E i ai ni vaisu o meaʻai? O se suʻesuʻega faʻapitoa e faʻavae i luga o le faʻavasegaina o psychiatric o faʻafitauli o le vailaʻau ma mea ua fai ma vaisu (2012)

2012; 5 (2): 165-79. Pule: 10.1159 / 000338310. Epub 2012 Apr 19.

Albayrak O1, Wölfle SM, Hebebrand J.

lē faʻatino

O le sootaga i le va o le soona 'ai, faʻaaogaina o vailaʻau ma vaisu (amio) e finau. O vaisu fa'afoma'i e fa'atatau i na'o le fa'aaogaina o vaila'au. Ae o le tusi muamua Diagnostic and Statistical Manual for Mental Disorders V (DSM V) o loʻo fautua mai e sui le vaega talu ai 'Substance-Related Disorders' i le 'Addiction and Related Disorders', ma mo le taimi muamua na faʻatagaina ai le suʻesuʻeina o vaisu o amioga. I aso ua tuana'i, sa mumusu foma'i mafaufau ma foma'i mafaufau e fa'avasega lelei ma fa'avasega le fa'aupuga o vaisu. Ae ui i lea, o loʻo i ai se lautele lautele i le va o vailaʻau ma amioga ua fai ma vaisu e aofia ai vaega faʻapitoa, togafitiga, kenera, ma neurobiological. E manaia le faʻailoa atu o le hormone leptin lava ia e iai sona aʻafiaga i le faiga o taui, ma faʻaalia ai se fesoʻotaʻiga tuusaʻo i le va o le 'ai ma vaisu 'kemikolo'. O le mea lea, e mafai ona faʻavasegaina tagata e le atoatoa le leptin e pei o le faʻamalieina o tulaga mo vaisu meaʻai. I la matou aotelega matou te iloiloina muamua suʻesuʻega o le mafaufau i vailaʻau (mea-faʻavae) ma mulimuli ane i vaisu o amioga e iloilo ai le faʻaogaina. Matou te talanoaina le faʻamaoniaga faʻamaonia o vaisu meaʻai, lea i le talitonuga e mafai ona faʻavaeina ma / poʻo amioga.

faʻatomuaga

O le sootaga i le va o le soona 'ai, faʻaaogaina o vailaʻau ma vaisu amio e finau. O nisi tagata suʻesuʻe ua finau mo le tuʻufaʻatasia o le 'ai tele i faʻafitauli o le faʻaaogaina o vailaʻau [faʻataʻitaʻiga [1,2]; o isi e fautua mai e suitulaga i le tele o taumafa taumafa e fesootaʻi ma le lapoʻa poʻo faʻafitauli o meaʻai e avea o se vaisu amio [3]. O le tu'ufa'atasia i le fa'aogaina o vaila'au fa'aleaga o lona uiga o se ituaiga o vaisu vaila'au lea e le o lava fa'amaoniga i le taimi nei; e le'i maua se vaila'au fa'amalamalamaina i mea'ai i aso uma e mafai ona fa'aoso fa'atupu vaisu e ala i le fusifusia ma'i fa'apitoa o le tino o le tino. Ae ui i lea, o loʻo i ai faʻamaoniga e taʻu mai ai o vaisu meaʻai e mafai ona vaʻaia o se ituaiga faʻapitoa o vaisu amio i totonu o se vaega o tagata laʻititi. I le mea o lo'o mulimuli mai, matou te talanoaina fa'afitauli fa'apitoa o le fa'aaogaina o vaila'au fa'aletonu ma fa'afitauli o amioga fai ma vaisu o lo'o fa'amamafaina ai o latou foliga fa'apitoa. O isi tala i totonu o lenei lomiga faʻapitoa o le a faʻamatalaina uiga neurobiological o vaisu meaʻai.

Fa'avasegaga o Vaisu'a (Substance).

O faiga fa'afoma'i fa'avae o vaisu e fa'atatau i fa'afitauli o le fa'aaogaina o vaila'au. The National Institute on Drug Abuse [4] o lo'o tu'uina mai ai le fa'auigaga o lo'o i lalo: 'O vaisu ua faauigaina o se fa'ama'i fa'ama'i faifai pea, toe fa'afo'i mai le fai'ai lea e fa'ailoa mai i le sa'ilia ma le fa'aogaina o fualaau fa'asaina, e ui lava i a'afiaga leaga'. I le Mataupu V 'Fa'aletonu o le Mafaufau ma Amio' a le Fa'avasegaga Fa'ava-o-malo o Fa'ama'i ma Fa'afitauli Fa'atatau i le Soifua Mālōlōina, Toe Iloilo lona 10 (ICD-10; Fa'alapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi, 1992 [5]) 'Fa'aletonu o le Mafaufau ma Amio ona o le Fa'aaogāina o Mea Fa'afoma'i' (F10-F19) e aofia ai se tasi o vaega fa'apitoa e sefulu. O le ICD-10 e fa'asino tonu i fa'aletonu o le mafaufau ma le amio (silasila i le laulau 1). I le polokalame lona lua e masani ona faʻaaogaina psychiatric faʻavasegaina faʻaigoaina Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders (DSM), 4th Edition, Text Revised (DSM-IV-TR), lomia e le American Psychiatric Association (APA) i le 2000 [6], 'Ma'i Fa'atatau i Mea'ai' o lo'o fa'atusalia fo'i se tasi o vaega fa'apitoa fa'ama'i. E tusa ai ma faiga fa'avasegaina e lua, o fa'ama'i ta'itasi e feso'ota'i ma vaila'au e vaevaeina i ni setete fa'alesoifua maloloina tetele (table 2; vaai laulau 3 ma le laulau 4 mo ta'iala fa'avasega DSM-IV). O fa'ailoga o le 'ona ma le fa'amuta e mafai ona 'ese'ese i vaila'au fa'apea fo'i a'afiaga fa'aletino ma le mafaufau o le fa'aaogaina o vaila'au.

Laulau 1

ICD-10 F10-19 o faʻafitauli o le mafaufau ma le amio ona o le faʻaaogaina o vailaʻau o le mafaufau [5]

http://www.karger.com/WebMaterial/ShowPic/207827

 

Laulau 2

Vaevae fa'aletonu e feso'ota'i ma vaila'au ile ICD-10 ma le DSM-IV [5,6,7]

http://www.karger.com/WebMaterial/ShowPic/207826

 

Laulau 3

DSM IV-TR ta'iala mo le fa'aaogaina o vaila'au [7]

http://www.karger.com/WebMaterial/ShowPic/207825

 

Laulau 4

DSM IV-TR ta'iala mo le fa'alagolago i vaila'au [7]

http://www.karger.com/WebMaterial/ShowPic/207824

DSM-V [7] o le a suia le DSM version (DSM-IV-TR) i le 2013; i le taimi nei o lo'o fa'atalanoaina e kulupu eseese le fa'avasegaina lelei ma le fa'atinoina o fa'aletonu o le mafaufau ma a latou ta'iala e fa'atatau i su'esu'ega fa'apitoa o lo'o iai nei. I le mae'a ai o le tele o talanoaga o le upu 'vaisu', ua fa'ailoa mai e le DSM-V Substance Use Disorders Workgroup e toe fa'aigoa fa'aigoaina le vaega muamua o Fa'afitauli Fa'atatau i Mea ma Vaisu ma Fa'afitauli Fa'atatau [8]. O le fa'aogaina o le upu 'fa'alagolago' ua fa'atapula'aina nei i le fa'alagolago i le physiological, o se tali masani lea i tui fa'aauau o le tele o vaila'au ma vaila'au. Afai e talafeagai, o togafitiga fa'afoma'i fa'atasi ai ma vaila'au fa'atonu e aofia ai le fa'apalepale ma/po'o fa'ailoga fa'ate'a; e le faitauina nei mea mo su'esu'ega o le fa'aogaina o vaila'au. O le mea taua, o le DSM-V Substance Use Disorders Workgroup e fautuaina le tuʻufaʻatasia o le faʻaleagaina ma le faʻalagolago i se faʻafitauli e tasi o le faʻavasegaina o le ogaoga o le falemaʻi e taʻua o le Faʻaogaina o le Faʻafitauli o le Substance, faatasi ai ma taʻiala e lua e manaʻomia e fai ai se suʻesuʻega (laʻau 5). O lenei fautuaga sa, faatasi ai ma isi mea, faʻavae i luga o faʻafitauli e vaʻaia ai le faʻaleagaina mai le faʻalagolago ma le maualalo o le faʻatuatuaina o le DSM-IV diagnostic Substance Abuse. O le DSM-IV o loʻo iai nei le faʻaleagaina ma le faʻalagolago e mafai ona mafaufauina e fausia ai se fausaga e tasi, faʻatasi ai ma le faʻaleagaina ma le faʻalagolagoina o loʻo felafolafoaʻi i luga o le alaleo faigata [8].

Laulau 5

Ta'iala muamua DSM-5 mo le fa'aogaina o vaila'au fa'aletonu [8]

http://www.karger.com/WebMaterial/ShowPic/207823

E pei ona faʻaalia e le talanoaga i totonu o le DSM V Substance Use Disorders Workgroup, o le faʻavasegaina o faʻafitauli o le mafaufau e mafai ona suia e atagia ai le alualu i luma i suʻesuʻega faʻapitoa. I le lomiga muamua o le APA's Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders (1952) [9], ua fa'avasegaina le 'ava malosi ma fualaau fa'asaina i lalo o le Sociopathic Personality Disturbances, lea na manatu e mafua mai i le loloto o le mafaufau po'o le vaivai o le amio. I le 60 tausaga ua tuana'i sa matou molimauina ai le fa'afoma'iina o vaisu i tulafono tetele e lua (nikotine ma le ava malosi) ma fualaau fa'asaina uma. O le mea lea, o le manatu faʻalesoifua maloloina o vaisu e pei o le faʻaaogaina tele o le nicotine poʻo le ava malosi na mafua ai le faʻavasegaina o faʻafitauli o le faʻaaogaina o vailaʻau faʻatasi ma le tele o aʻafiaga mo le vaʻaiga lautele o nei vaisu, o latou togafitiga, tau tuusao ma le le tuusao tau tausiga, ma puipuiga. O le togafitiga faafomaʻi, faatasi ai ma isi mea, na faʻamalosia e le iloa o le mataʻutia o aʻafiaga faafomaʻi o le faʻalagolago i le nicotine ma le ava malosi. Fa'ata'ita'iga a le pisinisi tapaa e fa'ate'aina pe fa'aitiitia ai a'afiaga o fa'ama'i ulaula e pei o le kanesa o le mama ma fa'afitauli o le fatu ua lauiloa; o lo'o fa'aauau pea le fa'aa'afiaga o pisinisi tapaa i faiga fa'avae [10]. E tusa ai ma lea, o le malamalama pe faʻafefea e faʻalapotopotoga ona aʻafia faiga faʻavae e avea ma vaega taua o suʻesuʻega faʻalesoifua maloloina lautele i vaisu i vailaʻau faʻaletulafono [11].

Fa'avasegaina o Vaisu Amio

O le upu ua fai ma vaisu e le'i leva ona ta'ua; e le'i maua le aloaia aloaia i vaila'au: O lea, e leai se ICD-10 po'o le DSM-IV-TR e aofia ai se vaega fa'apitoa. O foma'i ma'i mafaufau ma foma'i mafaufau ua fai si mumusu e fa'avasega lelei ma fa'avasega ia fa'afitauli. Matou te talitonu o le tele o mea e mafua ai lenei le fiafia:

i) O le tala'aga lata mai o le fa'aaogaina o vaila'au e fa'aalia ai o le suiga mai le manatu o se fa'afitauli tau amio e fai ma sui o se fa'aletonu o le tagata lava ia i le fa'aletonu o mea ua fai ma vaisu e umi se taimi; o le faagasologa e manaʻomia uma se talanoaga ma tuʻufaʻatasia maliega i totonu o vailaʻau ma sosaiete lautele.

ii) O loʻo i ai se faʻalavelave lautele e faʻafomaʻi ma e sili atu i le mafaufau faʻapitoa amioga fai ma vaisu, aua e mafai ona vaʻaia o se vaega o loʻo faʻatusalia ai le pito sili ona leaga o tufatufa faʻatusatusa o taimi faʻaalu i le tulituliloaina o amioga i aso uma. O le mea lea, o le faʻavasegaina o faʻafitauli maʻoti e manaʻomia ai le faʻamalamalamaga o le faʻailoga poʻo le vavaeeseina. E ese mai i vaisu o vaila'au, e le mana'omia le fa'aaogaina o se vaila'au fa'apitoa, lea e mafai ona fa'amaonia (fa'ata'ita'iga, fa'atatauga o vaila'au 'ese'ese ma/po'o latou metabolites ile serum ma le urine). E manino lava, o le tipi vaivai mo ia faʻafitauli o le a iʻu ai i le maualuga o pasene o le faitau aofaʻi o loʻo faʻataunuʻuina tulaga faʻamaonia mo faʻafitauli o vaisu taʻitasi. O ia tagata o le a agavaa mo se suʻesuʻega faʻamaʻi ma togafitiga e ono aʻafia ai tau maualuga i faiga faʻalesoifua maloloina a le atunuʻu.

iii) E tutusa ma le tulaga mo fualaau faasaina, o amioga ta'itasi e tulituliloa e se pasene maualuga o le faitau aofa'i, ma o'o ai i faigata i tulaga ta'ito'atasi ma fa'alapotopotoga lautele e iloa ai le tele o amioga fa'aletonu o ni fa'aletonu. E faigata ona talisapaia o nisi tagata e soona auai i gaoioiga patino e mafai ona matua fa'aletonu i o latou olaga i aso taitasi.

iv) Tekonolosi fa'aonaponei ma ala fa'asalalau fa'atasi ai ma a latou fa'amatalaga faigofie ona maua mo nisi o 'amio fai ma vaisu' (initaneti) po'o le fa'afaigofieina tele (fa'ainitaneti le avanoa i luga o upega tafa'ilagi ponokalafi). O lea la, o le fa'afitauli o lo latou fa'aogaina tele e fou ma fa'avavevave ona fa'atupuina i ni fa'atonuga fou; o su'esu'ega e fa'atatau i le tu'u mamao pe a fa'atusatusa i le fa'aogaina o vaila'au fa'aletonu.

v) O le soona auai i gaoioiga faʻapitoa e masani ona faʻafeiloaʻi i faʻafitauli eseese o le mafaufau, e le o manatu i totonu o le malo o vaisu. Mo se fa'ata'ita'iga, o le tele o taaloga faitupe po'o le fa'aogaina o le initaneti e ono aliali mai i totonu o le tulaga o se fa'alavelave tele fa'anoanoa po'o se fa'alavelave fa'alavelave; e tusa ai, o le amio tele e foliga mai o se faailoga poʻo se faʻaaliga o le maʻi faʻavae. O se tasi o manatu o loʻo faʻapea o faʻafitauli faʻaletonu o mea ua fai ma vaisu o loʻo taoto i luga o se alaleo faʻamalosi, faʻatasi ai ma nisi o loʻo faʻavasegaina o faʻalavelave faʻalavelave [12].

O le DSM-V Fa'aaogaina Fa'afitauli Fa'aletonu Vaega Galulue [8] e le'i leva ona fa'ailoa mai o le su'esu'ega o Pathological (Disordered) Gambling (table 6) ia toe fa'avasegaina mai le Impulse-Control Disorders E le'i fa'avasegaina i se isi mea' i le vaega fou o Vaisu ma Fa'afitauli Fa'atatau [13]. Pathological (Fa'aletonu) O taaloga faitupe na fa'amasinoina e iai mea e masani ai ile fa'amatalaga ile falema'i, etiology (e aofia ai genetics), comorbidity, physiology, ma togafitiga fa'atasi ai ma le fa'aogaina o mea'ai, ma fa'amaonia ai lenei toe fa'avasegaina [eg [14,15]. O lenei talosaga ua fa'ailoa mai ai se suiga taua i le fa'ata'ita'iga aloa'ia o le mafaufau o lenei ma'i, lea e fa'aopoopoina ma le toe fa'aigoaina o le vaega fa'ama'i. I le taimi nei, o le pathological gambling e na'o le pau lea o le fa'afitauli o le fai ma vaisu i totonu o le tala DSM V diagnostic category 'Addiction and Related Disorders'. Ae ui i lea, o lenei toe faʻavasegaina o le a mautinoa lava le faʻamalosia o suʻesuʻega ma talanoaga e uiga i le faʻavasegaina o isi mea ua fai ma vaisu i totonu o lenei vaega faʻamaonia.

Laulau 6

Fautuaina DSM V taiala mo pathological (fa'aletonu) taaloga faitupe i totonu o le vaega fou o vaisu o su'esu'ega ma fa'afitauli fa'apitoa [8]

http://www.karger.com/WebMaterial/ShowPic/207822

O vaisu e mafai ona faauigaina o se faapalepale e le masani ai ma le faalagolago i se mea e le mafaufau or fa'a masani fa'aletino [16]. O vaisu o amioga e fa'aalia ai le fa'aauauina pea o le auai i se gaioiga e ui lava i a'afiaga leaga e o'o iai; o le fiafia ma le fiafia semanu na muai sailia, ae ui i lea i luga o se vaitaimi e manaʻomia le auai i le gaioiga e lagona ai le masani [17]. E tusa ai, o gaioiga ta'itasi e iai le malosi e fai ma vaisu (fa'ata'ita'iga taaloga faitupe, initaneti, ta'aloga komepiuta, galuega, faamalositino, feusua'iga, 'ai tele), o nisi o ia mea e fa'atatau i mana'oga masani ile homeostatic (fa'ata'ita'iga 'ai). O se amio e mafai ona faʻatinoina uma e maua ai le fiafia ma maua ai le toomaga mai le faʻalavelave i totonu o loʻo tuliloaina i se faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia e i) le faʻaauau pea ona pulea le amio (leai se malosi) ma ii) faʻaauauina o le amio e ui lava i aʻafiaga leaga tele (le mafai ona pulea) [15]. O faaupuga o lo'o fa'aaogaina e fa'ailoa ai se ma'i fa'aletonu o le 'fa'alagolago' ma le 'fa'amalosi'. O le fa'alagolago e aofia ai se faiga faifaipea o amioga e fa'amoemoe e ausia se tulaga fa'amalieina i totonu e ala i le fa'amalieina o mana'oga. I faaupuga o le aʻoaʻoina ma le aʻoaʻoga o amioga, o le faʻagasologa e faʻaosofia ai le faʻalagolago i amioga e taʻua o le faʻamalosia lelei. O le fa'amalosi e aofia ai se taumafaiga e 'alo'ese pe 'alofia se tulaga le lelei/fa'aleaga i totonu (fa'ata'ita'iga o le popole, fa'anoanoa, ta'usalaina, maasiasi, ita). E fetaui lea ma se fa'ata'ita'iga fa'amalosia le lelei, lea e fa'atatau i fa'ai'uga leaga. Faatasi ai ma uiga iloga o faʻafitauli faʻapitoa o le tuʻufaʻatasia lea o le faʻamalieina ma le sola ese mai le faʻalavelave i totonu. O le mea lea, o le manatu o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e fai ma sui o se tuufaatasiga o le faalagolago ma le faamalosia [15].

Fa'atasi i le va o Vaisu'aga ma Amio

O a uiga masani o amioga ma vaisu vaila'au? E fa'amuamua le manatu o se fa'agasologa o vaisu fa'avae, lea e feso'ota'i ma a'afia ai le olaga o le tagata, ma tu'ufa'atasia uma ituaiga amioga fa'afaisu. O le fa'agasologa o vaisu o lo'o fa'atatau i le fa'alagolago malosi i se (e foliga mai na amataina e le tagata lava ia ma pulea e le tagata lava ia) gaioiga i fafo ina ia fa'atonutonu ai le tulaga i totonu. O vaisu amio ma vaisu e foliga tutusa le tasi ma le isi: E i ai i laua uma le faanaunautaiga e auai i a la amioga masani; latou te lagona le le fiafia pe a taofia mai le faʻamaeʻaina e mafua ai le tuʻinanau ma faʻamaʻi ese. O nisi fa'ailoga fa'amavae (fa'ata'ita'iga popole) e tutusa i nisi o amioga ma vaisu vaila'au a'o isi (fa'ata'ita'iga o mata tafe ma mafatua i le aveese o le opiate) e fa'apitoa i vaila'au [17,18].

Donegan et al. [19] na tu'uina mai ni meatotino se fitu o mea e fai ma vaisu po'o gaioiga (e aofia ai mea'ai ma taaloga faitupe) e tutusa ai:

i) Malosiaga ole vaila'au/gaioiga e galue ose meafaigaluega toe fa'amalosia.

ii) Maua le fa'apalepale - fa'aaoga fa'afia e mafai ona fa'aitiitia ai le aoga ole vaila'au/gaioiga.

iii) Atina'e o le fa'alagolago i le fa'aaogaina faifaipea; pe afai e le o maua le vaila'au pe le mafai ona tulituliloa le gaioiga o fa'ailoga fa'amavae e fa'aosofia ai le toe fa'aoga.

iv) Fa'atusatusaga fa'aa'oa'oga: O le vaila'au/gaoioiga e foliga mai e maua ai se tulaga fa'aa'ai lelei muamua (euphoria), ona soso'o ai lea ma se tulaga leaga fa'afeagai (dysphoria).

v) Malosiaga o le vailaʻau / gaioioiga e galue o se Pavlovian lelei faʻamalosi e le faʻafefe.

vi) Malosiaga o setete eseese (lautele lautele, atuatuvale, tiga, lagona) e faʻaosofia ai le faʻaaogaina o vailaʻau poʻo le auai i gaioiga faʻapitoa.

vii) O amioga ma vaila'au 'vaisu' e mafai ona fa'aosofia e fa'aaliga uma i totonu, e pei o le le fiafia, fa'anoanoa po'o le soifua manuia, ma fa'aaliga i fafo, e pei o nofoaga po'o tagata. O fa'ailoga ta'ito'atasi o le a eseese e fa'atatau i le tagata ma le vaila'au/amio o vaisu.

Manatuga Togafitiga

Mai le va'aiga fa'afoma'i, o vaisu ta'itasi amio ma vaila'au e iai lona lava fa'ata'ita'iga fa'apitoa o le puleaina o le toe fa'afo'i. O vaisu i luga ole Initaneti e manaʻomia ona aʻoaʻoina pe faʻapefea ona auai i mafutaga e ui lava i lo latou aloese mai agafesootai; e tatau i talavou ulaula ona maua le tomai o le fai atu 'leai' e aunoa ma le faia o se mea e faatiga ai pe aveesea ai le tulaga; ma 'ai e tatau ona a'oa'o pe fa'apefea ona fa'aoga tomai fa'afeagai eseese e fa'aitiitia ai le taumafa caloric. Ae o faʻailoga i totonu e faʻatatau i vaisu e foliga tutusa i faʻafitauli eseese. O vaisu o ituaiga uma e sili atu ona fiafia pe a latou lagona le faanoanoa, popole, le fiafia, ma/poʻo le atuatuvale. O le tasi itu o togafitiga e masani ai i fa'afitauli uma o vaisu e mana'omia e tagata ma'i ona a'oa'o ia lagona po'o a ni lagona/tulaga e fa'atupuina pe fa'ateleina ai lo latou mana'o ma ia faia ni isi ta'iala e fa'afefe ai le taumafaina o se vaila'au po'o latou tu'inanau i gaioiga ta'itasi. Afai o le vaisu o loʻo tumau pea ma faʻatumauina le tagata maʻi i vaega tetele o le aso, e tatau i lea tagata ona toe aʻoaʻoina pe faʻapefea ona faʻaogaina le taimi toe maua [18,19].

Fa'alavelave Fa'afoma'i

I tagata mama'i o lo'o i ai fa'afitauli o le fa'aaogaina o vaila'au, o le fa'alavelave fa'ale-mafaufau o le tulafono ae le o le fa'alavelave. O fa'afitauli o le mafaufau e masani ona muamua atu i le atina'eina o vaisu, ae mafai fo'i ona tupu pe a uma ona amata. Fa'ata'ita'iga o so'otaga fa'atasi po'o tu'ufa'atasiga fa'atasi o fa'alavelave fa'alavelave o se vaega o lenei talanoaga lavelave [20]. O lagona, popole, ma le amio fa'aletonu o lo'o fa'atusalia ai fa'alavelave fa'afuase'i. Ole fa'alavelave ole fa'alavelave fa'apopoleina po'o le fa'alavelave popole i tagata matutua e fa'alagolago i vaila'au/ava malosi e 2-3 taimi maualuga atu nai lo le faitau aofa'i lautele [21]. E fa'apena fo'i, o le tele o fa'ama'i fa'apitoa e fa'atatau i vaisu tau amio. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻaogaina o le initaneti poʻo tagata faʻalagolago i luga ole initaneti ua maualuga le maualuga o le atuatuvale poʻo le le atoatoa o le mafaufau (ADHD) [22]. O le faaletonu mulimuli e tupu soo foi i faaletonu o le faaaogaina o vailaau.

Fa'atupu fa'atasi

O suʻesuʻega a le aiga ma le masaga ua faʻatatauina o saofaga faʻavae e oʻo atu i le 60% o le eseesega i le lamatiaga mo vaisu o vailaʻau [23,24]. E faapena foi le malosi o sao o le kenera i le tele o le 35-54% ua maua mo le pathological gambling (PG) [25]. E tusa ai ma le tele o faʻamaoniga mai le aiga, masaga, ma le vaetamaina o suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai se vaega o le kenera e faʻavae uma ai faʻafitauli o vaisu [26], e manaia le taulaʻi atu i suʻesuʻega e maua ai faʻamaoniga mo se faʻamaʻi masani masani o vailaʻau ma amioga. Faʻavae i luga o suʻesuʻega o tala faʻasolopito o le olaga atoa o le PG ma le faʻalagolago i le ava malosi le tele na faʻasoaina ai le siʻosiʻomaga ma faʻalavelave faʻaletagata mo le PG ma le faʻalagolago i le ava: O se vaega taua o le lamatiaga mo le subclinical PG (12-20% o kenera ma 3-8 % o mea tau si'osi'omaga) na fa'amauina i le tulaga lamatia o le fa'alagolago i le ava [27]. O a'afiaga fa'atupu e iai fo'i se sao i uiga fa'aletagata ma fa'aletonu amio e feso'ota'i ma le fa'ateleina o fa'ata'ita'iga i vaila'au (e pei o le amataga): su'esu'e fou, fa'alavelave, tali atu i le atuatuvale, ae fa'apea fo'i ma su'esu'ega o le mafaufau e pei ole ADHD, amio fa'aletonu, fa'aletonu uiga fa'aleaganu'u, fa'aletonu o lagona ma le popole [26.]

Neurobiological overlap

O faʻataʻitaʻiga neurobiological mo le atinaʻeina o se faʻalagolago poʻo se vaisu i se vailaʻau vailaʻau poʻo se amio amio e masani ona iloa ai se mafuaʻaga masani [22,28]. Eseese neurotransmitters (eg dopamine, glutamate, norepinephrine) e iai se aafiaga i le atinaʻeina poʻo le tulaga o vaisu poʻo le faʻalagolago. Dopaminergic neurons, e afua mai i le ventral tegmental area (VTA) synapse i totonu o le nucleus accumbens (NAcc), e fausia ai le lima tele o le faiga masani o taui o le faiʻai, lea e faʻatalanoaina aafiaga tauia o amioga e pei o taumafa, fegalegaleaiga lautele, ma feusuaiga. [29,30]. O le isi neurotransmitter, glutamate, e pei o le sili ona tele o le neurotransmitter physiological excitatory o loʻo aʻafia i faiga faʻaosofia, vaisu o fualaau faasaina, ma faʻalavelave faʻalavelave [31]. O isi suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai o le maualuga o le glutamate i totonu o le NAcc e faʻatautaia le sailia o taui. E le gata i lea, o le norepinephrine e aʻafia ai le tele o gaioiga o faiʻai e aofia ai le faʻamalosi, gauai, aʻoaʻoga, faʻalavelave faʻalavelave, ma aʻafiaga faʻamanuiaina.32]. Ae ui i lea, o le taui-faʻamalosia le matagaluega e le naʻo le taua mo amioga ua fai ma vaisu. Ua a'afia fo'i i isi tulaga fa'alesoifua maloloina (eg schizophrenia) [33].

Leptin, o se faʻailoga tele o le paleni o le malosi umi, faʻaogaina le faʻagaioiina o neural i vaega taua, ma fautua mai o le hormone e galue i luga o le neural circuits e pulea ai meaʻai e faʻaitiitia ai le manatu o taui o meaʻai, aʻo faʻaleleia le tali atu i faailoilo faʻamalieina na gaosia i le taimi o taumafa. . Leptin e foliga mai e tele ni matafaioi i le mesolimbic dopamine system. E faʻamalosia ai se seti lavelave o suiga i le mesolimbic dopamine system e faasaga i mea faʻamaʻi. O le mea lea, o le leptin lava ia e aʻafia ai le faiga o taui [34]. Leptin teteʻe e mafua mai i le faʻalavelave faʻafuaseʻi o le anorexigenic adipocytic leptin faailo i le tulaga o le gaʻo, e ono taʻitaʻia ai le faʻavaivaia o faʻamaoniga mo le faʻaitiitia o le manatu o le taui o meaʻai; le leptin's anorexigenic faailo ua fa'aitiitia.

O le soona taumafa faifaipea e mafai ona vaai i ai o se amioga ua fai ma vaisu. Leptin ma le ghrelin o hormones ia e aʻafia ai le faʻatonutonuina o le hypothalamic o meaʻai ma le malosi o le homeostasis ma faʻateleina ai le maoona ma le fiaʻai. E tele su'esu'ega ua fa'amauina ai o le ghrelin o lo'o galue fo'i i vaega ole faiga o taui dopaminergic, fa'ata'ita'iga VTA ma le NAcc. O le mea e malie ai, o hormones uma e lua ua faʻaaogaina e fai se sao i le ava malosi ma le cocaine tuinanau [35,36,37,38]. O le mea lea, o nei hormones e mafai ona manatu e fausia le so'otaga ola i le va o 'kemikolo' ma vaisu o mea'ai.

O le isi itu e a'afia ai le faiga o taui o le atuatuvale. E galue i luga o le hypothalamic-pituitary-adrenal (HPA) axis e ala i le tuʻuina atu o le corticotrophin-releasing factor (CRF), lea na faʻaalia e faʻaosofia ai vaega o le taui VTA, NAcc, ma le dopaminergic transmission. Fa'aletino, fa'asa'olotoina le CRF e fa'atulafonoina e ala i le fa'aogaina o le cortisol. O le faʻalavelave faʻafuaseʻi e taʻitaʻia ai le tele o le gaosiga o le CRF ma le cortisol, ma faʻaumatia ai le faʻaogaina o manatu le lelei [39]. O loʻo faʻamoemoeina o le le faʻatonutonuina o le HPA axis e taʻitaʻia ai le le lelei o le faʻamalosi malosi ma e ono faʻateleina ai le lamatiaga o vaisu [40,41].

Obesity

O le lapo'a ose ma'i lavelave tele, lea e mana'omia ai se si'osi'omaga e fa'aolaina ai le taumafaina o le malosi ma/po'o le maualalo o le fa'amalositino. I sosaiete e eseese mea'ai, suamalie, taugofie, ma faigofie ona maua, e mana'omia fo'i le fa'atupuina o le tino e fa'atupu ai le mamafa tele. O le faʻaleagaina o le mamafa o le tino e maualuga - e manatu o le 50% poʻo le sili atu o le eseesega o le BMI i le faitau aofaʻi lautele e mafai ona faʻamatalaina e mea faʻapitoa. Ae ui i lea, o loʻo iloa nei le polygenic loci naʻo le faʻamatalaina o se pasene laʻititi o le eseesega o le BMI [42,43]. O le 'ai tele e fa'aalia ai le taumafaina o le malosi e sili atu i le fa'aaluina o le malosi. O tagata ta'ito'atasi e maualalo le fa'aaluina o le malosi ma/po'o le maualalo o le fa'agaioiga fa'aletino e mafai ona soona 'ai ma fa'atupuina ai le mamafa e ui i le taumafaina o vaega masani. I le tele o tagata lapo'a, o le fa'atupuina o le mamafa tele na tupu i se taimi umi; e tusa ai, o le fua o le tino puta i talavou matutua e matua maualalo lava nai lo tagata matutua matutua [44,45,46,47,48]. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le tele o le malosi i aso taʻitasi e naʻo le 20 kcal, o le mamafa o le tino o le a faʻatupulaʻia lemu i le umi o le olaga.45]. Fa'atatau i vaisu o se fa'amatalaga mo le tupu masani o lenei ituaiga o mea'ai e foliga mai e matua'i le talafeagai. O vaisu e le mafai foi ona faigofie ona faʻamatalaina o se faʻamatalaga mo faigata lauiloa o le faatumauina o le paʻu o le mamafa pe a uma se taumafataga. O le fa'afouina o le mamafa e tele lava ina maua mai i suiga fa'aletino, e aofia ai le fa'atupula'ia o le fia'ai ma le fia'ai ma le fa'aitiitia o le fa'aaluina o le malosi e fai ma tali i le fa'aumiumi o le fa'aitiitia o le taumafa. O le soifua maloloina o le mafaufau ma le mataʻituina o amioga umi e faʻaalia ai tagata taʻitoʻatasi o loʻo tausia lelei le faʻaitiitia o le mamafa o le tino [49.]

Ona o le malamalamaaga ua tatou maua i le faatonutonuina o le taumafa ma le mamafa o le tino, e faigata ai ona tusia se laina i le va o vaisu meaai ma le faateleina o le fia'ai po o le fia'ai. O le mea lea, o tagata mamaʻi e le lava le leptin e faʻaalia le tuʻinanau o meaʻai, faʻamavae, ma le 'ai tele mai le pepe i le [50]; o a latou amioga i le aso atoa e taulai i le sailia ma le taumafaina o meaai. E mautinoa lava latou te fa'ataunu'uina ta'iala mo se su'esu'ega o le fa'aogaina o vaila'au fa'aletonu (table 7) se'i vagana ai le mea moni e fa'atatau le latou vaisu i mea'ai lautele, ae le o se mea fa'apitoa, vaila'au, po'o 'kemikolo'.

Laulau 7

Fa'atonuga DSM-5 mo le fa'aletonu o le 'ai tele [8]

http://www.karger.com/WebMaterial/ShowPic/207821

O suiga i le melanocortin receptor 4 gene ua maua foi e mafua ai le soona 'ai [51], e ui lava i se tulaga maualalo nai lo le leptin-deficient mataupu. E ono mafai, a'afiaga polygenic e fa'aopoopoina ma fa'atupu ai le fa'ateleina o le fia'ai/fia'ai, 'ai tele, ma le fa'atupuina o le puta. Afai e mafua ona o le kenera po'o isi mafua'aga (fa'ata'ita'iga o le hypoxia e a'afia ai le fai'ai, tuma o le fai'ai) mana'o / fia'ai o se tagata o lo'o i le pito i luga o le fa'asoa masani, e mafai ona fa'alagolago ai lana faiga fa'ailo i le fa'aogaina o neuropeptides, neurotransmitters, ma hormones e aofia ai le faʻatonutonuina o amioga tau taumafa. O lea la, 'amio fai ma vaisu' e ono tupu mai.

I le taimi nei, o le bulimia nervosa (BN) ma le binge eating disorder (BED), lea atonu o le a maua ai le tulaga o se faʻafitauli masani i le DSM V [52], ua na o le pau ia o le mafaufau e iai foliga e foliga tutusa ma vaisu (silasila i le laulau 7 mo taiala fa'ata'ita'iga DSM-5 mo BED). O uiga autu o nei fa'afitauli o mea'ai e fa'avae i luga o vaega o le 'ai tele e feso'ota'i ma le poto masani o le leai o se pulea. Ae ui i lea, e ese mai i tagata mamaʻi e maua i le BED, o tulafono faatonutonu (eg faʻamamaina) o se vaega iloga o le BN [7,53]. I fa'ama'i fa'ama'i BED e masani ona lapo'a. Ae ui i lea, o le mafutaga ma le tino puta ua faʻaitiitia i totonu o le nuʻu; e tusa ai ma se suʻesuʻega faʻamaʻi, e naʻo le lua vaetolu o mataupu BED na faʻapitoa [mo le iloiloga vaʻai [53,54]. O isi ituaiga o amioga le tausami e pei o le 'ai i le po ma le fafagaina o meaʻai ua faʻamatalaina, lea e mafai ona vaʻaia i totonu o le tulaga o vaisu. O le fa'avasegaga o lo'o iai nei DSM-IV-TR peita'i e na'o le fa'atagaina o le su'esu'eina o se Fa'aletonu o le 'Ai E Le'o Fa'amaotiina mo le BED ma isi faiga fa'aletonu o taumafa e taua tele. E manaia le talanoaina o aʻafiaga o le faʻavasegaina o le BED o se ituaiga o amioga faʻafefe i le DSM-V. O lenei mea o le a faʻamalosia ai tagata suʻesuʻe e suʻesuʻe atili le faʻaogaina o vaisu ma faʻaaoga mataupu faʻapitoa, lea e masani ona faʻaaogaina i vailaʻau faʻamaʻi.33].

O le tele o le taumafaina o mea'ai suamalie ma vai e pei ona vaaia i vaega o le 'ai tele e mafai ona fa'aalia ai se faiga fa'avae neurobiological e tutusa ma le va'aia i vaisu [55,56]. O lenei faʻaiʻuga e maua mai i le faʻatupulaia o faʻamaoniga e faʻapea o faʻafitauli e fesoʻotaʻi ma vailaʻau ma le gaʻo e tutusa uma ai auala masani o neura [57]. O le mea lea, i isumu mataʻutia, o le faʻaogaina o le faiga o taui e tupu ona o le tuʻuina atu o le dopamine i le nofoaga autu o taui o le faiʻai pe a maeʻa le maualuga o le caloric, lea e oʻo atu ai i le faʻamalosi-pei o le 'ai i ia rodents [58]. O nei tali amio leaga i isumu lapopoa e foliga mai e mafua mai i meaʻai-faʻaosoina faaletonu i striatal dopamine D2 faʻailoga faʻailoga. O le faʻaaogaina tele o vailaʻau o le faʻaleagaina e faʻapena foʻi ona faʻaitiitia ai le maualuga o le faʻaogaina o le dopamine D2, faʻaosofia ai se tulaga loloto o le faʻaogaina o le taui, ma faʻaoso ai le tulaʻi mai o amioga faʻamalosi e pei o fualaau faasaina [59,60]. E faʻapea foʻi, o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga a tagata ua faʻaalia ai o mataupu mamafa e ono i ai ni faʻaletonu i auala dopaminergic e faʻatonutonuina ai le neuronal system e fesoʻotaʻi ma le faʻaogaina o taui, faʻatulagaina, ma le pulea [61]. Ae o le taimi nei e le o manino pe o nei suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai ni faʻalavelave faʻafuaseʻi pe faʻaalia ai le taunuuga o le 'ai tele.

Le faʻasaʻolotoina o endorphins pe a faʻamalosi tino [62] o lo'o fa'aalia ai o le fa'aupuga masani o vaisu o vaila'au na'o ia e le mana'omia ai le vaila'au e avea ma vaila'au fa'apitoa. Afai o 'kemikolo' e mafai ona fai ma vaisu i tulaga fa'apitoa ma/po'o i totonu o tagata ta'ito'atasi, o ia neural mechanisms e mafai ona fai ma sui o se so'oga i le va o vaila'au ma vaisu o amioga. O le fesoʻotaʻiga o le manaʻo, fiaʻai, faʻamalieina, ma le faʻamalieina ma le faiga o taui e mafai ona vaʻaia o le faʻavae mo le atinaʻeina o meaʻai e fai ma vaisu. E oʻo lava i tagata taʻitoʻatasi o loʻo 'ai tele e ui lava e le o fia'ai e faʻaosofia ai suiga i faiga faʻatulafonoina faʻapitoa, lea i le talitonuga e mafai ona lava e amata ma faʻamautu ai vaisu. O fa'ailoga fa'ale-mafaufau ta'itasi e mafai ona aofia ai le le fiafia, lagona fa'anoanoa, lagona le lelei, ma isi mea faapena. Ae ui i lea, e tatau ona faʻamaonia manino e faapea, i le malamalama o le leai o se faʻamatalaga faʻatinoga o vaisu meaʻai, e le o mafai nei ona iloilo lona aoga ma le faʻamaoni o se vaega faʻamaonia. O lea e vave ai ona mafaufau i vaisu o mea'ai i totonu ole faiga fa'avasegaina ole su'esu'ega ole mafaufau. O suʻesuʻega e manaʻomia e faʻamalamalama saʻo ai faʻamaoniga, faʻafesoʻotaʻi psychopathology ma tali atu i togafitiga [33].

E masani ona matou talanoaina le tagofia o mea'ai e avea o se la'ititi o vaisu amio. Peita'i, talu ai ona o le upu 'mea'ai' e fa'atatau i se tu'ufa'atasiga tu'ufa'atasi o vaega eseese o mea'ai, pe o mea'ai fa'alenatura (fa'ata'ita'iga ga'o, suka) po'o mea'ai fa'aopoopo (eg fa'asao), e taua tele mo le malamalama i le natura o le. faiga faʻavae e faʻatatau i vaisu o meaʻai e suʻesuʻe ai pe o nei meaʻai e tasi e faʻaalia ai le faʻamalosia o amioga ma faʻapea ona maua ai le avanoa e taʻitaʻia ai suiga o le neurobiological i le faiga o taui, e tutusa ma vailaʻau faʻaleagaina e pei o heroin, cocaine, ava malosi, poʻo le nicotine. O le mea lea, o le vaega o meaʻai e tatau ona faʻaogaina i totonu o le oro-gastro-intestinal tract lava ia pe o se metabolite tuusaʻo e sopoia le pa puipui o le toto-faiʻai ma faʻaalia ona faʻamalosia aʻafiaga e ala i le faʻagaoioia o le polokalama taui. O le mea moni, o suʻesuʻega a manu eseese e faʻatatau i aʻafiaga o le suka i luga o le mesolimbic dopamine projections mai le VTA i le NAcc lea e aʻafia i galuega faʻamalosia [63] ma faʻaalia e faʻaalia ai se faʻaosofiaga i luga o le faʻaosofia i le faagasologa o le avea ma vaisu [64]. Extracellular dopamine i le NAcc faʻateleina pe a uma le faʻaaogaina o vailaʻau e faʻaleagaina [65,66]. O iole e le maua se mea'ai ma fafaga i le 10% sucrose dilution ma chow e atia'e ai se amio fa'atauva'a. E tutusa ma le inuina o fualaau faasaina, o nei isumu e faamatuu atu le dopamine extracellular i le NAcc, i taimi uma latou te inu ai le suka (ie, sucrose), ae o le tali atu o le dopamine i luga o le fafagaina o le suka e paʻu i manu fafaga fafaga ad libitum suka ma chow [67]. O le taumafaina fa'afuase'i o le 25% o le kulukose vai ma le 'ai i isumu na fa'aalia ai amioga ma fa'ailoga neurochemical o le fa'alagolago i le opioid [68,69].

O su'esu'ega a manu ua ta'ua i luga na fa'aogaina ai le kulukose po'o le sucrose fa'atasi ma le chow fa'atasi ai ma le leai o ni mea'ai fa'afuase'i. E ui lava o nei suʻesuʻega e mafai ona faʻasino atu i le malosi o le suka, e le pei o vailaʻau o le faʻaleagaina, e leai se faʻamaoniga mo se fausaga faʻapitoa o vailaʻau o meaʻai e taʻitaʻia ai le neurobiological mechanisms o loʻo i lalo o vaisu. E le aofia ai suʻesuʻega e faʻavae i luga o le faʻaogaina o meaʻai faʻafuaseʻi, matou te le o iloa se faasologa o suʻesuʻega a manu, e ui lava i faʻataʻitaʻiga a tagata, lea na faʻaalia pea lava pea se vaega o meaʻai faʻamaʻi faʻatasi ma se fausaga vailaʻau tuʻuina atu e mafua ai suiga i le faiga o taui e tutusa ma faʻamatalaga mo vailaʻau. O tagata e soona 'ai e masani lava e le fa'aauau ona fa'aogaina se mea'ai se tasi po'o se mea'ai fa'apitoa; mea'ai e tele mea'ai ga'o ma/po'o ga'o e tele mea'ai.

Meaʻai Meaʻai

E manino lava, e matua faigata lava ona suʻesuʻeina le tauia o meatotino o se vaega faʻalesoifua maloloina e tasi i totonu o tagata. O le faaupuga 'mea'ai ua fai ma vaisu' e masani lava ona fa'aaogaina i le tulaga o mea'ai 'maua'i lelei' ua fa'amama fa'apisinisi, e pei o meainu suamalie po'o mea'ai ga'o tele [1]. O lea ituaiga mea'ai e le na'o le tasi le vaega. Ua faia ni taumafaiga e fa'atula'i faiga su'esu'e e su'esu'e ai le mafai ona fai ma vaisu o mea'ai e mauoa i le carbohydrate i 'carbohydrate cravers' [69]. O loʻo faʻapea o loʻo manaʻomia le gaʻo o meaʻai e maua i le carbohydrate i se tulaga o le atuatuvale poʻo le dysphoric lagona ina ia faʻaleleia ai lo latou tulaga maualalo, faʻapea o gaʻo gaʻo e taʻitaʻia ai le inisalini-mediated mechanism, lea e faʻapupulaina ai le ulufale mai o le tryptophan i le faiʻai e faʻafetaui. e maualalo le maualuga o le serotonin fai'ai. O nei su'ega [eg [70], peitaʻi, aua neʻi faʻatoʻilaloina faʻaletonu faʻapitoa ma aua le faʻasino atu i se aʻafiaga faʻamalieina o meaʻai faʻapitoa.

O le mea moni, e fa'ailoga tagata su'esu'e o le mafaufau e lua vaega fa'afeagai ma fa'aopoopo o taui, 'mana'o' ma le 'fiafia', fa'atasi ai ma le vaega mulimuli e fa'atatau i le fa'amalieina o se mea po'o se amio - manatu e fa'atatau i le opioid-system - ma le mea muamua e fa'asino. i le lagona faʻaosofia e mafua ai le faʻaosofia e suʻe le vailaʻau poʻo le tulituliloaina o amioga taʻitasi, lea e manatu e faʻasalalau e ala i le dopaminergic VTA-NAcc circuitry [71]. E foliga mai e talafeagai, o le 'vaisu o mea'ai' e mafai ona fa'atatau i le 'mana'o' o le taui o mea'ai. E mautinoa lava, e iai le 'mana'o' e aunoa ma le 'fiafia', o lona uiga, o le 'ai tele o se mea e le manaia, lea e saili ai ma le fa'amalosi e le tagata le tele o mea'ai.

E ui o manatu ua taʻua i luga o le a lagolagoina le manatu o le tagofia o meaʻai o se ituaiga o amioga, ae le o se vailaʻau, vaisu, e tatau ona tatou nofouta i aʻafiaga. E masani lava, soʻo se gaoioiga homeostatic a le tagata e faʻaalia ai se aʻafiaga i le faiga o taui o le a mafai ai ona agavaa e aʻafia ai le gafatia mo le atinaʻeina o amioga ua fai ma vaisu. O faʻataʻitaʻiga e aofia ai feusuaiga ma gaioiga faʻaletino. O le mea moni, o feusuaiga ma vaisu taʻavale ua faʻamatalaina i tusitusiga faʻapitoa. O ia vaisu e mafai ona mafua mai i mataupu taʻitasi o loʻo i ai i le pito i luga o le aofaʻi o tufatufaga o ia amioga (malosi faʻafeusuaiga, gaioiga faʻaletino maualuga), lea i se tulaga taʻitasi e le mafai ona lava le pulea e aunoa ma le faʻaleagaina poʻo aʻafiaga leaga. O ia vaisu e mafai foi ona mafua mai i le aʻoaʻoina mai le faʻamalosia lelei ma le le lelei o amioga taʻitasi.

Faaiuga ma Suesuega i le Lumanaʻi

Ua matou talanoaina ma le toto'a mea'ai ua fai ma vaisu i le va ma vaisu vaila'au ma amioga. Ona o le faʻamaoniga faʻatapulaʻa o loʻo iai nei o le amio faʻamaʻi o meaʻai faʻapitoa poʻo mea faʻaopoopo, matou te faʻamutaina nei o vaisu meaʻai e sili ona faʻavasegaina o se vaisu amio i lenei taimi. Ae ui i lea, talu ai e le lava (faʻalagolago ma faʻamaonia) faʻamatalaga i luga o ana faʻataʻitaʻiga, matou te le fautuaina le faʻaopoopoina o le 'meaʻai ua fai ma vaisu' e avea o se vaega faʻamaonia i le DSM-V [33]. O neuropeptides, neurotransmitters, ma hormones, e faʻasaʻolotoina pe a faʻaaogaina meaʻai, e mafai ona maua ai se fesoʻotaʻiga i le va o vailaʻau ma amioga. O mea tauia o mea'ai e sili atu pe a uma le leai o ni mea'ai nai lo meaola fa'amalieina. Matou te finau e faapea, talu ai o le tele o ituaiga o meaʻai e faʻavae i luga o sina tikeri o le 'ai tele ma faʻasolosolo malie i le aluga o taimi, naʻo le tuʻufaʻatasiga o meaʻai faʻapitoa ma masani ai e pei o totonu o le tulaga o amioga le masani ai (o loʻo faʻavasegaina i le vaega faʻafitauli o meaʻai. ) fa'atulafonoina le manatu o se vaisu taumafa. I lo matou manatu, o subtypes o meaʻai e fesoʻotaʻi ma le faʻaogaina o meaʻai faʻapitoa e mafai ona mafaufauina ma le tala o vaisu meaʻai. Ole tele o suʻesuʻega ile faʻamaʻi faʻamaʻi aberrant 'ai ma mamanu aemaise lava i latou e fesoʻotaʻi ma le soona 'ai e manaʻomia e iloilo ai pe o nisi o faʻamatalaga le lelei o loʻo faʻamatalaina i le taimi nei amioga / faʻalavelave e le mafai ona sili atu ona faʻavasegaina i totonu o le tala fou DSM V category Addiction and Related Disorders. O le mea lea, o le taulaiga e tatau ona ova le 'ai i se tasi, e tusa lava pe tupu i vaega e iai pe leai foi se faʻatonuga. O suʻesuʻega faʻaopoopo neurobiological i manu uma ma tagata e manaʻomia e faʻamalosia ai le manatu o le 'ai tele e mafai ona vaʻaia o se mea ua fai ma vaisu. O le 'ai e fa'avae i luga o se seti faigata tele o physiological, psychological and neurobiological mechanisms. O foliga vaaia, lagona o le oro-sensory, fua o meaʻai, le tulaga o loʻo faʻatusalia ai meaʻai, le tulaga o le mafaufau o le tagata ma le tulaga faʻaletino o le malosi ma le faʻatonuga o manaʻoga e iai se aafiaga i le auala ma mea e 'ai e tagata. Matou te faʻamauina o le 'ai tele e mafai ona vaʻaia o se vaisu meaʻai i totonu o se vaega laʻititi o tagata laʻititi.

Faʻaaliga Faʻaalia

Na faailoa mai e tusitala e leai se feteenaiga o aia.

mau faasino

  1. Ifland JR, Preuss HG, Marcus MT, Rourke KM, Taylor WC, Burau K, Jacobs WS, Kadish W, Manso G: Faʻamamaina meaʻai vaisu: o se faʻafitauli masani o le faʻaaogaina o vailaʻau. Med Hypotheses 2009;72:518–526.
  2. Corwin RL, Grigson PS: Va'aiga Va'aiga Fa'atasi - Mea'ai Vaisu. J Nutr 2009;139:617–619.
  3. Corsica JA, Pelchat ML: Vaisu meaai: moni pe sese? Curr Opin Gastroenterol 2010;26:165–169.
  4. NIDA: http://www.drugabuse.gov/.
     
  5. WHO: Fa'avasegaga Fa'ava-o-malo o Fa'ama'i ma Fa'afitauli Fa'alesoifua maloloina Fa'atasi 10 Fa'aaliga. http://apps.who.int/classifications/apps/icd/icd10online/.
     
  6. American Psychiatric Association: DSM-IV. www.psych.org/MainMenu/Research/DSMIV.aspx.
     
  7. American Psychiatric Association: DSM-IV-TR: Le Tusi Lesona oi ai nei.: www.psych.org/mainmenu/research/dsmiv/dsmivtr.aspx.
     
  8. American Psychiatric Association: DSM-5. www.dsm5.org/ProposedRevisions/Pages/Substance-RelatedDisorders.aspx.
     
  9. Raines GN: Fa'amatalaga: ole igoa fou. Am J Psychiatry1953;109:548–549.
  10. Smith KE, Fooks G, Collin J, Weishaar H, Mandal S, Gilmore AB: 'Galue i le Faiga' – British American Tobacco's influence on the European Union Treaty ma ona a'afiaga mo faiga fa'avae: O se su'esu'ega o pepa fa'apisinisi tau tapaa i totonu. PLoS Med 2010;7:e1000202.
    Punaoa i fafo 

  11. Gearhardt AN, Grilo CM, DiLeone RJ, Brownell KD, Potenza MN: E mafai ona avea meaʻai ma vaisu? Soifua maloloina lautele ma faiga fa'avae. Vaisu 2011;106:1208–1212.
  12. Grant JE, Potenza MN, Weinstein A, Gorelick DA: Folasaga i vaisu amioga. Am J Fa'aaogā Fa'atauva'a Avanoa 2010;36:233–241.
  13. American Psychiatric Association: DSM-V: R 31 Fa'aletonu Taaloga. www.dsm5.org/ProposedRevisions/Pages/proposedrevision.aspx?rid=210#.
     
  14. Brewer JA, Potenza MN: O le neurobiology ma genetics o faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave: sootaga i vaisu fualaau. Biochem Pharmacol 2008;75:63–75.
  15. Maka I: Amioga (e le o ni vaila'au) vaisu. Br J Addict 1990;85:1389–1394.
  16. Togafitiga: http://wordnetweb.princeton.edu/perl/webwn?s=addiction.
     
  17. Morrissey J, Keogh B, Doyle L (eds): Psychiatric Mental Health Nursing. Dublin, Gill & Macmillan, 2008, itulau 289.
     
  18. Bradley BP: Vaisu Amio: uiga masani ma aafiaga o togafitiga Br J Addict 1990;85:1417–1419.
     
  19. Donegan NH, Rodin J, O'Brien C, Solomona RL: O se aʻoaʻoga-aʻoaʻoga auala i mea masani; i Levison PK, Gerstein DR, Maloff DR (eds): Tulaga masani i le Fa'aleagaina o mea'ai ma Amioga masani. Lexington, Lexington Books, 1983, itulau 157–235.
     
  20. Mueser KT, Drake RE, Wallach MA: Suʻesuʻega lua: o se iloiloga o aʻoaʻoga etiological. Amioga Amio 1998;23:717–734.
  21. Grant BF, Stinson FS, Dawson DA, Chou SP, Dufour MC, Compton W, Pickering RP, Kaplan K: Faʻateleina ma faʻatasi faʻalavelave faʻaogaina o vailaʻau ma lagona tutoʻatasi ma faʻalavelave popole: faʻaiʻuga mai le National Epidemiologic Survey on Alcohol and Related Tulaga. Arch Gen Psychiatry 2004;61:807–816.
  22. Peukert P, Sieslack S, Barth G, Batra A: Initaneti ma vaisu taaloga komepiuta. Psychiatr Prax 2010;37:219–224.
    Punaoa i fafo 

  23. Kreek MJ, Nielsen DA, Butelman ER, LaForge KS: O aʻafiaga faʻavae i luga o le faʻalavelave, faʻalavelave faʻalavelave, faʻalavelave faʻalavelave ma le faʻalavelave i le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma vaisu. Nat Neurosci 2005;8:1450–1457.
  24. Kreek MJ, Bart G, Lilly C, LaForge KS, Nielsen DA: Pharmacogenetics ma genetics molecular tagata o vaisu opiate ma cocaine ma a latou togafitiga. Pharmacol Rev 2005;57:1–26.
  25. Eisen SA, Lin N, Lyons MJ, Scherrer JF, Griffith K, True WR, Goldberg J, Tsuang MT: Aafiaga faaleaiga i amioga tau tupe: o se auiliiliga o 3359 masaga paga. Vaisu 1998;93:1375–1384.
  26. Lachmann HM: O se faʻamatalaga lautele o genetics o vailaʻau faʻaleagaina faʻafitauli Curr Psychiatry Rep 2006;8: 133-143.
     
  27. Slutske WS, Eisen S, True WR, Lyons MJ, Goldberg J, Tsuang M: Faʻafitauli faʻapitoa masani mo taaloga faʻapitoa ma le faʻalagolago i le ava i alii. Arch Gen Psychiatry 2000;57:666–673.
  28. Potenza MN: O le neurobiology o taaloga faitupe ma vaisu o fualaau faasaina: o se aotelega ma sailiiliga fou. Philos Trans R Soc Lond B Biol Sci 2008;363:3181–3189.
  29. Nestler EJ: E i ai se auala masani mo vaisu? Nat Neurosci 2005;8:1445–1449.
  30. Everitt BJ, Robbins TW: Neural system of reinforcement for drug addiction: mai gaioiga i masaniga i le faʻamalosi. Nat Neurosci 2005;8:1481–1489
  31. Kalivas PW, Volkow ND: Le faʻavae faʻavae o vaisu: o se faʻamaʻi o le faʻaosofia ma filifiliga. Am J Psychiatry 2005;162:1403–1413.
  32. Sofuoglu M, Sewell AR: Norepinephrine ma vaisu faʻaosofia. Addict Biol 2009;14:119–129.
  33. Moreno C, Tandon R: E tatau ona faʻavasegaina le 'ai tele ma le gaʻo o se maʻi faʻamaʻi i le DSM-5? Curr Pharm Des 2011;17:1128–1131.
  34. Opland DM, Leinninger GM, Myers MG Jr: Suiga o le mesolimbic dopamine system e leptin. Faiai Res 2010;1350:65–70.
  35. Dickson SL, Egecioglu E, Landgren S, Skibicka KP, Engel JA, Jerlhag E. O le matafaioi a le ghrelin tutotonu i le taui mai meaʻai ma vailaʻau vailaʻau. Mol Cell Endocrinol 2011;340:80–87.
  36. Kiefer F, Jahn H, Kellner M, Naber D, Wiedemann K: Leptin e mafai ona faʻaogaina le manaʻo mo le ava malosi. Arch Gen Psychiatry 2001;58:509–510.
  37. Kiefer F, Jahn H, Wolf K, Kämpf P, Knaudt K, Wiedemann K: Fa'atau fua-filifiliga ava malosi i isumu pe a uma le fa'aogaina o le mana'o e fa'atonutonu le peptide leptin. Alcohol Clin Exp Res 2001;25:787–789.
  38. Jerlhag E, Egecioglu E, Dickson SL, Engel JA: Ghrelin receptor antagonism faʻatoʻilaloina le cocaine-ma le amphetamine-induced locomotor stimulation, accumbal dopamine tuʻuina atu, ma faʻatulagaina nofoaga e fiafia i ai. Psychopharmacology (Berl) 2010;211:415-422.
  39. Sinha R: Faʻalavelave faʻafuaseʻi, faʻaaogaina fualaau faasaina, ma faʻafitauli i vaisu. Ann NY Acad Sci 2008;1141:105–130.
  40. Boutrel BA: neuropeptide-centric vaaiga o vaisu psychostimulant. Br J Pharmacology 2008;154:343–357.
  41. Koob GF: Neurobiological substrates mo le itu pogisa o le faʻamalosi i vaisu. Neuropharmacology 2009;56(suppl1):18–31
  42. Hebebrand J, Volckmar AL, Knoll N, Hinney A: Tu'u ese le 'manatu o lo'o misi': LA'A'I SAUFAI i luma i le fa'amalamalamaga mole mole o le tino puta - ae o lo'o tele mea e alu i ai. Obes Facts 2010;3:294–303.
  43. Speliotes EK, Willer CJ, Berndt SI, Monda KL, et al: Suʻesuʻega faʻatasi o tagata 249,796 faʻaalia 18 loci fou e fesoʻotaʻi ma le faʻasologa o le tino. Nat Genet 2010;42:937–948.
  44. Hebebrand J, Bulik CM: Iloiloga taua o le DSM-5 tu'utu'uga mo le anorexia nervosa ma se isi talosaga. Int J Eat Disord. 2011;44:665–678.
  45. Weigle DS: Mana'o ma le fa'atonutonuina o le tino. FASEB J 1994;8:302–310.
  46. Hebebrand J: Faʻafitauli faʻapitoa i faʻafitauli o meaʻai ma le gaʻo. Child Adolesc Psychiatr Clin N Am 2009;18:1–16.
  47. Ogden CL, Carroll MD, McDowell MA, Flegal KM: Obesity i tagata matutua i le Iunaite Setete-e leai se suiga taua tele talu mai le 2003-2004. www.cdc.gov/nchs/data/databriefs/db01.pdf.
     
  48. 2000 CDC Growth Charts: Iunaite Setete. www.cdc.gov/growthcharts.
     
  49. G Wing RR, Phelan S: Fa'aleleia o le mamafa mo se taimi umi. Am J Clin Nutr 2005;82(1 suppl):222S–225S
    Punaoa i fafo 

  50. Montague CT, Farooqi IS, Whitehead JP, Soos MA, Rau H, Wareham NJ, Sewter CP, Digby JE, Mohammed SN, Hurst JA, Cheetham CH, Earley AR, Barnett AH, Prins JB, O'Rahilly S: Fa'atosina leptin deficiency o lo'o feso'ota'i ma le ogaoga o le tino puta i tagata. Natura 1997;387:903–908.
  51. Farooqi IS, Keogh JM, Yeo GS, Lank EJ, Cheetham T, O'Rahilly S. Ole alaleo ole fomaʻi ole gaʻo ma suiga ile melanocortin 4 receptor gene. N Engl J Med 2003;348:1085–1095.
  52. American Psychiatric Association: DSM-V: K 05 Binge Eating Disorder. www.dsm5.org/ProposedRevisions/Pages/proposedrevision.aspx?rid=372.
     
  53. Hebebrand J, Herpertz-Dahlmann B: Faʻamatalaga Faʻamatalaga i faʻafitauli o meaʻai ma le gaʻo. Child Adolesc Psychiatr Clin N Am 2009;18:49–56.
  54. Grucza RA, Przybeck TR, Cloninger CR: Faʻasalalau ma faʻamaopoopoina o le faʻamaʻi o le 'ai i totonu o se faʻataʻitaʻiga a le nuʻu. Compr Psychiatry 2007;48:124–131.
  55. Mathes WF, Brownley KA, Mo X, Bulik CM: The biology of binge 'ai. Mana'o 2009;52:545–553.
  56. Marcus MD, Kalarchian MA: Faʻatauvaʻa 'ai i tamaiti ma talavou. Int J Eat Disord 2003;34:S47–57.
  57. Volkow ND, Wise RA: E mafai faapefea e le tagofia o fualaau faasaina ona fesoasoani ia i tatou ia malamalama i le puta? Nat Neurosci 2005;8:555–560.
  58. Johnson PM, Kenny PJ: Dopamine D2 faʻafeiloaʻi i mea ua fai ma vaisu-pei o le faʻaleagaina o taui ma le faʻamalosi e 'ai i isumu. Nat Neurosci 2010;13:635–641.
  59. Kenny PJ, Chen SA, Kitamura O, Markou A, Koob GF: Faʻasalaga faʻamalo e faʻaosoina ai le heroin ma faʻaitiitia ai le lagona o taui. J Neurosci 2006;26:5894–5900.
  60. Ahmed SH, Kenny PJ, Koob GF, Markou A: Neurobiological faʻamaoniga mo le hedonic allostasis e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le faʻaaogaina o cocaine. Nat Neurosci 2002;5:625–626.
  61. Volkow ND, Wang GJ, Baler RD: Taui, dopamine ma le puleaina o meaʻai: aʻafiaga mo le gaʻo. Trends Cogn Sci 2011;15:37–46.
  62. Hamer M, Karageorghis Cl: Psychobiological mechanism of exercise faʻalagolago. Taaloga Med 2007;37:477–484.
  63. Wise RA, Bozarth MA: Fa'asologa o taui o fai'ai: fa elemene ta'amilosaga 'uaea' i fa'asologa manino. Brain Res Bull 1984;12:203–208.
  64. Avena NM, Rada P, Hoebel BG: Faʻamaoniga mo vaisu suka: aʻafiaga o amioga ma neurochemical o le faʻalavelave, faʻateleina le suka. Neurosci Biobehav Rev 2008;32:20–39.
  65. Di Chiara G, Imperato A: O vailaʻau faʻaleagaina e tagata e sili ona faʻateleina le faʻaogaina o le synaptic dopamine i le mesolimbic system o isumu feoai saoloto. Proc Natl Acad Sci USA 1988;85(14):5274–5278.
  66. De Vries TJ, Shippenberg TS: Faiga neural o loʻo faʻavaeina vaisu opiate. J Neurosci 2002;22:3321–3325.
  67. Rada P, Avena NM, Hoebel BG: O le faʻaogaina o le suka i aso uma e faʻasaʻo ai le dopamine i le atigi accumbens. Neuroscience 2005;134:737–744.
  68. Colantuoni C, Rada P, McCarthy J, Patten C, Avena NM, Chadeayne A, Hoebel BG: Faʻamaoniga o le faʻalavelave, o le tele o le suka e mafua ai le faʻalagolago i le opioid. Obes Res 2002;10:478–488.
  69. Wurtman J, Wurtman R, Berry E, Gleason R, Goldberg H, McDermott J, Kahne M, Tsay R: Dexfenfluramine, fluoxetine, ma le paʻu o le mamafa i fafine gaʻo gaʻo. Neuropsychopharmacology 1993;9:201-210.
  70. Spring B, Schneider K, Smith M, Kendzor D, Appelhans B, Hedeker D, Pagoto S: Faʻaleagaina le gafatia o gaʻo mo le mamafa o le carbohydrate cravers. Psychopharmacology (Berl) 2008;197:637-647.
  71. Berridge KC: Mana'o ma fiafia: fa'amatalaga mai le su'esu'ega o le neuroscience ma le mafaufau. Su'esu'ega (Oslo) 2009;52:378.

 

Tusitala Feso'ota'iga

Özgür Albayrak

Matagaluega o Tamaiti ma Tamaiti Fa'afomai Fa'afoma'i

LVR-Klinikum Essen, Iunivesite o Duisburg-Essen

Wickenburgstraße 21, 45147 Essen (Siamani)

Tel. +49 201 8707488, I-Meli [imeli puipuia]