Dyshomeostasis, gasegase, vaisu ma mafatiaga masani (2016)

. 2016 Jan; 3 (1): 2055102916636907.

Lomia i luga o le initaneti 2016 Mar 28. Tui:  10.1177/2055102916636907

PMCID: PMC5193275

lē faʻatino

Pe a faʻamaʻalo le puleaina o le meaai e ala i le faʻamatuʻu, ole tulaga o le oona dyshomeostasis e tupu. O le faʻamalieina o le taui o le hedonic o se tali masani i se siosiomaga faʻafefefeleaʻi e aofia ai le faʻalavelave faʻalavelave ma e faigofie ona maua ma mafai ona gafatia meaʻai ma mea inu malosi. O le iniseti dyshomeostasis o loʻo faʻatalanoaina e le pito i luma o le cortex, amygdala ma le hypothalamic-pituitary-adrenal axis. O le mea e faʻafefe ai mea faʻapitoa e maua ai le faʻailoga sili ona lelei mo le fafagaina o le dyshomeostasis, e aʻafia ai le puleaina ma le taui o le mafaufau. O le Dyshomeostasis e tāua tele i le mafuaʻaga o le afaina, o mea ua fai ma vaisu ma tulaga masani ma i tagata e eseese o latou tino. O le puipuia ma le togafitiga o taumafaiga e tulimataia ai punaoa o le dyshomeostasis e maua ai auala e faaitiitia ai le ola mama, faaleleia atili o le soifua maloloina o le tagofia o mea ua fai ma vaisu ma siitia le tulaga lelei o le olaga i tagata o loo mafatia mai mafatiaga masani.

uputatala: vaisu, mafatiaga tumau, Circle of Dispertent, dyshomeostasis, ghrelin, taui o le hedonic, ova

Homeostasis o loʻo i ai i mea uma i le natura ma mea ola uma. E tupu i totonu o meaola taitasi, i le vafealoaloai ma le siosiomaga. I tulaga o meaola oona, tulaga o le tino, mafaufau ma agafesootai, o le galue malosi o mea ola maloloina e faalagolago i le manuia o le faagaioiga o le homeostasis. Ae ui i lea, o fea lava ei ai faleostasis, o loʻo i ai le gafatia o le dyshomeostasis. A faʻalavelave le faleostasis, o le soifua manuia o se tagata, aiga poʻo le faitau aofaʻi ua lamatia. Talu ai nei, na faʻaaoga ai le mataupu faavae o le dyshomeostasis i le faʻamatalaga o le oona ().

O le autu autu o le faasaienisi o le malamalama lea i le auala e mafai ai ona tupu i le mea muamua ma luga o le lalolagi atoa o loo i ai i le taimi nei. O loʻo i ai se masalosalo e uiga i mea manogi e faʻafefe ai mafaufauga ma mafaufauga. O se mea e matua lautele lava e le mafai ona taoto i tala atu o faʻamatalaga i le saienisi. O le faʻamatalaga, ou te talitonu, o se mea faigofie ma le amanaia le tasi: o le mea oona o se ituaiga o dyshomeostasis. I lenei tusiga, ou te faʻavasega ai manatu muamua e uiga i le neurobiological faavae o le oona dyshomeostasis (OD) ma talanoaina mataupu na sii mai e failauga (; ; ; ; ; ; ; ).

Se mea e leai se mea

O le faʻatagaina o faʻamatalaga o le mamafa ma le oona tele o le Energy Balance Theory (EBT) lea o le maualalo o le tupe maua o se taunuuga o le faʻaaogaina o le malosi e itiiti ifo nai lo le faʻaaogaina o le malosi. O lenei faiga faʻavae na taʻitaʻia ai le faʻagasolo nei ona o le faitau ma mate ai le kalori (). E moni lava e mafai ona ausia le gau o le piriota i soʻo se mea e faʻaititia ai calorie, ae i le taimi umi, o suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai e le o fesoʻotaʻi le kalori ma le mamafa o le mamafa. O le tasi mafuaʻaga mo lenei taunuʻuga e faʻapea o calorie uma e le tutusa (). Afai e te 'aina le tele o calories o le polotini, gaʻo ma gaʻo, o mea e gaosia ai le gasegase e eseese, ma o calorie mai gaʻo e sili atu ona muta i luga o lou puimanava pe a itiiti le tele o calories e susunuina i le malosi o le' ai. O le lelei ma le ituaiga o mea taumafa e faʻaaogaina e aʻafia ai auala eseese e fesoʻotaʻi ma le mamafa o homeostasis, e pei o le faiʻai o taui, fiaʻai, glucose-inisalini tali, faʻamalieina, galuega faʻafeiloaʻi, tupe faʻaalu ma le microbiome. E le tutusa uma calorie: o nisi meaʻai e afaina ai auala o le homeostasis mamafa ma isi e faʻaleleia ai le saʻo o tulafono faatonutonu. I le aotelega, o le EBT o se auala e sili atu ona faʻanoanoa, faʻamatalaina lea na faʻalauiloaina ai le tagata ua molia ma le faʻamaonia, lea e fai si mea itiiti e faʻaitiitia ai le faʻatupulaia o le oona (). Atonu e fai mai se tasi, na faateleina ai.

E fesoʻotaʻi ma le EBT o le manatu lea o le tele o meaʻai ma le mamafa o aʻafiaga o le le mautonu. O lenei talitonuga ua nafa ma le tele o le le mautonu i tagata o loo tauivi mo se toilalo taua. O se tagata 100-kg e tatau ona tamoe i le 20 kilomita i vaiaso taitasi ina ia ausia se mamafa o 85 kg. Ae ui i lea, o lenei taunuuga o le a tusa ma le 5 tausaga e faʻaaoga ai na o le faamalositino. O lona uiga o le taʻavale 5000 kilomita, tasi-valu o le vaituloto o le paneta, i luga o le 5 tausaga e leiloa 15 kg (). Atonu o le a le mautinoa e faapea o le aufaʻataʻiliga o le auʻiliʻili na faʻamutaina o le faaopoopoina o le gaoioiga faaletino (PA) i se meaʻai mo tagata lautele e maualalo, pe afai ei ai, e faʻaleagaina le mamafa o le mamafa (; ).

O le le mafai ona maua e le EBT e maua mai ai se taimi umi mo le togafitiga o le gasegase po o le puipuiga e taʻu atu ai i lenei tusitala e faapea, o le malosi o le paleni o le malosi e masani ona gaumativa. O se faʻamatalaga manino le faʻamatalaina o le malosi o le fesuiaiga i fafo atu o le tino ae ua le mafai ona taʻu mai ia i tatou le mea e mafua ai ona tupu e se tagata se mea e sili atu nai lo le isi. E puupuu le EBT, e le gata mo le leai o se faʻamatalaga faʻamalamalamaga, ae ona o le mea na tupu ai le leaga e ala i le faʻamaonia o tagata ua sili atu le mamafa, ua molia ona o le 'matapeʻapeʻa' ma le 'valea'. O le EBT e le o toe fesoasoani i le malamalama atoatoa i le oona ma e tatau ona litaea.

Ulufale atu i le homeostasis theory. O le talitonuga o le Circle of Discentent (COD) o loʻo fuafua e mafai ona faʻalavelaveina le puleaina o le taumafa o le homeostatic i lalo o tulaga o le olaga faʻaonapo nei lea o loʻo tele ai vaega o le faitau aofaʻi o loʻo aʻafia i le ogaoga o mafatiaga ma aʻafiaga leaga ae o le taimi lava lea e ofoina mai ai le gaʻo taugofie ma sugary meaai. I lalo o nei tulaga faigata, o le puipuiga o le atuatuvale ma le le lelei o aʻafiaga e faafaigofieina e ala i le taumafa o le taumafa i le malosi, gaʻo maualuga po o le maualuga-meaʻai ma meainu, e le taumateina o le mafuaaga autu o le oona. I taimi ua mavae, o le OD ei ai lona aafiaga sili ona leaga i le soifua maloloina o le tino ma le mafaufau ma e fesootai ma le maʻi gasegase, faʻamalosia o le inisalini / maʻi suka, maʻi fatu cardiovascular, o gasegase, faʻamaʻi o le ate, polycystic ovarian disease, faanoanoaga ma le tele o isi tulaga e le faigofie ona fesuisuiai, pe e le mafai ona faʻafitia.

Le neurobiological faavae o le oona tele

O le nofoaga muamua e suʻe ai se faʻamatalaga o le OD o le neurobiology. I le tagata masalomia, ua i ai se mea sese i totonu o le psychoneuroendocrinal system. E manino lava, o auala e gafa ma le puleaina o le puleaina ua faʻalavelaveina. Ae o le a le natura o le faʻalavelave? Ma aiseā e tasi ai le tagata nai lo le isi?

E tele mea e tutupu ona o se faʻalavelave i le faʻaaogaina o le homeostatic e faʻatautaia ai le puleaina o le 'ai. Pe a faʻamatalaina le fusi o tulaga o le falemaʻi o loʻo iai le atugaluga o le soifua maloloina ma le soifua maloloina, o le manatu o le le atoatoa o le homeostasis o se mea anamua. Talu mai aʻoaʻoga faʻapitoa o Hippocrates ma Galen, o le talafaasolopito o falemaʻi ua fesoʻotaʻi ma le mataupu faavae autu o le dyshomeostasis. O le mea atonu o se mea e ofo ai, o le dyshomeostasis e lei taʻua muamua o le mafuaʻaga o le oona. I le mea o loʻo mulimuli mai, o le mataupu mo le dyshomeostasis i le gaogao o le a faʻamalamalamaina. O mea tutusa e tutusa lelei o le a manino i le va o le taumafaina ma isi ituaiga o taumafa lea e faalagolago i faiga masani e pei o neurobiology: o mea ua fai ma vaisu i le nicotine, ava malosi ma fualaau faasolitulafono faapea foi ma vaisu amioga. O vaega o loʻo taua i lalo o loʻo talanoaina ai auala faʻapitoa o meaola e fesoʻotaʻi ma mataupu tau mafaufau ma agafesootai e aofia i le 'COD'. I le faia o lea mea, o le avanoa e faʻaune ai se tioata moni o le biopsychosocial 'ua taliaina e pei ona fautuaina .

Dyshomeostasis i le fafagaina o tagata

I totonu o se siosiomaga e faʻalautele ai le le fiafia o le tino, le faʻaleagaina ma le atuatuvale, o le faʻaaogaina o le homeostatic o loʻo faʻaaogaina ai le taumafa tele o mea e le lelei le gaosiina o mea taumafa lea i luga o le taimi ua mavae o le mafuaʻaga tele i le tele o tagata vaivai. O suʻesuʻega faʻapitoa i suʻesuʻega faʻapitoa i vailaʻau eseese o loʻo faʻaalia ai le vaega autu o le homeostasis i le soifua maloloina lelei ma taunuuga o le dyshomeostasis. O le faleostasis e mafai ona lofituina pe faʻalavelaveina i le malosi tele o le tafe o mea e faatino ai galuega poʻo galuega e faʻalavelaveina ai ona gaioiga masani: 'O le faʻatonuga o le homeostatic o le faʻalavelave faʻalavelave e paʻu i lalo pe a iai ni mea tetele e le pulea, ae o le a faʻaaogaina e le tagata o loʻo i fafo le amio ile homestatic i luma o le tele o le puleaina tafega '(). O le faleostasis e mafai ona faʻalavelaveina i soo se mea, ma o le a le maalofia mea e tutupu i le faigamalo masani ().

E tele faʻataʻitaʻiga o le dyshomeostasis i falemaʻi. Na lauiloa e Hans Selye e faapea, o le malosi o le siosiomaga (e pei o le vevela o le vevela), faatasi ai ma le tali atu o le hormonal homeostatic e aʻafia ai, e taʻitaʻia ai le manua na ia taʻua o se 'faʻamaʻi o fetuunaiga'). Vaʻalele ile homeostasis malepelepe ile faamaʻi o le manava (inflammatory bowel)) ma i le microbial ecology o nifo o nifo e mafua ai faʻamaʻi nifo (). O lenei fomaʻi o le dyshomeostasis e mafai ona afua mai i le faʻaleagaina o le lotoifale ma le afaina ma mafua ai faʻafitauli e afaina ai le popolega ma le endocrine (). O le paleni fesuiaiga i le va o le luala tino siama o le phyla, le Bacteroidetes ma le Firmicutes, na fesootaʻi ma tulaga o togafitiga. I totonu o le microbiota o le gut, ua fesootaʻi le meaʻai ma le faʻaitiitia o le i ai o siamaroidetes ma le faateleina o le i ai o le actinobacteria (; ). le faʻatulagaina o se manatu o le dyshomeostasis o le fatu le mautonu. fautuaina se talitonuga o le zinc dyshomeostasis o le faʻamaʻi o Alzheimer.

O tulafono faatonutonu ile homestasis i totonu o le endocrinal ma le totonugalemu o le faʻaogaina o auala e fesoʻotaʻi ma le faʻaleleia o meaʻai. O nofoaga faʻapitoa e faʻaaogāina ai lagona faʻapitoa ma amioga i le fafagaina o meaʻai i le nucleus accumbens (NAc) ma le vaega o le vaʻaia (LHA) o le nofoaga o aʻafiaga o le homeostatic ma le pipisi (). Hormones e pei o leptin faʻasalalau e tusa ma le tino o le tino, ulufale i le faiʻai ma galue i neurocircuits e pulea ai le taumafa meaai (). E ala i tuusao tuusao ma le le tuusao, ua manatu le leptin e faaitiitia le iloa o le taui o meaai ao faaleleia atili le tali i le maofa o faailo na gaosia i le taimi o taumafa e taofia ai le fafaga ma taitai atu i le malologa.

O le isi hormone taua o le vevelin lea e na o le pau o le peptide hormone e mafai ona faʻalauteleina le taumafa. O le mea e malie ai, o le mumrelin foi e tali atu i lagona faʻalagona ma le atuatuvale (; ). I le taimi o le faʻalavelave faʻaletonu, o le faʻateleina o le pulelaa o le gaiola e faʻaosofia ai le taumafa i mea taumafa e ala i le galue i le maualuga o le faiga o le hedonic / reward. I le avea ai o le gasegase ma gaioiga popole i le tali atu i le atuatuvale, o lenei tali talafeagai e mafai ona fesoasoani i le pulea o le popole tele ma puipuia le atuatuvale (). I le oona tele, o suʻesuʻega ua faʻaalia ai le faʻaitiitia o le tomai e faʻaosofia ai le le mautonu i le tali atu i le atuatuvale poʻo le tutotonu o le taua i le maualuga o le faʻagaloga o le faʻamaoni / taui, lea e mafai ona faʻamatalaina le le mafai ona feagai ma popolega ma faʻalauteleina le aʻafiaga i le atuatuvale (Ata 1). I le faʻatatau, o suʻesuʻega ua faʻaalia ai o tagata ua i ai le atuatuvale ua faʻalauteleina le aʻafiaga i meaʻai ma mea e 'ai ().

Ata 1. 

Faataʻitaʻiga o le faʻafesoʻotai / taui tali atu i le le mautonu pe a mavae le faʻalavelave masani e fesoʻotaʻi ma le atuatuvale ma le atuatuvale.

I le faʻaopopo atu i le leptin ma le vevelin, o isi avefeʻau lipid e faʻafaigofie le fafagaina e ala i le lafoina o feʻau mai le gut i le faiʻai ua iloa. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le oleoylethanolamine na fesoʻotaʻi ma le puleaina o le tau aogā o meaʻai i le faiʻai (; ). O tamaʻaiga na fafagaina se taumafataga maualuga e maualalo le maualuga o le oleoylethanolamine io latou inumaga ma e leʻi faʻasaʻoina le tele o le dopamine pe a faatusatusa atu i mice i luga o meaai mamago. O le mea lea, o suiga i le gastrointestinal physiology e mafua mai i le tele o gaʻo meaʻai e mafai ona avea ma se tasi o mafuaʻaga mo le tele o le 'ai i totonu o le meaʻai ().

O le talitonuga e faapea o le mea moni e mafua mai i le faʻapipiʻiina o le polokalama o le taui o le hedonic, ua fuafuaina mo le faʻaleleia o le faʻavaivaia o le atuatuvale, atuatuvalega ma le atuatuvale, e sili atu i le homeostasis. I totonu o le OD theory, o le COD () e fesoʻotaʻi vavalalata ma le faʻataʻitaʻiga o le tali atu / faʻamanuiaga i le agrelin (; Ata 1).1 Le Labarthe et al. faʻataʻitaʻiga o loʻo i ai ni uiga e le mafaamatalaina ma le toe faʻaluaina o fausaga e mafai ona alofia. I totonu Ata 2, 'mafatiaga tumau' ma le 'popole / atuatuvale' ua fusia i totonu o le fale e tasi, 'leaga aʻafia'. E faapena foi, i le tulaga o le oona tele, o le taui / tali tali / ma le 'taumafaina o lagona' o loo i ai foi ma se faagasologa se tasi. Faatasi ai ma nei teuteuga, e mafai ona iloa ai o le fausaga faigofie o le taimane o le COD e afua mai i le tala a Labarthe (Ata 2). Le faʻataʻitaʻiga o tuʻuina atu le COD ma se faʻavae i totonu o le neurachemistry.

Ata 2. 

O le gafatia o le gasegase i le oona o le dyshomeostasis ma le polokalama o le taui o le hedonic i le faʻaleleia o aʻafiaga le lelei, popolega tumau, atuatuvale ma le atuatuvale.

Faʻaliliuina o le OD mafaufau ma le neurobiology

I le masani ai, o le pulea o le fafagaina e fesoʻotai ma le vaʻaia (). O le faʻasolosolo o vaega o le toto e faʻafetaui ai le gaioiga o le malosi e lagona ai ni laina i totonu o le faʻalavelave, o le faʻaleleia o amioga e faʻatatau i meaai e ala i le faʻafouina o galuega faatino mai i le lautele o le hypothalamic eria i faiga faʻavamocortical, ogatotonu tutotonu tutotonu ma afi eletise afi. O loʻo iai se fesoʻotaʻiga o meafaigaluega mai amygdala, cortex muamua (PFC) ma le NAc lea e mafai ai ona tuʻuina saʻo le faʻaleleia o amioga e faʻavae i luga o faʻamaoniga ma le faʻaleagaina. O nei auala o aafiaga i le fafagaina o le puleaina o le mea e ulufale ai mo le COD. Aʻo le tulaga o le siosiomaga (a) faʻafefe, ona o le saunia vave o taumafa maualuga-malosi; (b) popole, ona o le i ai o le le mautonu, atuatuvale ma le popole; ma (c) faʻamalosia ai le le fiafia o le tino, ona o le tulaga lautele o le sociocultural thin-ideal, o loʻo i ai mea uma e tatau ai mo le faʻasolosolo o le manua. E tusa ai ma le OD theory, o le faʻaaogaina o le neurobiological processes e faatonutonu ai le fafagaina ma le malosi o le homeostasis e faʻavaivaia.

O le amygdala, PFC ma le NAc o loʻo auai i tulafono faatonutonu o aʻafiaga uma ma le fafaga. O le amygdala e aofia ai se vaega o le kiolei e aafia i le faʻaleleia o lagona ma faaupuga, o se elemene taua o le faavae o le faʻalauteleina o lagona. Faʻaleagaina o le amygdala e mafai ona oʻo atu ai i se laasaga maualuga mo mafaufauga ma faʻalagona lagona, faʻaletonu i lagona faʻalagona, le lava o le mafaufauga o lagona faʻalauteleina ma lagona le mama mo mea faʻalagona ().

Faatasi ai ma le au matutua, ua iloa ai o le mafai ona faʻaaogaina ma le loto i ai aʻafiaga le lelei, mafai ai ona tali lelei i aafiaga faʻalavelave, e aofia ai vaega ole PFC ma le amygdala. tofotofoina pe tali mai PFC ma tali amygdala i le taimi o tulafono faatonutonu faʻalagona e vaʻaia ai le mamanu o mamanu o le faʻaogaina o le cortisol manava. Na latou suʻeina foi pe o aafia ai le PFC ma le amygdala i tulafono faatonutonu o lagona i tausaga matutua (62-64). Na latou fuaina le faiva i le faʻaaogaina o ata faʻapitoa faʻasolosolo faʻamalosi ao faʻatonuina e tagata auai (e ala i le faʻatuputeleina pe faʻaitiitia) a latou tali aʻafiaga pe auai atu i ni aʻafiaga le lelei. Urry et al. na faʻaputuina foi samasama samples mo le 1 vaiaso i le fale mo le suʻega cortisol. O le faʻaleagaina o aʻafiaga le lelei na mafua ai le lautele o le lautele o le lautele, o le telefoni ma le faʻatautaia o le PFC ma le amygdala faʻamalosiaga. O le vaʻaia o le va o le faiʻai o loʻo galue i le PFC ma le amygdala na tupu ao faʻaitiitia le aʻafiaga leaga i totonu o le fale suʻesuʻe ma le faʻataʻitaʻiga o diumasinoga o le endocrine i le fale (). Na tusia e tusitala o le fetaui lelei i le va o le PFC ma le amygdala e mafai ai le faatonutonuina lelei o lagona le lelei ma le gaoioiga a le circuit PFC-amygdala i le taimi o le faatonutonuina o aʻafiaga leaga e vaʻaia ai tulafono faʻavae umi o galuega endocrine atonu e taua mo le soifua maloloina ma le soifua manuia.

I le talitonuga OD, o aʻafiaga leaga e mafua ai le fafagaina tele. O lenei mafutaga e mafai ona mafai e le mea moni e faapea o le faiga e pulea ai aʻafiaga le lelei, o le hypothalamic-pituitary-adrenal (HPA) foi e faatonutonu ai le fafagaina, ma o lea la o faagasologa taitasi e aafia ai le isi i le faapogai o le faateleina o le taumafa (). O aʻafiaga e aʻafia ai le faʻateleina o le faʻamafanafanaina o taumafa taumafa ma le mamafa o le tino i tagata (). I tamaʻi, o le mafatiaga masani e maua ai le faʻaitiitia o le corticotropin-releasing factor (CRF) mRNA i le hypothalamus. O tagata ua afaina o latou ua gasegase ua faaitiitia le CRF o le cerebrospinal, concentate catecholamine, ma le gaoioiga a le HPA. E tusa ai ma le manatu o le COD, ua fautuaina e faʻamafanafanaina e tagata le taumafataga i se taumafaiga e faʻaitiitia le gaioiga o le fesoʻotaʻi masani-faʻafesoʻotaʻi ma lona popole popolega (, ).

E tele mea e aʻafia ai ma le faʻaleagaina o le neuroendocrin, lea e avea ai le axis HPA ma vaega tutotonu. Ole aʻafia o le HPA e mafua ona o aʻafiaga leaga lea e fesoʻotai ma vavalalata, elevise o le cortisol (). Faʻaauau le faʻamalosi o le HPA o le faʻamalosiina mulimuli ane o le faʻaleagaina faifaipea o auala e pulea ai le 'ai ma aʻafia ai. O aʻafiaga o aʻafiaga o neuroendocrine-endocrine i le axi HPA o le faʻamalosia o le inisalini ma le faʻaleleia o le gaʻo o le tino. O aʻafiaga nei o le cortisol faʻatasi ma le faʻaititia o le puleaina o le tuputupu ae ma le faʻamalologa o mea e faʻafefe ai mea tau feusuaiga. O le taunuuga o nei suiga o le tuinanau o le mafaufau ma le maʻi gasegase. O le tulafono faatonutonu o le eletise HPA o loʻo i ai se tulaga taua i lenei faasologa o mea na tutupu ma le puleaina o le faʻatalanoaina e le glucocorticoid receptors ().

O le aʻafiaga o aʻafiaga leaga, tusa lava poo le a le popole, atuatuvale po o le atuatuvale, ua faʻaaogaina e le PFC e suʻesuʻeina, iloilo, faʻamatalaina ma vaavaaia le tagata lava ia ma le lalolagi i fafo, e aofia ai tali i foliga vaaia o le tino. O le tino o le tagata e le fiafia i le taimi nei o se mea e maua ai le mafaufau ma le afaina i luga o le iloiloga o le mafaufau ma le iloa tonu o uiga o le tino ma lagona o se tasi e uiga i nei mea. I le tali atu, o le HPA axis e maua ai glucocorticoids e faʻatonutonu ai le homeostasis o le taumafa.

I le faaopoopo atu i le aufaasālalauina o tali o le tali atu e le HPA axis, o suʻesuʻega talu ai nei ua maitauina ei ai se isi auala mo le faʻatalanoaina o faʻamatalaga faʻafitauli i le faʻasalalau o mea, o le peptide hormone, i luga o le amygdala (). Matou te toe foi atu i le matafaioi o le talatala mulimuli ane i lenei tusiga.

E tusa ai ma le iloiloga o loʻo i luga o faʻamaoniga, o se faʻamatalaga le tumau o le sui o le neurobiological o le COD o loʻo aoteleina i totonu Ata 3. O le faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ai le taofi i le va o le muamua o le cortex, o le amygdala, o le HPA axis ma le visceral adiposity i le avea ai ma faufautua o le le fiafia o le tino, aʻafiaga le lelei, amioga tausami ma le gaʻo.

Ata 3. 

Faataitaiga o le neurobiological faavae o le Circle of Discontent.

O le faʻamaoniga mai le neurobiology o loʻo taʻu mai ai o le homeostasis o le 'ai e mafai ona faʻataʻotoina e le faiga o le taui o le hedonic o loʻo galue e faʻasaʻo le atuatuvale ona o le tele o taumafa taumafa (Ata 4). E le gata i lea, o le 'ai e pulea e se fesoʻotaʻiga o le neural complexes e aofia ai le savali mesocorticolimbic, lea e aofia ai le faʻalauteleina o le' eleʻele, NAc, amygdala, hippocampus ma le PFC. O nei itulagi o vaega ia o le agaga, fiafiaga, manao, poto masani o le tagata lava ia, faamalieina o le tino ma le amanaiaina e le tagata lava ia ma maua ai se aafiaga taua i le faaaogaina o mamanu ma mafai ona faatupuina ai le tele o meaai. O le faʻaoga o le faʻaoga o le tino e faʻafefe ma faʻalavelaveina ai le manava o le homeostatic pe a iai ni aʻafiaga le lelei masani ma mafai ona faʻaaogaina i taumafa eletise malosi. I totonu o tagata pagatia, o le taumafa i mea sili e maua mai e le COD, o le ola maloloina-i-le pulea o le taui o le hedonic e maua ai le atuatuvale, atuatuvale ma le atuatuvale lea e tutusa ma, ae le tutusa, le faaaogaina o le nicotine, ava malosi ma fualaau faasaina i totonu o tagata ua fai ma vaisu.

Ata 4. 

Fesoʻotaʻiga o le homeostatic ma le faʻafefe o le puleaina o taumafa.

Ulufale ma tuʻu ese le COD

O se fesili autu e aofia ai le ulu atu ma alu i le COD (). O ai e ulufale mai i le Liʻo mo le taimi muamua, o ai e nofo ma o ai e alu, ma o se faitotoa fuli? O a faʻamoemoe, i totonu o le Liʻo, o le faia o suiga lelei?

O galuega taua i le tuʻuina atu o suiga i amioga faʻa-soifua maloloina na faʻatinoina e le vaega DiClemente (; ). Afai o le talitonuga e tatau ona i ai se faʻamatalaga moni faʻamalamalamaga, o nei mataupu e tatau ona faʻasalalau e le manatu o le homeostasis. E pei ona taʻua e ,

O le luʻitau o le malamalama pe faapefea ona vave aʻafia i le faʻamaʻiina poʻo le leai o se faʻamaʻi, o isi i le sociopathy ma le faʻaaoga sese o fualaau oona, o isi i le atuatuvale po o le atuatuvale, ae o isi foi e avea ma polofesa faamanuiaina. E faʻalagolago pe faʻapefea ona faʻavasegaina e aafiaga, siosiomaga, malamalama, ma avanoa mea muamua ma aafiaga o le agai i luma i le faagasologa o suiga mo nei tulaga eseese.

O le Homeostasis Theory of Obesity e faʻamatala ai ni faiga autu se lua, o le COD ma le Motivation ma le Energy Mobilization (MEM)Ata 5). I le COD, o le maualuga o le le faamalieina o le tino, le aʻafiaga leaga ma le malosi tele o le malosi e leai se faʻamalosi. O se fesoʻotaʻiga taua ile Circle o le va o le taimi masani ma le faʻamafanafanaga e 'ai (). I le polokalama MEM, o le faʻaosofia o le faʻaosofia e mafua ai suiga i le taofiofia, fuaina o meaʻai ma gaoioiga, lea e mafua ai faʻaitiitiga i le soifua manuia o le tagata soifua, o le gaioiga ma le lelei. O faʻalavelave uma lava e faʻatuina ai le le lelei o le tausami o meaai, tulaga maualalo o le gaioiga, aʻafiaga leaga, mamafa ma le gaʻo.

Ata 5. 

Mafuaʻaga dyshomeostasis: mafuaʻaga o le mamafa ma le gaʻo, o le faʻaaogaina o faʻamatalaga manaʻomia mo le paleni e faʻalavelaveina e le faiga o taui taui.

E masani ona manatu i le mafaufau e faapea o le tele o mea e mafua mai i le 'suia o olaga'. Ae ui i lea, o lenei manatu, e le o tuuina mai e molimau. O le tele o avetaavale e tuleia se tagata e ulufale atu i le Circle. E mafai ona tatou faʻaaoga le faʻataʻitaʻiga o se lotoa lea e vaʻai ai tagata i pepa ulufale. Mo le tele o vaega, o tiketi e tuʻuina i vaitau taua i le taamilosaga o le olaga e amata mai le taimi o le mafaufau. O tiketi e ave ai pasene pasene e tusa ai ma lo latou taua e pei o le fuafuaina o le oona. I soo se taimi, o le tino o le tino o le faasinomaga (BMI) e fesoʻotaʻi faʻatasi ma le numera atoa o 'mea oona' ua latou tuʻufaʻatasia. O se fuafuaga faʻapiʻopiʻo o le faʻamoemoe o le atuatuvale o loʻo faʻaalia i Laulau 1.

Laulau 1. 

Faʻamaumauga o le oona i le autu o le ulufale atu i le Circle of Disordent.

O le vaitaimi o le auai ma le talavou e iai taimi taua mo le atinaʻeina o le oona e faaauau pea ona avea ma tagata matua (). Faʻasologa o vailaʻau, faʻamatalaga epigenetic ma le faʻamaʻaloga o matua, e aofia ai faafitauli ma le paaga (; ) e tofu uma ma se faʻamalosi. Faʻafitauli tau tamaoaiga i le tulaga o le mativa e mafua ai ona faʻalavelave le olaga masani i laʻasaga uma mai le laʻititi ma le talavou e oo atu i le matua. O tagata e nonofo i lalo ifo o le maualalo o tupe maua e afaina ai le agafesootai, mafatiaga tumau ma le tele o vaega o le le lelei, le taofiofia ma le taui o le taumafa o meaʻai gaʻo ma gaosi e tau atu i le meaʻai (; ; ). O le faʻamuamua o le olaga e aofia ai matua lautele, faʻamaualuga o matua i le taimi o le tamaitiiti ma le faʻaipoipoga faʻaalia le fiaʻai, fafagaina o amioga ma metabolism i le olaga atoa (; ; ; ; ).

O le fanua o epigenetics ma le oona tele e fou ae o laasaga muamua ua faia i le faailoaina o le biomarkers mo le meaʻai. O faʻamaoniga e taʻu mai ai e tele suiga o le epigenetic e mafai ona suia e le gata i le suia o le faʻaaliga i le utero ae faʻapea foi suiga i olaga o tagata matutua, o le mea lea e mafai ai ona faia ni faʻasalalauga e toe faʻaleleia ai faʻamatalaga epigenomic le lelei ().

O meaola faʻapitoa ma le neurobiological fesoasoani e faʻamatalaina ai le mafuaaga e toatele ai tagata latou te atiina ae ai le meaʻai ae o isi e agai atu i isi tulaga faʻaaogaina e pei o le ava malosi, nicotine poʻo le tagofia o fualaau faasaina. E toe tasi foi, e fesoasoani le mumrelin e faamatala le tala. O le maualuga o le Ghrelin i tamaiti e maua i le Prader Willi syndrome o 3- i le 4-taimi maualuga pe a faʻatusatusa i le BMI-matched obese controls (). Ghrelin o loʻo faʻaalia le tele o feeseeseaiga i le va o le mamafa ma masani ai tagata matutua () ma i le tupulaga talavou e eseese ituaiga o faʻafitauli e pei o le anorexia nervosa ma le gaʻo. O faʻasolosolo faʻasalalaʻau maualuluga e faʻateleina ma faʻaititia, i le faasologa, i se falaoa fefiloi i tamaʻi fafine e le oona ma gaʻo (). O le mumrela plasma maualalo e tutoatasi lava ma le ituaiga o maʻisuka 2, faʻamalosia o le insulin, faʻamalosia o le insulin ma le maualuga o le toto (BP) (). O le maualuga o le Ghrelin na maualuga lava le maualuga i fafine e faalagolago i le ava malosi nai lo pule, ae le o tama tane inu ava (). O se toe iloiloga o tusitusiga i luga o le psychoendocrinological fesuiaiga o auala eseese o le COD i le va o le tane ma le vaega o tagata o le a lolomiina i se isi nofoaga.

I totonu o le Circle, pe i ai ea se sao? E pei ona tatou iloa i totonu Laulau 1, o le tele o 'pepa ulufale' mo le 'o le' lotoa 'o loʻo maua i le taimi e oʻo ai le matua. O le mea moni o le 90 pasene na fuafuaina aʻo leʻi amataina le matua ma naʻo le tapulaa tapulaa mo suiga. Ua oti le oti. Afai tatou te faatagaina le avanoa e tusa ma le afa o le epigenetic aafiaga i luga o le gaogao atonu e mafai ona toe faʻafitia ma se isi 10 pasene mo ni mea e ono mafai ona faʻafouina i le olaga, tatou te faaiʻu ai o 80-90 pasene o le maʻesea mea e le mafai ona faʻamalosia e ala i togafitiga.

O le COD o se vailaʻau mataʻutia, ma le lagolagoina e le tagata lava ia. E leai ni filifiliga e alu ese ai. O le momotu ese mai i le liʻo mataʻutia e manaʻomia ai le malosi malosi o le taimi ma le suiga o suiga i mea e 'ai, ituaiga olaga ma filosofia o le ola. O le mea sili ona maualuga o se tulaga faifai pea lea e mafai ona gafatia i togafitiga. E mafai ona ausia se avega mamafa o le mamafa o le 2-4 kg e ala i le tausisia ma le tausisia o se faiga o mea taumafa fuafuaina () ae o faiga masani e masani ona le maua ai ki i se fofo (; ). O togafitiga faʻapitoa o le mafaufau e mafua ai le le mautonu o taunuuga, faatasi ai ma togafitiga o le mafaufau e maua ai le mamafa o le mamafa o nai kilokalama (). O togafitiga o vailaau e aofia ai faafitauli saogalemu ma e maua ai foi le maualalo o le mamafa o le mamafa. O le gau o le gau e faatatau i le placebo e mai le 3 pasene mo le lisi ma le lisi i le 9 pasene mo le phentermine ma le topiramate-Faʻasaoina i le 1 tausaga (). Na pau le togafitiga lelei mo le umi o le mamafa o le mamafa o tagata gasegase o loʻo i ai le meaʻai tele, o le taotoga lea, e taugata ma e le mafai ona maua e le toʻatele o tagata mamaʻi ().

I totonu o le malamalamaaga o loʻo i ai nei, o le auiliiliga o le isesa e toetoe lava a le mafai ona faʻafitia; o le gasegase e tumau pea ma e toetoe lava a le mafaamatalaina. Le tuʻuina atu o isi faʻamaoniga i tagata gasegase e le moni ma taufaasese. O se tagata i totonu o le COD e ono tumau i totonu. O le mea e ono tulaʻi mai, o le a vave ona oti. Le faʻaauau pea ona ofoina atu togafitiga e iloa e itiiti le aoga ma, atonu e ono afaina ai le soifua maloloina o le tino poʻo le mafaufau. Seʻi vagana ua iai se togafitiga fou, faʻamaonia atoatoa togafitiga endocrinological, o punaoa talafeagai uma e tatau ona faʻatatau i le puipuiga.

O le aapa atu o le psychological homeostasis

Vaʻai i tua atu o le autu o le isesa, o faʻamaoniga o le dyshomeostasis e tupu i le tele o vaega o le soifua maloloina o le mafaufau ma vailaau faʻasoifua. I le tulaga lautele, o nei fanua e mafatia mai se masini miti. Ou te talanoaina iinei ni vaega faapitoa se lua o loo i ai le dyshomeostasis, o mea ua fai ma vaisu ma tino eseese.

Mea ua fai ma vaisu

I le oona tele, ua finau i luga e faapea, o le taui o le faʻamoemoe e faʻaalia ai se faʻalavelave faʻalavelave i totonu o le homeostasis mamafa. O le tele o tusitala na latou faailoa mai o taumafa ma fualaau faʻatau fua e faʻasoa ai nisi o mea faʻapipiʻi masani, faʻatasi ai ma le faʻaleleia o le opioid o loʻo taʻalo i se matafaioi i le fafaga ma le taui (). taʻua,

faʻaaogaina o opioid faiga faʻavae e faʻalagolago ai le taua o le taumafa o mea taumafa mai le manaoga faifai pea o le tagata. E le gata i lea, o le faʻatafunaina o taumafa, lea e faʻaleleia atili ai le tali atu i meaʻai, e faʻateleina ai foi le taua o le tau e le o ni meaʻai, e pei o le psychostimulants ... le faʻamalosia o le tagata lava ia ... ma le heroin.

O lenei vaaiga e tuu ai meaai ma vaisu o mea ua fai ma vaisu e pei o le nicotine ma le heroin i totonu o se ituaiga tutusa. Ae peitaʻi, e ui o loʻo mautinoa lava le tutusa, o iloiloga o le faʻatusatusaga ma le eseesega i le va o faiga o taui o meaʻai ma vailaau faʻasaina o loʻo faʻamaonia ai foʻi le tele o eseesega i le va o ituaiga faʻatauga e lua (). E ui o le taumafataga e talafeagai mo le ola ma le gafatia i filifiliga o filifiliga i le taimi o le evolusione, o le tagofia o fualaau faasaina e amata i le faia o se filifiliga saoloto ma ua vaaia o le 'feusuai' i luga o ala o taui taui, ua faia se vaega o liʻo e manaʻomia mo le fafagaina (Ata 6).

Ata 6. 

Vaega o le faiʻai e faʻasoa ai mea taumafa ma fualaau faʻatau.

O le COD e talafeagai i tulaga eseese e faailogaina i le faʻamalosi e pei o le tagofia o tapaa, ava malosi, fualaau faasaina ma amio e pei o taaloga tau tupe ma le initaneti. O nei mausa / vaisu e aofia ai le faʻamalosi ma le le maua o le pulea lea e mafai ona taugata i tagata taʻitoʻatasi e aafia i le soifua maloloina ma le tautupe; o mea uma lava na fesootaʻi ma mafatiaga masani ma aʻafiaga leaga i foliga o le ita, popole poʻo le atuatuvale (; ; , ; ). O ituaiga eseese o mea taumafa i totonu o vaega o tagata eseese e faamaonia ai 'leai se tele e fetaui uma' ae o le mafuaʻaga o mea e tumau pea tutusa.

O le faʻateleina o le faʻaaogaina o se faʻataʻitaʻiga faʻasolosolo e faʻaleleia ai le taui ma faʻamalosia amioga masani e ala i le faʻaitiitia o aʻafiaga leaga ma le le fiafia. Ava malosi, fualaau faasaina, taaloga tau tupe, taaloga, fefaatauaiga, faaaogaina o le Initoneti, maimoa TV, taaloga, aoaoga o le tino, tamoe, aau, tanning ma le feusuaiga, o gaoioiga uma ua fai ma vaisu po o amioga e faia e le tasi pule po o se isi. O le a lava iinei e mafaufau i vaisu tapaa.

O le ulaina o sikareti o se amioga homeostatic lea e faasaʻo ai le le atoatoa o le polokalama dopaminergic taui i tulaga o meaola o meaola ma le maualuga o le tino ma faʻaitiitia ai le le fiafia ma le leaga. O ituaiga eseese o homeostasis e faʻalagolago ai le tasi i le isi e faʻaleleia le soifua manuia o le tino ma le mafaufau. E tele faʻataʻitaʻiga o amioga le lelei e faʻamalosi e ala i le faʻamanuiaga o le hedonic ma le puipuiga o aʻafiaga le lelei ile COD.

O le vaisu o Nicotine o le taunuuga o suiga o le neurochimium i le faiʻai. O le tapaʻa umi o le tapaa e mafua ai le faʻalagolago i le tino ma le faʻamalosia e faʻaaoga le tapaa. O le sikaleti o le auala aupito sili lea ona vave ma vave mo le tuʻuina atu o le nicotine i le faiʻai. O le Nicotine mai le sikaleti sikaleti e vave ona tuʻuina i totonu o le mama ma vave ona pasi atu i le faiʻai lea e fusifusia ai i nicotinic acetylcholine receptors (nAChRs). O le faʻamalosia o NACHR e ala i le nicotine e mafua ai le faʻasaʻolotoina o ituaiga o neurotransmitters i le faiʻai, o le dopamine e sili ona taua aua e maua ai le fiafia. I totonu o se mea ulaula mea ua fai ma vaisu, o le nicotine e maua ai le fiafia, faʻanofo ma le fesuiaiga o lagona. Peitai, o aʻafiaga o se sikaleti e tasi e puupuu lona ola, ma o le ulaula e manaomia tele luga o luga o le nicotine e tausisia ai se tulaga o le mautu o le mafaufau ma le afaina. Mo le ulaula tapaa, ulaula o se faagasologa o le homeostatic lea e tausisia ai le tulaga manaomia o le nicotine i le faiʻai ().

Faʻatasi ai ma vaisu masani o le nicotine, o le faapalepale e atiae ina ia tele ai le nicotine e manaʻomia ina ia faʻaaogaina le tutusa o le neurochimic effect. E manaʻomia le Nicotine e faʻamautinoa ai le galue masani o faiʻai, ma le taofi ulaula, poʻo le tuʻuina o se vaʻa umi i le va o ulaula, e fesoʻotaʻi ma le tolopoina o faʻamaoniga o le faʻavevesi, popolevale, le mautonu, fia 'ai, mea mamafa ma faʻalavelave faʻafesoʻotaʻi ma isi. O le vaisu o Nicotine o lea o se 'pelu mata-lua' lea e lagolagoina i aafiaga lelei o le fiafia ma le fiafia ma le aloese mai aafiaga le lelei o le aveesea o le nicotine. Tuʻuina le lagolagoina o le tapaa e ala i le faʻamalosia o le va o le ulaula tapaa ma le '' auʻau 'i foliga o amioga maʻoti e pei o le inu kofe poʻo le ava malosi, talatalanoa i le telefoni, aveina o se taavale ma / poʻo le faʻamaeʻaina o se taumafataga. Sensorimotor e mafua ai mea e fesootaʻi ma le gaioiga ulaula, mo se faataitaiga, o le manogi, tofo ma le lagona o le sikaleti sikaleti ua avea ma faʻailoga mo le ulaula ma faʻaauau le tapaa ().

I le fausiaina o le tapaa tapaa, o le asu o le ulaula tapaa lea, i le amataga, e aumaia ai se mea oona ma le le fiafia i le gutu ma le faai. Ae ui i lea, faatasi ai ma soʻo se faʻamaʻi, o lagona le lelei i le faai ma le gutu e suia i lagona o le faamalieina ao faʻamalosia e le ulaula le masani. O lagona o le faamalieina e sili atu ona malosi e pei o le masani e faamalosia e le lagona o le fiafia ma le faaitiitia o aafiaga le lelei. Aʻo faʻateleina le faʻateleina o le amio ma ua faʻavaeina le tagofia o mea ua fai ma vaisu, ua lagona e le tagata ulaula faailoga o le tolopoina lea e faʻateleina ai le umi o le taimi e faʻatali ai o ia aʻo leʻi faʻamalamalama le isi sikaleti. Faailoga o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e fai i totonu o aso poʻo vaiaso pe a maeʻa ona inu muamua le ulaula ().

O le ulaula o loʻo faʻaaoga lelei le ulaula sikaleti e fai ma faʻavae o le pulea o le tino, e fai ma vailaʻau a le tagata lava ia, faʻapipiʻi le fualaau e fetaui ma lagona faʻafuaseʻi. E mafai e le ulaula tapaa ona faʻaaogaina le ulaula ma le nicotine i luga o se puff-by-puff, o se vaega o le puleaina o ulaula lea e maua i le amataga o le faʻaaogaina o le tapaa-faʻalagolago (). Mo lenei mafuaʻaga, ua lipotia mai e tagata ulaula e fesoasoani sikaleti e faʻamafiesea o latou lagona o le atuatuvale (Ata 7).

Ata 7. 

O le Lio o le Faʻateleina i le tagofia o mea ua fai ma vaisu: faaitiitia o le homeostatic o aafiaga le lelei ma le maualalo o le faamalieina e faaosofia ai le faateleina o le taumafa, lea e faateleina ai le malosi e ala i le faamalosia o le malosi e ala i taui le fiafia ma le le lelei o le malosi mai le palliation ...

E feteenai ma le mea taua o tagata ulaula tapaa, o le ulaula o le ulaula e sili atu le maualuga nai lo i latou e leai ni mea e fai, ma o tagata ulaula ulaula latou te lipoti atu le faateleina o le atuatuvale ao latou atiae faiga masani o le ulaula (). O le faʻateleina o le Nicotine e faʻateleina ai le fatu ma le BP ().

O le tagofia o le vaisu o Nicotine e faʻalautele ai le atuatuvale ae o loʻo maua mai ai faʻamatalaga taufaasese i tagata ulaula lea e faʻaitiitia ai le mamafa. O le mea lea, o le faʻasalaga 'faʻamalologa' o le ulaula o se taunuuga o le fesuiaʻiga o le le mautonu ma le faʻavevesiina e tupu i le taimi o le faʻaogaina o le nicotine i le va o sikaleti. O tagata ulaula tapaa e manaʻomia le nicotine e lagona ai le masani (). O faʻamalologa o le faʻamalologa e masani ona fesoʻotaʻi ma le faʻaopoopoga o faʻamalosi ma le manaʻoga e faʻaaoga fualaau. E le gata i lea, o tagata taʻitoʻatasi ua fai ma vaisu e faʻafetaui le feagai ma aʻafiaga le lelei e avea ma mafuaʻaga autu mo le faʻaaogaina o fualaau faasaina (). O le faʻagasolo o le ulaula ulaula e mafua ai ona faʻaitiitia le popole.

O le tasi masini masini o le vaisu o le nicotine o le faateleina lea o le faasalalauina o le dopamine, lea e maua ai lagona o le fiafia po o le faamalieina. O le faateleina o le gaoioiga o le dopamine mai le nicotine e maua ai lagona fiafia o le faamalieina mo le ulaula, ae o le faaitiitia mulimuli ane o le dopamine e tuua ai le ulaula mo le fia sikaleti (; ).

O aʻafiaga leaga e aafia ai le tele o le tagata e manatu e faʻaaogaina, pe o le meaʻai, ulaula, ava malosi, isi vailaau poʻo amioga ma le loloto o le manaʻoga o se tasi, ma, mulimuli ane, pe o le a toe foʻi se tagata le lelei i le faʻaleagaina. O le faʻaaoga vave o le ava e suia ai le tulaga masani o le aʻafiaga o le tino e mafua ai le faʻalauteleina o aʻafiaga e faʻalavelave ai (). O lenei mea e mafai ai ona alualu i luma ao maua ai se taamilosaga o le pa'ū o le tino pe a oʻo i le faʻalavelave e taʻitaʻia ai i le faʻateleina o taumafa, ma faʻaitiitia ai le gafatia e taulimaina le faʻalavelave ma faʻapuupuu le umi o vaeluaga i le va o vaitaimi o le faʻamalosi.

O le toʻatele o tagata i le faitau aofaʻi e tele mea ua fai ma vaisu (; ). I totonu o ia ituaiga tagata, o le tele o COD e galue i faiga masani. Ata 8 faʻamalamalamaina se faʻataʻitaʻiga o se tagata o loʻo fai ma vaisu i le nicotine, ethanol, cocaine ma le vaʻaiga tau tupe. O faʻasuaga faʻasaga e fa e tofu lava ma lona lava homeostatic system ma le COD. O le tagata lava lea e ono mafai ona i ai isi mea ua fai ma vaisu (e pei o caffeine, isi fualaau faasaina ma le Initaneti), ma o le ata ua leva ona faigata e tatau ona faalautele e aofia ai nei mea. O eseesega o mea ua fai ma vaisu ei ai fesootaʻiga vavalalata ma soʻo se tasi o amio e mafai ona avea o se faʻamalosi mo se tasi pe sili atu foi o isi. O vaega o faiʻai e faʻatalanoaina le sailia o fualaau faasaina ma amioga ua fai ma vaisu e ono eseese i le va o mea ua fai ma vaisu, ae aofia ai le itiiti ifo ma nisi o vaega o loo faaalia i Ata 5. O faʻamaʻi e fa e faʻamalosia ai le isi ma, pe a maeʻa ona faʻaalia, o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e tapunia mai aafiaga mai fafo ma malosi i le natura (; ). O le tele o le polokalama e avea ma tagata lava ia ma mea uma ua fai ma vaisu i lalo o le vaavaaiga a se tasi o le taui o le taui o le hedonic ua fuafua e puipuia ai le le lelei ona o amioga faifai pea. E pei ona taʻua i luga, o le peptide ghrelin e faʻamalosia ai polokalama tau, ma ona tali (GHS-R1a ma le R1b) e manaʻomia mo le ava malosi, cocaine, amphetamine ma le nicotine (faʻaaogaina le nicotine)). O le faiga o le taui o le hedonic, i lalo o le malosi o le faisaisa, e taofiofi ai le gaioiga masani o homeostasis, tausia le COD ma tuu le tagata i se tulaga lamatia ogaoga umi.

Ata 8. 

Tele Circle o le Faʻateleina: o se tagata ua iai sona aʻafiaga i le nicotine, ethanol, cocaine ma le vaʻaiga tau tupe.

O tino eseese

I le faʻatalanoaina o le faʻamaonia o le oona, fautua mai le manaomia o se suiga faaleaganuu 'e le gata ina faaitiitia ai le talatalanoaga mimiti ae faapea foi ina ia uunaia le taliaina lautele o tino eseese, e aofia ai tino ia e masani ona malamalama o le le fiafia, le lelei, ma le le lelei (e pei o le le atoatoa ma / poo le mamafa)'. fautua mai o lenei suiga faʻaleaganuʻu ua uma ona amata, faʻataʻitaʻiina se 'tino' tino lelei ae le o se mea vevela poʻo se musika.

E tusa ai ma lenei manatu, o le homeostasis ma le dyshomeostasis e iloagofie i le tele o tulaga eseese o le olaga ma tulaga (tagai Laulau 2). Faʻaauau ile homeostasis i le tele o auala e aofia ai taʻiala taufaʻatasia, gaoioiga faʻamaonia, galuega faʻatusa o le ola ma le faʻavavau o fetuunaiga faʻapitoa i maʻi, manua ma mea tutupu i le olaga. O le taua tele o le faʻauigaina o le manino manino o le oona tele, gigantism, faʻasalaga ma, i le tele o taimi, faʻaleagaina. O le maualuga o le faʻasalalauga e mafai ona aʻafia i se vaega e ala i le manatu o le tagata lava ia mo le tulaga. Gigantism, faʻasalaga ma, i le tele o tulaga, o le faʻaleagaina o le tino e le mafai ona faʻaalia. O le tele o mea e masani ona manatu i ai e mafai ona suia, suia ma se mataupu o filifiliga a le tagata lava ia. Le manatu lautele lea e mafai ona maua e tagata filifili e leiloa le mamafa pe afai latou te mananaʻo i ai, ae le mafai ona faia, e mafai ona faʻamalamalamaina le faʻamaualuga o le faʻataʻitaʻituina o tagata le fiafia i ona po nei ().

Laulau 2. 

Le Lio o le Faʻateleina mo tulaga eseese.

Motugaafa

taulai a latou iloiloga i luga o mafuaaga faaosofia mai le tekonolosi o le tagata lava ia (SDT; ). Latou te fautua mai o le COD 'e le faʻamatalaina pe aisea e faʻaalia ai e nisi tagata i tulaga lava e tasi (eg o le tele o meaai le lelei, mea ola le lelei) e le maua le mamafa ma avea ma mea sili ona mamafa' ma e faamamafa ai auala e le manatu ai tagata taitoatasi o ni tagata sogasoga a latou lava amio. Ou te faamanino atu iinei vaega taua o loʻu mafaufau.

E le mafai ona fesiligia o lena faaosofiaga e taʻalo ai se vaega taua i suiga o amioga a le tagata ma i le suʻesuʻega o le gaʻo. E pei ona taʻua muamua, 'E tumau pea le tatau ona faamalamalama auala or aisea mamafa poʻo le tele o meaʻai e mafai ona atinaʻe i se tagata e faʻafanoina, ma aisea e atinae ai e nisi tagata ae le o isi'(). O le Homeostasis Theory of Health (HTO) o loʻo faʻamaonia le soifua maloloina o tagata i taimi uma i le tele ituaiga o homeostasis o loʻo faʻatautaia faʻatasi ma i vaʻavega uma e agai i le faʻamautuina o galuega. O le tele o le afe ma afe o ituaiga homeostatic polokalama e fesootaʻi ma fetaui i le faatumauina o le mautu o le tino o le tagata. Ou te faasino le tagata faitau i Ata 5. I laʻu tusitusiga muamua, sa ou taulai atu i se tasi o le tele o polokalama homeostatic, o le COD, o se faʻailoga e tali atu ai e aofia ai le Soifua Maloloina Faaletino, Faʻamalieina o le Soifua, Aafiaga ma Faʻatauga.

E tutusa le taua o le COD o le MEM polokalama. O le polokalame a le MEM e aofia ai le Motugaaʻiga, Faʻasaʻoina, Meaʻai, Soifua Maloloina, Gaoioiga, Soifua Maloloina, Malaga ma Aafia ai. E pei o le ata o Ata 5 faʻaalia, o le MEM ma le COD e tutusa lelei i le faʻatonutonuina o le Soifua Maloloina Faʻaleagaina ma aafia ai, ae na o le MEM polokalama e aofia ai le faaosofia o tagata taitoatasi. A aunoa ma se masalosalo, o le polokalame MEM e taua tele i le tausiga o amioga masani lelei ma amioga ma, pe a leʻo se mea, i le fausiaina o le mamafa ma le gaʻo.

E aoga tele le mafaufau i sitaili faatonutonuina o le SDT e ese mai i le faʻaaogaina o se faasologa o faʻasalalauga e maua mai i le le lava o le filifilia e le tagata lava ia (e pei o le faʻasalaga, tulafono faatonutonu i fafo atu ma le folasia) i tagata ua fuafuaina (e pei o le faʻamaoniga, faʻatasi ma le faʻamalosiaga faʻapitoa). E pei ona fautuaina mai e , o loʻo i ai mea tutusa i le va o talitonuga SDT e uiga i le faʻaosofia o le tino ma le HTO. O le COD o se tulaga talafeagai lelei i le faʻailoaina o le 'Faʻatonuga Faʻatino'2 totonu o le SDT.

Suʻesuʻega e ala i ua tuʻuina atu faʻamaoniga faʻamaonia e uiga i le ituaiga o faaosoosoga e ono aʻafia ai ma le le lelei o le 'ai, o le faʻalavelave faʻaalia ma le faateleina o le BMI, e pei o le,' Faʻatonuina o le faʻamalosi '. Faʻaalia se faʻafeiloaʻiga e tali tutusa ma le COD, e pei o le le faʻamaonia o le 'ai, o se atugaluga i le tele ae le o le lelei o mea taumafaina, faʻamaʻi ma le faʻavaivai o faʻamaoniga, le maualalo le taua o le tagata lava ia ma le maualalo o le olaga ma le faateleina o le BMI, tulafono faatonutonu (Laulau 4 i totonu ). I le isi itu, o tulafono faatonutonu tutoatasi na maua e matua faʻamaopoopoina ma se atugaluga mo le lelei nai lo le tele o mea taumafa e 'ai, faʻamautu tulafono faatonutonu o le' ai, amioga maloloina lelei, maualuga maualuga o le tagata lava ia ma le faamalieina o le olaga. E le mafai e se tasi ona mo se faamaoniga sili atu ona lelei o le mafaufau, e ui lava ou te lei malamalama i ai sei vagana ai Pelletier et al. na gauai atu loʻu mafaufau i ai.

I lenei malamalama, o faʻamatalaga e lua o le faʻamalosiina o Motivation ma le Motuga Faʻamatalaga o loʻo faʻaalia ai pito i tua o le faʻaauau o le homeostasis. Malosiaga Uma e aumaia ai le atoatoa lelei o le pulea lelei o amio pulea, maualalo o le olaga ma le lelei, o se tulaga lelei o le homeostasis. Puleaina Motuga, i le isi itu, o se vaega o le le atoatoa o le homeostatic lea e le mafai ai e le tagata ona fiafia, poo le galueaina, o sini e manao ai o le 'aiina o amio (). O le COD ua faʻaalia lelei e le 'Pulea Faʻatonu', o se tagata o ana meaʻai masani o loʻo taofiofia mai le pule ma o loʻo faʻamalieina lona olaga, ma aʻafia ai tulaga. I le SDT, o tulafono faatonutonu pulea e tupu i ni vala se tolu:

  1. O le Faʻatomuaga o le Pule Faatonu, e le manaʻo e faʻalumaina pe faʻapefea ona latou foliga ma 'ai, ma lagona e tatau lava ona faigofie, ma lagona o le a faʻamaasiasi pe a latou le pulea a latou amioga.
  2. O le Pule Faatonu mai fafo, o isi tagata e vavalalata ia i latou o loo tausisi pea latou te faia ni mea i se auala patino, o isi tagata e vavalalata ia i latou o le a le fiafia pe afai latou te le 'ai lelei, o tagata o siomia ai i latou o le a latou togia i latou e faia, pe o loo faamoemoe mai ia i latou.
  3. O le Pule Faʻatonu, o le tulaga sili ona leaga, faʻafitauli le leai se fesoasoani ma le leai o se faamoemoe, e le o iloa lelei le mea e fai, i ai le lagona o loʻo latou faʻaumatia o latou taimi e taumafai e puleaina a latou amioga, e le vaʻaia le auala e mafai ai e a latou taumafaiga ona 'ai ma le faʻamalosi pe fesoasoani ia faʻaleleia lo latou ola maloloina.

I le SDT, o le faaosofia o le tupu, faatasi ai ma se matafaioi e manaʻomia ai le faamalieina mo le tutoatasi, agavaa ma le fesoʻotaʻiga (). I le HTO, o le faaosofiaga e sili atu le sili atu nai lo se tupu, ae o se tagata autu, ae ui i lea, i totonu o le polokalame MEM. Mai le manatu o le HTO, o le matafaioi o le suia o le amio moni e tatau ona iloiloina i luga o le faavae o sailiiliga faigata-o iloiloga masani ma meta-iloiloga. tolu-suʻesuʻega o suʻesuʻega a le SDT i le tausiga o le soifua maloloina e maualalo nafa faʻamaonia: i le va o tulafono faatonutonu a le tagata lava ia ma le mafaufau ma le soifua maloloina faaletino o .06 ma .11; i le va o tulafono faatonutonu faatonutonu ma le soifua maloloina o le mafaufau ma le soifua maloloina o -.19 ma .09, i le faasologa; ma i le va o le faʻamaualuga ma le soifua maloloina o le mafaufau ma le tino o -.05 ma -.15. O nei suʻesuʻega e faʻataʻitaʻia ai le faʻatonutonuina o faiga faʻavae, i le tele, 3-4 pasene o feteʻenaʻiga i le mafaufau ma le soifua maloloina faaletino.

O nei tulaga tauagafau vavalalata i le va o le SDT e fausia ma le soifua maloloina e mafai, i se vaega, ona faamalamalamaina e ala i ni auala faʻapitoa e uiga i le sikoa o le faʻaosofia o le tagata lava ia. O le faʻamaonia o le faʻatinoina o le tagata lava ia e faʻaauau pea, o le faavae o faiga na faʻaaogaina, e leʻi lagolagoina e le malosi o iloiloga o le mafaufau o le mafaufau. I se faʻamatalaga masani a le Rasch o le autu o le continuum, na maua ai faʻamaoniga malosi o se fausaga faʻapitoa o mea taua nai lo le faʻamaoniga o se faʻaauau. O lenei mataupu tāua e tuʻuina ai se faʻafitauli matuia i le faʻaaogaina o le SDT i le puipuia o le meaʻai. Seʻi vagana ua foia nei mataupu faʻavae, o le tulaga o le SDT o loʻo tumau pea le mautinoa ma le manino. Vagana ai o mafaufauga ma faʻalavelave faʻapitoa e ono mafai ona faʻasalaga i faʻamoemoega faʻamoemoe i taunuʻuga tau soifua maloloina, latou te taumafai e taʻitaʻia na o faamoemoega sese ma le le fiafia.

O se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa faʻapitoa (RCT) faʻatasi ai ma le faʻavaeina o le faʻatinoina o le faagaioiga o le SDT e iloilo ai le faʻaauau o le pulea o le mamafa o amioga i suiga o le mamafa o le 3 (). O le 1-tausaga SDT na faʻatautaia na vave ona mulimulitaʻi ma toe foʻi 2 tausaga mulimuli ane ma 221 tamaitai auai. O le vaega na auai na auai i le 30 sessions, e faʻatatau i le faʻaleleia o le PA ma le faʻaaogaina o le malosi, faia o se taumafataga e fetaui lelei ma le le atoatoa o le malosi o le malosi ma le faʻamalosia o faʻamalositino ma meaʻai e tausisia ai le tausia o le mamafa. Na maua e le vaega o le pulega ia vasega 29 o aʻoaʻoga faʻalesoifua maloloina lautele i luga o le tele o aʻoaʻoga e aofia ai autu, mo se faʻataʻitaʻiga, mea e puipuia ai, faʻamalosia o popolega, tausiga o le tagata lava ia ma le lelei o fesootaiga.

O togafitiga na i ai ni aafiaga taua i tulafono 1- ma 2-tausaga, tulafono 2-tausaga PA ma le 3-tausaga mamafa suiga. O le gau o le mamafa i masina 12 o le -7.29 pasene agai i -1.74 pasene i le kulupu o loʻo pulea, ae o le aafiaga faʻamalosi na tapeina i luga o le taimi e faʻaalia -3.9 pasene agai i -1.9 pasene i le pule i 36 masina. O le gaioiga na maua ai le 2.0 pasene le sili atu le mamafa o le mamafa o le mamafa i le 36 masina nai lo le tulaga o le pule. Faʻaosofia le faʻavaeina o le motusia -.31 faʻatasi ma le 3-tausaga le suiga o le mamafa, faʻamatalaina naʻo le 10 pasene o le feteʻenaʻiga i suiga o le mamafa.

O le mea e leaga ai, o le mea moni, o le taua o le faaosofiaina o le SDT e le i faʻavaeina i le tulaga o le soifua maloloina lelei. O le matafaioi o taumafaiga a le tagata lava ia e foliga mai o se tulaga tauagafau, tasi le faagasologa i totonu o se faʻalavelave faʻapitoa, e pei ona faʻailoa i le HTO.

Faʻasalalau i luga ole lalata atu

Ina ia i ai se aʻafiaga taua i le afaina o le gasegase, e tatau ona tuʻuina atu faʻamaoniga lelei. Soʻo se taʻiala umi mo le taofiofia o le faʻamaʻi pipisi e tatau ona faʻavae i luga o le lelei ma le taugata. I lenei tulaga, o tulaga i luga atu (puipuiga muamua) ua sili atu ona aoga ma sili atu le tau-aoga nai lo le maualalo (puipuiga lona lua). O se iloiloga lata mai o le tamaoaiga o le afaina o le gasegase na faaiuina:

O aʻoaʻoga ma le tagata lava ia o ni elemene taua o soʻo se polokalama e faʻaitiitia ai le meaʻai, ae le lava i latou lava. E manaʻomia ni faʻaopoopoga faaopoopo e faʻalagolago i filifiliga filifiliga a tagata taitoatasi ma sili atu i suiga ile siosiomaga ma faʻalapotopotoga lautele. ()

E i ai le 1 piliona ma isi faʻamaʻi ola i aso nei. O atinaʻe tetele e manaʻomia mo faʻasalalauga faʻapitoa i mafaufauga taʻitasi i se tulaga lautele mo nei 1 piliona tagata e sili mamao ese atu punaoa avanoa. Ina ia faia soʻo se aʻafiaga i luga o le faʻamaʻi pipisi, e taua tele le tuʻufaʻatasia o taumafaiga puipuia faʻatasi ma tagata taʻitoʻatasi i faigamalo i luga atu e suia ai le faʻalapotopotoga lea o loʻo faʻaleleia nei le salalau o le isesa i laʻasaga uma o le sosaiete.

o le finau e faapea 'O suiga o le siosiomaga ... atonu e telegese ona faatino, e mafai ona taugofie, ma e mafai ona faʻamalosia e alamanuia ei ai a latou tauvaga'. Ae peitai, e na o le lua lava faataitaiga, o suiga o le siosiomaga i le tulaga o tulafono faatonutonu i luga o le suka poʻo le faʻasalalau e mafai ona maua ai tupe maua. O lafoga uma o le lafoga gaosia o le ava ma le aveesea o le fesoasoani tau lafoga mo le faasalalauina o meaai le lelei i tamaiti o le a taitai atu ai i le tele o tupe maua a le tausaga (US $ 12.5 piliona ma le US $ 80 miliona; ). O iloiloga o , ) ua faʻaalia ai o le tau aoga o nei faʻalavelave puipuia e sili atu nai lo mea na mauaina mai faʻasalalauga faʻapitoa faʻasalalau e togafitia ai meaʻai. O faʻataʻitaʻiga taʻitasi e faʻaaoga ai faʻataʻitaʻiga o le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga na tofotofoina ma tofotofoina mo le tele o tausaga, ma o taunuuga ua le fiafia (). Iloiloga o mea tau tamaoaiga umi (a itiiti mai 40 tausaga) mo le 41 puipuiga o le gasegase. O faʻasalalauga na faʻavaeina e tusa ai ma a latou metotia o le faʻafeiloaʻiga, faatulaga ma lamatia tulaga e faʻatatau i amioga (n = 21), afioʻaga (n = 12) ma faʻalavelave tau le siosiomaga (n = 8). O faʻalavelave na suia ai le siʻosiʻomaga o le faitau aofai o tagata, o lona uiga, o faiga faʻaletupe ma tulafono faʻatonutonu, na lipotia mai le sili ona alualu i luga o tau. E i ai le le masalosalo o le lapoʻa puipuia puipuia le manaʻomia o le faʻaaogaina o tau-aoga fesoasoani i tulaga uma o le sosaiete.

Mo le 1 piliona ma isi tagata ola i aso nei ma le oona tele, o nei upu o le a le taliaina tele. Ae sili atu le feagai ma le upumoni nai lo le ola ai i se lalolagi miti ma le le mafai ona faamoemoe ma faamoemoega. Mo le toatele o tagata o loʻo fia ola i aso nei, o le a leai se suiga tele. O togafitiga o loʻo i ai i le taimi nei o loʻo vaivai, e taugata, ma, e masani lava, e le o manaʻomia ni aʻafiaga o le aʻafiaga, aemaise o vailaʻau ma taotoga (). Na o le pau lava le auala agai i luma o lona uiga o le puipuia - e taofia ai mataupu fou, i le tele e mafai ai. O le faamamafa e tatau ona tuu i luga o le auala, e puipuia ai tafega fou o mataupu ao le i taunuu i le itu e leai se toe foi mai.

Faaleagaga homeostasis?

Piko ma Brassai (2015) faia se mataupu mo paleni faaleagaga o se ituaiga o homeostasis. Latou te finau, saʻo ou te talitonu, o uiga taua e vavalalata vavalalata ma le 'faʻasinomaga o mea e fai, atinaʻe amio, uiga e faʻatatau i le tau, sini a le tagata lava ia ma filifiliga o olaga'. O le i ai o le uiga i le olaga e faʻamalosia ai le auai i amioga faʻalauiloaina o le soifua maloloina ma le alofia o amioga faʻa-soifua maloloina, e pei o le tele o meaʻai ma meaʻai. Faatasi ai ma manaoga faaletino, aganuu, mafaufauga ma le tamaoaiga, o se faauigaga o le ola maloloina e mafai ona aofia ai manaoga faaleagaga, e le na o le leai o ni gasegase (: 5).

talanoa le uiga-faia o le faataitaiga o , lea e fuafua ai o manatu o tagata e mafai ona saofagā i mea / le fiafia i le olaga, tino ma le lalolagi. fai mai,

E tusa ai ma le uiga o le Faia o le Faiaoga, o le maualuga lea e iloa ai le maʻi o se tagata e pei o se mea e le mautonu mai i talitonuga a le lalolagi, e pei o mea e uiga i le faasinomaga (eg, ou ola i se olaga soifua maloloina) ma le soifua maloloina (faataitaiga, ola i se olaga ola maloloina puipuia tagata mai maʻi ), ma sini o le lalolagi (faʻapitoa, manaʻo e ola i se taimi uumi ma le soifua maloloina malosi) e iloa ai le tele o le maʻi e faʻalavelave ai. (itulau 43)

Le Uiga Faia o le manatu o se eseesega i le va o talitonuga o le lalolagi ma le faasinomaga e maua ai le atuatuvale. I nisi tulaga, o na talitonuga e faaleagaga. Peitai, o punaoa autu o suesuega i le itu faaleagaga e le masani ona lagolago i le ata faataitai na fuafuaina .

O le matafaioi tutotonu o le uiga ma le faamoemoe i le olaga na muaʻi lagolagoina ma, mulimuli ane, i le Salutogenic Theory of , ). Leai aʻoga poo le manatu o Antonovsy o le salutogenesis o loʻo talanoaina e , ). E le tatau ona galo ia i tatou na fai mai e uiga i pagota o nonofo i nofoaga o faasalaga: 'O alii uma e pulea e se tasi manatu na o ia: ia ola pea mo le aiga o loo faatalitali mo ia i le fale, ma ia faasaoina ana uo'. I le faamatalaina o le olaga miti a le pagota, na ia faapea mai, 'O le a le mea na sili ona fai e le pagota i le tele o taimi? O falaoa, keke, sikaleti, ma le mafanafana mafanafana. O le le lava o nei manaoga faigofie na mafua ai ona ia sailia le faamalieina-moomoo i miti '. I se isi nofoaga, o Frankl o loʻo faamatalaina ai lona iloa mulimuli o le alofa lea e faamalieina ai manaʻoga o se tagata mo lona uiga:

O se manatu na suia ai au: mo le taimi muamua i loʻu olaga na ou vaai ai i le upu moni e pei ona tusia i pese e le tele o tusisolo, na folafolaina o le atamai faaiu e le toatele o tagata mafaufau. O le mea moni - o le alofa o le sini silisili ma maualuga lea e mafai e le tagata ona manaʻo i ai. Ona ou uuina lea o le uiga o le mealilo pito sili ona taua lea e tatau ona tuuina mai e le tagata soifua ma manatunatuga faaletagata: O le faaolataga o tagata e ala i le alofa ma le alofa. Sa ou malamalama i le auala e mafai ai e se tagata e leai se mea na totoe i lenei lalolagi ona iloa le fiafia, pe na o sina taimi puupuu, i le mafaufauina o lona pele ... 'Ia e faia aʻu e pei o se faamaufaailoga i lou loto, o le alofa e malosi e pei o le oti'.

E leai se taua o loʻo faia i le tala a Frankl e uiga i le sailiga o le uiga e maua ai le faaleagaga. na ia faʻamaonia le mea na ia taʻua 'o le loto i lona uiga': o le sailiga a le tagata mo le uiga o le mea muamua na faaosofia ai lona olaga.

O le HTO o se mataupu faapitoa o le General General of Well-Being, lea e mafua ai le mafuaʻaga o fesoʻotaʻiga vavalalata i le va o le sologa manuia o le olaga ma le faamalieina o le olaga (; ). O suʻesuʻega faʻapitoa e faʻamaonia ai le i ai o se sootaga malosi ma tumau i le va o le uiga o le olaga ma le ola manuia lelei (). O tagata e masani io latou olaga o ni mea aoga e taumafai e sili atu le fiafia ma le manatu ia i latou lava (), maua ai le sili atu le taua o oe lava ia () ma aʻafiaga lelei (), faʻapea foʻi ma mafatiaga itiiti ifo le atuatuvale ma le popole () ma le itiiti ifo o le suicidal ideation (). O le Polokalame a Salutogenic a Antonovsky na faamamafaina ai le sootaga i le va o le uiga, faamoemoega i le olaga ma taunuʻuga manuia o le soifua maloloina ().

Mo le tele o tagata, o aafiaga faaleagaga o se punavai sili ona taua io latou olaga. Peitai, o talitonuga ma aafiaga faaleagaga e le mamao mai le lautele. I le siiina mai o se tasi o fuainumera, i le itulagi o 500-750 miliona tagata i le lalolagi atoa e leai ni talitonuga faalelotu po o talitonuga faaleagaga ma o loo ola e pei ona folafolaina e le talitonu (le talitonu i le Atua)). I totonu o faleostasis, o loʻo taumafai malosi le okeni e faʻaitiitia le faʻaeseesega i le va o se maualuga maualuga o le tele poʻo le maualuga ma le tulaga o iai nei. E ui o le toatele o tagata e taumafai malosi mo uiga ma e ono lagona e latou te taitaia 'olaga leai se ola', e leai se faamaoniga o se tulaga sili ona maualuga pe o se homeostatic mo le faaleagaga.

Mataupu e manaʻomia ai nisi suʻesuʻega

O le manatu o le Homeostasis o le gaioiga mamafa o loʻo faʻaleleia e se COD e aofia ai le le faamalieina o le tino, aʻafiaga le lelei ma le faʻasologa. I luga o lenei faʻavae, faamatala le suʻesuʻega i vaega e lua, o loʻo afaina ma faʻaleagaina le mea sili ona lelei. Latou te fautua mai e tulaga ese le tulaga o le aʻoga i le iunivesite e faʻaaogaina ni auala tele e faʻaalia ai le folafolaga i le foia o mataupu autu i le HTO. Annunziato ma Grossman e taua ni faʻataʻitaʻiga o suʻesuʻega e aofia ai le 'Suʻega Faʻalauteleina ma le Faʻaaliaina' i Suetena e faʻaalia ai le faʻaitiitia o le faʻasalaga () ma le 'Vaega o le Tino' lea na maua ai le faʻaititia o le 'ai o meaʻai (), i totonu o le faʻaleleiina o le tino, foliga le lelei o le tino ma le aʻafiaga i tamaiti aʻoga () ma se polokalame i luga o Initaneti lea na faʻaalia ai le tele o mea e puipuia mai ai le puipuiga (). faʻaaogaina le faʻaogaina tele o faʻaogaga faʻapitoa ma faʻatasi ai ma talavou ma talavou matutua i aʻoga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o polokalama tetele i aoga maualuga ma iunivesite e mafai ona mamanuina ina ia suia ai aganuu.

O se polokalame e faavae i aʻoga o loʻo faʻamatalaina e e faavae i le Kanata Kanata o Alberta. na faʻaalia ai le mafai ma le aoga o se polokalame faʻavae i le aʻoga e puipuia ai le tele o le tamaititi, o le Alberta Project Promoting Living Living and Health Saining at Schools (School APPLE). O le faʻaaogāina e aofia ai se Faʻasalalauga Soifua Maloloina tumau i totonu o aʻoga 10 taitasi mo le faʻatinoga o le soifua maloloina lelei ma le ola malosi, faiga faʻavae ma fuafuaga faʻamalosi aʻo aofia ai i latou e aafia ai, e aofia ai matua, tagata faigaluega ma le alalafaga. Na fesoasoani le aufaʻatasia i mataupu tau soifua maloloina a le aʻoga ma gaoioiga faʻatulagaina e pei o le kalapu kulupu ma le soifua maloloina o le taeao, polokalama o le aoauli ma le taumafataga, pe a maeʻa aʻoga a PA, aso savali i le aʻoga, togalaau a le lotoifale, mea i le vaiaso ma faʻasalalauga. O le 2010, o meaʻai a tamaiti aoga ma tulaga PA i aʻoga a le APPLE ua faʻaleleia atili aʻo le taliaina le tele o le gasegase e tusa ai ma a latou uo o loʻo auai i isi aʻoga a Albertan (Ata 9). O isi polokalame aʻoaʻoga lelei a le aʻoga ua ausia faʻamoemoega tutusa lelei (; ; ; ). O le mea lelei, o aʻoaʻoga ma aʻoaʻoga o le soifua maloloina lelei masani ma PA masani o le a avea ma se vaega o mataupu aʻoga a le aʻoga i le lalolagi atoa.

Ata 9. 

O faʻataʻitaʻiga o le olaga e aloese mai tau o le tausiga o le soifua maloloina mo Kanata ma le itumalo o Alberta (i le miliona tala) e tusa ai ma se polokalama e puipuia ai le aoga o meaʻai (toe faia mai , Ata 6).

e faatatau i le taua o fegalegaleaiga lautele i le 'aiina o mamanu ma paaga fiafia e foliga mai e sili ona taua ma o se mea e le taua i amioga tausisia, foliga o le tino, ma le lamatiaga o le gasegase. Faʻatasi ma manatu, o le faatosinaga o le lelei o mafutaga faaleulugalii i tulafono faatonutonu o mea e manaʻo i ai, na suʻesuʻeina i se faʻataʻitaʻiga e lua-tauaso faʻasolosolo i luga o crossover (). O tagata uma i totonu o 43 ulugalii na 'ai se taumafataga faʻapitoa i le amataga o asiasiga e lua. O faamaumauga mataʻituina o feeseeseaiga faaleulugalii na faʻaaogaina e iloilo ai le faʻalavelave faʻa-faaipoipoga. Ghrelin ma leptin na faʻamanuiaina muamua ma tuʻuina i tua i 2, 4 ma 7 itula. O tagata i ulugalii e sili atu ona atuatuvale na maua o loʻo i ai le maualuga o faʻataunuʻu ma se tamaoaiga o meaai e sili atu nai lo i latou i ulugalii mafatia, ae naʻo tagata auai ma BMI maualalo. O le Ghrelin ma le lelei o mea taumafa e ono avea ma sootaga i le va o mafatiaga i le ulugalii ma ona aʻafiaga o le soifua maloloina ().

O tamaiti e ola aʻe i se siosiomaga le lelei, pe o le le mautonu e afua mai i le faaletonu o le tamaoaiga po o isi mea, e afaina i le le fiafia o matua, feeseeseaiga o sootaga, leai o le lagolago ma le felagolagomaʻi, faiga le talitonu, le manaomia o lagona ma le puipuiga lautele. O nei faʻalavelave faʻalavelave e faʻateleina ai le lamatiaga o le mafaufau ma le faʻalagona lagona, e aofia ai le maualalo o le taua o le tagata lava ia ma le taua o le tagata lava ia, lagona le lelei, talitonuga le lelei o le tagata lava ia, leai se malosi, atuatuvalega, atuatuvalega, le saogalemu ma se lagona sili atu i le atuatuvale ().

fautua mai le iloiloga ole vaega, faiga masani ma amioga masani e faaopoopo i le COD model. Latou te finau faapea o le tuufaatasia o nei elemene i totonu o le Homeostatic Theory of Obesity e mafai ona fesoasoani i le 'faalauteleina o lona mana faʻamalamalamaga ma faʻatasi ai auala faʻafefea'. E le gata i lea, latou te fautua mai o se auala taua i le afaina o le gasegase ma faʻamaʻi pipisi masani e manaʻomia ai 'tulafono ma tulafono faatonutonu faʻapea foʻi taʻiala e faʻatatau i le faʻaitiitia o le allostatic load'. Ae ui i lea, i le manatu o lenei tusitala, o le manatu o le allostasis e le faʻaopoopoina se mea fou i le ata COD, lea e faavae i luga o le manatu o le homeostasis na faʻamatalaina e . O manatu o le 'allostasis' ma le 'allostatic load' e foliga mai e faavae i luga o le le malamalama i le uluaʻi manatu o le homeostasis, lea e aofia ai galuega uma e manaʻo ai le au failotu e taʻu atu i le allostasis (). E le gata i lea, o le fausiaina o le allostasis e le fesoasoani ia i tatou e sili atu le faʻamalamalamaina o le atuatuvale. Ou te ioe i ai , o ia na tuʻuina atu se faʻamatalaga fesoasoani o le 'aʻoaʻostasis theory' e pei ona taʻua i lalo: tusia:

'(o le taimi) popolega o le a faʻaaogaina e faʻamatala ai mea tutupu e lamatia ai le tagata ma e faʻaalia ai tali o le physiological ma amioga e avea o se vaega o le allostasis e faʻaopopo atu i le mea na tuʻuina atu i le siosiomaga masani o le olaga'(aʻu faatusilima). Latou te fautuaina, i se tulaga, o le atuatuvale o se tasi ituaiga o luitau e mafai ona faʻagaoioia ... allostatic (pe, pei o aʻu, homeostatic) tali. O le mea lea, e mafai ona tatou aoteleina o latou tulaga e pei ona taua i lalo: o le olaga o se faasologa o luitau; o nisi o vaega o le faasologa masani o le olaga; o nisi e mafai ona faamatalaina o ni mafatiaga; o nei luitau uma e tatau ona ausia, e pei o le homeostasis e tatau ona tausia; o le faagasologa o le tausisia o le homeostasis (o se faagasologa o le a latou taʻua o le allostasis) e aofia ai le ofuina ma le loimata (lea latou te taua o le allostatic load) lea e ono aʻafia ai le soifua maloloina. O lenei toe faʻamatalaga a McEwen ma Wingfield e mafai ona foliga mai o se paʻavale ae o le faitauina faʻatasi ma upu puipui o loʻo faʻamavaeina o le a faʻaalia ai o le malamalamaaga oa latou suʻesuʻega e le manaʻomia ai le faʻaaogaina o le termosas terminology. O le fesili taua e tumau pea o le mea lenei: pe o le manatu o le allostasis e fesoasoani ia i tatou e sili atu le faʻamalamalamaina o le atuatuvale? Ou te fautua atu o le tali o le 'leai'. (: 1198)

iʻuga

Homeostasis o se faʻalapotopotoga uma lava lea ua le amanaiaina i le mafaufau loloto. Homeostasis o le faʻavae muamua mo le tausiga o mea ola maloloina. O le malepelepe o le homeostasis e mafua ai le faaletonu e aofia ai le meaʻai, o mea ua fai ma vaisu ma tulaga masani e aofia ai le atuatuvale i tagata ei ai tino eseese. O ia tulaga uma e aofia ai le faʻamalosia o le tagata lava ia o se COD leaga. O le taui faʻamaoni e faʻamalu ai le homeostasis mamafa e maua ai le OD. O se faʻataʻitaʻiga muamua o loʻo taʻu mai ai o le OD o loʻo faʻatalanoaina e le PFC, amygdala ma le HPA axis ma faʻamaonia e le pepide hormone ghrelin lea e faʻatautaia ai le fafagaina, afaina ma le faʻamatuʻu taui. O le aofaʻi o faʻamaoniga i le taimi nei o loʻo taʻu mai ai o le oona o se tulaga faʻaauau, ma le faʻalavelave. O le puipuia ma le togafitiga o taumafaiga e tulimataʻi ai punaoa o le dyshomeostasis e maua ai auala e faaitiitia ai le ola mama, faaleleia atili o mea ua fai ma vaisu ma siitia le tulaga lelei o le olaga i tagata o loo mafatia i le ogaoga o le atuatuvale.

tautinoga

E faʻafetai tele le tusitala i faʻamatalaga i le Homeostasis Theory of Obesity mo o latou malamalamaga e uiga i le atinaʻeina o manatu: Rachel Annunziato, Kristin Aokuso, Lindzee Bailey, Laszlo Brassai, Emily Brindal, Janine Delahanty, Carlo DiClemente, Stephanie Grossman, Camille Guertin, Charlotte Markey, Patrick Markey, Jennifer Mills, Christopher Nave, Luc Pelletier, Pettina Piko, Paige Pope, Meredith Rocchi, Kaley Roosen, Diane Rosenbaum, Kamila White ma Gary Wittert.

Faamatalaga

1.Se faʻataʻitaʻiga tutusa, talu ai nei na lolomiina e , talanoaina le atuatuvale faalelagona i le faatupuina o le manuʻa:

... faʻalavelave i totonu e iu lava ina afaina ai lagona-mafaufau, e mafua ai le faʻafefeteina o aʻafiaga o le aʻafiaga o aʻafiaga e aʻafia ai aʻafiaga taufaʻasalaga e pei o le taumafa e faʻaitiitia lagona le lelei, faʻalavelave tumau, faʻafeʻaloiga o le toto, vaivai le maualalo ma ono faʻaitiitia le metabolism. I le aluga o taimi, o lenei mafuaʻaga e mafua ai le tele o meaʻai, faʻasalaga faʻasalalau ma le tele o le mamafa. (itulau 770)

2.I le talitonuga o le tagata ia te ia lava, o le taimi mo le le tutoʻatasi o le 'Pulea o Motuga'. Masalo, o se taimi e sili atu ona faʻaoga o le a 'Unpulea Motugaafa '.

Faamatalaga Faʻamatalaga

 

Tautinoga o mea feteenai: O le tusitala (s) na ia faailoa mai e leai ni feteʻenaʻiga talafeagai e tusa ai ma suʻesuʻega, tusitala ma / poʻo le lolomiina o lenei tusiga.

 

 

Faatupeina: Le tusitala (s) e leʻi mauaina se fesoasoani tautupe mo le suʻesuʻega, tusitala ma / poʻo le lolomiina o lenei tusiga.

 

mau faasino

  • Adinoff B, Iranmanesh A, Veldhuis J, et al. (1998) Faʻafitauli o le tali atu: O le matafaioi a le ACPA i le taimi o le faʻamalosolo o le ava ma le faʻasaʻo. Ava Maloloina ma Suesuega 22: 67-72. [PubMed]
  • Annunziato R, Grossman S. (2016) Faʻatasia faʻataʻitaʻiga o taʻaloga o loʻo ofoina mai e le homeostatic theory. Health Psychology Open (lenei lomiga).
  • Anthony JC, Warner LA, Kessler RC. (1994) Epidemiology faʻatusatusaina o le faʻalagolago i tapaa, ava malosi, mea e pulea, ma inhalants: Faʻamaumauga autu mai le National Comorbidity Survey. Faʻataʻitaʻiga ma le Falemaʻi Psychopharmacology 2: 244.
  • Antonovsky A. (1979) Soifua Maloloina, Faʻanoanoa ma le Kopi. San Francisco, CA: Jossey-Bass.
  • Antonovsky A. (1987) Faʻamatalaina le Mystery o le Soifua Malōlōina: Faʻafefea Ona Puleaina e Tagata le Faʻanoanoa ma Tumau Lelei. San Francisco, CA: Jossey-Bass.
  • Arias-Carrión O, Stamelou M, Murillo-Rodríguez E, et al. (2010) Dopaminergic taui polokalama: Iloiloga faʻapuʻupuʻu puupuu. Faʻatauga Faʻavaomalo Faʻasao 3: 24. [PMC free article] [PubMed]
  • Backstrom L. (2012) Mai le faʻataʻitaʻiga faʻaalia i le potu malolo: Faʻaaliga faaleaganuu o le faʻafefe ma le gaʻo. Sociological Forum 27: 682-707.
  • Baker TB, Piper ME, McCarthy DE, et al. (2004) Faʻatulagaina o mea e fai ma vaisu ua toe faʻaleleia: O se faʻafitauli faʻapitoa o le faʻamalosia o le malosi. Iloiloga Faʻapitoa i le Mafaufau Mafaufau 111: 33-51. [PubMed]
  • Bjork S, Jonsson B, Westphal O, et al. (1989) Tulaga lelei o le ola o tagata matutua ma le leai o se mea e maua mai i le hormone: O se suʻesuʻega faʻatonutonuina. Galuea Paediatrica Scandinavica 356: 55-59. [PubMed]
  • Björntorp P, Rosmond R. (2000) Neuroendocrine faʻalavelave faʻafuaseʻi i le vevesi visceral. Faʻasalalauga Faʻavaomalo o le Maualuluga ma Faʻafitauli Faʻafitauli Faʻafitauli Faʻaleagaina 24: S80-S85. [PubMed]
  • Breslau N, Fenn N, Peterson EL. (1993) O le amataina o le ulaula ma le nicotine le faʻalagolago i se kulupu o talavou matutua. Tausiga o vailaʻau ma le ava malosi 33 (2): 129-137. [PubMed]
  • Brindal E, Wittert G. (2016) O le paleni o le mamafa o le mamafa ma le allostasis: Faʻamatalaga e uiga i le talitonuga o le homeostasis o le oona tele. Health Psychology Open (lenei lomiga).
  • Buchwald H, Avidor Y, Braunwald E, et al. (2004) Faʻataʻitaʻiga Bariatric: O se iloiloga faʻapitoa ma faʻataʻitaʻiga-suʻesuʻega. JAMA 292: 1724-1737. [PubMed]
  • Cannon WB. (1932) Le Poto o le Tino. New York: Norton.
  • Cardinal RN, Parkinson JA, Hall J, et al. (2002) Uiga ma le faʻamalosiaga: O le matafaioi a le amygdala, le vaʻaia o le fale, ma le cortex muamua. Neuroscience ma Biobehavioral Faʻamatalaga 26: 321-352. [PubMed]
  • Chemolli E, Gagné M. (2014) O faʻamaoniga e faasaga i le faʻaauau pea o le faʻavaeina o aʻafiaga autu e maua mai i le talitonuga o le tagata lava ia. Suesuega Faʻataʻitaʻiga 26 (2): 575. [PubMed]
  • Collins CC, Epstein DH, Parzynski CS, et al. (2010) Faʻafefeteina amioga i le taimi o ulaula o se tasi sikaleti i ulaula-faʻamoemoe talavou. Suʻesuʻega o le Nikotine & Tapaa 12: 164–167. [PMC free article] [PubMed]
  • Compton WC, Smith ML, Cornish KA, et al. (1996) Faʻasologa o Faʻatonu o le soifua maloloina o le mafaufau. Journal of Personality and Social Psychology 71 (2): 406. [PubMed]
  • Craddock TJA, Tuszynski JA, Chopra D, et al. (2012) O le faʻamaoniga o le dyshomeostasis zinc o le faʻamaʻi o le Alzheimer. PLOS ONE 7 (3): e33552. [PMC free article] [PubMed]
  • Dallman MF, La Fleur SE, Pecoraro NC, et al. (2004) Minireview: Glucocorticoids - Taumafa i mea taumafa, gaʻo susu, ma nuʻu mauoa i 2004. Endocrinology 145: 2633-2638. [PubMed]
  • Dallman MF, Pecoraro N, Akana SF, et al. (2003) Faʻanoanoa taimi ma gaʻo: O se vaaiga fou o 'taumafa faʻamafanafana'. Taualumaga a le National Academy of Sciences o le Iunaite Setete o Amerika 100: 11696-11701. [PMC free article] [PubMed]
  • Gigafith JL, et al. (2005) Faʻatusatusaga o Atkins, Ornish, Weight Watchers, ma Meaʻai mo le paʻu o le paʻu ma le faʻaleagaina o faʻafitauli o le fatu; JAMA 293: 43-53. [PubMed]
  • Aso TA. (2005) Faʻauigaina le atuatuvale o se faʻamuamua i le faʻafanuaina o lona neurocircuitry: Leai se fesoasoani mai allostasis. Alualu i luma i Neuro-Psychopharmacology & Biological Psychiatry 29: 1195–1200. [PubMed]
  • Deci EL, Ryan RM. (1985) O le faʻasologa masani o le faʻasologa o mea: O le tagata lava ia i le uiga. Journal of Research in Personality 19 (2): 109-134.
  • DiClemente CC. (2003) Faʻasologa ma Suiga: Faʻafefea ona Atiaʻe Faʻasolosolo ma Tagata Faʻafeiloaʻi Toe Maua. New York: Guilford Press.
  • DiClemente CC, Delahanty J. (2016) Homeostasis ma suiga. Health Psychology Open (lenei lomiga).
  • DiClemente CC, Delahanty JC, Havas SW, et al. (2015) Malamalama i le faʻatupeina e le tagata lava ia o meaʻai i tamaʻitaʻi e maualalo tupe maua. Numera Psychology o le Soifua Maloloina 20: 741-753. [PubMed]
  • Dietz WH. (1994) Taimi taua i le laʻititi mo le atinaʻeina o le oona. Le American Journal of Clinical Nutrition 59: 955-959. [PubMed]
  • Dijkers M. (1997) Tulaga lelei o le ola pe a mavae le manua o le tui vaʻai: O se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o aʻafiaga o mea faʻaletonu. Spinal Cord 35 (12): 829-840. [PubMed]
  • DiLeone RJ, Taylor JR, Picciotto MR. (2012) Le avega e 'ai: Faʻatusatusaga ma eseesega i le va o faiga o taui o meaʻai ma vailaʻau faʻatau. Natura Neuroscience 15 (10): 1330-1335. [PMC free article] [PubMed]
  • Dobbs R, Sawers C, Thompson F, et al. (2014) Faʻatoʻilaloina o meafaitino: O se uluai suʻesuʻega tau tamaoaiga. Lonetona: McKinsey Global Institute.
  • Drengstig T, Jolma IW, Ni XY, et al. (2012) O se seti faavae o motivesite o le homeostatic. Nusipepa Biofysical Journal 103: 2000-2010. [PMC free article] [PubMed]
  • Drewnowski A, Specter SE. (2004) Paʻu ma le gaʻo: O le matafaioi o le malosi o le malosi ma le malosi. Le American Journal of Clinical Nutrition 79: 6-16. [PubMed]
  • Elliott TR, Frank RG. (1996) Faʻavaivai pe a afaina le afaina o le tui. Faʻamaumauga o Vailaau Faʻatekinolosi ma Toe Faʻaleleia 77: 816-823. [PubMed]
  • Eriksson M, Lindström B. (2006) O le lagona o Anonovsky ma le fesoʻotaʻiga ma le soifua mālōlōina: O se iloiloga faʻapitoa. Journal of Epidemiology and Community Health 60 (5): 376-381. [PMC free article] [PubMed]
  • Feinman RD, Fine EJ. (2004) 'O le kalori o le kalori' ua soli ai le tulafono lona lua o le vevela. Nutrition Journal 3: 10-186. [PMC free article] [PubMed]
  • Felitti VJ. (1993) Faʻalavelave faʻafeusuaiga, atuatuvalega, ma le aiga e le afaina i tagata matutua ogaoga: O se mataupu e pulea ai le mafaufau. Tusitusia faafomai a le itu i Saute 86: 732-736. [PubMed]
  • Felitti VJ, Anda RF, Nordenberg D, et al. (1998) Faʻasagaga o le faʻaleagaina o tamaititi ma le faʻaleagaina o le aiga i le tele o mafuaʻaga autu o le maliu i tagata matutua: The Learning Childhood Experiences (ACE). Amerika Journal of Medicine Preventive 14: 245-258. [PubMed]
  • Foster GD, Wyatt HR, Hill JO, et al. (2003) O le faʻasolosolo faʻavasegaina o se taumafa maualalo-carbohydrate mo le gaʻo. New England Journal of Medicine 348: 2082-2090. [PubMed]
  • Frankl VE. (1959) Ein Psycholog erlebt das Konzentrationslager [Man's Search for Meaning: O se Folasaga i Logotherapy]. Boston, MA: Faʻailoga Tusi.
  • Fung C, Kuhle S, Lu C, et al. (2012) Mai le 'sili ona lelei' i le 'isi faʻatatau': Le aoga o le faʻaleleia o le soifua maloloina ile aoga i le faʻaleleia o le soifua maloloina lelei ma le gaioiga faʻapitoa ma le puipuia o le tele o le tamaititi. Faʻasalalau Faʻavaomalo o Meaʻai ma Mea Faʻaletolo Faʻaleagaina 9: 27. [PMC free article] [PubMed]
  • Gallagher P, MacLachlan M. (1999) Faʻaleleia o suʻesuʻega faʻapitoa ma le faʻafetaui i tagata matutua ei ai vaevaega. Faʻafomaʻi Faʻapitoa 25: 117-124. [PubMed]
  • Gamberino WC, Gold MS. (1999) Neurobiology o le ulaula tapaa ma isi faʻafitauli o mea ua fai ma vaisu. The Clinical Clinics of North America 22: 301-312. [PubMed]
  • Gordon-Larsen P, Adair LS, Nelson MC, et al. (2004) E lima tausaga le matua o le afaina i le vaitaimi o suiga i le va o le matua ma le matua: O le National Longitudinal Study of Adolescent Health. Le American Journal of Clinical Nutrition 80 (3): 569-575. [PubMed]
  • Gortmaker SL, Long MW, Resch SC, et al. (2015a) Faʻaleleia le aoga o faʻasologa o meaʻai o le tamaitiiti. Amerika Journal of Medicine Preventive 49: 102-111. [PubMed]
  • Gortmaker SL, Wang YC, Long MC, et al. (2015b) E tolu faʻasalalauga e faʻaitiitia ai le tele o meaʻai o le tamaititi e fuafua e sili atu nai lo le tau e faʻaaogaina. Soifua Maloloina 34: 1932-1939. [PubMed]
  • Greening L, Harrell KT, Low AK, et al. (2011) Faʻatinoina o se polokalame e faʻaaogaina ai tamaiti aʻoga i totonu o nuʻu i saute: Polokalame a le Mississippi TEAM. Taumafa 19: 1213-1219. [PubMed]
  • Grogan S. (2006) Faʻavae tino ma le soifua maloloina: Contemporary perspectives. Numera Psychology o le Soifua Maloloina 11: 523-530. [PubMed]
  • Guo SS, Wu W, Chumlea WC, et al. (2002) Faʻaalia le mamafa ma le lapisi i le matua mai le numera o faʻamaumauga o le numera o tamaiti i le laʻititi ma le talavou. Le American Journal of Clinical Nutrition 76: 653-658. [PubMed]
  • Haqq AM, Farooqi IS, O'Rahilly S, et al. (2003) O fua o le ghrelin e fesuisuiaʻi lava ma le vaega tele o le tino, tausaga, ma le inisula totoga i tamaiti masani ma ua matua faateleina lava i le Prader-Willi syndrome. Le Tusi Faʻafomaʻi o le Clinical Endocrinology & Metabolism 88 (1): 174-178. [PubMed]
  • Harlow LL, Newcomb MD, Bentler PM. (1986) Faʻavaivai, faʻaleaogaina o le tagata lava ia, faʻaaogaina o vailaau, ma le pule i le ola: Le lava le faʻamoemoe i le olaga e avea o se vaega o le aufaasālalau. Journal of Clinical Psychology 42 (1): 5-21. [PubMed]
  • Heijnders M, Van Der Meij S. (2006) Le taua faasaga i le faʻailoga: O se aotelega o faʻailoga-faʻaititia auala faʻaitiitia ma faʻalavelave. Psychology, Soifua Maloloina & Faʻafomaʻi 11: 353-363. [PubMed]
  • Helzer JE, Pryzbeck TR. (1988) Le faʻatasi o le ava malosi ma isi faʻafitauli o le mafaufau i le lautele ma lona aʻafiaga i togafitiga. Journal of Studies on Alcohol 49 (3): 219-224. [PubMed]
  • Hemmingsson E. (2014) O se faʻataʻitaʻiga fou o le matafaioi o le mafaufau ma le lagona faʻalavelave i le faʻalauiloaina o meaʻai: Iloiloga faʻataʻitaʻiga ma faʻamatalaga mo togafitiga ma puipuiga. Mafuaʻaga Faʻaaliga 15: 769-779. [PubMed]
  • Horgan O, MacLachlan M. (2004) Faʻasalalauga faʻapitoa i le toesea o le limasini: O se toe iloiloga. Tino ma le Faʻaleleia 26: 837-850. [PubMed]
  • HurXhal LM. (1961) Pituitary gigantism i se tamaitiiti e lima tausaga le matua: Aafiaga o x-radiation, estrogen o togafitiga ma le taumafa i le taimi o le sefulutasi tausaga. Faʻamatalaga o le Endocrinology Clinic ma le Metabolism 21: 343-353. [PubMed]
  • Jaremka LM, Belury MA, Andridge RR, et al. (2015) Fesoʻotaiga vavalalata i le va o ulugalii faʻafitauli ma le manaʻoga o manaʻoga: Faʻanoanoa o le faʻaipoipoga, verelin, ma le lelei o mea taumafa. Suesuega Faʻapitoa mo Suesuega Faʻasoifua maloloina. Epub aʻo leʻi lolomiina 29 Iulai DOI: .10.1177 / 2167702615593714 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Jerlhag E, Engel JA. (2011) O le taligata a le receptor Ghrelin e faʻaauau ai le faaosofia o le lokotine-induced stimulus, faʻatoʻilaloina o le dopamine faʻanofo ma tuʻuina i ai le mea e sili ona fiafia iai i latou. Tausiga o vailaʻau ma le ava malosi 117: 126-131. [PubMed]
  • Kamalov G, Bhattacharya SK, Weber KT. (2010) Faʻavaivaia o fatu fatu: O fea e fanau ai le homeostasis dyshomeostasis. Journal of Cardiovascular Pharmacology 56: 320-328. [PMC free article] [PubMed]
  • Katz DL. (2002) O le gasegase o le faʻamaʻi ma le paʻu o meaʻai paleni. Faʻaaliga Soifua Maloloina 31: 33-44. [PubMed]
  • Kelley AE, Baldo BA, Pratt WE, et al. (2005) Corticostriatal-hypothalamic circuitry ma meaʻai faʻaosofia: Tuʻufaʻatasia o le malosi, gaioiga ma taui. Physiology & Amioga 86: 773-795. [PubMed]
  • Kennedy P, Lude P, Taylor N. (2006) Tulaga lelei o le ola, fefaʻasoaʻiga lautele, iloiloga ma le taulimaina o le manua o le tui vaʻaia: O se toe iloiloga o ni faʻailoga e fa o le faʻalapotopotoga. Spinal Cord 44: 95-105. [PubMed]
  • Khambalia AZ, Dickinson S, Hardy LL, et al. (2012) O se faʻamatalaga o iloiloga masani ma faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga o amioga faʻavae a le aʻoga mo le puleaina ma le puipuia o le oona. Mafuaʻaga Faʻaaliga 13: 214-233. [PubMed]
  • Kimber B, Sandell R, Bremberg S. (2008) Aʻoaʻoina agafesootai ma faalelagona i totonu o potuaoga Suetena mo le faʻaleleia o le mafaufau: Oʻuga mai se aoga aoga i Suetena. Soifua Maloloina Faʻavaomalo 23 (2): 134-143. [PubMed]
  • Tupu LA, Hicks JA, Krull JL, et al. (2006) Aafiaga lelei ma le poto masani i le olaga. Journal of Personality and Social Psychology 90 (1): 179. [PubMed]
  • Kuo SF, Chuang WY, Ng S, et al. (2013) Pituitary gigantism o loʻo faʻaalia ai ma le atuatuvale o lagona le fiafia ma le suka ketoacidosis i se talavou Asia. Tusi o Pediatric Endocrinology & Metabolism 26: 945-948. [PubMed]
  • Fua A, Fuga O, Hassouna R, et al. (2014) Pepides na maua mai le Ghrelin: O se fesoʻotaʻiga i le va o le manaʻo / faʻailoga, le GH axis, ma le maʻi psychiatric? Faʻamuamua i le Endocrinology 5: 163 DOI: .10.3389 / fendo.2014.00163 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Lehnert T, Sonntag D, Konnopka A, et al. (2012) O le taugata tele o le puipuiga o le gasegase: Faʻasalalauga faʻaleleia suʻesuʻega. Mafuaʻaga Faʻaaliga 13: 537-553. [PubMed]
  • Ley RE. (2010) O le gaʻo ma le microbiome tagata. Faʻamatalaga i le taimi nei i le Gastroenterology 26: 5-11. [PubMed]
  • Lorains FK, Cowlishaw S, Thomas SA. (2011) Faʻateleina o le faʻalavelave faʻalavelave i le faʻalavelave ma le le fiafia i taaloga faʻapitoa: Iloiloga faʻaletausaga ma faʻataʻitaʻiga-suʻesuʻega o suʻesuʻega a le faitau aofaʻi. Togafitiga 106: 490-498. [PubMed]
  • Lo Verme J, Gaetani S, Fu J, et al. (2005) Faʻatauga o le taumafa o mea taumafa e oleoylethanolamide. Cellular ma Molecular Life Sciences 62: 708-716. [PubMed]
  • Loveman E, Frampton GK, Leoleo J, et al. (2011) Le aoga ole aoga ma le taugata ole fuafuaga ole pulega paleni umi mo tagata matutua: Iloiloga faʻaleleia. Iloiloga Faʻainitaneti o le Soifua Maloloina 15: 1-182. [PMC free article] [PubMed]
  • McEwen BS, Wingfield JC. (2003) Le manatu o le allostasis i le biology ma le biomedicine. Hormones ma le amio 43: 2-15. [PubMed]
  • McLaren L. (2007) Tulaga o le tamaoaiga ma le gaʻo. Faʻamatalaga Faʻapomaʻi 29: 29-48. [PubMed]
  • Maes HH, Neale MC, Eaves LJ. (1997) Faʻamaumauga o mea tau le natura ma le siosiomaga i le mamafa o le tino ma le faʻaleagaina o tagata. 27 Genetics: 325-351. [PubMed]
  • Maloy KJ, Powrie F. (2011) Vaʻalele ile intestine ma lona malepelepe i faʻamaʻi pipisi. Natura 474 (7351): 298-306. [PubMed]
  • Maniam J, Morris MJ. (2012) O le sootaga i le va o le atuatuvale ma le fafagaina o amioga. Neuropharmacology 63: 97-110. [PubMed]
  • Markey CN, Aokuso KJ, Bailey LC, et al. (2016) O le taua o le mafaufau loloto i se malamalamaga atoatoa o le mea oona. Health Psychology Open (lenei lomiga).
  • Mareko DF. (2015) Homeostasis faʻamatalaga o le gaʻo. Health Psychology Tatala. Epub aʻo leʻi lolomiina 29 Iuni DOI: .10.1177 / 2055102915590692 [Cross Ref]
  • Marks DF, Murray M, Evans B, et al. (2015) Soifua Maloloina Psychology: Teori, Suesuega & Faʻataʻitaʻi. 4th ed Lonetona: SAGE.
  • Marsh PD. (1994) Faʻateʻaina o meaola o le nifo ma lona taua i le soifua maloloina ma faʻamaʻi. Faʻasaga i luma o suʻesuʻega o nifo 8: 263-271. [PubMed]
  • Maynard L, Elson CO, Hatton RD, et al. (2012) Fesoʻotaiga faʻatautaia o le intestinal microbiota ma le faʻaogaina o le tino. Natura 489 (7415): 231-241. [PMC free article] [PubMed]
  • Meyer RM, Burgos-Robles A, Liu E, et al. (2014) O le eletise o le hormone tuputupu aʻe e faʻateleina le faʻavaivai-faʻalavelaveina le aʻafiaga e faʻaleleia ai le fefe. Mentality Psychiatry 19: 1284-1294. [PMC free article] [PubMed]
  • Monteiro CA, Moura EC, Conde WL, et al. (2004) Tulaga o le tamaoaiga ma le oona tele i tagata matutua o atunuu atinaʻe: O se toe iloiloga. Bulletin of the World Health Organization 82: 940-946. [PMC free article] [PubMed]
  • Morton GJ, Cummings DE, Baskin DG, et al. (2006) Faʻatonuina o le faʻaogaina o meaʻai ma le mamafa o le tino. Natura 443 (7109): 289-295. [PubMed]
  • Müller TD, Nogueiras R, Andermann ML, et al. (2015) Ghrelin. Faʻaaogaina o le Metabolism Molecular 4: 437-460. [PMC free article] [PubMed]
  • Ng J, Ntoumanis N, Thogersen-Ntoumani C, et al. (2012) Faʻaaoga manatu faʻapitoa i siosiomaga faʻale-soifua maloloina: A faʻataʻitaʻiga. Faʻamatalaga ile Science Psychology 7: 325-340. [PubMed]
  • Obuchowski K, Zienkiewicz H, Graczykowska-Koczorowska A. (1970) Suʻesuʻega faʻapitoa i suʻesuʻega faʻapitoa. Tusitusia Faafomaʻi a Polani 9: 1229-1235. [PubMed]
  • Park CL. (2010) Faʻamalamalamaina o le uiga o tusitusiga: O se iloiloga faʻavae o le uiga o le faia ma ona aʻafiaga i le fetuunaiga i faʻalavelave faʻalavelave olaga. 136 Bulletin Psychology: 257-301. [PubMed]
  • Park CL. (2013) O le uiga o le faia o se faʻataʻitaʻiga: O se faʻavae mo le malamalama i uiga, faʻaleagaga, ma le faʻatupuina o aʻafiaga o le soifua maloloina o le mafaufau. O le XYUMX: 2-40 e suʻesuʻe i mataupu tau le soifua maloloina o Europa.
  • Parrott AC. (1999) O ulaula sikaleti e mafua ai le atuatuvale? American Psychologist 54: 817-820. [PubMed]
  • Patton GC, Carlin JB, Coffey C, et al. (1998) Faʻavaivai, popole, ma le ulaulaina: O se suʻesuʻega mo tausaga 3. Amerika Journal of Health Health 88 (10): 1518-1522. [PMC free article] [PubMed]
  • Patton GC, Hibbert M, Rosier MJ, et al. (1996) O ulaula e aafia i le atuatuvale ma le popole i talavou? Amerika Journal of Health Health 8 (2): 225-230. [PMC free article] [PubMed]
  • Pelletier LG, Dion SC, Slovenic-DʻAngelo M, et al. (2004) Aisea e te faʻatonutonu ai mea e te 'ai? Fegalegaleaiga i le va o ituaiga o tulafono faatonutonu, 'ai amioga, tumau meaai tumau amioga, ma suiga o le mafaufau. Uunaiga & Lagona 28: 245–277.
  • Pelletier L, Guertin C, Pope P, et al. (2016) Homeostasis le le atoatoa po o le faʻavaeina faʻapitoa? Faʻamatalaga i Marks (2015) "Lagolago ile Homeostatic o le Maualuluga". Health Psychology Open (lenei lomiga).
  • Piko P, Brassai L. (2016) O se mafuaaga e 'ai ai maloloina: O le taua o le uiga i le olaga i le tausisia o le homeostasis i le taimi nei. Health Psychology Open (lenei lomiga).
  • Pöykkö SM, Kellokoski E, Hörkkö S, et al. (2003) O le mumrela plasma maualalo e fesoʻotaʻi ma le inisalini faʻamalosia, maualuga maualuga, ma le faʻaogaina o le maʻisuka ituaiga 2. Diabetes 52: 2546-2553. [PubMed]
  • Prochaska JJ, Benowitz NL. (2016) O le taimi ua mavae, o le taimi nei, ma le lumanaʻi o togafitiga o le vaisu o le nicotine. Iloiloga Faaletausaga o Vailaau 67: 467-486. [PMC free article] [PubMed]
  • Puig J, Englund MM, Simpson JA, et al. (2013) Faʻapitoa ole maʻi matutua matutua mai le fanau pepe: O se suʻesuʻega tumau umi. Psychology Soifua Maloloina 32: 409-417. [PMC free article] [PubMed]
  • Reilly JJ, Armstrong J, Dorosty AR, et al. (2005) Faʻamatalaga lamatia mo le gaʻo i le taimi o le tamaitiiti: Suesuega a le Kolisi. BMJ 330 (7504): 1357. [PMC free article] [PubMed]
  • Faʻatonu L, Isoaho R, Vahlberg T, et al. (2010) Tulaga lelei o le soifuaga i le tolu tausaga talu ona sili atu le toesea o le tino ona o le gasegase lautele. Faʻataʻituina suʻesuʻega o falemaʻi ma faʻamatalaga 22: 395-405. [PubMed]
  • Richards DW. (1960) Homeostasis: O ona faʻafitauli ma faʻalavelave faʻafuaseʻi. Vaaiga i le Biology and Medicine 3: 238-251.
  • Roosen K, Mills J. (2016) O a mea e mafai ona aʻoaʻoina ai i tatou e tagata ei ai manaoga faʻapitoa e uiga i le oona? Health Psychology Open (lenei lomiga).
  • Rose JE, Behm FM, Westman EC. (2001) Faʻafitauli matuia o le nicotine ma le mecamylamine i luga o le tapaina o le tapaa, sikareti taui ma le faʻatafefe ad lib. Pharmacology, Biochemistry ma amioga 68: 187-197. [PubMed]
  • Rosenbaum D, White K. (2016) Malamalama i le lavelave o mea o le biopsychosocial i le soifua maloloina o le lautele o le mamafa ma le gaʻo. Health Psychology Open (lenei lomiga).
  • Rumsey N, Harcourt D. (2004) Tino ma le faʻaleagaina: Faʻafitauli ma faʻalavelave. Body Image 1: 83-97. [PubMed]
  • Russell MA. (1990) Le mailei o le vaisu o le nicotine: O le 40-tausaga le faʻasalaga mo le sikaleti e fa. British Journal of Addiction 85: 293-300. [PubMed]
  • Ryan RM, Deci EL. (2000) Faʻavae o le tagata lava ia ma le faʻamalosia o faʻamalosiaga taua, faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga, ma le soifua lelei. American Psychologist 55 (1): 68. [PubMed]
  • Ryan RM, Deci EL. (2006) Faʻasalaga a le tagata lava ia ma le faʻafitauli o le pule a le tagata lava ia: E manaʻomia e le mafaufau faʻapitoa mafaufauga, filifiliga a le tagata lava ia, ma le loto? Nusipepa 74 (6): 1557-1586. [PubMed]
  • Saper CB, Chou TC, Elmquist JK. (2002) O le manaʻoga e fafaga: Homeostatic ma le faʻamaloloina o le 'ai. Neuron 36: 199-211. [PubMed]
  • Selye H. (1946) O le faʻasologa masani o le syndrome ma faʻamaʻi o fetuunaiga. Faʻamatalaga o le Endocrinology Clinic ma le Metabolism 6: 117-230. [PubMed]
  • Shaw K, O'Rourke P, Del Mar C, et al. (2005) Faʻasologa o mafaufauga mo le mamafa poʻo le gaʻo. Cochrane Database Faʻamatalaga Faʻamatalaga 18: CD003818. [PubMed]
  • Silva MN, Markland D, Carraça EV, et al. (2011) Faʻamalosi tino tutoʻatasi faʻaaliga 3-yr mamafa pa'ū i fafine. Faʻafomai & Saienisi i Taʻaloga ma Faʻamalositino 43: 728-737. [PubMed]
  • Sleddens SF, Gerards SM, Thijs C, et al. (2011) Faʻataʻitaʻi matua, faʻatamaʻititi o le aofaʻi o tamaiti ma amioga mataʻutia: O se toe iloiloga. Faʻasalalauga Faʻavaomalo o le Vai Pediatric 6: e12-e27. [PubMed]
  • Sominsky L, Spencer SJ. (2014) Fafagaina o amioga ma le atuatuvale: O se ala i le oona tele. Faʻamuamua i le Psychology 5: 1-8. [PMC free article] [PubMed]
  • Steger MF, Frazier P, Oishi S, et al. (2006) Le uiga o le fesili fesili i le olaga: Iloiloina le i ai o ma saili mo uiga i le olaga. Journal of Counseling Psychology 53 (1): 80.
  • Stice E, Becker CB, Yokum S. (2013) Faʻatamaina o le faʻaleagaina o faʻamaʻi: Faʻamasinoga o loʻo i ai nei-faʻavae ma faatonuga i le lumanaʻi. Faʻasalalau Faʻavaomalo o Faʻafitauli o Meaʻai 46 (5): 478-485. [PMC free article] [PubMed]
  • Stice E, Durant S, Rohde P, et al. (2014) O aʻafiaga o se faʻataʻitaʻiga Initaneti le faʻatagaina o le faʻasaina o le leʻoina o maʻi o maʻi i le 1-ma le 2-tausaga mulimuli. Psychology o le Soifua Maloloina 33 (12): 1558. [PMC free article] [PubMed]
  • Stice E, Marti CN, Durant S. (2011) Faʻamatalaga o aʻafiaga mo le amataina o meaʻai: Faʻailoga o le tele o auala lamatia mai se 8-tausaga o le a suʻesuʻeina. Suʻesuʻega Faʻaleagaina ma Therapy 49 (10): 622-627. [PMC free article] [PubMed]
  • Stock S, Leichner P, Wong AC, et al. (2005) Ghrelin, peptide YY, glucose-dependant insulinotropic polypeptide, ma le fia ai i tali i se paluga taumafataga i le le fiailoa, tino puta, ma le puleaina o tamaʻitaʻi talavou. Le Tusi Faʻafomaʻi o le Clinical Endocrinology & Metabolism 90: 2161-2168. [PubMed]
  • Sulzberger P, Faailoga D. (1977) Polokalame o le taofia o le ulaula o le Isis. Dunedin, Niu Sila: ISIS Research Center.
  • Suetena Suʻesuʻega mo Suʻesuʻega Faʻatekonolosi Tau Soifua Maloloina (2013) Togafitiga Faʻaipoipoga mo le Mataʻutia. Stockholm: SBU.
  • Swendsen JD, Merikangas KR, Canino GJ, et al. (1998) O le faʻatafunaina o le ava malosi ma le atuatuvale ma le faʻavaivai faʻavaivai i totonu o faʻalapotopotoga e fa o laufanua. 39 Psychiatry Natura (4): 176-184. [PubMed]
  • Talitonu NM, Neal C, Glover V. (2007) Faʻafitauli matuia o le tina ma le faʻafitauli umi i le neurodevelopment pepe: E faʻapefea ma pe aisea? Journal of Child Psychology and Psychiatry 48: 245-261. [PubMed]
  • Taveras EM, Rifas-Shiman SL, Belfort MB, et al. (2009) Tulaga o le mamafa i masina 6 muamua o le ola ma le gaʻo i 3 tausaga. Pediatrics 123: 1177-1183. [PMC free article] [PubMed]
  • Tellez LA, Medina S, Han W, et al. (2013) O se avefeʻau lipine matala e fesoʻotaʻi atu i gaʻo sili atu taumafa i le deficamine. Saienisi 341 (6147): 800-802. [PubMed]
  • Thompson A, Kent G. (2001) Faʻasalalau i le faʻaleagaina: Faʻasalalau e aofia ai le feutagaʻi ma le vaʻaia ese. Fomaʻi Faʻainitaneti Toe Iloilo 21: 663-682. [PubMed]
  • Tran BX, Ohinmaa A, Kuhle S, et al. (2014) Faʻaauau le aʻafiaga o aʻoga i le faʻaleleia o le soifua maloloina lelei ma ola ola e puipuia ai le tele o le tamaititi. PLOS ONE 9 (7): e102242. [PMC free article] [PubMed]
  • Tschop M, Weyer C, Tataranni PA, et al. (2001) Faʻataʻitaʻituina le maualuga o le aisa i le tino o tagata. Diabetes 50: 707-709. [PubMed]
  • Tsutsumi A, Izutsu T, Islam MA, et al. (2004) Faʻafitauli vaivai o tagata gasegase i le Bangladesh: Faʻatasiga ma le manatu o le tagata lava ia i le faʻasalaga. Lepela Tatala 75: 57-66. [PubMed]
  • Turnbaugh PJ, Gordon JI. (2009) O le tino o le microbiome, paleni o le malosi ma le gaʻo. Journal of Physiology 587: 4153-4158. [PMC free article] [PubMed]
  • Urry HL, Van Reekum CM, Johnstone T, et al. (2006) Amygdala ma le faʻasolosolo muamua o le cortex cortex e fesoʻotaʻi faʻatasi i le taimi o le faatonutonuina o aʻafiaga leaga ma faʻamatalaina le mamanu o le cortisol manava a le au matutua matutua. Le Journal of Neuroscience 26: 4415-4425. [PubMed]
  • Van Dijk SJ, Molloy PL, Varinli H, et al. (2015) Epigenetics ma le gaʻo tagata. Faʻamaumauga o Meaola Maualuga 39: 85-97. [PubMed]
  • Van Vugt DA. (2010) Suesueina ata ole ata o meaʻai i le tulaga o le gaogao ma le faasologa o taimi. Faʻafouina o le Tagata Faʻafou 16: 276-292. [PubMed]
  • Vanderschuren LJ, Everitt BJ. (2004) Faʻamalosia le sailiga o vailaʻau pe a maeʻa le puleaina o le cocaine umi. Saienisi 305: 1017-1019. [PubMed]
  • Verstraeten R, Roberfroid D, Lachat C, et al. (2012) Faʻaleleia o le aʻoga puipuia mai luga o le faʻasao i mea maualalo i totonu o atunuu maualalo ma maualalo tupe maua: O se iloiloga faʻapitoa. American Journal of Clinical Nutrition 96: 415-438. [PubMed]
  • Veugelers PJ, Fitzgerald AL. (2005) Faʻaleleia o polokalama a le aʻoga e puipuia ai le tele o meaʻai o le tamaitiiti: O se faʻatusatusaga telelavel. Faʻamatalaga a le American Journal of Health Public Health 95: 432-435. [PMC free article] [PubMed]
  • Volkow ND, Fowler JS. (2000) Togafitiga, o se faʻamaʻi o le faʻamalositino ma le tietiega: Faʻaaogāina o le cortex orbitofrontal cortex. Cerebral Cortex 10: 318-325. [PubMed]
  • Whitehead EM, Shalet SM, Davies D, et al. (1982) Pituitary gigantism: O se tulaga faʻalavelave. Fomaʻi o le Clinical Ending 17: 271-277. [PubMed]
  • Woodhouse LJ, Mukherjee A, Shalet SM, et al. (2006) O le aʻafiaga o le tuputupu aʻe o le hormone i tulaga faʻaletonu o le tino, tulaga faʻaletino galue, ma le soifua maloloina o le olaga i totonu o tagata matutua. Endocrine Faʻaaliga 27: 287-317. [PubMed]
  • Wurst FM, Graf I, Ehrenthal HD, et al. (2007) Faʻaeseesega o alii ma tamaitai i le maualuga o fua o le tagata i le ava ma eseesega i le va o le ava malosi ma le soifua maloloina. Alcoholism: Suesuega Faʻapitoa ma Faʻailoga 31: 2006-2011. [PubMed]
  • Yanovski SZ, Yanovski JA. (2014) Faʻatau togafitiga faʻasolosolo mo le gaʻo: O se iloiloga faʻapitoa ma suʻesuʻega. JAMA 311: 74-86. [PMC free article] [PubMed]
  • Zika S, Chamberlain K. (1992) I luga o le sootaga i le va o le uiga o le ola ma le soifua manuia o le mafaufau. British Journal of Psychology 83: 133-145. [PubMed]
  • Zuckerman P. (2009) Atheism, tulaga faʻalelalolagi, ma le soifua manuia lelei: E faʻapefea ona maua mai i le suʻesuʻega faʻasaienisi le faʻataʻitaʻiga o manatu ma mafaufauga le lelei. Sociology Compass 3-6: 949-971.