo atu i lana matafaioi i le tofo ma le mea e fiafia i ai, o le inisiua foi o loʻo taʻalo ai i se vaega taua o le tagofia o fualaau faasaina. O le siʻosiʻomaga o le sikaleti faʻatauvaʻaina i tagata ulaula e matua faʻamalosia lelei ma le faʻaagagaina o le cortex motu48. O le mea e sili atu, o le faʻaleagaina o aʻafiaga i le iniseti i tagata ulaula tapaa e mafai ona afaina ai le ulaula tapaa, e mafua mai i le tuusaunoaina o le ulaula tapaa ma le maualalo o le fia ulaula mulimuli ane49. I le kioti, le faʻamalosia o vailaʻau o le insula, poʻo le faʻalavelave o le ituaiga talitane ole 1 (lea ua lauiloa o le 1 type type receptor) o loʻo faʻamaonia i totonu o lenei fausaga, faʻaititia ai le faʻaogaina o le nicotine self-administration behavior50 ma le amphetamine-saili amioga51. I totonu o neu neuro, togafitiga cocaine52 poʻo le faʻaalia i siosiomaga e faʻaalia ai le avanoa o meaʻai palatable53 faʻateleina le faʻaalia o le vave vave o le gafa ma le faʻauluuluga o le komipiuta i le amataga o le tuputupu ae o le protein 1 (faʻapitoa foi o le tusifolau ZIF268), lea e taʻalo ai se vaega taua i le faʻaogaina o le eletise ma le mafaufau mo le taimi umi. O lenei mea o loʻo fautua mai ai o meaai mama ma fualaau faasaina o le faʻaleagaina e mafai ona faʻaaogaina tali tali tutusa i totonu o le tino. O mice e faʻatagaina e faʻaaogaina meaai e sili ona lelei e faʻaalia ai se faʻalauteleina o le faʻalauiloaina o le MAPK o loʻo i totonu o le siaki faʻapitoa54. E le gata i lea, o lenei faʻaopoopoga i le faʻalauiloaina MAPK, atonu o se taunuuga o le NMDA ma le faʻafouina o le talipamate 5 activitiv activation55, e puleaina le faʻavaeina o se mafaufauga mo taimi umi56. E itiiti se mea e iloa e uiga i aʻafiaga o fualaau faasaina i luga o le MAPK o loʻo saini i totonu o le insula ma lona aʻafia i amioga faʻatau fualaau.

Orbitofrontal cortex i le oona ma mea ua fai ma vaisu

E ese mai i le inisala, lea e tusia ai faamatalaga e uiga i le vale ma le tele o mea o le mea taumafa, o le OFC e foliga mai o le faʻaauau pea ona faʻafouina faamatalaga e fesoʻotaʻi ma le taua o le faʻaaogaina o mea taumafa vaivai, e faavae i faʻamatalaga mai le gasegase o le mafaufau poʻo le mafaufau.57. E pei o lea, o le OFC atonu o le a avea ma vaega taua i le atinaʻeina o le maaleale o le mafaufau i le taimi o taumafataga i luga o le faʻaititia o le tau aoga o soʻo se meaʻai meaai, e tutoatasi mai suiga i le mafaufauga o lona gafatia57. I se suʻesuʻega talu ai nei, o volenitia na talosagaina e mafaufau pea i le taumafaina o se ituaiga faapitoa o meaai (sukalati poo sisi) na mulimuli ane faʻaaogaina le tele o mea taumafa pe a faʻatusatusa i aofaiga na 'aina e tagata na mafaufauina le le lava o meaai , oi latou na mafaufau i le taimi nei e 'ai se ituaiga eseese o meaai palata poʻo i latou e leʻi mafaufau i meaai58. O le faʻaititia o taumafa e leʻi fesoʻotaʻi ma suiga i le taua o le hedonic, o tagata na auai na faigofie lava ona latou manaʻoina (o lona uiga, latou te maua le lagona le mautonu pe a uma ona mafaufauina)58. O nei suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai le faigofie o le taua o mea taumafa e mafai ona vavaeeseina mai ona mea faʻamaoni tumau58, ma latou faʻaalia ai le taua o le faiʻai i luga o le faiʻai i luga atu o le tino e aofia ai faʻataʻitaʻiga o le mafaufau i le tuʻufaʻatasia o le taua o le taua o soʻo se meaʻai. Mafaufau i le matafaioi autu a le OFC i le taua o le taua i meaai59, o nei mea ma faʻamaumauga e maua mai e faʻamaonia ai o le faʻalavelaveina o galuega a le OFC e ono aʻafia ai le le talafeagai o le faʻamalosia o le taua o mea taumafa, ma mafua ai le maua o le mamafa60. E ogatusa ma lenei tulaga, o le gaʻo i totonu o tagata e fesoʻotaʻi ma mea ua le atoatoa i le OFC metabolism60. E le gata i lea, o le lamentia o le frontotemporal e mafua ai le atrophy o le OFC ma le insulala e afua ai le faʻaaliaina o le faʻaleleia o meaʻai faʻamalolo i tagata61. Talu ai nei, na faaalia ai o le faʻaosoina o le op opioid i le OFC e faʻateleina ai le hyperphagia i kio62. O lenei mea e taʻu mai ai le faʻalauiloaina o le opioid i le lotoifale i le OFC62, lea e mafai ona aʻafia ai le gaioiga o mea e fafagaina i lalo i le nofoaga (tagai i lalo), faʻataʻitaʻiina le faʻaleleia o amioga.

O le OFC e mafai foi ona faia se vaega taua i le faʻaalia o le taua o le faʻamalosia o le koko ma isi fualaau oona faasaunoa. O le faʻamalosia o vailaʻau o le OFC e mafua ai le gaio e le mafai ona faʻaaogaina le suiga i le taua faʻamalosia o vaega eseese o siaki o cocaine lea na maua mo le puleaina o le tagata lava ia63. O faʻamaʻi o le OFC e poloka ai foi le mafai gafatia o vailaʻau faʻasolosolo e fuaina ai mea taumafa ma mea taumafa e maua ai fualaau faʻasaina e tietie ai e sailia amio64, 65, atonu e ala i le faʻalavelaveina o le faʻaalia o le faʻalogo i meaʻai-poʻo vailaʻau faʻasolosolo66. O se talaaga o amio le manaia o le cocaine o le pulea e le tagata o ia, ma le toe faʻaalia i le amphetamine, e faʻaalia ai suiga faʻavae ma gaioiga i le OFC o kio e faʻatasi ma faʻaletonu i le faʻatinoga o le gaioiga o le OFC67, 68. Faʻavae i luga o nei sailiiliga tutusa, ua folasia ai e mafai e le sui o le OFC ona faʻaaogaina fualaau faasaina i le fesuiaiga mai le pulea i le le pulea o fualaau faasaina i le tagofia o mea ua fai ma vaisu67, 69. O faʻavae autu o le molécula e fesoasoani i le TOC o loʻo amata ona faʻaalia. I kulumu, o le faʻaaogaina o cocaine poʻo le ava malosi e faʻaalia ai le faʻailoga o le faʻailoga ΔFOSB i le OFC70. O lenei siʻitia i le faʻamaoniga o le ΔFOSB i le OFC e faʻapupulaina ai le faateleina o amioga faʻaosooso e pei ona matauina i le taimi e alu ese ai mai le pulea o le cocaine masani71. E pei o le faateleina o filifiliga le mautonu e manatu e faateleina le tulaga lamatia i mea ua fai ma vaisu, o le siitia o fualaau faasaina i le ΔFOSB i le OFC e ono mafai ai ona tupu le atinae o mea ua fai ma vaisu. O le mea lea e taua tele ai le faʻamaonia pe o le faʻaaogaina o meaai e mafai ona faʻamalosia e faʻapena ona faateleina le faʻamaoniga o le ΔFOSB i le OFC, ma pe o lenei mea e aʻafia ai le aʻafiaga i le gaʻo.

Auala Mesostriatal i le gaʻo ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu

O faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma mea totino o meaai manogi, o loʻo faʻatautaia i totonu o le OFC ma isi vaega o le tino, e faʻasolo atu i laina fesoʻotaʻiga i totonu o le striatum, ae maise lava i nofoaga ua taua o 'hedonic hot spot' i totonu o atigi atigi o le NAc. Hedonic hot spot i accumbens poloketi e, ma faʻatonutonu le gaioiga o, lautele hypothalamic ma pallidal faiʻai nofoaga. O nei striatohypothalamic ma striatopallidal system, o loʻo faʻatonutonuina i le lotoifale e le opioid ma le endocannabinoid faʻailo faʻapea foi ma le tuʻufaʻatasia o le dopamine e afua mai i mesoaccumbens ma nigrostriatal sao, faʻatonutonu tali atu i siosiomaga faʻamalosia e valoia le mauaina o meaai ma lelei, faʻatalata amioga ma le faʻatupuina o le faʻatosina taua i meaai lelei.1.

I le faaopoopo atu i mea taua o meaʻai pala, o le striatum foi e taua ai se vaega taua i le tali atu i aafiaga mulimuli mai o le gaosiga o meaai72. Aemaise lava, o le faʻasaʻoina o meaʻai mai le malosi-taumafa e mafai ona faʻagaoioia auala faʻalauiloa i totonu o le viscera ma faʻaosofia ai le sao o le dopamine i le fafagaina o gaioiga i totonu o le nofoaga, i se tulaga tutoatasi o mea taua o mea taumafa73, 74. O le gaioiga ole gaioiga e mafai ona gafatia e mafai ona faʻaaogaina le sui MN 5 (TRPM5) e manaʻomia mo le suʻeina o mea suamalie, suamalie ma amino (umami)75. Faʻatau tauaso Trpm5 knockout mumua e le faʻaalia se mea e sili ona lelei mo le suauu i luga o le vai pe a tuʻuina atu i se filifiliga i le va o fofo e lua73, 74, ma faʻamaonia ai lo latou le mafai ona iloa ni vaifofo suamalie. Ae peitaʻi, pe afea Trpm5 E masani ona faʻafeiloaʻi le tele o museleti i le vai poʻo le faʻaleleia o le suavai i nofoaga maʻoti i le suʻega o le suʻega, ma o le mea lea e mafai ai ona faʻafesoʻotaʻi aafiaga o le vai poʻo le sologa lelei ma a latou amioga masani, na latou faʻaalia se mea e sili ona lelei mo fofo o fofo. Taua, o le Trpm5 kuki tuitui e leʻi atiaʻe se mea e sili ona lelei mo le suauu e le o le caloric sucralose i lalo o le tulaga lava e tasi o le suʻega, ma faʻaalia ai o le caloric effects of sucrose na mafua ai le faateleina o le fiafia mo le sogi i pepe kopa73, 74. Sucrose ua faateleina le maualuga o le dopamine i le NAc ma le taʻaloga o le Trpm5 mio73, 74, ma fautua mai o le le maua o faʻamalologa faʻamaonia i totonu o kusi tuʻupuʻu e lava e faʻamalosia ai le midbrain dopamine neurons e faʻamalosi ai le fiafia mo fofo faʻalelei. Ma le fiafia, Trpm5 auala i luga o le laulaufaiva faʻapena foi ona tali atu tali o tali i le nicotine ma le ava malosi, ma saofagā i la latou taumafa76, 77. E taʻu mai e lenei mea, e faaopoopo atu i a latou tuusaʻo tuusao i totonu o le faiʻai, o faʻamatalaga faʻamalamalamaga e fesoʻotaʻi ma faʻamaʻi pe faʻaaogaina fualaau faʻasaina o le faʻaleagaina, e fesoasoani i le faʻaaogaina.

Faailoga o mea tutupu i lalo ifo o le resamine o le dopamine. Mea taumafa e mafai ona faʻaaogaina poʻo fualaau faasaina o le faʻaleagaina, ma le faʻaogaina o le siosiomaga e faʻataʻitaʻiina le latou faʻatagaina, faʻaleleia le faʻasaina o le dopamine i le striatum, ma aʻafia ai i leria o le striatohypothalamic ma striatopallidal lea e pulea ai le faʻaogaina ma le faʻamalosia o mea taumafa ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina.1. O matafaioi o le fuaina o le dopamine i le gaʻo, e aofia ai saofaga o suiga ma meaʻai i totonu o le dopamine receptor function, na iloiloina auʻiliʻili isi mea1, 12, 78. O lenei, o le taulaiga o le a faʻaalia i luga o faʻamaoniga o loʻo faʻaalia ai o fualaau o le faʻaleagaina ma le palaina o meaai e faʻafeiloaʻi i luga o faʻamaʻi faʻamaʻi faʻamaʻi i totonu o le vriatum ma i le ogatotonu o le dopamine neurons e faʻatautaia i le striatum, lea e fesoasoani i le tagofiaina o fualaau faʻasaina ma le gaʻo (Mati. 4). O cocaine ma isi vailaau faʻaleagaina e faʻateleina ai le faʻaalia o le ΔFOSB i le tele o vaega, aemaise lava i le D1 dopamine ma le dynorphin-faʻalauiloaina o vavao o le ala saʻo79. E le gata i lea, o le faaputuputuina faifaipea o le ΔFOSB i totonu o le nofoaga e tali atu i le faaaogaina o fualaau faasaina e faateleina ai o latou uiga faaosofia, lea e manatu e fesoasoani i le atinae o le tagofia o fualaau faasaina80. O le mea e mataʻina ai, o fuamalie na faʻaalia i se taumafataga maualuga i le amataga o le atinaʻeina o le faʻailoga (aso postnatal 21-28) mo le vaiaso 1 na faʻalauteleina le fiafia mo le faʻaaogaina o gaʻo o mea taumafa i le matua81, ma o lenei mea na sili atu ona maualuga mo taumafa faʻamalosi e fesoʻotaʻi ma fesuiaiga i le molini o le molioo sikolasipi o le faʻamaoniga o le responsor dopamine81. Aemaise lava, na maualuga le maualuga o le ΔFOSB i le NAc o nei isumu81. I se tulaga talitutusa, o le faateleina o le faaupuga o le ΔFOSB i le striatum na maua i tamaʻi matutua na faatagaina e 'ai le gaʻo maualuga-gaʻo po o le meaʻai82, 83, 84, ma o lenei aafiaga na fesoʻotaʻi ma le faʻaleleia atili o le faʻamalosi e faʻaaogaina ai taumafa palatable. E le gata i lea, o mio ma le faatapulaaina o le mauaina o meaai, ma o lea na fiaai ma matua faaosofia ai e taumafa meaai, na faaalia ai foi le maualuga o le faatinoga o le ΔFOSB85.

Ata 4 | O faʻalavelave faʻapipiʻi intracellular i le alatele ma le mesoaccumbens dopamine auala e faʻafoeina ai meaʻai ma faʻatau fualaau.

Ata 4: Faʻailoga faʻapipiʻi intracellular i le alatele ma le mesoaccumbens dopamine auala e faʻafoeina ai mea taumafa ma faʻatau fualaau. Ae paga lea tatou te le mafai ona tuʻuina atu isi faʻamatalaga avanoa mo lenei mea. Afai e te manaʻomia se fesoasoani e maua ai lenei ata, poʻo le maua o se faʻamatalaga tusitusia, faʻamolemole faʻafesoʻotaʻi le npg@nature.comE maua mai i le vaega o le gaioiga o le numera o le 3-kinase (PI3K) -serine / threonine kinase AKT-Mammalian target of rapamycin (receptors for leptin, inisalini ma le faiʻai) (DNTB). mTOR) faʻailoga mataʻutia. Leptin e mafai foi ona faatonutonuina le JAK-STAT (Janus kinase-faailoilo faailoilo ma le activator of transcription) auala faailoilo. Leptin, inisalini ma le BDNF faʻamaonia e talafeagai e tausisia ai le dopamine homeostasis, atonu e ala i gaioiga e aofia ai le osofaʻiga o le PI3K. O fualaau faasaunoa e pei o le cocaine e ono mafai foi ona faailogaina le faailoga PI3K-AKT-mTOR i le ogatotonu o le dopamine neurons. E mafai foi ona faʻaalia manino ia responsors insulin i luga o faʻamaina o le dopamine i totonu o le nucleus accumbens, ma faʻapipiʻi i luga o ni uʻamea vavalaʻau, lea e faʻaalia ai dopamine D1 poʻo le D2 faʻaleleia, o le ala saʻo ma le faʻaalatuaina o laina ala. O resitala o le inisalini i le accumbens e faʻaolaina le lafoaʻiga o le dopamine ma faʻaleleia ai le gaioiga o le vevela o le dopamine (DAT), ma avea ai ma vaega tāua i totonu o le tomua dopamine homeostasis. O lenei gaioiga atonu o le a fesoasoani i le faʻatamaʻiina o le gaioiga o le inisalini ma lona gafatia e faʻaitiitia ai le faʻaaogaina o meaai. I se isi itu, o vailaau tetele o le sauaina e faaosofia ai le faamatuu atu o le dopamine i totonu o le faalavelave, o se gaoioiga e manatu mamafa i o latou tulaga faaosofia. O le faailoga o le Dopamine i le accumbens e faʻafeiloaʻi ai le galuega a le ΔFOSB, le elemene o le elemene AmP-cyclic protein (CREB), le protein phosphatase 1 o le tulafono 1B (DARPP32) ma le 5 (CDK5) o le cyclin-based kinase, o mea faaosofia o meaai ma vaisu o mea e fai ma vaisu. Neuropeptides o loʻo gaosia i le tuasivi hypothalamus (LH) e mafai foi ona faʻafetaui le gaioiga o le VA dopamine ma le neurons. LH neu e maua ai le hypocretin (lea e lauiloa o le orexin), poloketi i le VTA ma faatonutonu ai le VTA dopamine neurons ma lo latou tali atu i meaai gaosi ma vaisu o vaisu. LH fuamoa e gaosia ai le melanin-concentrating hormone (MCH) i le faʻalavelave ma le pulea o mea faʻamalosia o meaʻai ma vaisu, ma le tali mai o vavalaʻau uumi, e ala mai i sui o le MCH na faʻaalia i lenei vaega. O nofoaga autu o gaioiga o le tele o vasega tetele o fualaau oona ua faʻaalia (faʻaalia i pusa mumu). IRS, masini respirator substrate; HCRTR1, ituaiga talitane pepelo 1; S6K, protein ribosomal S6 kinase β1.


O le faʻaaliga manino o le ΔFOSB i le vaega, aemaise lava i laina o le ala tuusao, na mafua ai le tele o tali mo taui o meaai i lalo o le fuainumera faatulagaina ma alualu i luma alualu i luma o le faʻamalosia, ma fautua mai o le AAFOSB faʻalauteleina le faʻamalosia o meatotino86. O nei sailiiliga e foliga tutusa lava ma le faaleleia o tali i le koko i lalo o le faasologa ma le faasolosolo malie o le faasologa o faamatalaga e faaosofia e le tele o faaupuga o le ΔFOSB87. O le taumafa o se meaʻai e mafai ona faʻafefeteina e mafai ona faʻamautuina le tele o vaivaiga i totonu o le faʻamaʻi pipisi o le receptor o le dopamine ma faʻamaonia ai i totonu o le vaega o ΔFOSB-overexpressing sourds88. O nei faaletonu e aofia ai le faʻaititia o le numera o le AMP e fesoʻotaʻi ai le elemene (CREB), protein phosphatase 1 faʻavae tulafono faatonutonu 1B (DARPP32) ma le neurotrophiar derived factor (BDNF)88. E le gata i lea, o faailoga o le gaosiga o le dopamine ma le faasaolotoina, aemaise lava tyrosine hydroxylase, le enzyme faatapulaa fua i le gaosiga o le dopamine, ma le protein (transmitter) protein (DAT), na faaitiitia i le vaega faalauteleina o le eletise (VTA) -striatum axis o le ΔFOSB- oona feʻai88, fai mai o le ΔFOSB-overexpressing souris ua faʻaitiitia ai le production o le dopamine i le vaeluaga o le tino ma faʻaitiitia le tuʻuina atu o le dopamine i le striatum. O faʻamatalaga o le faʻalavelaveina o le dopamine i le ΔFOSB-overexpressing souris na faʻaleleia e ala i le mauaina o se meaʻai maualuga-taumafa mo 6 vaiaso88. O loʻo taʻu mai ai o meaai palatable e ono tele ai le taua o le faʻamalosi i nei moa ona e mafai ona faʻamaonia le le lava o le faailo o le dopamine. Faʻatasi, o nei faʻamaumauga e matua fautua mai ai o le faailoga o le ΔFOSB e pulea ai le faʻamalosia o meatotino ma fualaau oona. E taua le maitau, peitaʻi, o le mamafa o le tupe maua e foliga tutusa i ituaiga o manu ma ΔFOSB-overexpressing souris ma le avanoa i se tulaga masani poʻo se meaʻai maualuga-gaʻo88. O le mea lea o se mea e mataʻina ai le faʻaaogaina o le kalo ma isi vaega o le metabolism e mafai ona faʻateleina i le ΔFOSB-overexpressing souris ina ia taui mo lo latou faʻateleina o le naunau e saili meaai, o se avanoa e leʻi faʻataʻitaʻiina.

O isi vaega o le responsive dopamine signaling in the striatum e faʻafoeina ai foi le faʻaaogaina o meatotino o fualaau faʻasaina o le faʻaleagaina ma meaai. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻataʻitaʻiga o le 5 (CDK5) i le cyclin-toto e faʻatulagaina e le ΔFOSB ma le cocaine.89, 90. Faʻaleagaina o vailaʻau faʻamaʻi poʻo le faʻaleagaina o le CDK5 i le striatum e faʻatupulaʻia ai le cocaine taui i pepe91, 92. O loʻo taʻu mai ai o le faʻateleina o fualaau faʻasaina i le CDK5 expression i le striatum atonu o se tali faʻafetaui i luga o le faiʻai o faʻataʻitaʻiga e faʻafetaui ai aʻafiaga o cocaine ma puipui ai mai mea ua fai ma vaisu93. O le faʻalavelave faʻafuaseʻi o le CDK5 o loʻo faʻamaonia ai i totonu o le faiʻai e faʻaleleia atili ai le faaosofiaina o le faʻamalosia o meaʻai92, o loʻo fautua mai ai e faapea o mea masani o meaola faʻapitoa i totonu o le vriatum e faʻatonutonuina ai le faʻamalosia o meatotino o vailaau oona ma meaai. I le mea mulimuli, o le faʻamalosia o le D1 dopamine faʻamaufaʻailoga i le striatum ua iloa e mafua ai le faʻapipiʻiina o le DARPP32 i le totoe o le 97. O le suia o le serine 97 ma le alanine e nofo ai, ma puipuia ai le tulafono faatonutonu i le phosphorylation o le DARPP32 e ala mai i lenei 'upega tafaʻilagi, e mafua ai ona faʻaititia le loloto o le lagona i le faʻamalosia o meatotino o cocaine ma taui o meaʻai94. I le tuufaatasia, o nei faʻamatalaga ua tuʻuina mai ai faʻamaoniga faʻamaonia e faʻapea o mea e faʻamalosia e le dopamine o loʻo faʻamaonia i totonu o le vriatum e pulea ai le faʻamalosia o le faʻaaogaina o vailaau faʻasaina ma meaʻai, ma o le faʻalavelaveina o nei galulolo e mafai ona fesoasoani i le atinaʻeina o le oona po o le tagofia o vaisu.

Neuropeptide ma le faʻamaonia o le hormonal

I le faaopoopo atu i faʻalauiloa mea tutupu faʻamaonia e fesoʻotaʻi ma le faʻamalosia o le faʻamaʻi o le dopamine, o mea taumafa ma fualaau faasaina o le faʻaleagaina e ono mafua ai le neuroplasticity i le faasologa o faʻataʻitaʻiga faʻapitoa e ala i siama ma le neuropeptide o le paleni malosi. E lua ni neuropeptides tetele e maua mai i le itu i tua o le hypothalamus ma e lauiloa e faʻafaigofie le vaʻai fafaga ma le dopamine i nei auala, o le meli-concentrating hormone (MCH) ma le hypocretin (faʻapitoa foi o le orexin). MCH ma le hypocretin o loʻo gaosia i totonu o le faʻaaliga95 - o le faiʻai o le faiʻai o loʻo aʻafia ai i le faatonutonuina o le fafagaina o amioga ma le taulimaina o taui - ma le faateleina o le MCH poo le hypocretin faailoga e faaosofia ai le fafagaina o le amio96, 97. O le mea e mataʻina ai, o le faʻamaʻotoga o gafa o le nefano hypocretin i le lautele hypothalamus e taʻitaʻia ai le taumafa, gaʻo mea mamafa ma le gaʻo i mumisi98, ma fai mai o le tautala hypocretin o se vaega taua i le faatonutonuina o meaʻai ma le mamafa. O loʻo maua i le NAc, ia suʻega MCH, faʻatasi ai ma le faʻafouina o nei faʻaleleia e faʻaleleia ai le fafagaina o amioga99 ma faʻalavelave ai le osoosoina o le NAc neuronal100. O nei aʻafiaga e ono aʻafia ai se faʻaitiitiga o gaoioiga a le cycse, ma le faʻaitiitia o le faʻaititia o galuega a le CREB, ma faʻaitiitia ai le faʻaaliga o le AMPA glutamate receptor lalo ole 1 (GluR1)100. O le faʻalavelave faʻafuaseʻi o le avega o le MCH o loʻo faʻamaonia i le NAc poloka le faʻaosofiaina ma le faʻaleleia o taui o cocaine i pepe101. E le gata i lea, o le faʻamavaeina o le MCH o le saini i le NAc e faʻaititia ai foi le puleaina o le cocaine e le oona ma poloka ai amioga toe tali tutusa101. O le tala faʻatusa o le talimalo e aofia ai le 1 (HCRTR1), o le 1 ituaiga eletise o le taligalu, o se vaega taua i le faatonutonuina o le transmission mesolimbic dopamine ma le tauia o meatotino o fualaau faasaina o le sauaina ma meaai, atonu e ala i tulafono faatonutonu o PKC-faʻalagolago i vaʻalele102, 103, 104. I le aotelega, o neuropeptides e fafaga, e pei o le MCH ma le hypocretin, ei ai matafaioi taua i le puleaina o taumafa ma fualaau faasaina e ala i le fesuiaiga o le polokalama o mea tau tupe, ma e ono fesoasoani i le atinaʻeina o le oona ma le tagofia o vaisu.

Leptin saini i totonu o le faʻalapotopotoga faʻalautele. I le faaopoopo atu i neuropeptides o le hypothalamic, e mafai e tagata faʻatonutonu o meaʻai ona maua mai i le viscera e faʻafesuiaʻi ai le taui o le faiʻai. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le mumrelin, lea e gaosia i le manava ma le pancreas, e mafai ona faʻalauteleina ai le manaʻo ma taumafa. O Ghrelin e fai sina vaega e ala i le faaosofiaina o le midbrain dopamine ma o le a faateleina ai le faaosofiaina o meaai poo fualaau faasaina o le sauaina105. O le isi pule sili o hormonal o le paleni o le malosi lea e faʻaleleia ai le taui o le faiʻai o leptin. O le leptin leptin deficiencies e mafua ai le faateleina o le faʻamalosia o le tino e tali atu ai i ata o meaʻai106, ma le leptin fomaʻi togafitiga e faʻaauau ai le faʻamalosia o le tagata lava ia na lipotia mai le fiafia i meaai i totonu o nei tagata106. E mafai e le Leptin ona faʻafetaui tali tuusaʻo i meaʻai e ala i le puleaina o auala savali o le mesolimbic dopamine. Leptin receptors o loʻo faʻaalia i le ogatotonu o le dopamine neurons107, 108, 109, ma le leptin infusion i totonu o le VTA faʻalavelaveina le gaoioiga o le dopamine neurons109, faʻaititia ai taumafa taumafa109, 110, 111 ma faʻalavelave faʻapitoa e faʻaitiitia ai le mataalia i taui i tama111. I le isi itu, o le tuʻutuʻuina o leptin receptors i totonu o le VTA i kusi e faʻapupulaina ai le fiafia mo meaai palata109 ma faʻamalosia ai le faʻamalosia o meatotino112. I vaʻavaʻavega faʻasalalau, o le JAK-STAT (Janus kinase-faʻaliliu faʻamaoniga ma le faʻamalosia o le tusiga) o le faʻalavelave faʻafuaseʻi o se ala tele lea e faʻaalia ai le leptin anorexigenic aafiaga113. O le faʻaaogaina o le leptin i totonu o le VTA, i doses e faʻaitiitia ai le fafagaina o amioga, faʻamalosia ai le osofaʻiga a le JAK-STAT109, 110, ma le faʻasaina o le JAK-STAT faʻamaonia i totonu o le VTA o loʻo faʻalavelave ai i le anorexigenic effects of leptin110. O le togafitiga o cocaine faʻapitoa na faaalia i le vaʻaia o JAK-STAT i le VTA114. O le mea lea ua fautuaina ai o le faʻamaonia o le JAK-STAT i le cocaine i totonu o le VTA e mafai ona fesoasoani i faʻauiga tumau i le faiʻai o faʻatautaia o faiʻai o loʻo aʻafia ai vaisu cocaine. E le gata i lea, e ala i le faia i le leptin-pei, e mafai ai ona faateleina le faʻateleina o le cocaine i le JAK-STAT i le VTA e mafai ona saofagā i le faʻaaogaina o mea faʻatau o le fualaau faasaina.

Inisalini e sainia i le vaega faʻalauteleina o le faʻalauiloa. Ole inisalini o se isi faatonutonu faʻatonu o le paleni o le malosi lea e mafai ona aʻafia ai le taumafaina o meaai e ala i le faʻavasegaina o faʻasologa o taumafa faʻatoʻa ma le initaneti dopamine input i luga o nei kata. O le inisalini e faʻaosoina ai le inisalini receptor ma se faʻasalaga faʻamaonia lea e aofia ai le inisalini respirator substrate (IRS) faʻamalosia vave o le phosphoinositide 3-kinase (PI3K). PI3K mulimuli ane na faʻaaogaina le tyrosine-protein kinase BTK (faʻapitoa foi o le ATK), lea e faʻamalosia ai le matua mammalian o le rapamycin (mTOR) ma le protein ribosomal S6 kinase β1 (S6K1). O faʻamaumauga o le insulin e faʻaalia i totonu o le vaega115 ma i le ogatotonu o le dopamine neurons107. O le afaina o le inisalini i totonu o le VTA e faʻaititia ai le taumafa i totonu o pua111, 116, ma i se isi itu, o le vavaeeseina o le inisalini i totonu o le midbrain dopamine neurons i mumine e maua ai le hyperphagia ma faateleina le mamafa o le mamafa pe a faʻatusatusa i mice o loʻo pulea117. O nei aʻafiaga e fesoʻotaʻi ma le leiloa o le inisalini-faʻaosofia le PI3K o le faailoga i dopamine neurons117. O faʻamaʻi pipisi ua faʻaitiitia le maualuga o le dopamine i le ogatotonu ma nofoaga o gataifale tuʻu ma e le maaleale i le tauia o meatotino o le methamphetamine nai lo le pulea o rati ma le maualuga o le inisalini118, 119, o le faʻaalia o le inisalini o le saini e manaʻomia e faʻamautinoa ai le tuʻuina atu o le dopamine. O nei faʻamatalaga e faʻamaonia ai o le vave faʻafouina o le inisalini o le resitara i le VTA e mafai ona faʻaititia ai le gaioiga o neurons o loo aofia ai le dopamine i lenei tulaga faiʻai. Ae ui i lea, o le inisalini e foliga mai e gaoioi i se faiga faʻafesootai i le VTA o le faʻalavelaveina o le faʻamaoniga o le inisalini o aʻafiaga i le tuʻuina atu o le dopamine.

Ole faʻalavelaveina o le faʻaaliga BDNF i le taimi muamua o le forebrain, poʻo le faapitoa i totonu o le VTA, e maua ai le hyperphagia ma le mamafa o meaʻai i mumumu, aemaise lava pe a faatagaina avanoa i se taumafataga e maualuga le gaʻo120, e talitutusa ma aʻafiaga o le tuʻituʻiina o le inisalini na talia i le VTA. E le gata i lea, o fesoʻotaʻiga tutotonu o le BDNF e fesoʻotaʻi ma se paʻu o le dopamine i le NAc, ma fai mai e pei ole inisalini, e manaʻomia le BDNF e tausisia tulaga talafeagai o le signolimbic dopamine signaling120. I le maofa, i le faaopoopo atu i le malosi o le leptin o le lepini i luga o le VTA dopamine-containing neurons ma le fafagaina o amioga o loo faamatalaina i luga109, 121, hyperphagic ob / ob ounu, lea ua faʻalavelaveina ai le leptin, ei ai tulaga maualalo o tyrosine hydroxylase i le vaeluaga o le dopamine neurons, o se enzyme autu i le biosynthesis o le dopamine108. ob / ob misi foi ua faʻaitiitia ai le faʻaolaina o le dopamine i le NAc108 ma faʻaititia ai faʻasologa o mea totino o le dopamine i le VTA122. O nei faaletonu i le faailoga o le dopamine e faʻapitoa i togafitiga ma le leptin108. Faatasi, o nei sailiiliga fautua mai ai o inisalini, BDNF ma leptin, lea e mafai uma faailo ala i le PI3K – serine / threonine kinase AKT – mTOR cascade, e talafeagai mo talafeagai gaosia dopamine ma faailo auina atu. Faʻaletonu i a latou gaioiga faʻalavelaveina ai le mesoaccumbens dopamine system ma faʻateleina ai le faʻanaunauga o le manu e soona faʻaalu lelei gaʻo meaai gaʻo maualuga ma tupu ai le lapoʻa. Faʻatusatusa i le faʻaosofia o meatotino malie o taumafa ma le mamafa maua i isumu ma faʻalavelaveina inisalini, BDNF poʻo leptin faʻailo i le VTA, o nei isumu faʻaalia le faʻaititia o lagona faʻaosofia ma psychomotor stimulant o cocaine ma amphetamine108, 117. E le gata i lea, o le faʻalavelave faʻafuaseʻi o le VTA, o le PTANUMXK-AKT-mTOR, na maua mai i le virus le faʻataʻitaʻiga o le resin respirator substrate 3 (IRS2), e faʻaaogaina ai le tau o le cocaine ma le morphine i mice123, 124. O le mea lea, e mafai e le faʻaleagaina o le inisalini, BDNF ma leptin faʻamaonia i totonu o le VTA e le gata ina faʻateleina le malosi ina ia avea ma se mea e sili ona mamafa, e mafai ona atagia ai le faʻafefe o le togafiti e foia ai se aʻafiaga leaga e aʻafia ai ma le faʻaleagaina o le midbrain dopamine signaling1, ae faʻaitiitia ai foi le lagona lelei i meatotino tauia o fualaau oona e pei o cocaine poo morphine.

Inisalini saini i totonu o le striatum. Ole inisalini e faʻateleina ai le faʻaalia o le DAT ma faʻatinoina i totonu o le alatele e ala i le auala ole IRS-PI3K auala125. E le gata i lea, o le inisalini e mafai ona aʻafia ai aʻafiaga o le cocaine i le tuʻuina atu o le dopamine mai fasi pepa, o se mea e taofia e ala i le faʻasaina o le PI3K125. Ma le maofa, o le faʻasalaga tuusaʻo o le inisalini i totonu o le NAC e sili atu ai le faʻaalia o amioga le fiafia-pei o tama e togafitia i le cocaine125, e pei ona fuaina i se lima taimi e tali ai le telefoni o tali. O maualuga maualuga o le le mautonu i lenei galuega ua iloa e vavalalata le tulaga lamatia e atiina ae ai le malosi e pei o le cocaine saili amioga i tama126, ma o tagata e maualuga le maualuga o le le mautonu o loʻo i ai le tele o aʻafiaga o le atinaʻeina o vailaau faʻasaina po o le gaʻo127. O le mea lea, o le inisalini e faʻamaonia i le lotoifale i totonu o le lotoa e mafai ona aʻafia ai le aʻafiaga i le tagofia o mea ua fai ma vaisu e ala i le osofaʻiga o le IRS-PI3K-AKT-mTOR. O le manatu e faapea, o le PI3K-AKT-mTOR cascade ei ai sona sao i mea ua fai ma vaisu e lagolagoina foi e le sailiiliga o le puipuia o le mTOR e ala i le faaaogaina o le rapamycin, aemaise lava i le NAc, e faaitiitia ai uiga faaosofia o cocaine i kio ma mice128. I le mea mulimuli, o le auala PI3K-AKT-mTOR ua lauiloa e taʻalo se vaega taua i le faʻavaivai tumau (LTD)129, o le faagasologa e faʻaitiitia ai le malosi malosi o le synaptic i le va o neurons. O le Striatal LTD e faʻalagolago foi i le signocannabinoid ma le metabotropic receptor signaling ma le alalaupapa e le mafai ona toe maua mai o le laina eletise V i le VN 1 (TRPV1), o nei mea uma ua iloa e faʻafoʻosaʻo ai meatotino taufaʻatau o fualaau oona ma le faʻamalosi e faʻaaogaina ai mea taumafa. I le maofa, o le toesea mai le puleaina o le cocaine e mafai ona faʻaaogaina ai le le lava o le faʻavaeina o le LTD i totonu130 ma faʻasalaga faʻatasi i tulaga faʻaalia o vaega autū o le faʻaleleia o le PI3K-AKT-mTOR131. O lenei faaletonu i totonu o le LTD ua faasolosolo malie mai i le taimi umi o le aloese mai le amio o le cocaine amio pulea i tama130. Ae peitai, o le le mafai ona toe faʻaleleia le LTD ina ua maeʻa le vaitaimi o le faalauteleina o le cocaine e fesoʻotaʻi ma le tulaʻi mai o vaisu-pei o amio130. O le mea mulimuli, o loʻo taʻua o meaʻai i sisifo, o loʻo mauʻoa i gaʻo ma gaʻo mama, e le o maua i le omega 3 mea gaʻo, ma o se taunuuga, e tele lava ina paʻuʻese tagata taʻitoʻatasi i lenei mea taua132. O le le atoatoa o Omega 3 i le mailei e mafua ai le paʻu mataʻutia i le LTD i le striatum132, ma fai mai o le faʻaitiitia o tupe maua a le LTD e mafua mai i le le atoatoa o mea taumafa e mafai ona fesoasoani i le atinaʻeina o vailaʻau faʻasaina ma le oona.

Flammation i le oona ma le tagofia o fualaau faasaina

O faʻamaoniga faʻamaonia o loʻo taʻu mai ai o le faʻaaogaina o le LTIX-LTT-mTOR-LTD faalagolago i le mafaufau e faalagolago malosi i le 3 pulou, o se molifaʻau faʻaalia e aafia i le mumū ma le apoptosis. Aemaise lava, o le faʻatoaagaina o le NMDA i le tali atu i le synaptic activity e faʻatupulaia ai le maualuga o le calcium intracellular, lea e faʻaosofia le phosphatase calcineurin133. O le mea lea e faʻateleina ai le faʻamalolo o le cytochrome c mai i le mitochondria e ala i se masini e faalagolago i mea faʻapitoa o le BCL-XL (BCL2 o le maliu cell), XIAP (toe faʻaaoga IAPloviral IAP) ma le pulepule apoptosis BAX133, 134. Cytochrome c o le a faʻagaoioia ai le 3 puʻe, lea e faʻasalalau ai le faʻaaliga o vaega o le receptor AMPA ma faʻaosoina le LTD i le auala AKT133, 134. O le tāua tele, o le 3 o loʻo faʻafiafiaina se vaega taua i le faailoilo o le mumusu i totonu o le faiʻai, e aofia ai nofoaga faʻatoʻa ma le midbrain dopamine135, 136, fai mai o nei ala le lelei i totonu o le faiʻai e mafai foi ona saofagā i le tagofia o fualaau faasaina ma le gaʻo.

Nuclear factor-κB faailogaina i le oona ma mea ua fai ma vaisu. O le amataina o le faʻamaonia o faʻamaonia e mafua ai le faʻamalosia o le nuikilia-kB (NF-κB), o se mea e faʻasalalau ai le faʻalauteleina o le tusiga o cytokine proinflammatory ma isi genes e aofia i tali faʻapitoa i mea faʻaleaga, faʻamaʻi ma le atuatuvale (Mati. 5). Adipocytes e maua ai le tele o cytokines inflammatory, ma o le gaʻo e masani lava ona fesoʻotai ma se tulaga masani o le mumū i totonu o tisipese lautele137. O le mumusu i nofoaga o faiʻai o loʻo aʻafia ai i le faatonutonuina o le taumafaina o mea taumafa e mafai ona avea ma vaega taua i le atinaʻeina o le oona. I fuainumera e mafai ona faʻatagaina se taumafataga maualuga ma le mamafa ob / ob Iunu, inhibitor o le NF-κB kinase subunit-β (IKKB) -NF-κB o le faailoga maualuga e maualuga i luga o neurons o le mediobasal hypothalamus (MBH)138. E le gata i lea, faʻaleagaina o le IKKB-NF-kB i le MBH, ma aemaise lava i le peptide pepide (AgRP) i luga o lenei 'upega tafaʻilagi (Mati. 1), puipuia malu mai le meaʻai pe a faʻatagaina e 'ai se meaʻai maualuga-gaʻo138, ae o le faʻatagaina ectopic o le IKKB-NF-kB o le faailoina i le MBH e mafua ai le inisalini tutotonu ma le leptin (faʻavasegaina autu (physiological features of the obesity)138. O le faʻamavaega faapitoa o le MYD88, o se protein sili ona faʻapipiʻi e ala i le faʻaaogaina o le NF-κB, o loʻo puipuia ai foi mailei mai le mamafa ma maua ai le teteʻe leptin pe a faʻaaogaina se taumafataga maualuga139, faʻaauau le lagolagoina o se matafaioi mo le faʻamaonia o le mumusu i totonu o le faiʻai i le oona tele. I le faaopoopo atu i le tagofiaina, faaleleia atili le NF-κB i le hypothalamus, ae maise lava i totonu o le POMC neurons i le MBH, e mafai ona mafua ai isi faalavelave e mafua mai i mea e pei o le maualuga maualuga140. O le tele foi o mea e aʻafia ai i le mumusu i nofoaga o le superaypothalamic o loʻo i ai i itu o le fafagaina o amioga. I le faaaogaina o le IRM, o mataupu ogaoga o tagata soifua na faaalia ai le afaina o le OFC, o se nofoaga taua o le faiai lea e aafia i le taua o le taua o meaʻai (tagai i luga)141. E tusa ai ma lenei sailiiliga, na faatuina mai o le mumū i nofoaga o le faiai o le faiai, ma atonu foi i totonu o limbic, stevaltal ma midbrain sites e aofia ai le faatonutonuina o taumafa taumafa, e mafai ona fesoasoani i le atinaʻeina o le oona.

Ata 5 | Nuclear factor-κB signaling ma lana tulafono faatonutonu e le SIRT1.

Ata 5: Faʻamatalaga o le Nuclear factor-κB ma lana tulafono faatonutonu e le SIRT1. Ae paga lea tatou te le mafai ona tuʻuina atu isi faʻamatalaga avanoa mo lenei mea. Afai e te manaʻomia se fesoasoani e maua ai lenei ata, poʻo le maua o se faʻamatalaga tusitusia, faʻamolemole faʻafesoʻotaʻi le npg@nature.comE le o se mea e tasi, e le afaina ai le tino, e le o se mea e tupu, ae e le o se mea e tupu. O le neuronal gaoioiga e mafua mai i le tali atu i le cocaine, o le neurotrophins poʻo le glutamate transmitamate e faʻafouina IKKB. O le IKKB o le phosphorylates IBB. IBB o le vaega taua tele lea e taofia ai le NF-κB (e masani lava o se faʻalavelave maʻaleʻale e aofia ai le p65 ma le p50 subunits) i le cytoplasm ma taofia ai lona faʻafouina ma le faʻafefe i le nucleus. O le faʻaleleia o le IBB e le IKKB e oʻo atu ai i le IBB o le fieldquitylation ma le proteolysis, ma tuʻu saʻo ai le NF-κB e faʻafeiloaʻi ai i le nofoaga autu. E mafai foi ona avea le IBB ma phosphorylated e isi kinases o loʻo aʻafia i le vailaau faʻamalosi, vailaau faʻamaʻi ma le fafagaina o amioga, e aofia ai le RAFX-oncogene serine / threonine protein kinase (RAF1), protein kinase A (PKA), casein kinase 2 (CK2), protein kinase C (PKC) ma le calcium / calmodulin-dependent protein kinase type II (CaMKII). I totonu o le mea taua, o le NF-κB ua faʻamalosia e fusifusia i elemene tali i tagata e faalauiloaina ituaiga NF-kB e pei o histone deacetylases (HDACs), protein CREB-binding (CBP) ma le p300. O le senitini faʻamalosia-faʻamalosia-o le (PPARγ) ei ai aʻafiaga faʻamaʻi-leaga e ala i se gaoioiga faʻamalosi ile gaoioiga NF-κB, masalo e ala i le sailia o co-activators key pei o p300 ma CBP. E tutusa foi, o le XANUMO (SIRT1) NAD-le faalagolago i le NAD-o loʻo i ai ni mea e tetee ai i le gafatia e ala i lona mafai ona faʻataʻitaʻi le p1 subunit o le NF-κB ma faʻasaʻo lana gaioiga. Ac, acetyl; NEMO, NF-kB mea taua tele; Ub, ubiquitin.


O cocaine ma isi vailaʻau faʻaleagaina e mafai foi ona faaosofia ai tali le fiafia i faiʻai. I pepe, o le cocaine e faʻamalosia le NF-κB i le NAc142, 143, e mafua ai le faateleina o le maualuga o le BDNF ma le faʻaleleia atili o le tauia o le koko142. O le faailogaina o le NF-κB i cocaine e mafua ai foi le toe faaleleia o le tino i le NAc, ma mafua ai le faateleina o numera o le dendritic i luga o neo Nec142, lea e ono avea ma tali faʻafetaui lea e faʻapupulaina ai le tulaga lamatia i vaisu142. I le faaopoopo atu i le koko, o le taumafaina o le ava e faʻaalia ai le NF-κB i le mafaufau, ma ua fautuaina o lenei mea e fesoasoani i le atinaʻeina o le ava144.

SIRT1 i le gaogao ma mea ua fai ma vaisu. I le taua o le NF-κB o le faailogaina o le maua o le mamafa ma le fualaau faasaina, atonu e le o se mea e ofo ai le faapea o puipuiga e faatonutonu ai le NF-κB faailoga - e pei o le 1 (SIRT1) leacacania NAD-dependent, e aafia foi i le oona ma le tagofia o fualaau faasaina . SIRT1 o loʻo iai ni faʻataʻitaʻiga faʻamaʻi, e ala i le diaacetylating and inhibiting the subtitle p65 NF-κB145. Vaaiga masani i le SIRT1 gene e fesoʻotaʻi ma le maualalo o le BMI i tagata145, ma le faʻamavaega o le SIRT1 i le vaʻaia o le POMC e faʻateleina ai le vaivai o le mailei i meaʻai e mafua mai i le faʻaititia o meaʻai e ala i le faʻaitiitia o tupe faʻaalu146. Cocaine faateleina le faʻaalia o le SIRT1 i totonu o le striatum147 ma le faʻafouina resveratrol o le galuega a le SIRT1 e faʻaleleia ai le faʻamalosia o meatotino o cocaine147. O nei suʻesuʻega ua fautua mai ai o le SIRT1 i le hypothalamus ma le striatum e faʻatonutonuina ai taumafa ma fualaau faasaina, i le faasologa. O le a manaia le fuafua pe o nei gaioiga e fesoʻotaʻi ma le NF-κB, ma pe o le SIRT1 galuega i le striatum e faʻapipiʻiina ai foi le mea o loʻo i luga o le meaʻai.

Vaʻavaʻa fou i le gaogao ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu

O le faʻamautinoaina o faʻamatalaga fou o loʻo faʻaalia ai faʻamatalaga o faiga fou ma auala e mafai ai ona aʻafia i le gaʻo ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu. Mo se faʻataʻitaʻiga, o rhythms circadian e mafai ona aʻafia ai le lagona o le au faila o taui o le faiʻai, ma faʻatautaia ai le fafagaina o amioga ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina. O faʻamaumauga a le CLOCK ma le BMAL1 o vaega taua ia o le matagaluega a le komipiuta, o loʻo i totonu o le suprachiasatic nucleus (SCN) o le hypothalamus. FUAFUAʻAI tamaʻi moa feʻaveaʻi148, e sili atu ona maaleale i le tau o le koko e sili atu nai lo mice o le vao ma faʻaalia le faʻaleleia atili o le malosi o le midbrain dopamine neurons149. O le mea lea o le a manaia ai le fuafua pe faʻafefea ona aʻafia e le CLOCK-BMAL-faʻavae faʻavae meaʻai ma fualaau faʻatau.

O le suiga o RNA o se metotia o le tusiga o le adenosine i le faasologa o tusitusiga mRNA matutua, lea e mafai ona iu ai i suiga i le amino-acid code o protein150. RNA le faʻataʻitaʻiina e faʻamaʻiina i le RNA-specific adenosine deaminases (ADARs), ma atonu o le mRNA transcript sili ona lauiloa o loʻo lolomiina i le RNA teuteu i le faiʻai o le serotonin 2C (5-HT2C) talini151. Faʻalavelave faʻafuaseʻi o gaoioiga a ADAR2 i mice (ADAR2 ua faʻamaonia e faʻatagaina le AMPA ma le kainate glutamate subcepts subits) e mafua ai le hyperphagia ma le oona i totonu o mata. E le gata i lea, o le RNA HBII 52 laitiiti o le nucleolar e puleaina le teuteuina o le 5HT2C receptors152, ma le microromolega chromosomal o le HBII 85 e fesoasoani i foliga o le maʻi o le neurodevelopment Le maʻi o Prader-Willi153, o se faailoga taua o le oona. MicroRNAs e aofia ai foi i le faʻasalalauga faʻasalalauga o faʻamatalaga o le gutu ma o se matafaioi autu mo microRNA i le faʻatonutonuina o meatotino faʻamalosia o cocaine i kio ma mumisi o loʻo faʻaalia154. Ua matua aʻafia foi i latou i le adipogenesis, o le glucose metabolism ma le insulin saini. Ae ui i lea, e matua itiiti lava le iloa o le matafaioi i le fafagaina o amioga.

O sui o le suauu-activated activist-γ (PPARγ), e pei o le rosiglitazone (Avandia; GlaxoSmithKline plc), ua faʻaaogaina e avea ma insulin-sensitizing agent e togafitia ai le maʻisuka 2. O le PPARγ e faʻasalalau ai le adipogenesis ma o se tasi o aʻafiaga ogaoga o le PPARγ agonists o le maualalo o le tau, aemaise lava i le tulimataʻiina o le PPARγ o loʻo faʻaalia i le mafaufau155, 156. PPARγ fegalegaleaiga faʻatasi ai ma taʻiala faʻapitoa o fualaau faʻatau, e aofia ai le NF-κB (Mati. 5), SIRT1 ma CDK5, ma le PPARγ agonists e faʻaitiitia ai le taumafa ava malosi ma le toe faʻafoʻi le amio157. O le mea lea, o le a taua tele le malamalama i auala tonu e mafai ai e le PPARγ ma isi faʻaliliu o le hormone faʻataunuʻu ona faʻafoe mea taumafa ma fualaau oona, ma fuafua pe latou te gaoioi i luga o auala tutusa.

I le mea mulimuli, o fualaau faasaina e faʻaitiitia ai le neurogenesis, o le gaioiga lea e fananau mai ai pepe fou ma matua, i mafaufau o tagata matutua matutua158. E faʻapea foʻi, o le faʻapipiʻi o neu ua faatoa fananau mai i le pusa afi, o se gaioiga e mafai ona faʻatonutonuina ai le manatua o mea manogi, e faʻaleleia i mumumu i le taimi o le vaʻalele159. O lenei mea e taʻu mai ai o le neurogenesis i le pulufana olfactory ma atonu isi itu o le faiʻai e mafai ona fesoasoani i vaega o le fafagaina o amioga ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina. O le mea lea, o le a taua tele le suʻesuʻeina o saofaga o faʻalauiloaina o masini o le neuroplasticity ma tulafono faatonutonu ole gaʻo i totonu o le faiʻai ile tulaga o le fafagaina o amioga ma meatotino taufaʻatau o vailaau oona.

aotelega

E pei ona talanoaina i lenei Iloiloga, o le tele lava o le faiai e pulea ai taumafa taumafa ma fualaau faasaina, ma tali talitutusa tali tutusa e ono mafai ona tupu mai i faiga masani o faiʻai e fualaau faasaina ma taumafa matagofie. O se taunuuga, o le gaʻo o le taimi nei ua masani ona faʻalauiloaina e avea o se ituaiga o amioga malosi e tele e pei o le tagofia o vailaʻau faʻasaina. O le mea lea, o lo tatou malamalamaaga i togafitiga o le vailaʻau oona e mafai ona maua ai se faʻatulagaga faʻamalosi mo le faʻamalamalamaina o avetaavale faaosofia ile gaʻo. Ma le mea mulimuli, o le tele o le faamamafa o loʻo tuʻuina nei i le faʻamalamalamaina o aʻafiaga o meaai faʻafefeteina i luga o faʻataʻitaʻiga taui o faiʻai o loʻo aʻafia i le tagofia o fualaau faasaina. Ae peitai, e taua foi le mafaufau i le fesuiaiga o sootaga o loo i ai i le va o taumafataga o le fafagaina o le homeostatic i le hypothalamus ma le fomaʻi i le faatonutonuina o le faaaogaina o fualaau oona. Nicotine ma isi fualaau faasaina o le faasaunoa e mafai ona faaosofia ai le fafagaina o mea e fafagaina ai ma ia aafia ai le mamafa o le tau160. O se mea e sili ona manaia e ono mafai ai e nei vaʻaia faʻataʻitaʻiga ona faʻafoeina fualaau faasaina ma saofaga i le le lava o le puleaina o fualaau faasaina lea e faʻaalia ai vaisu.

tumutumu

Faʻafetai

O le tusitala e lagolagoina e fesoasoani mai le US National Institute on Drug Abuse (NIDA). O le numera o le numera 21309 mai le Scripps Research Institute.

Faʻamatalaga faʻamatalaga fiafia

O le tusitala na ia taʻutino mai le leai o se tauvaga tau tupe.

tumutumu

mau faasino

  1. Kenny, PJ Faiga faʻapolopolo i le gaʻo: malamalama fou ma taʻiala i le lumanaʻi. Neuron 69, 664-679 (2011).

  2. Wyrwicka, W., Dobrzecka, C. & Tarnecki, R. I luga o le meafaigaluega na mafua ai ona faʻaalia e le eletise le faʻamalosia o le hypothalamus. saienisi 130, 336-337 (1959).

  3. Uili, MJ, Pratt, WE & Kelley, AE Faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o le maualuga o le fafagaina o le gaʻo e aʻafia ai e le opioid faaosofiaga o le telefoni feaveaʻi. Physiol. Faʻatasi. 89, 226-234 (2006).

  4. McCrory, MA, Suen, VM & Roberts, SB Aafiaga o le biobehavioral e uiga i le taumafa malosi ma le mamafa o tagata matutua. J. Nutr. 132, 3830S-3834S (2002).

  5. Kelly, MT 'ua al. O le faateleina o le vaega e mafua ai le faateleina o le faʻaaogaina o le malosi i luga o le 4 d i le masani-mamafa ma le mamafa o alii ma tamaitai. Br. J. Nutr. 102, 470-477 (2009).

  6. Benton, D. O le vailaʻau o le suka o le suka ma lana matafaioi i le gaʻo ma le taumafa. Falemaʻi. Nutr. 29, 288-303 (2010).

  7. Corsica, JA & Pelchat, ML Taumafa o mea taumafa: moni pe sese? Curr. Faaiʻu. Gastroenterol. 26, 165-169 (2010).

  8. Warwick, ZS Suʻeina o mafuaʻaga o hyperphagia taumafa maualuga-gaʻo: se faʻasologa o masini ma amioga. Neurosci. Biobehav. Faaa. 20, 155-161 (1996).

  9. Schwartz, GJ O le matafaioi o vailaau gastrointestinal o loo i ai i le puleaina o mea taumafa: mea o iai nei. taumafa 16, 866-873 (2000).

  10. Rolls, ET O fatuga o masini e sili ona taua ma le 'ai. Phil. Trans. R Soc. London. Faasologa B 361, 1123-1136 (2006).
    O se vaaiga sili ona lelei o le neurocircuit lea e faatonutonuina ai le malamalamaga o le gaosiga o meaai.

  11. Laʻititi, DM, Zatorre, RJ, Dagher, A., Evans, AC & Jones-Gotman, M. Suiga i le faiai e fesootaʻi ma le 'aina o sukalati: mai le fiafia i le faʻafefe. fāiʻai 124, 1720-1733 (2001).
    O se pepa taua e iloagofie ai mamanu o loʻo aʻafia ai i le atinaʻeina o le fiafia ma nofoaga e faʻapipiʻiina e faʻatapulaaina ai le faʻaaogaina.

  12. Volkow, ND, Wang, GJ & Baler, RD Taui, dopamine ma le puleaina o mea taumafa: o aʻafiaga mo le gaʻo. Trends Cogn. Sci. 15, 37-46 (2011).

  13. Appleyard, SM 'ua al. Faʻaauau ona faʻaaogaina e le alo o le visceral ia neo catecholamine i totonu o le 'autafa o le' au. J. Neurosci. 27, 13292-13302 (2007).

  14. Covasa, M. & Ritter, RC Faʻaitiitia le faʻalogo i le malosi o le faʻaogaina o le inisinia i faʻata na faʻapipiʻiina i taumafa maualuga. Am. J. Physiol. 277, R279-R285 (1999).

  15. Donovan, MJ, Paulino, G. & Raybould, HE Faʻatoagaina o neurotini i le tali atu i le lipid gastrointestinal ua faʻataunuʻuina i le maualuga o le gaʻo, maualuga le malosi o taumafa i mumuna e ono aʻafia i meaʻai o mea taumafa. Brain Res. 1248, 136-140 (2009).

  16. Smith, RJ & Aston-Jones, G. Tuuina atu o le noradrenergic i le amygdala lautele: o le matafaioi i le faateleina o le sailia o fualaau faasaina ma le toe foi i le taimi o le gasegase o vailaau faasaina.. Brain Struct. Lelei. 213, 43-61 (2008).

  17. Koob, G. & Kreek, MJ Faʻalavelave, faʻasolosolo o auala faʻatau fualaau faasaina, ma le fesuiaiga i fualaau faasaina. Am. J. Fomaʻi 164, 1149-1159 (2007).

  18. Simons, CT, Boucher, Y., Carstens, MI & Carstens, E. Faʻafeiloaʻiga o Nicotine i tali faʻasalaga o neurons i totonu o le tumutumu o le fasi fanua. J. Neurophysiol. 96, 1877-1886 (2006).

  19. Atamai, RA & Kiyatkin, EA Eseesega o gaoioiga vave a cocaine. Natura Rev. Neurosci. 12, 479-484 (2011).

  20. Lenoir, M. & Kiyatkin, EA Mataʻutia taua o gaioiga o gaioiga o le nicotine i le faʻasalalau ona aʻafiaga tutotonu. Neuropsychopharmacology 36, 2125-2138 (2011).
    O se pepa taua e faʻaalia ai e le mafai e le faia o le faia o le nicotine ona fesoasoani i lona faʻamalosia o meatotino. E taʻu mai ai o vailaau o mea ua fai ma vaisu e mafai ona gaoioi e auala atu i auala faʻalauiloa e faʻaosoina ai vaisu.

  21. Olson, VG 'ua al. Matafaioi o le noradrenergic faʻamaonia e le nucleus tractus solitarius i le faʻasalalau taui totogi opiate. saienisi 311, 1017-1020 (2006).

  22. Delfs, JM, Zhu, Y., Druhan, JP & Aston-Jones, G. Noradrenaline i le vaʻaia o le vaʻaia e taua tele mo le faʻaaogaina o le vaʻaia o le opiate. natura 403, 430-434 (2000).

  23. Harris, GC & Aston-Jones, G. Faʻatoagaina i amygdala lautele e fetaui lelei ma le suiga o le hedonic ao faagasolo le gasolo ese o le morphine. Faʻaaloalo. Brain Res. 176, 251-258 (2007).

  24. Garcia-Diaz, DE, Jimenez-Montufar, LL, Guevara-Aguilar, R., Wayner, MJ & Armstrong, DL Faʻamatalaga Olfactory ma visceral i le tumutumu o le mea naʻo le tasi. Physiol. Faʻatasi. 44, 619-624 (1988).

  25. Ziomber, A. 'ua al. Faʻamalosia i le magnetina le faʻafefeteina o le nerve ma le fafagaina o amioga i tama. J. Physiol. Pharmacol. 60, 71-77 (2009).

  26. Burneo, JG, Faught, E., Knowlton, R., Morawetz, R. & Kuzniecky, R. Paʻu o le paʻu e fesootaʻi ma le vava nerve stimulus. Neurology 59, 463-464 (2002).

  27. Wang, GJ 'ua al. O le faʻamalosia o le Gastric i mataupu matuiā e faʻamalosia ai le hippocampus ma isi itulagi e aofia i le failaina o taui o faiʻai. Faʻaaliga. Natl Acad. Sci. ISA 103, 15641-15645 (2006).

  28. Ertelt, TW 'ua al. Faʻaleagaina o le ava malosi ma le faʻalagolago i luma ma le maeʻa ai o taotoga maʻaleʻale: o se toe iloiloga o tusitusiga ma lipoti o se faʻamaumauga fou. Surg. Oʻu. Faʻamatala. Dis. 4, 647-650 (2008).

  29. Cunningham, JT, Mifflin, SW, Gould, GG & Frazer, A. Faʻailogaina o le CFos ma le ΔFosB i le fomaʻi o le rat e le Vagal e faʻaosofia ai le aʻa. Neuropsychopharmacology 33, 1884-1895 (2008).

  30. Nunez, C. 'ua al. Faʻaoʻoina o le FosB / ΔFosB i le faiʻai e faʻamalosia ai le faʻaogaina o le tino i le taimi o le morphine faʻatuatuaina ma le alu ese. J. Neurochem. 114, 475-487 (2010).

  31. Mumberg, D., Lucibello, FC, Schuermann, M. & Muller, R. O isi kopi o fosB transcripts results i mRNAs eseʻese faʻamaonia e fesuiaʻi ai fomaʻi faʻamaonia faʻamaonia. Genes Dev. 5, 1212-1223 (1991).

  32. McClung, CA & Nestler, EJ Faʻafoeina o faʻamatalaga o le gene ma le cocaine e le CREB ma le ΔFosB. Natura Neurosci. 6, 1208-1215 (2003).

  33. Appleyard, SM 'ua al. Proopiomelanocortin neurons i totonu o le nucleus tractus solitarius o loʻo faʻaagaoioia e le visceral afferents: tulafono faatonutonu e cholecystokinin ma opioids. J. Neurosci. 25, 3578-3585 (2005).

  34. Zhang, Y. 'ua al. Pro-opiomelanocortin gene transferentia i le tumutumu o le auala naʻo le tasi ae le o le faʻaaogaina o meaʻai faʻaonaponei mea taumafa masani-faʻafefete le gaʻo. Neuroscience 169, 1662-1671 (2010).

  35. Holst, JJ O le faʻaogaina o le kullucagon-pei o le peptide 1. Physiol. Faaa. 87, 1409-1439 (2007).

  36. Turton, MD 'ua al. O se matafaioi mo le glucagon-pei peptide1 i le tulafono tutotonu o le fafaga. natura 379, 69-72 (1996).
    O se pepa taua e faaalia ai o le GLP1 lea e maua i le NTS e mafai ona pulea ai mea taumafa. O isi suʻesuʻega o le a tatau ona faʻamaonia pe GLP1 e faʻapipiʻi ai foi le faʻaaogaina o fualaau.

  37. Hayes, MR, Bradley, L. & Grill, HJ O le faʻamalosia o le talipangi glucagon-pei o le peptide1 faʻamalosia o le faʻaaogāina o meaʻai e fesoasoani i le puleaina o mea taumafa e ala i le faʻasalalau faʻamaonia o le satiation gastric. Endocrinology 150, 2654-2659 (2009).

  38. Barrera, JG 'ua al. Hyperphagia ma le faateleina o le gaʻo gaʻo i ni ata se lua o le CNG glucagon ole taimi-e pei o le peptide1 o le leiloa o le galuega. J. Neurosci. 31, 3904-3913 (2011).

  39. Hayes, MR 'ua al. Faʻailoga intracellular faʻasalalau le taumafa o mea taumafa-faʻatoʻilaloina o aʻafiaga o glucagon-o le peptide1 faʻatoʻa faʻaagaina. Cell Metab. 13, 320-330 (2011).

  40. Paulus, Sui Numera faavae ole taui ma le naunau-o se manatu ile homeostatic. Dialogues Clin. Neurosci. 9, 379-387 (2007).

  41. Johnson, PM & Kenny, PJ Dopamine D2 o loʻo taliaina i le tagofia o mea ua fai ma vaisu-e pei o le tauia o le taui ma le taumafa malosi i le papa. Natura Neurosci. 13, 635-641 (2010).
    O lenei pepa e faaalia ai o le taumafaina o meaai paleni e mafai ona avea ma malosi i le auala lava e tasi e mafai ona malosi ai le taumafaina o fualaau oona. E lagolagoina le manatu e faapea, o le gasegase ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu o loʻo faʻateleina ai faiga masani.

  42. Cottone, P., Sabino, V., Steardo, L. & Zorrilla, EP Opioid-faʻalagolago i le faʻatusatusaga o le faʻatusatusaga le lelei ma le pinge-e pei o le 'ai i totonu o puaa ma le utiuti o avanoa i meaai sili ona fiafia i ai. Neuropsychopharmacology 33, 524-535 (2008).
    O lenei pepa e faʻaalia ai o le a faʻafeiloaʻi e rati a latou mea e sili ona lelei i le mea e sili ona lelei le mea o loʻo maua ma o le a teenaina se isi mea e le mafai ona pala, e oʻo lava i se tasi sa vave ona latou faʻaaogaina, pe a maeʻa le vaitaimi o faʻafeiloaʻi i le mea e sili ona vaivai. Ua faaalia e tusitala o lenei mea e taua o le eseesega o le aafiaga e faatonutonuina e le opioid receptors.

  43. Lin, JY, Roman, C. & Reilly, S. Tuʻu faʻasolosolo faʻatasi ma faʻaalia le eseesega le lelei o le rat. Faʻatasi. Neurosci. 123, 810-814 (2009).

  44. Reilly, S., Bornovalova, M. & Trifunovic, R. O faʻamaʻaloga e leai ni faʻamaʻi o le gustatory thalamus e faʻaagaga faʻafeagai faʻafeagai ae faʻaitiitia le vaʻaia le lelei o le vaʻaia: molimau e faʻaleagaina ai le le atoatoa o le mafaufau. Faʻatasi. Neurosci. 118, 365-376 (2004).

  45. Kullmann, S. 'ua al. O le faiʻai gaʻo: fesoʻotaʻiga o le numera o le tino ma le inisalini ma le faʻaogaina o fesoʻotaiga vavave faʻatasi. Hum. Brain Mapp. 21 Ape 2011 (pule: 10.1002 / hbm.21268).

  46. Stice, E., Spoor, S., Bohon, C., Veldhuizen, MG & Laʻititi, DM Faʻafesoʻotaʻi le taui mai le taumafaina o mea taumafa ma le mafaufauina o taumafa taumafa i le meaʻai: se suʻesuʻega faʻataʻitaʻi faʻamalosia ata. J. Abnorm. Toma. 117, 924-935 (2008).

  47. Stice, E., Yokum, S., Burger, KS, Epstein, LH & Laiti, DM O talavou o loʻo aʻafia mo le tele o meaʻai e faʻaalia ai le faʻatupulaia atili o le tele o laupepa ma lafumanu i meaʻai. J. Neurosci. 31, 4360-4366 (2011).
    O se pepa autu o loʻo faʻaalia ai eseʻesega eseese i le faiʻai o le faiʻai atonu e muai tuʻuina atu tagata i le tele o mea.

  48. Wang, Z. 'ua al. O mea e le o ni mea e faʻaaogaina ai le sikaleti e faʻaaogaina ai le sikaleti i tagata ulaula. J. Neurosci. 27, 14035-14040 (2007).

  49. Naqvi, NH, Rudrauf, D., Damasio, H. & Bechara, A. O le faʻaleagaina o le iniseti e faʻalavelave ai mea ua fai ma vaisu i sikaleti sikaleti. saienisi 315, 531-534 (2007).
    O se pepa taua o loʻo fautua mai ai e mafai ona aʻafia le atulaulau i vailaʻau faʻatau.

  50. Hollander, JA, Lu, Q., Cameron, MD, Kamenecka, TM & Kenny, PJ O le faʻasesega ole hypocretin faʻasolosolo e faʻatonutonu ai le taui nicotine. Faʻaaliga. Natl Acad. Sci. ISA 105, 19480-19485 (2008).

  51. Contreras, M., Ceric, F. & Torrealba, F. O le le faʻaaogaina o le vaʻaia fefaʻatauaʻiga e faʻaleagaina ai le faʻaogaina o fualaau faʻasaina ma le malaise e faʻailoa e le lithium. saienisi 318, 655-658 (2007).

  52. Unal, CT, Beverley, JA, Willuhn, I. & Steiner, H. O le faʻasologa tumau o le faʻasolosolo i luga o le kesi i le corticostriatal i tua o le togafitiga o cocaine i tama matutua: aʻafiaga i le zif 268 ma le homer 1a. Eur. J. Neurosci. 29, 1615-1626 (2009).

  53. Schiltz, CA, Bremer, QZ, Landry, CF & Kelley, AE Faʻamatalaga o mea taumafa alter forebrain fesoʻotaʻiga faʻatinoina e pei ona faʻatalanoaina i le vave vave o le gaʻo ma le faʻataʻitaʻiga. BMC Biol. 5, 16 (2007).

  54. Swank, MW & Sweatt, JD Faʻateleina le talafaasolopito o histone acetyltransferase ma le lysine acetyltransferase ma le faʻasologa ole biphasic o le ERK / RSK faʻapipiʻi i le cortex insulin i le taimi o aʻoaʻoga o le aʻoga. J. Neurosci. 21, 3383-3391 (2001).

  55. Simonyi, A., Serfozo, P., Parker, KE, Ramsey, AK & Schachtman, TR Faʻaaogaina o le kulupamate glutamate 5 i le faʻalagolago i le faʻaaogaina o aʻoaʻoga. Neurobiol. Aoao. Sui. 92, 460-463 (2009).

  56. Berman, DE, Hazvi, S., Rosenblum, K., Seger, R. & Dudai, Y. Faʻapitoa ma le eseesega o le faʻaaogaina o le protein kinisini protein activate e ala i le le masani ai le tofo i le siama faʻapitoa o amioga amio. J. Neurosci. 18, 10037-10044 (1998).

  57. Rolls, ET Faʻaogaina o le suamalie ole laʻau: o le a le mea e fiafia ai umami? Am. J. Clin. Nutr. 90, 804S-813S (2009).

  58. Morewedge, CK, Huh, YE & Vosgerau, J. Mafaufauga mo meaʻai: o mafaufauga mafaufauina e faʻaititia ai le taumafa moni. saienisi 330, 1530-1533 (2010).
    O se sailiga mataʻutia e taʻu mai ai o faʻataʻitaʻiga a le mafaufau o le faʻaaogaina o se mea taumafa patino atonu e lava e faʻaosofia ai le le fiafia i le leai o le 'ai moni o meaʻai. O le pepa o loʻo faʻamalamalamaina ai le taua o nofoaga maualuluga o le faiʻai i le faia o faʻataʻitaʻiga i le faʻatonutonuina o le taua o le faʻamalosia o mea taumafa faapitoa.

  59. Salzman, CD & Fusi, S. Uiga, cognition, ma le tulaga o le mafaufau i le amygdala ma le muamua muamua cortex. Annu. Rev. Neurosci. 33, 173-202 (2010).

  60. Volkow, ND 'ua al. O loʻo i ai i le vailaʻau o le D2 le faʻaititia o le metabolism i le pito i lalo o le toto.. Neuroimage 42, 1537-1543 (2008).
    O se pepa taua e faʻamaonia ai le suiga o le D2 i le striatum e fesoʻotaʻi ma gaoioiga faʻaogafiti faʻataʻetaʻi i tagata taʻitoʻatasi, lea e mafai ona aʻafia ai lo latou gafatia e pulea ai meaʻai.

  61. Woolley, JD 'ua al. O le 'ai ole Binge e fesoʻotaʻi ma le atrophy saʻo poʻo le faʻatoʻo ile atrophy ile frontotemporal dementia. Neurology 69, 1424-1433 (2007).

  62. Mena, JD, Sadeghian, K. & Baldo, BA Manua o le hyperphagia ma le carbohydrate e maua mai i le musika o le faʻataʻitaʻiga o le apo-opioid i totonu o itu faʻasolosolo o le pito i luma. J. Neurosci. 31, 3249-3260 (2011).

  63. Kantak, KM, Mashhoon, Y., Silverman, DN, Janes, AC & Goodrich, CM O le matafaioi a le cortex poʻo le faʻasalaga i le faʻatonutonuina o aʻafiaga o aʻafiaga o le cocaine e pulea e le tagata lava ia. Faʻaaloalo. Brain Res. 201, 128-136 (2009).

  64. Burke, KA, Franz, TM, Miller, DN & Schoenbaum, G. O le matafaioi a le cortex faʻapitoa i le tulituliloaina o le fiafia ma sili atu le tauia o taui. natura 454, 340-344 (2008).

  65. Pears, A., Parkinson, JA, Hopewell, L., Everitt, BJ & Roberts, AC Liona o le faʻaʻauʻau ae le o se mea faʻalavelave faʻapitoa o le gasegase muamua o loʻo faʻalagolago i le faʻamalosi i primates. J. Neurosci. 23, 11189-11201 (2003).

  66. Hutcheson, DM & Everitt, BJ O aʻafiaga o faʻamaʻi faʻamaʻi faʻamaʻi faʻamaʻi i luga o le mauaina ma le faʻatinoina o le siakiina o cocaine e fai i le siaki e saili i tamaʻi. Ann. NY Acad. Sci. 1003, 410-411 (2003).

  67. George, O., Mandyam, CD, Wee, S. & Koob, GF O le tele o avanoa i le siakiina o le cocaine e maua mai ai le tumau tumau tumau-faaletonu o le mafaufau i mea e le lelei ai le mafaufau. Neuropsychopharmacology 33, 2474-2482 (2008).

  68. Homayoun, H. & Moghaddam, B. Le alualu i luma o suiga masani i le medial frontfrontal ma le orbitofrontal cortex i le tali i le amphetamine faifai pea. J. Neurosci. 26, 8025-8039 (2006).

  69. Schoenbaum, G. & Shaham, Y. O le matafaioi a le cortex orbitofrontal in addiction addiction: o se toe iloiloga o suʻesuʻega saʻo. Biol. Fomaʻi 63, 256-262 (2008).

  70. Winstanley, CA 'ua al. ΔFosB induction i le cortex orbitofrontal mediates tolerance i le cocaine-induced cognitive dysfunction. J. Neurosci. 27, 10497-10507 (2007).

  71. Winstanley, CA 'ua al. Faʻateleina le le mautonu i le taimi e alu ese ai mai le puleaina o le cocaine: matafaioi mo le ΔFosB i le cortex poʻo le itu. Cereb. Cortex 19, 435-444 (2009).
    O se faʻataʻitaʻiga matagofie o tali talafeagai i le OFC i le tali atu i fualaau faasaina o le faʻaleagaina e mafai ona aʻafia ai faʻafitauli faʻaletonu o amio, lea e mafai ai i le taimi nei ona aʻafia ai le faʻaletonu e atiaʻe amioga faʻamalosia o fualaau faʻatau.

  72. Sclafani, A. Faʻaleleia lelei o faʻamatalaga lelei o amioga faʻaogaina. fiaʻai 36, 79-83 (2001).

  73. Ren, X. 'ua al. Filifiliga o meaʻai i le leai o se mea e iloa ai le mea na maua. J. Neurosci. 30, 8012-8023 (2010).

  74. de Araujo, IE 'ua al. Taumafa i mea taumafa i le leai o se mea e iloa ai le talipupuni. Neuron 57, 930-941 (2008).
    O se pepa semina o loʻo faʻaalia ai le faʻaaogaina o meaʻai faʻalelei, tutoʻatasi mai o latou tofo, e mafai ona lagolagoina le taui o meaʻai ma le tilivaina o meaai mo mea taumafa e pei o gaʻo ma suga.

  75. Perez, CA 'ua al. O se gafatia faʻavavevave o loʻo mafai ona faʻaalia i masini maua o le taliga. Natura Neurosci. 5, 1169-1176 (2002).

  76. Oliveira-Maia, AJ 'ua al. Nicotine e faʻaaogaina TRPM5-faʻalagolago ma le tutoatasi auala. Faʻaaliga. Natl Acad. Sci. ISA 106, 1596-1601 (2009).

  77. Blednov, YA 'ua al. O le iloga o le suamalie suamalie e taua tele mo le taumafa ava malosi i fualaau. Genes Brain Behav. 7, 1-13 (2008).

  78. Vucetic, Z. & Reyes, TM Central centaminergic circuitry controlling food intake ma taui: faʻafitauli mo le faʻatonutonuina o le oona. Wiley Interdiscip. Rev. Syst. Biol. Med. 2, 577-593 (2010).

  79. Muller, DL & Unterwald, EM D1 dopamine responsors modulate ΔFosB induction i le rat ratisini ina ua maeʻa le puleaina o le morphine. J. Pharmacol. Faʻamatalaga. Ther. 314, 148-154 (2005).

  80. Nestler, EJ Iloiloga. Faʻaaogaina o mea na fai ma vaisu: matafaioi a le ΔFosB. Phil. Trans. R Soc. London. B 363, 3245-3255 (2008).

  81. Teegarden, SL, Scott, AN & Bale, TL O le amataina o le ola i se taumafataga maualuga o mea taumafa e faʻaleleia ai suiga i taimi umi i meaʻai ma mea e sili ona lelei ma faʻamaonia totonugalemu. Neuroscience 162, 924-932 (2009).

  82. Christiansen, AM, Dekloet, AD, Ulrich-Lai, YM & Herman, JP "Faʻafefe" mafua mai le umi o le taimi o le HPA o loʻo faʻamalosia ai tali ma faʻaleleia o le faiʻai FosB / ΔFosB expression i kioti. Physiol. Faʻatasi. 103, 111-116 (2011).

  83. Wallace, DL 'ua al. O le aʻafiaga o le ΔFosB i le nucleus o loʻo faʻapupula i luga o amioga faʻapitoa masani. J. Neurosci. 28, 10272-10277 (2008).
    O lenei pepa o loʻo faʻaalia ai e mafai ona aafia le faʻaaogaina o taui faʻapitoa e pei o meaʻai ona o se faʻamatalaga tusitusia e aʻafia i le tagofia o mea ua fai ma vaisu.

  84. Teegarden, SL & Bale, TL O le faʻaitiitia o meaʻai e maua ai meaʻai e maua ai le faʻalauteleina o lagona ma le lamatiaga mo le toe faʻafoʻaiga o mea taumafa. Biol. Fomaʻi 61, 1021-1029 (2007).

  85. Faʻailoga, JA, Mashoodh, R., van Kampen, JM & Robertson, HA O le faʻasaʻoina o mea taumafa e faʻaleleia le maualuga o le corticosterone levels, gaioene-induced locomotor activity, ma le ΔFosB expression i le nucleus accumbens o le rat. Brain Res. 1204, 94-101 (2008).

  86. Olausson, P. 'ua al. ΔFosB i le nucleus accumbens e faʻatautaia ai meafaigaluega faʻamalosia ma faʻamalosia. J. Neurosci. 26, 9196-9204 (2006).

  87. Colby, CR, Whisler, K., Steffen, C., Nestler, EJ & Lava, DW O le tele o faʻamatalaga patino o le ΔFosB e faʻateleina ai le faʻamalosi mo le koko. J. Neurosci. 23, 2488-2493 (2003).

  88. Teegarden, SL, Nestler, EJ & Bale, TL Delta FosB-faʻafeiloaʻi suiga i le faailo o le dopamine e faʻapitoaina e le palatable pala-fat diet. Biol. Fomaʻi 64, 941-950 (2008).

  89. Bibb, JA 'ua al. O aʻafiaga o le masani ona faʻaalia i le cocaine e faʻatulafonoina e le protein neuronal Cdk5. natura 410, 376-380 (2001).

  90. Kumar, A. 'ua al. O le faʻafouina o Chromatin o se faʻaaogaina autu e mafua ai le cocaine-faʻapipiʻiina le palasitisi i le gataifale. Neuron 48, 303-314 (2005).

  91. Taylor, JR 'ua al. O le faʻaleagaina o le Cdk5 i le nucleus accumbens e faʻaleleia atili ai le aʻafiaga o le cocaine ma le faʻaosofiaina ma le faaosofiaina o aʻafiaga.. Faʻaaliga. Natl Acad. Sci. ISA 104, 4147-4152 (2007).

  92. Benavides, DR 'ua al. Cdk5 faʻafetaui le taui o cocaine, faaosofiaga, ma le malosi o le neuron. J. Neurosci. 27, 12967-12976 (2007).

  93. Gupta, A. & Tsai, LH Neuroscience. Se kinase e faʻafefe ai aʻafiaga o cocaine? saienisi 292, 236-237 (2001).

  94. Stipanovich, A. 'ua al. O se vailaʻau phosphatase lea e mafai ai e le faʻaleleia o fuamosa ona pulea le tali nucleosomal. natura 453, 879-884 (2008).

  95. Skofitsch, G., Jacobowitz, DM & Zamir, N. Faʻafesoʻaiga faʻamalosi-kemikolo o se siamoni faʻatalanoa o le melanin-pei o le peptide i le faiʻai o le rat. Brain Res. Bull. 15, 635-649 (1985).

  96. de Lecea, L. 'ua al. O le faʻagutugutu: pepeti-specific peptides ma le neuroexcitatory activity. Faʻaaliga. Natl Acad. Sci. ISA 95, 322-327 (1998).

  97. Qu, D. 'ua al. O se matafaioi mo le melanin-o le faʻatupuina o le hormone i le tulafono tutotonu o le fafagaina o amioga. natura 380, 243-247 (1996).

  98. Hara, J. 'ua al. O le vavalalata o le gaosia o siamu uumi i mumini e mafua ai le talakalame, vavao, ma le gaʻo. Neuron 30, 345-354 (2001).
    O se pepa taua e faʻaalia ai o le faʻataʻitaʻi pepelo e pulea ai meaʻai.

  99. Georgescu, D. 'ua al. O le neuropeptide neuropeptide o le hypothalamide-o le faʻaoʻoina o le hormone o loʻo galue i totonu o le nofoaga e faʻateleina ai le faʻafaigofieina o le fafagaina o le amio ma le faʻamalosia o le taʻavale. J. Neurosci. 25, 2933-2940 (2005).

  100. Sears, RM 'ua al. Faʻatonuga o le faʻalavelave faʻapipiʻi le gaioiga ole nelanpeptide melanin-faʻaoʻo le hormone. J. Neurosci. 30, 8263-8273 (2010).

  101. Chung, S. 'ua al. O le siamoni-concentrating hormone system modulates le cocaine taui. Faʻaaliga. Natl Acad. Sci. ISA 106, 6772-6777 (2009).

  102. Zheng, H., Patterson, LM & Berthoud, HR O le faailoga o Orexin i le faʻalauteleina o le faʻaleleia o le manaʻoga e manaʻomia mo le maualuga o le manava o le manaʻo e faʻaosofia e le opioid faaosofia o le nucleus accumbens. J. Neurosci. 27, 11075-11082 (2007).

  103. Uramura, K. 'ua al. Orexina activates phospholipase C ma protein kinase Ctedted Ca2+ faʻamaonia i totonu o le dopamine neurons o le vaega faʻalauteleina o le faʻalautele. Neuroreport 12, 1885-1889 (2001).

  104. Cason, AM 'ua al. Matafaioi o orexin / hypocretin i le sailia o taui ma mea ua fai ma vaisu: aafiaga mo le gaʻo. Physiol. Faʻatasi. 100, 419-428 (2010).

  105. Skibicka, KP, Hansson, C., Alvarez-Crespo, M., Friberg, PA & Dickson, SL Ghrelin taulaʻi saʻo le vaega faʻaletausaga o le faʻaleleia o le faʻaleleia o mea taumafa. Neuroscience 180, 129-137 (2011).

  106. Farooqi, IS 'ua al. Leptin faʻapitoa nofoaga faʻapitonuʻu ma amioga a tagata. saienisi 317, 1355 (2007).
    O se faʻataʻitaʻiga mataʻina e mafai e le leptin ona faʻaosofia ai le gaioiga i faiga faiʻai o faiʻai ma mafai ai ona pulea lelei mea taumafa.

  107. Figlewicz, DP, Evans, SB, Murphy, J., Hoen, M. & Baskin, DG Faʻamatalaga o tagata faʻapipiʻi mo inisalini ma leptin i le faʻalapotopotoga faʻalautele / tele-nigra (VTA / SN) o le rat. Brain Res. 964, 107-115 (2003).

  108. Fulton, S. 'ua al. Leptin tulafono faatonutonu o le auala savali o le dosamine. Neuron 51, 811-822 (2006).

  109. Hommel, JD 'ua al. Leptin signip sign signing in midbrain dopamine neurons e faatonutonu ai le fafaga. Neuron 51, 801-810 (2006).

  110. Morton, GJ, Blevins, JE, Kim, F., Matsen, M. & Figlewicz, DP O le gaioiga a le lepini i le faʻalauteleina o le faʻaleleia o le meaʻai e faʻaitiitia ai le faʻaaogaina o meaai e faʻalagolago i le faailoilo Jak2. Am. J. Physiol. Endocrinol. Metab. 297, e202-e210 (2009).

  111. Bruijnzeel, AW, Corrie, LW, Rogers, JA & Yamada, H. Aafiaga o le inisalini ma leptin i le faʻalauteleina o le faʻaleleia o le faʻalauiloa ma faʻaalia le autu o le hypothalamic i luga o le taumafa o mea taumafa ma le taui o le faiʻai i tamaʻitaʻi. Faʻaaloalo. Brain Res. 219, 254-264 (2011).

  112. Davis, JF 'ua al. Leptin faʻatonutonu le paleni o le malosi ma le faʻamalosi e ala i gaioiga i vaʻavaʻai vaʻaia. Biol. Fomaʻi 69, 668-674 (2011).

  113. Vaisse, C. 'ua al. Leptin faʻamalosia o le Stat3 i le vavalalata o ituaiga vao ma le mice ae le o le db / db male. Nature Genet. 14, 95-97 (1996).

  114. Berhow, MT, Hiroi, N., Kobierski, LA, Hyman, SE & Nestler, EJ Uunaia o cocaine luga o le auala JAK-STAT i le system mesolimbic dopamine. J. Neurosci. 16, 8019-8026 (1996).

  115. Zahniser, NR, Goens, MB, Hanaway, PJ & Vinych, JV Faʻaalia ma le faʻatonutonuina o le inisalini na talia i le mafaufau faiʻai. J. Neurochem. 42, 1354-1362 (1984).

  116. Figlewicz, DP, Bennett, JL, Aliakbari, S., Zavosh, A. & Sipols, AJ Inisalini e galue i nofoaga eseese o le CNS e faʻaitiitia ai le faʻaaogaina o le sucrose ma le sologa lelei o le pulea e le tagata lava ia i tama. Am. J. Physiol. Puleaina. Integra. Comp. Physiol. 295, R388-R394 (2008).

  117. Konner, AC 'ua al. Matafaioi mo le inisalini e sainia i le catecholaminergic neurons i le puleaina o le malosiaga ile homeostasis. Cell Metab. 13, 720-728 (2011).

  118. Kamei, J. & Ohsawa, M. Aafiaga o le maʻisuka i luga o le methamphetamine nofoaga e sili ona fiafia i ai. Eur. J. Pharmacol. 318, 251-256 (1996).

  119. Murzi, E. 'ua al. O le maʻisuka faʻaititia le limbic extracellular dopamine i kio. Neurosci. Lett. 202, 141-144 (1996).

  120. Cordeira, JW, Frank, L., Sena-Esteves, M., Pothos, EN & Rios, M. O le aʻafiaga o le tino e maua ai le faʻataʻitaʻiina o le fafagaina o le mafaufau i le galue i luga o le system o le mesolimbic dopamine. J. Neurosci. 30, 2533-2541 (2010).

  121. Krugel, U., Schraft, T., Kittner, H., Kiess, W. & Illes, P. O le Basal ma le fafagaina o le dopamine i totonu o le rat rat accumbens ua faʻaleagaina e le lepe. Eur. J. Pharmacol. 482, 185-187 (2003).

  122. Roseberry, AG, Painter, T., Mark, GP & Williams, JT Faʻaitiitia meaʻai o le somatodendritic dopamine i le mai leptin-deficient souris. J. Neurosci. 27, 7021-7027 (2007).

  123. Faigata, SD 'ua al. O le respirator substrate2 i le faʻalapotopotoga faʻaleleia o le faʻaleleia o tulafono e faʻasalalau ai tali amio i le cocaine. Faʻatasi. Neurosci. 122, 1172-1177 (2008).

  124. Russo, SJ 'ua al. IRS2-Akt auala i le ogatotonu o le dopamine neurons e faʻasalalau ai tali ma tali faʻaoga i tagata opiates. Natura Neurosci. 10, 93-99 (2007).

  125. Schoffelmeer, AN 'ua al. O le inisalini e faʻafaigofieina ai le gaioiga o le monoamine ma le amio le mama. J. Neurosci. 31, 1284-1291 (2011).

  126. Belin, D., Mati, AC, Dalley, JW, Robbins, TW & Everitt, BJ O le maualuga o le impulsivity o loo valoia ai le fesuiaiga i le faamalosia o le cocaine-taking. saienisi 320, 1352-1355 (2008).

  127. Brewer, JA & Potenza, MN O le neurobiology ma genetics o le faʻafitauli o le faʻaosoosoina o lagona: sootaga i vailaau faʻasaina. Biochem. Pharmacol. 75, 63-75 (2008).

  128. Wang, X. 'ua al. Nucleus accumbens autu o le mammalian target o le auala faailo rapamycin e taua tele mo le toe faʻaleleia o le siakiina o le koko i totonu o kioti. J. Neurosci. 30, 12632-12641 (2010).

  129. Hou, L. & Klann, E. Faʻatoagaina mai o le kulukososide 3kinaseAkt-mammalian o le ala faʻataʻitaʻi o le rapamycin e manaʻomia mo le faʻalavelave faʻafitauli mo le umi o taimi e faʻaleleia ai le talipamate.. J. Neurosci. 24, 6352-6361 (2004).

  130. Kasanetz, F. 'ua al. O le suiga i le tagofia o mea ua fai ma vaisu e fesoʻotaʻi ma le faʻavaivaia faifai pea i le faʻamaonia o le tulaga faʻateleni. saienisi 328, 1709-1712 (2010).

  131. Brown, AL, Flynn, JR, Smith, DW & Dayas, CV Faʻagaioiga faʻasaina faʻavae mo le faʻaaogaina o siama faʻasaina e aʻafia ai palasitisi i mea faʻapitoa ma toe faʻafoʻi manu vaivai. Fa. J. Neuropsychopharmacol. 14, 1099-1110 (2010).

  132. Lafourcade, M. 'ua al. O le le atoatoa o le omega3 o mea taumafa e faʻamalo ai galuega o le neocronedia-endocannabinoid. Natura Neurosci. 14, 345-350 (2011).
    O lenei pepa o loʻo faaalia ai o le gaʻo gaʻo e masani lava ona maua i totonu o iʻa e mafai ona aʻafia ai le faailoga o endocannabinoid - o se vaega tāua o le faiga o taui i le faiʻai.

  133. Jiao, S. & Li, Z. Nonapopototic function of BAD ma BAX i le faʻavaivai taimi o le faʻasalalauga synaptic. Neuron 70, 758-772 (2011).

  134. Li, Z. 'ua al. Faʻapipiʻi Caspase3 e ala i mitochondria e manaʻomia mo le faʻavaivai taimi umi ma le internalization o le receptor AMPA. potu 141, 859-871 (2010).

  135. Burguillos, MA 'ua al. O faʻamaoniga faʻapitoa e faʻatautaia ai le faʻamalosia o le microglia ma le faʻaleagaina. natura 472, 319-324 (2011).

  136. Bishnoi, M., Chopra, K. & Kulkarni, SK Faʻatoagaina mai o tagata faufautua ma le caspase3 o le totonugalemu lea o le derskinesia o le haloareidol-induced. Eur. J. Pharmacol. 590, 241-245 (2008).

  137. Hotamisligil, GS Faʻamafana ma le faʻaleagaina o le tino. natura 444, 860-867 (2006).

  138. Zhang, X. 'ua al. O le hypothalamic IKKβ / NF-κB ma le ER e faʻamalosia ai le leai o ni meaʻai i le malosi o le le atoatoa ma le gaʻo. potu 135, 61-73 (2008).
    O se pepa semina e faaalia ai o le faasalalauina o cytokine inflammatory e mafai ona aafia ai le galuega o le hypothalamic ma aafia ai le taumafaina o taumafa.

  139. Kleinridders, A. 'ua al. O le faailoga o le MyD88 i le CNS e manaʻomia mo le atinaʻeina o le malosi o leptin faʻamaʻi ma mea taumafa-meaʻai. Cell Metab. 10, 249-259 (2009).

  140. Purkayastha, S., Zhang, G. & Cai, D. Faʻaseʻesea le faʻaaogaina o le oona ma le maualuga o le toto e ala i le faʻaogaina o le IKK-β ma le NFκB. Natura natura 17, 883-887 (2011).

  141. Cazettes, F., Cohen, JI, Yau, PL, Talbot, H. & Convit, A. E mafai ona faʻaleagaina le mumunia-faʻafefeteina o le mafaufau e mafai ona faʻaleagaina le faila o le faiʻai lea e faʻatonutonuina ai mea taumafa. Brain Res. 1373, 101-109 (2011).

  142. Russo, SJ 'ua al. Faʻamatalaga o le Nuclear factor k B e faʻatautaia ai le tau o le morphology ma le cocaine. J. Neurosci. 29, 3529-3537 (2009).
    O se pepa taua e faaalia ai o le mumū i le faiʻai o le faiʻai e mafai ona fesoasoani i le tagofia o fualaau faasaina.

  143. Ang, E. 'ua al. Faʻailoga o le eletise-kB i totonu o le tumutumu o faʻalavelave faʻapitoa i le puleaina o cocaine masani. J. Neurochem. 79, 221-224 (2001).

  144. Crews, FT, Zou, J. & Qin, L. O le faʻaleagaina o genes puipuia i totonu o le faiʻai na mafua ai le neurobiology o le tagofia o mea ua fai ma vaisu. Brain Behav. Immun. 25, S4-S12 (2011).

  145. Yeung, F. 'ua al. Faʻataʻitaʻiga o le NFOPBdependent transcription ma le ola ola i le SIRT1 deacetylase. EMBO J. 23, 2369-2380 (2004).

  146. Ramadori, G. 'ua al. SIRT1 deacetylase i le POMC neurons e manaʻomia mo puipuiga mai le homeostatic e le aʻafia ai meaʻai. Cell Metab. 12, 78-87 (2010).

  147. Rentull, W. 'ua al. Iloiloga masani o tulafono faatonutonu a chromatin e le cocaine e faaalia ai se matafaioi mo le puletini. Neuron 62, 335-348 (2009).

  148. Turek, FW 'ua al. Oona ma le faʻamaʻi faʻasolosolo i le faʻafefe o muti a le Uati. saienisi 308, 1043-1045 (2005).

  149. McClung, CA 'ua al. Faatonutonuina o le dopaminergic transmission ma le cocaine e le fua o le Uati. Faʻaaliga. Natl Acad. Sci. ISA 102, 9377-9381 (2005).

  150. Maas, S. Faʻasalaga faʻavae e ala i le teuteuina o le RNA. Discov. Med. 10, 379-386 (2010).

  151. Burns, CM 'ua al. Faatonutonuina o le serotonin-2C le faʻapipiʻi Gprotein e ala i le teuteuina o le RNA. natura 387, 303-308 (1997).

  152. Kishore, S. & Stamm, S. O le snoRNA HBII52 e faʻatautaia ai le faʻavasegaina o le serotonin receptor 2C. saienisi 311, 230-232 (2006).

  153. Sahoo, T. 'ua al. Prapere-Willi phenotype mafua ona o le faaletonu o le matua mo le HBII85 C / D pusa laitiiti pulou o le RNA nucleolar. Nature Genet. 40, 719-721 (2008).

  154. Hollander, JA 'ua al. O le microRNA maʻa tele e puleaina ai le cocaine e ala i le faailogaina o le CREB. natura 466, 197-202 (2010).

  155. Ryan, KK 'ua al. O se matafaioi mo le totonugalemu o le tino o le tino PPAR-γ i le faatonutonuina o paleni malosi. Natura Natura. 17, 623-626 (2011).

  156. Lu, M. 'ua al. O le Brain PPAR-γ e faʻaleleia le gaʻo ma e manaʻomia mo le inisalini-faʻalauiloaina o aafiaga o thiazolidinediones. Natura Natura. 17, 618-622 (2011).
    O lenei pepa ma le faʻamatalaga 156 foi e faʻaalia ai o le PPARγ i le faiʻai e mafai ona pulea le meaʻai.

  157. Stopponi, S. 'ua al. Faʻatoagaina o le eletise PPARγ faʻamaonia e le antidiabetic agent paniglitazone o loʻo taofia le inupia malosi ma le toe foʻi i le ava malosi. Biol. Fomaʻi 69, 642-649 (2011).

  158. Noonan, MA, Bulin, SE, Fuller, DC & Eisch, AJ Ole faʻaitiitiga o le neurogenesis hippocampal matutua e faʻaalia ai le tulaga faʻaletonu i se meaola manu o mea e fai ma vaisu cocaine. J. Neurosci. 30, 304-315 (2010).

  159. Yokoyama, TK, Mochimaru, D., Murata, K., Manabe, H., Kobayakawa, K., Kobayakawa, R., Sakano, H., Mori, K., Yamaguchi, M. O le faʻamaeʻaina o neu-ulumatua i totonu o le pulufana olfactory o loʻo faʻaolaina i le taimi o le vaʻavaʻai. Neuron 71, 883-897 (2011).

  160. Mineur, YS 'ua al. O le Nicotine e faʻaitiitia ai le taumafaina o meaai e ala i le faʻatoagaina o neo POMC. saienisi 332, 1330-1332 (2011).

  161. Ekalesia, C. 'ua al. O le faʻamatalaga o le Fto e mafua ai le faʻalauteleina o mea taumafa ma mafua ai ona sili atu le oona. Nature Genet. 42, 1086-1092 (2010).

  162. Vucetic, Z., Kimmel, J., Totoki, K., Hollenbeck, E. & Reyes, TM O le taumafataga o le matua-gaʻo e suia ai le methylation ma le faʻaalia o le dopamine ma gaʻo o le opioid. Endocrinology 151, 4756-4764 (2010).

  163. Vucetic, Z., Kimmel, J. & Reyes, TM O mea taumafa o le gaʻo maualuga e momoli ai le faʻasologa o le epigenetic i le postnatal tulafono o le suipopid receptor i le mafaufau. Neuropsychopharmacology 36, 1199-1206 (2011).
    O se sailiga taua e fautuaina ai o suiga i le DNA methylation e mafai ona aʻafia ai le aʻafiaga i vaisu.

  164. Dunn, GA & Bale, TL O mea taumafa i luga o le matua-fat-fat i luga o le tolu-tupulaga o le tino o le fafine i le gafa matua. Endocrinology 152, 2228-2236 (2011).
    O lenei pepa taua e taʻu mai ai o mea taumafa e mafai ona amataina ai suiga o le epigenetone e mafai ona aʻafia ai le meaʻai ma le faʻasalalau i augatupulaga.

  165. Dallman, MF 'ua al. Faʻanoanoa taimi ma le tele o meaʻai: se vaaiga fou e uiga i "mea faʻamafanafana". Faʻaaliga. Natl Acad. Sci. ISA 100, 11696-11701 (2003).

  166. Cottone, P. 'ua al. O le faʻafaigaluegaina o le CRF e faʻasalalau le itu pogisa o le taumafa malosi. Faʻaaliga. Natl Acad. Sci. ISA 106, 20016-20020 (2009).

  167. Koob, GF O le matafaioi a pepeti CRF ma le CRF e fesoʻotai i le itu pogisa o le tagofia o mea ua fai ma vaisu. Brain Res. 1314, 3-14 (2010).

  168. Macht, M. Aafiaga o taumafa maualuga ma le maualalo le malosi i luga o le fiaai, togafitiga o le physiological ma tali i lagona faʻalagona. fiaʻai 26, 71-88 (1996).

  169. Oswald, KD, Murdaugh, DL, Tupu, VL & Boggiano, MM Motugaafa mo meaai paleni e tusa lava po o le a le mea e tupu i se meaola manu o le pinge eating. Fa. J. Eai Disord. 44, 203-211 (2010).

  170. Hagan, MM 'ua al. Se faʻataʻitaʻiga fou o meaola manuʻai: o le mea autu o le faʻaogaina o le caloric ma le faʻamalosi. Physiol. Faʻatasi. 77, 45-54 (2002).

Tusitala tusitala

  1. Laboratory of Behavioral and Mental Neuralscience, Department of Molecular Therapeutics, and Department of Neuroscience, The Scripps Research Institute Florida, 130 Scripps Way, Jupiter, Florida 33458, USA.
    Email: [imeli puipuia]

Lomia i luga o le initaneti 20 Oketopa 2011