Taumafa ai Meaʻai: O se Evolutionary Psychoneuroimmunological Approach (2019)

Luma. Psychol., 29 Oketopa 2019 | https://doi.org/10.3389/fpsyg.2019.02200
  • 1Matagaluega o Biology, Iunivesite o Turku, Turku, Finelani
  • 2English, Drama and Writing Studies, Iunivesite o Aukilani, Aukilani, Niu Sila
  • 3School of Psychology, Iunivesite o Aukilani, Aukilani, Niu Sila
  • 4Matagaluega o Biotechnology, Iunivesite o Daugavpils, Daugavpils, Latvia
  • 5Inisetiute o Ecology ma Earth Sciences, Iunivesite o Tartu, Tartu, Estonia

O le fa'aletonu o le 'ai o ni tulaga fa'afouina fou. Latou te taʻitaʻia i nisi o le maualuga o tagata maliliu o faʻafitauli uma o le mafaufau. E tele manatu fa'ale-evolusione ua fa'ailoa mai mo fa'afitauli o mea'ai, ae na'o le manatu fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga e matua lagolagoina e molimau. Matou te tuuina atu le manatu le fetaui e avea o se faʻaopoopoga talafeagai i le faʻavae o loʻo iai nei o faʻafitauli o meaʻai. O lenei manatu e fa'amatala ai le tala fa'asolosolo fetuutuunai metaproblem ua tula'i mai pe a fete'ena'i fa'anaunauga fa'aipoipo ma le tele ma le faigofie ona maua o mea'ai e sili atu le tauia ae obesogenic. O le tulaga lea ua fa'ateteleina aemaise lava i na si'osi'omaga fa'aonaponei o lo'o fa'aalia e ala i le ola nofonofo, mea'ai leaga o lo'o i ai pea, fa'asili caloric ma le ubiquity o fa'atusatusaga fa'aagafesootai o lo'o faia e ala i luga o fa'asalalauga lautele. O la matou faʻataʻitaʻiga psychoneuroimmunological e faʻafesoʻotaʻi faʻaupuga pito i luga ma auala vavalalata e ala i le faʻaalia o le faʻafefea o le fetuutuunai faʻalavelave i le va o le faʻaipoipoga ma taui o meaʻai e oʻo atu ai i le faʻalavelave masani ma, e sili atu, i le le lelei o le 'ai. O le fa'alavelave fa'afuase'i e mafua ai le neuroinflammation, lea e fa'atuputeleina ai le fa'aletonu i amioga fa'apei o le OCD e masani ona tupu fa'atasi ma fa'aletonu o mea'ai. O le faʻalavelave faʻafuaseʻi e faʻaleleia ai le serotonergic system ma mafua ai le dysphoric lagona i tagata gasegase nervosa anorexia. O le taumafa, e ui i lea, e faʻaitiitia ai le serotonin ma le dysphoric mood, e oʻo atu ai i se faʻalavelave serotonergic-homeostatic stress / fia aai e faʻateleina ai le cortisol ma le neuroinflammation e ala i le faʻamaʻaina o meaʻai. O la matou faʻataʻitaʻiga psychoneuroimmunological o loʻo faʻaalia ai o le va-taitoʻatasi ma totonu-taitoʻatasi suiga i le 'ai o se vaega e mafua mai (co) fesuiaiga i le microbiota gut ma le faʻalavelave faʻalavelave, lea e aʻafia ai le neuroinflammation ma le serotonergic system. Matou te toe iloiloina le alualu i luma ua faia i tausaga talu ai i le malamalama i le auala sili e togafitia ai faʻafitauli o meaʻai, faʻamatala faʻatonuga mo suʻesuʻega falemaʻi i le lumanaʻi. O faʻamaoniga o loʻo iai nei o loʻo faʻaalia ai o togafitiga faʻaletonu o meaʻai e tatau ona faʻamoemoe e faʻaitiitia le faʻalavelave masani, neuroinflammation, faʻalavelave faʻalavelave ma le gut dysbiosis e faʻamalosia ai faʻafitauli. Fa'afeso'ota'i mafua'aga fa'atasi ma faiga fa'alatalata ma togafiti biopsychosocial mafuaaga nai lo le fa'aalia o fa'ailoga e fa'amoemoe e aumaia ai fa'alavelave fa'aumiumi e sili atu ona lelei ma fa'apitoa mo le faitau miliona o tagata o lo'o mafatia i fa'afitauli o mea'ai.

faʻatomuaga

O faʻafitauli o meaʻai o faʻafitauli ogaoga o le mafaufau ma le biopsychosocial pathogenesis ma se tau e tusa ma le € 1 miliona i le tausaga i totonu o le EU naʻo ia (Schmidt et al., 2016). E mafai ona avea ma mea masani ma faʻavaivaia ma e fesoʻotaʻi ma le faʻatupulaia tele o fuainumera o tagata maliliu (Schmidt et al., 2016). O le anorexia nervosa, mo se faʻataʻitaʻiga, e maualuga le maualuga o le oti o faʻafitauli uma o le mafaufau (5.10 maliu i le 1,000 tagata aʻafia: Arcelus et al., 2011). O loʻo lauiloa o le togafitiga o faʻafitauli o meaʻai e le aoga pe a faʻatusatusa i togafitiga o isi faʻafitauli o le mafaufau (Arcelus et al., 2011; Murray et al., 2019). O lenei le atoatoa o loʻo faʻamaonia e le mea moni o togafitiga o loʻo i ai nei e taulaʻi i le faʻaitiitia o faʻamaoniga nai lo le togafitia o mafuaʻaga autu o faʻafitauli o meaʻai. O le mafuaʻaga autu mo le le aoga o togafitiga o loʻo i ai nei, o le mea moni, e le o malamalama lelei le mafuaʻaga o faʻafitauli o meaʻai (van Furth et al., 2016; Frank et al., 2019; Murray et al., 2019). O le aga'i i luma i le poto fa'asaienisi o fa'afitauli o mea'ai e mana'omia fa'anatinati.

O su'esu'ega atoatoa o se uiga po'o se amio o lo'o tu'uina atu i tulaga eseese e lua ae felagolagoma'i: (1) o le a le masini vavalalata fa'avae le uiga: fa'afefea ona aoga? – ma le (2) o le a le mafuaaga sili na tupu a'e: o le a le aoga o le malosi, pe afai ei ai, e maua ai e le tino? (Bateson ma Laland, 2013; Rantala et al., 2018; Luoto et al., 2019a). Matou te tuʻufaʻatasia nei laʻasaga e lua o le auʻiliʻiliga ma finau e aunoa ma le malamalama i auala vavalalata ma mafuaʻaga sili, e luʻitau le puipuia o faʻafitauli o meaʻai ma saili togafitiga lelei mo i latou.

O le lomiga lona lima o le Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders (DSM-5) o loʻo faʻamaoti mai ai faʻafitauli e tolu o meaʻai: anorexia nervosa (AN), bulimia nervosa (BN) ma le binge eating disorder (BED). I le faaopoopo atu i nei faaletonu e tolu, ua iloa e le DSM-5 le taua o le subthreshold ma tulaga le masani e ala i le faaigoaina o isi vaega faapitoa e lima o isi fafaga po o le 'ai (OSFED):

1. Atypical Anorexia Nervosa (ie, anorexic foliga e aunoa ma le mamafa);

2. Pulimia Nervosa (o le maualalo o taimi ma/poo le umi ole taimi);

3. Fa'aletonu le 'ai o le Binge (o le maualalo o taimi ma/po'o le fa'atapula'aina o le umi);

4. Fa'amama Fa'aletonu;

5. Fa'ama'i 'ai i le po.

O le DSM-5 e aofia ai foʻi se vaega e taʻua o le Unspecified Feeding or Eating Disorder (UFED) lea e aofia ai tagata e le fetaui i soʻo se tasi o nei vaega e lima, poʻo i latou e le lava faʻamatalaga e fai ai se suʻesuʻega faapitoa o le OSFED (American Psychiatric Association, 2013).

E tele manatu fa'ale-evolusione ua fa'ailoa mai mo le fa'amalamalamaina o fa'afitauli o mea'ai. Matou te toe iloiloina nei manatu maualuga maualuga (vaega "O loʻo iai Evolutionary Psychological Hypotheses for Eating Disorder") ma faʻapipiʻiina i se faʻamatalaga lata mai o le faʻaogaina o le tino o loʻo aʻafia ai faʻafitauli o meaʻai (vaega "A Psychoneuroimmunological Model of Eating Disorders"). O la matou faʻataʻitaʻiga psychoneuroimmunological o loʻo fautua mai ai o faʻafitauli o meaʻai e le o ni faʻamaʻi eseese - nai lo lena, latou te fausia se faʻaauau. Faʻavae i luga o suiga i tulaga faʻale-agaoio a tagata mamaʻi, o le faʻataʻitaʻiga faʻaauau o loʻo faʻamatalaina ai le mafuaʻaga o "faʻaletonu o meaʻai e le o faʻamaonia" o se faʻamaʻi masani (11-50.8% o mataupu: Machado et al., 2013; Caudle et al., 2015; Mancuso et al., 2015) ma pe aisea e ono suia ai suʻesuʻega o tagata maʻi i le va o faʻafitauli o meaʻai i le aluga o taimi (vaega "Faʻapogai o Eseesega Taʻitoʻatasi i Tali i Tauvaga Faʻafeusuaiga"). O le faʻataʻitaʻiga o loʻo tuʻuina mai ai se faʻamatalaga mo le mauaina o faʻafitauli o meaʻai e masani ona faʻatasi ma isi faʻafitauli o le mafaufau (vaega "Comorbidity of Eating Disorders"): e tusa ai ma la tatou faʻataʻitaʻiga, o lenei faʻasalalauga fefaʻasoaaʻi e faʻatalanoaina e ala i le faʻafitauli i le neuroinflammation ma le faʻalavelave faʻalavelave (vaega "Risk Factors mo Fa'aletonu Taumafa”). O la matou faʻataʻitaʻiga o le psychoneuroimmunological e taʻitaʻia ai i matou e fautua mai togafitiga (vaega "Togafitiga Faʻafitauli o le 'Ai Faʻavae i luga o le Psychoneuroimmunology" ma le "Tulaga Sili o le Puipuiga o Faʻafitauli o le 'Ai") faʻailoaina e se malamalama faʻapipiʻi o auala vavalalata ma mafuaʻaga sili. O nei togafitiga e iai le avanoa e ofoina atu ai le tele o le alualu i luma i togafitiga faʻaletonu o meaʻai o loʻo i ai nei, lea o loʻo toe iloiloina i le vaega "Togafitiga Faʻafitauli o Meaʻai i le taimi nei".

O lo'o i ai nei Evolutionary Psychological Hypotheses mo Ma'i Fa'aletonu

E ono fa'aaliga fa'afuainumera o lo'o iai mo le mafua'aga sili o fa'aletonu o mea'ai. O le manatu fa'aletausaga muamua mo BN ma BED o le (1) o le manatu fa'atupu fa'ailoga tau tupe. E fa'ailoa mai o le 'ai tele o se fetuutuuna'iga fa'ale-mafaufau (va'ai fa'ata'ita'iga, Lewis et al., 2017 mo se talanoaga o fetuutuunaiga o le mafaufau) lea na tulai mai ona o le tele o le malosiaga sa puipuia i le talafaasolopito o le evolusione o tatou ituaiga: latou fesoasoani e aloese mai le le paleni, fesoasoani e ola i taimi o oge ma faʻatonuina le toe gaosia (Chakravarthy ma Booth, 2004; Wells, 2006). I se faaopoopoga o lenei manatu, o le mata'i lua fa'ata'ita'iga e fa'apea o le tino o lo'o i ai pito i luga ma lalo ifo mo le maualuga o le tino; afai e sili atu nei mea, e faʻaosoina faiga faʻaalia o le physiological (Speakman et al., 2011; Fofoga Fetalai, 2018). E mana'omia le pito maualalo mo le adiposity e aloese ai mai le matelaina, ae o le maualuga o le seti e fuafua i le lamatiaga o manu. A'o fa'aitiitia le a'afiaga o le fa'atosina, o genes coding mo le maualuga maualuga o le seti fa'atulagaina ua sili atu ona taatele, ma ua to'aitiiti tagata e fa'aitiitia le taumafa caloric e taofia ai le fa'ateleina o le mamafa (Speakman et al., 2011).

(2) Le manatu fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga (Abed, 1998) o lo'o fa'ailoa mai ai o le mafua'aga sili o le 'ai o le fa'atauva'a malosi mo taitoalua. O lenei manatu e iloa ai o foliga o le tino o se tamaitai o se faailoga lea o lona talafaasolopito fanautama, gafatia fanautama ma le taua o le paaga, o se vaega e faailogaina e le fua o le puimanava i le suilapalapa ma le faasinomaga o le tino (BMI) (Andrews et al., 2017; Del Zotto ma Pegna, 2017). A'o matutua ma/po'o fa'atama'ita'i tama'ita'i, e matele ina latou maua le tino ma mou atu le foliga o le tino (hourglass) (Butovskaya et al., 2017) ose uiga e mana'omia taufeusua'iga mo tane (fa'ata'ita'iga, Bovet, 2019). O le faʻamalama fanau a tamaʻitaʻi e gata, o le mea lea na faʻaalia ai e alii se fiafiaga mo faʻamatalaga o le fausiaina ma le talavou (Sohn, 2016; Lassek ma Gaulin, 2019). O lenei mea e mafai ona taʻitaʻia ai fafine e tauva le tasi ma le isi mo le faʻalogoina o tamaloloa e ala i le foliga mai e laʻititi laʻititi: o le taua o le fanautama a tamaʻitaʻi, mulimuli ane, e fesoʻotaʻi ma le talavou, ma o le talavou e fesoʻotaʻi ma le paʻu (Abed, 1998; Lassek ma Gaulin, 2019).

Ole manatu ole tauvaga fa'afeusuaiga e ogatasi ma su'esu'ega o lo'o fa'aalia ai o le fiafia o ali'i mo tino o tama'ita'i e mafai ona eseese mai le tasi si'osi'omaga ma sosaiete i le isi (cf. Furnham ma Baguma, 1994; Tovee et al., 2006). O le pulupulu atonu o se faailoga o le maualuga o le fausiaina i atunuu e masani ai le le lelei o meaai; i le faitau aofaʻi lelei, i se faʻatusatusaga, o le paʻu feteʻenaʻi e fesoʻotaʻi ma le matua ma le faʻaitiitia o le fausiaina (faʻataʻitaʻiga, Tovee et al., 2006). O le talitonuga o le tauvaga fa'afeusuaiga e ta'u mai ai o le fa'ateleina o fa'afitauli o mea'ai i totonu o sosaiete fa'apapalagi e mafua mai i le fa'ateleina o tauvaga fa'afeusuaiga i fafine ma/po'o le tele o mea'ai (Abed et al., 2012; Baumeister et al., 2017; Nettersheim et al., 2018).

E iai le tele o mea e faʻateleina ai le tauvaga faʻafeusuaiga (Abed et al., 2012): (a) o le paʻu i le fausiaina e taʻitaʻia ai le faʻateleina o le faʻasaoina o foliga vaaia i fafine matutua; (b) i totonu o sosaiete i Sisifo i aso nei, e maualuga atu le tomai o tamaitai e faatonutonu ai a latou amio fanautama (e itiiti se faalavelave mai aiga); (c) o lo o i ai se fuainumera tulaga ese le maualuga o tamaitai talavou ma foliga talavou, o lona uiga, e ono tauva, i totonu o aai i ona po nei pe a faatusatusa i tulaga o tuaa o tagata; (d) ala o faasalalauga e tuuina atu ata o tagata tauva faatosina; (e) tele mea'ai ma fafagaina lelei le faitau aofa'i, o lona uiga o le fa'atupuina o le mamafa ma le fa'aleagaina o foliga o le nubile o foliga masani ia o le matua; (f) o le faateleina o le le mautu o faaipoipoga ma le taatele o tatalaga faaipoipoga ua taitai atu ai i alii ma tamaitai e toe foi soo atu i le maketi o faigauo; (g) ona o le o'o mai o vaila'au fa'aonaponei ma fa'atuputeleina le umi o le ola (fa'ata'ita'iga, si'itia le aofa'i o tama'ita'i ua mae'a fa'atama'ita'i), o le talavou ua avea ma se tasi o fa'amoemoega autu o le taua o le pa'aga tama'ita'i. Abed et al., 2012; Vaʻai foi Baumeister et al., 2017; Saunders ma Eaton, 2018; Lassek ma Gaulin, 2019; Luoto, 2019a).

O se suʻesuʻega na faia i atunuu e 26 ma sili atu i le 7,000 tagata auai na iloa ai o se tino manifinifi e sili ona lelei i nofoaga e maualuga le tulaga o le tamaoaiga ma o le faʻasalalauga faʻasalalau e iai se fesoʻotaʻiga taua ma le mamafa o le tino (Swami et al., 2010). E lē gata i lea, Swami et al. (2010) na iloa ai o tamaitai e masani ona manatu e sili atu le aulelei o foliga fafine sili atu nai lo mea e mafaufau i ai alii. Baumeister et al. (2017) lipotia mai e faapea o le tele o tamaitai e vaai i le maketi o faigauo i le lotoifale e le lava alii, o le tele foi lea o lo latou mananao e paeee ma o le tele foi o faailoga o le le faamalieina o le tino. O nei su'esu'ega e lagolagoina ai le manatu o le tauvaga fa'afeusuaiga i le va o tama'ita'i e fa'aosofia ai le tulituliloaina e tama'ita'i o le paee.

O le tele o lagolago mo le faʻamoemoeina o le tauvaga faʻafeusuaiga i tua atu o faʻafitauli o meaʻai e sau mai le "reverse anorexia" lea e aʻafia ai tane fau tino (Pope et al., 1993) ma e mafai ona faʻaosoina le le fiafia o le tino i le tele o tama ma tama (Karazsia et al., 2017). O tagata ua a'afia e fa'aalia le talitonuga e la'ititi tele i latou e ui lava i musele, o lea e fa'aletonu ai foliga o le tino. O le muscularity ma le tele o le tino e maua ai le tulaga lelei i le tauvaga tama-tane i tagata e pei o isi mammals; muscularity atonu foi o se uiga faatosina taufeusuaiga mo tamaitai i lo tatou talafaasolopito o le evolusione, faatasi ai ma filifiliga tau feusuaiga e faia i luga o le uiga e oo lava i alii i aso nei (Frederick ma Haselton, 2007; Sell ​​et al., 2017).

Ona o le malosi o le tauvaga ma isi mea e tutupu i le evolusione o loʻo taʻua i luga, o le tele o fafine i Sisifo o le lalolagi e le fiafia i o latou tino ma foliga, ma le afa o teine ​​talavou o loʻo taumafai e pulea o latou mamafa (Neumark-Sztainer, 2005). O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga ua faʻaalia ai e tusa lava pe leai ni faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻi-ma le manifinifi o tagata tauva, o faʻaosofiaga tulaga faʻafeusuaiga e mafai ona faʻaosoina uiga 'ai e pei o faʻafitauli o meaʻai i tamaitai talavou (Li et al., 2010; Castellini et al., 2017). O se aafiaga tutusa e le o vaaia i alii heterosexual (Li et al., 2010). E le gata i lea, o faʻafitauli o meaʻai e sili atu ona taatele i alii faʻafeusuaiga nai lo alii faʻafeusuaiga (Li et al., 2010; Calzo et al., 2018). O se faʻamatalaga faʻapitoa mo nei suʻesuʻega o le tauvaga faʻafeusuaiga i tamaʻitaʻi faʻafeusuaiga e taulaʻi i le aulelei faaletino, aua e iloa e alii faʻafeusuaiga o faʻailoga o le talavou ma le aulelei faaletino o mea taua e fiafia i ai paaga mo isi tane faʻafeusuaiga (Li et al., 2010). E tali atu foi alii faatauafafine i le tauvaga tulaga tau feusuaiga ma uiga le lelei o le 'ai ma le leaga o manatu e uiga io latou lava tino (Li et al., 2010).

Afai o le tauvaga fa'afeusuaiga o se vaega taua i le atina'eina o fa'aletonu o mea'ai, o tagata ta'ito'atasi e fa'apitoa le fa'atatau i le ausiaina o tulaga fa'aagafesootai e feso'ota'i fa'aipoipoga o le a maualuga atu le lamatiaga o le i ai o fa'afitauli o mea'ai. O le mea moni, o faʻafitauli o meaʻai e faʻaosoina i le tele o taimi i le matua pe a sili ona malosi le tauvaga faʻafeusuaiga (Li et al., 2010). E le gata i lea, ua faʻaalia o teine ​​i aʻoga e maualuga le aofaʻi o tamaʻitaʻi aʻoga e maualuga le avanoa e atiaʻe ai faʻafitauli o meaʻai (Bould et al., 2016), lea e ta'u mai ai o le si'osi'omaga fa'atauva fa'afeusuaiga maualuga atu e fa'atuputeleina ai le fa'atupuina o fa'afitauli o mea'ai (cf. Baumeister et al., 2017; Saunders ma Eaton, 2018).

O fa'aletonu o mea'ai e masani ona sosolo fa'aagafesootai i vaega faauo ma e ono sosolo i totonu o le a'oga (Bould et al., 2016). Mo se faʻataʻitaʻiga, afai e maualalo le BMI o uo a se tasi ona o le le atoatoa o meaʻai, e mafai e se tasi ona iloa o lona lava tino e lapopoa, e oʻo atu ai i le maualuga o le le fiafia o le tino ma sili atu le avanoa e atiaʻe ai faʻafitauli o meaʻai. O lenei sociodevelopmental etiology o faʻafitauli o meaʻai e lagolagoina e suʻesuʻega e faapea i aʻoga e sili atu le aofaʻi o teineiti laiti mamafa, o isi teine ​​​​e sili atu ona taumafai e faʻaitiitia le mamafa o le tino (Mueller et al., 2010).

O lo'o iai fo'i isi fa'amana'oga ua fa'aitiitia le lagolago fa'apitoa, e pei o le (3) le fa'atupu fa'atupu fa'alavelave, lea e ta'u mai ai o le AN o se taumafaiga fetuutuuna'i i le taofiofia o le fanautama a tina ua aafia (Wasser ma Barash, 1983; Surbey, 1987; Voland ma Voland, 1989). (4) O le manatu fa'atama'ita'i o lo'o fa'ailoa mai e fa'atumauina le AN e ala i le filifilia o aiga: e fa'aogaina e matua fanau tama'ita'i e fa'afaigofie ai se suiga fa'ata'atia i tupe teu fa'afaigaluega i le va o nai tei (Voland ma Voland, 1989). (5) O le fa'atama'ita'i fa'atama'ita'i e fa'atatauga tama'ita'i fai mai o le AN o se fa'aaliga o le taofiofia o tama'ita'i o tama'ita'i pito i lalo e tama'ita'i iloga i le taimi o le fa'agasologa o le tauvaga fa'atamatama tama'ita'i (tama'ita'i).Mealey, 2000). (6) O le fetuutuuna'i e sola ese mai manatu o le oge o lo'o fautua mai ai o fa'ailoga o le AN (e pei o le hyperactivity ma le fa'atapula'aina o le 'ai) na mafai ai ona femalaga'i i taimi o oge e o'o atu i nofoaga e tele mea'ai (Guisinger, 2003).

O nei manatu e taulaʻi i le AN, ma tuʻu ai isi faʻafitauli o meaʻai, aemaise lava BED, e aunoa ma se faʻamatalaga. O le manatu 3-5 ua matua le mafai ona faamatalaina pe aisea e tupu ai foi ma le faaletonu o meaai i alii. Latou te le mafai foʻi ona faʻamatalaina pe aisea e aʻafia ai le faʻalavelave faʻafeusuaiga le avanoa e maua ai ni faʻafitauli o meaʻai (Li et al., 2010; Calzo et al., 2018). O suʻesuʻega o loʻo i ai nei e leai se lagolago mo le manatu e faapea o tagata taʻitoʻatasi e maua i le anorexia nervosa o le a avea ma tagata taʻitoʻatasi i lalo o le va fealoai o loʻo faʻaaogaina se "fuafuaga leiloa" (Faer et al., 2005). O le tele o manatu o lo'o lisi atu i luga e fa'avae i luga o le manatu o fa'afitauli o mea'ai o suiga fa'afuafua.

I le fa'atusatusaina o isi fa'aaliga, o le manatu fa'atauvaga fa'afeusuaiga e le fa'apea o fa'afitauli o mea'ai o ni fetuutuuna'iga. E le gata i lea, e le gata i le AN, ae o loʻo vaʻai i le fusi atoa o faʻafitauli o meaʻai o se taunuuga faʻaleagaina o le le fetaui i le va o fetuunaiga a fafine mo tauvaga faʻafeusuaiga ma le siʻosiʻomaga faʻaonaponei lea e faʻafefe ai na fetuunaiga. E ui lava i le mana fa'amalamalamaga o le fa'atauvaga fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga, o le galuega muamua i le manatu e le'i lava le fa'atulagaina e tu'uina atu ai se fa'amatalaga atoa o le afuaga fa'afuafua o fa'afitauli o mea'ai. O lea matou te faalautele atu ai ma le le fetaui o le manatu o le faaletonu o le 'ai.

Le Mafuaaga Le fetaui o Fa'aletonu Taumafa

O le lapo'a lapo'a ose mea fou fa'afuafua. O le tuputupu a'e o tu ma aga a le tagata ua o'o atu ai i se tulaga e tele naua o mafiafia malosi ma gustatorily hyper-tauia mea'ai e faigofie ona maua mo le tele o tagata i atunu'u atia'e (Lindeberg, 2010; Malosiaga, 2012; Rozin ma Todd, 2015; Corbett et al., 2018). O le aveesea o le malosi mai le si'osi'omaga e le mana'omia ai se tau malosi tele mo le tele o tagata fa'aonaponei o lo'o nonofo i sosaiete atina'e. O le tele o le malosi i le taimi nei o loʻo fiafia i ai tagata atiaʻe faʻaonaponei o se faʻafouina fou: na faʻamalosia tagata tuaa (i le averesi) e faʻaalu le tele o le malosi e maua ai meaʻai nai lo tagata i aso nei. O lenei fa'aletonu fa'aletonu faigofie (kalori i > calorie out) ua o'o atu ai i se fa'ama'i puta ma le tele o fa'afitauli fa'alesoifua maloloina fa'aonaponei (Lindeberg, 2010; Malosiaga, 2012; Corbett et al., 2018), e aofia ai ma le soifua maloloina o le mafaufau (Milaneschi et al., 2018; Rantala et al., 2018).

O lo'o iai i tagata se su'esu'ega fa'apitoa o faiga fa'ale-mafaufau (modules) e nafa ma le taumafaina o mea'ai (Tupu, 2013; Al-Shawaf, 2016; Rolls, 2017; Alofa ma Sulikowski, 2018) ma le isi vaega o masini (modules) e nafa ma le faʻaipoipo (Vaiaso-Shackelford ma Shackelford, 2014; Luoto, 2019a, b). Si'osi'omaga o lo'o iai nei o le tele o le malosi (Lindeberg, 2010; Malosiaga, 2012) ua fa'atupuina ai se fete'ena'iga fou i le va o vaega fa'ale-mafaufau e nafa ma le taumafaina o mea'ai ma le fa'aipoipo. I le tasi itu, o tagata ua faʻaleleia ina ia faʻaogaina atoatoa le i ai o meaʻai (Chakravarthy ma Booth, 2004; Tupu, 2013; Al-Shawaf, 2016); i le isi, ua fa'atupuina tagata e fa'ailo ai lo latou malosi fa'anatinati e ala i teuteuga fa'afeusuaiga phenotypic (Sugiyama, 2015; Lassek ma Gaulin, 2019). O le evolusione faʻale-aganuʻu mo le taimi muamua i le talafaasolopito o le evolusione o le tagata na fausia ai se tulaga o nei fetuunaiga o le mafaufau o loʻo feteʻenaʻi tele ma le tasi. O lea la, o le le fetaui o le manatu o le faaletonu o le 'ai e iloa ai le tulaga fou lea e fete'ena'i ai faiga fa'ale-mafaufau o le taumafaina o mea'ai ma fa'aipoipoga. O lenei fete'ena'iga e fa'atupuina ai se tulaga e fevaevaea'i ai se tagata i le va o fa'aosofiaga fa'afeagai: taui o mea'ai ma taui fa'aipoipo. O le tu'uina atu fa'atasi o fa'afitauli fete'ena'i fetuutuuna'i e aofia ai se fetuutuunai metaproblem (Al-Shawaf, 2016). O le tetee autu e faapea o le tele o mea'ai mafiafia ma fa'amalieina le tauia (Lindeberg, 2010; Rozin ma Todd, 2015) ua mafua ai i le va o le fa'aipoipoga ma taui o mea'ai e fa'aosoina ai se tasi o fa'ata'ita'iga fetuutuuna'i i tagata fa'aonaponei, e fa'aalia mulimuli ane i fa'afitauli o mea'ai eseese.

O le manatu le fetaui e mafai ona faaseseina e ala i le faʻaalia o faʻafitauli o meaʻai e tutusa lava le taatele i sosaiete tulimanu-faʻaputu masani e pei ona iai i sosaiete faʻaonaponei ua atiaʻe. O sitaili a le Hunter-gatherer e fai si fa'atusatusa i tulaga o le si'osi'omaga o tagata o le fa'aleleia o le evolusione (fa'ata'ita'iga, Al-Shawaf, 2016; Lewis et al., 2017). Matou te le o iloa se faʻamaoniga i le i ai o AN, BN ma BED i sosaiete tulimanu-faʻaputu - i se isi itu, o le fiaʻai e foliga mai o se vaega taatele o sosaiete tulimanu-faʻaputuga faʻaonaponei (toe iloilo i le Al-Shawaf, 2016).

O le manatu le fetaui e lagolagoina le tuusao e suʻesuʻega a manu e le o se tagata lea ua faʻaalia ai o le puta o se faʻafitauli tele pe a taofia e tagata manu i le tafeaga (Malosiaga, 2012). O le fa'atagataotauaina o lo'o fa'atusalia ai se tulaga fa'atupu fa'atusa mo manu e le o ni tagata e pei ona faia e le olaga fa'aonapo nei mo tagata (Williams, 2019), e oʻo atu ai i le faʻateleina o le faʻateleina o faʻamaʻi faʻamaʻi i lalo o tulaga uma e lua (Malosiaga, 2012). O nei suʻesuʻega o loʻo faʻamaonia ai le aoga o le faʻapipiʻiina o faʻafitauli o meaʻai i totonu o le tulaga o le evolusione mismatch hypothesis, lea matou te tuʻuina atu o se faʻaopoopoga talafeagai i le faʻatauvaga faʻafeusuaiga. E ese mai le faaletonu o mea'ai, o lo'o fa'amatalaina fo'i e le manatu le fetaui o fa'ama'i fa'aonaponei o le tele o fa'ama'i le pipisi, e pei o le ma'isuka ituaiga 2, fa'ama'i fatu fatu (Corbett et al., 2018) ma le tele o isi fa'afitauli o le soifua maloloina o le mafaufau (Li et al., 2018; Rantala et al., 2018).

O se Fa'ata'ita'iga a le Psychoneuroimmunological o Fa'aletonu Taumafa

Tauvaga faʻafeusuaiga mo le manifinifi ma le fetuutuunai faʻafitauli e tulaʻi mai i le tele o meaʻai faʻamalieina ma meaʻai kalori (Tupu, 2013; Rozin ma Todd, 2015) e foliga mai o loʻo tuʻuina atu se faʻamatalaga sili ona talafeagai mo le tulituliloaina o le manifinifi i fafine o loʻo nonofo i sosaiete atinaʻe. Peitaʻi, e lē o faamatalaina e nei manatu le māfuaaga e na o se vaega toʻaitiiti o fafine ma tane faatauatane e atiaʻe ai ni maʻi tausami. E lē gata i lea, e lē o faamatala mai e manatu le māfuaaga ua matuā naunau ai nisi e faaitiitia le mamafa ma matelaina ai i latou lava, ae o isi e ʻai ma ova le mamafa. E le mafai foi ona faʻamatalaina e faʻamatalaga le i ai o le AN e le gaʻo-phobic (silasila i le vaega "Autoimmunity and Eating Disorders").

O le alualu i luma faʻasaienisi e faʻalagolago i le fetaui lelei i le va o talitonuga ma faʻamaoniga faʻamaonia (Mathot ma Frankenhuis, 2018). O lenei fetaui e le o iai i le va o aʻoaʻoga mai le evolusione psychiatry ma faʻamaoniga faʻapitoa i faʻafitauli o meaʻai. O le mea lea matou te tuʻuina atu ai le i ai o auala vavalalata e faʻamatalaina i le va-tagata taʻitoʻatasi ma totonu-tagata taʻitoʻatasi suiga i meaʻai faʻaletonu, faʻaleleia atili le fetaui i le va o aʻoaʻoga ma suʻesuʻega faʻapitoa. Matou te tuʻuina atu se faʻataʻitaʻiga fou e faʻamatalaina ai suʻesuʻega e faapea (1) faʻateleina tauvaga faʻafeusuaiga e taʻitaʻia ai faʻafitauli o meaʻai i na o sina vaega itiiti o fafine; (2) o lenei vaega o tama'ita'i e ono tula'i mai ni fa'afitauli eseese o mea'ai e a'afia ai i'uga fa'afeagai o le tino paee ma le puta; ma (3) e mafai ona fesuia'i su'esu'ega o tagata ma'i i le va o fa'aletonu o taumafa i le aluga o taimi.

Fa'aletonu o le 'Ai ma le Fa'alavelave Fa'atonu

E tusa ai ma faʻataʻitaʻiga o suʻesuʻega, o le mataʻutia i le faʻamalositino faaletino, foliga vaaia ma meaʻai e taatele i faʻafitauli o meaʻai (American Psychiatric Association, 2013). O nei fa'alavelave e o'o atu ai i lagona fa'aletonu ma fa'atupuina ai fa'asologa o amioga e pei o le siakiina o le mamafa, fa'amalositino, fa'amama po'o le anapogi. I le faaopoopo atu i nei faʻailoga masani o faʻafitauli o meaʻai, o le tele o isi uiga mataʻutia-faʻamalosi, e pei o le masalosalo, siaki ma le manaʻomia mo le faʻatusa ma le saʻo e sili atu ona taatele i tagata maʻi o le BN ma le AN nai lo vaega faʻapitoa o le mafaufau (Cassidy et al., 1999). O nisi o gasegase e iai faaletonu o taumafa e iai ni faiga masani e siaki ai le vaai pe tagolima, e pei o le pa'i soo i vaega o le tino po o le matamata i foliga o le tino i le faata (Legenbauer et al., 2014). O le mea lea, o amioga a tagata maʻi faʻamaʻi 'ai e tele mea e tutusa ai ma amioga OCD (Bastiani et al., 1996; Garcia-Soriano et al., 2014). I se suʻesuʻega a le aiga Suetena ma le masaga e aofia ai le 19,814 tagata auai ma le suʻesuʻega o le OCD ma le 8,462 ma le AN (6.4% tane), na maua ai o fafine e maua i le OCD e 16 faʻamaʻi o le AN, ae o tane e iai le OCD e 37. -gaiga fa'ateleina tulaga lamatia (Cederlof et al., 2015). AN ma BN e fesoʻotaʻi foʻi ma uiga faʻapitoa e fesoʻotaʻi ma le OCD, e pei o le atoatoa ma le neuroticism (Cassidy et al., 1999; Anderluh et al., 2003; Halmi et al., 2005; Altman ma Shankman, 2009). E le gata i lea, o le AN e sili atu ona taatele i aiga e le afaina o tagata taʻitoʻatasi e iai le OCD, pe a faʻatusatusa i aiga o faʻatonuga tutusa, faʻaalia le fefaʻasoaaʻi o aʻafiaga o aʻafiaga (Kaye et al., 1993). E tusa ai ma lea, o se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga a le GWAS na maua ai se fesoʻotaʻiga i le va o AN ma le OCD phenotypes (Anttila et al., 2018).

O se suʻesuʻega lata mai o le positron emission tomography (PET) na maua ai le neuroinflammation i tagata gasegase OCD; aemaise lava, ua latou siitia le microglia i totonu o latou faiʻai (Attwells et al., 2017). O le faʻalavelave e fesoʻotaʻi ma le puipuia o amioga faʻamalosi e malosi faʻatasi ma le neuroinflammation i le orbitofrontal cortex (Attwells et al., 2017). E foliga mai o le neuroinflammation e mafua ai se faʻalavelave faʻafuaseʻi o mea faʻapitoa e faʻamaeʻaina i le faʻaleagaina o neurohormones, neuropeptides ma neurotransmitters e mafua ai faʻamaoniga OCD. Ae ui i lea, suʻesuʻega muamua (Attwells et al., 2017) e leʻi mafai ona faʻamatalaina pe aisea e maua ai e tagata gasegase OCD le neuroinflammation.

E ui lava o faʻalavelave i le OCD e mafua ai le faʻalavelave tele mo tagata mamaʻi, o le faʻalavelave lava ia e foliga mai e taua tele foi i le amataga o le OCD (Toro et al., 1992; Behl et al., 2010; Adams et al., 2018). O le fa'apopoleina e fa'aoso ai fa'ailoga OCD ma fa'ateleina ai le tele o taimi ma fa'alavelave (Findley et al., 2003). O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga i manu e le o ni tagata ua faʻaalia ai o le atuatuvale e faʻateleina ai le neuroinflammation ma siitia ai le microglia gaioiga (toe iloilo i le Calcia et al., 2016). O le mea lea, o le atuatuvalega masani e mafai ona avea ma puna o le neuroinflammation lea e tupu i le OCD phenotype. Talu ai ona o le atuatuvale ma le faʻagaoioia o le HPA axis e iai sona sao taua i le OCD (Sousa-Lima et al., 2019), e mafai e se tasi ona faʻamoemoeina se fesoʻotaʻiga tutusa ma faʻafitauli ma faʻafitauli o le 'ai.

Fa'aletonu o le 'Ai ma Fa'atiga

O tagata taʻitoʻatasi e iai le BN ma le AN o loʻo taumafai e faʻaitiitia le mamafa e faʻafetaui "le matagofie lelei" ma faʻaauau pea i tauvaga faʻafeusuaiga mo le manifinifi (cf. Abed, 1998). O tagata gasegase AN ma BN e tali atu i le tauvaga e ala i le maualuga o le maualuga o le homone o le atuatuvale lea e tumau pea i le taimi (vaai Soukup et al., 1990; Rojo et al., 2006). O le atuatuvale e mafai ona mafua ona o faatosinaga a tupulaga ma sosaiete ia maua le “ituaiga tino atoatoa” (Castellini et al., 2017), a o lagona o le maasiasi ma le taʻusalaina e uiga i foliga o le tagata lava ia e mafai ona mafua ai ona faʻaauau pea tagata i se taamilosaga mataʻutia o le atuatuvale. O nisi o gasegase e maua i le AN ua latou iloa i tua o faamatalaga le lelei e uiga i le mamafa o latou tino ua avea ma mea na tupu mo AN (Dignon et al., 2006). Aemaise lava i taʻaloga e maualalo le mamafa o le tino o se mea faʻatauvaʻa, o manaʻoga mo le paʻu e mafai ona faʻaosoina ai se faʻafitauli o meaʻai (Joy et al., 2016; Arthur-Cameselle et al., 2017). E tutusa foi le moni i le lalolagi o faiga, siva ma le bale (Marquez, 2008). O le manaʻoga e faʻaitiitia le mamafa i taʻaloga ma teuga e ono mafua ai le le fiafia o le tino ma faʻalavelave faʻaagafesootai (cf. Castellini et al., 2017).

O suʻesuʻega toe foʻi i tagata mamaʻi e maua i le AN ma le BN ua faʻaalia ai isi mea e ono faʻaosoina mo faʻafitauli o meaʻai: (1) suiga i le aʻoga, (2) maliu o se tagata o le aiga, (3) suiga o mafutaga, (4) suiga ile fale ma galuega, (5) ma'i/falema'i ma (6) fa'aleagaina, fa'afeusuaiga po'o le mataifale (Berge et al., 2012). E masani i nei mea fa'atupu fa'alavelave e iloa e fa'ateleina ai le fa'alavelave. O le mea lea o loʻo taʻua ai e le DSM-5 o le amataga o le AN e masani ona fesoʻotaʻi ma mea faʻalavelave i le olaga (American Psychiatric Association, 2013).

O le faʻalavelave faʻafuaseʻi e iloa e faʻaleleia ai le puipuiga o le tino (toe iloilo i Stanton et al., 2018; Rohleder, 2019). O suʻesuʻega i tagata ma isi meaola ua faʻaalia ai o faʻalavelave faʻaagafesootai e sili ona malosi faʻaosoina o le gaosiga o cytokines proinflammatory e ono faʻateleina ai le maualalo o le faʻamaʻi o le peripheral ma le neuroinflammation. O le teenaina o agafesootai i tagata e fesoʻotaʻi ma le maualuga o le maualuga o le tumo necrosis factor-α (TNF-α) ma le interleukin-6 (IL-6) (Slavich et al., 2010). E tusa ai ma lea, o se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga na aofia ai suʻesuʻega e 23 na maua ai o AN maʻi na faʻateleina le maualuga o le TNF-α ma le IL-6, faʻapea o AN maʻi o loʻo i ai se faʻaogaina o le tino puipuia (Dalton et al., 2018). Ae ui i lea, o suʻesuʻega e leʻi mafai ona faʻateʻaina le avanoa e faʻateleina ai le IL-6 ona o le paʻu o le mamafa. Talu ai o le IL-6 e faʻaosofia ai le lipolysis (Wedell-Neergaard et al., 2019), e le o manino pe faʻateleina le maualuga o le IL-6 e mafua mai i le le paleni poʻo le mumū, poʻo mea uma e lua. Ae ui i lea, Dalton et al. (2018) na maua ai o gasegase e maua i le AN e maualuga foi le maualuga o le IL-15. IL-15 e fesoʻotaʻi ma le neuroinflammation (Pan et al., 2013), fautuaina se sootaga i le va o AN ma neuroinflammation.

E pei o gasegase AN (Solmi et al., 2015; Dalton et al., 2018), o tagata taʻitoʻatasi e iai le OCD ua faʻateleina foi le maualuga o le TNF-α ma le IL-6 (Konuk et al., 2007). Talu ai o tagata gasegase AN ma BN e masani ona maua i le OCD (ma talu ai ona o le paʻu o le mamafa ua avea ma se mea malosi mo i latou), matou te manatu o le neuroinflammation e mafua mai i le faʻamaʻi masani e faʻavae i le AN ma le BN - e pei ona faia i le OCD (cf. Attwells et al., 2017). O faʻamaoniga e le tuusaʻo mo lenei manatu e sau mai faʻamatalaga e 74% o tagata gasegase e maua i le AN ma le BN e mafatia i migraine (Brewerton ma George, 1993; Brewerton et al., 1993; D'Andrea et al., 2009), o se ma'i neuroinflammatory (Malhotra, 2016). Talu ai ona o le matelaina ua iloa e faateleina ai le maualuga o le hormone (Naisbitt ma Davies, 2017), e foliga mai o le matelaina o le tagata lava ia e mafai ona faʻamalosia ai le faʻalavelave faʻalavelave e faʻaitiitia le mamafa i gasegase AN. O lenei fa'amatalaga fa'amatalaga e mafai ona fa'atupuina ai se ta'amilosaga leaga e ono faigata ona taofi ma e mafai ona fa'atupula'ia i tulaga e lamatia ai le ola. O le mea e mataʻina ai, o le cortisol o le faʻamaʻi faʻamaʻi o loʻo faʻatonutonuina i tagata gasegase AN (vaai Soukup et al., 1990; Rojo et al., 2006) o se tasi o hormones e faʻateleina le gluconeogenesis i tagata. Gluconeogenesis o le faagasologa o le tuufaatasia o le kulukose i totonu o le tino mai le porotini poo le gaʻo, e faʻaaogaina e avea ma malosi e le tino (Khani ma Tayek, 2001). E ala i le faʻateleina o le maualuga o le hormone, o le gluconeogenesis e mafai ona faʻateleina le neuroinflammation i le taimi o meaʻai ma le matelaina i tagata gasegase AN.

O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga i tagata ma isi meaola ua faʻaalia ai o cytokines proinflammatory e faʻaitiitia ai le manaʻo ma e ono mafua ai le anorexia e mafua mai i maʻi (Dantzer, 2009). O le faiga o taui mesolimbic, lea e faʻagasolo ai le faʻaosofia o le manaʻo ma le taua o meaʻai, e le aoga lelei i tagata gasegase AN e pei o le soifua maloloina poʻo i latou o loʻo i ai isi faʻafitauli o meaʻai (Ceccarini et al., 2016). O le mea lea, o le 'ai e le mafai ona avea ma se aafiaga faʻafefe tutusa mo tagata maʻi AN e pei ona faia mo tagata e leʻi aʻafia (cf. Stanton et al., 2018). O lenei pa'u fa'aletonu e mafai ona saofagā i se vaega i le lelei o le 'ai a tagata gasegase, ae o le tele o tagata soifua maloloina e le manuia a latou taumafaiga (silasila i Mann et al., 2007).

'A'ai tele ma le popole

E pei o le BN ma le AN, matou te manatu i le tele o tulaga, o le BED foi e mafua mai i le tauvaga faʻafeusuaiga mo le manifinifi. O faʻamaoniga le tuusaʻo mo lenei manatu e tuʻuina atu e ala i suʻesuʻega e faʻaalia ai o tagata maʻi BED e maualalo le taua o le tagata lava ia, le le fiafia o le tino (Penina et al., 2014) ma le maualuga o le mafatia o le mafaufau (Castellini et al., 2017; Mustelin et al., 2017). Latou te matele e fa'amaualuga lo latou mamafa ma va'ai foliga o latou tino i se malamalama le lelei (Penina et al., 2014). E ui lava ina fa'amoemoe e pa'u le mamafa, ae fa'amae'a e tagata ma'i BED le 'ai tele ma maua atili le mamafa, e masani ona o'o atu ai i le puta. Castellini et al. (2017) lipotia mai o le 'ai tele e fesoʻotaʻi ma le faʻaleagaina o foliga o le tino ma le sili atu o le faʻalavelave faʻafeusuaiga i se faitau aofaʻi e le o ni falemaʻi o fafine, ma lagolagoina atili ai lo matou manatu o le BED e mafua mai i tauvaga faʻafeusuaiga mo le manifinifi. O lenei manatu e mafai ona luʻitauina e ala i le faʻaalia o faʻamaoniga BED o se aʻafiaga o le BED nai lo lona mafuaʻaga. Ae ui i lea, o se suʻesuʻega na faʻatusatusaina tagata BED masani-mamafa ma tagata BED lapopoa na maua ai o le mamafa masani e sili atu le malosi o le manaʻo e paʻu le mamafa nai lo le mamafa (Goldschmidt et al., 2011). E leai se eseesega i le va o vaega i le soona fuaina o foliga poʻo le mamafa, faʻapea o nei faʻaʻailoga e le mafua mai i le gaʻo tele (Goldschmidt et al., 2011).

E ui o le toʻatele o tagata e leiloa lo latou 'ai pe a lagona le mamafa, e oʻo lava i se faʻalavelave faʻaletonu o le mafaufau poʻo se aʻafiaga leaga e ono faʻaosoina ai le 'ai tele i tagata BED poʻo le BN (Masheb et al., 2011). E masani lava ona fa'agaoioi e le fa'apopoleina le tino fa'aalofa ma le tali atu a le tino i le fusu'aga. I lalo o nei tulaga, o le corticotropin-releasing factor (CRF) e taofiofia ai le manaʻo e ala i le aʻafiaina o le faʻaogaina o meaʻai ma faʻaitiitia ai le lagona o le fiaai. O le mafuaʻaga lea e le oʻo ai tagata e iai le BED i le manaʻo tele ma le 'ai tele i le taimi o le atuatuvale tele, ae i totonu o latou fale ma pe a naʻo latou i se taimi umi talu ona teʻa le faʻafitauli ogaoga (Masheb et al., 2011). O le 'ai tele e mafai ona vaʻaia o se auala e "sosola ai" mai se tulaga faʻalagona le lelei (Burton ma Abbott, 2019).

O tagata mama'i BED ma BN e iai le mana'o fa'aalia e fa'aitiitia le mamafa, ma o lea e taua ai le malamalama pe aisea e faigata ai mo i latou ona teena le 'ai tele. O le mafuaaga atonu e taoto i le latou faiga o meaai. I isumu fa'atapula'aina le kalori, ua fa'aalia le fa'apopoleina o le mafaufau e fa'aoso ai le 'ai tele pe a maua e tagata le avanoa e 'ai ai mea'ai e mamafa i le suka ma le ga'o (Hagan et al., 2002, 2003). E fa'apena fo'i, o le fa'amamafa o le fa'ama'i vae fa'atasi ai ma le fa'atapula'aina o le kalori e ta'ita'ia ai isumu e fa'aluaina le aofa'i masani o mea'ai (Boggiano et al., 2005). O isumu fa'asaina o mea'ai o lo'o fa'amalosia fa'ata'ita'iga e tupu a'e le fula i vaega tu'ufa'atasi o fai'ai e fa'atonutonu tu'usa'o pe leai fo'i mea'ai; o nei isumu fo'i e atia'e uiga 'ai pei o le 'ai (Alboni et al., 2017). E tutusa foi i mataupu a tagata, o le atuatuvale o le mafaufau e mafai ona faaosofia ai le soona 'ai i tagata soifua maloloina pe a maua mea'ai suamalie (Oliva ma Wardle, 1999; Vaʻai foi Castellini et al., 2017; Klatzkin et al., 2018).

O se iloiloga o le tulaga o le psychophysiological o gasegase e maua ai le malamalama atili ile BED. O tagata ma'i BED e maualuga atu le fa'alavelave nai lo le fa'atonuga (Klatzkin et al., 2018). E mafai e tagata ma'i BED ona liliu atu i le 'ai sili atu ona faigofie nai lo le pulea tonu ona o le maualuga o lo latou tali atu i le atuatuvale (cf. Klatzkin et al., 2018). O se tasi o mafuaʻaga mo le maualuga o latou faʻalavelave faʻalavelave atonu o le mumu e mafua mai i gaʻo visceral (Talita et al., 2017; Krams et al., 2018; Rohleder, 2019). E ui lava o loʻo iai faʻalavelave faʻapitoa i olaga o le toʻatele o tagata, o tomai faʻatonutonu a le tagata lava ia e puipuia ai tagata taʻitoʻatasi mai taunuuga le lelei o le soifua maloloina lea e masani ona mafua mai i le atuatuvale (Evans ma Fuller-Rowell, 2013; Talita et al., 2017). O le fa'aputuina o fa'amaoniga e ta'u mai ai, peita'i, o le mumū e mafai ona fa'atupuina ai le sosolo o suiga o le biobehavioral e fa'aolaina ai le fa'aletonu o le pulea e le tagata lava ia (Talita et al., 2017). O tagata ma'i BED e 88% maualuga atu le ma'ale'ale o le CRP nai lo le fa'atonuga e fetaui mo le mamafa o le tino, e fa'ailoa mai ai o tagata ma'i BED e matua'i fula i totonu o latou tino (Succurro et al., 2015). O le mumū pito i luga e mafai ona fa'aitiitia ai le malosi e fa'atonutonu ai le tagata lava ia (Talita et al., 2017) i gasegase BED ma faʻateleina ai lo latou faʻalavelave faʻalavelave. E mafua ona o cytokine proinflammatory e gaosia e sela puipuia poʻo adipocytes e iloa e faʻaosofia ai le HPA axis (Yau ma Potenza, 2013). O lenei so'oga fa'ainisinia e ono mafua ai se taamilosaga leaga, e o'o atu ai i le puta (cf. Talita et al., 2017; Milaneschi et al., 2018) ma, e pei ona matou fautua atu, i le BED. O le mumū pito i tua o se mea e mafua ai le mafuaʻaga e mafua ai ona taatele faʻafitauli o le mafaufau i tagata maʻi BED: o le mumu, mo se faʻataʻitaʻiga, faʻateleina le avanoa e suia ai se suiga o lagona i le maladaptive clinical depression (cf. Luoto et al., 2018; Rantala et al., 2018). O a'afiaga fa'atupu e mafai ona fa'atuputeleina atili ai le fa'alavelave i le va o nei fa'aletonu (e pei ona toe iloiloina i le vaega "Fa'afitauli Fa'alavelave mo Fa'afitauli Tau'ai").

Ole Neurochemistry ole Anorexia Nervosa ma Bulimia Nervosa

Serotonin (5-hydroxytryptophan) ua iloa e a'afia ai le fa'atonuina o le mana'o, mata'utia, lagona ma le fia'ai (Bailer ma Kaye, 2011; Dalley ma Roiser, 2012; Garcia-Garcia et al., 2017). Togafitiga e fa'atonutonu ai le gaioioiga serotonergic e fa'aitiitia ai le taumafaina o mea'ai, a'o togafitiga e fa'aitiitia ai le fa'aogaina o le serotonergic e fa'ateleina ai le taumafaina o mea'ai ma fa'ateleina ai le mamafa (toe iloilo i le Bailer ma Kaye, 2011; Vaʻai foi Alonso-Pedrero et al., 2019). O suʻesuʻega i tagata maʻi AN na lipotia mai serotonergic system faʻaletonu (toe iloilo i Bailer ma Kaye, 2011; Riva, 2016). O le mea e malie ai, o le IL-15 o loʻo faʻatonutonuina i tagata gasegase AN (Dalton et al., 2018), ma suʻesuʻega i isumu ua faʻaalia ai o le IL-15 e faʻaleleia le serotonergic system (Wu et al., 2011; Pan et al., 2013).

I le vaega mataʻutia o le AN (pe a laʻititi le mamafa o tagata taʻitoʻatasi), o tagata mamaʻi e matua maualalo le maualuga o le serotonin metabolites i totonu o latou sua o le cerebrospinal nai lo le pulea lelei (Kaye et al., 1984, 1988). E iai fo'i a latou tali fa'afefeteina o le prolactin i vaila'au fa'atasi ai ma le gaioiga o le serotonin ma fa'aitiitia 3H-imipramine fusifusia, faʻaopoopo atili ai le faʻaitiitia o gaioiga serotonergic (Bailer ma Kaye, 2011). Talu ai ona o le serotonin o loʻo faʻapipiʻiina mai le amino acid e taʻua o le tryptophan, o se amino acid taua e tatau ona maua mai meaʻai, o le faʻamatalaga sili ona talafeagai mo le maualalo o le serotonin metabolism i tagata gasegase i le taimi o le maʻi o le maʻi e mafua mai i le matelaina / meaʻai (Kaye et al., 2009; Haleem, 2012). I se faʻatusatusaga, o tagata taʻitoʻatasi ua toe maua mai le AN ua maualuga le maualuga o le serotonin (Kaye et al., 1991). O se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga na maua ai o le faʻaitiitia o meaʻai tryptophan e faʻaitiitia ai le popole ma le maualuga o lagona i fafine e maua i le AN, ae leai se aafiaga i le puleaina o fafine (Kaye et al., 2003).

O tagata gasegase ua iloa e maualuga le maualuga o le popole, mata'utia ma le aloese mai le afaina i le taimi muamua ma pe a uma ona toe malosi. E mafai foʻi ona i ai ni maualuga maualuga o le serotonin i le taimi muamua, e mafua ai se tulaga dysphoric (Bailer ma Kaye, 2011). Kaye et al. (2009) fautua mai o le 'ai / matelaina e maua ai e tagata gasegase se lagona lelei e ala i le faʻaitiitia o gaioiga serotonergic i le faiʻai. E mafai foi e nei tagata ona maua ni tali lelei mai a latou tupulaga e uiga i o latou foliga manifinifi, lea e atili faaosofia ai i latou e faaauau pea le matelaina. O se taunuuga o le faʻaitiitia o le tryptophan e mafua mai i le matelaina, e tali atu le faiʻai e ala i le faʻateleina o le numera o le serotonin receptors e faʻaoga lelei ai le serotonin o totoe (Kaye et al., 2009). O lenei mea e oʻo atu ai i se taʻamilosaga leaga o le homeostatic (Ata 1), aua ina ia maua se lagona lelei, e manaʻomia e tagata gasegase ona faʻaititia atili le tryptophan, e mafua ai le faʻaitiitia o meaʻai (Kaye et al., 2009). Afai e amata ona 'ai e le tagata maʻi meaʻai o loʻo iai le tryptophan i totonu, o le serotonin maualuga e tulaʻi mai ma mafua ai le popole tele ma le vevesi faalelagona (Kaye et al., 2009). O le mea lea e faigata ai le toe faʻaleleia o gasegase AN (Kaye et al., 2009). O le pa'u o le serotonin maualuga i le taimi o le maʻi o le maʻi ona o le le lava o le tryptophan (Riva, 2016) e mafai ona faʻamatalaina le faʻalavelave matuia o foliga o le tino e masani i AN. E ui lava e le o iloa le auala tonu o le neurophysiological e mafua ai ia faʻalavelave, o le masini e foliga tutusa ma le maualalo o le tagata lava ia e masani ona vaaia i le atuatuvale (cf. Orth ma Robins, 2013).

Faʻaaliga 1

www.frontiersin.orgAta 1. Le mata'utia, e ono mafai ona oti serotonergic-homeostatic stress/valevale cycle lea e tau atu i le anorexia nervosa. TRP, tryptophan; 5-HT, serotonin.

Kaye et al. (2009) fa'apea o tagata ta'ito'atasi o lo'o iai le AN e iai se fa'aletonu i totonu o latou serotonergic system ma o suiga o le gonadal steroid i le taimi o le fa'alavelave po'o fa'afitauli fa'apopoleina i tupulaga talavou e ono suia atili ai le gaioiga o le serotonergic system. Ae ui i lea, o lenei faʻamatalaga e le mafai ona faʻamatalaina mo le faʻateleina o le AN i sosaiete faʻaonaponei poʻo le faʻalavelaveina o meaʻai i alii. Ia fa'afeso'ota'i masini vavalalata ma mafua'aga sili, e taua le mafaufau i le taimi o le amataga o le AN i le menarche ma le amataga o le matua e mafai ona mafua mai i le faʻateleina o tauvaga faʻafeusuaiga mo le manifinifi i lenei vaitau tutotonu i le atinaʻeina o fanau. O tauvaga fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga e mafai ona mafua ai le fa'apopoleina faifaipea mo tagata ta'ito'atasi e matua'i fa'atauva (cf. Vaillancourt, 2013). O le mea taua, o le faʻamaʻi masani e iloa e faʻateleina le maualuga o le serotonin i faiʻai uma i tagata (toe iloilo i Hale et al., 2012) ma isi manu (fa'ata'ita'iga, Adell et al., 1988; Keeney et al., 2006; Vindas et al., 2016). O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga i isumu ua faʻaalia ai o le anapogi e faʻaitiitia ai le maualuga o le serotonin i le faiʻai (Haleem ma Haider, 1996). Ole faiga lava lea e tasi e mafai foi ona tupu i tagata faʻamamafa ma se faʻaogaina serotonergic system pe a amata ona latou 'ai e faʻaitiitia ai le dysphoric state. I le aotelega, o nei suʻesuʻega o loʻo faʻamatalaina ai se tasi o vaega o le fesoʻotaʻiga faʻainisinia i le va o le faʻalavelave masani ma le le lelei o le 'ai (Ata 1).

O loʻo iai foʻi faʻamaoniga i le faʻaleagaina o le serotonergic system i le bulimia nervosa (toe iloilo i Sjögren, 2017), ae i se auala ese nai lo le AN. Ole maualuga ole serotonin o tagata ma'i BN e pa'ū e sili atu nai lo le fa'atonuina o le soifua maloloina e o'o lava i taimi pupuu o le anapogi (fa'ata'ita'iga, i le taimi o le moe), e o'o atu ai i le itaita'i o le lagona ma fa'alavelave 'ai (Steiger et al., 2001). O nei faʻalavelave i le faʻaogaina o le serotonergic system e faʻaauau pea pe a maeʻa ona toe faʻaleleia, ma fautua mai atonu na i ai muamua aʻo leʻi amataina le BN (Kaye et al., 2001). I le faʻatusatusa i tagata gasegase AN, o le faʻaitiitia o le tryptophan i tagata maʻi BN e faʻaititia ai lagona ma mafua ai le manaʻo e 'ai tele (toe iloilo i le Sjögren, 2017). O se suʻesuʻega neuroimaging na maua ai le faʻateleina o le 5-HT1A faʻapipiʻiina i tagata maʻi BN pe a faʻatusatusa i pulega maloloina (Galusca et al., 2014). Fa'agaoioia o le serotonin receptor 5-HT2CR fa'aitiitia le 'ai tele o mea'ai suamalie ile fa'ata'ita'iga o isumu (Matini ma al., 1998; Fletcher et al., 2010; Higgins et al., 2013; Tau ma al., 2018). E faʻapea foʻi, o vailaʻau SSRI na faʻaitiitia ai le manaʻo e 'ai tele (toe iloilo i Tortorella et al., 2014). O nei suʻesuʻega e lagolagoina ai le manatu e faapea o tagata maʻi BN ua faʻaitiitia le gaosiga o le serotonin i totonu o le fatugalemu.

Punavai o Eseesega o Tagata Ta'ito'atasi i Tali i Tauvaga Fa'afeusuaiga

E tele eseesega o tagata ta'ito'atasi i le tali atu i tauvaga fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga a tama'ita'i ma tama'ita'i: o nisi tagata e 'ai 'ai a'o isi e matelaina (Ata 2). O le tele o tama'ita'i talavou o lo'o a'afia i tauvaga fa'afeusuaiga mo le pa'epa'e, ae na'o se vaega la'ititi oi latou e atia'e le ma'i le 'ai. O le mafuaʻaga o lenei fesuiaiga e foliga mai e fesoʻotaʻi ma eseesega o tagata taʻitoʻatasi i le faʻalavelave faʻalavelave ma le faʻaogaina o le serotonergic system. Ina ia malamalama i le mafuaʻaga o faʻafitauli o meaʻai, o le tasi fesili autu o le: o a faʻapogai autu o le maualuga o le faʻalavelave faʻalavelave ma le faʻaleagaina o le serotonergic system i tagata e iai faʻafitauli o meaʻai?

Faʻaaliga 2

www.frontiersin.orgAta 2. O se faʻataʻitaʻiga faʻaauau psychoneuroimmunological faʻasolosolo mo faʻafitauli o meaʻai. O le faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ai le faʻafefea o tauvaga faʻafeusuaiga mo le manifinifi e taʻitaʻia atu ai i lagona eseese (liʻo lanumoana). O ese'esega a tagata ta'ito'atasi i nei fa'alagona lagona ma le fa'ai'uga o le 'ai (li'o lanu meamata ma le efuefu) o lo'o fa'atupuina e le eseesega o tagata ta'ito'atasi i le fa'aalia o le hormone fa'afeusuaiga a'o le'i fanau fa'apea fo'i ma le fa'avae o le microbiome o lo'o i ai nei. O le mea lea, i le va-taitoatasi ma totonu-tagata-taitoʻatasi fesuiaiga o meaʻai faʻaletonu e mafai ona tulaʻi mai suiga malosi i le mumū, atuatuvalega, maualuga serotonin, faʻaogaina o tryptophan ma le microbiota. MOE, fa'aletonu le 'ai; BN, bulimia nervosa; AN, anorexia nervosa; E, estrogen; T, testosterone.

O se mea e ono mafua ai nei eseesega taʻitoʻatasi atonu o le gut dysbiosis (cf. Temko et al., 2017). O le tele o faʻamaoniga faʻamaonia i isi meaola o loʻo fautua mai ai o le microbiota o le gutu e aʻafia ai le faʻalavelave faʻalavelave, amio popole-pei ma le tulaga faʻatulagaina mo le faʻagaoioia o le neuroendocrine hypothalamic-pituitary-adrenal (HPA) stress axis (toe iloilo i le Foster et al., 2017; Vaʻai foi Molina-Torres et al., 2019). Suiga i le faʻafitauli o le tino ma le amio e faʻaogaina e le gut dysbiosis e mafai ona mafua mai i le suiga o le microbial composition e ala i le faʻamaʻiina o mea faʻamaʻi, le lelei o meaʻai, le lava o le susu, fanau mai ile vaega Cesarean, faʻamaʻi pipisi, faʻalavelave faʻalavelave ma le tele o isi mea tau le siosiomaga (toe iloilo i le Foster et al., 2017).

O faʻamaoniga taua mo le faʻaogaina o le masini i le va o faʻafitauli o meaʻai ma le microbiota e maua mai i le mauaina o le 64% o tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai faʻafitauli o meaʻai ua maua i le maʻi irritable bowel syndrome (Perkins et al., 2005). O suʻesuʻega talu ai nei na maua ai o tagata gasegase o le AN e alu ese mai le puleaina o le tele, eseesega ma microbial composition o fecal microbiota (toe iloilo i le Schwensen et al., 2018), o lo'o tumau pea le ese'esega mai i fa'atonuga fa'alesoifua maloloina e tusa lava pe a uma le toe fa'afefe (Kleiman et al., 2015; Mack et al., 2016). E ui lava o nisi o suiga i le microbiota atonu e mafua mai i le 'ai - faatasi ai ma se meaʻai faʻatapulaʻa e faʻatapulaʻa ai le eseesega o microbial (e pei ona maua i suʻesuʻega i iniseti faʻapea foʻi ma tagata: Krams et al., 2017; Stevens et al., 2019) – e mafai fo'i ona maua e nei tagata ni microbiota se'ese'ese muamua. O suʻesuʻega talu ai nei ua faʻaalia ai o le atuatuvale e faʻalavelaveina ai microbiota gut (Gao et al., 2018; Partrick et al., 2018; Molina-Torres et al., 2019). O le mea lea, o le faʻamaʻi masani na mafua ai se faʻafitauli o meaʻai atonu na suia ai le microbiota i tagata mamaʻi e iai faʻafitauli (cf. Seitz et al., 2019). Ae paga lea, o suʻesuʻega i luga o le microbial composition o tagata mamaʻi ma le BED ma le BN o loʻo le maua i le taimi nei. O su'esu'ega su'esu'e muamua microbiota o ma'i fa'ama'i 'ai e matua taua lava. O le mea e malie ai, o se suʻesuʻega tele a Suetena (Hedman et al., 2019) na maua ai o le lamatiaga o le maʻi celiac na faʻateleina i le 217% i totonu o le tausaga muamua ina ua maeʻa suʻesuʻega AN. E faʻapea foʻi, o le faʻamaʻi o Crohn e faatolu ona sili atu ona taatele i le AN ma le ulcerative colitis e 2.3 taimi sili atu ona taatele i AN nai lo faʻatonuga (Wotton et al., 2016). Talu ai o nei faʻamaʻi e mafua mai i le dysbiosis (faʻataʻitaʻiga, Ni et al., 2017), o latou faʻateleina faʻateleina i tagata gasegase AN e maua ai le lagolago faʻaopoopo mo le fesoʻotaʻiga i le va o le dysbiosis ma le AN.

O suʻesuʻega i isumu e leai ni siama ua faʻaalia ai o le leai o se microbiota i le amataga o le olaga e taʻitaʻia ai le faʻateleina o le tryptophan i le plasma ma faʻateleina le gaioiga o le serotonergic i le faiʻai (Clarke et al., 2013). O nei suiga e mafai ona fa'avasegaina e ala i le tu'uina atu o isumu i siama probiotic lea e iloa e a'afia ai le metabolism tryptophan (Clarke et al., 2013). I le aotelega, o suʻesuʻega o loʻo toe iloiloina i luga o loʻo faʻaalia ai o faʻalavelave i le gaioiga serotonergic i faʻafitauli o meaʻai atonu e mafua mai i se vaega o suiga ile microbiota gut. Matou te talitonu o se auala taua lea mo suʻesuʻega i le lumanaʻi (cf. Seitz et al., 2019), e ui lava e manaʻomia pea le tele o galuega aʻo leʻi oʻo i se tulaga e atiaʻe togafitiga faʻavae microbiome mo faʻafitauli o meaʻai.

Fa'aletonu Taumafa e fai ma Fa'aauau

O se suʻesuʻega taua ae faʻapitoa ma le le talisapaiaina ile falemaʻi e sili atu i le 50% o fafine ua maua ile AN e atiaʻe le BN (Bulik et al., 1997). O se tasi o mafuaʻaga e ono suia ai le AN i le BN ona o le faʻaleleia o le tulaga o meaʻai a le tagata, e suia a latou microbiota gut, lea e ono aʻafia ai lo latou faʻalavelave faʻalavelave ma le faʻaogaina o le serotonergic system. O lenei manatu e lagolagoina e suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai o le AN-B) e ese mai le faʻatapulaʻaina o le AN (AN-R) ile microbial community composition (AN-B).Mack et al., 2016), a'o toe fa'afefeteina e suia ai le gut microbiota (Kleiman et al., 2015). E le gata i lea, a maeʻa ona faʻateleina le faʻaogaina o le tryptophan, o tali a le homeostatic i le serotonergic system e mafai ona oʻo atu i le taimi i se setete e faʻaitiitia ai le maualuga o le serotonin, lea e mafua ai le manaʻo e 'ai (cf. Steiger et al., 2001).

O le mea e mataʻina ai, aʻo maua e se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o AN maʻi na faʻateleina le maualuga o le cytokine i le plasma (aemaise lava IL-6 ma TNF-α), o le maualuga o le cytokine i tagata maʻi BN e leʻi ese mai faʻatonuga (Dalton et al., 2018). O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga i manu e le o ni tagata ua maua ai o le puleaina o IL-6 cytokines e faʻateleina ai le serotonin ma faʻaitiitia le maualuga o le dopamine i faʻaupuga faaniukilia, o se aafiaga faʻateleina e le atuatuvale (Pese et al., 1999). Faʻavae i luga o nei suʻesuʻega, matou te manatu pe afai e paʻu le maualuga o le cytokine i tagata maʻi AN-R, e ono mafua ai le faʻaitiitia o le serotonin maualuga i le tulaga e oʻo mai ai le manaʻo e 'ai tele, ma suia ai le faʻamaʻi o le maʻi i le AN-B. . O lenei manatu e lagolagoina e le mauaina o tagata gasegase AN-B e maualalo le maualuga o le mumū nai lo tagata AN-R (Solmi et al., 2015).

I le aotelega, o nei faiga fa'asoa fa'afuainumera o lo'o fa'avaeina ai fa'afitauli o mea'ai e fa'ailoa mai ai o fa'afitauli o mea'ai e le o ni fa'alavelave tu'ueseese. Nai lo lena, e foliga mai latou te faia se faʻaauau, ma le BED i le tasi pito o le fusi o alaleo ma AN-R i le isi pito. BN ma le bulimic-type AN (AN-B) o loʻo tu i le va o mea sili (Ata 2). I le taimi muamua, o le transdiagnostic view of 'ai faaletonu na fesiligia (Birmingham et al., 2009), o se vaega ona o le matafaioi o le atuatuvale, neuroinflammation ma le gut dysbiosis i le mafuaʻaga o meaʻai e leʻi malamalama i ai. Le faʻataʻitaʻiga o loʻo tuʻuina atu i lenei tusiga (Faʻafanua 1, 2) o lo'o fa'ailoa mai ai o suiga malosi i le fulafula, fa'alavelave, tulaga o le serotonin, fa'atosina o le tryptophan ma le microbiota e mafua ai suiga i amioga le lelei o le 'ai. Pe a tu'ufa'atasia faiga fa'alatalata o lo'o talanoaina i luga i se fa'ata'ita'iga fa'aauau o fa'afitauli o mea'ai, o lo'o i ai i tatou i se tulaga sili atu ona lelei e fa'amatala pe aisea e masani ai ona suia fa'ailoga a le tagata i le faagasologa o se ma'i ma pe aisea e mafai ai ona maua mulimuli ane tagata ma'i i se isi ma'i.

Autoimmunity ma le 'ai

O tulaga uma o le 'ai oka e le mafua mai i faiga fa'afeusuaiga mo le pa'u. Mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo i ai AN gasegase e aunoa ma se fefe tele i le maua o le mamafa poʻo le gaʻo. DSM-V (American Psychiatric Association, 2013) faʻafeiloaʻi le suʻesuʻega ARFID (Avoidant/Restrictive Food Intake Disorder) e faʻamatala ai tagata mamaʻi maualalo e le o iai ni faʻalavelave faʻaleagaina o le tino (e le o le gaʻo-phobic AN). ARFID e foliga mai e sili atu ona taatele i atunuu atiaʻe nai lo le gaʻo-phobic AN, lea e sili atu ona taatele i atunuu atiaʻe (toe iloilo i le Becker et al., 2006). E faʻapea foʻi, e ui o le AN ma isi faʻafitauli o meaʻai e sili atu ona taatele i le faʻafeusuaiga nai lo alii faʻafeusuaiga (Li et al., 2010; Calzo et al., 2018), e tupu fa'aletonu le 'ai i nisi o ali'i fa'afeusuaiga. Atonu e faigata ona fa'amatalaina na'o le fa'atauva'a fa'afeusuaiga mo le pa'epa'e ona o le paee e le'o le taua tele o se fa'aipoipoga mo tama'ita'i e pei o tane (Li et al., 2010).

Afai o le neuroinflammation e taua tele i le AN, o le fesili taua o le a le mafuaʻaga o le neuroinflammation i nei tulaga? E masani lava, o le faʻalavelave masani e mafua ai le neuroinflammation atonu e mafua mai i isi mea nai lo tauvaga faʻafeusuaiga. E mafai ona moni lenei mea aemaise lava i gasegase e le ga'o-phobic AN. E ese mai i le faʻamaʻi masani, o le neuroinflammation atonu e mafua mai i faʻamaʻi autoimmune ma autoinflammatory (Najjar et al., 2013). E tutusa lelei, e tele lipoti o mataupu na mafua ai le AN i faʻamaʻi pipisi: o nei mataupu ua faʻamatalaina o le "autoimmune anorexia nervosa" (Sokol ma Gray, 1997; Sokol, 2000). I nisi tulaga, ua matauina le OCD e mulimuli mai fa'ama'i (American Psychiatric Association, 2013), tuʻuina atu le tele o lagolago mo le fesoʻotaʻiga i le va o le faʻagaoioia o le tino puipuia ma le amataga o le OCD ma le AN (Ata 1). E pei lava o tagata mama'i ga'o-phobic AN, e mafai ona a'oa'o tagata mama'i e le'i ga'o-phobic e fa'aitiitia le popole e ala i le 'ai. O lenei mea e mafai ona oʻo atu ai i le faʻalavelave mataʻutia / fiaai e pei o le AN fat-phobic (Ata 1). E le gata i lea, o la tatou faʻataʻitaʻiga psychoneuroimmunological o loʻo tuʻuina atu ai foʻi se faʻamatalaga mo na tala faʻasolopito o le anorexia nervosa e le gaʻo-phobic na i ai i sosaiete faʻasolopito e leʻi i ai se matagofie matagofie (cf. Arnold, 2013).

I se suʻesuʻega tele o tagata lautele na faia i Tenimaka, Zerwas et al. (2017) na maua ai o faʻamaʻi faʻamaʻi poʻo faʻamaʻi faʻamaʻi e faʻateleina le lamatiaga mo AN i le 36%, le lamatiaga o le BN i le 73% ma le faʻafitauli o le 'ai e leʻo faʻamaonia (EDNOS) lamatia e 72%. O lenei aafiaga na sili atu ona malosi mo tama nai lo teine ​​(Zerwas et al., 2017). Mo tama, o le i ai o soʻo se autoinflammation faʻateleina le lamatiaga mo EDNOS e 740%. O se suʻesuʻega tele a Suetena na lipotia mai ai o soʻo se faʻamaʻi muamua o le autoimmune na faʻateleina le lamatiaga o le AN i le 59% (Hedman et al., 2019). O le isi suʻesuʻega tele e suʻesuʻeina ai le fesoʻotaʻiga i le va o faʻafitauli o meaʻai ma faʻamaʻi autoimmune e leʻi faʻaalia ai soʻo se faʻasologa o le kenera i le va o le anorexia nervosa ma faʻamaʻi autoimmune (Tylee et al., 2018). O loʻo taʻu mai ai o le siosiomaga nai lo le kenera e mafua ai le fesoʻotaʻiga i le va o le AN ma faʻamaʻi autoimmune.

Matou te faʻamatalaina nei suʻesuʻega o le tuʻuina atu o le lagolago lautele mo la matou faʻataʻitaʻiga o le psychoneuroimmunological mo faʻafitauli o meaʻai mo mafuaʻaga e fa: (1) faʻalavelave faʻafuaseʻi ua iloa e mafua ai faʻamaʻi autoimmune (Pese et al., 2018), (2) tele faʻamaʻi autoinflammatory ma autoimmune ua iloa e faʻateleina ai le neuroinflammation (Najjar et al., 2013), (3) o le faʻagaoioia o le puipuiga o le tino e iloa e faʻateleina ai le faʻalavelave faʻalavelave (Yau ma Potenza, 2013), ma le (4) dysbiosis i le gut microbiota e mafai ona oʻo atu ai i le amataga o faʻamaʻi faʻamaʻi (Lukens et al., 2014). E pei ona toe iloiloina i le vaega "The Neurochemistry of Anorexia Nervosa and Bulimia Nervosa", o le dysbiosis e taatele foi i faʻafitauli o meaʻai.

O le mea lea, i le tulaga o le ARFID (non-fat-phobic AN), e mafai e tagata taʻitoʻatasi ma neuroinflammation ona iloa o le 'ai ma le anapogi e mafai ona faʻaitiitia ai le popole ma le dysphoria ona o le 'ai ma le anapogi e faʻaitiitia ai tali a le autoimmune (cf. Hafstrom et al., 1988) ma fa'aititia le fa'aogaina o le serotonergic system (cf. Kaye et al., 2009), e taʻitaʻia ai le taamilosaga o meaʻai leaga ma iu ai i le AN. O lenei psychoneuroimmunological mechanism e mafai ona faʻamatalaina pe aisea e mafatia ai tane faʻafeusuaiga ma faʻafeusuaiga ile AN (cf. Carlat et al., 1997) e tusa lava pe le o iai se tauvaga malosi fa'afeusuaiga mo le pa'epa'e i le tulaga tutusa e pei ona i ai i fafine fa'afeusuaiga (cf. Abed et al., 2012).

Fa'alavelave fa'aletonu ole 'ai

O fa'aletonu o mea'ai e masani lava ona maualuga le fa'atasi ma isi fa'afitauli o le mafaufau (Keski-Rahkonen ma Mustelin, 2016). Mo se faʻataʻitaʻiga, 93-95% o tagata matutua AN maʻi sa i ai se faʻafitauli faʻaletonu o le mafaufau, 55-59% na i ai le faʻalavelave popole ma le 5-20% na i ai se maʻi e fesoʻotaʻi ma vailaʻau (Blinder et al., 2006). O suʻesuʻega i faʻalavelave faʻafuaseʻi o faʻafitauli o le mafaufau i le BN ua faʻaalia ai o le 94% o tagata matutua o le BN na maua i le le atoatoa o le mafaufau, 55% na maua i le popole ma le 34% na maua i le faʻaaogaina o vailaʻau.Swanson et al., 2011). O faʻamaʻi faʻalavelave e le masani ai mo tupulaga talavou ma le BN: 49.9% na i ai le faʻafitauli o le mafaufau, 66.2% na i ai le faʻalavelave popole, faʻaleagaina o vailaʻau na tupu i le 20.1% o talavou BN ae o le 57.8% na i ai se faʻafitauli o amioga (Swanson et al., 2011).

Talu ai ona o le BED e leʻi leva ona faʻavasegaina o se maʻi eseʻese, o suʻesuʻega i faʻafitauli faʻaletonu o le mafaufau e tau le maua (cf. Olguin et al., 2017). O se suʻesuʻega tele faʻamaʻi i luga o tupulaga talavou a Amerika na maua ai e 45.3% o tagata taʻitoʻatasi e iai le BED na i ai se faʻalavelave faʻalavelave faʻafuaseʻi, 65.2% na i ai le faʻalavelave popole, faʻaaogaina vailaʻau na tupu i le 26.8% o tupulaga talavou ae 42.6% na i ai se faʻafitauli o amioga (Swanson et al., 2011).

OCD, lea e tutusa le tele o mea e tutusa ai ma faʻafitauli o meaʻai, ua fesoʻotaʻi ma le gut microbiome dysregulation (Turna et al., 2017) ma suia le gaioiga o le serotonin i le faiʻai (Lissemore et al., 2018). E pei lava o faʻafitauli o meaʻai, o le OCD e fesoʻotaʻi ma le maualuga o faʻalavelave faʻatasi ma isi faʻafitauli o le mafaufau (Hofmeijer-Sevink et al., 2013). Talu ai ona o le gut microbiome dysregulation ma le faʻamaʻi masani e fesoʻotaʻi uma ma le le atoatoa o le mafaufau ma le popole popole (toe iloilo i Bekhbat ma Neigh, 2018; Liang et al., 2018), o le faʻamatalaga sili ona talafeagai mo le tupu mai o nei faʻalavelave faʻapitoa o le OCD ma le faʻalavelave o meaʻai, o nei faʻalavelave e mafua mai i le dysbiosis ma faʻateleina le lagona i le atuatuvale.

O le mea taua, o le tele o fa'ailoga AN e foliga mai o fa'ailoga o matelaina, e le o se faaletonu o le mafaufau. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le suʻesuʻega taʻutaʻua o le matelaina a Minnesota, e 36 tagata soifua maloloina na faʻaleagaina mo le 6 masina (Ki, 1950). Na amata ona faʻaalia e tamaloloa faʻailoga e tutusa ma faʻafitauli o meaʻai, e pei o le 'ai masani, faʻalavelave i meaʻai ma le 'ai. O tama matelaina foi na atiaʻe ni amioga faʻaputu ma le mataʻutia o le aoina, faʻapea o le matelaina e ono mafua ai pe faʻamalosia ai faʻamaoniga e pei o le obsessive-compulsive disorder (OCD). O nisi tagata fiaaai e faitau tusi kuka, miti e uiga i meaai ma talanoa pea e uiga i ai (Ki, 1950). O se mata'utia faapena i mea'ai e masani ona matauina i gasegase AN (Crisp, 1983).

O tagata fiaaai foi na itaitagofie, popole ma atuatuvale, lea e taʻu mai ai o le matelaina na oo atu ai i le fia aai na mafua ai le atuatuvale (cf. Rantala et al., 2018). I le tele o mataupu, na fa'aauau pea fa'ailoga pe a uma ona toe fa'afefe. O vaega faaumiumi o le fiaaai e taitai atu ai i le le ano ma le toesea o tagata (cf. Ki, 1950), o fa'ailoga masani o le AN. O le suʻesuʻega o le matelaina a Minnesota na faʻaalia ai o le taimi lava na maeʻa ai le faʻataʻitaʻiga o le matelaina, e toʻatele tamaloloa na faʻaalia popolega e uiga i le maua o le mamafa tele ma "faʻafefe" (Ki, 1950). E mafai ona maua ni fa'ata'ita'iga fa'apei i lipoti o mataupu ma fa'amaumauga i taimi o oge (Ki, 1950). E ui ina pae'e, o le to'atele o tama e le'i va'aia i latou e la'ititi le mamafa (Ki, 1950). O le mea lea, e foliga mai e mafai e le matelaina ona faʻamalosia le faʻaseseina o le tagata lava ia e uiga i le AN ma o le matelaina lava ia e mafua ai le ituaiga psychopathology o loʻo vaaia i tagata gasegase AN.

Fa'amata'u Fa'afitauli mo Fa'aletonu Taumafa

Fa'atupu Genetic ma Neuroinflammation

O su'esu'ega a le aiga, masaga ma le vaetamaina o lo'o fa'aalia i taimi uma o a'afiaga o le kenera e saofagā i le fete'ena'iga i le fa'aletonu o mea'ai. Tala fa'atatau mo le BED ile va ole 41 ma le 57%; BN fa'atatau ole fa'asoasoaina ile va ole 30 ma le 83%, a'o le AN e iai lona fa'atauina ole 28-78% (Thornton et al., 2011). O fa'aletonu o mea'ai e fa'atatau i aiga: o aiga tama'ita'i o tagata ta'ito'atasi e maua i le AN e 11.3 taimi e sili atu ai ona atia'e le AN nai lo aiga o tagata e leai se AN; o aiga fafine o tagata taʻitoʻatasi e iai le BN e 12.3 sili atu ona atiaʻe le BN nai lo aiga o tagata e leai se BN (Strober et al., 2000). E itiiti ni a'afiaga fa'apitoa fa'aletagata ua fa'amaonia fa'amaonia mo fa'aletonu o mea'ai (toe iloilo i Mayhew et al., 2018), e ui lava o se suʻesuʻega talu ai nei na faʻaalia ai le valu genetic loci o loʻo faʻavae i le AN etiology, o loʻo fautua mai ai metabo-psychiatric tupuaga mo le maʻi (Watson et al., 2019). O suʻesuʻega masaga ua faʻaalia ai o loʻo i ai faʻasalalauga fefaʻasoaaʻi i le va o faʻafitauli o meaʻai ma faʻalavelave popole (Keel et al., 2005), i le va o le AN ma le OCD (Altman ma Shankman, 2009) ma le va o le BN ma le le mautonu (Keel et al., 2005). O le faʻamatalaga sili ona talafeagai mo nei suʻesuʻega o le fefaʻasoaaʻi faʻasalalauga e mafua mai i le faʻafitauli i le neuroinflammation ma le faʻalavelave faʻalavelave, e pei ona fautuaina e le faʻamaoniga na toe iloiloina i luga. O lenei faʻafitauli i le neuroinflammation ma le atuatuvale e mafai ona faʻamatalaina pe aisea na maua ai e suʻesuʻega a le GWAS le fesoʻotaʻiga faʻavae i le va o le AN ma le tele o isi faʻafitauli o le mafaufau e pei o le schizophrenia, faʻafitauli tele o le atuatuvale, maʻi pipili ma autism (Anttila et al., 2018; Sullivan et al., 2018), ona o le neuroinflammation e iai sona sao ia i latou uma (Najjar et al., 2013). Faatasi ai ma eseesega i le microbiome composition, o nei faʻafitauli faʻaleagaga i le neuroinflammation e mafai ona faʻamatalaina se vaega pe o le tauvaga faʻafeusuaiga e oʻo atu i le BED, BN poʻo le AN (cf. Ata 2).

Faʻaleagaina o Tamaiti, Faʻafitauli, Epigenetics ma Microbiota

Fa'aleagaina o tamaiti ile faiga o feusuaiga, fa'alagona po'o le fa'aleagaina o le tino e fa'atuputeleina ai le a'afiaga o fa'afitauli fa'aletonu (toe iloilo i le Hoppen ma Chalder, 2018). O le fa'aleagaina o tamaiti e fa'atuputeleina ai le fa'atupuina o se ma'i le 'ai e sili atu i le faatolu (Caslini et al., 2016). O le faʻaleagaina o tamaiti e faʻateleina ai le faʻalavelave faʻalavelave i le matua, o se taunuuga e mafua mai i le epigenetic mechanisms e pei o le suia o le DNA methylation (DNAm) o genes axis HPA (Bustamante et al., 2016). O le faʻalavelave faʻafuaseʻi i le tamaitiiti e mafai foi ona aʻafia ai le microbiome i se auala e suia ai, microbiome suboptimal e faʻaalia ai tagata i le faʻateleina o le atuatuvale (O'Mahony et al., 2016). I le faaopoopo atu i le faateleina o le lagona i le atuatuvale, o le atuatuvale o le amataga o le olaga e mafai ona avea ma microglia muamua, lea e mafai ona taitai atu ai i le malosi o le neuroinflammatory tali i le atuatuvale mulimuli ane (toe iloilo i le Calcia et al., 2016). O le faʻalavelave faʻafuaseʻi e masani ona lipotia i totonu o le tausaga aʻo leʻi amataina le AN i suʻesuʻega faʻamaʻi (Rojo et al., 2006). O tagata gasegase ua lipotia mai le maualuga maualuga o le mamafa o le olaga atoa ma le tele o faigata e feagai ma le atuatuvale nai lo le pulea lelei (Soukup et al., 1990). O suʻesuʻega i tua ua maua ai e ese le mamafa o le olaga i le va o AN ma faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga, vavalo AN amata ile 67% o mataupu (Schmidt et al., 2012).

Le Matafaioi a Hormone Feusuaiga

E foliga mai e iai se aafiaga o le maualuga o le homone o feusuaiga a o le'i fananau mai ma le taimi nei pe o le tauvaga va'aiga fa'afeusuaiga mo le pa'epa'e e o'o atu ai i le fa'aletonu o mea'ai. O hormones fa'afeusuaiga e a'afia ai fo'i le ituaiga o le 'ai e tupu mai (Ata 2). O le Estrogen e iloa e faʻaosofia ai le gaioiga o le HPA, ma faʻateleina ai le faʻalavelave faʻalavelave (Kudielka ma Kirschbaum, 2005). Androgens, i se faʻatusatusaga, e faʻaitiitia ai le gaioiga o le HPA ma faʻaitiitia ai le faʻalavelave faʻalavelave (Kudielka ma Kirschbaum, 2005). E masani ona faʻaalia e tamaʻitaʻi le maualuga o le faʻagaoioia o le HPA i tulaga e fesoʻotaʻi ma tulaga ae o fafine e faʻaalia le maualuga o le faʻaogaina o le HPA i tulaga e aʻafia ai le teenaina o agafesootai (toe iloilo i le Del Giudice et al., 2011).

O lea e mafai ai ona valoia e sili atu tamaʻitaʻi tamaʻitaʻi heterosexual (Bártová et al., 2020), o lona uiga, o fafine e maualuga atu le faʻaalia o le androgen i le prenatal poʻo le maualuga o le testosterone maualuga (Luoto et al., 2019a, b) - ma, o lea, o se tulaga maualuga atu mo tulaga lautele (cf. Nave et al., 2018) - e maualuga atu le avanoa e atiaʻe ai le AN. I se fa'atusatusaga, o le tele o tama'ita'i fafine e sili atu ona nofouta i le te'ena fa'aagafesootai o le a fa'amoemoeina e maualuga atu le lamatiaga o le atia'e o le BED. O le mea moni, numera numera (2D: 4D, o lona uiga, o le biomarker o le faʻaalia o androgen prenatal: Luoto et al., 2019a) e sili atu le tamaʻitaʻi i AN maʻi nai lo maʻi BN, faʻatasi ai ma faʻatonuga o loʻo i ai se fua faʻatatau numera (Quinton et al., 2011). O loʻo taʻu mai ai e mafai e tagata gasegase ona maua le maualuga o le faʻaalia o le androgen i le taimi muamua nai lo tagata maʻi BN ma faʻatonuga (mo se faʻamatalaga auiliili o nei atinaʻe i tagata e le o ni falemaʻi, vaʻai Luoto et al., 2019a, b). I fafine, maualalo le maualuga o le testosterone prenatal ma le maualuga o le maualuga o le hormone ovarian ovarian e foliga mai e faateleina ai le lamatiaga o le BED; i tane, maualuga maualuga testosterone prenatal e foliga mai e puipuia mai le BED (Klump et al., 2017). O nei suʻesuʻega o loʻo faʻamaonia ai le matafaioi a hormones feusuaʻiga i le fesuiaiga o le phenotypic (Ata 2) ma le eseesega o feusuaiga i le le atoatoa o meaʻai.

Togafitiga Fa'aletonu Tau'ai i le taimi nei

O le togafitiga o faʻafitauli o meaʻai e sili atu le aoga nai lo le togafitiga o isi faʻafitauli o le mafaufau. E na o le 46% o tagata gasegase o le AN e toe malosi atoatoa, tasi vaetolu e toe malosi i se vaega ma i le 20% o le AN o loʻo tumau pea o se maʻi tumau (Arcelus et al., 2011). Ole averesi ole umi ole ma'i e 6 tausaga (Schmidt et al., 2016). I le taimi nei, e leai se togafitiga faʻafomaʻi aoga mo AN. Selective serotonin reuptake inhibitors (SSRIs) e le aoga mo AN (Davis ma Attia, 2017). E leai se vailaʻau faʻamaonia e togafitia ai le anorexia nervosa i le US poʻo le EU (Bodell ma Keel, 2010; Starr ma Kreipe, 2014). O se togafitiga e faʻavae i luga o ituaiga eseese o togafitiga ma taumafaiga e toe faʻaleleia le mamafa (faʻataʻitaʻiga, Brockmeyer et al., 2017; Harrison et al., 2018 ma mau faasino i totonu). O le aoga o togafitiga faʻavae a le aiga (FBT) ua lipotia mai e sili atu nai lo isi ituaiga o psychotherapy (Starr ma Kreipe, 2014).

O le togafitiga muamua mo le BN o le cognitive behavioral therapy (CBT) lea e faʻamoemoe e suia mafaufauga le lelei o loʻo faʻavaeina ai le 'ai tele aʻo taumafai foʻi e faʻasaʻo amioga taumafa (Fairburn, 2008). O SSRI e taofiofia teisi le amio 'ai tele ae e le masani ona faʻaumatia (Mitchell et al., 2013). Ole fua ole pa'u ile togafitiga faʻamaʻi ile BN e tusa ma le 40% (Bacaltchuk ma Hay, 2003). Ole togafitiga a le BN ile taimi nei e le sili ona aoga: o suʻesuʻega tulitatao ua faʻaalia i totonu ole 10-tausaga, naʻo le 50% o tagata mamaʻi ua toe malosi atoatoa (Hay et al., 2009).

O vailaʻau faʻamaʻi e naʻo le tauagafau lelei e tetee atu ai i le tele o meaʻai i se taimi pupuu, ae e le o iloa lo latou aoga umi (McElroy et al., 2012). E le gata i lea, latou te le fesoasoani i le faʻaitiitia o le mamafa o le tino ma e foliga mai e le faʻaleleia ai le antibinge 'ai aafiaga o le CBT (McElroy et al., 2012). O vailaʻau faʻamaʻi faʻasolosolo lona lua o loʻo faʻaaogaina i togafitiga AN o le mea moni e faʻaosofia pe faʻateleina le 'ai tele i tagata mamaʻi ma le BED ma le BN (McElroy et al., 2012; Cuesto et al., 2017). O su'esu'ega fa'alua-tauaso ma placebo-pulea ua fa'aalia ai o se vaila'au fa'ama'i epileptic, topiramate, e aoga tele e fa'asagatau ai i vaega o le 'ai tele i le BED ma le puta. Topiramate e maualuga le anti-inflammatory properties, ma ua faʻaalia e faʻaitiitia ai le neuroinflammation ma le faʻamaʻi faʻamaʻi i isumu (Pinheiro et al., 2015). Ua faʻaalia foi e faʻaitiitia ai le faʻateleina o le inu ava malosi i isumu (Farook et al., 2009), fa'ailoa mai e mafai ona fa'aitiitia ai le fa'alavelave. O le mea e malie ai, o le topiramate e faʻaitiitia ai foʻi faʻamalosi i le OCD (Rubio et al., 2006; Van Ameringen et al., 2006; Mowla et al., 2010; Berlin et al., 2011). O le mea e leaga ai, o le topiramate e le talafeagai e fai ma togafitiga mo AN poʻo mo tagata gasegase o loʻo i ai se talaʻaga o le AN ona o le topiramate e faʻaitiitia ai le manaʻo ma faʻaleleia le paʻu o le mamafa o se itu-aʻafiaga. E mafai foʻi ona faʻaosoina le AN i latou o loʻo i ai ni faʻalavelave faʻafuaseʻi mo AN (Lebow et al., 2015). I totonu o le Iunaite Setete ma Kanata, na o le pau lava le vailaʻau faʻamaonia mo le BED feololo ma ogaoga o le lisdexamfetamine, lea na faʻaaogaina foi e togafitia ai le le atoatoa o le mafaufau (ADHD) (Heo ma Duggan, 2017). O su'esu'ega fa'alua-tauaso fa'afuase'i ua fa'aalia ai e sili atu le aoga o le lisdexamfetamine i le 'ai tele nai lo le placebo. Ae ui i lea, o le lisdexamfetamine e iai aʻafiaga leaga e pei o le gutu mago, ulu tiga ma le le mautonu e mafua ai le faʻaaogaina o fualaau faasaina i le tele o gasegase (Heo ma Duggan, 2017). E le gata i lea, e naʻo le faʻaitiitia o faʻamaoniga nai lo le aveesea o le faʻafitauli autu e mafua ai le faʻafitauli o le 'ai, ma maua ai se fofo umi umi (cf. Rantala et al., 2017).

Togafitiga Fa'aletonu o le 'Ai Fa'avae ile Psychoneuroimmunology

O le faʻataʻitaʻiga o le psychoneuroimmunological lea na matou tuʻuina atu e mafai ona faʻaleleia le aoga o togafitiga faʻamaʻi taumafa. O le faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻapea, nai lo le tuʻuina atu o togafitiga faʻavae a le aiga ma le psychotherapy mo tagata maʻi AN, atonu e sili atu ona aoga le taumafai e faʻaitiitia le mataʻutia e faʻaitiitia le mamafa e ala i le faʻaitiitia o le neuroinflammation ma le faʻalavelave masani. Matou te fautua atu foi o le CBT e faʻavae i luga o le evolusione psychiatry e mafai ona fesoasoani atili i le suia o foliga o le tagata maʻi ma uiga o manatu manifinifi lalelei agai i se itu maloloina. O le mea moni, o la matou faʻataʻitaʻiga psychoneuroimmunological o loʻo fautua mai ai o suiga o le olaga e faʻaitiitia ai le neuroinflammation ma le atuatuvale e faʻamoemoe e faʻaitiitia ai faʻamaoniga AN, e ui lava e manaʻomia nisi suʻesuʻega faʻapitoa mo lenei mea ina ia faʻamaonia faʻamaonia.

Fualaau mo AN e ono fa'atupu ai le Neuroinflammation

O suʻesuʻega talu ai nei o loʻo fautua mai ai o le olanzapine (o se vailaʻau faʻamaʻi e le masani ai) e taʻitaʻia ai le mamafa tele o tagata mamaʻi ma le AN (Dold et al., 2015; Himmerich et al., 2017). O suʻesuʻega i isumu ua faʻaalia ai o le olanzapine e faʻaitiitia ai le neuroinflammation (Sharon-Granit et al., 2016). E taofiofia foi le TNF-α ma le IL-6 ma faʻateleina le maualuga o le IL-10, o se cytokine anti-inflammatory (Sugino et al., 2009). O le mea lea, o se auala e mafai ai ona fesoasoani le olanzapine i tagata gasegase e mafai ona faʻaitiitia le neuroinflammation, e ui o lea e tumau pea ona faʻamaonia.

O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga e faʻaalia ai se aafiaga lelei o togafitiga anti-TNF-α i luga ole AN (Solmi et al., 2013). Esalatmanesh et al. (2016) na maua ai o le minocycline antibiotic lea e lauiloa mo ona uiga anti-inflammatory na matua faʻaitiitia ai faʻamaoniga OCD i OCD-maʻi e aunoa ma le mafua ai o ni aʻafiaga leaga.

Zinc, Anorexia Nervosa ma Neuroinflammation

O faʻamaoniga mai suʻesuʻega faʻapitoa e faʻaalia ai o tagata gasegase e maualalo le maualuga o le zinc i le toto ma maualalo le fua o le faʻamaʻiina o le zinc i le urine (Katz et al., 1987). O le ogaoga o le faaletonu o le zinc e fesoʻotaʻi ma le ogaoga o le AN, faʻapea foʻi ma le maualuga o le atuatuvale ma le popole (Katz et al., 1987). O le tele o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiina o le faʻaopoopoga o le zinc ua lipotia mai ai le faʻatupulaia tele o le mamafa o mataupu (Safai-Kutti ma Kutti, 1986; Safai-Kutti, 1990; Birmingham et al., 1994; Birmingham ma Gritzner, 2006). O le faaletonu o le zinc e iloa e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le gaosiga o cytokines proinflammatory, aemaise lava TNF-α ma IL-6 (Gammoh ma Rink, 2017). O le mea lea, matou te fautua atu e mafai ona faʻaogaina se masini i le va o le faʻaopoopoga o le zinc ma le faʻaitiitia o faʻamaoniga AN ma le mamafa o le mamafa e mafai ona faʻaogaina e ala i le faʻaitiitia o le neuroinflammation. Faʻaitiitia le neuroinflammation, i le isi itu, faʻaitiitia ai mafaufauga. O lenei faʻamatalaga e lagolagoina e suʻesuʻega mai faʻataʻitaʻiga e pulea placebo lea na lipotia mai ai o uiga i le 'ai ma meaʻai na sili atu ona lelei aemaise lava i tagata maʻi AN na 'ai fualaau zinc (e ese mai ia i latou na maua fualaau placebo) (Khademian et al., 2014). O le mea lea, e foliga mai o le zinc e faʻaitiitia ai faʻamaoniga o le OCD i tagata gasegase AN. O le mea e mataʻina ai, o faʻaopoopoga o le zinc e faʻaitiitia ai faʻamaoniga faʻapea foʻi ma tagata mamaʻi ma le OCD e leai ni faʻafitauli o meaʻai (Sayyah et al., 2012). I le aotelega, e mana'omia nisi su'esu'ega e malamalama ai i le faiga (s) e fa'aaafia ai e le zinc fa'ailoga AN.

I le faʻaopoopoga i le zinc, e mafai foi ona faʻaogaina isi micronutrients e faʻaitiitia ai le neuroinflammation. Mo se faʻataʻitaʻiga, o tagata gasegase o le AN e le lava le vaitamini D (Veronese et al., 2015; Tasegian et al., 2016) ma vitamini D supplementation ua iloa e faʻaitiitia ai le mumū (Grossmann et al., 2012; Zhang et al., 2012; Berk et al., 2013) faʻapea foʻi ma le neuroinflammation (Koduah et al., 2017).

Fecal Microbiota Transplantation ma Probiotics

Afai e faʻaauau pea ona tuʻuina atu e faʻasaienisi le lagolago malosi mo le matafaioi a le microbiota i le mafuaʻaga o faʻafitauli o meaʻai, e mafai ona avea fecal microbiota transplants mai tagata soifua maloloina o le a avea ma se vaega o togafitiga faʻamaʻi i le lumanaʻi o faʻafitauli o meaʻai. Le su'esu'ega fa'asalalau muamua (de Clercq et al., 2019) na lipotia mai le tele o le mamafa o le tino pe a maeʻa le faʻaogaina o le microbiota fecal mo se maʻi e maua i le AN. Ae ui i lea, o suʻesuʻega i lenei matata o loʻo i lona amataga. I le faaopoopo atu i fecal microbiota transplantation, gut microbiota e mafai ona togafitia faʻamalosi i probiotics poʻo isi mea faaopoopo (Stevens et al., 2019). O le mea e leaga ai, e ui o le faʻaputuina o faʻamaoniga e taʻu mai ai o probiotics o se togafitiga faʻapitoa e faʻaitiitia ai le faʻagaioiina o le inflammatory o loʻo maua i le faʻafitauli tele o le atuatuvale (toe iloilo i le Park et al., 2018), su'esu'ega i le aoga o probiotics ona o le le lava o togafitiga i le taimi nei.

Togafitiga Fa'aletonu o le 'Ai Binge (BED) Fa'avae ile Evolutionary Psychiatry

O togafitiga a le BED e fa'avae i luga ole su'esu'ega fa'afoma'i fa'afoma'i e tatau, i la tatou va'aiga, e taula'i atu i le taofi o le ta'amilosaga leaga o taumafaiga fa'ama'i e fa'aosoina ai vaega ole 'ai. E tatau i tagata ma'i ona taumafai e fa'aitiitia le mamafa e ala i le 'ai maloloina ma fa'amalositino (cf. Lindeberg, 2010; Temko et al., 2017; Leone et al., 2018) nai lo le taumafai e faʻaitiitia le faʻaaogaina o kalori e ala i le anapogi. O se faiga talitutusa lea i togafitiga CBT o loʻo iai nei o le BED (cf. Hilbert, 2013). O se taumafataga maloloina e mafai foi ona fesoasoani e faʻaitiitia ai le popole o tagata maʻi BED: suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga i manu ua faʻaalia ai o microbiota intestinal e aʻafia ai le faʻalavelave faʻalavelave (Bravo et al., 2011). E le gata i lea, o se taumafataga maloloina, aemaise omega-3 fatty acids ma polyphenols, e faʻaitiitia ai le mumū (Ricordi et al., 2015), lea e iloa e faaosofia ai le HPA-gaioiga (Yau ma Potenza, 2013; Rohleder, 2019) ma fa'aletonu le malosi e fa'atonutonu ai le tagata lava ia (Talita et al., 2017). O faamalositino e mafai foi ona fesoasoani e faaitiitia ai le popole (cf. Zschucke et al., 2015). O le aoga o nei togafitiga BED e tatau ona fuafua i suʻesuʻega falemaʻi i le lumanaʻi.

Puipuia Tulaga Maualuga o Fa'aletonu Taumafa

O togafitiga o loʻo i luga e taulaʻi atu i auala vavalalata o loʻo faʻavaeina ai faʻafitauli o meaʻai; peita'i, mo so'o se togafitiga e maua ai le aoga mo se taimi umi, o le mafua'aga sili i tua atu o fa'afitauli o mea'ai e tatau ona fo'ia. O polokalame a'oa'oga fa'asalalau e mafai ona fa'atūina se faiga puipuia lelei mo fa'afitauli o mea'ai (Li et al., 2014) e tusa ai ma ata faʻataʻitaʻi o tamaʻitaʻi paʻu ma tamaʻi muscular i le aufaasālalau o loʻo faʻagaoioia faʻamalosi faʻatauvaga faʻafeusuaiga (Boothroyd et al., 2016; Borau ma Bonnefon, 2017; Saunders ma Eaton, 2018), ma i le tulaga e faigata ai mo tupulaga talavou ona faʻaitiitia lo latou faʻaalia lautele i ala o faasalalauga. O polokalame a'oa'oga fa'asalalau e fa'amoemoe e fa'ailoa ai tagata auai i tagata fa'atau fa'asalalauga. Latou te aofia ai vaega faʻaleaʻoaʻoga ma faʻaalia pe faʻafefea ona faʻaogaina le polokalama faʻapipiʻi ata e faʻaalia atili ai ata "atoatoa" (Li et al., 2014). O polokalame a'oa'oga fa'asalalau e fa'avae i luga o le manatu e fa'apea, o le tu'uina atu i tagata talavou o mea moni e uiga i fa'asalalauga ma ata fa'asalalau, o le a latou fa'aitiitia ai le fa'aogaina o manatu manifinifi o le tino ma le popole i lo latou mamafa: o se taunuuga, o amioga e feso'ota'i ma fa'afitauli o mea'ai o le a fa'aitiitia. (Li et al., 2014).

O polokalame a'oa'oga fa'asalalau ua lelei tele i le fa'aitiitia o le mafaufau e feso'ota'i ma fa'aletonu o mea'ai. O se suʻesuʻega i luga o tamaiti aʻoga na lipotia mai e faapea o le 4-vaiaso le faʻasalalauga faitautusi tusitusi faʻaititia le le fiafia o le tino ma le faʻaogaina o manatu faʻale-aganuʻu o le manifinifi (Watson ma Vaugn, 2006). O le isi suʻesuʻega na maua ai o le auai i se polokalame faʻasalalau e valu-vasega e faʻaitiitia ai foliga, mamafa ma popolega o meaʻai ma le le fiafia o le tino i teine ​​talavou - o le aʻafiaga na faʻaauau pea i le 30-masina tulitatao, e fautua mai ai se faʻaleleia umi (Wilksch ma Wade, 2009). E le gata i le a'oa'oina o ala o faasalalauga, o auala e fa'atatau i le dissonance, lea e a'oa'oina ai tagata auai e faia se uiga fa'afeagai e tetee atu i manatu manifinifi lalelei, ua aoga i le fa'aitiitia o amioga ma mafaufauga e feso'ota'i ma fa'aletonu o mea'ai (Stice et al., 2001, 2006; Becker et al., 2006; Yager ma O'Dea, 2008). Li et al. (2014) na fautua mai o le tu'ufa'atasiga o polokalame fa'asalalau ma le fa'aogaina o le va'ava'ai e ono avea ma auala lelei e puipuia ai fa'afitauli o mea'ai i tupulaga talavou.

iʻuga

O fa'amaoniga feliuliua'i e fa'ailoa mai ai o fa'afitauli o mea'ai e masani lava o tali fa'aletonu i le tauvaga fa'afeusuaiga mo le tino. O le manatu le fetaui o loʻo faʻamatalaina i le vaega "The Mismatch Hypothesis of Eating Disorders" o loʻo faʻaalia atili ai o tulaga faʻafouina fou o le tele o meaʻai ma le olaga nofonofo e mafua ai se fetuutuunai metaproblem lea e fete'ena'i ai faiga fa'ale-mafaufau o le taumafaina o mea'ai ma faiga fa'ale-mafaufau e feso'ota'i ma faiga fa'aipoipo. O le tele o le faʻateleina o faʻafitauli o meaʻai i tagata i aso nei o se mea fou faʻafouina: o tagata e leai se isi ituaiga e iloa matelaina i latou i le fia aai ona o le tele o mea’ai. O se fa'aaliga mata'ina lea mo su'esu'ega fa'afoma'i fa'alauiloa.

O faʻamaoniga na toe iloiloina i lenei tusiga ua taʻitaʻia ai i matou e fautua atu nai lo le manatu o faʻafitauli o meaʻai o ni tulaga faʻapitoa, e tatau ona vaʻaia i luga o se faʻaauau. E tusa ai ma le faʻataʻitaʻiga o le psychoneuroimmunological lea na matou tuʻuina atu i lenei tusiga, o suiga i faʻafitauli o meaʻai e ono tulaʻi mai i eseesega o tagata taʻitoʻatasi i le gut microbiota ma le faʻalavelave faʻalavelave (Ata 2), lea e aʻafia ai le neuroinflammation ma le serotonergic system (Ata 1). O la matou fa'ata'ita'iga fa'akomepiuta e maua ai tali i fesili faifai pea e fa: (1) aisea e matua felavasa'i ai fa'ailoga fa'ama'i ma amioga fa'atasi i le tele o fa'aletonu o mea'ai, (2) pe aisea e faigata ai le su'esu'eina o fa'afitauli o mea'ai, (3) pe aisea e mafai ai ona sui su'esu'ega o tagata ma'i i le va o fa'afitauli o mea'ai. taimi ma le (4) aisea e iai le AN i ituaiga e lua: fat-phobic AN ma le non-fat-phobic AN. O galuega faʻapitoa i le lumanaʻi e taʻitaʻia e lenei faʻataʻitaʻiga e faʻamoemoe e faʻalauteleina ai le malamalama o le biopsychosocial o loʻo i ai i meaʻai.

O lenei faʻamatalaga tala e taʻu mai ai o eseesega i le va o faʻafitauli o meaʻai e mafai ona faʻatalanoaina e ala i fesuiaiga ma faʻatasi i le faʻalavelave faʻalavelave ma le neuroinflammation e mafua mai i le faʻalavelave masani. Pe a suia le tikeri o le atuatuvale ma (mulimuli ane) o le popole ma le neuroinflammation, o le faʻataʻitaʻiga o loʻo valoia o faʻamaoniga o le tagata maʻi ma le faʻamaʻi o meaʻai e suia e tusa ai (Ata 2). O faʻamaoniga na matou iloiloina o loʻo taʻu mai ai o le eseesega i le va o le BN ma le AN phenotypes e afua mai i le maualuga o le neuroinflammation e mafua mai i le faʻalavelave masani, ma AN maʻi e sili atu le malosi o le neuroinflammation nai lo maʻi BN. O le mea lea, o le tulaga o se tagata maʻi i le faʻasologa o meaʻai faʻaletonu (Ata 2) e faʻamoemoeina e ala i lo latou faʻalavelave faʻalavelave ma le neuroinflammation, o ia mea uma e aʻafia i le tumau o latou popolega.

E tusa ai ma faʻamaoniga o loʻo toe iloiloina i lenei tusiga, e mautinoa o le neuroinflammation o loʻo faʻatumauina ai le tuʻuina atu o le mamafa i tagata mamaʻi e iai faʻafitauli o meaʻai, e maualuga i le AN ma maualalo i maʻi BED. E le fa'amamāina e tagata ma'i BED, e fa'ailoa mai ai le manatu vaivai e fa'aitiitia le mamafa nai lo tagata ma'i BN. O lenei fa'alavelave e fa'atalanoaina e ala i le sosolo o le mafaufau e uiga i mea'ai, mamafa o le tino, mea'ai, fa'amalositino ma foliga vaaia, fa'apea fo'i ma amioga fa'apei o le OCD e fa'atatau i nei fa'afitauli. Matou te faʻapea o le malosi o le neuroinflammation o loʻo i totonu o tagata maʻi AN, o le malosi foi lea o lo latou naunau e paʻu le mamafa ma le fefe i le maua o le mamafa, ma o le sili atu ona tumau ma ogaoga o latou amioga pei o le OCD (Ata 1). O isi faʻamaoniga mo la matou faʻataʻitaʻiga o loʻo tuʻuina mai e ala i suʻesuʻega i le aoga o le olanzapine (Dold et al., 2015; Himmerich et al., 2017) ma le zinc e fai ma togafitiga mo AN (Safai-Kutti ma Kutti, 1986; Safai-Kutti, 1990; Birmingham et al., 1994; Birmingham ma Gritzner, 2006). A uma mea uma, o loʻo iloa uma e lua e iai mea faʻamaʻi. O suʻesuʻega i le lumanaʻi e mafai ona faia i luga o le aoga o se isi vailaʻau faʻamaʻi, minocycline, e fai ma togafitiga mo AN ma BN (cf. Esalatmanesh et al., 2016).

Talu ai o le faʻafeiloaʻi (e ui ina le tuusao) faʻamaoniga e faʻaalia ai o tagata mamaʻi e maua i le anorexia nervosa o loʻo i ai le neuroinflammation, e manaʻomia suʻesuʻega positron emission tomography scanning (PET) e tuʻuina atu ai le lagolago faʻaopoopo mo le manatu e faapea o le neuroinflammation o se faʻaogaina o meaola e faʻavaeina le fusi o meaʻai. E le gata i lea, o suʻesuʻega tulitatao lea e fuaina ai le maualuga o le hormone, faʻalavelave faʻalavelave, maualuga o le serotonin, neuroinflammation ma le tuufaatasiga o le microbiota gut e fuaina mai tagata gasegase. i le vasega ole fa'aletonu ole 'ai ole a fa'aalia pe suia fa'ailoga e tusa ai ma valo'aga e tula'i mai ile fa'ata'ita'iga. Mulimuli ane, matou te faʻamoemoe o le faʻataʻitaʻiga o le psychoneuroimmunological evolutionary o loʻo tuʻuina atu iinei o le a faʻaleleia atili ai galuega faʻapitoa, maua ai le tele o faʻaleleia i togafitiga faʻamaʻi ma vailaʻau mo faʻafitauli o meaʻai ma iu ai ina faʻamaonia lona aoga aoga mo le faitau miliona o tagata o loʻo ola i olaga ua matua faʻavaivaia e ala i meaʻai.

Tusitala Tusitala

Na tusia e MR le tusitusiga. MR faʻataʻitaʻiina le faʻataʻitaʻiga psychoneuroimmunological. SL fa'ata'ita'iina le manatu le fetaui. SL, TK, ma IK su'esu'e fa'apitoa le tusitusiga mo mea fa'apitoa. Na saunia e MR ma SL ia fuainumera. O tusitala uma na saofagā ma faʻamaonia le lomiga mulimuli o tusitusiga.

faatupeina

SL sa lagolagoina e se fesoasoani mai le Emil Aaltonen Foundation (mo su'esu'ega a le SL Ph.D.). IK na lagolagoina e le Estonian Research Council (PUT-1223) ma le Latvian Council of Science (lzp-2018/1-0393). TK sa lagolagoina e le Latvian Council of Science (lzp-2018/2-0057). Sa leai se aafiaga o punaoa tau tupe i le tusiaina o tusitusiga.

Feeseeseaiga o Tului

Fai mai tusitala o le suʻesuʻega sa faia i le leai o soʻo se fefaʻatauaʻiga faʻapisinisi pe tau tupe e mafai ona avea o se feteenaʻiga e ono aʻafia ai.

mau faasino

Abed, R., Mehta, S., Figueredo, AJ, Aldridge, S., Balson, H., Meyer, C., et al. (2012). Faʻafitauli o meaʻai ma tauvaga faʻafeusuaiga: faʻataʻitaʻiina o se faʻataʻitaʻiga o le evolusione i tamaitai talavou. Sci. Lalolagi J. 2012:290813. doi: 10.1100/2012/290813

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Abed, RT (1998). Le manatu fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga mo fa'aletonu 'ai. O Br. J. Med. Psychol. 71, 525–547. doi: 10.1111/j.2044-8341.1998.tb01007.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Adams, TG, Kelmendi, B., Brake, C., Gruner, P., ma Badour, C. (2018). Le matafaioi o le faʻalavelave i le pathogenesis ma le tausiga o le faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave. Faanatinati Faanatinati 2: 2470547018758043. Pule: 10.1177 / 2470547018758043

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Adell, A., Garciamarquez, C., Armario, A., ma Gelpi, E. (1988). O le fa'alavelave fa'atiga e fa'atuputeleina ai le serotonin ma le noradrenaline i le fai'ai o isumu ma fa'alogoina ai a latou tali i se fa'alavelave ogaoga. J. Neurochem. 50, 1678–1681. doi: 10.1111/j.1471-4159.1988.tb02462.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Al-Shawaf, L. (2016). O le mafaufau fa'asolosolo o le fia'ai. fiaʻai 105, 591-595. Tui: 10.1016 / j.appet.2016.06.021

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Alboni, S., Di Bonaventura, MVM, Benatti, C., Giusepponi, ME, Brunello, N., ma Cifani, C. (2017). Fa'aaliga Hypothalamic o puluvaga inflammatory i se fa'ata'ita'iga manu o le 'ai tele. Faʻaaloalo. Brain Res. 320, 420-430. Pule: 10.1016 / j.bbr.2016.10.044

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Alonso-Pedrero, L., Bes-Rastrollo, M., ma Marti, A. (2019). O aʻafiaga o le antidepressant ma le antipsychotic faʻaaogaina i luga o le mamafa o le mamafa: o se iloiloga faʻapitoa. Oʻu. Faaa. doi: 10.1111/obr.12934 [Epub i luma o le lolomi].

CrossRef Full Text | PubMed Abstract | Scholar Google

Altman, SE, ma Shankman, SA (2009). O le a le feso'ota'iga i le va o le mata'utia-fa'amalosi ma'i ma le 'ai? Falemaʻi. Toma. Faaa. 29, 638-646. doi: 10.1016 / j.cpr.2009.08.001

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

American Psychiatric Association, (2013). Fa'amatalaga Fa'amatalaga ma Fa'amaumauga o Fa'afitauli o le Mafaufau : DSM-5, 5th Edn. Uosigitone, DC: American Psychiatric Publishing.

Scholar Google

Anderluh, MB, Tchanturia, K., Rabe-Hesketh, S., ma Treasure, J. (2003). O uiga mata'utia-fa'atauva'a o tama'i tama'i tama'ita'i matutua o lo'o i ai fa'aletonu o mea'ai: fa'amalamalamaina o se fa'asologa lautele o le fa'aletonu o mea'ai. Am. Foma'i mafaufau 160, 242-247. doi: 10.1176 / appi.ajp.160.2.242

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Andrews, TM, Lukaszewski, AW, Simmons, ZL, ma Bleske-Rechek, A. (2017). O fa'atatauga fa'atatau o le tau fa'anau e fa'amatala ai le aulelei o le tino o tama'ita'i. Evol. Hum. Amio. 38, 461–467. doi: 10.1016/j.evolhumbehav.2017.04.002

CrossRef Full Text | Scholar Google

Anttila, V., Bulik-Sullivan, B., Finucane, HK, Walters, RK, Bras, J., Duncan, L., et al. (2018). Iloiloga o fa'asoa fa'asoa i fa'alavelave masani o le fai'ai. saienisi 360, eaa8757. doi: 10.1126/science.aap8757

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Arcelus, J., Mitchell, AJ, Wales, J., ma Nielsen, S. (2011). Ole fua o le oti i tagata mamaʻi e maua i le anorexia nervosa ma isi faʻafitauli o meaʻai o se faʻataʻitaʻiga o suʻesuʻega e 36. Faʻau. Gen. Psychiatry 68, 724-731. Pule: 10.1001 / archgenpsychiatry.2011.74

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Arnold, C. (2013). Decoding Anorexia: Fa'afefea Fa'atosina i Saienisi e ofoina atu le fa'amoemoe mo fa'afitauli o le 'ai. Niu Ioka, NY: Routledge/Taylor & Francis Group.

Scholar Google

Arthur-Cameselle, J., Sossin, K., ma Quatromoni, P. (2017). O se su'esu'ega fa'apitoa o mea e feso'ota'i ma le fa'aletonu o mea'ai e amata mai i tama'ita'i ta'aloga a'oga ma tagata e le o ni ta'aloga. Taumafa. Faʻafitauli. 25, 199-215. Pule: 10.1080 / 10640266.2016.1258940

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Attwells, S., Setiawan, E., Wilson, AA, Rusjan, PM, Mizrahi, R., Miler, L., et al. (2017). Fua i le neurocircuitry o le ma'i fa'amalosi. Biol. Fomaʻi 81, S97–S97. doi: 10.1001/jamapsychiatry.2017.1567

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Bacaltchuk, J., ma Hay, P. (2003). Antidepressants versus placebo mo tagata e maua i le bulimia nervosa. Cochrane Database System. Fai mai Rev. 4: CD003391.

Scholar Google

Bailer, UF, ma Kaye, WH (2011). "Serotonin: Faʻamatalaga Faʻataʻitaʻiga i Faʻafitauli Faʻafitauli," i Amio Neurobiology o le 'ai Fa'aletonu, Vol. 6, eds RAH Adan, ma WH Kaye, (Berlin: Springer-Verlag Berlin), 59–79. doi: 10.1007/7854_2010_78

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Bártová, K., Štěrbová, Z., Varella, MAC, ma Valentova, JV (2020). Fa'afafine i tane ma tane i fafine e feso'ota'i lelei ma sociosexuality. Pers. Tagata taitoatasi. Eseese. 152:109575. doi: 10.1016/j.paid.2019.109575

CrossRef Full Text | Scholar Google

Bastiani, AM, Altemus, M., Pigott, TA, Rubenstein, C., Weltzin, TE, ma Kaye, WH (1996). Fa'atusatusaga o fa'alavelave ma fa'amalosi i tagata mama'i e maua i le anorexia nervosa ma le fa'alavelave fa'alavelave. Biol. Fomaʻi 39, 966–969. doi: 10.1016/0006-3223(95)00306-1

CrossRef Full Text | Scholar Google

Bateson, P., ma Laland, KN (2013). O fesili e fa a Tinbergen: o se talisapaia ma se faafouga. Trends Ecol. Evol. 28, 712–718. doi: 10.1016/j.tree.2013.09.013

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Baumeister, RF, Reynolds, T., Winegard, B., ma Vohs, KD (2017). Tauvaga mo le alofa: faʻaaogaina talitonuga tau feusuaiga i tauvaga faʻaipoipo. J. Econ. Psychol. 63, 230–241. doi: 10.1016/j.joep.2017.07.009

CrossRef Full Text | Scholar Google

Becker, CB, Smith, LM, ma Ciao, AC (2006). Puipuiga o le 'ai e faafaigofieina e tupulaga: o se faʻataʻitaʻiga aoga faʻapitoa o le faʻaogaina o le mafaufau ma le faʻasalalauga faʻasalalauga. J. Couns. Toma. 53, 550-555. Pule: 10.1037 / 0022-0167.53.4.550

CrossRef Full Text | Scholar Google

Behl, A., Swami, G., Sircar, SS, Bhatia, MS, ma Banerjee, BD (2010). Feso'ota'iga o fa'ailoga fa'aola fa'aola e mafai ona feso'ota'i ma le fa'amamafa i le tulaga fa'ama'i/antioxidative i le fa'ama'i fa'amalosi. Neuropsychobiology 61, 210-214. Pule: 10.1159 / 000306591

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Bekhbat, M., ma Neigh, GN (2018). Eseesega o feusuaiga i taunuuga o le neuro-immune o le atuatuvale: taulaʻi i le atuatuvale ma le popole. Brain Behav. Immun. 67, 1–12. doi: 10.1016/j.bbi.2017.02.006

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Berge, JM, Loth, K., Hanson, C., Croll-Lampert, J., and Neumark-Sztainer, D. (2012). Suiga o le taamilosaga o le olaga faaleaiga ma le amataga o faʻafitauli o meaʻai: o se manatu faʻavae i tua. J. Clin. Tausisoifua 21, 1355-1363. Pule: 10.1111 / j.1365-2702.2011.03762.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Berk, M., Williams, LJ, Jacka, FN, O'Neil, A., Pasco, JA, Moylan, S., et al. (2013). O le atuatuvale la o se faama'i tiga, ae o fea e sau ai le fula? BMC Med. 11:200. doi: 10.1186/1741-7015-11-200

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Perelini, HA, Koran, LM, Jenike, MA, Shapira, NA, Chaplin, W., Pallanti, S., et al. (2011). Fa'alua-tauaso, placebo-pulea su'ega o le topiramate augmentation i togafitiga-tetee mata'utia ma'i fa'amalosi. J. Clin. Fomaʻi 72, 716–721. doi: 10.4088/JCP.09m05266gre

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Birmingham, C., ma Gritzner, S. (2006). E fa'afefea ona aoga le fa'aopoopoina o le zinc i le anorexia nervosa? Taumafa. Paʻu Mataʻutia. 11, e109–e111. doi: 10.1007/bf03327573

CrossRef Full Text | Scholar Google

Birmingham, CL, Goldner, EM, ma Bakan, R. (1994). Faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o le faʻaopoopoga o le zinc i le anorexia nervosa. Fa. J. Eai. Faʻafitauli. 15, 251-255.

Scholar Google

Birmingham, CL, Touyz, S., ma Harbottle, J. (2009). O le anorexia nervosa ma le bulimia nervosa e ese'ese fa'afitauli? Lu'i le 'transdiagnostic'. Theor. 'A'ai. Fa'alavelave. Eur. 'A'ai. Fa'alavelave. Fai mai Rev. 17, 2–13. doi: 10.1002/erv.896

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Blinder, BJ, Cumella, EJ, and Sanathara, VA (2006). Fa'alavelave fa'ale-mafaufau o tama'ita'i ma'i fa'ama'i ma fa'aletonu mea'ai. Tomaʻi. Med. 68, 454–462. doi: 10.1097/01.psy.0000221524.77675.f5

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Bodell, LP, and Keel, PK (2010). Togafitiga i le taimi nei mo le anorexia nervosa: aoga, saogalemu, ma le tausisia. Toma. Res. Faʻatasi. Puleg. 3, 91–108. doi: 10.2147/PRBM.S13814

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Boggiano, MA, Chandler, PC, Viana, JB, Oswald, KD, Maldonado, CR, ma Wauford, PK (2005). O mea'ai tu'ufa'atasi ma le fa'apopoleina e fa'atupu ai le fa'atuputeleina o tali i le opioids i isumu 'ai tele. Faʻatasi. Neurosci. 119, 1207-1214. Pule: 10.1037 / 0735-7044.119.5.1207

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Boothroyd, LG, Jucker, JL, Thornborrow, T., Jamieson, MA, Burt, DM, Barton, RA, et al. (2016). O fa'aaliga i luga o le televise e va'ai ai le tele o le tino i nu'u i tua o Nicaragua. O Br. J. Psychol. 107, 752–767. doi: 10.1111/bjop.12184

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Borau, S., ma Bonnefon, J. (2017). Le fa'atauvaga fa'atusa fa'afeusuaiga: fa'asalalauga e fa'aalia ai fa'ata'ita'iga fa'atama'ita'i fa'atupu fa'atupu fa'atama'ita'i e fa'aoso fa'asagatau. J. Pasi. Amiotonu 157:45. doi: 10.1007/s10551-017-3643-y

CrossRef Full Text | Scholar Google

Bould, H., De Stavola, B., Magnusson, C., Micali, N., Dal, H., Evans, J., et al. (2016). Le a'afiaga a le a'oga pe fa'atupu fa'aletonu mea'ai a teine. Int. J. Epidemiol. 45, 480–488. doi: 10.1093/ije/dyw037

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Bovet, J. (2019). O a'oa'oga fa'aletausaga ma mea e fiafia i ai tama'ita'i mo le fua fa'atatau o le puimanava ma le suilapalapa o tama'ita'i: o ā fa'amanauga e tumau? I luma. Toma. 10: 1221. Pule: 10.3389 / fpsyg.2019.01221

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Bravo, JA, Forsythe, P., Chew, MV, Escaravage, E., Savignac, HM, Dinan, TG, et al. (2011). O le fa'aiina o le fa'ama'i o le Lactobacillus e fa'atonutonu ai amioga fa'alagona ma le fa'aaliga tutotonu o le GABA i le isumu e ala i le neura vagus. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA 108, 16050-16055. doi: 10.1073 / pnas.1102999108

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Brewerton, TD, ma George, MS (1993). E feso'ota'i le migraine ma le fa'aletonu o mea'ai? Fa. J. Eai. Faʻafitauli. 14, 75–79. doi: 10.1002/1098-108x(199307)14:1<75::aid-eat2260140110>3.0.co;2-d

CrossRef Full Text | Scholar Google

Brewerton, TD, George, MS, ma Harden, RN (1993). Migraine ma le faaletonu o mea'ai. Maualuga Resitala. 46, 201–202. doi: 10.1016/0165-1781(93)90020-h

CrossRef Full Text | Scholar Google

Brockmeyer, T., Friederich, H., ma Schmidt, U. (2017). Faʻaauau i le togafitiga o le anorexia nervosa: o se toe iloiloga o faʻavae faʻavae ma faʻaalia. Toma. Med. 11, 1-37. Pule: 10.1017 / S0033291717002604

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Bulik, CM, Sullivan, PF, Fefe, J., ma Pickering, A. (1997). Vaʻai o le atinaʻeina o le bulimia nervosa i fafine e maua i le anorexia nervosa. J. Nerv. Ment. Dis. 185, 704–707. doi: 10.1097/00005053-199711000-00009

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Burton, A., ma Abbott, M. (2019). Fa'agasologa ma ala i le 'ai tele: atina'e o se fa'ata'ita'iga tu'ufa'atasi o le mafaufau ma le amio o le 'ai tele. J. Ai. Fa'alavelave. 7:18. doi: 10.1186/s40337-019-0248-0

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Bustamante, AC, Aiello, AE, Galea, S., Ratanatharathorn, A., Noronha, C., Wildman, DE, et al. (2016). Glucocorticoid receptor DNA methylation, faʻaleagaina o tamaiti ma le atuatuvale tele. J. Affect. Faʻafitauli. 206, 181-188. doi: 10.1016 / j.jad.2016.07.038

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Butovskaya, M., Sorokowska, A., Karwowski, M., Sabiniewicz, A., Fedenok, J., Dronova, D., et al. (2017). fua fa'atatau o le puimanava i le suilapalapa, fa'asologa o le tino-mass, tausaga ma le aofa'i o tamaiti i sosaiete fa'aleaganu'u e fitu. Sci. Sui. 7:1622. doi: 10.1038/s41598-017-01916-9

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Calcia, MA, Bonsall, DR, Bloomfield, PS, Selvaraj, S., Barichello, T., ma Howes, OD (2016). Faʻafitauli ma le neuroinflammation: o se iloiloga faʻapitoa o aʻafiaga o le atuatuvale i luga o microglia ma aʻafiaga mo maʻi mafaufau. Psychopharmacology 233, 1637–1650. doi: 10.1007/s00213-016-4218-9

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Calzo, J., Austin, S., ma Micali, N. (2018). Fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga fa'ailoga i le 'ai o fa'ailoga i le va o tama ma teine ​​talavou i Peretania. Eur. Tamaiti Talavou. Psychiatry 27, 1483–1490. doi: 10.1007/s00787-018-1145-9

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Carlat, DJ, Camargo, CA, ma Herzog, DB (1997). Faʻafitauli o meaʻai i alii: o se lipoti i luga o 135 tagata gasegase. Am. J. Fomaʻi 154, 1127–1132. doi: 10.1176/ajp.154.8.1127

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Caslini, M., Bartoli, F., Crocamo, C., Dakanalis, A., Clerici, M., and Carra, G. (2016). Faʻasalalau le fesoʻotaʻiga i le va o le faʻaleagaina o tamaiti ma faʻafitauli o meaʻai: o se iloiloga faʻapitoa ma meta-suʻesuʻega. Tomaʻi. Med. 78, 79–90. doi: 10.1097/psy.0000000000000233

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Cassidy, E., Allsopp, M., ma Williams, T. (1999). Fa'ailoga fa'amalosi i le amataga o fa'afitauli o le 'ai a le tupulaga. Eur. Child Adolesc. Fomaʻi 8, 193-199. Pule: 10.1007 / s007870050129

CrossRef Full Text | Scholar Google

Castellini, G., Lo Sauro, C., Ricca, V., ma Rellini, AH (2017). Le faʻaaloalo o le tino o se mea masani o le faʻaalia o le 'ai tele ma le le fiafia i feusuaiga i fafine: o le matafaioi o le vavaeeseina ma le faʻalavelave faʻalavelave i taimi o feusuaiga. J. Feusuaiga. Med. 14, 1036-1045. Pule: 10.1016 / j.jsxm.2017.06.001

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Caudle, H., Pang, C., Mancuso, S., Castle, D., ma Newton, R. (2015). O se suʻesuʻega lata mai o le aʻafiaga o le DSM-5 i luga o le suʻesuʻeina o faʻafitauli o meaʻai i Vitoria, Ausetalia. J. Ai. Fa'alavelave. 3:35. doi: 10.1186/s40337-015-0072-0

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Ceccarini, J., Weltens, N., Ly, HG, Tack, J., Van Oudenhove, L., ma Van Laere, K. (2016). Fesoʻotaʻiga i le va o le cerebral cannabinoid 1 avanoa faʻafeiloaʻi ma le faʻasologa o le tino i tagata mamaʻi ma faʻafitauli o meaʻai ma mataupu soifua maloloina: suʻesuʻega F-18 MK-9470 PET. Trans. Foma'i mafaufau 6:8. doi: 10.1038/tp.2016.118

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Cederlof, M., Thornton, LM, Baker, J., Lichtenstein, P., Larsson, H., Ruck, C., et al. (2015). Etiological overlap i le va o le mataʻutia-faʻamalosi maʻi ma le anorexia nervosa: o se faʻaputuga umi, multigenerational aiga ma suʻesuʻega masaga. World Psychiatry 14, 333–338. doi: 10.1002/wps.20251

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Chakravarthy, MV, ma Booth, FW (2004). Taumafa, faamalositino, ma genotypes "faʻamalosi": faʻafesoʻotaʻi ia togi i se malamalamaga faʻalauiloaina o faʻamaʻi masani faʻaonapōnei. J. Appl. Physiol. 96, 3–10. doi: 10.1152/japplphysiol.00757.2003

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Clarke, G., Grenham, S., Scully, P., Fitzgerald, P., Moloney, RD, Shanahan, F., et al. (2013). O le microbiome-gut-brain axis i le amataga o le olaga e faʻatonutonu ai le hippocampal serotonergic system i se faiga faʻalagolago i feusuaiga. Mol. Fomaʻi 18, 666–673. doi: 10.1038/mp.2012.77

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Corbett, S., Courtiol, A., Lummaa, V., Moorad, J., ma Stearns, S. (2018). O le suiga i le faʻaonaponei ma faʻamaʻi faʻamaʻi: le fetaui ma le filifiliga masani. Nat. Rev. Genet. 19, 419–430. doi: 10.1038/s41576-018-0012-3

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Crisp, A. (1983). "O nisi vaega o le psychopathology o le anorexia nervosa," i Anorexia Nervosa: Atina'e lata mai i Su'esu'ega, eds P. Darby, P. Garfinkel, D. Garner, and D. Coscina, (New York, NY: Guildford Press.), 15–28.

Scholar Google

Cuesto, G., Everaerts, C., Leon, LG, ma Acebes, A. (2017). Fa'avae mole mole o le anorexia nervosa, bulimia nervosa ma le fa'aletonu o le 'ai: fa'amalamalamaina le pogisa. J. Neurgenet. 31, 266-287. Pule: 10.1080 / 01677063.2017.1353092

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

D'Andrea, G., Ostuzzi, R., Francesconi, F., Musco, F., Bolner, A., d'Onofrio, F., et al. (2009). Migraine faʻateleina i faʻafitauli o meaʻai ma pathophysiological correlations. Neurol. Sci. 30, S55–S59. doi: 10.1007/s10072-009-0070-6

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Dalley, JW, ma Roiser, JP (2012). Dopamine, serotonin ma le impulsivity. Neuroscience 215, 42-58. doi: 10.1016 / j.neuroscience.2012.03.065

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Dalton, B., Bartholdy, S., Robinson, L., Solmi, M., Ibrahim, MAA, Breen, G., et al. (2018). O se meta-suʻesuʻega o faʻatonuga o le cytokine i faʻafitauli o meaʻai. J. Psychiatric Res. 103, 252-264. doi: 10.1016 / j.jpsychires.2018.06.002

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Dantzer, R. (2009). Cytokine, amio ma'i, ma le atuatuvale. Immunol. Allergy Clin. North Am. 29, 247–264. doi: 10.1016/j.iac.2009.02.002

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Davis, H., ma Attia, E. (2017). Pharmacotherapy o mea'ai faaletonu. Curr. Faaiʻu. Fomaʻi 30, 452–457. doi: 10.1097/yco.0000000000000358

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

de Clercq, NC, Frissen, MN, Davids, M., Groen, AK, ma Nieuwdorp, M. (2019). Fa'ateleina le mamafa pe a mae'a le fa'atupuina o le fecal microbiota i se tagata ma'i e maualalo le mamafa pe a mae'a le toe fa'aleleia mai le anorexia nervosa. Psychother. Psychosom. 88, 58-60. Pule: 10.1159 / 000495044

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Del Giudice, M., Ellis, BJ, ma Shirtcliff, EA (2011). Le fa'ata'ita'iga fa'avasegaina fa'atatau o le fa'amamafa. Neurosci. Biobehavi. Fai mai Rev. 35, 1562-1592. doi: 10.1016 / j.neubiorev.2010.11.007

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Del Zotto, M., ma Pegna, AJ (2017). Electrophysiological faʻamaoniga o le vaʻaia o le faʻafeusuaiga faatosina mo tino tamaʻitaʻi tagata e fesuisuiaʻi i le fua o le puimanava i le suilapalapa. Cogn. Afaina. Faʻatasi. Neurosci. 17, 577–591. doi: 10.3758/s13415-017-0498-8

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Dignon, A., Beardsmore, A., Sepania, S., ma Kuan, A. (2006). 'Aisea ou te le 'ai ai' - Molimau ma'i mai le 15 anorexics e uiga i le mafuaʻaga o latou maʻi. J. Soifua Maloloina. 11, 942-956. Pule: 10.1177 / 1359105306069097

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Dold, M., Aigner, M., Klabunde, M., Treasure, J., ma Kasper, S. (2015). O vailaʻau faʻamaʻi faʻamaʻi faʻamaʻi lona lua i le anorexia nervosa: o se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga faʻatonuina. Psychother. Psychosom. 84, 110-116. Pule: 10.1159 / 000369978

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Esalatmanesh, S., Abrishami, Z., Zeinoddini, A., Rahiminejad, F., Sadeghi, M., Najarzadegan, MR, et al. (2016). Minocycline tu'ufa'atasi togafitiga fa'atasi ma le fluvoxamine i le fa'aletonu o le mata'utia-fa'amalosi: o se fa'ata'ita'iga e fa'atonuina i le placebo, fa'alua-tauaso, fa'ata'ita'iga fa'afuase'i. Fomaʻi maʻi. Neurosci. 70, 517-526. Pule: 10.1111 / pcn.12430

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Evans, GW, ma Fuller-Rowell, TE (2013). Le mativa o tamaiti, faʻalavelave faʻafuaseʻi, ma le manatuaina o galuega a le autalavou matutua: o le puipuiga o le malosi o le pulea e le tagata lava ia. Atia'e. Sci. 16, 688–696. doi: 10.1111/desc.12082

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Faer, LM, Hendriks, A., Abed, RT, ma Figueredo, AJ (2005). Le mafaufauga faʻasolosolo o faʻafitauli o meaʻai: tauvaga fafine mo paaga poʻo le tulaga? Psychol. Psychother. A'oa'oga Res. Faataitai. 78, 397–417. doi: 10.1348/147608305×42929

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Fairburn, CG (2008). Faʻataʻitaʻiga Faʻamālōlōina Faʻaleagaina ma Faʻafitauli Leai. New York, NY: Guilford Press.

Scholar Google

Farook, JM, Lewis, B., Littleton, JM, ma Barron, S. (2009). Topiramate e faʻaititia le faʻatupuina o le faʻatupuina o le faʻateleina o le inu ava malosi ma le fiafia i tamaʻi C57BL / 6J isumu. Physiol. Faʻatasi. 96, 189-193. doi: 10.1016 / j.physbeh.2008.08.011

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Findley, DB, Leckman, JF, Katsovich, L., Lin, H., Zhang, H., Grantz, H., et al. (2003). Atina'e o le Yale Child's Global Stress Index (YCGSI) ma lona fa'aogaina i tamaiti ma tupulaga talavou o lo'o maua i le ma'i o Tourette ma le ma'i mata'utia. J. Am. Acad. Child Adolesc. Fomaʻi 42, 450–457. doi: 10.1097/01.chi.0000046816.95464.ef

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Fletcher, PJ, Sinyard, J., ma Higgins, GA (2010). Faʻamatalaga faʻaleaganuʻu ma vailaʻau e faʻapea o le 5-HT2C o le faʻaogaina o le talipupuni, ae le o le faʻasaina, e aʻafia ai le faʻaosofia e fafaga i lalo o le faʻasologa o le faʻatulagaina o le faʻamalosia. Pharmacol. Biochem. Faʻaaloalo. 97, 170-178. doi: 10.1016 / j.pbb.2010.07.002

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Foster, JA, Rinaman, L., ma Cryan, JF (2017). Fa'atiga ma le gutu-fai'ai: tulafono faatonutonu e le microbiome. Neurobiol. Fa'atiga 7, 124–136. doi: 10.1016/j.ynstr.2017.03.001

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Frank, GKW, DeGuzman, MC, ma Shott, ME (2019). Faʻaosofia e 'ai ae le 'ai - Le feteenaiga psycho-biological i le anorexia nervosa. Physiol. Faʻatasi. 206, 185-190. doi: 10.1016 / j.physbeh.2019.04.007

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Frederick, DA, ma Haselton, MG (2007). Aisea e sexy ai muscularity? Su'ega ole manatu ole fa'ailoga ole malosi. Patino. Soc. Psychol. povi. 33, 1167-1183. Pule: 10.1177 / 0146167207303022

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Furnham, A., ma Baguma, P. (1994). Eseesega fa'aleaganu'u i le iloiloga o foliga o le tino tane ma le fafine. Int,. J. Ai. Fa'alavelave. 15, 81–89. doi: 10.1002/1098-108x(199401)15:1<81::aid-eat2260150110>3.0.co;2-d

CrossRef Full Text | Scholar Google

Galusca, B., Sigaud, T., Costes, N., Redoute, J., Massoubre, C., and Estour, B. (2014). Fa'aleaogaina lautele o le cerebral serotoninergic gaoioiga ae o le va o tagata taʻitoʻatasi heterogeneity i bulimia nervosa maʻi: o se pailate F-18 MPPF / PET suʻesuʻega. World J. Biol. Fomaʻi 15, 599-608. Pule: 10.3109 / 15622975.2014.942358

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Gammoh, NZ, ma Rink, L. (2017). Zinc i Fa'ama'i ma Fua. Meaʻai 9:25. doi: 10.3390/nu9060624

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Gao, XH, Cao, QH, Cheng, Y., Zhao, DD, Wang, Z., Yang, HB, et al. (2018). O le faʻalavelave faʻafuaseʻi e faʻateleina ai le colitis e ala i le faʻalavelaveina o le gut microbiota ma faʻaosoina le tali atu i le tino (vol 115, pg E2960, 2018). Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA 115, E4542–E4542. doi: 10.1073/pnas.1806622115

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Garcia-Garcia, AL, Meng, QY, Canetta, S., Gardier, AM, Guiard, BP, Kellendonk, C., et al. (2017). Serotonin Signaling e ala i le pito i luma cortex 5-HT1A faʻafeiloaʻi i le taimi o le talavou e mafai ona faʻamaonia ai le faʻavaeina o uiga faʻatatau. Cell Rep. 18, 1144–1156. doi: 10.1016/j.celrep.2017.01.021

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Garcia-Soriano, G., Roncero, M., Perpina, C., ma Belloch, A. (2014). Mafaufauga faʻalavelave i le faʻalavelave faʻalavelave ma le faʻamaʻi maʻi maʻi: o se suʻesuʻega eseese. Eur. Taumafa. Faʻafitauli. Faaa. 22, 191–199. doi: 10.1002/erv.2285

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Goldschmidt, AB, Le Grange, D., Powers, P., Crow, SJ, Hill, LL, Peterson, CB, et al. (2011). Fa'ailoga fa'aletonu o le 'ai i le mamafa masani vs. tagata lapopo'a o lo'o iai le fa'aletonu o le 'ai. Obesity 19, 1515-1518. Pule: 10.1038 / oby.2011.24

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Grossmann, RE, Zughaier, SM, Liu, S., Lyles, RH, and Tangpricha, V. (2012). A'afiaga ole fa'aopoopoga ole vaitamini D ile fa'ailoga ole fula ile tagata matutua ile cystic fibrosis ile falema'i mo le fa'atupuina ole pulmonary. Eur. J. Clin. Mea'ai. 66, 1072–1074. doi: 10.1038/ejcn.2012.82

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Guisinger, S. (2003). Fetuuna'i e sola ese ai i le oge: fa'aopoopoina se va'aiga fa'afuafua ile anorexia nervosa. Toma. Faaa. 110, 745–761. doi: 10.1037/0033-295x.110.4.745

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Hafstrom, I., Ringertz, B., Gyllenhammar, H., Palmblad, J., ma Harmsringdahl, M. (1988). Aafiaga o le anapogi i gaioiga faʻamaʻi, galuega neutrophil, faʻaogaina o gaʻo gaʻo, ma le biosynthesis leukotriene i tagata mamaʻi e maua i le maʻi rūmatoid. Loto o le Arthritis. 31, 585–592. doi: 10.1002/art.1780310502

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Hagan, MM, Chandler, PC, Wauford, PK, Rybak, RJ, ma Oswald, KD (2003). O le matafaioi o mea'ai suamalie ma le fia'ai e avea ma mafua'aga i se fa'ata'ita'iga manu o le atuatuvale fa'aosoina le 'ai. Fa. J. Eai. Faʻafitauli. 34, 183-197. Pule: 10.1002 / eat.10168

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Hagan, MM, Wauford, PK, Chandler, PC, Jarrett, LA, Rybak, RJ, ma Blackburn, K. (2002). O se manu fou faʻataʻitaʻiga o le 'ai tele: o le matafaioi autu o le faʻatapulaʻaina o caloric ma le faʻalavelave. Physiol. Faʻatasi. 77, 45–54. doi: 10.1016/s0031-9384(02)00809-0

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Hale, MW, Shekhar, A., ma Lowry, CA (2012). Faiga serotonergic e fesoʻotaʻi ma faʻafitauli: aʻafiaga mo faʻamaoniga o le popole ma faʻalavelave faʻalavelave. sela. Mol. Neurobiol. 32, 695–708. doi: 10.1007/s10571-012-9827-1

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Haleem, DJ (2012). Serotonin neurotransmission i le anorexia nervosa. Faʻatasi. Pharmacol. 23, 478–495. doi: 10.1097/FBP.0b013e328357440d

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Haleem, DJ, ma Haider, S. (1996). O le fa'atapula'aina o mea'ai e fa'aitiitia ai le serotonin ma lona fua fa'atatau i le hypothalamus. Neuroreport 7, 1153–1156. doi: 10.1097/00001756-199604260-00011

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Halmi, KA, Tozzi, F., Thornton, LM, Crow, S., Fichter, MM, Kaplan, AS, et al. (2005). O le sootaga i le atoatoa, o le mata'utia-fa'atauva'a fa'aletonu o le tagata ma le mata'utia-fa'amalosi fa'aletonu i tagata ta'ito'atasi e iai fa'aletonu o mea'ai. Fa. J. Eai. Faʻafitauli. 38, 371-374. Pule: 10.1002 / eat.20190

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Harrison, A., Stavri, P., Ormond, L., McEnemy, F., Akyol, D., and Al-Khairulla, H. (2018). Togafitiga faʻaleleia o le mafaufau mo tamaʻitaʻi maʻi maʻi ma le ogaoga ma le faigata o le anorexia nervosa: o se faʻataʻitaʻiga togafitiga. Eur. Taumafa. Faʻafitauli. Faaa. 26, 230–240. doi: 10.1002/erv.2584

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Hay, PPJ, Bacaltchuk, J., Stefano, S., ma Kashyap, P. (2009). Togafitiga o le mafaufau mo le bulimia nervosa ma le inupia. Cochrane Database System. Fai mai Rev. 7:CD000562. doi: 10.1002/14651858.CD000562.pub3

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Hedman, A., Breithaupt, L., Hübel, C., Thornton, LM, Tillander, A., Norring, C., et al. (2019). So'oga fa'alua i le va o fa'ama'i 'ai ma fa'ama'i autoimmune. J. Child Psychol. Fomaʻi 60, 803–812. doi: 10.1111/jcpp.12958

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Heo, YA, ma Duggan, ST (2017). Lisdexamfetamine: o se Iloiloga i le faʻamaʻi faʻamaʻi. CNS Drugs 31, 1015–1022. doi: 10.1007/s40263-017-0477-1

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Higgins, GA, Silenieks, LB, Lau, W., de Lannoy, IAM, Lee, DKH, Izhakova, J., et al. (2013). Iloiloga o vailaʻau eseese 5-HT2C receptor agonists i amioga faʻaosofia e meaʻai ma le nicotine ma luga o faʻamatalaga aʻafiaga. Psychopharmacology 226, 475–490. doi: 10.1007/s00213-012-2919-2

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Hilbert, A. (2013). Cognitive-amio togafitiga mo le le atoatoa o le 'ai i tupulaga talavou: suʻesuʻega faʻasalalauga mo se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa. tofotofoga 14:312. doi: 10.1186/1745-6215-14-312

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Himmerich, H., Au, K., Dornik, J., Bentley, J., Schmidt, U., and Treasure, J. (2017). Togafitiga Olanzapine mo tagata mamaʻi e maua i le anorexia nervosa. E mafai. J. Psychiatry, Revue Can. Foma'i mafaufau 62, 506-507. Pule: 10.1177 / 0706743717709967

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Hofmeijer-Sevink, MK, van Oppen, P., van Megen, HJ, Batelaan, NM, Cath, DC, van der Wee, NJA, et al. (2013). Le taua o le falemaʻi o faʻamaʻi i le faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave: suʻesuʻega a le Netherlands OCD Association. J. Affect. Faʻafitauli. 150, 847-854. doi: 10.1016 / j.jad.2013.03.014

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Hoppen, T., ma Chalder, T. (2018). Faʻafitauli o tamaiti e avea o se faʻalavelave faʻalavelave faʻafuaseʻi mo faʻalavelave faʻalavelave i le matua: o se iloiloga faʻapitoa e taulaʻi i le biopsychosocial moderating ma fefaʻatauaʻiga fesuiaiga. Falemaʻi. Toma. Faaa. 65, 81-151. doi: 10.1016 / j.cpr.2018.08.002

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Joy, E., Kussman, A., ma Nattiv, A. (2016). 2016 faʻafouga i faʻafitauli o meaʻai i tagata taʻaalo: o se faʻamatalaga auiliili faʻamatalaga faʻatasi ai ma le taulaʻi i suʻesuʻega ma pulega. Sa saunoa Br. J. Sports Med. 50, 154–162. doi: 10.1136/bjsports-2015-095735

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Karazsia, BT, Murnen, SK, ma Tylka, TL (2017). Pe suia le le fiafia o le tino i le gasologa o taimi? O se su'esu'ega fa'afeoloolo fa'aletino. Toma. Bull. 143, 293–320. doi: 10.1037/bul0000081

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Katz, RL, Keen, CL, Litt, IF, Hurley, LS, Kellamsharrison, KM, ma Glader, LJ (1987). Zinc-deficiency i le anorexia-nervosa. J. Adolesc. Soifua Maloloina 8, 400–406. doi: 10.1016/0197-0070(87)90227-0

CrossRef Full Text | Scholar Google

Kaye, WH, Barbarich, NC, Putnam, K., Gendall, KA, Fernstrom, J., Fernstrom, M., et al. (2003). Aafiaga faʻalavelave o le faʻaitiitia o le tryptophan i le anorexia nervosa. Fa. J. Eai. Faʻafitauli. 33, 257-267. Pule: 10.1002 / eat.10135

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Kaye, WH, Ebert, MH, Raleigh, M., ma le Vaituloto, CR (1984). Fa'aletonu ile CNS monoamine metabolism ile anorexia nervosa. Faʻau. Gen. Psychiatry 41, 350-355.

PubMed Abstract | Scholar Google

Kaye, WH, Frank, GK, Meltzer, CC, Tau, JC, McConaha, CW, Crossan, PJ, et al. (2001). Suia le serotonin 2A gaioiga faʻafeiloaʻi i fafine ua toe maua mai le bulimia nervosa. Am. J. Fomaʻi 158, 1152-1155. doi: 10.1176 / appi.ajp.158.7.1152

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Kaye, WH, Fudge, JL, and Paulus, M. (2009). Malamalamaga fou i faʻamaoniga ma le neurocircuit galuega ole anorexia nervosa. Nat. Rev. Neurosci. 10, 573-584. Pule: 10.1038 / nrn2682

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Kaye, WH, Gwirtsman, HE, George, DT, ma Ebert, MH (1991). Suia le gaioiga o le serotonin i le anorexia nervosa pe a maeʻa le toe faʻaleleia o le mamafa mo se taimi umi: pe o le maualuga o le sua o le cerebrospinal 5-hydroxyindoleacetic acid e fesoʻotaʻi ma amioga faʻamalosi ma le mataʻutia? Faʻau. Gen. Psychiatry 48, 556-562.

PubMed Abstract | Scholar Google

Kaye, WH, Gwirtsman, HE, George, DT, Jimerson, DC, ma Ebert, MH (1988). CSF 5-HIAA faʻatonuga i le anorexia nervosa: faʻaititia tulaga taua i lalo o le mamafa mataupu masani pe a uma le mamafa. Biol. Fomaʻi 23, 102–105. doi: 10.1016/0006-3223(88)90113-8

CrossRef Full Text | Scholar Google

Kaye, WH, Weltzin, T., ma Hsu, LKG (1993). So'otaga i le va o le anorexia nervosa ma amioga fa'alavelave ma fa'amalosi. Psychiatric Ann. 23, 365–373. doi: 10.3928/0048-5713-19930701-07

CrossRef Full Text | Scholar Google

Keel, PK, Klump, KL, Miller, KB, McGue, M., ma Iacono, WG (2005). Fefa'asoaa'i fa'asalalauga fa'aletonu o 'ai ma fa'alavelave popole. Fa. J. Eai. Faʻafitauli. 38, 99-105. Pule: 10.1002 / eat.20168

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Keeney, A., Jessop, DS, Harbuz, MS, Marsden, CA, Hogg, S., ma Blackburn-Munro, RE (2006). O aʻafiaga eseese o faʻalavelave faʻalavelave faʻale-aganuʻu ma faʻalavelave faʻaagafesootai i luga ole galuega ole hypothalamic-pituitary-adrenal ma le faʻamalolo o le serotonin hippocampal i isumu. J. Neuroendocrinol. 18, 330-338. Pule: 10.1111 / j.1365-2826.2006.01422.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Keski-Rahkonen, A., ma Mustelin, L. (2016). Epidemiology o faʻafitauli o meaʻai i Europa: faʻateleina, faʻalavelave, faʻalavelave faʻalavelave, ala, taunuuga, ma tulaga lamatia. Curr. Faaiʻu. Fomaʻi 29, 340–345. doi: 10.1097/yco.0000000000000278

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Keys, A. (1950). O le Biology o le matelaina o Tagata. Minneapolis: Iunivesite o Minnesota Press.

Scholar Google

Khademian, M., Farhangpajouh, N., Shahsanaee, A., Bahreynian, M., Mirshamsi, M., and Kelishadi, R. (2014). O aʻafiaga o le faʻaopoopoga o le zinc i luga ole laʻau o le anorexia i tamaiti: o se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa. Pakisitana J. Med. Sci. 30, 1213–1217. doi: 10.12669/pjms.306.6377

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Khani, S., ma Tayek, JA (2001). Cortisol faʻateleina le gluconeogenesis i tagata: o lana matafaioi i le metabolic syndrome. Clin. Sci. 101, 739–747. doi: 10.1042/cs20010180

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Tupu, BM (2013). Le fa'ama'i puta tele fa'aonaponei, tagata tuli manu-fa'aputuina, ma le fa'atonuina o le fa'aogaina o mea'ai. Am. Toma. 68, 88-96. doi: 10.1037 / a0030684

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Klatzkin, RR, Gaffney, S., Cyrus, K., Bigus, E., ma Brownley, KA (2018). 'A'ai fa'apopoleina i tama'ita'i e fa'aletonu le 'ai ma le puta. Biol. Toma. 131, 96-106. Pule: 10.1016 / j.biopsycho.2016.11.002

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Kleiman, SC, Watson, HJ, Bulik-Sullivan, EC, Huh, EY, Tarantino, LM, Bulik, CM, ma isi. (2015). O le intestinal microbiota i le anorexia nervosa ma le taimi o le toe faʻaleleia: sootaga i le atuatuvale. popolevale, ma le 'ai faaletonu psychopathology. Tomaʻi. Med. 77, 969–981. doi: 10.1097/psy.0000000000000247

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Klump, KL, Culbert, KM, ma Sisk, CL (2017). Eseesega o feusuaiga i le 'ai tele: aafiaga o le hormone gonadal i le atinaʻe. Annu. Rev. Clin. Toma. 13, 183–207. doi: 10.1146/annurev-clinpsy-032816-045309

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Koduah, P., Paul, F., and Dorr, JM (2017). Vitamini D i le puipuia, vavalo ma togafitiga o maʻi neurodegenerative ma neuroinflammatory. Epma J. 8, 313–325. doi: 10.1007/s13167-017-0120-8

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Konuk, N., Tekin, IO, Ozturk, U., Atik, L., Atasoy, N., Bektas, S., et al. (2007). La'asaga o le plasma o le tumo necrosis factor-alpha ma le interleukin-6 i le ma'i fa'alavelave mata'utia. Med. Fua. 2007: 65704.

Scholar Google

Krams, I., Rantala, MJ, Luoto, S., and Krama, T. (2018). O le ga'o e le na'o se faleoloa malosi. J. Exp. Paiola. 221(Pt 12):jeb183756. doi: 10.1242/jeb.183756

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Krams, IA, Kecko, S., Joers, P., Trakimas, G., Elferts, D., Krams, R., et al. (2017). Microbiome symbionts ma mea'ai eseese o lo'o fa'atupuina ai tau i le puipuiga o le iniseti larvae. J. Exp. Paiola. 220, 4204–4212. doi: 10.1242/jeb.169227

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Kudielka, BM, ma Kirschbaum, C. (2005). Eseesega o feusuaiga i tali a le HPA i le atuatuvale: o se toe iloiloga. Biol. Toma. 69, 113-132. Pule: 10.1016 / j.biopsycho.2004.11.009

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Lassek, WD, ma Gaulin, S. (2019). Fa'amaoniga e lagolagoina ai le nubility ma le toe gaosia o le taua o le ki i le aulelei fa'aletino tama'ita'i. Evol. Hum. Amio.. doi: 10.1016/j.evolhumbehav.2019.05.001 [Epub i luma o le lolomi].

CrossRef Full Text | Scholar Google

Lebow, J., Chuy, JA, Cedermark, K., Cook, K., ma Sim, LA (2015). O le atinaʻeina poʻo le faʻateleina o faʻamaoniga o le le atoatoa o meaʻai pe a maeʻa le amataina o le topiramate. Pediatrics 135, E1312–E1316. doi: 10.1542/peds.2014-3413

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Legenbauer, T., Thiemann, P., ma Vocks, S. (2014). Faʻalavelave faʻaleagaina o le tino i tamaiti ma talavou e iai faʻafitauli o meaʻai faʻamaoniga o loʻo iai nei ma faʻatonuga i le lumanaʻi. Z. Kinder Jugendpsychiat. Psychother. 42, 51–59. doi: 10.1024/1422-4917/a000269

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Leone, A., Martinez-Gonzalez, MA, Lahortiga-Ramos, F., Santos, PM, Bertoli, S., Battezzati, A., et al. (2018). Faʻaauau le faʻataʻitaʻiga o meaʻai a Mediterane ma le aʻafiaga o le anorexia ma le bulimia nervosa i fafine: o le SUN cohort. taumafa 54, 19–25. doi: 10.1016/j.nut.2018.02.008

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Lewis, DMG, Al-Shawaf, L., Conroy-Beam, D., Asao, K., ma Buss, DM (2017). Evolutionary psychology: o se auala e taʻitaʻia ai. Am. Toma. 72, 353-373. doi: 10.1037 / a0040409

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Li, NP, Smith, AR, Griskevicius, V., Cason, MJ, ma Bryan, A. (2010). Fa'atauvaga fa'afeusuaiga ma le 'ai fa'asaina i tagata fa'afeusuaiga ma fa'afeusuaiga. Evol. Hum. Amio. 31, 365–372. doi: 10.1016/j.evolhumbehav.2010.05.004

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Li, NP, Smith, AR, Yong, JC, and Brown, TA (2014). "Faiga Fa'afeusuaiga Fa'afeusuaiga ma Isi A'oa'oga o le Fa'atapula'aina o 'Ai," i Va'aiga Evolutionary i Fa'afeusuaiga Fa'afeusuaiga ma Amio. Evolutionary Psychology, eds V. Weekes-Shackelford, ma T. Shackelford, (New York, NY: Springer). doi: 10.1016/j.evolhumbehav.2010.05.004

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Li, NP, van Vugt, M., ma Colarelli, SM (2018). Le fa'afuainumera le fetaui lelei: a'afiaga mo le fa'asaienisi o le mafaufau. Curr. Dir. Toma. Sci. 27, 38-44. Pule: 10.1177 / 0963721417731378

CrossRef Full Text | Scholar Google

Liang, S., Wu, XL, ma Jin, F. (2018). Gut-brain psychology: toe mafaufau i mafaufauga mai le microbiota-gut-brain axis. I luma. Integra. Neurosci. 12:24. doi: 10.3389/fnint.2018.00033

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Lindeberg, S. (2010). Mea'ai ma Fa'ama'i i Sisifo: Soifua Maloloina ma Mea'ai Mai se Va'aiga Evolutionary. Ames: Wiley-Blackwell.

Scholar Google

Lissemore, JI, Sookman, D., Gravel, P., Berney, A., Barsoum, A., Diksic, M., et al. (2018). Fai'ai fa'atupuina o le serotonin le gafatia i le faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave: aʻafiaga o togafitiga o le mafaufau ma le sertraline. Trans. Foma'i mafaufau 8:82. doi: 10.1038/s41398-018-0128-4

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Alofa, H., ma Sulikowski, D. (2018). O aano o manufasi ma tane: eseesega o feusuaiga i uiga faʻaalia ma faʻaalia i aano o manufasi. I luma. Toma. 9: 559. Pule: 10.3389 / fpsyg.2018.00559

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Lukens, JR, Gurung, P., Vogel, P., Johnson, GR, Carter, RA, McGoldrick, DJ, et al. (2014). Ole suiga ole mea'ai ole microbiome e a'afia ai ma'i autoinflammatory. natura 516, 246-249. Nu: 10.1038 / nature13788

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Luoto, S., Karlsson, H., Krams, I., and Rantala, M. (2018). Fa'apalapala fa'apalapala fa'avae i luga o le fa'afouga fa'afoma'i fa'afoma'i: mai le fa'afoliga fa'afuase'i suiga o lagona i le atuatuvale. Brain Behav. Immun. 69:630. doi: 10.1016/j.bbi.2017.10.012

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Luoto, S. (2019a). O se ta'iala fa'afou mo le filifilia o feusuaiga a tagata: mai le si'osi'omaga, genetics, ma le tala'aga o le olaga e o'o atu i le fa'alauteleina o phenotypes. Fetuuna'i. Hum. Amio. Physiol. 5, 48–102. doi: 10.1007/s40750-018-0103-6

CrossRef Full Text | Scholar Google

Luoto, S. (2019b). Tali i fa'amatalaga: fa'asologa o tala fa'asolopito o le olaga, su'esu'e le atamai, ma fa'alautele phenotypes. Fetuuna'i. Hum. Amio. Physiol. 5, 112–115. doi: 10.1007/s40750-019-0109-8

CrossRef Full Text | Scholar Google

Luoto, S., Krams, I., ma Rantala, MJ (2019a). O se tala faasolopito o le olaga i le fusi o feusuaiga a tamaitai: evolusione, atinaʻe, mafuaʻaga, ma le soifua maloloina. Arch. Feusuaiga. Beha. 48, 1273–1308. doi: 10.1007/s10508-018-1261-0

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Luoto, S., Krams, I., ma Rantala, MJ (2019b). Tali i fa'amatalaga: fa'asologa o tala'aga o le olaga, faiga fa'atupu, ma fa'afeusuaiga fafine. Faʻau. Feusuaiga. Faʻatasi. 48, 1335–1347. doi: 10.1007/s10508-019-1439-0

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Machado, PPP, Goncalves, S., ma Hoek, HW (2013). DSM-5 faʻaititia le vaega o mataupu ednos: faʻamaoniga mai faʻataʻitaʻiga faʻalapotopotoga. Fa. J. Eai. Faʻafitauli. 46, 60-65. Pule: 10.1002 / eat.22040

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Mack, I., Cuntz, U., Gramer, C., Niedermaier, S., Pohl, C., Schwiertz, A., et al. (2016). O le fa'atupuina o le mamafa i le anorexia nervosa e le fa'aleleia ai le faecal microbiota, fa'ailoga fatty acid fatty, ma fa'asea o le manava. Sci. Sui. 6, 26752. doi: 10.1038/srep26752

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Malhotra, R. (2016). Malamalama i le migraine: tulaga gafatia o le neurogenic inflammation. Ann. Acad Initia. Neurol 19, 175-182. Pule: 10.4103 / 0972-2327.182302

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Mancuso, SG, Newton, JR, Bosanac, P., Rossell, SL, Nesci, JB, ma Castle, DJ (2015). Faʻavasegaina o faʻafitauli o meaʻai: faʻatusatusaga o fua faʻatatau masani e faʻaaoga ai DSM-IV ma DSM-5 taʻiala. Br. J. Fomaʻi 206, 519–520. doi: 10.1192/bjp.bp.113.143461

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Mann, T., Tomiyama, AJ, Westling, E., Lew, AM, Samuels, B., ma Chatman, J. (2007). Su'esu'ega a le Medicare mo togafitiga lelei o le tino puta – E le'o le tali o taumafa. Am. Toma. 62, 220–233. doi: 10.1037/0003-066x.62.3.220

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Marquez, S. (2008). Fa'aletonu o le 'ai i ta'aloga: fa'alavelave fa'aletonu, a'afiaga o le soifua maloloina, togafitiga ma le puipuiga. Nutr. Hosp. 23, 183-190.

PubMed Abstract | Scholar Google

Matini, JR, Bos, M., Jenck, F., Moreau, JL, Mutel, V., Sleight, AJ, et al. (1998). 5-HT2C receptor agonists: uiga fa'afoma'i ma le malosi fa'afoma'i. J. Pharmacol. Faʻamatalaga. Ther. 286, 913-924.

Scholar Google

Masheb, RM, Grilo, CM, ma White, MA (2011). O se su'esu'ega o le faiga o mea'ai i fafine o lo'o maua i le bulimia nervosa ma le fa'aletonu o le 'ai. Fa. J. Eai. Faʻafitauli. 44, 618-624. Pule: 10.1002 / eat.20853

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Mathot, KJ, ma Frankenhuis, W. (2018). Faʻataʻitaʻiga o faʻamaʻi faʻasolosolo-o-ola (POLS): o se iloiloga faʻapitoa. Amio. Ekol. Sociobiol. 73, 41.

Scholar Google

Mayhew, AJ, Pigeyre, M., Couturier, J., ma Meyre, D. (2018). O se vaaiga fa'atupu fa'asologa o mea'ai. Neuroendocrinology 106, 292-306. Pule: 10.1159 / 000484525

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

McElroy, SL, Guerdjikova, AI, Mori, N., ma O'Melia, AM (2012). Fa'atonuga fa'afoma'i o le fa'aletonu o le 'ai fa'ama'i: filifiliga o lo'o iai nei ma fa'atupu. O iina. Clin. Manag Tulaga. 8, 219–241. doi: 10.2147/tcrm.s25574

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Mealey, L. (2000). Anorexia: o se fuafuaga "toilalo"? Hum. Nat. 11, 105–116. doi: 10.1007/s12110-000-1005-3

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Milaneschi, Y., Simmons, WK, van Rossum, EFC, ma Penninx, BW (2018). Fa'anoanoa ma le ga'o: fa'amaoniga o faiga fa'asoa fa'aola. Mol. Fomaʻi 24, 18–33. doi: 10.1038/s41380-018-0017-5

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Mitchell, JE, Roerig, J., ma Steffen, K. (2013). Togafitiga fa'aola mo fa'aletonu o 'ai. Fa. J. Eai. Faʻafitauli. 46, 470-477. Pule: 10.1002 / eat.22104

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Molina-Torres, G., Rodriguez-Arrastia, M., Roman, P., Sanchez-Labraca, N., ma Cardona, D. (2019). Fa'atiga ma le gutu microbiota-fai'ai. Faʻatasi. Pharmacol. 30, 187–200. doi: 10.1097/FBP.0000000000000478

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Mowla, A., Khajeian, AM, Sahraian, A., Chohedri, AH, ma Kashkoli, F. (2010). Topiramate faʻaopoopoga i le OCD faʻasaʻo: o se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga faʻapitoa e lua-tauaso. CNS Spectr. 15, 613-617. Pule: 10.1017 / s1092852912000065

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Mueller, AS, Pearson, J., Muller, C., Frank, K., ma Turner, A. (2010). Fuafuaina o tupulaga: pulea o le mamafa o teine ​​talavou ma faʻatusatusaga faʻaagafesootai i le aʻoga. J. Health Soc. Amio. 51, 64-78. Pule: 10.1177 / 0022146509361191

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Murray, SB, Quintana, DS, Loeb, KL, Griffiths, S., ma Le Grange, D. (2019). Togafitiga o togafitiga mo le anorexia nervosa: o se iloiloga faʻapitoa ma faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga faʻapitoa. Toma. Med. 49, 535-544. Pule: 10.1017 / S0033291718002088

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Mustelin, L., Bulik, CM, Kaprio, J., ma Keski-Rahkonen, A. (2017). Fa'amata'u ma fa'amaopoopoina o fa'ama'i fa'ama'i fa'atauva'a fa'atatau ile nu'u. fiaʻai 109, 165-171. Tui: 10.1016 / j.appet.2016.11.032

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Naisbitt, C., ma Davies, S. (2017). Fia'ai, faamalositino ma le tali atu i le atuatuvale. Anaesth. Togafitiga Med. 18, 508–512. doi: 10.1016/j.mpaic.2017.06.020

CrossRef Full Text | Scholar Google

Najjar, S., Pearlman, DM, Alper, K., Najjar, A., ma Devinsky, O. (2013). Neuroinflammation ma ma'i psychiatric. J. Neuroinflamm. 10:43. doi: 10.1186/1742-2094-10-43

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Nave, G., Nadler, A., Dubois, D., Zava, D., Camerer, C., ma Plassmann, H. (2018). Ole fa'atonuga ole testosterone tasi e fa'atuputeleina ai le fiafia o tamaloloa mo oloa tulaga. Nat. Fesoʻotaʻiga. 9:2433. doi: 10.1038/s41467-018-04923-0

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Nettersheim, J., Gerlach, G., Herpertz, S., Abed, R., Figueredo, A., ma Brüne, M. (2018). Evolutionary psychology o faʻafitauli o meaʻai: o se suʻesuʻega suʻesuʻe i tagata gasegase e maua i le anorexia nervosa ma le bulimia nervosa. I luma. Toma. 9: 2122. Pule: 10.3389 / fpsyg.2018.02122

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Neumark-Sztainer, D. (2005). O a'u, pei, 'O'O LE G'O!. New York, NY: Guilford Press.

Scholar Google

Ni, J., Shen, TCD, Chen, EZ, Bittinger, K., Bailey, A., Roggiani, M., et al. (2017). O se matafaioi mo urease siama i le gut dysbiosis ma le maʻi a Crohn. Sci. Trans. Med. 9:ea6888. doi: 10.1126/scitranslmed.aah6888

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

O'Mahony, SM, Neufeld, KAM, Waworuntu, RV, Berg, BM, Dinan, TG, ma Cryan, JF (2016). O le tu'ufa'atasiga o mea'ai fa'ama'i ma le probiotic LGG e fa'afetaui ai le amio ma le mafaufau i le fa'apopoleina o le olaga amata. Neurogastroenterol. Motila. 28, 13–13. doi: 10.1111/j.2042-7166.2005.tb00466.x

CrossRef Full Text | Scholar Google

Olguin, P., Fuentes, M., Gabler, G., Guerdjikova, AI, Keck, PE, ma McElroy, SL (2017). Fa'afoma'i fa'ama'i ole fa'aletonu ole 'ai. Taumafa. Paʻu Mataʻutia. 22, 13–26. doi: 10.1007/s40519-016-0313-5

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Oliva, G., ma Wardle, J. (1999). O a'afiaga o le fa'amamafa i filifiliga o mea'ai. Physiol. Faʻatasi. 66, 511–515. doi: 10.1016/s0031-9384(98)00322-9

CrossRef Full Text | Scholar Google

Orth, U., ma Robins, RW (2013). Malamalama i le sootaga i le va o le maualalo o le tagata lava ia ma le atuatuvale. Curr. Dir. Toma. Sci. 22, 455-460. Pule: 10.1177 / 0963721413492763

CrossRef Full Text | Scholar Google

Pan, WH, Wu, XJ, Ia, Y., Hung, HC, Huang, EYK, Mishra, PK, et al. (2013). Brain interleukin-15 i le neuroinflammation ma amioga. Neurosci. Biobehav. Faaa. 37, 184-192. doi: 10.1016 / j.neubiorev.2012.11.009

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Park, C., Brietzke, E., Rosenblat, JD, Musial, N., Zuckerman, H., Ragguett, RM, et al. (2018). Probiotics mo le togafitia o faʻafitauli faʻafitauli: o se faiga faʻamaʻi? Brain Behav. Immun. 73, 115–124. doi: 10.1016/j.bbi.2018.07.006

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Partrick, KA, Chassaing, B., Matafaga, LQ, McCann, KE, Gewirtz, AT, ma Huhman, KL (2018). O le faʻalavelave faʻafuaseʻi ma le faʻaalia faifaipea i faʻalavelave faʻaagafesootai e faʻaitiitia ai le eseesega o le microbiota i totonu o hamsters Suria (vol 345, pg 39, 2018). Amio. Fai'ai Re. 348, 277-277. Pule: 10.1016 / j.bbr.2018.03.044

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Penina, RL, Paʻepaʻe, MA, ma Grilo, CM (2014). Ova le iloiloga o foliga ma le mamafa e avea o se puluvaga i le va o le manatu o le tagata lava ia ma le mamafa o le faʻaituau i totonu o tagata mamaʻi maʻi maʻi faʻamaʻi. Taumafa. Faʻatasi. 15, 259-261. doi: 10.1016 / j.eatbeh.2014.03.005

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Perkins, SJ, Keville, S., Schmidt, U., ma Chalder, T. (2005). Fa'aletonu o le 'ai ma le ma'i itaitagofie: e iai se so'oga? J. Psychosom. Res. 59, 57–64. doi: 10.1016/j.jpsychores.2004.04.375

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Pinheiro, RMC, de Lima, MNM, Portal, BCD, Busato, SB, Falavigna, L., Ferreira, RD, et al. (2015). Faʻaleaogaina umi le manatuaina o le mafaufau ma suiga i le faiʻai o cytokines ma le BDNF faʻaosoina e le faʻaleagaina o tina: aʻafiaga o le valproic acid ma le topiramate. J. Neural Transm. 122, 709–719. doi: 10.1007/s00702-014-1303-2

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Pope, HG, Katz, DL, ma Hudson, JI (1993). Anorexia nervosa ma "reverse anorexia" i totonu o le 108 tane faufale. Faatusatusa. Fomaʻi 34, 406–409. doi: 10.1016/0010-440x(93)90066-d

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Malosiaga, ML (2012). Le fa'ama'i o le tino puta tagata, le fa'ata'ita'iga e le fetaui, ma lo tatou si'osi'omaga fa'aonapo nei "faatagataotauaina". Am. J. Hum. Paiola. 24, 116–122. doi: 10.1002/ajhb.22236

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Tau, AE, Anastasio, NC, Stutz, SJ, Hommel, JD, ma Cunningham, KA (2018). Serotonin 5-HT2c fa'agaoioia o le talita e taofiofia ai le inupia ma le fa'amalosia ma le fa'aosofia o mea'ai o mea'ai ga'o. I luma. Pharmacol. 9: 821. doi: 10.3389 / fphar.2018.00821

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Quinton, SJ, Smith, AR, ma Joiner, T. (2011). Ole numera 2 i le 4 numera (2D: 4D) ma faʻamaʻi faʻamaʻi i fafine. Patino. Ta'itoatasi. Eseese. 51, 402-405. doi: 10.1016 / j.paid.2010.07.024

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Rantala, M., Luoto, S., and Krams, I. (2017). O se fa'afouga fa'afoliga ile falema'i pharmacopsychology. Psychother. Psychosom. 86, 370-371. Pule: 10.1159 / 000480709

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Rantala, M., Luoto, S., Krams, I., and Karlsson, H. (2018). Fa'apalapala fa'apalapala fa'avae i luga o le fa'afouga fa'afoma'i fa'afoma'i: faiga fa'alatalata ma galuega tupito. Fai'ai, Amio. Immun. 69, 603–617. doi: 10.1016/j.bbi.2017.10.012

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Rohleder, N. (2019). Fa'atiga ma fulafula - o le mana'oga e fo'ia le va i le suiga i le va o a'afiaga ogaoga ma le fa'aumiumi. Psychoneuroendocrinology 105, 164-171. Pule: 10.1016 / j.psyneuen.2019.02.021

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Ricordi, C., Garcia-Contreras, M., ma Farnetti, S. (2015). Mea'ai ma fulafula: ono a'afiaga i le puipuiga. faama'i faaumiumi, ma le umi o le olaga. J. Am. Na ta'ua e Coll. Mea'ai. 34, 10-13. Pule: 10.1080 / 07315724.2015.1080101

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Riva, G. (2016). Neurobiology o le anorexia nervosa: fa'aletonu le serotonin e feso'ota'i ai le matelaina o le tagata lava ia ma fa'alavelave fa'atusa o le tino e ala i le fa'aletonu o le manatua o le tino. I luma. Hum. Neurosci. 10: 600. doi: 10.3389 / fnhum.2016.00600

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Rojo, L., Conesa, L., Bermudez, O., ma Livianos, L. (2006). Aafiaga o le faʻalavelave i le amataga o faʻafitauli o meaʻai: faʻamaumauga mai se suʻesuʻega faʻataʻitaʻi faʻamaʻi e lua-laasaga. Tomaʻi. Med. 68, 628–635. doi: 10.1097/01.psy.0000227749.58726.41

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Rolls, BJ (2017). Mea'ai malosi malosi: fa'aogaina o le fa'asaienisi o amioga i le puleaina o le mamafa. Mea'ai. povi. 42, 246–253. doi: 10.1111/nbu.12280

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Rozin, P., ma Todd, P. (2015). "O le mafaufauga faʻasolosolo o meaʻai ma filifiliga," i Le tusitaulima a le Evolutionary Psychology, ed. D. Buss, (Hoboken, NJ: Wiley), 183–205.

Scholar Google

Rubio, G., Jimenez-Arriero, MA, Martinez-Gras, I., Manzanares, J., ma Palomo, T. (2006). O a'afiaga o togafitiga fa'aopoopo topiramate e fa'aopoopoina i vaila'au fa'ama'i i tagata mama'i ma'i ma'i ma'i fa'amalosi. J. Clin. Psychopharmacol. 26, 341–344. doi: 10.1097/01.jcp.0000220524.44905.9f

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Safai-Kutti, S. (1990). Fa'aopoopoga ole zinc ole gutu ile anorexia nervosa. Galue Lagolago. Sue. 82, 14–17. doi: 10.1111/j.1600-0447.1990.tb10747.x

CrossRef Full Text | Scholar Google

Safai-Kutti, S., ma Kutti, J. (1986). Zinc supplementation i le anorexia nervosa. Am. J. Clin. Mea'ai. 44, 581–582. doi: 10.1093/ajcn/44.4.581

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Saunders, JF, ma Eaton, AA (2018). Snaps, selfies, ma fefa'asoaa'i: pe fa'afefea ona saofagā fa'asalalauga fa'asalalau ta'uta'ua e tolu i le fa'ata'ita'iga fa'ale-aganu'u o le 'ai fa'aletonu i tama'ita'i talavou. Cyberpsychol., Amio. Soc. Fesootaiga. 21, 343-354. Pule: 10.1089 / cyber.2017.0713

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Sayyah, M., Olapour, A., Saeedabad, YS, Parast, RY, and Malayeri, A. (2012). Iloiloga o le tautala zinc sulfate aafiaga i luga o le mata'utia-fa'amalosi ma'i: o se fa'ata'ita'iga fa'apitoa e pulea e le placebo. taumafa 28, 892–895. doi: 10.1016/j.nut.2011.11.027

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Schmidt, U., Adan, R., Bohm, I., Campbell, IC, Dingemans, A., Ehrlich, S., et al. (2016). Fa'aletonu o mea'ai: o le mataupu tele. Lancet Psychiatry 3, 313–315. doi: 10.1016/s2215-0366(16)00081-x

CrossRef Full Text | Scholar Google

Schmidt, U., Oldershaw, A., Jichi, F., Sternheim, L., Startup, H., McIntosh, V., et al. (2012). Togafitiga faʻapitoa ole mafaufau mo tagata matutua e maua i le anorexia nervosa: faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiina. Br. J. Fomaʻi 201, 392–399. doi: 10.1192/bjp.bp.112.112078

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Schwensen, HF, Kan, C., Treasure, J., Hoiby, N., and Sjogren, M. (2018). O se iloiloga faʻatulagaina o suʻesuʻega i luga o le faecal microbiota i le anorexia nervosa: suʻesuʻega i le lumanaʻi atonu e manaʻomia e aofia ai microbiota mai le tootoo laiti. Taumafa. Paʻu Mataʻutia. 23, 399–418. doi: 10.1007/s40519-018-0499-9

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Seitz, J., Belheouane, M., Schulz, N., Dempfle, A., Baines, JF, ma Herpertz-Dahlmann, B. (2019). Le aʻafiaga o le matelaina i luga o le microbiome ma le gaʻo-faiʻai fegalegaleaiga i le anorexia nervosa. I luma. Endocrinol. 10: 41. Pule: 10.3389 / fendo.2019.00041

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Fa'atau, A., Lukazsweski, AW, ma Townsley, M. (2017). O fa'ailoga o le malosi o le tino pito i luga e fa'atatau i le tele o le eseesega i le aulelei fa'aletino o tamaloloa. Proc. R. Soc. B Biol. Sci. 284: 20171819. Pule: 10.1098 / rspb.2017.1819

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Sharon-Granit, Y., Nassar, A., Azab, AN, ma Kaplanski, J. (2016). O aʻafiaga o le olanzapine ma le valproate i le fula o le faiʻai ile lipopolysaccharide-treated rats. Fa. J. Neuropsychopharmacol. 19, 64-65.

Scholar Google

Talita, GS, Moons, WG, ma Slavich, GM (2017). Fua, tulafono faatonutonu a le tagata lava ia, ma le soifua maloloina: o se faʻataʻitaʻiga faʻamaʻi o le toilalo o le tagata lava ia. Vaaiga. Toma. Sci. 12, 588-612. Pule: 10.1177 / 1745691616689091

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Sjögren, M. (2017). O se fa'afouga i su'esu'ega fa'aaufa'ai ma serotoneric biomarker i Bulimia Nervosa. EC Neurol. 7, 107-116.

Scholar Google

Slavich, GM, Way, BM, Eisenberger, NI, ma Taylor, SE (2010). O le lagona o le neural i le teenaina o agafesootai e fesoʻotaʻi ma tali faʻafefe i faʻalavelave faʻaagafesootai. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA 107, 14817-14822. doi: 10.1073 / pnas.1009164107

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Sohn, K. (2016). O mea e fiafia i ai alii e uiga i tausaga o tamaitai: faʻamaoniga mai le talitane. Evol. Hum. Amio. 37, 272–280. doi: 10.1016/j.evolhumbehav.2016.01.002

CrossRef Full Text | Scholar Google

Sokol, MS (2000). Anorexia nervosa faʻamaʻi pipisi i tamaiti: faʻamatalaga faʻapitoa o mataupu e fa. J. Child Adolesc. Psychopharmacol. 10, 133–145. doi: 10.1089/cap.2000.10.133

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Sokol, MS, ma Gray, NS (1997). Tulaga su'esu'ega: ose fa'ama'i fa'ama'i, autoimmune subtype o anorexia nervosa. J. Am. Acad. Child Adolesc. Fomaʻi 36, 1128–1133. doi: 10.1097/00004583-199708000-00021

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Solmi, M., Santonastaso, P., Caccaro, R., ma Favaro, A. (2013). O se mataupu o le anorexia nervosa ma faʻamaʻi faʻamaʻi Crohn: aʻafiaga aoga o togafitiga anti-TNF-alpha? Fa. J. Eai. Faʻafitauli. 46, 639-641. Pule: 10.1002 / eat.22153

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Solmi, M., Veronese, N., Favaro, A., Santonastaso, P., Manzato, E., Sergi, G., et al. (2015). Inflammatory cytokines ma anorexia nervosa: o se meta-suʻesuʻega o suʻesuʻega faʻasolosolo ma umi. Psychoneuroendocrinology 51, 237-252. Pule: 10.1016 / j.psyneuen.2014.09.031

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Pese, C., Merali, Z., ma Anisman, H. (1999). O fesuiaiga o le nucleus accumbens dopamine ma le serotonin pe a maeʻa togafitiga interleukin-1, interleukin-2 poʻo le interleukin-6. Neuroscience 88, 823–836. doi: 10.1016/s0306-4522(98)00271-1

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Pese, H., Fang, F., Tomasson, G., Arnberg, FK, Mataix-Cols, D., Fernandez de la Cruz, L., et al. (2018). Fesoʻotaʻiga o faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave faʻatasi ma faʻamaʻi autoimmune mulimuli ane. Jam. J. Am. Med. Assoc. 319, 2388–2400. doi: 10.1001/jama.2018.7028

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Soukup, VM, Beiler, ME, ma Terrell, F. (1990). Fa'anoanoa, faiga fa'afetaui, ma le mafai ona fo'ia fa'afitauli i tagata mama'i fa'aletonu 'ai. J. Clin. Toma. 46, 592-599.

PubMed Abstract | Scholar Google

Sousa-Lima, J., Moreira, PS, Raposo-Lima, C., Sousa, N., ma Morgado, P. (2019). Soʻotaga i le va o le faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave ma le cortisol: Iloiloga faʻapitoa ma meta-suʻesuʻega. Eur. Neuropsychopharmacol. doi: 10.1016/j.euroneuro.2019.09.001 [Epub i luma o le lolomi].

CrossRef Full Text | PubMed Abstract | Scholar Google

Speakman, JR (2018). Le faʻaleleia o le gaʻo o le tino: fefaʻatauaʻiga mai faʻamaʻi ma faʻalavelave faʻaleagaina. J. Exp. Paiola. 221(Pt. Suppl. 1):jeb167254. doi: 10.1242/jeb.167254

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Speakman, JR, Levitsky, DA, Allison, DB, Bray, MS, de Castro, JM, Clegg, DJ, et al. (2011). Seti togi, fa'amautu ma nisi fa'ata'ita'iga fa'atusa: fa'ata'ita'iga filifiliga e malamalama ai pe fa'afefea ona tu'ufa'atasia kenera ma si'osi'omaga e fa'atonutonu ai le fa'asili o le tino. Dis. Fa'ata'ita'iga Mech. 4, 733–745. doi: 10.1242/dmm.008698

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Stanton, C., Holmes, A., Chang, S., ma Joormann, J. (2018). Mai le faʻalavelave i le anhedonia: faʻagasologa mole e ala i taʻaloga galue. Trends Neurosci. 42, 23-42.

Scholar Google

Starr, TB, ma Kreipe, RE (2014). Anorexia nervosa ma bulimia nervosa: fai'ai. Fauga o Ivi. Curr. Fa'afofoga Fa'afomai Fa'afoma'i. 16:11. doi: 10.1007/s11920-014-0441-4

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Steiger, H., Young, SN, Kin, N., Koerner, N., Isaraelu, M., Lageix, P., et al. (2001). O aʻafiaga o faʻalavelave faʻafuaseʻi ma aʻafiaga mo le galuega serotonin i le bulimia nervosa. Toma. Med. 31, 85–95. doi: 10.1017/s003329179900313x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Stevens, A., Purcell, R., Darling, K., Eggleston, M., Kennedy, M., and Rucklidge, J. (2019). Su'iga microbiome ga'o tagata i le 10 vaiaso fa'ata'ita'i fa'ata'ita'iga Fa'ata'ita'iga mo le fa'aopoopoina o le micronutrient i tamaiti o lo'o i ai le ma'i fa'aletonu o le tino. Sci. Sui. 9:10128. doi: 10.1038/s41598-019-46146-3

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Stice, E., Chase, A., Stormer, S., ma Appel, A. (2001). O se su'esu'ega fa'afuase'i o se polokalame e puipuia ai le le atoatoa o mea'ai e fa'atatau i le dissonance. Fa. J. Eai. Faʻafitauli. 29, 247-262. Pule: 10.1002 / eat.1016

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Stice, E., Shaw, H., Burton, E., ma Wade, E. (2006). Dissonance ma le soifua maloloina o le 'ai o le le atoatoa o meaʻai polokalame: o se faʻataʻitaʻiga aoga faʻapitoa. J. Consult. Falemaʻi. Toma. 74, 263–275. doi: 10.1037/0022-006x.74.2.263

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Strober, M., Freeman, R., Lampert, C., Diamond, J., ma Kaye, W. (2000). Suʻesuʻega a le aiga pulea o le anorexia nervosa ma le bulimia nervosa: faʻamaoniga o noataga faʻatasi ma le tuʻuina atu o faʻamaʻi vaega. Am. J. Fomaʻi 157, 393-401. doi: 10.1176 / appi.ajp.157.3.393

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Succurro, E., Segura-Garcia, C., Ruffo, M., Caroleo, M., Rania, M., Aloi, M., et al. (2015). O tagata mama'i lapopoa ma le ma'i pipili e i ai se talaaga le lelei o le metabolic ma le afaina. vai 94:e2098. doi: 10.1097/md.0000000000002098

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Sugino, H., Futamura, T., Mitsumoto, Y., Maeda, K., and Marunaka, Y. (2009). Atypical antipsychotics taofia le gaosiga o cytokines proinflammatory ma faʻatulafonoina le interleukin-10 i le lipopolysaccharide-togaina isumu. Prog. Neuro Psychopharmacol. Biol. Fomaʻi 33, 303-307. doi: 10.1016 / j.pnpbp.2008.12.006

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Sugiyama, L. (2015). Tosina Faaletino: O se Vaaiga Adaptationist. I totonu, 2nd Edn. Hoboken, NJ: Wiley Online Library., 317–384.

Scholar Google

Sullivan, PF, Agrawal, A., Bulik, CM, Andreassen, OA, Borglum, AD, Breen, G., et al. (2018). Psychiatric genomics: o se faʻafouga ma se lisi o mataupu. Am. J. Fomaʻi 175, 15-27. doi: 10.1176 / appi.ajp.2017.17030283

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Surbey, MK (1987). Anorexia nervosa, amenorrhea, ma fetuunaiga. Etolo. Sociobiol. 8, S47–S61.

Scholar Google

Swami, V., Frederick, DA, Aavik, T., Alcalay, L., Allik, J., Anderson, D., et al. (2010). O le mamafa o le tino fafine ma le le fiafia o le tino fafine i atunuu e 26 i le 10 itulagi o le lalolagi: i'uga o le poloketi fa'ava-o-malo I. Patino. Soc. Psychol. povi. 36, 309-325. Pule: 10.1177 / 0146167209359702

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Swanson, SA, Crow, SJ, Le Grange, D., Swendsen, J., and Merikangas, KR (2011). Ole fa'atuputeleina ma fa'amaopoopoina o fa'aletonu o mea'ai i tupulaga talavou e maua mai i le su'esu'ega fa'ale-malo a le atunu'u fa'aopoopo fa'aopoopo a le tupulaga talavou. Faʻau. Gen. Psychiatry 68, 714-723. Pule: 10.1001 / archgenpsychiatry.2011.22

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Tasegian, A., Curcio, F., Dalla Ragione, L., Rossetti, F., Cataldi, S., Codini, M., et al. (2016). Hypovitaminosis D3, leukopenia, ma le serotonin tagata e feaveaia polymorphism i le anorexia nervosa ma le bulimia nervosa. Mediat. Fua. 2016:8046479. doi: 10.1155/2016/8046479

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Temko, JE, Bouhlal, S., Farokhnia, M., Lee, MR, Cryan, JF, ma Leggio, L. (2017). Le microbiota, le gutu ma le faiʻai i le 'ai ma le faʻaaogaina o le ava malosi: a 'M, nage A Trois'? 'ava malosi. 'ava malosi. 52, 403–413. doi: 10.1093/alcalc/agx024

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Thornton, LM, Mazzeo, SE, ma Bulik, CM (2011). Le faʻaleagaina o faʻafitauli o meaʻai: metotia ma suʻesuʻega o loʻo iai nei. Amio. Neurobiol. 'A'ai. Fa'alavelave. 6, 141–156. doi: 10.1007/7854_2010_91

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Toro, J., Cervera, M., Osejo, E., ma Salamero, M. (1992). Obsessive-compulsive disorders i le tamaitiiti ma le talavou: o se suʻesuʻega faʻapitoa. J. Child Psychol. Fomaʻi 33, 1025–1037. doi: 10.1111/j.1469-7610.1992.tb00923.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Tortorella, A., Fabrazzo, M., Monteleone, AM, Steardo, L., ma Monteleone, P. (2014). Le matafaioi o togafitiga faʻasaina i le togafitiga o le anorexia ma le bulimia nervosa: o se toe iloiloga o tusitusiga. J. Psychopathol. Giornale Psicopatol. 20, 50-65.

Scholar Google

Tovee, MJ, Swami, V., Furnham, A., ma Mangalparsad, R. (2006). Suia manatu o le aulelei a'o va'ava'ai i se aganu'u ese'ese. Evol. Hum. Amio. 27, 443–456. doi: 10.1016/j.evolhumbehav.2006.05.004

CrossRef Full Text | Scholar Google

Turna, J., Patterson, B., ma Van Ameringen, M. (2017). O se faʻamatalaga i le va o le gut microbiome ma le faʻalavelave faʻalavelave. Psychiatric Ann. 47, 542–551. doi: 10.3928/00485713-20171013-01

CrossRef Full Text | Scholar Google

Tylee, DS, Sun, JY, Hess, JL, Tahir, MA, Sharma, E., Malik, R., et al. (2018). Fa'asoaga fa'atupu i le va o le mafaufau ma le puipuia o mea fa'apitoa e fa'avae i luga o fa'amaumauga a le genome-wide association. Am. J. Med. Genet. Vaega B Neuropsychiatric Genet. 177, 641–657. doi: 10.1002/ajmg.b.32652

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Vaillancourt, T. (2013). E fa'aogaina e tama'ita'i fa'atama'ita'i le fa'atupu fa'alavelave e fai ma fuafuaga fa'atauvaga fa'afeusuaiga? Philos. Trans. R. Soc. B Biol. Sci. 368:20130080. doi: 10.1098/rstb.2013.0080

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Van Ameringen, M., Mancini, C., Patterson, B., ma Bennett, M. (2006). Topiramate faʻaopoopoga i togafitiga faʻamaʻi faʻamaʻi-faʻamalosi faʻamaʻi: o se faʻasologa i tua, faʻailoga matatala faʻasologa. Fa'anoanoa. Fa'anoanoa 23, 1–5. doi: 10.1002/da.20118

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

van Furth, EF, van der Meer, A., ma Cowan, K. (2016). Top 10 suʻesuʻega faʻamuamua mo faʻafitauli o meaʻai. Lancet Psychiatry 3, 706-707.

Scholar Google

Veronese, N., Solmi, M., Rizza, W., Manzato, E., Sergi, G., Santonastaso, P., et al. (2015). Vitamin D tulaga i le anorexia nervosa: se meta-suʻesuʻega. Fa. J. Eai. Faʻafitauli. 48, 803-813. Pule: 10.1002 / eat.22370

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Vindas, MA, Johansen, IB, Folkedal, O., Hoglund, E., Gorissen, M., Flik, ​​G., et al. (2016). Fa'agaioiga serotonergic fai'ai i le samani fa'ato'aga fa'atupu-fa'aletonu: fetuunaiga fa'asaga i fa'ama'i. R. Soc. Tatala Sci. 3:160030. doi: 10.1098/rsos.160030

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Voland, E., ma Voland, R. (1989). Evolutionary biology and psychiatry: le mataupu o le anorexia nervosa. Etolo. Sociobiol. 10, 223–240. doi: 10.1016/0162-3095(89)90001-0

CrossRef Full Text | Scholar Google

Wasser, SK, ma Barash, DP (1983). Faʻasalaga faʻanatinati i totonu o tamaʻitaʻi mamame: aʻafiaga mo le biomedicine ma le filifiliga o feusuaiga. F. Rev. Biol. 58, 513-538. Pule: 10.1086 / 413545

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Watson, HJ, Yilmaz, Z., Thornton, LM, Hübel, C., Coleman, JR, Gaspar, HA, et al. (2019). O suʻesuʻega faʻatasi a le Genome-lautele e iloa ai le valu tulaga lamatia ma faʻaalia ai metabo-psychiatric tupuaga mo le anorexia nervosa. Nat. Genet. 51, 1207–1214. doi: 10.1038/s41588-019-0439-2

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Watson, R., ma Vaugn, L. (2006). Faʻatapulaʻaina o aʻafiaga o le aufaasālalau ile ata o le tino: pe o le umi o le faʻalavelave e faia ai se eseesega? Taumafa. Faʻafitauli. 14, 384-400.

PubMed Abstract | Scholar Google

Wedell-Neergaard, AS, Lehrskov, LL, Christensen, RH, Legaard, GE, Dorph, E., Larsen, MK, et al. (2019). O suiga faʻamalositino i le visceral adipose tissue mass e faʻatulafonoina e le IL-6 faʻailoga: o se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa. Cell Metab. 29, 844–855. doi: 10.1016/j.cmet.2018.12.007

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Weekes-Shackelford, VA, ma Shackelford, TK (eds) (2014). Va'aiga Evolutionary i Fa'afeusuaiga Fa'afeusuaiga ma Amio. Perelini: Springer.

Scholar Google

Wells, JCK (2006). Le faʻaleleia o le gaʻo o le tagata ma le faʻafefe i le gaʻo: o se faiga faʻapitoa. Paiola. Fai mai Rev. 81, 183-205. Pule: 10.1017 / s1464793105006974

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Wilksch, SM, ma Wade, TD (2009). Fa'aitiitiga o foliga ma popolega mamafa i tupulaga talavou: o se iloiloga faʻatonutonu e 30 masina o se Polokalama faitautusi a le aufaasālalau. J. Am. Acad. Child Adolesc. Fomaʻi 48, 652–661. doi: 10.1097/CHI.0b013e3181a1f559

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Williams, ACDC (2019). O le tumau pea o le tiga i tagata ma isi meaola. Philos. Trans. R. Soc. B 374:20190276. doi: 10.1098/rstb.2019.0276

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Wotton, CJ, James, A., ma Goldacre, MJ (2016). Faʻatasi o faʻafitauli o meaʻai ma faʻamaʻi autoimmune: faʻamaumauga o fesoʻotaʻiga suʻesuʻega faʻatasi. Fa. J. Eai. Faʻafitauli. 49, 663-672. Pule: 10.1002 / eat.22544

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Wu, XJ, Hung, HC, Kastin, AJ, Ia, Y., Khan, RS, Stone, KP, ma isi. (2011). O le Interleukin-15 e a'afia ai le serotonin system ma fa'aalia ai a'afiaga e fa'afefeteina e ala ile IL15R alpha receptor. Psychoneuroendocrinology 36, 266-278. Pule: 10.1016 / j.psyneuen.2010.07.017

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Yager, Z., ma O'Dea, JA (2008). Polokalama puipuia mo foliga o le tino ma faʻafitauli o meaʻai i luga o lotoa a le Iunivesite: o se toe iloiloga o faʻalavelave tetele, faʻatonutonuina. Soifua Maloloina Prom. Int. 23, 173–189. doi: 10.1093/heapro/dan004

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Yau, YHC, and Potenza, MN (2013). Fa'anoanoa ma le 'ai. Minerva endocrinol. 38, 255-267.

PubMed Abstract | Scholar Google

Zerwas, S., Larsen, JT, Petersen, L., Thornton, LM, Quaranta, M., Koch, SV, et al. (2017). Fa'aletonu o mea'ai, autoimmune, ma fa'ama'i fa'ama'i. Pediatrics 140:e20162089. doi: 10.1542/peds.2016-2089

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Zhang, Y., Leung, DYM, Richers, BN, Liu, YS, Remigio, LK, and Riches, DW (2012). Vitamini D fa'alavelaveina le gaosiga o le cytokine proinflammatory monocyte / macrophage e ala i le fa'atatauina o le MAPK phosphatase-1. J. Immunol. 188, 2127–2135. doi: 10.4049/jimmunol.1102412

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Zschucke, E., Renneberg, B., Dimeo, F., Wüstenberg, T., ma Ströhle, A. (2015). Le faʻalavelave faʻalavelave faʻamalositino faʻamalositino: faʻamaoniga mo le HPA axis tali le lelei. Psychoneuroendocrinology 51, 414-425. Pule: 10.1016 / j.psyneuen.2014.10.019

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

upu autu: anorexia nervosa, 'ai tele, bulimia nervosa, faʻafouga faʻafomaʻi mafaufau, neuroinflammation, faʻalavelave faʻalavelave, manatu le fetaui, fetuutuunai metaproblem

Fa'amatalaga: Rantala MJ, Luoto S, Krama T ma Krams I (2019) Fa'aletonu Taumafa: O se Evolutionary Psychoneuroimmunological Approach. I luma. Toma. 10: 2200. Pule: 10.3389 / fpsyg.2019.02200

Na maua: 05 Mati 2019; Talia: 12 Setema 2019;
Fa'asalalau: 29 Oketopa 2019.

Faatonutonu e:

Jan Antfolk, Iunivesite o Åbo Akademi, Finelani

Toe iloiloina e:

Monica Algars, Iunivesite o Åbo Akademi, Finelani
Jeffrey Bedwell, Iunivesite o Central Florida, Iunaite Setete

Puletaofia © 2019 Rantala, Luoto, Krama ma Krams. Ole tala lea ole avanoa avanoa e tufatufa atu ile aiaiga ole Laisene Creative Commons (CC BY). E faʻatagaina le faʻaaogaina, tufatufaina poʻo le toe gaosia i isi fonotaga, pe a tuʻuina atu le tusitala muamua ma le pule o le puletaofia ma o le uluaʻi lomiga i totonu o lenei api o talaaga o loʻo taʻua, e tusa ai ma aʻoaʻoga faʻapitoa taliaina. Leai se faʻaaogaina, tufatufa poʻo le toe gaosia e faʻatagaina lea e le tausisia nei tuutuuga.

* Tusitala: Markus J. Rantala, [imeli puipuia]