Mea moni. 2012; 5 (2): 165-79. Pule: 10.1159 / 000338310. Epub 2012 Apr 19.
Albayrak O1, Wölfle SM, Hebebrand J.
lē faʻatino
faʻatomuaga
O le sootaga i le va o le soona 'ai, faʻaaogaina o vailaʻau ma vaisu amio e finau. O nisi tagata suʻesuʻe ua finau mo le tuʻufaʻatasia o le 'ai tele i faʻafitauli o le faʻaaogaina o vailaʻau [faʻataʻitaʻiga [1,2]; o isi e fautua mai e suitulaga i le tele o taumafa taumafa e fesootaʻi ma le lapoʻa poʻo faʻafitauli o meaʻai e avea o se vaisu amio [3]. O le tu'ufa'atasia i le fa'aogaina o vaila'au fa'aleaga o lona uiga o se ituaiga o vaisu vaila'au lea e le o lava fa'amaoniga i le taimi nei; e le'i maua se vaila'au fa'amalamalamaina i mea'ai i aso uma e mafai ona fa'aoso fa'atupu vaisu e ala i le fusifusia ma'i fa'apitoa o le tino o le tino. Ae ui i lea, o loʻo i ai faʻamaoniga e taʻu mai ai o vaisu meaʻai e mafai ona vaʻaia o se ituaiga faʻapitoa o vaisu amio i totonu o se vaega o tagata laʻititi. I le mea o lo'o mulimuli mai, matou te talanoaina fa'afitauli fa'apitoa o le fa'aaogaina o vaila'au fa'aletonu ma fa'afitauli o amioga fai ma vaisu o lo'o fa'amamafaina ai o latou foliga fa'apitoa. O isi tala i totonu o lenei lomiga faʻapitoa o le a faʻamatalaina uiga neurobiological o vaisu meaʻai.
Fa'avasegaga o Vaisu'a (Substance).
O faiga fa'afoma'i fa'avae o vaisu e fa'atatau i fa'afitauli o le fa'aaogaina o vaila'au. The National Institute on Drug Abuse [4] o lo'o tu'uina mai ai le fa'auigaga o lo'o i lalo: 'O vaisu ua faauigaina o se fa'ama'i fa'ama'i faifai pea, toe fa'afo'i mai le fai'ai lea e fa'ailoa mai i le sa'ilia ma le fa'aogaina o fualaau fa'asaina, e ui lava i a'afiaga leaga'. I le Mataupu V 'Fa'aletonu o le Mafaufau ma Amio' a le Fa'avasegaga Fa'ava-o-malo o Fa'ama'i ma Fa'afitauli Fa'atatau i le Soifua Mālōlōina, Toe Iloilo lona 10 (ICD-10; Fa'alapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi, 1992 [5]) 'Fa'aletonu o le Mafaufau ma Amio ona o le Fa'aaogāina o Mea Fa'afoma'i' (F10-F19) e aofia ai se tasi o vaega fa'apitoa e sefulu. O le ICD-10 e fa'asino tonu i fa'aletonu o le mafaufau ma le amio (silasila i le laulau 1). I le polokalame lona lua e masani ona faʻaaogaina psychiatric faʻavasegaina faʻaigoaina Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders (DSM), 4th Edition, Text Revised (DSM-IV-TR), lomia e le American Psychiatric Association (APA) i le 2000 [6], 'Ma'i Fa'atatau i Mea'ai' o lo'o fa'atusalia fo'i se tasi o vaega fa'apitoa fa'ama'i. E tusa ai ma faiga fa'avasegaina e lua, o fa'ama'i ta'itasi e feso'ota'i ma vaila'au e vaevaeina i ni setete fa'alesoifua maloloina tetele (table 2; vaai laulau 3 ma le laulau 4 mo ta'iala fa'avasega DSM-IV). O fa'ailoga o le 'ona ma le fa'amuta e mafai ona 'ese'ese i vaila'au fa'apea fo'i a'afiaga fa'aletino ma le mafaufau o le fa'aaogaina o vaila'au.
Laulau 1
ICD-10 F10-19 o faʻafitauli o le mafaufau ma le amio ona o le faʻaaogaina o vailaʻau o le mafaufau [5]
Laulau 3
DSM IV-TR ta'iala mo le fa'aaogaina o vaila'au [7]
Laulau 4
DSM IV-TR ta'iala mo le fa'alagolago i vaila'au [7]
DSM-V [7] o le a suia le DSM version (DSM-IV-TR) i le 2013; i le taimi nei o lo'o fa'atalanoaina e kulupu eseese le fa'avasegaina lelei ma le fa'atinoina o fa'aletonu o le mafaufau ma a latou ta'iala e fa'atatau i su'esu'ega fa'apitoa o lo'o iai nei. I le mae'a ai o le tele o talanoaga o le upu 'vaisu', ua fa'ailoa mai e le DSM-V Substance Use Disorders Workgroup e toe fa'aigoa fa'aigoaina le vaega muamua o Fa'afitauli Fa'atatau i Mea ma Vaisu ma Fa'afitauli Fa'atatau [8]. O le fa'aogaina o le upu 'fa'alagolago' ua fa'atapula'aina nei i le fa'alagolago i le physiological, o se tali masani lea i tui fa'aauau o le tele o vaila'au ma vaila'au. Afai e talafeagai, o togafitiga fa'afoma'i fa'atasi ai ma vaila'au fa'atonu e aofia ai le fa'apalepale ma/po'o fa'ailoga fa'ate'a; e le faitauina nei mea mo su'esu'ega o le fa'aogaina o vaila'au. O le mea taua, o le DSM-V Substance Use Disorders Workgroup e fautuaina le tuʻufaʻatasia o le faʻaleagaina ma le faʻalagolago i se faʻafitauli e tasi o le faʻavasegaina o le ogaoga o le falemaʻi e taʻua o le Faʻaogaina o le Faʻafitauli o le Substance, faatasi ai ma taʻiala e lua e manaʻomia e fai ai se suʻesuʻega (laʻau 5). O lenei fautuaga sa, faatasi ai ma isi mea, faʻavae i luga o faʻafitauli e vaʻaia ai le faʻaleagaina mai le faʻalagolago ma le maualalo o le faʻatuatuaina o le DSM-IV diagnostic Substance Abuse. O le DSM-IV o loʻo iai nei le faʻaleagaina ma le faʻalagolago e mafai ona mafaufauina e fausia ai se fausaga e tasi, faʻatasi ai ma le faʻaleagaina ma le faʻalagolagoina o loʻo felafolafoaʻi i luga o le alaleo faigata [8].
Laulau 5
Ta'iala muamua DSM-5 mo le fa'aogaina o vaila'au fa'aletonu [8]
E pei ona faʻaalia e le talanoaga i totonu o le DSM V Substance Use Disorders Workgroup, o le faʻavasegaina o faʻafitauli o le mafaufau e mafai ona suia e atagia ai le alualu i luma i suʻesuʻega faʻapitoa. I le lomiga muamua o le APA's Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders (1952) [9], ua fa'avasegaina le 'ava malosi ma fualaau fa'asaina i lalo o le Sociopathic Personality Disturbances, lea na manatu e mafua mai i le loloto o le mafaufau po'o le vaivai o le amio. I le 60 tausaga ua tuana'i sa matou molimauina ai le fa'afoma'iina o vaisu i tulafono tetele e lua (nikotine ma le ava malosi) ma fualaau fa'asaina uma. O le mea lea, o le manatu faʻalesoifua maloloina o vaisu e pei o le faʻaaogaina tele o le nicotine poʻo le ava malosi na mafua ai le faʻavasegaina o faʻafitauli o le faʻaaogaina o vailaʻau faʻatasi ma le tele o aʻafiaga mo le vaʻaiga lautele o nei vaisu, o latou togafitiga, tau tuusao ma le le tuusao tau tausiga, ma puipuiga. O le togafitiga faafomaʻi, faatasi ai ma isi mea, na faʻamalosia e le iloa o le mataʻutia o aʻafiaga faafomaʻi o le faʻalagolago i le nicotine ma le ava malosi. Fa'ata'ita'iga a le pisinisi tapaa e fa'ate'aina pe fa'aitiitia ai a'afiaga o fa'ama'i ulaula e pei o le kanesa o le mama ma fa'afitauli o le fatu ua lauiloa; o lo'o fa'aauau pea le fa'aa'afiaga o pisinisi tapaa i faiga fa'avae [10]. E tusa ai ma lea, o le malamalama pe faʻafefea e faʻalapotopotoga ona aʻafia faiga faʻavae e avea ma vaega taua o suʻesuʻega faʻalesoifua maloloina lautele i vaisu i vailaʻau faʻaletulafono [11].
Fa'avasegaina o Vaisu Amio
O le upu ua fai ma vaisu e le'i leva ona ta'ua; e le'i maua le aloaia aloaia i vaila'au: O lea, e leai se ICD-10 po'o le DSM-IV-TR e aofia ai se vaega fa'apitoa. O foma'i ma'i mafaufau ma foma'i mafaufau ua fai si mumusu e fa'avasega lelei ma fa'avasega ia fa'afitauli. Matou te talitonu o le tele o mea e mafua ai lenei le fiafia:
i) O le tala'aga lata mai o le fa'aaogaina o vaila'au e fa'aalia ai o le suiga mai le manatu o se fa'afitauli tau amio e fai ma sui o se fa'aletonu o le tagata lava ia i le fa'aletonu o mea ua fai ma vaisu e umi se taimi; o le faagasologa e manaʻomia uma se talanoaga ma tuʻufaʻatasia maliega i totonu o vailaʻau ma sosaiete lautele.
ii) O loʻo i ai se faʻalavelave lautele e faʻafomaʻi ma e sili atu i le mafaufau faʻapitoa amioga fai ma vaisu, aua e mafai ona vaʻaia o se vaega o loʻo faʻatusalia ai le pito sili ona leaga o tufatufa faʻatusatusa o taimi faʻaalu i le tulituliloaina o amioga i aso uma. O le mea lea, o le faʻavasegaina o faʻafitauli maʻoti e manaʻomia ai le faʻamalamalamaga o le faʻailoga poʻo le vavaeeseina. E ese mai i vaisu o vaila'au, e le mana'omia le fa'aaogaina o se vaila'au fa'apitoa, lea e mafai ona fa'amaonia (fa'ata'ita'iga, fa'atatauga o vaila'au 'ese'ese ma/po'o latou metabolites ile serum ma le urine). E manino lava, o le tipi vaivai mo ia faʻafitauli o le a iʻu ai i le maualuga o pasene o le faitau aofaʻi o loʻo faʻataunuʻuina tulaga faʻamaonia mo faʻafitauli o vaisu taʻitasi. O ia tagata o le a agavaa mo se suʻesuʻega faʻamaʻi ma togafitiga e ono aʻafia ai tau maualuga i faiga faʻalesoifua maloloina a le atunuʻu.
iii) E tutusa ma le tulaga mo fualaau faasaina, o amioga ta'itasi e tulituliloa e se pasene maualuga o le faitau aofa'i, ma o'o ai i faigata i tulaga ta'ito'atasi ma fa'alapotopotoga lautele e iloa ai le tele o amioga fa'aletonu o ni fa'aletonu. E faigata ona talisapaia o nisi tagata e soona auai i gaoioiga patino e mafai ona matua fa'aletonu i o latou olaga i aso taitasi.
iv) Tekonolosi fa'aonaponei ma ala fa'asalalau fa'atasi ai ma a latou fa'amatalaga faigofie ona maua mo nisi o 'amio fai ma vaisu' (initaneti) po'o le fa'afaigofieina tele (fa'ainitaneti le avanoa i luga o upega tafa'ilagi ponokalafi). O lea la, o le fa'afitauli o lo latou fa'aogaina tele e fou ma fa'avavevave ona fa'atupuina i ni fa'atonuga fou; o su'esu'ega e fa'atatau i le tu'u mamao pe a fa'atusatusa i le fa'aogaina o vaila'au fa'aletonu.
v) O le soona auai i gaoioiga faʻapitoa e masani ona faʻafeiloaʻi i faʻafitauli eseese o le mafaufau, e le o manatu i totonu o le malo o vaisu. Mo se fa'ata'ita'iga, o le tele o taaloga faitupe po'o le fa'aogaina o le initaneti e ono aliali mai i totonu o le tulaga o se fa'alavelave tele fa'anoanoa po'o se fa'alavelave fa'alavelave; e tusa ai, o le amio tele e foliga mai o se faailoga poʻo se faʻaaliga o le maʻi faʻavae. O se tasi o manatu o loʻo faʻapea o faʻafitauli faʻaletonu o mea ua fai ma vaisu o loʻo taoto i luga o se alaleo faʻamalosi, faʻatasi ai ma nisi o loʻo faʻavasegaina o faʻalavelave faʻalavelave [12].
O le DSM-V Fa'aaogaina Fa'afitauli Fa'aletonu Vaega Galulue [8] e le'i leva ona fa'ailoa mai o le su'esu'ega o Pathological (Disordered) Gambling (table 6) ia toe fa'avasegaina mai le Impulse-Control Disorders E le'i fa'avasegaina i se isi mea' i le vaega fou o Vaisu ma Fa'afitauli Fa'atatau [13]. Pathological (Fa'aletonu) O taaloga faitupe na fa'amasinoina e iai mea e masani ai ile fa'amatalaga ile falema'i, etiology (e aofia ai genetics), comorbidity, physiology, ma togafitiga fa'atasi ai ma le fa'aogaina o mea'ai, ma fa'amaonia ai lenei toe fa'avasegaina [eg [14,15]. O lenei talosaga ua fa'ailoa mai ai se suiga taua i le fa'ata'ita'iga aloa'ia o le mafaufau o lenei ma'i, lea e fa'aopoopoina ma le toe fa'aigoaina o le vaega fa'ama'i. I le taimi nei, o le pathological gambling e na'o le pau lea o le fa'afitauli o le fai ma vaisu i totonu o le tala DSM V diagnostic category 'Addiction and Related Disorders'. Ae ui i lea, o lenei toe faʻavasegaina o le a mautinoa lava le faʻamalosia o suʻesuʻega ma talanoaga e uiga i le faʻavasegaina o isi mea ua fai ma vaisu i totonu o lenei vaega faʻamaonia.
Laulau 6
Fautuaina DSM V taiala mo pathological (fa'aletonu) taaloga faitupe i totonu o le vaega fou o vaisu o su'esu'ega ma fa'afitauli fa'apitoa [8]
O vaisu e mafai ona faauigaina o se faapalepale e le masani ai ma le faalagolago i se mea e le mafaufau or fa'a masani fa'aletino [16]. O vaisu o amioga e fa'aalia ai le fa'aauauina pea o le auai i se gaioiga e ui lava i a'afiaga leaga e o'o iai; o le fiafia ma le fiafia semanu na muai sailia, ae ui i lea i luga o se vaitaimi e manaʻomia le auai i le gaioiga e lagona ai le masani [17]. E tusa ai, o gaioiga ta'itasi e iai le malosi e fai ma vaisu (fa'ata'ita'iga taaloga faitupe, initaneti, ta'aloga komepiuta, galuega, faamalositino, feusua'iga, 'ai tele), o nisi o ia mea e fa'atatau i mana'oga masani ile homeostatic (fa'ata'ita'iga 'ai). O se amio e mafai ona faʻatinoina uma e maua ai le fiafia ma maua ai le toomaga mai le faʻalavelave i totonu o loʻo tuliloaina i se faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia e i) le faʻaauau pea ona pulea le amio (leai se malosi) ma ii) faʻaauauina o le amio e ui lava i aʻafiaga leaga tele (le mafai ona pulea) [15]. O faaupuga o lo'o fa'aaogaina e fa'ailoa ai se ma'i fa'aletonu o le 'fa'alagolago' ma le 'fa'amalosi'. O le fa'alagolago e aofia ai se faiga faifaipea o amioga e fa'amoemoe e ausia se tulaga fa'amalieina i totonu e ala i le fa'amalieina o mana'oga. I faaupuga o le aʻoaʻoina ma le aʻoaʻoga o amioga, o le faʻagasologa e faʻaosofia ai le faʻalagolago i amioga e taʻua o le faʻamalosia lelei. O le fa'amalosi e aofia ai se taumafaiga e 'alo'ese pe 'alofia se tulaga le lelei/fa'aleaga i totonu (fa'ata'ita'iga o le popole, fa'anoanoa, ta'usalaina, maasiasi, ita). E fetaui lea ma se fa'ata'ita'iga fa'amalosia le lelei, lea e fa'atatau i fa'ai'uga leaga. Faatasi ai ma uiga iloga o faʻafitauli faʻapitoa o le tuʻufaʻatasia lea o le faʻamalieina ma le sola ese mai le faʻalavelave i totonu. O le mea lea, o le manatu o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e fai ma sui o se tuufaatasiga o le faalagolago ma le faamalosia [15].
Fa'atasi i le va o Vaisu'aga ma Amio
O a uiga masani o amioga ma vaisu vaila'au? E fa'amuamua le manatu o se fa'agasologa o vaisu fa'avae, lea e feso'ota'i ma a'afia ai le olaga o le tagata, ma tu'ufa'atasia uma ituaiga amioga fa'afaisu. O le fa'agasologa o vaisu o lo'o fa'atatau i le fa'alagolago malosi i se (e foliga mai na amataina e le tagata lava ia ma pulea e le tagata lava ia) gaioiga i fafo ina ia fa'atonutonu ai le tulaga i totonu. O vaisu amio ma vaisu e foliga tutusa le tasi ma le isi: E i ai i laua uma le faanaunautaiga e auai i a la amioga masani; latou te lagona le le fiafia pe a taofia mai le faʻamaeʻaina e mafua ai le tuʻinanau ma faʻamaʻi ese. O nisi fa'ailoga fa'amavae (fa'ata'ita'iga popole) e tutusa i nisi o amioga ma vaisu vaila'au a'o isi (fa'ata'ita'iga o mata tafe ma mafatua i le aveese o le opiate) e fa'apitoa i vaila'au [17,18].
Donegan et al. [19] na tu'uina mai ni meatotino se fitu o mea e fai ma vaisu po'o gaioiga (e aofia ai mea'ai ma taaloga faitupe) e tutusa ai:
i) Malosiaga ole vaila'au/gaioiga e galue ose meafaigaluega toe fa'amalosia.
ii) Maua le fa'apalepale - fa'aaoga fa'afia e mafai ona fa'aitiitia ai le aoga ole vaila'au/gaioiga.
iii) Atina'e o le fa'alagolago i le fa'aaogaina faifaipea; pe afai e le o maua le vaila'au pe le mafai ona tulituliloa le gaioiga o fa'ailoga fa'amavae e fa'aosofia ai le toe fa'aoga.
iv) Fa'atusatusaga fa'aa'oa'oga: O le vaila'au/gaoioiga e foliga mai e maua ai se tulaga fa'aa'ai lelei muamua (euphoria), ona soso'o ai lea ma se tulaga leaga fa'afeagai (dysphoria).
v) Malosiaga o le vailaʻau / gaioioiga e galue o se Pavlovian lelei faʻamalosi e le faʻafefe.
vi) Malosiaga o setete eseese (lautele lautele, atuatuvale, tiga, lagona) e faʻaosofia ai le faʻaaogaina o vailaʻau poʻo le auai i gaioiga faʻapitoa.
vii) O amioga ma vaila'au 'vaisu' e mafai ona fa'aosofia e fa'aaliga uma i totonu, e pei o le le fiafia, fa'anoanoa po'o le soifua manuia, ma fa'aaliga i fafo, e pei o nofoaga po'o tagata. O fa'ailoga ta'ito'atasi o le a eseese e fa'atatau i le tagata ma le vaila'au/amio o vaisu.
Manatuga Togafitiga
Mai le va'aiga fa'afoma'i, o vaisu ta'itasi amio ma vaila'au e iai lona lava fa'ata'ita'iga fa'apitoa o le puleaina o le toe fa'afo'i. O vaisu i luga ole Initaneti e manaʻomia ona aʻoaʻoina pe faʻapefea ona auai i mafutaga e ui lava i lo latou aloese mai agafesootai; e tatau i talavou ulaula ona maua le tomai o le fai atu 'leai' e aunoa ma le faia o se mea e faatiga ai pe aveesea ai le tulaga; ma 'ai e tatau ona a'oa'o pe fa'apefea ona fa'aoga tomai fa'afeagai eseese e fa'aitiitia ai le taumafa caloric. Ae o faʻailoga i totonu e faʻatatau i vaisu e foliga tutusa i faʻafitauli eseese. O vaisu o ituaiga uma e sili atu ona fiafia pe a latou lagona le faanoanoa, popole, le fiafia, ma/poʻo le atuatuvale. O le tasi itu o togafitiga e masani ai i fa'afitauli uma o vaisu e mana'omia e tagata ma'i ona a'oa'o ia lagona po'o a ni lagona/tulaga e fa'atupuina pe fa'ateleina ai lo latou mana'o ma ia faia ni isi ta'iala e fa'afefe ai le taumafaina o se vaila'au po'o latou tu'inanau i gaioiga ta'itasi. Afai o le vaisu o loʻo tumau pea ma faʻatumauina le tagata maʻi i vaega tetele o le aso, e tatau i lea tagata ona toe aʻoaʻoina pe faʻapefea ona faʻaogaina le taimi toe maua [18,19].
Fa'alavelave Fa'afoma'i
I tagata mama'i o lo'o i ai fa'afitauli o le fa'aaogaina o vaila'au, o le fa'alavelave fa'ale-mafaufau o le tulafono ae le o le fa'alavelave. O fa'afitauli o le mafaufau e masani ona muamua atu i le atina'eina o vaisu, ae mafai fo'i ona tupu pe a uma ona amata. Fa'ata'ita'iga o so'otaga fa'atasi po'o tu'ufa'atasiga fa'atasi o fa'alavelave fa'alavelave o se vaega o lenei talanoaga lavelave [20]. O lagona, popole, ma le amio fa'aletonu o lo'o fa'atusalia ai fa'alavelave fa'afuase'i. Ole fa'alavelave ole fa'alavelave fa'apopoleina po'o le fa'alavelave popole i tagata matutua e fa'alagolago i vaila'au/ava malosi e 2-3 taimi maualuga atu nai lo le faitau aofa'i lautele [21]. E fa'apena fo'i, o le tele o fa'ama'i fa'apitoa e fa'atatau i vaisu tau amio. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻaogaina o le initaneti poʻo tagata faʻalagolago i luga ole initaneti ua maualuga le maualuga o le atuatuvale poʻo le le atoatoa o le mafaufau (ADHD) [22]. O le faaletonu mulimuli e tupu soo foi i faaletonu o le faaaogaina o vailaau.
Fa'atupu fa'atasi
O suʻesuʻega a le aiga ma le masaga ua faʻatatauina o saofaga faʻavae e oʻo atu i le 60% o le eseesega i le lamatiaga mo vaisu o vailaʻau [23,24]. E faapena foi le malosi o sao o le kenera i le tele o le 35-54% ua maua mo le pathological gambling (PG) [25]. E tusa ai ma le tele o faʻamaoniga mai le aiga, masaga, ma le vaetamaina o suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai se vaega o le kenera e faʻavae uma ai faʻafitauli o vaisu [26], e manaia le taulaʻi atu i suʻesuʻega e maua ai faʻamaoniga mo se faʻamaʻi masani masani o vailaʻau ma amioga. Faʻavae i luga o suʻesuʻega o tala faʻasolopito o le olaga atoa o le PG ma le faʻalagolago i le ava malosi le tele na faʻasoaina ai le siʻosiʻomaga ma faʻalavelave faʻaletagata mo le PG ma le faʻalagolago i le ava: O se vaega taua o le lamatiaga mo le subclinical PG (12-20% o kenera ma 3-8 % o mea tau si'osi'omaga) na fa'amauina i le tulaga lamatia o le fa'alagolago i le ava [27]. O a'afiaga fa'atupu e iai fo'i se sao i uiga fa'aletagata ma fa'aletonu amio e feso'ota'i ma le fa'ateleina o fa'ata'ita'iga i vaila'au (e pei o le amataga): su'esu'e fou, fa'alavelave, tali atu i le atuatuvale, ae fa'apea fo'i ma su'esu'ega o le mafaufau e pei ole ADHD, amio fa'aletonu, fa'aletonu uiga fa'aleaganu'u, fa'aletonu o lagona ma le popole [26.]
Neurobiological overlap
O faʻataʻitaʻiga neurobiological mo le atinaʻeina o se faʻalagolago poʻo se vaisu i se vailaʻau vailaʻau poʻo se amio amio e masani ona iloa ai se mafuaʻaga masani [22,28]. Eseese neurotransmitters (eg dopamine, glutamate, norepinephrine) e iai se aafiaga i le atinaʻeina poʻo le tulaga o vaisu poʻo le faʻalagolago. Dopaminergic neurons, e afua mai i le ventral tegmental area (VTA) synapse i totonu o le nucleus accumbens (NAcc), e fausia ai le lima tele o le faiga masani o taui o le faiʻai, lea e faʻatalanoaina aafiaga tauia o amioga e pei o taumafa, fegalegaleaiga lautele, ma feusuaiga. [29,30]. O le isi neurotransmitter, glutamate, e pei o le sili ona tele o le neurotransmitter physiological excitatory o loʻo aʻafia i faiga faʻaosofia, vaisu o fualaau faasaina, ma faʻalavelave faʻalavelave [31]. O isi suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai o le maualuga o le glutamate i totonu o le NAcc e faʻatautaia le sailia o taui. E le gata i lea, o le norepinephrine e aʻafia ai le tele o gaioiga o faiʻai e aofia ai le faʻamalosi, gauai, aʻoaʻoga, faʻalavelave faʻalavelave, ma aʻafiaga faʻamanuiaina.32]. Ae ui i lea, o le taui-faʻamalosia le matagaluega e le naʻo le taua mo amioga ua fai ma vaisu. Ua a'afia fo'i i isi tulaga fa'alesoifua maloloina (eg schizophrenia) [33].
Leptin, o se faʻailoga tele o le paleni o le malosi umi, faʻaogaina le faʻagaioiina o neural i vaega taua, ma fautua mai o le hormone e galue i luga o le neural circuits e pulea ai meaʻai e faʻaitiitia ai le manatu o taui o meaʻai, aʻo faʻaleleia le tali atu i faailoilo faʻamalieina na gaosia i le taimi o taumafa. . Leptin e foliga mai e tele ni matafaioi i le mesolimbic dopamine system. E faʻamalosia ai se seti lavelave o suiga i le mesolimbic dopamine system e faasaga i mea faʻamaʻi. O le mea lea, o le leptin lava ia e aʻafia ai le faiga o taui [34]. Leptin teteʻe e mafua mai i le faʻalavelave faʻafuaseʻi o le anorexigenic adipocytic leptin faailo i le tulaga o le gaʻo, e ono taʻitaʻia ai le faʻavaivaia o faʻamaoniga mo le faʻaitiitia o le manatu o le taui o meaʻai; le leptin's anorexigenic faailo ua fa'aitiitia.
O le soona taumafa faifaipea e mafai ona vaai i ai o se amioga ua fai ma vaisu. Leptin ma le ghrelin o hormones ia e aʻafia ai le faʻatonutonuina o le hypothalamic o meaʻai ma le malosi o le homeostasis ma faʻateleina ai le maoona ma le fiaʻai. E tele su'esu'ega ua fa'amauina ai o le ghrelin o lo'o galue fo'i i vaega ole faiga o taui dopaminergic, fa'ata'ita'iga VTA ma le NAcc. O le mea e malie ai, o hormones uma e lua ua faʻaaogaina e fai se sao i le ava malosi ma le cocaine tuinanau [35,36,37,38]. O le mea lea, o nei hormones e mafai ona manatu e fausia le so'otaga ola i le va o 'kemikolo' ma vaisu o mea'ai.
O le isi itu e a'afia ai le faiga o taui o le atuatuvale. E galue i luga o le hypothalamic-pituitary-adrenal (HPA) axis e ala i le tuʻuina atu o le corticotrophin-releasing factor (CRF), lea na faʻaalia e faʻaosofia ai vaega o le taui VTA, NAcc, ma le dopaminergic transmission. Fa'aletino, fa'asa'olotoina le CRF e fa'atulafonoina e ala i le fa'aogaina o le cortisol. O le faʻalavelave faʻafuaseʻi e taʻitaʻia ai le tele o le gaosiga o le CRF ma le cortisol, ma faʻaumatia ai le faʻaogaina o manatu le lelei [39]. O loʻo faʻamoemoeina o le le faʻatonutonuina o le HPA axis e taʻitaʻia ai le le lelei o le faʻamalosi malosi ma e ono faʻateleina ai le lamatiaga o vaisu [40,41].
Obesity
O le lapo'a ose ma'i lavelave tele, lea e mana'omia ai se si'osi'omaga e fa'aolaina ai le taumafaina o le malosi ma/po'o le maualalo o le fa'amalositino. I sosaiete e eseese mea'ai, suamalie, taugofie, ma faigofie ona maua, e mana'omia fo'i le fa'atupuina o le tino e fa'atupu ai le mamafa tele. O le faʻaleagaina o le mamafa o le tino e maualuga - e manatu o le 50% poʻo le sili atu o le eseesega o le BMI i le faitau aofaʻi lautele e mafai ona faʻamatalaina e mea faʻapitoa. Ae ui i lea, o loʻo iloa nei le polygenic loci naʻo le faʻamatalaina o se pasene laʻititi o le eseesega o le BMI [42,43]. O le 'ai tele e fa'aalia ai le taumafaina o le malosi e sili atu i le fa'aaluina o le malosi. O tagata ta'ito'atasi e maualalo le fa'aaluina o le malosi ma/po'o le maualalo o le fa'agaioiga fa'aletino e mafai ona soona 'ai ma fa'atupuina ai le mamafa e ui i le taumafaina o vaega masani. I le tele o tagata lapo'a, o le fa'atupuina o le mamafa tele na tupu i se taimi umi; e tusa ai, o le fua o le tino puta i talavou matutua e matua maualalo lava nai lo tagata matutua matutua [44,45,46,47,48]. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le tele o le malosi i aso taʻitasi e naʻo le 20 kcal, o le mamafa o le tino o le a faʻatupulaʻia lemu i le umi o le olaga.45]. Fa'atatau i vaisu o se fa'amatalaga mo le tupu masani o lenei ituaiga o mea'ai e foliga mai e matua'i le talafeagai. O vaisu e le mafai foi ona faigofie ona faʻamatalaina o se faʻamatalaga mo faigata lauiloa o le faatumauina o le paʻu o le mamafa pe a uma se taumafataga. O le fa'afouina o le mamafa e tele lava ina maua mai i suiga fa'aletino, e aofia ai le fa'atupula'ia o le fia'ai ma le fia'ai ma le fa'aitiitia o le fa'aaluina o le malosi e fai ma tali i le fa'aumiumi o le fa'aitiitia o le taumafa. O le soifua maloloina o le mafaufau ma le mataʻituina o amioga umi e faʻaalia ai tagata taʻitoʻatasi o loʻo tausia lelei le faʻaitiitia o le mamafa o le tino [49.]
Ona o le malamalamaaga ua tatou maua i le faatonutonuina o le taumafa ma le mamafa o le tino, e faigata ai ona tusia se laina i le va o vaisu meaai ma le faateleina o le fia'ai po o le fia'ai. O le mea lea, o tagata mamaʻi e le lava le leptin e faʻaalia le tuʻinanau o meaʻai, faʻamavae, ma le 'ai tele mai le pepe i le [50]; o a latou amioga i le aso atoa e taulai i le sailia ma le taumafaina o meaai. E mautinoa lava latou te fa'ataunu'uina ta'iala mo se su'esu'ega o le fa'aogaina o vaila'au fa'aletonu (table 7) se'i vagana ai le mea moni e fa'atatau le latou vaisu i mea'ai lautele, ae le o se mea fa'apitoa, vaila'au, po'o 'kemikolo'.
Laulau 7
Fa'atonuga DSM-5 mo le fa'aletonu o le 'ai tele [8]
O suiga i le melanocortin receptor 4 gene ua maua foi e mafua ai le soona 'ai [51], e ui lava i se tulaga maualalo nai lo le leptin-deficient mataupu. E ono mafai, a'afiaga polygenic e fa'aopoopoina ma fa'atupu ai le fa'ateleina o le fia'ai/fia'ai, 'ai tele, ma le fa'atupuina o le puta. Afai e mafua ona o le kenera po'o isi mafua'aga (fa'ata'ita'iga o le hypoxia e a'afia ai le fai'ai, tuma o le fai'ai) mana'o / fia'ai o se tagata o lo'o i le pito i luga o le fa'asoa masani, e mafai ona fa'alagolago ai lana faiga fa'ailo i le fa'aogaina o neuropeptides, neurotransmitters, ma hormones e aofia ai le faʻatonutonuina o amioga tau taumafa. O lea la, 'amio fai ma vaisu' e ono tupu mai.
I le taimi nei, o le bulimia nervosa (BN) ma le binge eating disorder (BED), lea atonu o le a maua ai le tulaga o se faʻafitauli masani i le DSM V [52], ua na o le pau ia o le mafaufau e iai foliga e foliga tutusa ma vaisu (silasila i le laulau 7 mo taiala fa'ata'ita'iga DSM-5 mo BED). O uiga autu o nei fa'afitauli o mea'ai e fa'avae i luga o vaega o le 'ai tele e feso'ota'i ma le poto masani o le leai o se pulea. Ae ui i lea, e ese mai i tagata mamaʻi e maua i le BED, o tulafono faatonutonu (eg faʻamamaina) o se vaega iloga o le BN [7,53]. I fa'ama'i fa'ama'i BED e masani ona lapo'a. Ae ui i lea, o le mafutaga ma le tino puta ua faʻaitiitia i totonu o le nuʻu; e tusa ai ma se suʻesuʻega faʻamaʻi, e naʻo le lua vaetolu o mataupu BED na faʻapitoa [mo le iloiloga vaʻai [53,54]. O isi ituaiga o amioga le tausami e pei o le 'ai i le po ma le fafagaina o meaʻai ua faʻamatalaina, lea e mafai ona vaʻaia i totonu o le tulaga o vaisu. O le fa'avasegaga o lo'o iai nei DSM-IV-TR peita'i e na'o le fa'atagaina o le su'esu'eina o se Fa'aletonu o le 'Ai E Le'o Fa'amaotiina mo le BED ma isi faiga fa'aletonu o taumafa e taua tele. E manaia le talanoaina o aʻafiaga o le faʻavasegaina o le BED o se ituaiga o amioga faʻafefe i le DSM-V. O lenei mea o le a faʻamalosia ai tagata suʻesuʻe e suʻesuʻe atili le faʻaogaina o vaisu ma faʻaaoga mataupu faʻapitoa, lea e masani ona faʻaaogaina i vailaʻau faʻamaʻi.33].
O le tele o le taumafaina o mea'ai suamalie ma vai e pei ona vaaia i vaega o le 'ai tele e mafai ona fa'aalia ai se faiga fa'avae neurobiological e tutusa ma le va'aia i vaisu [55,56]. O lenei faʻaiʻuga e maua mai i le faʻatupulaia o faʻamaoniga e faʻapea o faʻafitauli e fesoʻotaʻi ma vailaʻau ma le gaʻo e tutusa uma ai auala masani o neura [57]. O le mea lea, i isumu mataʻutia, o le faʻaogaina o le faiga o taui e tupu ona o le tuʻuina atu o le dopamine i le nofoaga autu o taui o le faiʻai pe a maeʻa le maualuga o le caloric, lea e oʻo atu ai i le faʻamalosi-pei o le 'ai i ia rodents [58]. O nei tali amio leaga i isumu lapopoa e foliga mai e mafua mai i meaʻai-faʻaosoina faaletonu i striatal dopamine D2 faʻailoga faʻailoga. O le faʻaaogaina tele o vailaʻau o le faʻaleagaina e faʻapena foʻi ona faʻaitiitia ai le maualuga o le faʻaogaina o le dopamine D2, faʻaosofia ai se tulaga loloto o le faʻaogaina o le taui, ma faʻaoso ai le tulaʻi mai o amioga faʻamalosi e pei o fualaau faasaina [59,60]. E faʻapea foʻi, o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga a tagata ua faʻaalia ai o mataupu mamafa e ono i ai ni faʻaletonu i auala dopaminergic e faʻatonutonuina ai le neuronal system e fesoʻotaʻi ma le faʻaogaina o taui, faʻatulagaina, ma le pulea [61]. Ae o le taimi nei e le o manino pe o nei suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai ni faʻalavelave faʻafuaseʻi pe faʻaalia ai le taunuuga o le 'ai tele.
Le faʻasaʻolotoina o endorphins pe a faʻamalosi tino [62] o lo'o fa'aalia ai o le fa'aupuga masani o vaisu o vaila'au na'o ia e le mana'omia ai le vaila'au e avea ma vaila'au fa'apitoa. Afai o 'kemikolo' e mafai ona fai ma vaisu i tulaga fa'apitoa ma/po'o i totonu o tagata ta'ito'atasi, o ia neural mechanisms e mafai ona fai ma sui o se so'oga i le va o vaila'au ma vaisu o amioga. O le fesoʻotaʻiga o le manaʻo, fiaʻai, faʻamalieina, ma le faʻamalieina ma le faiga o taui e mafai ona vaʻaia o le faʻavae mo le atinaʻeina o meaʻai e fai ma vaisu. E oʻo lava i tagata taʻitoʻatasi o loʻo 'ai tele e ui lava e le o fia'ai e faʻaosofia ai suiga i faiga faʻatulafonoina faʻapitoa, lea i le talitonuga e mafai ona lava e amata ma faʻamautu ai vaisu. O fa'ailoga fa'ale-mafaufau ta'itasi e mafai ona aofia ai le le fiafia, lagona fa'anoanoa, lagona le lelei, ma isi mea faapena. Ae ui i lea, e tatau ona faʻamaonia manino e faapea, i le malamalama o le leai o se faʻamatalaga faʻatinoga o vaisu meaʻai, e le o mafai nei ona iloilo lona aoga ma le faʻamaoni o se vaega faʻamaonia. O lea e vave ai ona mafaufau i vaisu o mea'ai i totonu ole faiga fa'avasegaina ole su'esu'ega ole mafaufau. O suʻesuʻega e manaʻomia e faʻamalamalama saʻo ai faʻamaoniga, faʻafesoʻotaʻi psychopathology ma tali atu i togafitiga [33].
E masani ona matou talanoaina le tagofia o mea'ai e avea o se la'ititi o vaisu amio. Peita'i, talu ai ona o le upu 'mea'ai' e fa'atatau i se tu'ufa'atasiga tu'ufa'atasi o vaega eseese o mea'ai, pe o mea'ai fa'alenatura (fa'ata'ita'iga ga'o, suka) po'o mea'ai fa'aopoopo (eg fa'asao), e taua tele mo le malamalama i le natura o le. faiga faʻavae e faʻatatau i vaisu o meaʻai e suʻesuʻe ai pe o nei meaʻai e tasi e faʻaalia ai le faʻamalosia o amioga ma faʻapea ona maua ai le avanoa e taʻitaʻia ai suiga o le neurobiological i le faiga o taui, e tutusa ma vailaʻau faʻaleagaina e pei o heroin, cocaine, ava malosi, poʻo le nicotine. O le mea lea, o le vaega o meaʻai e tatau ona faʻaogaina i totonu o le oro-gastro-intestinal tract lava ia pe o se metabolite tuusaʻo e sopoia le pa puipui o le toto-faiʻai ma faʻaalia ona faʻamalosia aʻafiaga e ala i le faʻagaoioia o le polokalama taui. O le mea moni, o suʻesuʻega a manu eseese e faʻatatau i aʻafiaga o le suka i luga o le mesolimbic dopamine projections mai le VTA i le NAcc lea e aʻafia i galuega faʻamalosia [63] ma faʻaalia e faʻaalia ai se faʻaosofiaga i luga o le faʻaosofia i le faagasologa o le avea ma vaisu [64]. Extracellular dopamine i le NAcc faʻateleina pe a uma le faʻaaogaina o vailaʻau e faʻaleagaina [65,66]. O iole e le maua se mea'ai ma fafaga i le 10% sucrose dilution ma chow e atia'e ai se amio fa'atauva'a. E tutusa ma le inuina o fualaau faasaina, o nei isumu e faamatuu atu le dopamine extracellular i le NAcc, i taimi uma latou te inu ai le suka (ie, sucrose), ae o le tali atu o le dopamine i luga o le fafagaina o le suka e paʻu i manu fafaga fafaga ad libitum suka ma chow [67]. O le taumafaina fa'afuase'i o le 25% o le kulukose vai ma le 'ai i isumu na fa'aalia ai amioga ma fa'ailoga neurochemical o le fa'alagolago i le opioid [68,69].
O su'esu'ega a manu ua ta'ua i luga na fa'aogaina ai le kulukose po'o le sucrose fa'atasi ma le chow fa'atasi ai ma le leai o ni mea'ai fa'afuase'i. E ui lava o nei suʻesuʻega e mafai ona faʻasino atu i le malosi o le suka, e le pei o vailaʻau o le faʻaleagaina, e leai se faʻamaoniga mo se fausaga faʻapitoa o vailaʻau o meaʻai e taʻitaʻia ai le neurobiological mechanisms o loʻo i lalo o vaisu. E le aofia ai suʻesuʻega e faʻavae i luga o le faʻaogaina o meaʻai faʻafuaseʻi, matou te le o iloa se faasologa o suʻesuʻega a manu, e ui lava i faʻataʻitaʻiga a tagata, lea na faʻaalia pea lava pea se vaega o meaʻai faʻamaʻi faʻatasi ma se fausaga vailaʻau tuʻuina atu e mafua ai suiga i le faiga o taui e tutusa ma faʻamatalaga mo vailaʻau. O tagata e soona 'ai e masani lava e le fa'aauau ona fa'aogaina se mea'ai se tasi po'o se mea'ai fa'apitoa; mea'ai e tele mea'ai ga'o ma/po'o ga'o e tele mea'ai.
Meaʻai Meaʻai
E manino lava, e matua faigata lava ona suʻesuʻeina le tauia o meatotino o se vaega faʻalesoifua maloloina e tasi i totonu o tagata. O le faaupuga 'mea'ai ua fai ma vaisu' e masani lava ona fa'aaogaina i le tulaga o mea'ai 'maua'i lelei' ua fa'amama fa'apisinisi, e pei o meainu suamalie po'o mea'ai ga'o tele [1]. O lea ituaiga mea'ai e le na'o le tasi le vaega. Ua faia ni taumafaiga e fa'atula'i faiga su'esu'e e su'esu'e ai le mafai ona fai ma vaisu o mea'ai e mauoa i le carbohydrate i 'carbohydrate cravers' [69]. O loʻo faʻapea o loʻo manaʻomia le gaʻo o meaʻai e maua i le carbohydrate i se tulaga o le atuatuvale poʻo le dysphoric lagona ina ia faʻaleleia ai lo latou tulaga maualalo, faʻapea o gaʻo gaʻo e taʻitaʻia ai le inisalini-mediated mechanism, lea e faʻapupulaina ai le ulufale mai o le tryptophan i le faiʻai e faʻafetaui. e maualalo le maualuga o le serotonin fai'ai. O nei su'ega [eg [70], peitaʻi, aua neʻi faʻatoʻilaloina faʻaletonu faʻapitoa ma aua le faʻasino atu i se aʻafiaga faʻamalieina o meaʻai faʻapitoa.
O le mea moni, e fa'ailoga tagata su'esu'e o le mafaufau e lua vaega fa'afeagai ma fa'aopoopo o taui, 'mana'o' ma le 'fiafia', fa'atasi ai ma le vaega mulimuli e fa'atatau i le fa'amalieina o se mea po'o se amio - manatu e fa'atatau i le opioid-system - ma le mea muamua e fa'asino. i le lagona faʻaosofia e mafua ai le faʻaosofia e suʻe le vailaʻau poʻo le tulituliloaina o amioga taʻitasi, lea e manatu e faʻasalalau e ala i le dopaminergic VTA-NAcc circuitry [71]. E foliga mai e talafeagai, o le 'vaisu o mea'ai' e mafai ona fa'atatau i le 'mana'o' o le taui o mea'ai. E mautinoa lava, e iai le 'mana'o' e aunoa ma le 'fiafia', o lona uiga, o le 'ai tele o se mea e le manaia, lea e saili ai ma le fa'amalosi e le tagata le tele o mea'ai.
E ui o manatu ua taʻua i luga o le a lagolagoina le manatu o le tagofia o meaʻai o se ituaiga o amioga, ae le o se vailaʻau, vaisu, e tatau ona tatou nofouta i aʻafiaga. E masani lava, soʻo se gaoioiga homeostatic a le tagata e faʻaalia ai se aʻafiaga i le faiga o taui o le a mafai ai ona agavaa e aʻafia ai le gafatia mo le atinaʻeina o amioga ua fai ma vaisu. O faʻataʻitaʻiga e aofia ai feusuaiga ma gaioiga faʻaletino. O le mea moni, o feusuaiga ma vaisu taʻavale ua faʻamatalaina i tusitusiga faʻapitoa. O ia vaisu e mafai ona mafua mai i mataupu taʻitasi o loʻo i ai i le pito i luga o le aofaʻi o tufatufaga o ia amioga (malosi faʻafeusuaiga, gaioiga faʻaletino maualuga), lea i se tulaga taʻitasi e le mafai ona lava le pulea e aunoa ma le faʻaleagaina poʻo aʻafiaga leaga. O ia vaisu e mafai foi ona mafua mai i le aʻoaʻoina mai le faʻamalosia lelei ma le le lelei o amioga taʻitasi.
Faaiuga ma Suesuega i le Lumanaʻi
Ua matou talanoaina ma le toto'a mea'ai ua fai ma vaisu i le va ma vaisu vaila'au ma amioga. Ona o le faʻamaoniga faʻatapulaʻa o loʻo iai nei o le amio faʻamaʻi o meaʻai faʻapitoa poʻo mea faʻaopoopo, matou te faʻamutaina nei o vaisu meaʻai e sili ona faʻavasegaina o se vaisu amio i lenei taimi. Ae ui i lea, talu ai e le lava (faʻalagolago ma faʻamaonia) faʻamatalaga i luga o ana faʻataʻitaʻiga, matou te le fautuaina le faʻaopoopoina o le 'meaʻai ua fai ma vaisu' e avea o se vaega faʻamaonia i le DSM-V [33]. O neuropeptides, neurotransmitters, ma hormones, e faʻasaʻolotoina pe a faʻaaogaina meaʻai, e mafai ona maua ai se fesoʻotaʻiga i le va o vailaʻau ma amioga. O mea tauia o mea'ai e sili atu pe a uma le leai o ni mea'ai nai lo meaola fa'amalieina. Matou te finau e faapea, talu ai o le tele o ituaiga o meaʻai e faʻavae i luga o sina tikeri o le 'ai tele ma faʻasolosolo malie i le aluga o taimi, naʻo le tuʻufaʻatasiga o meaʻai faʻapitoa ma masani ai e pei o totonu o le tulaga o amioga le masani ai (o loʻo faʻavasegaina i le vaega faʻafitauli o meaʻai. ) fa'atulafonoina le manatu o se vaisu taumafa. I lo matou manatu, o subtypes o meaʻai e fesoʻotaʻi ma le faʻaogaina o meaʻai faʻapitoa e mafai ona mafaufauina ma le tala o vaisu meaʻai. Ole tele o suʻesuʻega ile faʻamaʻi faʻamaʻi aberrant 'ai ma mamanu aemaise lava i latou e fesoʻotaʻi ma le soona 'ai e manaʻomia e iloilo ai pe o nisi o faʻamatalaga le lelei o loʻo faʻamatalaina i le taimi nei amioga / faʻalavelave e le mafai ona sili atu ona faʻavasegaina i totonu o le tala fou DSM V category Addiction and Related Disorders. O le mea lea, o le taulaiga e tatau ona ova le 'ai i se tasi, e tusa lava pe tupu i vaega e iai pe leai foi se faʻatonuga. O suʻesuʻega faʻaopoopo neurobiological i manu uma ma tagata e manaʻomia e faʻamalosia ai le manatu o le 'ai tele e mafai ona vaʻaia o se mea ua fai ma vaisu. O le 'ai e fa'avae i luga o se seti faigata tele o physiological, psychological and neurobiological mechanisms. O foliga vaaia, lagona o le oro-sensory, fua o meaʻai, le tulaga o loʻo faʻatusalia ai meaʻai, le tulaga o le mafaufau o le tagata ma le tulaga faʻaletino o le malosi ma le faʻatonuga o manaʻoga e iai se aafiaga i le auala ma mea e 'ai e tagata. Matou te faʻamauina o le 'ai tele e mafai ona vaʻaia o se vaisu meaʻai i totonu o se vaega laʻititi o tagata laʻititi.
Faʻaaliga Faʻaalia
Na faailoa mai e tusitala e leai se feteenaiga o aia.
mau faasino
- Ifland JR, Preuss HG, Marcus MT, Rourke KM, Taylor WC, Burau K, Jacobs WS, Kadish W, Manso G: Faʻamamaina meaʻai vaisu: o se faʻafitauli masani o le faʻaaogaina o vailaʻau. Med Hypotheses 2009;72:518–526.
- Corwin RL, Grigson PS: Va'aiga Va'aiga Fa'atasi - Mea'ai Vaisu. J Nutr 2009;139:617–619.
- Corsica JA, Pelchat ML: Vaisu meaai: moni pe sese? Curr Opin Gastroenterol 2010;26:165–169.Punaoa i fafo
- NIDA: http://www.drugabuse.gov/.
- WHO: Fa'avasegaga Fa'ava-o-malo o Fa'ama'i ma Fa'afitauli Fa'alesoifua maloloina Fa'atasi 10 Fa'aaliga. http://apps.who.int/classifications/apps/icd/icd10online/.
- American Psychiatric Association: DSM-IV. www.psych.org/MainMenu/Research/DSMIV.aspx.
- American Psychiatric Association: DSM-IV-TR: Le Tusi Lesona oi ai nei.: www.psych.org/mainmenu/research/dsmiv/dsmivtr.aspx.
- American Psychiatric Association: DSM-5. www.dsm5.org/ProposedRevisions/Pages/Substance-RelatedDisorders.aspx.
- Raines GN: Fa'amatalaga: ole igoa fou. Am J Psychiatry1953;109:548–549.
- Smith KE, Fooks G, Collin J, Weishaar H, Mandal S, Gilmore AB: 'Galue i le Faiga' – British American Tobacco's influence on the European Union Treaty ma ona a'afiaga mo faiga fa'avae: O se su'esu'ega o pepa fa'apisinisi tau tapaa i totonu. PLoS Med 2010;7:e1000202.Punaoa i fafo
- Gearhardt AN, Grilo CM, DiLeone RJ, Brownell KD, Potenza MN: E mafai ona avea meaʻai ma vaisu? Soifua maloloina lautele ma faiga fa'avae. Vaisu 2011;106:1208–1212.Punaoa i fafo
- Grant JE, Potenza MN, Weinstein A, Gorelick DA: Folasaga i vaisu amioga. Am J Fa'aaogā Fa'atauva'a Avanoa 2010;36:233–241.Punaoa i fafo
- American Psychiatric Association: DSM-V: R 31 Fa'aletonu Taaloga. www.dsm5.org/ProposedRevisions/Pages/proposedrevision.aspx?rid=210#.
- Brewer JA, Potenza MN: O le neurobiology ma genetics o faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave: sootaga i vaisu fualaau. Biochem Pharmacol 2008;75:63–75.
- Maka I: Amioga (e le o ni vaila'au) vaisu. Br J Addict 1990;85:1389–1394.
- Togafitiga: http://wordnetweb.princeton.edu/perl/webwn?s=addiction.
- Morrissey J, Keogh B, Doyle L (eds): Psychiatric Mental Health Nursing. Dublin, Gill & Macmillan, 2008, itulau 289.
- Bradley BP: Vaisu Amio: uiga masani ma aafiaga o togafitiga Br J Addict 1990;85:1417–1419.
- Donegan NH, Rodin J, O'Brien C, Solomona RL: O se aʻoaʻoga-aʻoaʻoga auala i mea masani; i Levison PK, Gerstein DR, Maloff DR (eds): Tulaga masani i le Fa'aleagaina o mea'ai ma Amioga masani. Lexington, Lexington Books, 1983, itulau 157–235.
- Mueser KT, Drake RE, Wallach MA: Suʻesuʻega lua: o se iloiloga o aʻoaʻoga etiological. Amioga Amio 1998;23:717–734.
- Grant BF, Stinson FS, Dawson DA, Chou SP, Dufour MC, Compton W, Pickering RP, Kaplan K: Faʻateleina ma faʻatasi faʻalavelave faʻaogaina o vailaʻau ma lagona tutoʻatasi ma faʻalavelave popole: faʻaiʻuga mai le National Epidemiologic Survey on Alcohol and Related Tulaga. Arch Gen Psychiatry 2004;61:807–816.Punaoa i fafo
- Peukert P, Sieslack S, Barth G, Batra A: Initaneti ma vaisu taaloga komepiuta. Psychiatr Prax 2010;37:219–224.Punaoa i fafo
- Kreek MJ, Nielsen DA, Butelman ER, LaForge KS: O aʻafiaga faʻavae i luga o le faʻalavelave, faʻalavelave faʻalavelave, faʻalavelave faʻalavelave ma le faʻalavelave i le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma vaisu. Nat Neurosci 2005;8:1450–1457.
- Kreek MJ, Bart G, Lilly C, LaForge KS, Nielsen DA: Pharmacogenetics ma genetics molecular tagata o vaisu opiate ma cocaine ma a latou togafitiga. Pharmacol Rev 2005;57:1–26.
- Eisen SA, Lin N, Lyons MJ, Scherrer JF, Griffith K, True WR, Goldberg J, Tsuang MT: Aafiaga faaleaiga i amioga tau tupe: o se auiliiliga o 3359 masaga paga. Vaisu 1998;93:1375–1384.
- Lachmann HM: O se faʻamatalaga lautele o genetics o vailaʻau faʻaleagaina faʻafitauli Curr Psychiatry Rep 2006;8: 133-143.
- Slutske WS, Eisen S, True WR, Lyons MJ, Goldberg J, Tsuang M: Faʻafitauli faʻapitoa masani mo taaloga faʻapitoa ma le faʻalagolago i le ava i alii. Arch Gen Psychiatry 2000;57:666–673.
- Potenza MN: O le neurobiology o taaloga faitupe ma vaisu o fualaau faasaina: o se aotelega ma sailiiliga fou. Philos Trans R Soc Lond B Biol Sci 2008;363:3181–3189.Punaoa i fafo
- Nestler EJ: E i ai se auala masani mo vaisu? Nat Neurosci 2005;8:1445–1449.
- Everitt BJ, Robbins TW: Neural system of reinforcement for drug addiction: mai gaioiga i masaniga i le faʻamalosi. Nat Neurosci 2005;8:1481–1489
- Kalivas PW, Volkow ND: Le faʻavae faʻavae o vaisu: o se faʻamaʻi o le faʻaosofia ma filifiliga. Am J Psychiatry 2005;162:1403–1413.Punaoa i fafo
- Sofuoglu M, Sewell AR: Norepinephrine ma vaisu faʻaosofia. Addict Biol 2009;14:119–129.
- Moreno C, Tandon R: E tatau ona faʻavasegaina le 'ai tele ma le gaʻo o se maʻi faʻamaʻi i le DSM-5? Curr Pharm Des 2011;17:1128–1131.
- Opland DM, Leinninger GM, Myers MG Jr: Suiga o le mesolimbic dopamine system e leptin. Faiai Res 2010;1350:65–70.
- Dickson SL, Egecioglu E, Landgren S, Skibicka KP, Engel JA, Jerlhag E. O le matafaioi a le ghrelin tutotonu i le taui mai meaʻai ma vailaʻau vailaʻau. Mol Cell Endocrinol 2011;340:80–87.
- Kiefer F, Jahn H, Kellner M, Naber D, Wiedemann K: Leptin e mafai ona faʻaogaina le manaʻo mo le ava malosi. Arch Gen Psychiatry 2001;58:509–510.
- Kiefer F, Jahn H, Wolf K, Kämpf P, Knaudt K, Wiedemann K: Fa'atau fua-filifiliga ava malosi i isumu pe a uma le fa'aogaina o le mana'o e fa'atonutonu le peptide leptin. Alcohol Clin Exp Res 2001;25:787–789.
- Jerlhag E, Egecioglu E, Dickson SL, Engel JA: Ghrelin receptor antagonism faʻatoʻilaloina le cocaine-ma le amphetamine-induced locomotor stimulation, accumbal dopamine tuʻuina atu, ma faʻatulagaina nofoaga e fiafia i ai. Psychopharmacology (Berl) 2010;211:415-422.
- Sinha R: Faʻalavelave faʻafuaseʻi, faʻaaogaina fualaau faasaina, ma faʻafitauli i vaisu. Ann NY Acad Sci 2008;1141:105–130.
- Boutrel BA: neuropeptide-centric vaaiga o vaisu psychostimulant. Br J Pharmacology 2008;154:343–357.
- Koob GF: Neurobiological substrates mo le itu pogisa o le faʻamalosi i vaisu. Neuropharmacology 2009;56(suppl1):18–31Punaoa i fafo
- Hebebrand J, Volckmar AL, Knoll N, Hinney A: Tu'u ese le 'manatu o lo'o misi': LA'A'I SAUFAI i luma i le fa'amalamalamaga mole mole o le tino puta - ae o lo'o tele mea e alu i ai. Obes Facts 2010;3:294–303.Punaoa i fafo
- Speliotes EK, Willer CJ, Berndt SI, Monda KL, et al: Suʻesuʻega faʻatasi o tagata 249,796 faʻaalia 18 loci fou e fesoʻotaʻi ma le faʻasologa o le tino. Nat Genet 2010;42:937–948.
- Hebebrand J, Bulik CM: Iloiloga taua o le DSM-5 tu'utu'uga mo le anorexia nervosa ma se isi talosaga. Int J Eat Disord. 2011;44:665–678.Punaoa i fafo
- Weigle DS: Mana'o ma le fa'atonutonuina o le tino. FASEB J 1994;8:302–310.
- Hebebrand J: Faʻafitauli faʻapitoa i faʻafitauli o meaʻai ma le gaʻo. Child Adolesc Psychiatr Clin N Am 2009;18:1–16.Punaoa i fafo
- Ogden CL, Carroll MD, McDowell MA, Flegal KM: Obesity i tagata matutua i le Iunaite Setete-e leai se suiga taua tele talu mai le 2003-2004. www.cdc.gov/nchs/data/databriefs/db01.pdf.
- 2000 CDC Growth Charts: Iunaite Setete. www.cdc.gov/growthcharts.
- G Wing RR, Phelan S: Fa'aleleia o le mamafa mo se taimi umi. Am J Clin Nutr 2005;82(1 suppl):222S–225SPunaoa i fafo
- Montague CT, Farooqi IS, Whitehead JP, Soos MA, Rau H, Wareham NJ, Sewter CP, Digby JE, Mohammed SN, Hurst JA, Cheetham CH, Earley AR, Barnett AH, Prins JB, O'Rahilly S: Fa'atosina leptin deficiency o lo'o feso'ota'i ma le ogaoga o le tino puta i tagata. Natura 1997;387:903–908.
- Farooqi IS, Keogh JM, Yeo GS, Lank EJ, Cheetham T, O'Rahilly S. Ole alaleo ole fomaʻi ole gaʻo ma suiga ile melanocortin 4 receptor gene. N Engl J Med 2003;348:1085–1095.
- American Psychiatric Association: DSM-V: K 05 Binge Eating Disorder. www.dsm5.org/ProposedRevisions/Pages/proposedrevision.aspx?rid=372.
- Hebebrand J, Herpertz-Dahlmann B: Faʻamatalaga Faʻamatalaga i faʻafitauli o meaʻai ma le gaʻo. Child Adolesc Psychiatr Clin N Am 2009;18:49–56.Punaoa i fafo
- Grucza RA, Przybeck TR, Cloninger CR: Faʻasalalau ma faʻamaopoopoina o le faʻamaʻi o le 'ai i totonu o se faʻataʻitaʻiga a le nuʻu. Compr Psychiatry 2007;48:124–131.Punaoa i fafo
- Mathes WF, Brownley KA, Mo X, Bulik CM: The biology of binge 'ai. Mana'o 2009;52:545–553.
- Marcus MD, Kalarchian MA: Faʻatauvaʻa 'ai i tamaiti ma talavou. Int J Eat Disord 2003;34:S47–57.
- Volkow ND, Wise RA: E mafai faapefea e le tagofia o fualaau faasaina ona fesoasoani ia i tatou ia malamalama i le puta? Nat Neurosci 2005;8:555–560.
- Johnson PM, Kenny PJ: Dopamine D2 faʻafeiloaʻi i mea ua fai ma vaisu-pei o le faʻaleagaina o taui ma le faʻamalosi e 'ai i isumu. Nat Neurosci 2010;13:635–641.
- Kenny PJ, Chen SA, Kitamura O, Markou A, Koob GF: Faʻasalaga faʻamalo e faʻaosoina ai le heroin ma faʻaitiitia ai le lagona o taui. J Neurosci 2006;26:5894–5900.
- Ahmed SH, Kenny PJ, Koob GF, Markou A: Neurobiological faʻamaoniga mo le hedonic allostasis e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le faʻaaogaina o cocaine. Nat Neurosci 2002;5:625–626.
- Volkow ND, Wang GJ, Baler RD: Taui, dopamine ma le puleaina o meaʻai: aʻafiaga mo le gaʻo. Trends Cogn Sci 2011;15:37–46.
- Hamer M, Karageorghis Cl: Psychobiological mechanism of exercise faʻalagolago. Taaloga Med 2007;37:477–484.Punaoa i fafo
- Wise RA, Bozarth MA: Fa'asologa o taui o fai'ai: fa elemene ta'amilosaga 'uaea' i fa'asologa manino. Brain Res Bull 1984;12:203–208.
- Avena NM, Rada P, Hoebel BG: Faʻamaoniga mo vaisu suka: aʻafiaga o amioga ma neurochemical o le faʻalavelave, faʻateleina le suka. Neurosci Biobehav Rev 2008;32:20–39.
- Di Chiara G, Imperato A: O vailaʻau faʻaleagaina e tagata e sili ona faʻateleina le faʻaogaina o le synaptic dopamine i le mesolimbic system o isumu feoai saoloto. Proc Natl Acad Sci USA 1988;85(14):5274–5278.
- De Vries TJ, Shippenberg TS: Faiga neural o loʻo faʻavaeina vaisu opiate. J Neurosci 2002;22:3321–3325.
- Rada P, Avena NM, Hoebel BG: O le faʻaogaina o le suka i aso uma e faʻasaʻo ai le dopamine i le atigi accumbens. Neuroscience 2005;134:737–744.
- Colantuoni C, Rada P, McCarthy J, Patten C, Avena NM, Chadeayne A, Hoebel BG: Faʻamaoniga o le faʻalavelave, o le tele o le suka e mafua ai le faʻalagolago i le opioid. Obes Res 2002;10:478–488.
- Wurtman J, Wurtman R, Berry E, Gleason R, Goldberg H, McDermott J, Kahne M, Tsay R: Dexfenfluramine, fluoxetine, ma le paʻu o le mamafa i fafine gaʻo gaʻo. Neuropsychopharmacology 1993;9:201-210.
- Spring B, Schneider K, Smith M, Kendzor D, Appelhans B, Hedeker D, Pagoto S: Faʻaleagaina le gafatia o gaʻo mo le mamafa o le carbohydrate cravers. Psychopharmacology (Berl) 2008;197:637-647.
- Berridge KC: Mana'o ma fiafia: fa'amatalaga mai le su'esu'ega o le neuroscience ma le mafaufau. Su'esu'ega (Oslo) 2009;52:378.Punaoa i fafo
Tusitala Feso'ota'iga
Özgür Albayrak
Matagaluega o Tamaiti ma Tamaiti Fa'afomai Fa'afoma'i
LVR-Klinikum Essen, Iunivesite o Duisburg-Essen
Wickenburgstraße 21, 45147 Essen (Siamani)
Tel. +49 201 8707488, I-Meli [imeli puipuia]