- 1Matagaluega o Biology, Iunivesite o Turku, Turku, Finelani
- 2English, Drama and Writing Studies, Iunivesite o Aukilani, Aukilani, Niu Sila
- 3School of Psychology, Iunivesite o Aukilani, Aukilani, Niu Sila
- 4Matagaluega o Biotechnology, Iunivesite o Daugavpils, Daugavpils, Latvia
- 5Inisetiute o Ecology ma Earth Sciences, Iunivesite o Tartu, Tartu, Estonia
O le fa'aletonu o le 'ai o ni tulaga fa'afouina fou. Latou te taʻitaʻia i nisi o le maualuga o tagata maliliu o faʻafitauli uma o le mafaufau. E tele manatu fa'ale-evolusione ua fa'ailoa mai mo fa'afitauli o mea'ai, ae na'o le manatu fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga e matua lagolagoina e molimau. Matou te tuuina atu le manatu le fetaui e avea o se faʻaopoopoga talafeagai i le faʻavae o loʻo iai nei o faʻafitauli o meaʻai. O lenei manatu e fa'amatala ai le tala fa'asolosolo fetuutuunai metaproblem ua tula'i mai pe a fete'ena'i fa'anaunauga fa'aipoipo ma le tele ma le faigofie ona maua o mea'ai e sili atu le tauia ae obesogenic. O le tulaga lea ua fa'ateteleina aemaise lava i na si'osi'omaga fa'aonaponei o lo'o fa'aalia e ala i le ola nofonofo, mea'ai leaga o lo'o i ai pea, fa'asili caloric ma le ubiquity o fa'atusatusaga fa'aagafesootai o lo'o faia e ala i luga o fa'asalalauga lautele. O la matou faʻataʻitaʻiga psychoneuroimmunological e faʻafesoʻotaʻi faʻaupuga pito i luga ma auala vavalalata e ala i le faʻaalia o le faʻafefea o le fetuutuunai faʻalavelave i le va o le faʻaipoipoga ma taui o meaʻai e oʻo atu ai i le faʻalavelave masani ma, e sili atu, i le le lelei o le 'ai. O le fa'alavelave fa'afuase'i e mafua ai le neuroinflammation, lea e fa'atuputeleina ai le fa'aletonu i amioga fa'apei o le OCD e masani ona tupu fa'atasi ma fa'aletonu o mea'ai. O le faʻalavelave faʻafuaseʻi e faʻaleleia ai le serotonergic system ma mafua ai le dysphoric lagona i tagata gasegase nervosa anorexia. O le taumafa, e ui i lea, e faʻaitiitia ai le serotonin ma le dysphoric mood, e oʻo atu ai i se faʻalavelave serotonergic-homeostatic stress / fia aai e faʻateleina ai le cortisol ma le neuroinflammation e ala i le faʻamaʻaina o meaʻai. O la matou faʻataʻitaʻiga psychoneuroimmunological o loʻo faʻaalia ai o le va-taitoʻatasi ma totonu-taitoʻatasi suiga i le 'ai o se vaega e mafua mai (co) fesuiaiga i le microbiota gut ma le faʻalavelave faʻalavelave, lea e aʻafia ai le neuroinflammation ma le serotonergic system. Matou te toe iloiloina le alualu i luma ua faia i tausaga talu ai i le malamalama i le auala sili e togafitia ai faʻafitauli o meaʻai, faʻamatala faʻatonuga mo suʻesuʻega falemaʻi i le lumanaʻi. O faʻamaoniga o loʻo iai nei o loʻo faʻaalia ai o togafitiga faʻaletonu o meaʻai e tatau ona faʻamoemoe e faʻaitiitia le faʻalavelave masani, neuroinflammation, faʻalavelave faʻalavelave ma le gut dysbiosis e faʻamalosia ai faʻafitauli. Fa'afeso'ota'i mafua'aga fa'atasi ma faiga fa'alatalata ma togafiti biopsychosocial mafuaaga nai lo le fa'aalia o fa'ailoga e fa'amoemoe e aumaia ai fa'alavelave fa'aumiumi e sili atu ona lelei ma fa'apitoa mo le faitau miliona o tagata o lo'o mafatia i fa'afitauli o mea'ai.
faʻatomuaga
O faʻafitauli o meaʻai o faʻafitauli ogaoga o le mafaufau ma le biopsychosocial pathogenesis ma se tau e tusa ma le € 1 miliona i le tausaga i totonu o le EU naʻo ia (Schmidt et al., 2016). E mafai ona avea ma mea masani ma faʻavaivaia ma e fesoʻotaʻi ma le faʻatupulaia tele o fuainumera o tagata maliliu (Schmidt et al., 2016). O le anorexia nervosa, mo se faʻataʻitaʻiga, e maualuga le maualuga o le oti o faʻafitauli uma o le mafaufau (5.10 maliu i le 1,000 tagata aʻafia: Arcelus et al., 2011). O loʻo lauiloa o le togafitiga o faʻafitauli o meaʻai e le aoga pe a faʻatusatusa i togafitiga o isi faʻafitauli o le mafaufau (Arcelus et al., 2011; Murray et al., 2019). O lenei le atoatoa o loʻo faʻamaonia e le mea moni o togafitiga o loʻo i ai nei e taulaʻi i le faʻaitiitia o faʻamaoniga nai lo le togafitia o mafuaʻaga autu o faʻafitauli o meaʻai. O le mafuaʻaga autu mo le le aoga o togafitiga o loʻo i ai nei, o le mea moni, e le o malamalama lelei le mafuaʻaga o faʻafitauli o meaʻai (van Furth et al., 2016; Frank et al., 2019; Murray et al., 2019). O le aga'i i luma i le poto fa'asaienisi o fa'afitauli o mea'ai e mana'omia fa'anatinati.
O su'esu'ega atoatoa o se uiga po'o se amio o lo'o tu'uina atu i tulaga eseese e lua ae felagolagoma'i: (1) o le a le masini vavalalata fa'avae le uiga: fa'afefea ona aoga? – ma le (2) o le a le mafuaaga sili na tupu a'e: o le a le aoga o le malosi, pe afai ei ai, e maua ai e le tino? (Bateson ma Laland, 2013; Rantala et al., 2018; Luoto et al., 2019a). Matou te tuʻufaʻatasia nei laʻasaga e lua o le auʻiliʻiliga ma finau e aunoa ma le malamalama i auala vavalalata ma mafuaʻaga sili, e luʻitau le puipuia o faʻafitauli o meaʻai ma saili togafitiga lelei mo i latou.
O le lomiga lona lima o le Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders (DSM-5) o loʻo faʻamaoti mai ai faʻafitauli e tolu o meaʻai: anorexia nervosa (AN), bulimia nervosa (BN) ma le binge eating disorder (BED). I le faaopoopo atu i nei faaletonu e tolu, ua iloa e le DSM-5 le taua o le subthreshold ma tulaga le masani e ala i le faaigoaina o isi vaega faapitoa e lima o isi fafaga po o le 'ai (OSFED):
1. Atypical Anorexia Nervosa (ie, anorexic foliga e aunoa ma le mamafa);
2. Pulimia Nervosa (o le maualalo o taimi ma/poo le umi ole taimi);
3. Fa'aletonu le 'ai o le Binge (o le maualalo o taimi ma/po'o le fa'atapula'aina o le umi);
4. Fa'amama Fa'aletonu;
5. Fa'ama'i 'ai i le po.
O le DSM-5 e aofia ai foʻi se vaega e taʻua o le Unspecified Feeding or Eating Disorder (UFED) lea e aofia ai tagata e le fetaui i soʻo se tasi o nei vaega e lima, poʻo i latou e le lava faʻamatalaga e fai ai se suʻesuʻega faapitoa o le OSFED (American Psychiatric Association, 2013).
E tele manatu fa'ale-evolusione ua fa'ailoa mai mo le fa'amalamalamaina o fa'afitauli o mea'ai. Matou te toe iloiloina nei manatu maualuga maualuga (vaega "O loʻo iai Evolutionary Psychological Hypotheses for Eating Disorder") ma faʻapipiʻiina i se faʻamatalaga lata mai o le faʻaogaina o le tino o loʻo aʻafia ai faʻafitauli o meaʻai (vaega "A Psychoneuroimmunological Model of Eating Disorders"). O la matou faʻataʻitaʻiga psychoneuroimmunological o loʻo fautua mai ai o faʻafitauli o meaʻai e le o ni faʻamaʻi eseese - nai lo lena, latou te fausia se faʻaauau. Faʻavae i luga o suiga i tulaga faʻale-agaoio a tagata mamaʻi, o le faʻataʻitaʻiga faʻaauau o loʻo faʻamatalaina ai le mafuaʻaga o "faʻaletonu o meaʻai e le o faʻamaonia" o se faʻamaʻi masani (11-50.8% o mataupu: Machado et al., 2013; Caudle et al., 2015; Mancuso et al., 2015) ma pe aisea e ono suia ai suʻesuʻega o tagata maʻi i le va o faʻafitauli o meaʻai i le aluga o taimi (vaega "Faʻapogai o Eseesega Taʻitoʻatasi i Tali i Tauvaga Faʻafeusuaiga"). O le faʻataʻitaʻiga o loʻo tuʻuina mai ai se faʻamatalaga mo le mauaina o faʻafitauli o meaʻai e masani ona faʻatasi ma isi faʻafitauli o le mafaufau (vaega "Comorbidity of Eating Disorders"): e tusa ai ma la tatou faʻataʻitaʻiga, o lenei faʻasalalauga fefaʻasoaaʻi e faʻatalanoaina e ala i le faʻafitauli i le neuroinflammation ma le faʻalavelave faʻalavelave (vaega "Risk Factors mo Fa'aletonu Taumafa”). O la matou faʻataʻitaʻiga o le psychoneuroimmunological e taʻitaʻia ai i matou e fautua mai togafitiga (vaega "Togafitiga Faʻafitauli o le 'Ai Faʻavae i luga o le Psychoneuroimmunology" ma le "Tulaga Sili o le Puipuiga o Faʻafitauli o le 'Ai") faʻailoaina e se malamalama faʻapipiʻi o auala vavalalata ma mafuaʻaga sili. O nei togafitiga e iai le avanoa e ofoina atu ai le tele o le alualu i luma i togafitiga faʻaletonu o meaʻai o loʻo i ai nei, lea o loʻo toe iloiloina i le vaega "Togafitiga Faʻafitauli o Meaʻai i le taimi nei".
O lo'o i ai nei Evolutionary Psychological Hypotheses mo Ma'i Fa'aletonu
E ono fa'aaliga fa'afuainumera o lo'o iai mo le mafua'aga sili o fa'aletonu o mea'ai. O le manatu fa'aletausaga muamua mo BN ma BED o le (1) o le manatu fa'atupu fa'ailoga tau tupe. E fa'ailoa mai o le 'ai tele o se fetuutuuna'iga fa'ale-mafaufau (va'ai fa'ata'ita'iga, Lewis et al., 2017 mo se talanoaga o fetuutuunaiga o le mafaufau) lea na tulai mai ona o le tele o le malosiaga sa puipuia i le talafaasolopito o le evolusione o tatou ituaiga: latou fesoasoani e aloese mai le le paleni, fesoasoani e ola i taimi o oge ma faʻatonuina le toe gaosia (Chakravarthy ma Booth, 2004; Wells, 2006). I se faaopoopoga o lenei manatu, o le mata'i lua fa'ata'ita'iga e fa'apea o le tino o lo'o i ai pito i luga ma lalo ifo mo le maualuga o le tino; afai e sili atu nei mea, e faʻaosoina faiga faʻaalia o le physiological (Speakman et al., 2011; Fofoga Fetalai, 2018). E mana'omia le pito maualalo mo le adiposity e aloese ai mai le matelaina, ae o le maualuga o le seti e fuafua i le lamatiaga o manu. A'o fa'aitiitia le a'afiaga o le fa'atosina, o genes coding mo le maualuga maualuga o le seti fa'atulagaina ua sili atu ona taatele, ma ua to'aitiiti tagata e fa'aitiitia le taumafa caloric e taofia ai le fa'ateleina o le mamafa (Speakman et al., 2011).
(2) Le manatu fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga (Abed, 1998) o lo'o fa'ailoa mai ai o le mafua'aga sili o le 'ai o le fa'atauva'a malosi mo taitoalua. O lenei manatu e iloa ai o foliga o le tino o se tamaitai o se faailoga lea o lona talafaasolopito fanautama, gafatia fanautama ma le taua o le paaga, o se vaega e faailogaina e le fua o le puimanava i le suilapalapa ma le faasinomaga o le tino (BMI) (Andrews et al., 2017; Del Zotto ma Pegna, 2017). A'o matutua ma/po'o fa'atama'ita'i tama'ita'i, e matele ina latou maua le tino ma mou atu le foliga o le tino (hourglass) (Butovskaya et al., 2017) ose uiga e mana'omia taufeusua'iga mo tane (fa'ata'ita'iga, Bovet, 2019). O le faʻamalama fanau a tamaʻitaʻi e gata, o le mea lea na faʻaalia ai e alii se fiafiaga mo faʻamatalaga o le fausiaina ma le talavou (Sohn, 2016; Lassek ma Gaulin, 2019). O lenei mea e mafai ona taʻitaʻia ai fafine e tauva le tasi ma le isi mo le faʻalogoina o tamaloloa e ala i le foliga mai e laʻititi laʻititi: o le taua o le fanautama a tamaʻitaʻi, mulimuli ane, e fesoʻotaʻi ma le talavou, ma o le talavou e fesoʻotaʻi ma le paʻu (Abed, 1998; Lassek ma Gaulin, 2019).
Ole manatu ole tauvaga fa'afeusuaiga e ogatasi ma su'esu'ega o lo'o fa'aalia ai o le fiafia o ali'i mo tino o tama'ita'i e mafai ona eseese mai le tasi si'osi'omaga ma sosaiete i le isi (cf. Furnham ma Baguma, 1994; Tovee et al., 2006). O le pulupulu atonu o se faailoga o le maualuga o le fausiaina i atunuu e masani ai le le lelei o meaai; i le faitau aofaʻi lelei, i se faʻatusatusaga, o le paʻu feteʻenaʻi e fesoʻotaʻi ma le matua ma le faʻaitiitia o le fausiaina (faʻataʻitaʻiga, Tovee et al., 2006). O le talitonuga o le tauvaga fa'afeusuaiga e ta'u mai ai o le fa'ateleina o fa'afitauli o mea'ai i totonu o sosaiete fa'apapalagi e mafua mai i le fa'ateleina o tauvaga fa'afeusuaiga i fafine ma/po'o le tele o mea'ai (Abed et al., 2012; Baumeister et al., 2017; Nettersheim et al., 2018).
E iai le tele o mea e faʻateleina ai le tauvaga faʻafeusuaiga (Abed et al., 2012): (a) o le paʻu i le fausiaina e taʻitaʻia ai le faʻateleina o le faʻasaoina o foliga vaaia i fafine matutua; (b) i totonu o sosaiete i Sisifo i aso nei, e maualuga atu le tomai o tamaitai e faatonutonu ai a latou amio fanautama (e itiiti se faalavelave mai aiga); (c) o lo o i ai se fuainumera tulaga ese le maualuga o tamaitai talavou ma foliga talavou, o lona uiga, e ono tauva, i totonu o aai i ona po nei pe a faatusatusa i tulaga o tuaa o tagata; (d) ala o faasalalauga e tuuina atu ata o tagata tauva faatosina; (e) tele mea'ai ma fafagaina lelei le faitau aofa'i, o lona uiga o le fa'atupuina o le mamafa ma le fa'aleagaina o foliga o le nubile o foliga masani ia o le matua; (f) o le faateleina o le le mautu o faaipoipoga ma le taatele o tatalaga faaipoipoga ua taitai atu ai i alii ma tamaitai e toe foi soo atu i le maketi o faigauo; (g) ona o le o'o mai o vaila'au fa'aonaponei ma fa'atuputeleina le umi o le ola (fa'ata'ita'iga, si'itia le aofa'i o tama'ita'i ua mae'a fa'atama'ita'i), o le talavou ua avea ma se tasi o fa'amoemoega autu o le taua o le pa'aga tama'ita'i. Abed et al., 2012; Vaʻai foi Baumeister et al., 2017; Saunders ma Eaton, 2018; Lassek ma Gaulin, 2019; Luoto, 2019a).
O se suʻesuʻega na faia i atunuu e 26 ma sili atu i le 7,000 tagata auai na iloa ai o se tino manifinifi e sili ona lelei i nofoaga e maualuga le tulaga o le tamaoaiga ma o le faʻasalalauga faʻasalalau e iai se fesoʻotaʻiga taua ma le mamafa o le tino (Swami et al., 2010). E lē gata i lea, Swami et al. (2010) na iloa ai o tamaitai e masani ona manatu e sili atu le aulelei o foliga fafine sili atu nai lo mea e mafaufau i ai alii. Baumeister et al. (2017) lipotia mai e faapea o le tele o tamaitai e vaai i le maketi o faigauo i le lotoifale e le lava alii, o le tele foi lea o lo latou mananao e paeee ma o le tele foi o faailoga o le le faamalieina o le tino. O nei su'esu'ega e lagolagoina ai le manatu o le tauvaga fa'afeusuaiga i le va o tama'ita'i e fa'aosofia ai le tulituliloaina e tama'ita'i o le paee.
O le tele o lagolago mo le faʻamoemoeina o le tauvaga faʻafeusuaiga i tua atu o faʻafitauli o meaʻai e sau mai le "reverse anorexia" lea e aʻafia ai tane fau tino (Pope et al., 1993) ma e mafai ona faʻaosoina le le fiafia o le tino i le tele o tama ma tama (Karazsia et al., 2017). O tagata ua a'afia e fa'aalia le talitonuga e la'ititi tele i latou e ui lava i musele, o lea e fa'aletonu ai foliga o le tino. O le muscularity ma le tele o le tino e maua ai le tulaga lelei i le tauvaga tama-tane i tagata e pei o isi mammals; muscularity atonu foi o se uiga faatosina taufeusuaiga mo tamaitai i lo tatou talafaasolopito o le evolusione, faatasi ai ma filifiliga tau feusuaiga e faia i luga o le uiga e oo lava i alii i aso nei (Frederick ma Haselton, 2007; Sell et al., 2017).
Ona o le malosi o le tauvaga ma isi mea e tutupu i le evolusione o loʻo taʻua i luga, o le tele o fafine i Sisifo o le lalolagi e le fiafia i o latou tino ma foliga, ma le afa o teine talavou o loʻo taumafai e pulea o latou mamafa (Neumark-Sztainer, 2005). O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga ua faʻaalia ai e tusa lava pe leai ni faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻi-ma le manifinifi o tagata tauva, o faʻaosofiaga tulaga faʻafeusuaiga e mafai ona faʻaosoina uiga 'ai e pei o faʻafitauli o meaʻai i tamaitai talavou (Li et al., 2010; Castellini et al., 2017). O se aafiaga tutusa e le o vaaia i alii heterosexual (Li et al., 2010). E le gata i lea, o faʻafitauli o meaʻai e sili atu ona taatele i alii faʻafeusuaiga nai lo alii faʻafeusuaiga (Li et al., 2010; Calzo et al., 2018). O se faʻamatalaga faʻapitoa mo nei suʻesuʻega o le tauvaga faʻafeusuaiga i tamaʻitaʻi faʻafeusuaiga e taulaʻi i le aulelei faaletino, aua e iloa e alii faʻafeusuaiga o faʻailoga o le talavou ma le aulelei faaletino o mea taua e fiafia i ai paaga mo isi tane faʻafeusuaiga (Li et al., 2010). E tali atu foi alii faatauafafine i le tauvaga tulaga tau feusuaiga ma uiga le lelei o le 'ai ma le leaga o manatu e uiga io latou lava tino (Li et al., 2010).
Afai o le tauvaga fa'afeusuaiga o se vaega taua i le atina'eina o fa'aletonu o mea'ai, o tagata ta'ito'atasi e fa'apitoa le fa'atatau i le ausiaina o tulaga fa'aagafesootai e feso'ota'i fa'aipoipoga o le a maualuga atu le lamatiaga o le i ai o fa'afitauli o mea'ai. O le mea moni, o faʻafitauli o meaʻai e faʻaosoina i le tele o taimi i le matua pe a sili ona malosi le tauvaga faʻafeusuaiga (Li et al., 2010). E le gata i lea, ua faʻaalia o teine i aʻoga e maualuga le aofaʻi o tamaʻitaʻi aʻoga e maualuga le avanoa e atiaʻe ai faʻafitauli o meaʻai (Bould et al., 2016), lea e ta'u mai ai o le si'osi'omaga fa'atauva fa'afeusuaiga maualuga atu e fa'atuputeleina ai le fa'atupuina o fa'afitauli o mea'ai (cf. Baumeister et al., 2017; Saunders ma Eaton, 2018).
O fa'aletonu o mea'ai e masani ona sosolo fa'aagafesootai i vaega faauo ma e ono sosolo i totonu o le a'oga (Bould et al., 2016). Mo se faʻataʻitaʻiga, afai e maualalo le BMI o uo a se tasi ona o le le atoatoa o meaʻai, e mafai e se tasi ona iloa o lona lava tino e lapopoa, e oʻo atu ai i le maualuga o le le fiafia o le tino ma sili atu le avanoa e atiaʻe ai faʻafitauli o meaʻai. O lenei sociodevelopmental etiology o faʻafitauli o meaʻai e lagolagoina e suʻesuʻega e faapea i aʻoga e sili atu le aofaʻi o teineiti laiti mamafa, o isi teine e sili atu ona taumafai e faʻaitiitia le mamafa o le tino (Mueller et al., 2010).
O lo'o iai fo'i isi fa'amana'oga ua fa'aitiitia le lagolago fa'apitoa, e pei o le (3) le fa'atupu fa'atupu fa'alavelave, lea e ta'u mai ai o le AN o se taumafaiga fetuutuuna'i i le taofiofia o le fanautama a tina ua aafia (Wasser ma Barash, 1983; Surbey, 1987; Voland ma Voland, 1989). (4) O le manatu fa'atama'ita'i o lo'o fa'ailoa mai e fa'atumauina le AN e ala i le filifilia o aiga: e fa'aogaina e matua fanau tama'ita'i e fa'afaigofie ai se suiga fa'ata'atia i tupe teu fa'afaigaluega i le va o nai tei (Voland ma Voland, 1989). (5) O le fa'atama'ita'i fa'atama'ita'i e fa'atatauga tama'ita'i fai mai o le AN o se fa'aaliga o le taofiofia o tama'ita'i o tama'ita'i pito i lalo e tama'ita'i iloga i le taimi o le fa'agasologa o le tauvaga fa'atamatama tama'ita'i (tama'ita'i).Mealey, 2000). (6) O le fetuutuuna'i e sola ese mai manatu o le oge o lo'o fautua mai ai o fa'ailoga o le AN (e pei o le hyperactivity ma le fa'atapula'aina o le 'ai) na mafai ai ona femalaga'i i taimi o oge e o'o atu i nofoaga e tele mea'ai (Guisinger, 2003).
O nei manatu e taulaʻi i le AN, ma tuʻu ai isi faʻafitauli o meaʻai, aemaise lava BED, e aunoa ma se faʻamatalaga. O le manatu 3-5 ua matua le mafai ona faamatalaina pe aisea e tupu ai foi ma le faaletonu o meaai i alii. Latou te le mafai foʻi ona faʻamatalaina pe aisea e aʻafia ai le faʻalavelave faʻafeusuaiga le avanoa e maua ai ni faʻafitauli o meaʻai (Li et al., 2010; Calzo et al., 2018). O suʻesuʻega o loʻo i ai nei e leai se lagolago mo le manatu e faapea o tagata taʻitoʻatasi e maua i le anorexia nervosa o le a avea ma tagata taʻitoʻatasi i lalo o le va fealoai o loʻo faʻaaogaina se "fuafuaga leiloa" (Faer et al., 2005). O le tele o manatu o lo'o lisi atu i luga e fa'avae i luga o le manatu o fa'afitauli o mea'ai o suiga fa'afuafua.
I le fa'atusatusaina o isi fa'aaliga, o le manatu fa'atauvaga fa'afeusuaiga e le fa'apea o fa'afitauli o mea'ai o ni fetuutuuna'iga. E le gata i lea, e le gata i le AN, ae o loʻo vaʻai i le fusi atoa o faʻafitauli o meaʻai o se taunuuga faʻaleagaina o le le fetaui i le va o fetuunaiga a fafine mo tauvaga faʻafeusuaiga ma le siʻosiʻomaga faʻaonaponei lea e faʻafefe ai na fetuunaiga. E ui lava i le mana fa'amalamalamaga o le fa'atauvaga fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga, o le galuega muamua i le manatu e le'i lava le fa'atulagaina e tu'uina atu ai se fa'amatalaga atoa o le afuaga fa'afuafua o fa'afitauli o mea'ai. O lea matou te faalautele atu ai ma le le fetaui o le manatu o le faaletonu o le 'ai.
Le Mafuaaga Le fetaui o Fa'aletonu Taumafa
O le lapo'a lapo'a ose mea fou fa'afuafua. O le tuputupu a'e o tu ma aga a le tagata ua o'o atu ai i se tulaga e tele naua o mafiafia malosi ma gustatorily hyper-tauia mea'ai e faigofie ona maua mo le tele o tagata i atunu'u atia'e (Lindeberg, 2010; Malosiaga, 2012; Rozin ma Todd, 2015; Corbett et al., 2018). O le aveesea o le malosi mai le si'osi'omaga e le mana'omia ai se tau malosi tele mo le tele o tagata fa'aonaponei o lo'o nonofo i sosaiete atina'e. O le tele o le malosi i le taimi nei o loʻo fiafia i ai tagata atiaʻe faʻaonaponei o se faʻafouina fou: na faʻamalosia tagata tuaa (i le averesi) e faʻaalu le tele o le malosi e maua ai meaʻai nai lo tagata i aso nei. O lenei fa'aletonu fa'aletonu faigofie (kalori i > calorie out) ua o'o atu ai i se fa'ama'i puta ma le tele o fa'afitauli fa'alesoifua maloloina fa'aonaponei (Lindeberg, 2010; Malosiaga, 2012; Corbett et al., 2018), e aofia ai ma le soifua maloloina o le mafaufau (Milaneschi et al., 2018; Rantala et al., 2018).
O lo'o iai i tagata se su'esu'ega fa'apitoa o faiga fa'ale-mafaufau (modules) e nafa ma le taumafaina o mea'ai (Tupu, 2013; Al-Shawaf, 2016; Rolls, 2017; Alofa ma Sulikowski, 2018) ma le isi vaega o masini (modules) e nafa ma le faʻaipoipo (Vaiaso-Shackelford ma Shackelford, 2014; Luoto, 2019a, b). Si'osi'omaga o lo'o iai nei o le tele o le malosi (Lindeberg, 2010; Malosiaga, 2012) ua fa'atupuina ai se fete'ena'iga fou i le va o vaega fa'ale-mafaufau e nafa ma le taumafaina o mea'ai ma le fa'aipoipo. I le tasi itu, o tagata ua faʻaleleia ina ia faʻaogaina atoatoa le i ai o meaʻai (Chakravarthy ma Booth, 2004; Tupu, 2013; Al-Shawaf, 2016); i le isi, ua fa'atupuina tagata e fa'ailo ai lo latou malosi fa'anatinati e ala i teuteuga fa'afeusuaiga phenotypic (Sugiyama, 2015; Lassek ma Gaulin, 2019). O le evolusione faʻale-aganuʻu mo le taimi muamua i le talafaasolopito o le evolusione o le tagata na fausia ai se tulaga o nei fetuunaiga o le mafaufau o loʻo feteʻenaʻi tele ma le tasi. O lea la, o le le fetaui o le manatu o le faaletonu o le 'ai e iloa ai le tulaga fou lea e fete'ena'i ai faiga fa'ale-mafaufau o le taumafaina o mea'ai ma fa'aipoipoga. O lenei fete'ena'iga e fa'atupuina ai se tulaga e fevaevaea'i ai se tagata i le va o fa'aosofiaga fa'afeagai: taui o mea'ai ma taui fa'aipoipo. O le tu'uina atu fa'atasi o fa'afitauli fete'ena'i fetuutuuna'i e aofia ai se fetuutuunai metaproblem (Al-Shawaf, 2016). O le tetee autu e faapea o le tele o mea'ai mafiafia ma fa'amalieina le tauia (Lindeberg, 2010; Rozin ma Todd, 2015) ua mafua ai i le va o le fa'aipoipoga ma taui o mea'ai e fa'aosoina ai se tasi o fa'ata'ita'iga fetuutuuna'i i tagata fa'aonaponei, e fa'aalia mulimuli ane i fa'afitauli o mea'ai eseese.
O le manatu le fetaui e mafai ona faaseseina e ala i le faʻaalia o faʻafitauli o meaʻai e tutusa lava le taatele i sosaiete tulimanu-faʻaputu masani e pei ona iai i sosaiete faʻaonaponei ua atiaʻe. O sitaili a le Hunter-gatherer e fai si fa'atusatusa i tulaga o le si'osi'omaga o tagata o le fa'aleleia o le evolusione (fa'ata'ita'iga, Al-Shawaf, 2016; Lewis et al., 2017). Matou te le o iloa se faʻamaoniga i le i ai o AN, BN ma BED i sosaiete tulimanu-faʻaputu - i se isi itu, o le fiaʻai e foliga mai o se vaega taatele o sosaiete tulimanu-faʻaputuga faʻaonaponei (toe iloilo i le Al-Shawaf, 2016).
O le manatu le fetaui e lagolagoina le tuusao e suʻesuʻega a manu e le o se tagata lea ua faʻaalia ai o le puta o se faʻafitauli tele pe a taofia e tagata manu i le tafeaga (Malosiaga, 2012). O le fa'atagataotauaina o lo'o fa'atusalia ai se tulaga fa'atupu fa'atusa mo manu e le o ni tagata e pei ona faia e le olaga fa'aonapo nei mo tagata (Williams, 2019), e oʻo atu ai i le faʻateleina o le faʻateleina o faʻamaʻi faʻamaʻi i lalo o tulaga uma e lua (Malosiaga, 2012). O nei suʻesuʻega o loʻo faʻamaonia ai le aoga o le faʻapipiʻiina o faʻafitauli o meaʻai i totonu o le tulaga o le evolusione mismatch hypothesis, lea matou te tuʻuina atu o se faʻaopoopoga talafeagai i le faʻatauvaga faʻafeusuaiga. E ese mai le faaletonu o mea'ai, o lo'o fa'amatalaina fo'i e le manatu le fetaui o fa'ama'i fa'aonaponei o le tele o fa'ama'i le pipisi, e pei o le ma'isuka ituaiga 2, fa'ama'i fatu fatu (Corbett et al., 2018) ma le tele o isi fa'afitauli o le soifua maloloina o le mafaufau (Li et al., 2018; Rantala et al., 2018).
O se Fa'ata'ita'iga a le Psychoneuroimmunological o Fa'aletonu Taumafa
Tauvaga faʻafeusuaiga mo le manifinifi ma le fetuutuunai faʻafitauli e tulaʻi mai i le tele o meaʻai faʻamalieina ma meaʻai kalori (Tupu, 2013; Rozin ma Todd, 2015) e foliga mai o loʻo tuʻuina atu se faʻamatalaga sili ona talafeagai mo le tulituliloaina o le manifinifi i fafine o loʻo nonofo i sosaiete atinaʻe. Peitaʻi, e lē o faamatalaina e nei manatu le māfuaaga e na o se vaega toʻaitiiti o fafine ma tane faatauatane e atiaʻe ai ni maʻi tausami. E lē gata i lea, e lē o faamatala mai e manatu le māfuaaga ua matuā naunau ai nisi e faaitiitia le mamafa ma matelaina ai i latou lava, ae o isi e ʻai ma ova le mamafa. E le mafai foi ona faʻamatalaina e faʻamatalaga le i ai o le AN e le gaʻo-phobic (silasila i le vaega "Autoimmunity and Eating Disorders").
O le alualu i luma faʻasaienisi e faʻalagolago i le fetaui lelei i le va o talitonuga ma faʻamaoniga faʻamaonia (Mathot ma Frankenhuis, 2018). O lenei fetaui e le o iai i le va o aʻoaʻoga mai le evolusione psychiatry ma faʻamaoniga faʻapitoa i faʻafitauli o meaʻai. O le mea lea matou te tuʻuina atu ai le i ai o auala vavalalata e faʻamatalaina i le va-tagata taʻitoʻatasi ma totonu-tagata taʻitoʻatasi suiga i meaʻai faʻaletonu, faʻaleleia atili le fetaui i le va o aʻoaʻoga ma suʻesuʻega faʻapitoa. Matou te tuʻuina atu se faʻataʻitaʻiga fou e faʻamatalaina ai suʻesuʻega e faapea (1) faʻateleina tauvaga faʻafeusuaiga e taʻitaʻia ai faʻafitauli o meaʻai i na o sina vaega itiiti o fafine; (2) o lenei vaega o tama'ita'i e ono tula'i mai ni fa'afitauli eseese o mea'ai e a'afia ai i'uga fa'afeagai o le tino paee ma le puta; ma (3) e mafai ona fesuia'i su'esu'ega o tagata ma'i i le va o fa'aletonu o taumafa i le aluga o taimi.
Fa'aletonu o le 'Ai ma le Fa'alavelave Fa'atonu
E tusa ai ma faʻataʻitaʻiga o suʻesuʻega, o le mataʻutia i le faʻamalositino faaletino, foliga vaaia ma meaʻai e taatele i faʻafitauli o meaʻai (American Psychiatric Association, 2013). O nei fa'alavelave e o'o atu ai i lagona fa'aletonu ma fa'atupuina ai fa'asologa o amioga e pei o le siakiina o le mamafa, fa'amalositino, fa'amama po'o le anapogi. I le faaopoopo atu i nei faʻailoga masani o faʻafitauli o meaʻai, o le tele o isi uiga mataʻutia-faʻamalosi, e pei o le masalosalo, siaki ma le manaʻomia mo le faʻatusa ma le saʻo e sili atu ona taatele i tagata maʻi o le BN ma le AN nai lo vaega faʻapitoa o le mafaufau (Cassidy et al., 1999). O nisi o gasegase e iai faaletonu o taumafa e iai ni faiga masani e siaki ai le vaai pe tagolima, e pei o le pa'i soo i vaega o le tino po o le matamata i foliga o le tino i le faata (Legenbauer et al., 2014). O le mea lea, o amioga a tagata maʻi faʻamaʻi 'ai e tele mea e tutusa ai ma amioga OCD (Bastiani et al., 1996; Garcia-Soriano et al., 2014). I se suʻesuʻega a le aiga Suetena ma le masaga e aofia ai le 19,814 tagata auai ma le suʻesuʻega o le OCD ma le 8,462 ma le AN (6.4% tane), na maua ai o fafine e maua i le OCD e 16 faʻamaʻi o le AN, ae o tane e iai le OCD e 37. -gaiga fa'ateleina tulaga lamatia (Cederlof et al., 2015). AN ma BN e fesoʻotaʻi foʻi ma uiga faʻapitoa e fesoʻotaʻi ma le OCD, e pei o le atoatoa ma le neuroticism (Cassidy et al., 1999; Anderluh et al., 2003; Halmi et al., 2005; Altman ma Shankman, 2009). E le gata i lea, o le AN e sili atu ona taatele i aiga e le afaina o tagata taʻitoʻatasi e iai le OCD, pe a faʻatusatusa i aiga o faʻatonuga tutusa, faʻaalia le fefaʻasoaaʻi o aʻafiaga o aʻafiaga (Kaye et al., 1993). E tusa ai ma lea, o se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga a le GWAS na maua ai se fesoʻotaʻiga i le va o AN ma le OCD phenotypes (Anttila et al., 2018).
O se suʻesuʻega lata mai o le positron emission tomography (PET) na maua ai le neuroinflammation i tagata gasegase OCD; aemaise lava, ua latou siitia le microglia i totonu o latou faiʻai (Attwells et al., 2017). O le faʻalavelave e fesoʻotaʻi ma le puipuia o amioga faʻamalosi e malosi faʻatasi ma le neuroinflammation i le orbitofrontal cortex (Attwells et al., 2017). E foliga mai o le neuroinflammation e mafua ai se faʻalavelave faʻafuaseʻi o mea faʻapitoa e faʻamaeʻaina i le faʻaleagaina o neurohormones, neuropeptides ma neurotransmitters e mafua ai faʻamaoniga OCD. Ae ui i lea, suʻesuʻega muamua (Attwells et al., 2017) e leʻi mafai ona faʻamatalaina pe aisea e maua ai e tagata gasegase OCD le neuroinflammation.
E ui lava o faʻalavelave i le OCD e mafua ai le faʻalavelave tele mo tagata mamaʻi, o le faʻalavelave lava ia e foliga mai e taua tele foi i le amataga o le OCD (Toro et al., 1992; Behl et al., 2010; Adams et al., 2018). O le fa'apopoleina e fa'aoso ai fa'ailoga OCD ma fa'ateleina ai le tele o taimi ma fa'alavelave (Findley et al., 2003). O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga i manu e le o ni tagata ua faʻaalia ai o le atuatuvale e faʻateleina ai le neuroinflammation ma siitia ai le microglia gaioiga (toe iloilo i le Calcia et al., 2016). O le mea lea, o le atuatuvalega masani e mafai ona avea ma puna o le neuroinflammation lea e tupu i le OCD phenotype. Talu ai ona o le atuatuvale ma le faʻagaoioia o le HPA axis e iai sona sao taua i le OCD (Sousa-Lima et al., 2019), e mafai e se tasi ona faʻamoemoeina se fesoʻotaʻiga tutusa ma faʻafitauli ma faʻafitauli o le 'ai.
Fa'aletonu o le 'Ai ma Fa'atiga
O tagata taʻitoʻatasi e iai le BN ma le AN o loʻo taumafai e faʻaitiitia le mamafa e faʻafetaui "le matagofie lelei" ma faʻaauau pea i tauvaga faʻafeusuaiga mo le manifinifi (cf. Abed, 1998). O tagata gasegase AN ma BN e tali atu i le tauvaga e ala i le maualuga o le maualuga o le homone o le atuatuvale lea e tumau pea i le taimi (vaai Soukup et al., 1990; Rojo et al., 2006). O le atuatuvale e mafai ona mafua ona o faatosinaga a tupulaga ma sosaiete ia maua le “ituaiga tino atoatoa” (Castellini et al., 2017), a o lagona o le maasiasi ma le taʻusalaina e uiga i foliga o le tagata lava ia e mafai ona mafua ai ona faʻaauau pea tagata i se taamilosaga mataʻutia o le atuatuvale. O nisi o gasegase e maua i le AN ua latou iloa i tua o faamatalaga le lelei e uiga i le mamafa o latou tino ua avea ma mea na tupu mo AN (Dignon et al., 2006). Aemaise lava i taʻaloga e maualalo le mamafa o le tino o se mea faʻatauvaʻa, o manaʻoga mo le paʻu e mafai ona faʻaosoina ai se faʻafitauli o meaʻai (Joy et al., 2016; Arthur-Cameselle et al., 2017). E tutusa foi le moni i le lalolagi o faiga, siva ma le bale (Marquez, 2008). O le manaʻoga e faʻaitiitia le mamafa i taʻaloga ma teuga e ono mafua ai le le fiafia o le tino ma faʻalavelave faʻaagafesootai (cf. Castellini et al., 2017).
O suʻesuʻega toe foʻi i tagata mamaʻi e maua i le AN ma le BN ua faʻaalia ai isi mea e ono faʻaosoina mo faʻafitauli o meaʻai: (1) suiga i le aʻoga, (2) maliu o se tagata o le aiga, (3) suiga o mafutaga, (4) suiga ile fale ma galuega, (5) ma'i/falema'i ma (6) fa'aleagaina, fa'afeusuaiga po'o le mataifale (Berge et al., 2012). E masani i nei mea fa'atupu fa'alavelave e iloa e fa'ateleina ai le fa'alavelave. O le mea lea o loʻo taʻua ai e le DSM-5 o le amataga o le AN e masani ona fesoʻotaʻi ma mea faʻalavelave i le olaga (American Psychiatric Association, 2013).
O le faʻalavelave faʻafuaseʻi e iloa e faʻaleleia ai le puipuiga o le tino (toe iloilo i Stanton et al., 2018; Rohleder, 2019). O suʻesuʻega i tagata ma isi meaola ua faʻaalia ai o faʻalavelave faʻaagafesootai e sili ona malosi faʻaosoina o le gaosiga o cytokines proinflammatory e ono faʻateleina ai le maualalo o le faʻamaʻi o le peripheral ma le neuroinflammation. O le teenaina o agafesootai i tagata e fesoʻotaʻi ma le maualuga o le maualuga o le tumo necrosis factor-α (TNF-α) ma le interleukin-6 (IL-6) (Slavich et al., 2010). E tusa ai ma lea, o se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga na aofia ai suʻesuʻega e 23 na maua ai o AN maʻi na faʻateleina le maualuga o le TNF-α ma le IL-6, faʻapea o AN maʻi o loʻo i ai se faʻaogaina o le tino puipuia (Dalton et al., 2018). Ae ui i lea, o suʻesuʻega e leʻi mafai ona faʻateʻaina le avanoa e faʻateleina ai le IL-6 ona o le paʻu o le mamafa. Talu ai o le IL-6 e faʻaosofia ai le lipolysis (Wedell-Neergaard et al., 2019), e le o manino pe faʻateleina le maualuga o le IL-6 e mafua mai i le le paleni poʻo le mumū, poʻo mea uma e lua. Ae ui i lea, Dalton et al. (2018) na maua ai o gasegase e maua i le AN e maualuga foi le maualuga o le IL-15. IL-15 e fesoʻotaʻi ma le neuroinflammation (Pan et al., 2013), fautuaina se sootaga i le va o AN ma neuroinflammation.
E pei o gasegase AN (Solmi et al., 2015; Dalton et al., 2018), o tagata taʻitoʻatasi e iai le OCD ua faʻateleina foi le maualuga o le TNF-α ma le IL-6 (Konuk et al., 2007). Talu ai o tagata gasegase AN ma BN e masani ona maua i le OCD (ma talu ai ona o le paʻu o le mamafa ua avea ma se mea malosi mo i latou), matou te manatu o le neuroinflammation e mafua mai i le faʻamaʻi masani e faʻavae i le AN ma le BN - e pei ona faia i le OCD (cf. Attwells et al., 2017). O faʻamaoniga e le tuusaʻo mo lenei manatu e sau mai faʻamatalaga e 74% o tagata gasegase e maua i le AN ma le BN e mafatia i migraine (Brewerton ma George, 1993; Brewerton et al., 1993; D'Andrea et al., 2009), o se ma'i neuroinflammatory (Malhotra, 2016). Talu ai ona o le matelaina ua iloa e faateleina ai le maualuga o le hormone (Naisbitt ma Davies, 2017), e foliga mai o le matelaina o le tagata lava ia e mafai ona faʻamalosia ai le faʻalavelave faʻalavelave e faʻaitiitia le mamafa i gasegase AN. O lenei fa'amatalaga fa'amatalaga e mafai ona fa'atupuina ai se ta'amilosaga leaga e ono faigata ona taofi ma e mafai ona fa'atupula'ia i tulaga e lamatia ai le ola. O le mea e mataʻina ai, o le cortisol o le faʻamaʻi faʻamaʻi o loʻo faʻatonutonuina i tagata gasegase AN (vaai Soukup et al., 1990; Rojo et al., 2006) o se tasi o hormones e faʻateleina le gluconeogenesis i tagata. Gluconeogenesis o le faagasologa o le tuufaatasia o le kulukose i totonu o le tino mai le porotini poo le gaʻo, e faʻaaogaina e avea ma malosi e le tino (Khani ma Tayek, 2001). E ala i le faʻateleina o le maualuga o le hormone, o le gluconeogenesis e mafai ona faʻateleina le neuroinflammation i le taimi o meaʻai ma le matelaina i tagata gasegase AN.
O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga i tagata ma isi meaola ua faʻaalia ai o cytokines proinflammatory e faʻaitiitia ai le manaʻo ma e ono mafua ai le anorexia e mafua mai i maʻi (Dantzer, 2009). O le faiga o taui mesolimbic, lea e faʻagasolo ai le faʻaosofia o le manaʻo ma le taua o meaʻai, e le aoga lelei i tagata gasegase AN e pei o le soifua maloloina poʻo i latou o loʻo i ai isi faʻafitauli o meaʻai (Ceccarini et al., 2016). O le mea lea, o le 'ai e le mafai ona avea ma se aafiaga faʻafefe tutusa mo tagata maʻi AN e pei ona faia mo tagata e leʻi aʻafia (cf. Stanton et al., 2018). O lenei pa'u fa'aletonu e mafai ona saofagā i se vaega i le lelei o le 'ai a tagata gasegase, ae o le tele o tagata soifua maloloina e le manuia a latou taumafaiga (silasila i Mann et al., 2007).
'A'ai tele ma le popole
E pei o le BN ma le AN, matou te manatu i le tele o tulaga, o le BED foi e mafua mai i le tauvaga faʻafeusuaiga mo le manifinifi. O faʻamaoniga le tuusaʻo mo lenei manatu e tuʻuina atu e ala i suʻesuʻega e faʻaalia ai o tagata maʻi BED e maualalo le taua o le tagata lava ia, le le fiafia o le tino (Penina et al., 2014) ma le maualuga o le mafatia o le mafaufau (Castellini et al., 2017; Mustelin et al., 2017). Latou te matele e fa'amaualuga lo latou mamafa ma va'ai foliga o latou tino i se malamalama le lelei (Penina et al., 2014). E ui lava ina fa'amoemoe e pa'u le mamafa, ae fa'amae'a e tagata ma'i BED le 'ai tele ma maua atili le mamafa, e masani ona o'o atu ai i le puta. Castellini et al. (2017) lipotia mai o le 'ai tele e fesoʻotaʻi ma le faʻaleagaina o foliga o le tino ma le sili atu o le faʻalavelave faʻafeusuaiga i se faitau aofaʻi e le o ni falemaʻi o fafine, ma lagolagoina atili ai lo matou manatu o le BED e mafua mai i tauvaga faʻafeusuaiga mo le manifinifi. O lenei manatu e mafai ona luʻitauina e ala i le faʻaalia o faʻamaoniga BED o se aʻafiaga o le BED nai lo lona mafuaʻaga. Ae ui i lea, o se suʻesuʻega na faʻatusatusaina tagata BED masani-mamafa ma tagata BED lapopoa na maua ai o le mamafa masani e sili atu le malosi o le manaʻo e paʻu le mamafa nai lo le mamafa (Goldschmidt et al., 2011). E leai se eseesega i le va o vaega i le soona fuaina o foliga poʻo le mamafa, faʻapea o nei faʻaʻailoga e le mafua mai i le gaʻo tele (Goldschmidt et al., 2011).
E ui o le toʻatele o tagata e leiloa lo latou 'ai pe a lagona le mamafa, e oʻo lava i se faʻalavelave faʻaletonu o le mafaufau poʻo se aʻafiaga leaga e ono faʻaosoina ai le 'ai tele i tagata BED poʻo le BN (Masheb et al., 2011). E masani lava ona fa'agaoioi e le fa'apopoleina le tino fa'aalofa ma le tali atu a le tino i le fusu'aga. I lalo o nei tulaga, o le corticotropin-releasing factor (CRF) e taofiofia ai le manaʻo e ala i le aʻafiaina o le faʻaogaina o meaʻai ma faʻaitiitia ai le lagona o le fiaai. O le mafuaʻaga lea e le oʻo ai tagata e iai le BED i le manaʻo tele ma le 'ai tele i le taimi o le atuatuvale tele, ae i totonu o latou fale ma pe a naʻo latou i se taimi umi talu ona teʻa le faʻafitauli ogaoga (Masheb et al., 2011). O le 'ai tele e mafai ona vaʻaia o se auala e "sosola ai" mai se tulaga faʻalagona le lelei (Burton ma Abbott, 2019).
O tagata mama'i BED ma BN e iai le mana'o fa'aalia e fa'aitiitia le mamafa, ma o lea e taua ai le malamalama pe aisea e faigata ai mo i latou ona teena le 'ai tele. O le mafuaaga atonu e taoto i le latou faiga o meaai. I isumu fa'atapula'aina le kalori, ua fa'aalia le fa'apopoleina o le mafaufau e fa'aoso ai le 'ai tele pe a maua e tagata le avanoa e 'ai ai mea'ai e mamafa i le suka ma le ga'o (Hagan et al., 2002, 2003). E fa'apena fo'i, o le fa'amamafa o le fa'ama'i vae fa'atasi ai ma le fa'atapula'aina o le kalori e ta'ita'ia ai isumu e fa'aluaina le aofa'i masani o mea'ai (Boggiano et al., 2005). O isumu fa'asaina o mea'ai o lo'o fa'amalosia fa'ata'ita'iga e tupu a'e le fula i vaega tu'ufa'atasi o fai'ai e fa'atonutonu tu'usa'o pe leai fo'i mea'ai; o nei isumu fo'i e atia'e uiga 'ai pei o le 'ai (Alboni et al., 2017). E tutusa foi i mataupu a tagata, o le atuatuvale o le mafaufau e mafai ona faaosofia ai le soona 'ai i tagata soifua maloloina pe a maua mea'ai suamalie (Oliva ma Wardle, 1999; Vaʻai foi Castellini et al., 2017; Klatzkin et al., 2018).
O se iloiloga o le tulaga o le psychophysiological o gasegase e maua ai le malamalama atili ile BED. O tagata ma'i BED e maualuga atu le fa'alavelave nai lo le fa'atonuga (Klatzkin et al., 2018). E mafai e tagata ma'i BED ona liliu atu i le 'ai sili atu ona faigofie nai lo le pulea tonu ona o le maualuga o lo latou tali atu i le atuatuvale (cf. Klatzkin et al., 2018). O se tasi o mafuaʻaga mo le maualuga o latou faʻalavelave faʻalavelave atonu o le mumu e mafua mai i gaʻo visceral (Talita et al., 2017; Krams et al., 2018; Rohleder, 2019). E ui lava o loʻo iai faʻalavelave faʻapitoa i olaga o le toʻatele o tagata, o tomai faʻatonutonu a le tagata lava ia e puipuia ai tagata taʻitoʻatasi mai taunuuga le lelei o le soifua maloloina lea e masani ona mafua mai i le atuatuvale (Evans ma Fuller-Rowell, 2013; Talita et al., 2017). O le fa'aputuina o fa'amaoniga e ta'u mai ai, peita'i, o le mumū e mafai ona fa'atupuina ai le sosolo o suiga o le biobehavioral e fa'aolaina ai le fa'aletonu o le pulea e le tagata lava ia (Talita et al., 2017). O tagata ma'i BED e 88% maualuga atu le ma'ale'ale o le CRP nai lo le fa'atonuga e fetaui mo le mamafa o le tino, e fa'ailoa mai ai o tagata ma'i BED e matua'i fula i totonu o latou tino (Succurro et al., 2015). O le mumū pito i luga e mafai ona fa'aitiitia ai le malosi e fa'atonutonu ai le tagata lava ia (Talita et al., 2017) i gasegase BED ma faʻateleina ai lo latou faʻalavelave faʻalavelave. E mafua ona o cytokine proinflammatory e gaosia e sela puipuia poʻo adipocytes e iloa e faʻaosofia ai le HPA axis (Yau ma Potenza, 2013). O lenei so'oga fa'ainisinia e ono mafua ai se taamilosaga leaga, e o'o atu ai i le puta (cf. Talita et al., 2017; Milaneschi et al., 2018) ma, e pei ona matou fautua atu, i le BED. O le mumū pito i tua o se mea e mafua ai le mafuaʻaga e mafua ai ona taatele faʻafitauli o le mafaufau i tagata maʻi BED: o le mumu, mo se faʻataʻitaʻiga, faʻateleina le avanoa e suia ai se suiga o lagona i le maladaptive clinical depression (cf. Luoto et al., 2018; Rantala et al., 2018). O a'afiaga fa'atupu e mafai ona fa'atuputeleina atili ai le fa'alavelave i le va o nei fa'aletonu (e pei ona toe iloiloina i le vaega "Fa'afitauli Fa'alavelave mo Fa'afitauli Tau'ai").
Ole Neurochemistry ole Anorexia Nervosa ma Bulimia Nervosa
Serotonin (5-hydroxytryptophan) ua iloa e a'afia ai le fa'atonuina o le mana'o, mata'utia, lagona ma le fia'ai (Bailer ma Kaye, 2011; Dalley ma Roiser, 2012; Garcia-Garcia et al., 2017). Togafitiga e fa'atonutonu ai le gaioioiga serotonergic e fa'aitiitia ai le taumafaina o mea'ai, a'o togafitiga e fa'aitiitia ai le fa'aogaina o le serotonergic e fa'ateleina ai le taumafaina o mea'ai ma fa'ateleina ai le mamafa (toe iloilo i le Bailer ma Kaye, 2011; Vaʻai foi Alonso-Pedrero et al., 2019). O suʻesuʻega i tagata maʻi AN na lipotia mai serotonergic system faʻaletonu (toe iloilo i Bailer ma Kaye, 2011; Riva, 2016). O le mea e malie ai, o le IL-15 o loʻo faʻatonutonuina i tagata gasegase AN (Dalton et al., 2018), ma suʻesuʻega i isumu ua faʻaalia ai o le IL-15 e faʻaleleia le serotonergic system (Wu et al., 2011; Pan et al., 2013).
I le vaega mataʻutia o le AN (pe a laʻititi le mamafa o tagata taʻitoʻatasi), o tagata mamaʻi e matua maualalo le maualuga o le serotonin metabolites i totonu o latou sua o le cerebrospinal nai lo le pulea lelei (Kaye et al., 1984, 1988). E iai fo'i a latou tali fa'afefeteina o le prolactin i vaila'au fa'atasi ai ma le gaioiga o le serotonin ma fa'aitiitia 3H-imipramine fusifusia, faʻaopoopo atili ai le faʻaitiitia o gaioiga serotonergic (Bailer ma Kaye, 2011). Talu ai ona o le serotonin o loʻo faʻapipiʻiina mai le amino acid e taʻua o le tryptophan, o se amino acid taua e tatau ona maua mai meaʻai, o le faʻamatalaga sili ona talafeagai mo le maualalo o le serotonin metabolism i tagata gasegase i le taimi o le maʻi o le maʻi e mafua mai i le matelaina / meaʻai (Kaye et al., 2009; Haleem, 2012). I se faʻatusatusaga, o tagata taʻitoʻatasi ua toe maua mai le AN ua maualuga le maualuga o le serotonin (Kaye et al., 1991). O se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga na maua ai o le faʻaitiitia o meaʻai tryptophan e faʻaitiitia ai le popole ma le maualuga o lagona i fafine e maua i le AN, ae leai se aafiaga i le puleaina o fafine (Kaye et al., 2003).
O tagata gasegase ua iloa e maualuga le maualuga o le popole, mata'utia ma le aloese mai le afaina i le taimi muamua ma pe a uma ona toe malosi. E mafai foʻi ona i ai ni maualuga maualuga o le serotonin i le taimi muamua, e mafua ai se tulaga dysphoric (Bailer ma Kaye, 2011). Kaye et al. (2009) fautua mai o le 'ai / matelaina e maua ai e tagata gasegase se lagona lelei e ala i le faʻaitiitia o gaioiga serotonergic i le faiʻai. E mafai foi e nei tagata ona maua ni tali lelei mai a latou tupulaga e uiga i o latou foliga manifinifi, lea e atili faaosofia ai i latou e faaauau pea le matelaina. O se taunuuga o le faʻaitiitia o le tryptophan e mafua mai i le matelaina, e tali atu le faiʻai e ala i le faʻateleina o le numera o le serotonin receptors e faʻaoga lelei ai le serotonin o totoe (Kaye et al., 2009). O lenei mea e oʻo atu ai i se taʻamilosaga leaga o le homeostatic (Ata 1), aua ina ia maua se lagona lelei, e manaʻomia e tagata gasegase ona faʻaititia atili le tryptophan, e mafua ai le faʻaitiitia o meaʻai (Kaye et al., 2009). Afai e amata ona 'ai e le tagata maʻi meaʻai o loʻo iai le tryptophan i totonu, o le serotonin maualuga e tulaʻi mai ma mafua ai le popole tele ma le vevesi faalelagona (Kaye et al., 2009). O le mea lea e faigata ai le toe faʻaleleia o gasegase AN (Kaye et al., 2009). O le pa'u o le serotonin maualuga i le taimi o le maʻi o le maʻi ona o le le lava o le tryptophan (Riva, 2016) e mafai ona faʻamatalaina le faʻalavelave matuia o foliga o le tino e masani i AN. E ui lava e le o iloa le auala tonu o le neurophysiological e mafua ai ia faʻalavelave, o le masini e foliga tutusa ma le maualalo o le tagata lava ia e masani ona vaaia i le atuatuvale (cf. Orth ma Robins, 2013).
Ata 1. Le mata'utia, e ono mafai ona oti serotonergic-homeostatic stress/valevale cycle lea e tau atu i le anorexia nervosa. TRP, tryptophan; 5-HT, serotonin.
Kaye et al. (2009) fa'apea o tagata ta'ito'atasi o lo'o iai le AN e iai se fa'aletonu i totonu o latou serotonergic system ma o suiga o le gonadal steroid i le taimi o le fa'alavelave po'o fa'afitauli fa'apopoleina i tupulaga talavou e ono suia atili ai le gaioiga o le serotonergic system. Ae ui i lea, o lenei faʻamatalaga e le mafai ona faʻamatalaina mo le faʻateleina o le AN i sosaiete faʻaonaponei poʻo le faʻalavelaveina o meaʻai i alii. Ia fa'afeso'ota'i masini vavalalata ma mafua'aga sili, e taua le mafaufau i le taimi o le amataga o le AN i le menarche ma le amataga o le matua e mafai ona mafua mai i le faʻateleina o tauvaga faʻafeusuaiga mo le manifinifi i lenei vaitau tutotonu i le atinaʻeina o fanau. O tauvaga fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga e mafai ona mafua ai le fa'apopoleina faifaipea mo tagata ta'ito'atasi e matua'i fa'atauva (cf. Vaillancourt, 2013). O le mea taua, o le faʻamaʻi masani e iloa e faʻateleina le maualuga o le serotonin i faiʻai uma i tagata (toe iloilo i Hale et al., 2012) ma isi manu (fa'ata'ita'iga, Adell et al., 1988; Keeney et al., 2006; Vindas et al., 2016). O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga i isumu ua faʻaalia ai o le anapogi e faʻaitiitia ai le maualuga o le serotonin i le faiʻai (Haleem ma Haider, 1996). Ole faiga lava lea e tasi e mafai foi ona tupu i tagata faʻamamafa ma se faʻaogaina serotonergic system pe a amata ona latou 'ai e faʻaitiitia ai le dysphoric state. I le aotelega, o nei suʻesuʻega o loʻo faʻamatalaina ai se tasi o vaega o le fesoʻotaʻiga faʻainisinia i le va o le faʻalavelave masani ma le le lelei o le 'ai (Ata 1).
O loʻo iai foʻi faʻamaoniga i le faʻaleagaina o le serotonergic system i le bulimia nervosa (toe iloilo i Sjögren, 2017), ae i se auala ese nai lo le AN. Ole maualuga ole serotonin o tagata ma'i BN e pa'ū e sili atu nai lo le fa'atonuina o le soifua maloloina e o'o lava i taimi pupuu o le anapogi (fa'ata'ita'iga, i le taimi o le moe), e o'o atu ai i le itaita'i o le lagona ma fa'alavelave 'ai (Steiger et al., 2001). O nei faʻalavelave i le faʻaogaina o le serotonergic system e faʻaauau pea pe a maeʻa ona toe faʻaleleia, ma fautua mai atonu na i ai muamua aʻo leʻi amataina le BN (Kaye et al., 2001). I le faʻatusatusa i tagata gasegase AN, o le faʻaitiitia o le tryptophan i tagata maʻi BN e faʻaititia ai lagona ma mafua ai le manaʻo e 'ai tele (toe iloilo i le Sjögren, 2017). O se suʻesuʻega neuroimaging na maua ai le faʻateleina o le 5-HT1A faʻapipiʻiina i tagata maʻi BN pe a faʻatusatusa i pulega maloloina (Galusca et al., 2014). Fa'agaoioia o le serotonin receptor 5-HT2CR fa'aitiitia le 'ai tele o mea'ai suamalie ile fa'ata'ita'iga o isumu (Matini ma al., 1998; Fletcher et al., 2010; Higgins et al., 2013; Tau ma al., 2018). E faʻapea foʻi, o vailaʻau SSRI na faʻaitiitia ai le manaʻo e 'ai tele (toe iloilo i Tortorella et al., 2014). O nei suʻesuʻega e lagolagoina ai le manatu e faapea o tagata maʻi BN ua faʻaitiitia le gaosiga o le serotonin i totonu o le fatugalemu.
Punavai o Eseesega o Tagata Ta'ito'atasi i Tali i Tauvaga Fa'afeusuaiga
E tele eseesega o tagata ta'ito'atasi i le tali atu i tauvaga fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga a tama'ita'i ma tama'ita'i: o nisi tagata e 'ai 'ai a'o isi e matelaina (Ata 2). O le tele o tama'ita'i talavou o lo'o a'afia i tauvaga fa'afeusuaiga mo le pa'epa'e, ae na'o se vaega la'ititi oi latou e atia'e le ma'i le 'ai. O le mafuaʻaga o lenei fesuiaiga e foliga mai e fesoʻotaʻi ma eseesega o tagata taʻitoʻatasi i le faʻalavelave faʻalavelave ma le faʻaogaina o le serotonergic system. Ina ia malamalama i le mafuaʻaga o faʻafitauli o meaʻai, o le tasi fesili autu o le: o a faʻapogai autu o le maualuga o le faʻalavelave faʻalavelave ma le faʻaleagaina o le serotonergic system i tagata e iai faʻafitauli o meaʻai?
Ata 2. O se faʻataʻitaʻiga faʻaauau psychoneuroimmunological faʻasolosolo mo faʻafitauli o meaʻai. O le faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ai le faʻafefea o tauvaga faʻafeusuaiga mo le manifinifi e taʻitaʻia atu ai i lagona eseese (liʻo lanumoana). O ese'esega a tagata ta'ito'atasi i nei fa'alagona lagona ma le fa'ai'uga o le 'ai (li'o lanu meamata ma le efuefu) o lo'o fa'atupuina e le eseesega o tagata ta'ito'atasi i le fa'aalia o le hormone fa'afeusuaiga a'o le'i fanau fa'apea fo'i ma le fa'avae o le microbiome o lo'o i ai nei. O le mea lea, i le va-taitoatasi ma totonu-tagata-taitoʻatasi fesuiaiga o meaʻai faʻaletonu e mafai ona tulaʻi mai suiga malosi i le mumū, atuatuvalega, maualuga serotonin, faʻaogaina o tryptophan ma le microbiota. MOE, fa'aletonu le 'ai; BN, bulimia nervosa; AN, anorexia nervosa; E, estrogen; T, testosterone.
O se mea e ono mafua ai nei eseesega taʻitoʻatasi atonu o le gut dysbiosis (cf. Temko et al., 2017). O le tele o faʻamaoniga faʻamaonia i isi meaola o loʻo fautua mai ai o le microbiota o le gutu e aʻafia ai le faʻalavelave faʻalavelave, amio popole-pei ma le tulaga faʻatulagaina mo le faʻagaoioia o le neuroendocrine hypothalamic-pituitary-adrenal (HPA) stress axis (toe iloilo i le Foster et al., 2017; Vaʻai foi Molina-Torres et al., 2019). Suiga i le faʻafitauli o le tino ma le amio e faʻaogaina e le gut dysbiosis e mafai ona mafua mai i le suiga o le microbial composition e ala i le faʻamaʻiina o mea faʻamaʻi, le lelei o meaʻai, le lava o le susu, fanau mai ile vaega Cesarean, faʻamaʻi pipisi, faʻalavelave faʻalavelave ma le tele o isi mea tau le siosiomaga (toe iloilo i le Foster et al., 2017).
O faʻamaoniga taua mo le faʻaogaina o le masini i le va o faʻafitauli o meaʻai ma le microbiota e maua mai i le mauaina o le 64% o tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai faʻafitauli o meaʻai ua maua i le maʻi irritable bowel syndrome (Perkins et al., 2005). O suʻesuʻega talu ai nei na maua ai o tagata gasegase o le AN e alu ese mai le puleaina o le tele, eseesega ma microbial composition o fecal microbiota (toe iloilo i le Schwensen et al., 2018), o lo'o tumau pea le ese'esega mai i fa'atonuga fa'alesoifua maloloina e tusa lava pe a uma le toe fa'afefe (Kleiman et al., 2015; Mack et al., 2016). E ui lava o nisi o suiga i le microbiota atonu e mafua mai i le 'ai - faatasi ai ma se meaʻai faʻatapulaʻa e faʻatapulaʻa ai le eseesega o microbial (e pei ona maua i suʻesuʻega i iniseti faʻapea foʻi ma tagata: Krams et al., 2017; Stevens et al., 2019) – e mafai fo'i ona maua e nei tagata ni microbiota se'ese'ese muamua. O suʻesuʻega talu ai nei ua faʻaalia ai o le atuatuvale e faʻalavelaveina ai microbiota gut (Gao et al., 2018; Partrick et al., 2018; Molina-Torres et al., 2019). O le mea lea, o le faʻamaʻi masani na mafua ai se faʻafitauli o meaʻai atonu na suia ai le microbiota i tagata mamaʻi e iai faʻafitauli (cf. Seitz et al., 2019). Ae paga lea, o suʻesuʻega i luga o le microbial composition o tagata mamaʻi ma le BED ma le BN o loʻo le maua i le taimi nei. O su'esu'ega su'esu'e muamua microbiota o ma'i fa'ama'i 'ai e matua taua lava. O le mea e malie ai, o se suʻesuʻega tele a Suetena (Hedman et al., 2019) na maua ai o le lamatiaga o le maʻi celiac na faʻateleina i le 217% i totonu o le tausaga muamua ina ua maeʻa suʻesuʻega AN. E faʻapea foʻi, o le faʻamaʻi o Crohn e faatolu ona sili atu ona taatele i le AN ma le ulcerative colitis e 2.3 taimi sili atu ona taatele i AN nai lo faʻatonuga (Wotton et al., 2016). Talu ai o nei faʻamaʻi e mafua mai i le dysbiosis (faʻataʻitaʻiga, Ni et al., 2017), o latou faʻateleina faʻateleina i tagata gasegase AN e maua ai le lagolago faʻaopoopo mo le fesoʻotaʻiga i le va o le dysbiosis ma le AN.
O suʻesuʻega i isumu e leai ni siama ua faʻaalia ai o le leai o se microbiota i le amataga o le olaga e taʻitaʻia ai le faʻateleina o le tryptophan i le plasma ma faʻateleina le gaioiga o le serotonergic i le faiʻai (Clarke et al., 2013). O nei suiga e mafai ona fa'avasegaina e ala i le tu'uina atu o isumu i siama probiotic lea e iloa e a'afia ai le metabolism tryptophan (Clarke et al., 2013). I le aotelega, o suʻesuʻega o loʻo toe iloiloina i luga o loʻo faʻaalia ai o faʻalavelave i le gaioiga serotonergic i faʻafitauli o meaʻai atonu e mafua mai i se vaega o suiga ile microbiota gut. Matou te talitonu o se auala taua lea mo suʻesuʻega i le lumanaʻi (cf. Seitz et al., 2019), e ui lava e manaʻomia pea le tele o galuega aʻo leʻi oʻo i se tulaga e atiaʻe togafitiga faʻavae microbiome mo faʻafitauli o meaʻai.
Fa'aletonu Taumafa e fai ma Fa'aauau
O se suʻesuʻega taua ae faʻapitoa ma le le talisapaiaina ile falemaʻi e sili atu i le 50% o fafine ua maua ile AN e atiaʻe le BN (Bulik et al., 1997). O se tasi o mafuaʻaga e ono suia ai le AN i le BN ona o le faʻaleleia o le tulaga o meaʻai a le tagata, e suia a latou microbiota gut, lea e ono aʻafia ai lo latou faʻalavelave faʻalavelave ma le faʻaogaina o le serotonergic system. O lenei manatu e lagolagoina e suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai o le AN-B) e ese mai le faʻatapulaʻaina o le AN (AN-R) ile microbial community composition (AN-B).Mack et al., 2016), a'o toe fa'afefeteina e suia ai le gut microbiota (Kleiman et al., 2015). E le gata i lea, a maeʻa ona faʻateleina le faʻaogaina o le tryptophan, o tali a le homeostatic i le serotonergic system e mafai ona oʻo atu i le taimi i se setete e faʻaitiitia ai le maualuga o le serotonin, lea e mafua ai le manaʻo e 'ai (cf. Steiger et al., 2001).
O le mea e mataʻina ai, aʻo maua e se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o AN maʻi na faʻateleina le maualuga o le cytokine i le plasma (aemaise lava IL-6 ma TNF-α), o le maualuga o le cytokine i tagata maʻi BN e leʻi ese mai faʻatonuga (Dalton et al., 2018). O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga i manu e le o ni tagata ua maua ai o le puleaina o IL-6 cytokines e faʻateleina ai le serotonin ma faʻaitiitia le maualuga o le dopamine i faʻaupuga faaniukilia, o se aafiaga faʻateleina e le atuatuvale (Pese et al., 1999). Faʻavae i luga o nei suʻesuʻega, matou te manatu pe afai e paʻu le maualuga o le cytokine i tagata maʻi AN-R, e ono mafua ai le faʻaitiitia o le serotonin maualuga i le tulaga e oʻo mai ai le manaʻo e 'ai tele, ma suia ai le faʻamaʻi o le maʻi i le AN-B. . O lenei manatu e lagolagoina e le mauaina o tagata gasegase AN-B e maualalo le maualuga o le mumū nai lo tagata AN-R (Solmi et al., 2015).
I le aotelega, o nei faiga fa'asoa fa'afuainumera o lo'o fa'avaeina ai fa'afitauli o mea'ai e fa'ailoa mai ai o fa'afitauli o mea'ai e le o ni fa'alavelave tu'ueseese. Nai lo lena, e foliga mai latou te faia se faʻaauau, ma le BED i le tasi pito o le fusi o alaleo ma AN-R i le isi pito. BN ma le bulimic-type AN (AN-B) o loʻo tu i le va o mea sili (Ata 2). I le taimi muamua, o le transdiagnostic view of 'ai faaletonu na fesiligia (Birmingham et al., 2009), o se vaega ona o le matafaioi o le atuatuvale, neuroinflammation ma le gut dysbiosis i le mafuaʻaga o meaʻai e leʻi malamalama i ai. Le faʻataʻitaʻiga o loʻo tuʻuina atu i lenei tusiga (Faʻafanua 1, 2) o lo'o fa'ailoa mai ai o suiga malosi i le fulafula, fa'alavelave, tulaga o le serotonin, fa'atosina o le tryptophan ma le microbiota e mafua ai suiga i amioga le lelei o le 'ai. Pe a tu'ufa'atasia faiga fa'alatalata o lo'o talanoaina i luga i se fa'ata'ita'iga fa'aauau o fa'afitauli o mea'ai, o lo'o i ai i tatou i se tulaga sili atu ona lelei e fa'amatala pe aisea e masani ai ona suia fa'ailoga a le tagata i le faagasologa o se ma'i ma pe aisea e mafai ai ona maua mulimuli ane tagata ma'i i se isi ma'i.
Autoimmunity ma le 'ai
O tulaga uma o le 'ai oka e le mafua mai i faiga fa'afeusuaiga mo le pa'u. Mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo i ai AN gasegase e aunoa ma se fefe tele i le maua o le mamafa poʻo le gaʻo. DSM-V (American Psychiatric Association, 2013) faʻafeiloaʻi le suʻesuʻega ARFID (Avoidant/Restrictive Food Intake Disorder) e faʻamatala ai tagata mamaʻi maualalo e le o iai ni faʻalavelave faʻaleagaina o le tino (e le o le gaʻo-phobic AN). ARFID e foliga mai e sili atu ona taatele i atunuu atiaʻe nai lo le gaʻo-phobic AN, lea e sili atu ona taatele i atunuu atiaʻe (toe iloilo i le Becker et al., 2006). E faʻapea foʻi, e ui o le AN ma isi faʻafitauli o meaʻai e sili atu ona taatele i le faʻafeusuaiga nai lo alii faʻafeusuaiga (Li et al., 2010; Calzo et al., 2018), e tupu fa'aletonu le 'ai i nisi o ali'i fa'afeusuaiga. Atonu e faigata ona fa'amatalaina na'o le fa'atauva'a fa'afeusuaiga mo le pa'epa'e ona o le paee e le'o le taua tele o se fa'aipoipoga mo tama'ita'i e pei o tane (Li et al., 2010).
Afai o le neuroinflammation e taua tele i le AN, o le fesili taua o le a le mafuaʻaga o le neuroinflammation i nei tulaga? E masani lava, o le faʻalavelave masani e mafua ai le neuroinflammation atonu e mafua mai i isi mea nai lo tauvaga faʻafeusuaiga. E mafai ona moni lenei mea aemaise lava i gasegase e le ga'o-phobic AN. E ese mai i le faʻamaʻi masani, o le neuroinflammation atonu e mafua mai i faʻamaʻi autoimmune ma autoinflammatory (Najjar et al., 2013). E tutusa lelei, e tele lipoti o mataupu na mafua ai le AN i faʻamaʻi pipisi: o nei mataupu ua faʻamatalaina o le "autoimmune anorexia nervosa" (Sokol ma Gray, 1997; Sokol, 2000). I nisi tulaga, ua matauina le OCD e mulimuli mai fa'ama'i (American Psychiatric Association, 2013), tuʻuina atu le tele o lagolago mo le fesoʻotaʻiga i le va o le faʻagaoioia o le tino puipuia ma le amataga o le OCD ma le AN (Ata 1). E pei lava o tagata mama'i ga'o-phobic AN, e mafai ona a'oa'o tagata mama'i e le'i ga'o-phobic e fa'aitiitia le popole e ala i le 'ai. O lenei mea e mafai ona oʻo atu ai i le faʻalavelave mataʻutia / fiaai e pei o le AN fat-phobic (Ata 1). E le gata i lea, o la tatou faʻataʻitaʻiga psychoneuroimmunological o loʻo tuʻuina atu ai foʻi se faʻamatalaga mo na tala faʻasolopito o le anorexia nervosa e le gaʻo-phobic na i ai i sosaiete faʻasolopito e leʻi i ai se matagofie matagofie (cf. Arnold, 2013).
I se suʻesuʻega tele o tagata lautele na faia i Tenimaka, Zerwas et al. (2017) na maua ai o faʻamaʻi faʻamaʻi poʻo faʻamaʻi faʻamaʻi e faʻateleina le lamatiaga mo AN i le 36%, le lamatiaga o le BN i le 73% ma le faʻafitauli o le 'ai e leʻo faʻamaonia (EDNOS) lamatia e 72%. O lenei aafiaga na sili atu ona malosi mo tama nai lo teine (Zerwas et al., 2017). Mo tama, o le i ai o soʻo se autoinflammation faʻateleina le lamatiaga mo EDNOS e 740%. O se suʻesuʻega tele a Suetena na lipotia mai ai o soʻo se faʻamaʻi muamua o le autoimmune na faʻateleina le lamatiaga o le AN i le 59% (Hedman et al., 2019). O le isi suʻesuʻega tele e suʻesuʻeina ai le fesoʻotaʻiga i le va o faʻafitauli o meaʻai ma faʻamaʻi autoimmune e leʻi faʻaalia ai soʻo se faʻasologa o le kenera i le va o le anorexia nervosa ma faʻamaʻi autoimmune (Tylee et al., 2018). O loʻo taʻu mai ai o le siosiomaga nai lo le kenera e mafua ai le fesoʻotaʻiga i le va o le AN ma faʻamaʻi autoimmune.
Matou te faʻamatalaina nei suʻesuʻega o le tuʻuina atu o le lagolago lautele mo la matou faʻataʻitaʻiga o le psychoneuroimmunological mo faʻafitauli o meaʻai mo mafuaʻaga e fa: (1) faʻalavelave faʻafuaseʻi ua iloa e mafua ai faʻamaʻi autoimmune (Pese et al., 2018), (2) tele faʻamaʻi autoinflammatory ma autoimmune ua iloa e faʻateleina ai le neuroinflammation (Najjar et al., 2013), (3) o le faʻagaoioia o le puipuiga o le tino e iloa e faʻateleina ai le faʻalavelave faʻalavelave (Yau ma Potenza, 2013), ma le (4) dysbiosis i le gut microbiota e mafai ona oʻo atu ai i le amataga o faʻamaʻi faʻamaʻi (Lukens et al., 2014). E pei ona toe iloiloina i le vaega "The Neurochemistry of Anorexia Nervosa and Bulimia Nervosa", o le dysbiosis e taatele foi i faʻafitauli o meaʻai.
O le mea lea, i le tulaga o le ARFID (non-fat-phobic AN), e mafai e tagata taʻitoʻatasi ma neuroinflammation ona iloa o le 'ai ma le anapogi e mafai ona faʻaitiitia ai le popole ma le dysphoria ona o le 'ai ma le anapogi e faʻaitiitia ai tali a le autoimmune (cf. Hafstrom et al., 1988) ma fa'aititia le fa'aogaina o le serotonergic system (cf. Kaye et al., 2009), e taʻitaʻia ai le taamilosaga o meaʻai leaga ma iu ai i le AN. O lenei psychoneuroimmunological mechanism e mafai ona faʻamatalaina pe aisea e mafatia ai tane faʻafeusuaiga ma faʻafeusuaiga ile AN (cf. Carlat et al., 1997) e tusa lava pe le o iai se tauvaga malosi fa'afeusuaiga mo le pa'epa'e i le tulaga tutusa e pei ona i ai i fafine fa'afeusuaiga (cf. Abed et al., 2012).
Fa'alavelave fa'aletonu ole 'ai
O fa'aletonu o mea'ai e masani lava ona maualuga le fa'atasi ma isi fa'afitauli o le mafaufau (Keski-Rahkonen ma Mustelin, 2016). Mo se faʻataʻitaʻiga, 93-95% o tagata matutua AN maʻi sa i ai se faʻafitauli faʻaletonu o le mafaufau, 55-59% na i ai le faʻalavelave popole ma le 5-20% na i ai se maʻi e fesoʻotaʻi ma vailaʻau (Blinder et al., 2006). O suʻesuʻega i faʻalavelave faʻafuaseʻi o faʻafitauli o le mafaufau i le BN ua faʻaalia ai o le 94% o tagata matutua o le BN na maua i le le atoatoa o le mafaufau, 55% na maua i le popole ma le 34% na maua i le faʻaaogaina o vailaʻau.Swanson et al., 2011). O faʻamaʻi faʻalavelave e le masani ai mo tupulaga talavou ma le BN: 49.9% na i ai le faʻafitauli o le mafaufau, 66.2% na i ai le faʻalavelave popole, faʻaleagaina o vailaʻau na tupu i le 20.1% o talavou BN ae o le 57.8% na i ai se faʻafitauli o amioga (Swanson et al., 2011).
Talu ai ona o le BED e leʻi leva ona faʻavasegaina o se maʻi eseʻese, o suʻesuʻega i faʻafitauli faʻaletonu o le mafaufau e tau le maua (cf. Olguin et al., 2017). O se suʻesuʻega tele faʻamaʻi i luga o tupulaga talavou a Amerika na maua ai e 45.3% o tagata taʻitoʻatasi e iai le BED na i ai se faʻalavelave faʻalavelave faʻafuaseʻi, 65.2% na i ai le faʻalavelave popole, faʻaaogaina vailaʻau na tupu i le 26.8% o tupulaga talavou ae 42.6% na i ai se faʻafitauli o amioga (Swanson et al., 2011).
OCD, lea e tutusa le tele o mea e tutusa ai ma faʻafitauli o meaʻai, ua fesoʻotaʻi ma le gut microbiome dysregulation (Turna et al., 2017) ma suia le gaioiga o le serotonin i le faiʻai (Lissemore et al., 2018). E pei lava o faʻafitauli o meaʻai, o le OCD e fesoʻotaʻi ma le maualuga o faʻalavelave faʻatasi ma isi faʻafitauli o le mafaufau (Hofmeijer-Sevink et al., 2013). Talu ai ona o le gut microbiome dysregulation ma le faʻamaʻi masani e fesoʻotaʻi uma ma le le atoatoa o le mafaufau ma le popole popole (toe iloilo i Bekhbat ma Neigh, 2018; Liang et al., 2018), o le faʻamatalaga sili ona talafeagai mo le tupu mai o nei faʻalavelave faʻapitoa o le OCD ma le faʻalavelave o meaʻai, o nei faʻalavelave e mafua mai i le dysbiosis ma faʻateleina le lagona i le atuatuvale.
O le mea taua, o le tele o fa'ailoga AN e foliga mai o fa'ailoga o matelaina, e le o se faaletonu o le mafaufau. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le suʻesuʻega taʻutaʻua o le matelaina a Minnesota, e 36 tagata soifua maloloina na faʻaleagaina mo le 6 masina (Ki, 1950). Na amata ona faʻaalia e tamaloloa faʻailoga e tutusa ma faʻafitauli o meaʻai, e pei o le 'ai masani, faʻalavelave i meaʻai ma le 'ai. O tama matelaina foi na atiaʻe ni amioga faʻaputu ma le mataʻutia o le aoina, faʻapea o le matelaina e ono mafua ai pe faʻamalosia ai faʻamaoniga e pei o le obsessive-compulsive disorder (OCD). O nisi tagata fiaaai e faitau tusi kuka, miti e uiga i meaai ma talanoa pea e uiga i ai (Ki, 1950). O se mata'utia faapena i mea'ai e masani ona matauina i gasegase AN (Crisp, 1983).
O tagata fiaaai foi na itaitagofie, popole ma atuatuvale, lea e taʻu mai ai o le matelaina na oo atu ai i le fia aai na mafua ai le atuatuvale (cf. Rantala et al., 2018). I le tele o mataupu, na fa'aauau pea fa'ailoga pe a uma ona toe fa'afefe. O vaega faaumiumi o le fiaaai e taitai atu ai i le le ano ma le toesea o tagata (cf. Ki, 1950), o fa'ailoga masani o le AN. O le suʻesuʻega o le matelaina a Minnesota na faʻaalia ai o le taimi lava na maeʻa ai le faʻataʻitaʻiga o le matelaina, e toʻatele tamaloloa na faʻaalia popolega e uiga i le maua o le mamafa tele ma "faʻafefe" (Ki, 1950). E mafai ona maua ni fa'ata'ita'iga fa'apei i lipoti o mataupu ma fa'amaumauga i taimi o oge (Ki, 1950). E ui ina pae'e, o le to'atele o tama e le'i va'aia i latou e la'ititi le mamafa (Ki, 1950). O le mea lea, e foliga mai e mafai e le matelaina ona faʻamalosia le faʻaseseina o le tagata lava ia e uiga i le AN ma o le matelaina lava ia e mafua ai le ituaiga psychopathology o loʻo vaaia i tagata gasegase AN.
Fa'amata'u Fa'afitauli mo Fa'aletonu Taumafa
Fa'atupu Genetic ma Neuroinflammation
O su'esu'ega a le aiga, masaga ma le vaetamaina o lo'o fa'aalia i taimi uma o a'afiaga o le kenera e saofagā i le fete'ena'iga i le fa'aletonu o mea'ai. Tala fa'atatau mo le BED ile va ole 41 ma le 57%; BN fa'atatau ole fa'asoasoaina ile va ole 30 ma le 83%, a'o le AN e iai lona fa'atauina ole 28-78% (Thornton et al., 2011). O fa'aletonu o mea'ai e fa'atatau i aiga: o aiga tama'ita'i o tagata ta'ito'atasi e maua i le AN e 11.3 taimi e sili atu ai ona atia'e le AN nai lo aiga o tagata e leai se AN; o aiga fafine o tagata taʻitoʻatasi e iai le BN e 12.3 sili atu ona atiaʻe le BN nai lo aiga o tagata e leai se BN (Strober et al., 2000). E itiiti ni a'afiaga fa'apitoa fa'aletagata ua fa'amaonia fa'amaonia mo fa'aletonu o mea'ai (toe iloilo i Mayhew et al., 2018), e ui lava o se suʻesuʻega talu ai nei na faʻaalia ai le valu genetic loci o loʻo faʻavae i le AN etiology, o loʻo fautua mai ai metabo-psychiatric tupuaga mo le maʻi (Watson et al., 2019). O suʻesuʻega masaga ua faʻaalia ai o loʻo i ai faʻasalalauga fefaʻasoaaʻi i le va o faʻafitauli o meaʻai ma faʻalavelave popole (Keel et al., 2005), i le va o le AN ma le OCD (Altman ma Shankman, 2009) ma le va o le BN ma le le mautonu (Keel et al., 2005). O le faʻamatalaga sili ona talafeagai mo nei suʻesuʻega o le fefaʻasoaaʻi faʻasalalauga e mafua mai i le faʻafitauli i le neuroinflammation ma le faʻalavelave faʻalavelave, e pei ona fautuaina e le faʻamaoniga na toe iloiloina i luga. O lenei faʻafitauli i le neuroinflammation ma le atuatuvale e mafai ona faʻamatalaina pe aisea na maua ai e suʻesuʻega a le GWAS le fesoʻotaʻiga faʻavae i le va o le AN ma le tele o isi faʻafitauli o le mafaufau e pei o le schizophrenia, faʻafitauli tele o le atuatuvale, maʻi pipili ma autism (Anttila et al., 2018; Sullivan et al., 2018), ona o le neuroinflammation e iai sona sao ia i latou uma (Najjar et al., 2013). Faatasi ai ma eseesega i le microbiome composition, o nei faʻafitauli faʻaleagaga i le neuroinflammation e mafai ona faʻamatalaina se vaega pe o le tauvaga faʻafeusuaiga e oʻo atu i le BED, BN poʻo le AN (cf. Ata 2).
Faʻaleagaina o Tamaiti, Faʻafitauli, Epigenetics ma Microbiota
Fa'aleagaina o tamaiti ile faiga o feusuaiga, fa'alagona po'o le fa'aleagaina o le tino e fa'atuputeleina ai le a'afiaga o fa'afitauli fa'aletonu (toe iloilo i le Hoppen ma Chalder, 2018). O le fa'aleagaina o tamaiti e fa'atuputeleina ai le fa'atupuina o se ma'i le 'ai e sili atu i le faatolu (Caslini et al., 2016). O le faʻaleagaina o tamaiti e faʻateleina ai le faʻalavelave faʻalavelave i le matua, o se taunuuga e mafua mai i le epigenetic mechanisms e pei o le suia o le DNA methylation (DNAm) o genes axis HPA (Bustamante et al., 2016). O le faʻalavelave faʻafuaseʻi i le tamaitiiti e mafai foi ona aʻafia ai le microbiome i se auala e suia ai, microbiome suboptimal e faʻaalia ai tagata i le faʻateleina o le atuatuvale (O'Mahony et al., 2016). I le faaopoopo atu i le faateleina o le lagona i le atuatuvale, o le atuatuvale o le amataga o le olaga e mafai ona avea ma microglia muamua, lea e mafai ona taitai atu ai i le malosi o le neuroinflammatory tali i le atuatuvale mulimuli ane (toe iloilo i le Calcia et al., 2016). O le faʻalavelave faʻafuaseʻi e masani ona lipotia i totonu o le tausaga aʻo leʻi amataina le AN i suʻesuʻega faʻamaʻi (Rojo et al., 2006). O tagata gasegase ua lipotia mai le maualuga maualuga o le mamafa o le olaga atoa ma le tele o faigata e feagai ma le atuatuvale nai lo le pulea lelei (Soukup et al., 1990). O suʻesuʻega i tua ua maua ai e ese le mamafa o le olaga i le va o AN ma faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga, vavalo AN amata ile 67% o mataupu (Schmidt et al., 2012).
Le Matafaioi a Hormone Feusuaiga
E foliga mai e iai se aafiaga o le maualuga o le homone o feusuaiga a o le'i fananau mai ma le taimi nei pe o le tauvaga va'aiga fa'afeusuaiga mo le pa'epa'e e o'o atu ai i le fa'aletonu o mea'ai. O hormones fa'afeusuaiga e a'afia ai fo'i le ituaiga o le 'ai e tupu mai (Ata 2). O le Estrogen e iloa e faʻaosofia ai le gaioiga o le HPA, ma faʻateleina ai le faʻalavelave faʻalavelave (Kudielka ma Kirschbaum, 2005). Androgens, i se faʻatusatusaga, e faʻaitiitia ai le gaioiga o le HPA ma faʻaitiitia ai le faʻalavelave faʻalavelave (Kudielka ma Kirschbaum, 2005). E masani ona faʻaalia e tamaʻitaʻi le maualuga o le faʻagaoioia o le HPA i tulaga e fesoʻotaʻi ma tulaga ae o fafine e faʻaalia le maualuga o le faʻaogaina o le HPA i tulaga e aʻafia ai le teenaina o agafesootai (toe iloilo i le Del Giudice et al., 2011).
O lea e mafai ai ona valoia e sili atu tamaʻitaʻi tamaʻitaʻi heterosexual (Bártová et al., 2020), o lona uiga, o fafine e maualuga atu le faʻaalia o le androgen i le prenatal poʻo le maualuga o le testosterone maualuga (Luoto et al., 2019a, b) - ma, o lea, o se tulaga maualuga atu mo tulaga lautele (cf. Nave et al., 2018) - e maualuga atu le avanoa e atiaʻe ai le AN. I se fa'atusatusaga, o le tele o tama'ita'i fafine e sili atu ona nofouta i le te'ena fa'aagafesootai o le a fa'amoemoeina e maualuga atu le lamatiaga o le atia'e o le BED. O le mea moni, numera numera (2D: 4D, o lona uiga, o le biomarker o le faʻaalia o androgen prenatal: Luoto et al., 2019a) e sili atu le tamaʻitaʻi i AN maʻi nai lo maʻi BN, faʻatasi ai ma faʻatonuga o loʻo i ai se fua faʻatatau numera (Quinton et al., 2011). O loʻo taʻu mai ai e mafai e tagata gasegase ona maua le maualuga o le faʻaalia o le androgen i le taimi muamua nai lo tagata maʻi BN ma faʻatonuga (mo se faʻamatalaga auiliili o nei atinaʻe i tagata e le o ni falemaʻi, vaʻai Luoto et al., 2019a, b). I fafine, maualalo le maualuga o le testosterone prenatal ma le maualuga o le maualuga o le hormone ovarian ovarian e foliga mai e faateleina ai le lamatiaga o le BED; i tane, maualuga maualuga testosterone prenatal e foliga mai e puipuia mai le BED (Klump et al., 2017). O nei suʻesuʻega o loʻo faʻamaonia ai le matafaioi a hormones feusuaʻiga i le fesuiaiga o le phenotypic (Ata 2) ma le eseesega o feusuaiga i le le atoatoa o meaʻai.
Togafitiga Fa'aletonu Tau'ai i le taimi nei
O le togafitiga o faʻafitauli o meaʻai e sili atu le aoga nai lo le togafitiga o isi faʻafitauli o le mafaufau. E na o le 46% o tagata gasegase o le AN e toe malosi atoatoa, tasi vaetolu e toe malosi i se vaega ma i le 20% o le AN o loʻo tumau pea o se maʻi tumau (Arcelus et al., 2011). Ole averesi ole umi ole ma'i e 6 tausaga (Schmidt et al., 2016). I le taimi nei, e leai se togafitiga faʻafomaʻi aoga mo AN. Selective serotonin reuptake inhibitors (SSRIs) e le aoga mo AN (Davis ma Attia, 2017). E leai se vailaʻau faʻamaonia e togafitia ai le anorexia nervosa i le US poʻo le EU (Bodell ma Keel, 2010; Starr ma Kreipe, 2014). O se togafitiga e faʻavae i luga o ituaiga eseese o togafitiga ma taumafaiga e toe faʻaleleia le mamafa (faʻataʻitaʻiga, Brockmeyer et al., 2017; Harrison et al., 2018 ma mau faasino i totonu). O le aoga o togafitiga faʻavae a le aiga (FBT) ua lipotia mai e sili atu nai lo isi ituaiga o psychotherapy (Starr ma Kreipe, 2014).
O le togafitiga muamua mo le BN o le cognitive behavioral therapy (CBT) lea e faʻamoemoe e suia mafaufauga le lelei o loʻo faʻavaeina ai le 'ai tele aʻo taumafai foʻi e faʻasaʻo amioga taumafa (Fairburn, 2008). O SSRI e taofiofia teisi le amio 'ai tele ae e le masani ona faʻaumatia (Mitchell et al., 2013). Ole fua ole pa'u ile togafitiga faʻamaʻi ile BN e tusa ma le 40% (Bacaltchuk ma Hay, 2003). Ole togafitiga a le BN ile taimi nei e le sili ona aoga: o suʻesuʻega tulitatao ua faʻaalia i totonu ole 10-tausaga, naʻo le 50% o tagata mamaʻi ua toe malosi atoatoa (Hay et al., 2009).
O vailaʻau faʻamaʻi e naʻo le tauagafau lelei e tetee atu ai i le tele o meaʻai i se taimi pupuu, ae e le o iloa lo latou aoga umi (McElroy et al., 2012). E le gata i lea, latou te le fesoasoani i le faʻaitiitia o le mamafa o le tino ma e foliga mai e le faʻaleleia ai le antibinge 'ai aafiaga o le CBT (McElroy et al., 2012). O vailaʻau faʻamaʻi faʻasolosolo lona lua o loʻo faʻaaogaina i togafitiga AN o le mea moni e faʻaosofia pe faʻateleina le 'ai tele i tagata mamaʻi ma le BED ma le BN (McElroy et al., 2012; Cuesto et al., 2017). O su'esu'ega fa'alua-tauaso ma placebo-pulea ua fa'aalia ai o se vaila'au fa'ama'i epileptic, topiramate, e aoga tele e fa'asagatau ai i vaega o le 'ai tele i le BED ma le puta. Topiramate e maualuga le anti-inflammatory properties, ma ua faʻaalia e faʻaitiitia ai le neuroinflammation ma le faʻamaʻi faʻamaʻi i isumu (Pinheiro et al., 2015). Ua faʻaalia foi e faʻaitiitia ai le faʻateleina o le inu ava malosi i isumu (Farook et al., 2009), fa'ailoa mai e mafai ona fa'aitiitia ai le fa'alavelave. O le mea e malie ai, o le topiramate e faʻaitiitia ai foʻi faʻamalosi i le OCD (Rubio et al., 2006; Van Ameringen et al., 2006; Mowla et al., 2010; Berlin et al., 2011). O le mea e leaga ai, o le topiramate e le talafeagai e fai ma togafitiga mo AN poʻo mo tagata gasegase o loʻo i ai se talaʻaga o le AN ona o le topiramate e faʻaitiitia ai le manaʻo ma faʻaleleia le paʻu o le mamafa o se itu-aʻafiaga. E mafai foʻi ona faʻaosoina le AN i latou o loʻo i ai ni faʻalavelave faʻafuaseʻi mo AN (Lebow et al., 2015). I totonu o le Iunaite Setete ma Kanata, na o le pau lava le vailaʻau faʻamaonia mo le BED feololo ma ogaoga o le lisdexamfetamine, lea na faʻaaogaina foi e togafitia ai le le atoatoa o le mafaufau (ADHD) (Heo ma Duggan, 2017). O su'esu'ega fa'alua-tauaso fa'afuase'i ua fa'aalia ai e sili atu le aoga o le lisdexamfetamine i le 'ai tele nai lo le placebo. Ae ui i lea, o le lisdexamfetamine e iai aʻafiaga leaga e pei o le gutu mago, ulu tiga ma le le mautonu e mafua ai le faʻaaogaina o fualaau faasaina i le tele o gasegase (Heo ma Duggan, 2017). E le gata i lea, e naʻo le faʻaitiitia o faʻamaoniga nai lo le aveesea o le faʻafitauli autu e mafua ai le faʻafitauli o le 'ai, ma maua ai se fofo umi umi (cf. Rantala et al., 2017).
Togafitiga Fa'aletonu o le 'Ai Fa'avae ile Psychoneuroimmunology
O le faʻataʻitaʻiga o le psychoneuroimmunological lea na matou tuʻuina atu e mafai ona faʻaleleia le aoga o togafitiga faʻamaʻi taumafa. O le faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻapea, nai lo le tuʻuina atu o togafitiga faʻavae a le aiga ma le psychotherapy mo tagata maʻi AN, atonu e sili atu ona aoga le taumafai e faʻaitiitia le mataʻutia e faʻaitiitia le mamafa e ala i le faʻaitiitia o le neuroinflammation ma le faʻalavelave masani. Matou te fautua atu foi o le CBT e faʻavae i luga o le evolusione psychiatry e mafai ona fesoasoani atili i le suia o foliga o le tagata maʻi ma uiga o manatu manifinifi lalelei agai i se itu maloloina. O le mea moni, o la matou faʻataʻitaʻiga psychoneuroimmunological o loʻo fautua mai ai o suiga o le olaga e faʻaitiitia ai le neuroinflammation ma le atuatuvale e faʻamoemoe e faʻaitiitia ai faʻamaoniga AN, e ui lava e manaʻomia nisi suʻesuʻega faʻapitoa mo lenei mea ina ia faʻamaonia faʻamaonia.
Fualaau mo AN e ono fa'atupu ai le Neuroinflammation
O suʻesuʻega talu ai nei o loʻo fautua mai ai o le olanzapine (o se vailaʻau faʻamaʻi e le masani ai) e taʻitaʻia ai le mamafa tele o tagata mamaʻi ma le AN (Dold et al., 2015; Himmerich et al., 2017). O suʻesuʻega i isumu ua faʻaalia ai o le olanzapine e faʻaitiitia ai le neuroinflammation (Sharon-Granit et al., 2016). E taofiofia foi le TNF-α ma le IL-6 ma faʻateleina le maualuga o le IL-10, o se cytokine anti-inflammatory (Sugino et al., 2009). O le mea lea, o se auala e mafai ai ona fesoasoani le olanzapine i tagata gasegase e mafai ona faʻaitiitia le neuroinflammation, e ui o lea e tumau pea ona faʻamaonia.
O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga e faʻaalia ai se aafiaga lelei o togafitiga anti-TNF-α i luga ole AN (Solmi et al., 2013). Esalatmanesh et al. (2016) na maua ai o le minocycline antibiotic lea e lauiloa mo ona uiga anti-inflammatory na matua faʻaitiitia ai faʻamaoniga OCD i OCD-maʻi e aunoa ma le mafua ai o ni aʻafiaga leaga.
Zinc, Anorexia Nervosa ma Neuroinflammation
O faʻamaoniga mai suʻesuʻega faʻapitoa e faʻaalia ai o tagata gasegase e maualalo le maualuga o le zinc i le toto ma maualalo le fua o le faʻamaʻiina o le zinc i le urine (Katz et al., 1987). O le ogaoga o le faaletonu o le zinc e fesoʻotaʻi ma le ogaoga o le AN, faʻapea foʻi ma le maualuga o le atuatuvale ma le popole (Katz et al., 1987). O le tele o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiina o le faʻaopoopoga o le zinc ua lipotia mai ai le faʻatupulaia tele o le mamafa o mataupu (Safai-Kutti ma Kutti, 1986; Safai-Kutti, 1990; Birmingham et al., 1994; Birmingham ma Gritzner, 2006). O le faaletonu o le zinc e iloa e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le gaosiga o cytokines proinflammatory, aemaise lava TNF-α ma IL-6 (Gammoh ma Rink, 2017). O le mea lea, matou te fautua atu e mafai ona faʻaogaina se masini i le va o le faʻaopoopoga o le zinc ma le faʻaitiitia o faʻamaoniga AN ma le mamafa o le mamafa e mafai ona faʻaogaina e ala i le faʻaitiitia o le neuroinflammation. Faʻaitiitia le neuroinflammation, i le isi itu, faʻaitiitia ai mafaufauga. O lenei faʻamatalaga e lagolagoina e suʻesuʻega mai faʻataʻitaʻiga e pulea placebo lea na lipotia mai ai o uiga i le 'ai ma meaʻai na sili atu ona lelei aemaise lava i tagata maʻi AN na 'ai fualaau zinc (e ese mai ia i latou na maua fualaau placebo) (Khademian et al., 2014). O le mea lea, e foliga mai o le zinc e faʻaitiitia ai faʻamaoniga o le OCD i tagata gasegase AN. O le mea e mataʻina ai, o faʻaopoopoga o le zinc e faʻaitiitia ai faʻamaoniga faʻapea foʻi ma tagata mamaʻi ma le OCD e leai ni faʻafitauli o meaʻai (Sayyah et al., 2012). I le aotelega, e mana'omia nisi su'esu'ega e malamalama ai i le faiga (s) e fa'aaafia ai e le zinc fa'ailoga AN.
I le faʻaopoopoga i le zinc, e mafai foi ona faʻaogaina isi micronutrients e faʻaitiitia ai le neuroinflammation. Mo se faʻataʻitaʻiga, o tagata gasegase o le AN e le lava le vaitamini D (Veronese et al., 2015; Tasegian et al., 2016) ma vitamini D supplementation ua iloa e faʻaitiitia ai le mumū (Grossmann et al., 2012; Zhang et al., 2012; Berk et al., 2013) faʻapea foʻi ma le neuroinflammation (Koduah et al., 2017).
Fecal Microbiota Transplantation ma Probiotics
Afai e faʻaauau pea ona tuʻuina atu e faʻasaienisi le lagolago malosi mo le matafaioi a le microbiota i le mafuaʻaga o faʻafitauli o meaʻai, e mafai ona avea fecal microbiota transplants mai tagata soifua maloloina o le a avea ma se vaega o togafitiga faʻamaʻi i le lumanaʻi o faʻafitauli o meaʻai. Le su'esu'ega fa'asalalau muamua (de Clercq et al., 2019) na lipotia mai le tele o le mamafa o le tino pe a maeʻa le faʻaogaina o le microbiota fecal mo se maʻi e maua i le AN. Ae ui i lea, o suʻesuʻega i lenei matata o loʻo i lona amataga. I le faaopoopo atu i fecal microbiota transplantation, gut microbiota e mafai ona togafitia faʻamalosi i probiotics poʻo isi mea faaopoopo (Stevens et al., 2019). O le mea e leaga ai, e ui o le faʻaputuina o faʻamaoniga e taʻu mai ai o probiotics o se togafitiga faʻapitoa e faʻaitiitia ai le faʻagaioiina o le inflammatory o loʻo maua i le faʻafitauli tele o le atuatuvale (toe iloilo i le Park et al., 2018), su'esu'ega i le aoga o probiotics ona o le le lava o togafitiga i le taimi nei.
Togafitiga Fa'aletonu o le 'Ai Binge (BED) Fa'avae ile Evolutionary Psychiatry
O togafitiga a le BED e fa'avae i luga ole su'esu'ega fa'afoma'i fa'afoma'i e tatau, i la tatou va'aiga, e taula'i atu i le taofi o le ta'amilosaga leaga o taumafaiga fa'ama'i e fa'aosoina ai vaega ole 'ai. E tatau i tagata ma'i ona taumafai e fa'aitiitia le mamafa e ala i le 'ai maloloina ma fa'amalositino (cf. Lindeberg, 2010; Temko et al., 2017; Leone et al., 2018) nai lo le taumafai e faʻaitiitia le faʻaaogaina o kalori e ala i le anapogi. O se faiga talitutusa lea i togafitiga CBT o loʻo iai nei o le BED (cf. Hilbert, 2013). O se taumafataga maloloina e mafai foi ona fesoasoani e faʻaitiitia ai le popole o tagata maʻi BED: suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga i manu ua faʻaalia ai o microbiota intestinal e aʻafia ai le faʻalavelave faʻalavelave (Bravo et al., 2011). E le gata i lea, o se taumafataga maloloina, aemaise omega-3 fatty acids ma polyphenols, e faʻaitiitia ai le mumū (Ricordi et al., 2015), lea e iloa e faaosofia ai le HPA-gaioiga (Yau ma Potenza, 2013; Rohleder, 2019) ma fa'aletonu le malosi e fa'atonutonu ai le tagata lava ia (Talita et al., 2017). O faamalositino e mafai foi ona fesoasoani e faaitiitia ai le popole (cf. Zschucke et al., 2015). O le aoga o nei togafitiga BED e tatau ona fuafua i suʻesuʻega falemaʻi i le lumanaʻi.
Puipuia Tulaga Maualuga o Fa'aletonu Taumafa
O togafitiga o loʻo i luga e taulaʻi atu i auala vavalalata o loʻo faʻavaeina ai faʻafitauli o meaʻai; peita'i, mo so'o se togafitiga e maua ai le aoga mo se taimi umi, o le mafua'aga sili i tua atu o fa'afitauli o mea'ai e tatau ona fo'ia. O polokalame a'oa'oga fa'asalalau e mafai ona fa'atūina se faiga puipuia lelei mo fa'afitauli o mea'ai (Li et al., 2014) e tusa ai ma ata faʻataʻitaʻi o tamaʻitaʻi paʻu ma tamaʻi muscular i le aufaasālalau o loʻo faʻagaoioia faʻamalosi faʻatauvaga faʻafeusuaiga (Boothroyd et al., 2016; Borau ma Bonnefon, 2017; Saunders ma Eaton, 2018), ma i le tulaga e faigata ai mo tupulaga talavou ona faʻaitiitia lo latou faʻaalia lautele i ala o faasalalauga. O polokalame a'oa'oga fa'asalalau e fa'amoemoe e fa'ailoa ai tagata auai i tagata fa'atau fa'asalalauga. Latou te aofia ai vaega faʻaleaʻoaʻoga ma faʻaalia pe faʻafefea ona faʻaogaina le polokalama faʻapipiʻi ata e faʻaalia atili ai ata "atoatoa" (Li et al., 2014). O polokalame a'oa'oga fa'asalalau e fa'avae i luga o le manatu e fa'apea, o le tu'uina atu i tagata talavou o mea moni e uiga i fa'asalalauga ma ata fa'asalalau, o le a latou fa'aitiitia ai le fa'aogaina o manatu manifinifi o le tino ma le popole i lo latou mamafa: o se taunuuga, o amioga e feso'ota'i ma fa'afitauli o mea'ai o le a fa'aitiitia. (Li et al., 2014).
O polokalame a'oa'oga fa'asalalau ua lelei tele i le fa'aitiitia o le mafaufau e feso'ota'i ma fa'aletonu o mea'ai. O se suʻesuʻega i luga o tamaiti aʻoga na lipotia mai e faapea o le 4-vaiaso le faʻasalalauga faitautusi tusitusi faʻaititia le le fiafia o le tino ma le faʻaogaina o manatu faʻale-aganuʻu o le manifinifi (Watson ma Vaugn, 2006). O le isi suʻesuʻega na maua ai o le auai i se polokalame faʻasalalau e valu-vasega e faʻaitiitia ai foliga, mamafa ma popolega o meaʻai ma le le fiafia o le tino i teine talavou - o le aʻafiaga na faʻaauau pea i le 30-masina tulitatao, e fautua mai ai se faʻaleleia umi (Wilksch ma Wade, 2009). E le gata i le a'oa'oina o ala o faasalalauga, o auala e fa'atatau i le dissonance, lea e a'oa'oina ai tagata auai e faia se uiga fa'afeagai e tetee atu i manatu manifinifi lalelei, ua aoga i le fa'aitiitia o amioga ma mafaufauga e feso'ota'i ma fa'aletonu o mea'ai (Stice et al., 2001, 2006; Becker et al., 2006; Yager ma O'Dea, 2008). Li et al. (2014) na fautua mai o le tu'ufa'atasiga o polokalame fa'asalalau ma le fa'aogaina o le va'ava'ai e ono avea ma auala lelei e puipuia ai fa'afitauli o mea'ai i tupulaga talavou.
iʻuga
O fa'amaoniga feliuliua'i e fa'ailoa mai ai o fa'afitauli o mea'ai e masani lava o tali fa'aletonu i le tauvaga fa'afeusuaiga mo le tino. O le manatu le fetaui o loʻo faʻamatalaina i le vaega "The Mismatch Hypothesis of Eating Disorders" o loʻo faʻaalia atili ai o tulaga faʻafouina fou o le tele o meaʻai ma le olaga nofonofo e mafua ai se fetuutuunai metaproblem lea e fete'ena'i ai faiga fa'ale-mafaufau o le taumafaina o mea'ai ma faiga fa'ale-mafaufau e feso'ota'i ma faiga fa'aipoipo. O le tele o le faʻateleina o faʻafitauli o meaʻai i tagata i aso nei o se mea fou faʻafouina: o tagata e leai se isi ituaiga e iloa matelaina i latou i le fia aai ona o le tele o mea’ai. O se fa'aaliga mata'ina lea mo su'esu'ega fa'afoma'i fa'alauiloa.
O faʻamaoniga na toe iloiloina i lenei tusiga ua taʻitaʻia ai i matou e fautua atu nai lo le manatu o faʻafitauli o meaʻai o ni tulaga faʻapitoa, e tatau ona vaʻaia i luga o se faʻaauau. E tusa ai ma le faʻataʻitaʻiga o le psychoneuroimmunological lea na matou tuʻuina atu i lenei tusiga, o suiga i faʻafitauli o meaʻai e ono tulaʻi mai i eseesega o tagata taʻitoʻatasi i le gut microbiota ma le faʻalavelave faʻalavelave (Ata 2), lea e aʻafia ai le neuroinflammation ma le serotonergic system (Ata 1). O la matou fa'ata'ita'iga fa'akomepiuta e maua ai tali i fesili faifai pea e fa: (1) aisea e matua felavasa'i ai fa'ailoga fa'ama'i ma amioga fa'atasi i le tele o fa'aletonu o mea'ai, (2) pe aisea e faigata ai le su'esu'eina o fa'afitauli o mea'ai, (3) pe aisea e mafai ai ona sui su'esu'ega o tagata ma'i i le va o fa'afitauli o mea'ai. taimi ma le (4) aisea e iai le AN i ituaiga e lua: fat-phobic AN ma le non-fat-phobic AN. O galuega faʻapitoa i le lumanaʻi e taʻitaʻia e lenei faʻataʻitaʻiga e faʻamoemoe e faʻalauteleina ai le malamalama o le biopsychosocial o loʻo i ai i meaʻai.
O lenei faʻamatalaga tala e taʻu mai ai o eseesega i le va o faʻafitauli o meaʻai e mafai ona faʻatalanoaina e ala i fesuiaiga ma faʻatasi i le faʻalavelave faʻalavelave ma le neuroinflammation e mafua mai i le faʻalavelave masani. Pe a suia le tikeri o le atuatuvale ma (mulimuli ane) o le popole ma le neuroinflammation, o le faʻataʻitaʻiga o loʻo valoia o faʻamaoniga o le tagata maʻi ma le faʻamaʻi o meaʻai e suia e tusa ai (Ata 2). O faʻamaoniga na matou iloiloina o loʻo taʻu mai ai o le eseesega i le va o le BN ma le AN phenotypes e afua mai i le maualuga o le neuroinflammation e mafua mai i le faʻalavelave masani, ma AN maʻi e sili atu le malosi o le neuroinflammation nai lo maʻi BN. O le mea lea, o le tulaga o se tagata maʻi i le faʻasologa o meaʻai faʻaletonu (Ata 2) e faʻamoemoeina e ala i lo latou faʻalavelave faʻalavelave ma le neuroinflammation, o ia mea uma e aʻafia i le tumau o latou popolega.
E tusa ai ma faʻamaoniga o loʻo toe iloiloina i lenei tusiga, e mautinoa o le neuroinflammation o loʻo faʻatumauina ai le tuʻuina atu o le mamafa i tagata mamaʻi e iai faʻafitauli o meaʻai, e maualuga i le AN ma maualalo i maʻi BED. E le fa'amamāina e tagata ma'i BED, e fa'ailoa mai ai le manatu vaivai e fa'aitiitia le mamafa nai lo tagata ma'i BN. O lenei fa'alavelave e fa'atalanoaina e ala i le sosolo o le mafaufau e uiga i mea'ai, mamafa o le tino, mea'ai, fa'amalositino ma foliga vaaia, fa'apea fo'i ma amioga fa'apei o le OCD e fa'atatau i nei fa'afitauli. Matou te faʻapea o le malosi o le neuroinflammation o loʻo i totonu o tagata maʻi AN, o le malosi foi lea o lo latou naunau e paʻu le mamafa ma le fefe i le maua o le mamafa, ma o le sili atu ona tumau ma ogaoga o latou amioga pei o le OCD (Ata 1). O isi faʻamaoniga mo la matou faʻataʻitaʻiga o loʻo tuʻuina mai e ala i suʻesuʻega i le aoga o le olanzapine (Dold et al., 2015; Himmerich et al., 2017) ma le zinc e fai ma togafitiga mo AN (Safai-Kutti ma Kutti, 1986; Safai-Kutti, 1990; Birmingham et al., 1994; Birmingham ma Gritzner, 2006). A uma mea uma, o loʻo iloa uma e lua e iai mea faʻamaʻi. O suʻesuʻega i le lumanaʻi e mafai ona faia i luga o le aoga o se isi vailaʻau faʻamaʻi, minocycline, e fai ma togafitiga mo AN ma BN (cf. Esalatmanesh et al., 2016).
Talu ai o le faʻafeiloaʻi (e ui ina le tuusao) faʻamaoniga e faʻaalia ai o tagata mamaʻi e maua i le anorexia nervosa o loʻo i ai le neuroinflammation, e manaʻomia suʻesuʻega positron emission tomography scanning (PET) e tuʻuina atu ai le lagolago faʻaopoopo mo le manatu e faapea o le neuroinflammation o se faʻaogaina o meaola e faʻavaeina le fusi o meaʻai. E le gata i lea, o suʻesuʻega tulitatao lea e fuaina ai le maualuga o le hormone, faʻalavelave faʻalavelave, maualuga o le serotonin, neuroinflammation ma le tuufaatasiga o le microbiota gut e fuaina mai tagata gasegase. i le vasega ole fa'aletonu ole 'ai ole a fa'aalia pe suia fa'ailoga e tusa ai ma valo'aga e tula'i mai ile fa'ata'ita'iga. Mulimuli ane, matou te faʻamoemoe o le faʻataʻitaʻiga o le psychoneuroimmunological evolutionary o loʻo tuʻuina atu iinei o le a faʻaleleia atili ai galuega faʻapitoa, maua ai le tele o faʻaleleia i togafitiga faʻamaʻi ma vailaʻau mo faʻafitauli o meaʻai ma iu ai ina faʻamaonia lona aoga aoga mo le faitau miliona o tagata o loʻo ola i olaga ua matua faʻavaivaia e ala i meaʻai.
Tusitala Tusitala
Na tusia e MR le tusitusiga. MR faʻataʻitaʻiina le faʻataʻitaʻiga psychoneuroimmunological. SL fa'ata'ita'iina le manatu le fetaui. SL, TK, ma IK su'esu'e fa'apitoa le tusitusiga mo mea fa'apitoa. Na saunia e MR ma SL ia fuainumera. O tusitala uma na saofagā ma faʻamaonia le lomiga mulimuli o tusitusiga.
faatupeina
SL sa lagolagoina e se fesoasoani mai le Emil Aaltonen Foundation (mo su'esu'ega a le SL Ph.D.). IK na lagolagoina e le Estonian Research Council (PUT-1223) ma le Latvian Council of Science (lzp-2018/1-0393). TK sa lagolagoina e le Latvian Council of Science (lzp-2018/2-0057). Sa leai se aafiaga o punaoa tau tupe i le tusiaina o tusitusiga.
Feeseeseaiga o Tului
Fai mai tusitala o le suʻesuʻega sa faia i le leai o soʻo se fefaʻatauaʻiga faʻapisinisi pe tau tupe e mafai ona avea o se feteenaʻiga e ono aʻafia ai.
mau faasino
Abed, R., Mehta, S., Figueredo, AJ, Aldridge, S., Balson, H., Meyer, C., et al. (2012). Faʻafitauli o meaʻai ma tauvaga faʻafeusuaiga: faʻataʻitaʻiina o se faʻataʻitaʻiga o le evolusione i tamaitai talavou. Sci. Lalolagi J. 2012:290813. doi: 10.1100/2012/290813
Abed, RT (1998). Le manatu fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga mo fa'aletonu 'ai. O Br. J. Med. Psychol. 71, 525–547. doi: 10.1111/j.2044-8341.1998.tb01007.x
Adams, TG, Kelmendi, B., Brake, C., Gruner, P., ma Badour, C. (2018). Le matafaioi o le faʻalavelave i le pathogenesis ma le tausiga o le faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave. Faanatinati Faanatinati 2: 2470547018758043. Pule: 10.1177 / 2470547018758043
Adell, A., Garciamarquez, C., Armario, A., ma Gelpi, E. (1988). O le fa'alavelave fa'atiga e fa'atuputeleina ai le serotonin ma le noradrenaline i le fai'ai o isumu ma fa'alogoina ai a latou tali i se fa'alavelave ogaoga. J. Neurochem. 50, 1678–1681. doi: 10.1111/j.1471-4159.1988.tb02462.x
Al-Shawaf, L. (2016). O le mafaufau fa'asolosolo o le fia'ai. fiaʻai 105, 591-595. Tui: 10.1016 / j.appet.2016.06.021
Alboni, S., Di Bonaventura, MVM, Benatti, C., Giusepponi, ME, Brunello, N., ma Cifani, C. (2017). Fa'aaliga Hypothalamic o puluvaga inflammatory i se fa'ata'ita'iga manu o le 'ai tele. Faʻaaloalo. Brain Res. 320, 420-430. Pule: 10.1016 / j.bbr.2016.10.044
Alonso-Pedrero, L., Bes-Rastrollo, M., ma Marti, A. (2019). O aʻafiaga o le antidepressant ma le antipsychotic faʻaaogaina i luga o le mamafa o le mamafa: o se iloiloga faʻapitoa. Oʻu. Faaa. doi: 10.1111/obr.12934 [Epub i luma o le lolomi].
Altman, SE, ma Shankman, SA (2009). O le a le feso'ota'iga i le va o le mata'utia-fa'amalosi ma'i ma le 'ai? Falemaʻi. Toma. Faaa. 29, 638-646. doi: 10.1016 / j.cpr.2009.08.001
American Psychiatric Association, (2013). Fa'amatalaga Fa'amatalaga ma Fa'amaumauga o Fa'afitauli o le Mafaufau : DSM-5, 5th Edn. Uosigitone, DC: American Psychiatric Publishing.
Anderluh, MB, Tchanturia, K., Rabe-Hesketh, S., ma Treasure, J. (2003). O uiga mata'utia-fa'atauva'a o tama'i tama'i tama'ita'i matutua o lo'o i ai fa'aletonu o mea'ai: fa'amalamalamaina o se fa'asologa lautele o le fa'aletonu o mea'ai. Am. Foma'i mafaufau 160, 242-247. doi: 10.1176 / appi.ajp.160.2.242
Andrews, TM, Lukaszewski, AW, Simmons, ZL, ma Bleske-Rechek, A. (2017). O fa'atatauga fa'atatau o le tau fa'anau e fa'amatala ai le aulelei o le tino o tama'ita'i. Evol. Hum. Amio. 38, 461–467. doi: 10.1016/j.evolhumbehav.2017.04.002
Anttila, V., Bulik-Sullivan, B., Finucane, HK, Walters, RK, Bras, J., Duncan, L., et al. (2018). Iloiloga o fa'asoa fa'asoa i fa'alavelave masani o le fai'ai. saienisi 360, eaa8757. doi: 10.1126/science.aap8757
Arcelus, J., Mitchell, AJ, Wales, J., ma Nielsen, S. (2011). Ole fua o le oti i tagata mamaʻi e maua i le anorexia nervosa ma isi faʻafitauli o meaʻai o se faʻataʻitaʻiga o suʻesuʻega e 36. Faʻau. Gen. Psychiatry 68, 724-731. Pule: 10.1001 / archgenpsychiatry.2011.74
Arnold, C. (2013). Decoding Anorexia: Fa'afefea Fa'atosina i Saienisi e ofoina atu le fa'amoemoe mo fa'afitauli o le 'ai. Niu Ioka, NY: Routledge/Taylor & Francis Group.
Arthur-Cameselle, J., Sossin, K., ma Quatromoni, P. (2017). O se su'esu'ega fa'apitoa o mea e feso'ota'i ma le fa'aletonu o mea'ai e amata mai i tama'ita'i ta'aloga a'oga ma tagata e le o ni ta'aloga. Taumafa. Faʻafitauli. 25, 199-215. Pule: 10.1080 / 10640266.2016.1258940
Attwells, S., Setiawan, E., Wilson, AA, Rusjan, PM, Mizrahi, R., Miler, L., et al. (2017). Fua i le neurocircuitry o le ma'i fa'amalosi. Biol. Fomaʻi 81, S97–S97. doi: 10.1001/jamapsychiatry.2017.1567
Bacaltchuk, J., ma Hay, P. (2003). Antidepressants versus placebo mo tagata e maua i le bulimia nervosa. Cochrane Database System. Fai mai Rev. 4: CD003391.
Bailer, UF, ma Kaye, WH (2011). "Serotonin: Faʻamatalaga Faʻataʻitaʻiga i Faʻafitauli Faʻafitauli," i Amio Neurobiology o le 'ai Fa'aletonu, Vol. 6, eds RAH Adan, ma WH Kaye, (Berlin: Springer-Verlag Berlin), 59–79. doi: 10.1007/7854_2010_78
Bártová, K., Štěrbová, Z., Varella, MAC, ma Valentova, JV (2020). Fa'afafine i tane ma tane i fafine e feso'ota'i lelei ma sociosexuality. Pers. Tagata taitoatasi. Eseese. 152:109575. doi: 10.1016/j.paid.2019.109575
Bastiani, AM, Altemus, M., Pigott, TA, Rubenstein, C., Weltzin, TE, ma Kaye, WH (1996). Fa'atusatusaga o fa'alavelave ma fa'amalosi i tagata mama'i e maua i le anorexia nervosa ma le fa'alavelave fa'alavelave. Biol. Fomaʻi 39, 966–969. doi: 10.1016/0006-3223(95)00306-1
Bateson, P., ma Laland, KN (2013). O fesili e fa a Tinbergen: o se talisapaia ma se faafouga. Trends Ecol. Evol. 28, 712–718. doi: 10.1016/j.tree.2013.09.013
Baumeister, RF, Reynolds, T., Winegard, B., ma Vohs, KD (2017). Tauvaga mo le alofa: faʻaaogaina talitonuga tau feusuaiga i tauvaga faʻaipoipo. J. Econ. Psychol. 63, 230–241. doi: 10.1016/j.joep.2017.07.009
Becker, CB, Smith, LM, ma Ciao, AC (2006). Puipuiga o le 'ai e faafaigofieina e tupulaga: o se faʻataʻitaʻiga aoga faʻapitoa o le faʻaogaina o le mafaufau ma le faʻasalalauga faʻasalalauga. J. Couns. Toma. 53, 550-555. Pule: 10.1037 / 0022-0167.53.4.550
Behl, A., Swami, G., Sircar, SS, Bhatia, MS, ma Banerjee, BD (2010). Feso'ota'iga o fa'ailoga fa'aola fa'aola e mafai ona feso'ota'i ma le fa'amamafa i le tulaga fa'ama'i/antioxidative i le fa'ama'i fa'amalosi. Neuropsychobiology 61, 210-214. Pule: 10.1159 / 000306591
Bekhbat, M., ma Neigh, GN (2018). Eseesega o feusuaiga i taunuuga o le neuro-immune o le atuatuvale: taulaʻi i le atuatuvale ma le popole. Brain Behav. Immun. 67, 1–12. doi: 10.1016/j.bbi.2017.02.006
Berge, JM, Loth, K., Hanson, C., Croll-Lampert, J., and Neumark-Sztainer, D. (2012). Suiga o le taamilosaga o le olaga faaleaiga ma le amataga o faʻafitauli o meaʻai: o se manatu faʻavae i tua. J. Clin. Tausisoifua 21, 1355-1363. Pule: 10.1111 / j.1365-2702.2011.03762.x
Berk, M., Williams, LJ, Jacka, FN, O'Neil, A., Pasco, JA, Moylan, S., et al. (2013). O le atuatuvale la o se faama'i tiga, ae o fea e sau ai le fula? BMC Med. 11:200. doi: 10.1186/1741-7015-11-200
Perelini, HA, Koran, LM, Jenike, MA, Shapira, NA, Chaplin, W., Pallanti, S., et al. (2011). Fa'alua-tauaso, placebo-pulea su'ega o le topiramate augmentation i togafitiga-tetee mata'utia ma'i fa'amalosi. J. Clin. Fomaʻi 72, 716–721. doi: 10.4088/JCP.09m05266gre
Birmingham, C., ma Gritzner, S. (2006). E fa'afefea ona aoga le fa'aopoopoina o le zinc i le anorexia nervosa? Taumafa. Paʻu Mataʻutia. 11, e109–e111. doi: 10.1007/bf03327573
Birmingham, CL, Goldner, EM, ma Bakan, R. (1994). Faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o le faʻaopoopoga o le zinc i le anorexia nervosa. Fa. J. Eai. Faʻafitauli. 15, 251-255.
Birmingham, CL, Touyz, S., ma Harbottle, J. (2009). O le anorexia nervosa ma le bulimia nervosa e ese'ese fa'afitauli? Lu'i le 'transdiagnostic'. Theor. 'A'ai. Fa'alavelave. Eur. 'A'ai. Fa'alavelave. Fai mai Rev. 17, 2–13. doi: 10.1002/erv.896
Blinder, BJ, Cumella, EJ, and Sanathara, VA (2006). Fa'alavelave fa'ale-mafaufau o tama'ita'i ma'i fa'ama'i ma fa'aletonu mea'ai. Tomaʻi. Med. 68, 454–462. doi: 10.1097/01.psy.0000221524.77675.f5
Bodell, LP, and Keel, PK (2010). Togafitiga i le taimi nei mo le anorexia nervosa: aoga, saogalemu, ma le tausisia. Toma. Res. Faʻatasi. Puleg. 3, 91–108. doi: 10.2147/PRBM.S13814
Boggiano, MA, Chandler, PC, Viana, JB, Oswald, KD, Maldonado, CR, ma Wauford, PK (2005). O mea'ai tu'ufa'atasi ma le fa'apopoleina e fa'atupu ai le fa'atuputeleina o tali i le opioids i isumu 'ai tele. Faʻatasi. Neurosci. 119, 1207-1214. Pule: 10.1037 / 0735-7044.119.5.1207
Boothroyd, LG, Jucker, JL, Thornborrow, T., Jamieson, MA, Burt, DM, Barton, RA, et al. (2016). O fa'aaliga i luga o le televise e va'ai ai le tele o le tino i nu'u i tua o Nicaragua. O Br. J. Psychol. 107, 752–767. doi: 10.1111/bjop.12184
Borau, S., ma Bonnefon, J. (2017). Le fa'atauvaga fa'atusa fa'afeusuaiga: fa'asalalauga e fa'aalia ai fa'ata'ita'iga fa'atama'ita'i fa'atupu fa'atupu fa'atama'ita'i e fa'aoso fa'asagatau. J. Pasi. Amiotonu 157:45. doi: 10.1007/s10551-017-3643-y
Bould, H., De Stavola, B., Magnusson, C., Micali, N., Dal, H., Evans, J., et al. (2016). Le a'afiaga a le a'oga pe fa'atupu fa'aletonu mea'ai a teine. Int. J. Epidemiol. 45, 480–488. doi: 10.1093/ije/dyw037
Bovet, J. (2019). O a'oa'oga fa'aletausaga ma mea e fiafia i ai tama'ita'i mo le fua fa'atatau o le puimanava ma le suilapalapa o tama'ita'i: o ā fa'amanauga e tumau? I luma. Toma. 10: 1221. Pule: 10.3389 / fpsyg.2019.01221
Bravo, JA, Forsythe, P., Chew, MV, Escaravage, E., Savignac, HM, Dinan, TG, et al. (2011). O le fa'aiina o le fa'ama'i o le Lactobacillus e fa'atonutonu ai amioga fa'alagona ma le fa'aaliga tutotonu o le GABA i le isumu e ala i le neura vagus. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA 108, 16050-16055. doi: 10.1073 / pnas.1102999108
Brewerton, TD, ma George, MS (1993). E feso'ota'i le migraine ma le fa'aletonu o mea'ai? Fa. J. Eai. Faʻafitauli. 14, 75–79. doi: 10.1002/1098-108x(199307)14:1<75::aid-eat2260140110>3.0.co;2-d
Brewerton, TD, George, MS, ma Harden, RN (1993). Migraine ma le faaletonu o mea'ai. Maualuga Resitala. 46, 201–202. doi: 10.1016/0165-1781(93)90020-h
Brockmeyer, T., Friederich, H., ma Schmidt, U. (2017). Faʻaauau i le togafitiga o le anorexia nervosa: o se toe iloiloga o faʻavae faʻavae ma faʻaalia. Toma. Med. 11, 1-37. Pule: 10.1017 / S0033291717002604
Bulik, CM, Sullivan, PF, Fefe, J., ma Pickering, A. (1997). Vaʻai o le atinaʻeina o le bulimia nervosa i fafine e maua i le anorexia nervosa. J. Nerv. Ment. Dis. 185, 704–707. doi: 10.1097/00005053-199711000-00009
Burton, A., ma Abbott, M. (2019). Fa'agasologa ma ala i le 'ai tele: atina'e o se fa'ata'ita'iga tu'ufa'atasi o le mafaufau ma le amio o le 'ai tele. J. Ai. Fa'alavelave. 7:18. doi: 10.1186/s40337-019-0248-0
Bustamante, AC, Aiello, AE, Galea, S., Ratanatharathorn, A., Noronha, C., Wildman, DE, et al. (2016). Glucocorticoid receptor DNA methylation, faʻaleagaina o tamaiti ma le atuatuvale tele. J. Affect. Faʻafitauli. 206, 181-188. doi: 10.1016 / j.jad.2016.07.038
Butovskaya, M., Sorokowska, A., Karwowski, M., Sabiniewicz, A., Fedenok, J., Dronova, D., et al. (2017). fua fa'atatau o le puimanava i le suilapalapa, fa'asologa o le tino-mass, tausaga ma le aofa'i o tamaiti i sosaiete fa'aleaganu'u e fitu. Sci. Sui. 7:1622. doi: 10.1038/s41598-017-01916-9
Calcia, MA, Bonsall, DR, Bloomfield, PS, Selvaraj, S., Barichello, T., ma Howes, OD (2016). Faʻafitauli ma le neuroinflammation: o se iloiloga faʻapitoa o aʻafiaga o le atuatuvale i luga o microglia ma aʻafiaga mo maʻi mafaufau. Psychopharmacology 233, 1637–1650. doi: 10.1007/s00213-016-4218-9
Calzo, J., Austin, S., ma Micali, N. (2018). Fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga fa'ailoga i le 'ai o fa'ailoga i le va o tama ma teine talavou i Peretania. Eur. Tamaiti Talavou. Psychiatry 27, 1483–1490. doi: 10.1007/s00787-018-1145-9
Carlat, DJ, Camargo, CA, ma Herzog, DB (1997). Faʻafitauli o meaʻai i alii: o se lipoti i luga o 135 tagata gasegase. Am. J. Fomaʻi 154, 1127–1132. doi: 10.1176/ajp.154.8.1127
Caslini, M., Bartoli, F., Crocamo, C., Dakanalis, A., Clerici, M., and Carra, G. (2016). Faʻasalalau le fesoʻotaʻiga i le va o le faʻaleagaina o tamaiti ma faʻafitauli o meaʻai: o se iloiloga faʻapitoa ma meta-suʻesuʻega. Tomaʻi. Med. 78, 79–90. doi: 10.1097/psy.0000000000000233
Cassidy, E., Allsopp, M., ma Williams, T. (1999). Fa'ailoga fa'amalosi i le amataga o fa'afitauli o le 'ai a le tupulaga. Eur. Child Adolesc. Fomaʻi 8, 193-199. Pule: 10.1007 / s007870050129
Castellini, G., Lo Sauro, C., Ricca, V., ma Rellini, AH (2017). Le faʻaaloalo o le tino o se mea masani o le faʻaalia o le 'ai tele ma le le fiafia i feusuaiga i fafine: o le matafaioi o le vavaeeseina ma le faʻalavelave faʻalavelave i taimi o feusuaiga. J. Feusuaiga. Med. 14, 1036-1045. Pule: 10.1016 / j.jsxm.2017.06.001
Caudle, H., Pang, C., Mancuso, S., Castle, D., ma Newton, R. (2015). O se suʻesuʻega lata mai o le aʻafiaga o le DSM-5 i luga o le suʻesuʻeina o faʻafitauli o meaʻai i Vitoria, Ausetalia. J. Ai. Fa'alavelave. 3:35. doi: 10.1186/s40337-015-0072-0
Ceccarini, J., Weltens, N., Ly, HG, Tack, J., Van Oudenhove, L., ma Van Laere, K. (2016). Fesoʻotaʻiga i le va o le cerebral cannabinoid 1 avanoa faʻafeiloaʻi ma le faʻasologa o le tino i tagata mamaʻi ma faʻafitauli o meaʻai ma mataupu soifua maloloina: suʻesuʻega F-18 MK-9470 PET. Trans. Foma'i mafaufau 6:8. doi: 10.1038/tp.2016.118
Cederlof, M., Thornton, LM, Baker, J., Lichtenstein, P., Larsson, H., Ruck, C., et al. (2015). Etiological overlap i le va o le mataʻutia-faʻamalosi maʻi ma le anorexia nervosa: o se faʻaputuga umi, multigenerational aiga ma suʻesuʻega masaga. World Psychiatry 14, 333–338. doi: 10.1002/wps.20251
Chakravarthy, MV, ma Booth, FW (2004). Taumafa, faamalositino, ma genotypes "faʻamalosi": faʻafesoʻotaʻi ia togi i se malamalamaga faʻalauiloaina o faʻamaʻi masani faʻaonapōnei. J. Appl. Physiol. 96, 3–10. doi: 10.1152/japplphysiol.00757.2003
Clarke, G., Grenham, S., Scully, P., Fitzgerald, P., Moloney, RD, Shanahan, F., et al. (2013). O le microbiome-gut-brain axis i le amataga o le olaga e faʻatonutonu ai le hippocampal serotonergic system i se faiga faʻalagolago i feusuaiga. Mol. Fomaʻi 18, 666–673. doi: 10.1038/mp.2012.77
Corbett, S., Courtiol, A., Lummaa, V., Moorad, J., ma Stearns, S. (2018). O le suiga i le faʻaonaponei ma faʻamaʻi faʻamaʻi: le fetaui ma le filifiliga masani. Nat. Rev. Genet. 19, 419–430. doi: 10.1038/s41576-018-0012-3
Crisp, A. (1983). "O nisi vaega o le psychopathology o le anorexia nervosa," i Anorexia Nervosa: Atina'e lata mai i Su'esu'ega, eds P. Darby, P. Garfinkel, D. Garner, and D. Coscina, (New York, NY: Guildford Press.), 15–28.
Cuesto, G., Everaerts, C., Leon, LG, ma Acebes, A. (2017). Fa'avae mole mole o le anorexia nervosa, bulimia nervosa ma le fa'aletonu o le 'ai: fa'amalamalamaina le pogisa. J. Neurgenet. 31, 266-287. Pule: 10.1080 / 01677063.2017.1353092
D'Andrea, G., Ostuzzi, R., Francesconi, F., Musco, F., Bolner, A., d'Onofrio, F., et al. (2009). Migraine faʻateleina i faʻafitauli o meaʻai ma pathophysiological correlations. Neurol. Sci. 30, S55–S59. doi: 10.1007/s10072-009-0070-6
Dalley, JW, ma Roiser, JP (2012). Dopamine, serotonin ma le impulsivity. Neuroscience 215, 42-58. doi: 10.1016 / j.neuroscience.2012.03.065
Dalton, B., Bartholdy, S., Robinson, L., Solmi, M., Ibrahim, MAA, Breen, G., et al. (2018). O se meta-suʻesuʻega o faʻatonuga o le cytokine i faʻafitauli o meaʻai. J. Psychiatric Res. 103, 252-264. doi: 10.1016 / j.jpsychires.2018.06.002
Dantzer, R. (2009). Cytokine, amio ma'i, ma le atuatuvale. Immunol. Allergy Clin. North Am. 29, 247–264. doi: 10.1016/j.iac.2009.02.002
Davis, H., ma Attia, E. (2017). Pharmacotherapy o mea'ai faaletonu. Curr. Faaiʻu. Fomaʻi 30, 452–457. doi: 10.1097/yco.0000000000000358
de Clercq, NC, Frissen, MN, Davids, M., Groen, AK, ma Nieuwdorp, M. (2019). Fa'ateleina le mamafa pe a mae'a le fa'atupuina o le fecal microbiota i se tagata ma'i e maualalo le mamafa pe a mae'a le toe fa'aleleia mai le anorexia nervosa. Psychother. Psychosom. 88, 58-60. Pule: 10.1159 / 000495044
Del Giudice, M., Ellis, BJ, ma Shirtcliff, EA (2011). Le fa'ata'ita'iga fa'avasegaina fa'atatau o le fa'amamafa. Neurosci. Biobehavi. Fai mai Rev. 35, 1562-1592. doi: 10.1016 / j.neubiorev.2010.11.007
Del Zotto, M., ma Pegna, AJ (2017). Electrophysiological faʻamaoniga o le vaʻaia o le faʻafeusuaiga faatosina mo tino tamaʻitaʻi tagata e fesuisuiaʻi i le fua o le puimanava i le suilapalapa. Cogn. Afaina. Faʻatasi. Neurosci. 17, 577–591. doi: 10.3758/s13415-017-0498-8
Dignon, A., Beardsmore, A., Sepania, S., ma Kuan, A. (2006). 'Aisea ou te le 'ai ai' - Molimau ma'i mai le 15 anorexics e uiga i le mafuaʻaga o latou maʻi. J. Soifua Maloloina. 11, 942-956. Pule: 10.1177 / 1359105306069097
Dold, M., Aigner, M., Klabunde, M., Treasure, J., ma Kasper, S. (2015). O vailaʻau faʻamaʻi faʻamaʻi faʻamaʻi lona lua i le anorexia nervosa: o se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga faʻatonuina. Psychother. Psychosom. 84, 110-116. Pule: 10.1159 / 000369978
Esalatmanesh, S., Abrishami, Z., Zeinoddini, A., Rahiminejad, F., Sadeghi, M., Najarzadegan, MR, et al. (2016). Minocycline tu'ufa'atasi togafitiga fa'atasi ma le fluvoxamine i le fa'aletonu o le mata'utia-fa'amalosi: o se fa'ata'ita'iga e fa'atonuina i le placebo, fa'alua-tauaso, fa'ata'ita'iga fa'afuase'i. Fomaʻi maʻi. Neurosci. 70, 517-526. Pule: 10.1111 / pcn.12430
Evans, GW, ma Fuller-Rowell, TE (2013). Le mativa o tamaiti, faʻalavelave faʻafuaseʻi, ma le manatuaina o galuega a le autalavou matutua: o le puipuiga o le malosi o le pulea e le tagata lava ia. Atia'e. Sci. 16, 688–696. doi: 10.1111/desc.12082
Faer, LM, Hendriks, A., Abed, RT, ma Figueredo, AJ (2005). Le mafaufauga faʻasolosolo o faʻafitauli o meaʻai: tauvaga fafine mo paaga poʻo le tulaga? Psychol. Psychother. A'oa'oga Res. Faataitai. 78, 397–417. doi: 10.1348/147608305×42929
Fairburn, CG (2008). Faʻataʻitaʻiga Faʻamālōlōina Faʻaleagaina ma Faʻafitauli Leai. New York, NY: Guilford Press.
Farook, JM, Lewis, B., Littleton, JM, ma Barron, S. (2009). Topiramate e faʻaititia le faʻatupuina o le faʻatupuina o le faʻateleina o le inu ava malosi ma le fiafia i tamaʻi C57BL / 6J isumu. Physiol. Faʻatasi. 96, 189-193. doi: 10.1016 / j.physbeh.2008.08.011
Findley, DB, Leckman, JF, Katsovich, L., Lin, H., Zhang, H., Grantz, H., et al. (2003). Atina'e o le Yale Child's Global Stress Index (YCGSI) ma lona fa'aogaina i tamaiti ma tupulaga talavou o lo'o maua i le ma'i o Tourette ma le ma'i mata'utia. J. Am. Acad. Child Adolesc. Fomaʻi 42, 450–457. doi: 10.1097/01.chi.0000046816.95464.ef
Fletcher, PJ, Sinyard, J., ma Higgins, GA (2010). Faʻamatalaga faʻaleaganuʻu ma vailaʻau e faʻapea o le 5-HT2C o le faʻaogaina o le talipupuni, ae le o le faʻasaina, e aʻafia ai le faʻaosofia e fafaga i lalo o le faʻasologa o le faʻatulagaina o le faʻamalosia. Pharmacol. Biochem. Faʻaaloalo. 97, 170-178. doi: 10.1016 / j.pbb.2010.07.002
Foster, JA, Rinaman, L., ma Cryan, JF (2017). Fa'atiga ma le gutu-fai'ai: tulafono faatonutonu e le microbiome. Neurobiol. Fa'atiga 7, 124–136. doi: 10.1016/j.ynstr.2017.03.001
Frank, GKW, DeGuzman, MC, ma Shott, ME (2019). Faʻaosofia e 'ai ae le 'ai - Le feteenaiga psycho-biological i le anorexia nervosa. Physiol. Faʻatasi. 206, 185-190. doi: 10.1016 / j.physbeh.2019.04.007
Frederick, DA, ma Haselton, MG (2007). Aisea e sexy ai muscularity? Su'ega ole manatu ole fa'ailoga ole malosi. Patino. Soc. Psychol. povi. 33, 1167-1183. Pule: 10.1177 / 0146167207303022
Furnham, A., ma Baguma, P. (1994). Eseesega fa'aleaganu'u i le iloiloga o foliga o le tino tane ma le fafine. Int,. J. Ai. Fa'alavelave. 15, 81–89. doi: 10.1002/1098-108x(199401)15:1<81::aid-eat2260150110>3.0.co;2-d
Galusca, B., Sigaud, T., Costes, N., Redoute, J., Massoubre, C., and Estour, B. (2014). Fa'aleaogaina lautele o le cerebral serotoninergic gaoioiga ae o le va o tagata taʻitoʻatasi heterogeneity i bulimia nervosa maʻi: o se pailate F-18 MPPF / PET suʻesuʻega. World J. Biol. Fomaʻi 15, 599-608. Pule: 10.3109 / 15622975.2014.942358
Gao, XH, Cao, QH, Cheng, Y., Zhao, DD, Wang, Z., Yang, HB, et al. (2018). O le faʻalavelave faʻafuaseʻi e faʻateleina ai le colitis e ala i le faʻalavelaveina o le gut microbiota ma faʻaosoina le tali atu i le tino (vol 115, pg E2960, 2018). Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA 115, E4542–E4542. doi: 10.1073/pnas.1806622115
Garcia-Garcia, AL, Meng, QY, Canetta, S., Gardier, AM, Guiard, BP, Kellendonk, C., et al. (2017). Serotonin Signaling e ala i le pito i luma cortex 5-HT1A faʻafeiloaʻi i le taimi o le talavou e mafai ona faʻamaonia ai le faʻavaeina o uiga faʻatatau. Cell Rep. 18, 1144–1156. doi: 10.1016/j.celrep.2017.01.021
Garcia-Soriano, G., Roncero, M., Perpina, C., ma Belloch, A. (2014). Mafaufauga faʻalavelave i le faʻalavelave faʻalavelave ma le faʻamaʻi maʻi maʻi: o se suʻesuʻega eseese. Eur. Taumafa. Faʻafitauli. Faaa. 22, 191–199. doi: 10.1002/erv.2285
Goldschmidt, AB, Le Grange, D., Powers, P., Crow, SJ, Hill, LL, Peterson, CB, et al. (2011). Fa'ailoga fa'aletonu o le 'ai i le mamafa masani vs. tagata lapopo'a o lo'o iai le fa'aletonu o le 'ai. Obesity 19, 1515-1518. Pule: 10.1038 / oby.2011.24
Grossmann, RE, Zughaier, SM, Liu, S., Lyles, RH, and Tangpricha, V. (2012). A'afiaga ole fa'aopoopoga ole vaitamini D ile fa'ailoga ole fula ile tagata matutua ile cystic fibrosis ile falema'i mo le fa'atupuina ole pulmonary. Eur. J. Clin. Mea'ai. 66, 1072–1074. doi: 10.1038/ejcn.2012.82
Guisinger, S. (2003). Fetuuna'i e sola ese ai i le oge: fa'aopoopoina se va'aiga fa'afuafua ile anorexia nervosa. Toma. Faaa. 110, 745–761. doi: 10.1037/0033-295x.110.4.745
Hafstrom, I., Ringertz, B., Gyllenhammar, H., Palmblad, J., ma Harmsringdahl, M. (1988). Aafiaga o le anapogi i gaioiga faʻamaʻi, galuega neutrophil, faʻaogaina o gaʻo gaʻo, ma le biosynthesis leukotriene i tagata mamaʻi e maua i le maʻi rūmatoid. Loto o le Arthritis. 31, 585–592. doi: 10.1002/art.1780310502
Hagan, MM, Chandler, PC, Wauford, PK, Rybak, RJ, ma Oswald, KD (2003). O le matafaioi o mea'ai suamalie ma le fia'ai e avea ma mafua'aga i se fa'ata'ita'iga manu o le atuatuvale fa'aosoina le 'ai. Fa. J. Eai. Faʻafitauli. 34, 183-197. Pule: 10.1002 / eat.10168
Hagan, MM, Wauford, PK, Chandler, PC, Jarrett, LA, Rybak, RJ, ma Blackburn, K. (2002). O se manu fou faʻataʻitaʻiga o le 'ai tele: o le matafaioi autu o le faʻatapulaʻaina o caloric ma le faʻalavelave. Physiol. Faʻatasi. 77, 45–54. doi: 10.1016/s0031-9384(02)00809-0
Hale, MW, Shekhar, A., ma Lowry, CA (2012). Faiga serotonergic e fesoʻotaʻi ma faʻafitauli: aʻafiaga mo faʻamaoniga o le popole ma faʻalavelave faʻalavelave. sela. Mol. Neurobiol. 32, 695–708. doi: 10.1007/s10571-012-9827-1
Haleem, DJ (2012). Serotonin neurotransmission i le anorexia nervosa. Faʻatasi. Pharmacol. 23, 478–495. doi: 10.1097/FBP.0b013e328357440d
Haleem, DJ, ma Haider, S. (1996). O le fa'atapula'aina o mea'ai e fa'aitiitia ai le serotonin ma lona fua fa'atatau i le hypothalamus. Neuroreport 7, 1153–1156. doi: 10.1097/00001756-199604260-00011
Halmi, KA, Tozzi, F., Thornton, LM, Crow, S., Fichter, MM, Kaplan, AS, et al. (2005). O le sootaga i le atoatoa, o le mata'utia-fa'atauva'a fa'aletonu o le tagata ma le mata'utia-fa'amalosi fa'aletonu i tagata ta'ito'atasi e iai fa'aletonu o mea'ai. Fa. J. Eai. Faʻafitauli. 38, 371-374. Pule: 10.1002 / eat.20190
Harrison, A., Stavri, P., Ormond, L., McEnemy, F., Akyol, D., and Al-Khairulla, H. (2018). Togafitiga faʻaleleia o le mafaufau mo tamaʻitaʻi maʻi maʻi ma le ogaoga ma le faigata o le anorexia nervosa: o se faʻataʻitaʻiga togafitiga. Eur. Taumafa. Faʻafitauli. Faaa. 26, 230–240. doi: 10.1002/erv.2584
Hay, PPJ, Bacaltchuk, J., Stefano, S., ma Kashyap, P. (2009). Togafitiga o le mafaufau mo le bulimia nervosa ma le inupia. Cochrane Database System. Fai mai Rev. 7:CD000562. doi: 10.1002/14651858.CD000562.pub3
Hedman, A., Breithaupt, L., Hübel, C., Thornton, LM, Tillander, A., Norring, C., et al. (2019). So'oga fa'alua i le va o fa'ama'i 'ai ma fa'ama'i autoimmune. J. Child Psychol. Fomaʻi 60, 803–812. doi: 10.1111/jcpp.12958
Heo, YA, ma Duggan, ST (2017). Lisdexamfetamine: o se Iloiloga i le faʻamaʻi faʻamaʻi. CNS Drugs 31, 1015–1022. doi: 10.1007/s40263-017-0477-1
Higgins, GA, Silenieks, LB, Lau, W., de Lannoy, IAM, Lee, DKH, Izhakova, J., et al. (2013). Iloiloga o vailaʻau eseese 5-HT2C receptor agonists i amioga faʻaosofia e meaʻai ma le nicotine ma luga o faʻamatalaga aʻafiaga. Psychopharmacology 226, 475–490. doi: 10.1007/s00213-012-2919-2
Hilbert, A. (2013). Cognitive-amio togafitiga mo le le atoatoa o le 'ai i tupulaga talavou: suʻesuʻega faʻasalalauga mo se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa. tofotofoga 14:312. doi: 10.1186/1745-6215-14-312
Himmerich, H., Au, K., Dornik, J., Bentley, J., Schmidt, U., and Treasure, J. (2017). Togafitiga Olanzapine mo tagata mamaʻi e maua i le anorexia nervosa. E mafai. J. Psychiatry, Revue Can. Foma'i mafaufau 62, 506-507. Pule: 10.1177 / 0706743717709967
Hofmeijer-Sevink, MK, van Oppen, P., van Megen, HJ, Batelaan, NM, Cath, DC, van der Wee, NJA, et al. (2013). Le taua o le falemaʻi o faʻamaʻi i le faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave: suʻesuʻega a le Netherlands OCD Association. J. Affect. Faʻafitauli. 150, 847-854. doi: 10.1016 / j.jad.2013.03.014
Hoppen, T., ma Chalder, T. (2018). Faʻafitauli o tamaiti e avea o se faʻalavelave faʻalavelave faʻafuaseʻi mo faʻalavelave faʻalavelave i le matua: o se iloiloga faʻapitoa e taulaʻi i le biopsychosocial moderating ma fefaʻatauaʻiga fesuiaiga. Falemaʻi. Toma. Faaa. 65, 81-151. doi: 10.1016 / j.cpr.2018.08.002
Joy, E., Kussman, A., ma Nattiv, A. (2016). 2016 faʻafouga i faʻafitauli o meaʻai i tagata taʻaalo: o se faʻamatalaga auiliili faʻamatalaga faʻatasi ai ma le taulaʻi i suʻesuʻega ma pulega. Sa saunoa Br. J. Sports Med. 50, 154–162. doi: 10.1136/bjsports-2015-095735
Karazsia, BT, Murnen, SK, ma Tylka, TL (2017). Pe suia le le fiafia o le tino i le gasologa o taimi? O se su'esu'ega fa'afeoloolo fa'aletino. Toma. Bull. 143, 293–320. doi: 10.1037/bul0000081
Katz, RL, Keen, CL, Litt, IF, Hurley, LS, Kellamsharrison, KM, ma Glader, LJ (1987). Zinc-deficiency i le anorexia-nervosa. J. Adolesc. Soifua Maloloina 8, 400–406. doi: 10.1016/0197-0070(87)90227-0
Kaye, WH, Barbarich, NC, Putnam, K., Gendall, KA, Fernstrom, J., Fernstrom, M., et al. (2003). Aafiaga faʻalavelave o le faʻaitiitia o le tryptophan i le anorexia nervosa. Fa. J. Eai. Faʻafitauli. 33, 257-267. Pule: 10.1002 / eat.10135
Kaye, WH, Ebert, MH, Raleigh, M., ma le Vaituloto, CR (1984). Fa'aletonu ile CNS monoamine metabolism ile anorexia nervosa. Faʻau. Gen. Psychiatry 41, 350-355.
Kaye, WH, Frank, GK, Meltzer, CC, Tau, JC, McConaha, CW, Crossan, PJ, et al. (2001). Suia le serotonin 2A gaioiga faʻafeiloaʻi i fafine ua toe maua mai le bulimia nervosa. Am. J. Fomaʻi 158, 1152-1155. doi: 10.1176 / appi.ajp.158.7.1152
Kaye, WH, Fudge, JL, and Paulus, M. (2009). Malamalamaga fou i faʻamaoniga ma le neurocircuit galuega ole anorexia nervosa. Nat. Rev. Neurosci. 10, 573-584. Pule: 10.1038 / nrn2682
Kaye, WH, Gwirtsman, HE, George, DT, ma Ebert, MH (1991). Suia le gaioiga o le serotonin i le anorexia nervosa pe a maeʻa le toe faʻaleleia o le mamafa mo se taimi umi: pe o le maualuga o le sua o le cerebrospinal 5-hydroxyindoleacetic acid e fesoʻotaʻi ma amioga faʻamalosi ma le mataʻutia? Faʻau. Gen. Psychiatry 48, 556-562.
Kaye, WH, Gwirtsman, HE, George, DT, Jimerson, DC, ma Ebert, MH (1988). CSF 5-HIAA faʻatonuga i le anorexia nervosa: faʻaititia tulaga taua i lalo o le mamafa mataupu masani pe a uma le mamafa. Biol. Fomaʻi 23, 102–105. doi: 10.1016/0006-3223(88)90113-8
Kaye, WH, Weltzin, T., ma Hsu, LKG (1993). So'otaga i le va o le anorexia nervosa ma amioga fa'alavelave ma fa'amalosi. Psychiatric Ann. 23, 365–373. doi: 10.3928/0048-5713-19930701-07
Keel, PK, Klump, KL, Miller, KB, McGue, M., ma Iacono, WG (2005). Fefa'asoaa'i fa'asalalauga fa'aletonu o 'ai ma fa'alavelave popole. Fa. J. Eai. Faʻafitauli. 38, 99-105. Pule: 10.1002 / eat.20168
Keeney, A., Jessop, DS, Harbuz, MS, Marsden, CA, Hogg, S., ma Blackburn-Munro, RE (2006). O aʻafiaga eseese o faʻalavelave faʻalavelave faʻale-aganuʻu ma faʻalavelave faʻaagafesootai i luga ole galuega ole hypothalamic-pituitary-adrenal ma le faʻamalolo o le serotonin hippocampal i isumu. J. Neuroendocrinol. 18, 330-338. Pule: 10.1111 / j.1365-2826.2006.01422.x
Keski-Rahkonen, A., ma Mustelin, L. (2016). Epidemiology o faʻafitauli o meaʻai i Europa: faʻateleina, faʻalavelave, faʻalavelave faʻalavelave, ala, taunuuga, ma tulaga lamatia. Curr. Faaiʻu. Fomaʻi 29, 340–345. doi: 10.1097/yco.0000000000000278
Khademian, M., Farhangpajouh, N., Shahsanaee, A., Bahreynian, M., Mirshamsi, M., and Kelishadi, R. (2014). O aʻafiaga o le faʻaopoopoga o le zinc i luga ole laʻau o le anorexia i tamaiti: o se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa. Pakisitana J. Med. Sci. 30, 1213–1217. doi: 10.12669/pjms.306.6377
Khani, S., ma Tayek, JA (2001). Cortisol faʻateleina le gluconeogenesis i tagata: o lana matafaioi i le metabolic syndrome. Clin. Sci. 101, 739–747. doi: 10.1042/cs20010180
Tupu, BM (2013). Le fa'ama'i puta tele fa'aonaponei, tagata tuli manu-fa'aputuina, ma le fa'atonuina o le fa'aogaina o mea'ai. Am. Toma. 68, 88-96. doi: 10.1037 / a0030684
Klatzkin, RR, Gaffney, S., Cyrus, K., Bigus, E., ma Brownley, KA (2018). 'A'ai fa'apopoleina i tama'ita'i e fa'aletonu le 'ai ma le puta. Biol. Toma. 131, 96-106. Pule: 10.1016 / j.biopsycho.2016.11.002
Kleiman, SC, Watson, HJ, Bulik-Sullivan, EC, Huh, EY, Tarantino, LM, Bulik, CM, ma isi. (2015). O le intestinal microbiota i le anorexia nervosa ma le taimi o le toe faʻaleleia: sootaga i le atuatuvale. popolevale, ma le 'ai faaletonu psychopathology. Tomaʻi. Med. 77, 969–981. doi: 10.1097/psy.0000000000000247
Klump, KL, Culbert, KM, ma Sisk, CL (2017). Eseesega o feusuaiga i le 'ai tele: aafiaga o le hormone gonadal i le atinaʻe. Annu. Rev. Clin. Toma. 13, 183–207. doi: 10.1146/annurev-clinpsy-032816-045309
Koduah, P., Paul, F., and Dorr, JM (2017). Vitamini D i le puipuia, vavalo ma togafitiga o maʻi neurodegenerative ma neuroinflammatory. Epma J. 8, 313–325. doi: 10.1007/s13167-017-0120-8
Konuk, N., Tekin, IO, Ozturk, U., Atik, L., Atasoy, N., Bektas, S., et al. (2007). La'asaga o le plasma o le tumo necrosis factor-alpha ma le interleukin-6 i le ma'i fa'alavelave mata'utia. Med. Fua. 2007: 65704.
Krams, I., Rantala, MJ, Luoto, S., and Krama, T. (2018). O le ga'o e le na'o se faleoloa malosi. J. Exp. Paiola. 221(Pt 12):jeb183756. doi: 10.1242/jeb.183756
Krams, IA, Kecko, S., Joers, P., Trakimas, G., Elferts, D., Krams, R., et al. (2017). Microbiome symbionts ma mea'ai eseese o lo'o fa'atupuina ai tau i le puipuiga o le iniseti larvae. J. Exp. Paiola. 220, 4204–4212. doi: 10.1242/jeb.169227
Kudielka, BM, ma Kirschbaum, C. (2005). Eseesega o feusuaiga i tali a le HPA i le atuatuvale: o se toe iloiloga. Biol. Toma. 69, 113-132. Pule: 10.1016 / j.biopsycho.2004.11.009
Lassek, WD, ma Gaulin, S. (2019). Fa'amaoniga e lagolagoina ai le nubility ma le toe gaosia o le taua o le ki i le aulelei fa'aletino tama'ita'i. Evol. Hum. Amio.. doi: 10.1016/j.evolhumbehav.2019.05.001 [Epub i luma o le lolomi].
Lebow, J., Chuy, JA, Cedermark, K., Cook, K., ma Sim, LA (2015). O le atinaʻeina poʻo le faʻateleina o faʻamaoniga o le le atoatoa o meaʻai pe a maeʻa le amataina o le topiramate. Pediatrics 135, E1312–E1316. doi: 10.1542/peds.2014-3413
Legenbauer, T., Thiemann, P., ma Vocks, S. (2014). Faʻalavelave faʻaleagaina o le tino i tamaiti ma talavou e iai faʻafitauli o meaʻai faʻamaoniga o loʻo iai nei ma faʻatonuga i le lumanaʻi. Z. Kinder Jugendpsychiat. Psychother. 42, 51–59. doi: 10.1024/1422-4917/a000269
Leone, A., Martinez-Gonzalez, MA, Lahortiga-Ramos, F., Santos, PM, Bertoli, S., Battezzati, A., et al. (2018). Faʻaauau le faʻataʻitaʻiga o meaʻai a Mediterane ma le aʻafiaga o le anorexia ma le bulimia nervosa i fafine: o le SUN cohort. taumafa 54, 19–25. doi: 10.1016/j.nut.2018.02.008
Lewis, DMG, Al-Shawaf, L., Conroy-Beam, D., Asao, K., ma Buss, DM (2017). Evolutionary psychology: o se auala e taʻitaʻia ai. Am. Toma. 72, 353-373. doi: 10.1037 / a0040409
Li, NP, Smith, AR, Griskevicius, V., Cason, MJ, ma Bryan, A. (2010). Fa'atauvaga fa'afeusuaiga ma le 'ai fa'asaina i tagata fa'afeusuaiga ma fa'afeusuaiga. Evol. Hum. Amio. 31, 365–372. doi: 10.1016/j.evolhumbehav.2010.05.004
Li, NP, Smith, AR, Yong, JC, and Brown, TA (2014). "Faiga Fa'afeusuaiga Fa'afeusuaiga ma Isi A'oa'oga o le Fa'atapula'aina o 'Ai," i Va'aiga Evolutionary i Fa'afeusuaiga Fa'afeusuaiga ma Amio. Evolutionary Psychology, eds V. Weekes-Shackelford, ma T. Shackelford, (New York, NY: Springer). doi: 10.1016/j.evolhumbehav.2010.05.004
Li, NP, van Vugt, M., ma Colarelli, SM (2018). Le fa'afuainumera le fetaui lelei: a'afiaga mo le fa'asaienisi o le mafaufau. Curr. Dir. Toma. Sci. 27, 38-44. Pule: 10.1177 / 0963721417731378
Liang, S., Wu, XL, ma Jin, F. (2018). Gut-brain psychology: toe mafaufau i mafaufauga mai le microbiota-gut-brain axis. I luma. Integra. Neurosci. 12:24. doi: 10.3389/fnint.2018.00033
Lindeberg, S. (2010). Mea'ai ma Fa'ama'i i Sisifo: Soifua Maloloina ma Mea'ai Mai se Va'aiga Evolutionary. Ames: Wiley-Blackwell.
Lissemore, JI, Sookman, D., Gravel, P., Berney, A., Barsoum, A., Diksic, M., et al. (2018). Fai'ai fa'atupuina o le serotonin le gafatia i le faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave: aʻafiaga o togafitiga o le mafaufau ma le sertraline. Trans. Foma'i mafaufau 8:82. doi: 10.1038/s41398-018-0128-4
Alofa, H., ma Sulikowski, D. (2018). O aano o manufasi ma tane: eseesega o feusuaiga i uiga faʻaalia ma faʻaalia i aano o manufasi. I luma. Toma. 9: 559. Pule: 10.3389 / fpsyg.2018.00559
Lukens, JR, Gurung, P., Vogel, P., Johnson, GR, Carter, RA, McGoldrick, DJ, et al. (2014). Ole suiga ole mea'ai ole microbiome e a'afia ai ma'i autoinflammatory. natura 516, 246-249. Nu: 10.1038 / nature13788
Luoto, S., Karlsson, H., Krams, I., and Rantala, M. (2018). Fa'apalapala fa'apalapala fa'avae i luga o le fa'afouga fa'afoma'i fa'afoma'i: mai le fa'afoliga fa'afuase'i suiga o lagona i le atuatuvale. Brain Behav. Immun. 69:630. doi: 10.1016/j.bbi.2017.10.012
Luoto, S. (2019a). O se ta'iala fa'afou mo le filifilia o feusuaiga a tagata: mai le si'osi'omaga, genetics, ma le tala'aga o le olaga e o'o atu i le fa'alauteleina o phenotypes. Fetuuna'i. Hum. Amio. Physiol. 5, 48–102. doi: 10.1007/s40750-018-0103-6
Luoto, S. (2019b). Tali i fa'amatalaga: fa'asologa o tala fa'asolopito o le olaga, su'esu'e le atamai, ma fa'alautele phenotypes. Fetuuna'i. Hum. Amio. Physiol. 5, 112–115. doi: 10.1007/s40750-019-0109-8
Luoto, S., Krams, I., ma Rantala, MJ (2019a). O se tala faasolopito o le olaga i le fusi o feusuaiga a tamaitai: evolusione, atinaʻe, mafuaʻaga, ma le soifua maloloina. Arch. Feusuaiga. Beha. 48, 1273–1308. doi: 10.1007/s10508-018-1261-0
Luoto, S., Krams, I., ma Rantala, MJ (2019b). Tali i fa'amatalaga: fa'asologa o tala'aga o le olaga, faiga fa'atupu, ma fa'afeusuaiga fafine. Faʻau. Feusuaiga. Faʻatasi. 48, 1335–1347. doi: 10.1007/s10508-019-1439-0
Machado, PPP, Goncalves, S., ma Hoek, HW (2013). DSM-5 faʻaititia le vaega o mataupu ednos: faʻamaoniga mai faʻataʻitaʻiga faʻalapotopotoga. Fa. J. Eai. Faʻafitauli. 46, 60-65. Pule: 10.1002 / eat.22040
Mack, I., Cuntz, U., Gramer, C., Niedermaier, S., Pohl, C., Schwiertz, A., et al. (2016). O le fa'atupuina o le mamafa i le anorexia nervosa e le fa'aleleia ai le faecal microbiota, fa'ailoga fatty acid fatty, ma fa'asea o le manava. Sci. Sui. 6, 26752. doi: 10.1038/srep26752
Malhotra, R. (2016). Malamalama i le migraine: tulaga gafatia o le neurogenic inflammation. Ann. Acad Initia. Neurol 19, 175-182. Pule: 10.4103 / 0972-2327.182302
Mancuso, SG, Newton, JR, Bosanac, P., Rossell, SL, Nesci, JB, ma Castle, DJ (2015). Faʻavasegaina o faʻafitauli o meaʻai: faʻatusatusaga o fua faʻatatau masani e faʻaaoga ai DSM-IV ma DSM-5 taʻiala. Br. J. Fomaʻi 206, 519–520. doi: 10.1192/bjp.bp.113.143461
Mann, T., Tomiyama, AJ, Westling, E., Lew, AM, Samuels, B., ma Chatman, J. (2007). Su'esu'ega a le Medicare mo togafitiga lelei o le tino puta – E le'o le tali o taumafa. Am. Toma. 62, 220–233. doi: 10.1037/0003-066x.62.3.220
Marquez, S. (2008). Fa'aletonu o le 'ai i ta'aloga: fa'alavelave fa'aletonu, a'afiaga o le soifua maloloina, togafitiga ma le puipuiga. Nutr. Hosp. 23, 183-190.
Matini, JR, Bos, M., Jenck, F., Moreau, JL, Mutel, V., Sleight, AJ, et al. (1998). 5-HT2C receptor agonists: uiga fa'afoma'i ma le malosi fa'afoma'i. J. Pharmacol. Faʻamatalaga. Ther. 286, 913-924.
Masheb, RM, Grilo, CM, ma White, MA (2011). O se su'esu'ega o le faiga o mea'ai i fafine o lo'o maua i le bulimia nervosa ma le fa'aletonu o le 'ai. Fa. J. Eai. Faʻafitauli. 44, 618-624. Pule: 10.1002 / eat.20853
Mathot, KJ, ma Frankenhuis, W. (2018). Faʻataʻitaʻiga o faʻamaʻi faʻasolosolo-o-ola (POLS): o se iloiloga faʻapitoa. Amio. Ekol. Sociobiol. 73, 41.
Mayhew, AJ, Pigeyre, M., Couturier, J., ma Meyre, D. (2018). O se vaaiga fa'atupu fa'asologa o mea'ai. Neuroendocrinology 106, 292-306. Pule: 10.1159 / 000484525
McElroy, SL, Guerdjikova, AI, Mori, N., ma O'Melia, AM (2012). Fa'atonuga fa'afoma'i o le fa'aletonu o le 'ai fa'ama'i: filifiliga o lo'o iai nei ma fa'atupu. O iina. Clin. Manag Tulaga. 8, 219–241. doi: 10.2147/tcrm.s25574
Mealey, L. (2000). Anorexia: o se fuafuaga "toilalo"? Hum. Nat. 11, 105–116. doi: 10.1007/s12110-000-1005-3
Milaneschi, Y., Simmons, WK, van Rossum, EFC, ma Penninx, BW (2018). Fa'anoanoa ma le ga'o: fa'amaoniga o faiga fa'asoa fa'aola. Mol. Fomaʻi 24, 18–33. doi: 10.1038/s41380-018-0017-5
Mitchell, JE, Roerig, J., ma Steffen, K. (2013). Togafitiga fa'aola mo fa'aletonu o 'ai. Fa. J. Eai. Faʻafitauli. 46, 470-477. Pule: 10.1002 / eat.22104
Molina-Torres, G., Rodriguez-Arrastia, M., Roman, P., Sanchez-Labraca, N., ma Cardona, D. (2019). Fa'atiga ma le gutu microbiota-fai'ai. Faʻatasi. Pharmacol. 30, 187–200. doi: 10.1097/FBP.0000000000000478
Mowla, A., Khajeian, AM, Sahraian, A., Chohedri, AH, ma Kashkoli, F. (2010). Topiramate faʻaopoopoga i le OCD faʻasaʻo: o se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga faʻapitoa e lua-tauaso. CNS Spectr. 15, 613-617. Pule: 10.1017 / s1092852912000065
Mueller, AS, Pearson, J., Muller, C., Frank, K., ma Turner, A. (2010). Fuafuaina o tupulaga: pulea o le mamafa o teine talavou ma faʻatusatusaga faʻaagafesootai i le aʻoga. J. Health Soc. Amio. 51, 64-78. Pule: 10.1177 / 0022146509361191
Murray, SB, Quintana, DS, Loeb, KL, Griffiths, S., ma Le Grange, D. (2019). Togafitiga o togafitiga mo le anorexia nervosa: o se iloiloga faʻapitoa ma faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga faʻapitoa. Toma. Med. 49, 535-544. Pule: 10.1017 / S0033291718002088
Mustelin, L., Bulik, CM, Kaprio, J., ma Keski-Rahkonen, A. (2017). Fa'amata'u ma fa'amaopoopoina o fa'ama'i fa'ama'i fa'atauva'a fa'atatau ile nu'u. fiaʻai 109, 165-171. Tui: 10.1016 / j.appet.2016.11.032
Naisbitt, C., ma Davies, S. (2017). Fia'ai, faamalositino ma le tali atu i le atuatuvale. Anaesth. Togafitiga Med. 18, 508–512. doi: 10.1016/j.mpaic.2017.06.020
Najjar, S., Pearlman, DM, Alper, K., Najjar, A., ma Devinsky, O. (2013). Neuroinflammation ma ma'i psychiatric. J. Neuroinflamm. 10:43. doi: 10.1186/1742-2094-10-43
Nave, G., Nadler, A., Dubois, D., Zava, D., Camerer, C., ma Plassmann, H. (2018). Ole fa'atonuga ole testosterone tasi e fa'atuputeleina ai le fiafia o tamaloloa mo oloa tulaga. Nat. Fesoʻotaʻiga. 9:2433. doi: 10.1038/s41467-018-04923-0
Nettersheim, J., Gerlach, G., Herpertz, S., Abed, R., Figueredo, A., ma Brüne, M. (2018). Evolutionary psychology o faʻafitauli o meaʻai: o se suʻesuʻega suʻesuʻe i tagata gasegase e maua i le anorexia nervosa ma le bulimia nervosa. I luma. Toma. 9: 2122. Pule: 10.3389 / fpsyg.2018.02122
Ni, J., Shen, TCD, Chen, EZ, Bittinger, K., Bailey, A., Roggiani, M., et al. (2017). O se matafaioi mo urease siama i le gut dysbiosis ma le maʻi a Crohn. Sci. Trans. Med. 9:ea6888. doi: 10.1126/scitranslmed.aah6888
O'Mahony, SM, Neufeld, KAM, Waworuntu, RV, Berg, BM, Dinan, TG, ma Cryan, JF (2016). O le tu'ufa'atasiga o mea'ai fa'ama'i ma le probiotic LGG e fa'afetaui ai le amio ma le mafaufau i le fa'apopoleina o le olaga amata. Neurogastroenterol. Motila. 28, 13–13. doi: 10.1111/j.2042-7166.2005.tb00466.x
Olguin, P., Fuentes, M., Gabler, G., Guerdjikova, AI, Keck, PE, ma McElroy, SL (2017). Fa'afoma'i fa'ama'i ole fa'aletonu ole 'ai. Taumafa. Paʻu Mataʻutia. 22, 13–26. doi: 10.1007/s40519-016-0313-5
Oliva, G., ma Wardle, J. (1999). O a'afiaga o le fa'amamafa i filifiliga o mea'ai. Physiol. Faʻatasi. 66, 511–515. doi: 10.1016/s0031-9384(98)00322-9
Orth, U., ma Robins, RW (2013). Malamalama i le sootaga i le va o le maualalo o le tagata lava ia ma le atuatuvale. Curr. Dir. Toma. Sci. 22, 455-460. Pule: 10.1177 / 0963721413492763
Pan, WH, Wu, XJ, Ia, Y., Hung, HC, Huang, EYK, Mishra, PK, et al. (2013). Brain interleukin-15 i le neuroinflammation ma amioga. Neurosci. Biobehav. Faaa. 37, 184-192. doi: 10.1016 / j.neubiorev.2012.11.009
Park, C., Brietzke, E., Rosenblat, JD, Musial, N., Zuckerman, H., Ragguett, RM, et al. (2018). Probiotics mo le togafitia o faʻafitauli faʻafitauli: o se faiga faʻamaʻi? Brain Behav. Immun. 73, 115–124. doi: 10.1016/j.bbi.2018.07.006
Partrick, KA, Chassaing, B., Matafaga, LQ, McCann, KE, Gewirtz, AT, ma Huhman, KL (2018). O le faʻalavelave faʻafuaseʻi ma le faʻaalia faifaipea i faʻalavelave faʻaagafesootai e faʻaitiitia ai le eseesega o le microbiota i totonu o hamsters Suria (vol 345, pg 39, 2018). Amio. Fai'ai Re. 348, 277-277. Pule: 10.1016 / j.bbr.2018.03.044
Penina, RL, Paʻepaʻe, MA, ma Grilo, CM (2014). Ova le iloiloga o foliga ma le mamafa e avea o se puluvaga i le va o le manatu o le tagata lava ia ma le mamafa o le faʻaituau i totonu o tagata mamaʻi maʻi maʻi faʻamaʻi. Taumafa. Faʻatasi. 15, 259-261. doi: 10.1016 / j.eatbeh.2014.03.005
Perkins, SJ, Keville, S., Schmidt, U., ma Chalder, T. (2005). Fa'aletonu o le 'ai ma le ma'i itaitagofie: e iai se so'oga? J. Psychosom. Res. 59, 57–64. doi: 10.1016/j.jpsychores.2004.04.375
Pinheiro, RMC, de Lima, MNM, Portal, BCD, Busato, SB, Falavigna, L., Ferreira, RD, et al. (2015). Faʻaleaogaina umi le manatuaina o le mafaufau ma suiga i le faiʻai o cytokines ma le BDNF faʻaosoina e le faʻaleagaina o tina: aʻafiaga o le valproic acid ma le topiramate. J. Neural Transm. 122, 709–719. doi: 10.1007/s00702-014-1303-2
Pope, HG, Katz, DL, ma Hudson, JI (1993). Anorexia nervosa ma "reverse anorexia" i totonu o le 108 tane faufale. Faatusatusa. Fomaʻi 34, 406–409. doi: 10.1016/0010-440x(93)90066-d
Malosiaga, ML (2012). Le fa'ama'i o le tino puta tagata, le fa'ata'ita'iga e le fetaui, ma lo tatou si'osi'omaga fa'aonapo nei "faatagataotauaina". Am. J. Hum. Paiola. 24, 116–122. doi: 10.1002/ajhb.22236
Tau, AE, Anastasio, NC, Stutz, SJ, Hommel, JD, ma Cunningham, KA (2018). Serotonin 5-HT2c fa'agaoioia o le talita e taofiofia ai le inupia ma le fa'amalosia ma le fa'aosofia o mea'ai o mea'ai ga'o. I luma. Pharmacol. 9: 821. doi: 10.3389 / fphar.2018.00821
Quinton, SJ, Smith, AR, ma Joiner, T. (2011). Ole numera 2 i le 4 numera (2D: 4D) ma faʻamaʻi faʻamaʻi i fafine. Patino. Ta'itoatasi. Eseese. 51, 402-405. doi: 10.1016 / j.paid.2010.07.024
Rantala, M., Luoto, S., and Krams, I. (2017). O se fa'afouga fa'afoliga ile falema'i pharmacopsychology. Psychother. Psychosom. 86, 370-371. Pule: 10.1159 / 000480709
Rantala, M., Luoto, S., Krams, I., and Karlsson, H. (2018). Fa'apalapala fa'apalapala fa'avae i luga o le fa'afouga fa'afoma'i fa'afoma'i: faiga fa'alatalata ma galuega tupito. Fai'ai, Amio. Immun. 69, 603–617. doi: 10.1016/j.bbi.2017.10.012
Rohleder, N. (2019). Fa'atiga ma fulafula - o le mana'oga e fo'ia le va i le suiga i le va o a'afiaga ogaoga ma le fa'aumiumi. Psychoneuroendocrinology 105, 164-171. Pule: 10.1016 / j.psyneuen.2019.02.021
Ricordi, C., Garcia-Contreras, M., ma Farnetti, S. (2015). Mea'ai ma fulafula: ono a'afiaga i le puipuiga. faama'i faaumiumi, ma le umi o le olaga. J. Am. Na ta'ua e Coll. Mea'ai. 34, 10-13. Pule: 10.1080 / 07315724.2015.1080101
Riva, G. (2016). Neurobiology o le anorexia nervosa: fa'aletonu le serotonin e feso'ota'i ai le matelaina o le tagata lava ia ma fa'alavelave fa'atusa o le tino e ala i le fa'aletonu o le manatua o le tino. I luma. Hum. Neurosci. 10: 600. doi: 10.3389 / fnhum.2016.00600
Rojo, L., Conesa, L., Bermudez, O., ma Livianos, L. (2006). Aafiaga o le faʻalavelave i le amataga o faʻafitauli o meaʻai: faʻamaumauga mai se suʻesuʻega faʻataʻitaʻi faʻamaʻi e lua-laasaga. Tomaʻi. Med. 68, 628–635. doi: 10.1097/01.psy.0000227749.58726.41
Rolls, BJ (2017). Mea'ai malosi malosi: fa'aogaina o le fa'asaienisi o amioga i le puleaina o le mamafa. Mea'ai. povi. 42, 246–253. doi: 10.1111/nbu.12280
Rozin, P., ma Todd, P. (2015). "O le mafaufauga faʻasolosolo o meaʻai ma filifiliga," i Le tusitaulima a le Evolutionary Psychology, ed. D. Buss, (Hoboken, NJ: Wiley), 183–205.
Rubio, G., Jimenez-Arriero, MA, Martinez-Gras, I., Manzanares, J., ma Palomo, T. (2006). O a'afiaga o togafitiga fa'aopoopo topiramate e fa'aopoopoina i vaila'au fa'ama'i i tagata mama'i ma'i ma'i ma'i fa'amalosi. J. Clin. Psychopharmacol. 26, 341–344. doi: 10.1097/01.jcp.0000220524.44905.9f
Safai-Kutti, S. (1990). Fa'aopoopoga ole zinc ole gutu ile anorexia nervosa. Galue Lagolago. Sue. 82, 14–17. doi: 10.1111/j.1600-0447.1990.tb10747.x
Safai-Kutti, S., ma Kutti, J. (1986). Zinc supplementation i le anorexia nervosa. Am. J. Clin. Mea'ai. 44, 581–582. doi: 10.1093/ajcn/44.4.581
Saunders, JF, ma Eaton, AA (2018). Snaps, selfies, ma fefa'asoaa'i: pe fa'afefea ona saofagā fa'asalalauga fa'asalalau ta'uta'ua e tolu i le fa'ata'ita'iga fa'ale-aganu'u o le 'ai fa'aletonu i tama'ita'i talavou. Cyberpsychol., Amio. Soc. Fesootaiga. 21, 343-354. Pule: 10.1089 / cyber.2017.0713
Sayyah, M., Olapour, A., Saeedabad, YS, Parast, RY, and Malayeri, A. (2012). Iloiloga o le tautala zinc sulfate aafiaga i luga o le mata'utia-fa'amalosi ma'i: o se fa'ata'ita'iga fa'apitoa e pulea e le placebo. taumafa 28, 892–895. doi: 10.1016/j.nut.2011.11.027
Schmidt, U., Adan, R., Bohm, I., Campbell, IC, Dingemans, A., Ehrlich, S., et al. (2016). Fa'aletonu o mea'ai: o le mataupu tele. Lancet Psychiatry 3, 313–315. doi: 10.1016/s2215-0366(16)00081-x
Schmidt, U., Oldershaw, A., Jichi, F., Sternheim, L., Startup, H., McIntosh, V., et al. (2012). Togafitiga faʻapitoa ole mafaufau mo tagata matutua e maua i le anorexia nervosa: faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiina. Br. J. Fomaʻi 201, 392–399. doi: 10.1192/bjp.bp.112.112078
Schwensen, HF, Kan, C., Treasure, J., Hoiby, N., and Sjogren, M. (2018). O se iloiloga faʻatulagaina o suʻesuʻega i luga o le faecal microbiota i le anorexia nervosa: suʻesuʻega i le lumanaʻi atonu e manaʻomia e aofia ai microbiota mai le tootoo laiti. Taumafa. Paʻu Mataʻutia. 23, 399–418. doi: 10.1007/s40519-018-0499-9
Seitz, J., Belheouane, M., Schulz, N., Dempfle, A., Baines, JF, ma Herpertz-Dahlmann, B. (2019). Le aʻafiaga o le matelaina i luga o le microbiome ma le gaʻo-faiʻai fegalegaleaiga i le anorexia nervosa. I luma. Endocrinol. 10: 41. Pule: 10.3389 / fendo.2019.00041
Fa'atau, A., Lukazsweski, AW, ma Townsley, M. (2017). O fa'ailoga o le malosi o le tino pito i luga e fa'atatau i le tele o le eseesega i le aulelei fa'aletino o tamaloloa. Proc. R. Soc. B Biol. Sci. 284: 20171819. Pule: 10.1098 / rspb.2017.1819
Sharon-Granit, Y., Nassar, A., Azab, AN, ma Kaplanski, J. (2016). O aʻafiaga o le olanzapine ma le valproate i le fula o le faiʻai ile lipopolysaccharide-treated rats. Fa. J. Neuropsychopharmacol. 19, 64-65.
Talita, GS, Moons, WG, ma Slavich, GM (2017). Fua, tulafono faatonutonu a le tagata lava ia, ma le soifua maloloina: o se faʻataʻitaʻiga faʻamaʻi o le toilalo o le tagata lava ia. Vaaiga. Toma. Sci. 12, 588-612. Pule: 10.1177 / 1745691616689091
Sjögren, M. (2017). O se fa'afouga i su'esu'ega fa'aaufa'ai ma serotoneric biomarker i Bulimia Nervosa. EC Neurol. 7, 107-116.
Slavich, GM, Way, BM, Eisenberger, NI, ma Taylor, SE (2010). O le lagona o le neural i le teenaina o agafesootai e fesoʻotaʻi ma tali faʻafefe i faʻalavelave faʻaagafesootai. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA 107, 14817-14822. doi: 10.1073 / pnas.1009164107
Sohn, K. (2016). O mea e fiafia i ai alii e uiga i tausaga o tamaitai: faʻamaoniga mai le talitane. Evol. Hum. Amio. 37, 272–280. doi: 10.1016/j.evolhumbehav.2016.01.002
Sokol, MS (2000). Anorexia nervosa faʻamaʻi pipisi i tamaiti: faʻamatalaga faʻapitoa o mataupu e fa. J. Child Adolesc. Psychopharmacol. 10, 133–145. doi: 10.1089/cap.2000.10.133
Sokol, MS, ma Gray, NS (1997). Tulaga su'esu'ega: ose fa'ama'i fa'ama'i, autoimmune subtype o anorexia nervosa. J. Am. Acad. Child Adolesc. Fomaʻi 36, 1128–1133. doi: 10.1097/00004583-199708000-00021
Solmi, M., Santonastaso, P., Caccaro, R., ma Favaro, A. (2013). O se mataupu o le anorexia nervosa ma faʻamaʻi faʻamaʻi Crohn: aʻafiaga aoga o togafitiga anti-TNF-alpha? Fa. J. Eai. Faʻafitauli. 46, 639-641. Pule: 10.1002 / eat.22153
Solmi, M., Veronese, N., Favaro, A., Santonastaso, P., Manzato, E., Sergi, G., et al. (2015). Inflammatory cytokines ma anorexia nervosa: o se meta-suʻesuʻega o suʻesuʻega faʻasolosolo ma umi. Psychoneuroendocrinology 51, 237-252. Pule: 10.1016 / j.psyneuen.2014.09.031
Pese, C., Merali, Z., ma Anisman, H. (1999). O fesuiaiga o le nucleus accumbens dopamine ma le serotonin pe a maeʻa togafitiga interleukin-1, interleukin-2 poʻo le interleukin-6. Neuroscience 88, 823–836. doi: 10.1016/s0306-4522(98)00271-1
Pese, H., Fang, F., Tomasson, G., Arnberg, FK, Mataix-Cols, D., Fernandez de la Cruz, L., et al. (2018). Fesoʻotaʻiga o faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave faʻatasi ma faʻamaʻi autoimmune mulimuli ane. Jam. J. Am. Med. Assoc. 319, 2388–2400. doi: 10.1001/jama.2018.7028
Soukup, VM, Beiler, ME, ma Terrell, F. (1990). Fa'anoanoa, faiga fa'afetaui, ma le mafai ona fo'ia fa'afitauli i tagata mama'i fa'aletonu 'ai. J. Clin. Toma. 46, 592-599.
Sousa-Lima, J., Moreira, PS, Raposo-Lima, C., Sousa, N., ma Morgado, P. (2019). Soʻotaga i le va o le faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave ma le cortisol: Iloiloga faʻapitoa ma meta-suʻesuʻega. Eur. Neuropsychopharmacol. doi: 10.1016/j.euroneuro.2019.09.001 [Epub i luma o le lolomi].
Speakman, JR (2018). Le faʻaleleia o le gaʻo o le tino: fefaʻatauaʻiga mai faʻamaʻi ma faʻalavelave faʻaleagaina. J. Exp. Paiola. 221(Pt. Suppl. 1):jeb167254. doi: 10.1242/jeb.167254
Speakman, JR, Levitsky, DA, Allison, DB, Bray, MS, de Castro, JM, Clegg, DJ, et al. (2011). Seti togi, fa'amautu ma nisi fa'ata'ita'iga fa'atusa: fa'ata'ita'iga filifiliga e malamalama ai pe fa'afefea ona tu'ufa'atasia kenera ma si'osi'omaga e fa'atonutonu ai le fa'asili o le tino. Dis. Fa'ata'ita'iga Mech. 4, 733–745. doi: 10.1242/dmm.008698
Stanton, C., Holmes, A., Chang, S., ma Joormann, J. (2018). Mai le faʻalavelave i le anhedonia: faʻagasologa mole e ala i taʻaloga galue. Trends Neurosci. 42, 23-42.
Starr, TB, ma Kreipe, RE (2014). Anorexia nervosa ma bulimia nervosa: fai'ai. Fauga o Ivi. Curr. Fa'afofoga Fa'afomai Fa'afoma'i. 16:11. doi: 10.1007/s11920-014-0441-4
Steiger, H., Young, SN, Kin, N., Koerner, N., Isaraelu, M., Lageix, P., et al. (2001). O aʻafiaga o faʻalavelave faʻafuaseʻi ma aʻafiaga mo le galuega serotonin i le bulimia nervosa. Toma. Med. 31, 85–95. doi: 10.1017/s003329179900313x
Stevens, A., Purcell, R., Darling, K., Eggleston, M., Kennedy, M., and Rucklidge, J. (2019). Su'iga microbiome ga'o tagata i le 10 vaiaso fa'ata'ita'i fa'ata'ita'iga Fa'ata'ita'iga mo le fa'aopoopoina o le micronutrient i tamaiti o lo'o i ai le ma'i fa'aletonu o le tino. Sci. Sui. 9:10128. doi: 10.1038/s41598-019-46146-3
Stice, E., Chase, A., Stormer, S., ma Appel, A. (2001). O se su'esu'ega fa'afuase'i o se polokalame e puipuia ai le le atoatoa o mea'ai e fa'atatau i le dissonance. Fa. J. Eai. Faʻafitauli. 29, 247-262. Pule: 10.1002 / eat.1016
Stice, E., Shaw, H., Burton, E., ma Wade, E. (2006). Dissonance ma le soifua maloloina o le 'ai o le le atoatoa o meaʻai polokalame: o se faʻataʻitaʻiga aoga faʻapitoa. J. Consult. Falemaʻi. Toma. 74, 263–275. doi: 10.1037/0022-006x.74.2.263
Strober, M., Freeman, R., Lampert, C., Diamond, J., ma Kaye, W. (2000). Suʻesuʻega a le aiga pulea o le anorexia nervosa ma le bulimia nervosa: faʻamaoniga o noataga faʻatasi ma le tuʻuina atu o faʻamaʻi vaega. Am. J. Fomaʻi 157, 393-401. doi: 10.1176 / appi.ajp.157.3.393
Succurro, E., Segura-Garcia, C., Ruffo, M., Caroleo, M., Rania, M., Aloi, M., et al. (2015). O tagata mama'i lapopoa ma le ma'i pipili e i ai se talaaga le lelei o le metabolic ma le afaina. vai 94:e2098. doi: 10.1097/md.0000000000002098
Sugino, H., Futamura, T., Mitsumoto, Y., Maeda, K., and Marunaka, Y. (2009). Atypical antipsychotics taofia le gaosiga o cytokines proinflammatory ma faʻatulafonoina le interleukin-10 i le lipopolysaccharide-togaina isumu. Prog. Neuro Psychopharmacol. Biol. Fomaʻi 33, 303-307. doi: 10.1016 / j.pnpbp.2008.12.006
Sugiyama, L. (2015). Tosina Faaletino: O se Vaaiga Adaptationist. I totonu, 2nd Edn. Hoboken, NJ: Wiley Online Library., 317–384.
Sullivan, PF, Agrawal, A., Bulik, CM, Andreassen, OA, Borglum, AD, Breen, G., et al. (2018). Psychiatric genomics: o se faʻafouga ma se lisi o mataupu. Am. J. Fomaʻi 175, 15-27. doi: 10.1176 / appi.ajp.2017.17030283
Swami, V., Frederick, DA, Aavik, T., Alcalay, L., Allik, J., Anderson, D., et al. (2010). O le mamafa o le tino fafine ma le le fiafia o le tino fafine i atunuu e 26 i le 10 itulagi o le lalolagi: i'uga o le poloketi fa'ava-o-malo I. Patino. Soc. Psychol. povi. 36, 309-325. Pule: 10.1177 / 0146167209359702
Swanson, SA, Crow, SJ, Le Grange, D., Swendsen, J., and Merikangas, KR (2011). Ole fa'atuputeleina ma fa'amaopoopoina o fa'aletonu o mea'ai i tupulaga talavou e maua mai i le su'esu'ega fa'ale-malo a le atunu'u fa'aopoopo fa'aopoopo a le tupulaga talavou. Faʻau. Gen. Psychiatry 68, 714-723. Pule: 10.1001 / archgenpsychiatry.2011.22
Tasegian, A., Curcio, F., Dalla Ragione, L., Rossetti, F., Cataldi, S., Codini, M., et al. (2016). Hypovitaminosis D3, leukopenia, ma le serotonin tagata e feaveaia polymorphism i le anorexia nervosa ma le bulimia nervosa. Mediat. Fua. 2016:8046479. doi: 10.1155/2016/8046479
Temko, JE, Bouhlal, S., Farokhnia, M., Lee, MR, Cryan, JF, ma Leggio, L. (2017). Le microbiota, le gutu ma le faiʻai i le 'ai ma le faʻaaogaina o le ava malosi: a 'M, nage A Trois'? 'ava malosi. 'ava malosi. 52, 403–413. doi: 10.1093/alcalc/agx024
Thornton, LM, Mazzeo, SE, ma Bulik, CM (2011). Le faʻaleagaina o faʻafitauli o meaʻai: metotia ma suʻesuʻega o loʻo iai nei. Amio. Neurobiol. 'A'ai. Fa'alavelave. 6, 141–156. doi: 10.1007/7854_2010_91
Toro, J., Cervera, M., Osejo, E., ma Salamero, M. (1992). Obsessive-compulsive disorders i le tamaitiiti ma le talavou: o se suʻesuʻega faʻapitoa. J. Child Psychol. Fomaʻi 33, 1025–1037. doi: 10.1111/j.1469-7610.1992.tb00923.x
Tortorella, A., Fabrazzo, M., Monteleone, AM, Steardo, L., ma Monteleone, P. (2014). Le matafaioi o togafitiga faʻasaina i le togafitiga o le anorexia ma le bulimia nervosa: o se toe iloiloga o tusitusiga. J. Psychopathol. Giornale Psicopatol. 20, 50-65.
Tovee, MJ, Swami, V., Furnham, A., ma Mangalparsad, R. (2006). Suia manatu o le aulelei a'o va'ava'ai i se aganu'u ese'ese. Evol. Hum. Amio. 27, 443–456. doi: 10.1016/j.evolhumbehav.2006.05.004
Turna, J., Patterson, B., ma Van Ameringen, M. (2017). O se faʻamatalaga i le va o le gut microbiome ma le faʻalavelave faʻalavelave. Psychiatric Ann. 47, 542–551. doi: 10.3928/00485713-20171013-01
Tylee, DS, Sun, JY, Hess, JL, Tahir, MA, Sharma, E., Malik, R., et al. (2018). Fa'asoaga fa'atupu i le va o le mafaufau ma le puipuia o mea fa'apitoa e fa'avae i luga o fa'amaumauga a le genome-wide association. Am. J. Med. Genet. Vaega B Neuropsychiatric Genet. 177, 641–657. doi: 10.1002/ajmg.b.32652
Vaillancourt, T. (2013). E fa'aogaina e tama'ita'i fa'atama'ita'i le fa'atupu fa'alavelave e fai ma fuafuaga fa'atauvaga fa'afeusuaiga? Philos. Trans. R. Soc. B Biol. Sci. 368:20130080. doi: 10.1098/rstb.2013.0080
Van Ameringen, M., Mancini, C., Patterson, B., ma Bennett, M. (2006). Topiramate faʻaopoopoga i togafitiga faʻamaʻi faʻamaʻi-faʻamalosi faʻamaʻi: o se faʻasologa i tua, faʻailoga matatala faʻasologa. Fa'anoanoa. Fa'anoanoa 23, 1–5. doi: 10.1002/da.20118
van Furth, EF, van der Meer, A., ma Cowan, K. (2016). Top 10 suʻesuʻega faʻamuamua mo faʻafitauli o meaʻai. Lancet Psychiatry 3, 706-707.
Veronese, N., Solmi, M., Rizza, W., Manzato, E., Sergi, G., Santonastaso, P., et al. (2015). Vitamin D tulaga i le anorexia nervosa: se meta-suʻesuʻega. Fa. J. Eai. Faʻafitauli. 48, 803-813. Pule: 10.1002 / eat.22370
Vindas, MA, Johansen, IB, Folkedal, O., Hoglund, E., Gorissen, M., Flik, G., et al. (2016). Fa'agaioiga serotonergic fai'ai i le samani fa'ato'aga fa'atupu-fa'aletonu: fetuunaiga fa'asaga i fa'ama'i. R. Soc. Tatala Sci. 3:160030. doi: 10.1098/rsos.160030
Voland, E., ma Voland, R. (1989). Evolutionary biology and psychiatry: le mataupu o le anorexia nervosa. Etolo. Sociobiol. 10, 223–240. doi: 10.1016/0162-3095(89)90001-0
Wasser, SK, ma Barash, DP (1983). Faʻasalaga faʻanatinati i totonu o tamaʻitaʻi mamame: aʻafiaga mo le biomedicine ma le filifiliga o feusuaiga. F. Rev. Biol. 58, 513-538. Pule: 10.1086 / 413545
Watson, HJ, Yilmaz, Z., Thornton, LM, Hübel, C., Coleman, JR, Gaspar, HA, et al. (2019). O suʻesuʻega faʻatasi a le Genome-lautele e iloa ai le valu tulaga lamatia ma faʻaalia ai metabo-psychiatric tupuaga mo le anorexia nervosa. Nat. Genet. 51, 1207–1214. doi: 10.1038/s41588-019-0439-2
Watson, R., ma Vaugn, L. (2006). Faʻatapulaʻaina o aʻafiaga o le aufaasālalau ile ata o le tino: pe o le umi o le faʻalavelave e faia ai se eseesega? Taumafa. Faʻafitauli. 14, 384-400.
Wedell-Neergaard, AS, Lehrskov, LL, Christensen, RH, Legaard, GE, Dorph, E., Larsen, MK, et al. (2019). O suiga faʻamalositino i le visceral adipose tissue mass e faʻatulafonoina e le IL-6 faʻailoga: o se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa. Cell Metab. 29, 844–855. doi: 10.1016/j.cmet.2018.12.007
Weekes-Shackelford, VA, ma Shackelford, TK (eds) (2014). Va'aiga Evolutionary i Fa'afeusuaiga Fa'afeusuaiga ma Amio. Perelini: Springer.
Wells, JCK (2006). Le faʻaleleia o le gaʻo o le tagata ma le faʻafefe i le gaʻo: o se faiga faʻapitoa. Paiola. Fai mai Rev. 81, 183-205. Pule: 10.1017 / s1464793105006974
Wilksch, SM, ma Wade, TD (2009). Fa'aitiitiga o foliga ma popolega mamafa i tupulaga talavou: o se iloiloga faʻatonutonu e 30 masina o se Polokalama faitautusi a le aufaasālalau. J. Am. Acad. Child Adolesc. Fomaʻi 48, 652–661. doi: 10.1097/CHI.0b013e3181a1f559
Williams, ACDC (2019). O le tumau pea o le tiga i tagata ma isi meaola. Philos. Trans. R. Soc. B 374:20190276. doi: 10.1098/rstb.2019.0276
Wotton, CJ, James, A., ma Goldacre, MJ (2016). Faʻatasi o faʻafitauli o meaʻai ma faʻamaʻi autoimmune: faʻamaumauga o fesoʻotaʻiga suʻesuʻega faʻatasi. Fa. J. Eai. Faʻafitauli. 49, 663-672. Pule: 10.1002 / eat.22544
Wu, XJ, Hung, HC, Kastin, AJ, Ia, Y., Khan, RS, Stone, KP, ma isi. (2011). O le Interleukin-15 e a'afia ai le serotonin system ma fa'aalia ai a'afiaga e fa'afefeteina e ala ile IL15R alpha receptor. Psychoneuroendocrinology 36, 266-278. Pule: 10.1016 / j.psyneuen.2010.07.017
Yager, Z., ma O'Dea, JA (2008). Polokalama puipuia mo foliga o le tino ma faʻafitauli o meaʻai i luga o lotoa a le Iunivesite: o se toe iloiloga o faʻalavelave tetele, faʻatonutonuina. Soifua Maloloina Prom. Int. 23, 173–189. doi: 10.1093/heapro/dan004
Zerwas, S., Larsen, JT, Petersen, L., Thornton, LM, Quaranta, M., Koch, SV, et al. (2017). Fa'aletonu o mea'ai, autoimmune, ma fa'ama'i fa'ama'i. Pediatrics 140:e20162089. doi: 10.1542/peds.2016-2089
Zhang, Y., Leung, DYM, Richers, BN, Liu, YS, Remigio, LK, and Riches, DW (2012). Vitamini D fa'alavelaveina le gaosiga o le cytokine proinflammatory monocyte / macrophage e ala i le fa'atatauina o le MAPK phosphatase-1. J. Immunol. 188, 2127–2135. doi: 10.4049/jimmunol.1102412
upu autu: anorexia nervosa, 'ai tele, bulimia nervosa, faʻafouga faʻafomaʻi mafaufau, neuroinflammation, faʻalavelave faʻalavelave, manatu le fetaui, fetuutuunai metaproblem
Fa'amatalaga: Rantala MJ, Luoto S, Krama T ma Krams I (2019) Fa'aletonu Taumafa: O se Evolutionary Psychoneuroimmunological Approach. I luma. Toma. 10: 2200. Pule: 10.3389 / fpsyg.2019.02200
Na maua: 05 Mati 2019; Talia: 12 Setema 2019;
Fa'asalalau: 29 Oketopa 2019.
Faatonutonu e:
Jan Antfolk, Iunivesite o Åbo Akademi, Finelani
Toe iloiloina e:
Monica Algars, Iunivesite o Åbo Akademi, Finelani
Jeffrey Bedwell, Iunivesite o Central Florida, Iunaite Setete
Puletaofia © 2019 Rantala, Luoto, Krama ma Krams. Ole tala lea ole avanoa avanoa e tufatufa atu ile aiaiga ole Laisene Creative Commons (CC BY). E faʻatagaina le faʻaaogaina, tufatufaina poʻo le toe gaosia i isi fonotaga, pe a tuʻuina atu le tusitala muamua ma le pule o le puletaofia ma o le uluaʻi lomiga i totonu o lenei api o talaaga o loʻo taʻua, e tusa ai ma aʻoaʻoga faʻapitoa taliaina. Leai se faʻaaogaina, tufatufa poʻo le toe gaosia e faʻatagaina lea e le tausisia nei tuutuuga.
* Tusitala: Markus J. Rantala, [imeli puipuia]