Taumafa o mea taumafa o se vaega fou o le ogatasi o le gaʻo (2015)

 

Faatomuaga. Taumafa i aso nei

O le mamafa ua avea ma se avega tele o le soifua maloloina lautele i le lalolagi ona o le tele o aafiaga lautele ma le tamaoaiga na mafua mai i ona aafiaga leaga []. O le mamafa o le tino ua fuafuaina e fuafua mo le 16% o le lalolagi avega faamai [] ma e tusa ai ma le Fuafuaga a le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi, e sili atu i le 600 miliona tagata matutua o loʻo mamafa tele i le lalolagi O le mamafa e faʻamatalaina o se faʻafitauli multi-etiological ma o le tele o mea ua faʻaalia e aofia ai i lona amataga ma le atinaʻe []. E ui lava i le taua o le alualu i luma i le suʻesuʻega o le oona tele, o loʻo faʻaauau pea ona faateleina le faitau aofaʻi, ma fai mai o isi elemene faaopoopo e ao ona aofia i le pathogenesis o lenei faʻamaʻi. E le gata i lea, e tusa lava pe lelei le polokalame o le leiloa o le mamafa, o le taofia o le mamafa o le mamafa e faaauau pea ona avea ma luitau e toetoe lava a le mafai ona teteʻe []. I lenei tulaga, fou fou ua tulaʻi mai e uiga i le taumafaina o mea taumafa. O le malamalama i mea taua e pei o se meaʻai ua fai ma vaisu, o se auala fou lea ua matua gauai atu i ai. O nisi o suʻesuʻega ua faʻaalia ai se fegalegaleaiga i le va o lagona ma le siosiomaga o meaʻai e aofia ai meaʻai faʻapitoa []. O suʻesuʻega talu ai nei o loʻo faʻaalia ai foi o taumafa gaʻo ma maualuga le kalori atonu e mafai ona fai ma vaisu. Mataupu e masani ona 'ai sina mea taumafa i le tele o mea e sili atu nai lo le manaʻomia mo le tumau i le soifua mālōlōina, lea e faʻaalia ai le le lava o le pulea lelei o meaʻai []. I se faʻaopopoga, o le 40% faʻateleina o vaisu o meaʻai na faʻaalia i tagata puta tino sailiili taotoga bariatric []. O nei uiga uma e faailoa mai ai e ono iai se sootaga i le va o amio ma le mamafa.

Faʻamatalaga fou e uiga i le meaʻai: o le meaʻai e fai ma vaisu

I tausaga talu ai nei, ua i ai le faateleina o faʻamatalaga faasaienisi e faʻaalia uma ai le neurobiological ma le amio i le va o fualaau faasaina ma taumafa. suesuega faavae e faaaoga ai faataitaiga o manu ma tagata ua faaalia e faapea meaai faapitoa, e matele maualuga meaai palatable, ia meatotino ua fai ma vaisu. E le gata i lea, o le faʻaalia o meaʻai ma fualaau faasaina o le faʻaleagaina ua faʻaalia ai tali tali tutusa i le dopaminergic ma le opioid. O nei mea tutusa i le va o meaʻai ma fualaau faasaina ua mafua ai le manatu o vaisu o meaai.

Taumafa o mea taumafa ma faʻailoga taui i faiʻai

O le dopaminergic system e aofia ai i le tele o amioga e aofia ai le faʻaaogaina o taui ma le faʻamalosia o amio. O le mea lea, o fualaau uma o le faʻaleagaina e faʻateleina ai le faʻateleina o le concentamine o le dopamine (DA) i le striatum ma i latou o loʻo i ai mesolimbic []. O le vaega a Di Chiara ua faaalia tele o fualaau oona (eg amphetamine ma cocaine) faateleina le extracellular DA i le nucleus accumbens (NAc), o se nofoaga autu mo amioga ua faamalosia []. E faapena foi, o le microdialysis ua faaalia ai o le aafia i taumafa tauleleia e faaosofia ai le tuuina atu o dopamineric i le NAc [].

E le gata i lea, o suʻesuʻega faʻamalosia e faʻaalia ai o tali a tatou faiʻai e talitutusa lava ma le i ai o mea taumafa ma fualaau faasaina: faateleina le faʻamalosia o le tino i le NAc, o le nofoaga o fiafiaga a le faiʻai [-]. O suʻesuʻega o le Neuroimaging i tagata ua faʻaalia ai foi le tutusa o le meaʻai ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le oona ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu e fesoʻotaʻi ma le itiiti ifo o faʻamaʻi o le D2 dopamine i le faiʻai [, ], Fautuaina atu o le a latou e itiiti le nofouta i tauia stimuli ma sili atu ona vaivai i meaai po o intake fualaau faasaina. O le mea lea, mo se faʻataʻitaʻiga, o tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai le numera tele o le tino (BMI) ei ai tulaga aupito maualalo o le D2 [].

Aemaise lava, o lenei faʻaitiitia i le mamafa o le D2 o loʻo faʻasaʻo ma le faʻaitiitia o le metabolism i vaega o le cerebral (pito i luma ma le orbitofrontal cortex) lea e faʻaaogaina ai le pulea o le taumafaina []. O le mea lea, o mataupu e sili atu o le faʻaalia o le faʻaleleia atili o le taui ma le vaʻaia o loʻo i ai nai lo le mea e masani ai le mamafa o mataupu e faia i le tali atu i ata o mea taumafa pala ma ata faʻatonutonu [, ]. O lenei faʻamatalaga e taʻu mai ai o se faʻaletonu o le gaosiga o taui o se mea taua tele mo amioga le mautonu ma le faʻamalosi e faʻaalia e tagata tutoatasi. I le tuufaatasia, o nei faʻamatalaga e mafai ona faʻamatalaina pe aisea i le gasegase ma le tagofia o fualaau faasaina o amioga faifaipea e faʻaauau pea e ui lava i aʻafiaga lelei, soifua maloloina ma tupe maua. O nei faʻamaumauga o le neurobiological e taʻu mai ai o le gaʻo ma le tagofia o fualaau faasaina e mafai ona tutusa faʻamatalaga e le talafeagai i le faiʻai o mea tau faiʻai poʻo gaioiga o gaioiga.

Le taua o le neuropeptides nutrition i mea ua fai ma vaisu

O le manatu o neuropeptides e aofia ai i le tulafono faatonutonu ole gasegase o loʻo aofia ai foi i le faʻafetauiina o tali o le neurobiological i fualaau faasaina o le faʻaleagaina ua sili atu ona gauai i tusi o loʻo i ai nei [, ]. E tele suʻesuʻega ua faʻaalia ai o le faʻaaogaina o fualaau faasaina o le faʻaleagaina e faʻafesuiaʻi ai le gaioiga o le tele o neuropeptides system. I le isi itu, o loʻo faʻapipiʻiina nei faiga o neuropeptides e taua tele i le faʻafetauiina o tali o le neurobiological i fualaau faasaina. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le melanocortins (MC) ma le orexins system, lea e taʻalo i le taua tele i le taumafaina o mea taumafa, e aofia ai foi i le faaaogaina o fualaau faasaina. E le gata i lea, o le faila o le faiʻai o nei neuropeptides ua fesuiaʻi pe a uma le faʻamaina o fualaau oona [-] poo mea palata (caloric ma non-caloric) []. O le pulega tutotonu o le peptide e fesootai i le Agouti, o le MC, o loʻo faʻaagagaina le midbrain dopamine neurons ma faʻateleina le faʻaaogaina o meaʻai gaʻo faʻamalosia []. Faʻatasi, o lenei faʻamatalaga e mafai ona faʻamatalaina pe aisea e tele ai ituaiga o meaai e masani ona le mautonu.

auala faatonutonu mo intake meaai e mafai ona avea homeostatic -biological E mautinoa ae foi hedonic []. O lenei manatu e lagolagoina e le mea moni o tagata o loʻo faʻaauau pea ona 'aʻai e tusa lava pe o loʻo manaʻomia le malosi. Ae ui i lea, e maitauina o nei faiga (faʻalogo i luga o le homeostatic) e le faʻatasi, ae o le a tele ni fesoʻotaʻiga []. O le faʻatonuga o le faleostatic o le fiaʻai ma le faʻaoʻoina, e pei o le ghrelin, leptin ma le inisalini, e mafai ona faʻatalanoa i le va o le homeostatic ma le faʻafefe o le faʻaaogaina o mea taumafa e aʻafia ai le dopaminergic system [, ]. Leptin atonu o le mea aupito sili ona suʻesuʻeina e uiga i le faʻaaogaina o taumafa. E ui lava e faʻamaloloina e le tino o le tino, e faʻapipiʻi leptin nuanua i le ogatotonu o le dopamine neurons []. Leptin faʻafefete i totonu o le vaega o le ventral, o se taui o le faiʻai o le faiʻai, faʻaititia le taumafa taumafa ma faʻalavelave ai le gaoioiga o le dopamine neurons []. O le mea lea, o faʻamatalaga o loʻo i ai nei o loʻo faʻataʻitaʻi mai ai o auala mesolimbic dopamine e mafai ona faʻatalanoaina le aafiaga o le leptin i le taumafaina o mea taumafa.

O le mea lea, o manatu o le "vaisu o meaʻai" o loʻo taʻu mai ai o nisi o meaʻai e sili ona faʻamalosia e mafai ona i ai se mea maualuga e ono mafai ona fai ma vaisu ma atonu e nafa ma nisi o meaʻai ma mea e 'ai ai meaai [, ]. Talu ai nei, ua faaalia ai o mataupu e faʻaalia ai le taumafa malosi e sili atu le maualuga o nisi o meaʻai (gaʻo ma pulu) e faʻatusatusa atu i mataupu e le o meaʻai-meaʻai [, ]. Ua maeʻaeʻa e faapea, o le hyperphagia e mafua mai i le taumafaina o le gaʻo faʻamafanafanaina meaai ma suamalie faamamaina e aʻafia i mesolimbic ma nigrostriatal dopaminergic meafaigaluega. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻaaogaina o meaai e sili ona lelei, aemaise lava le suka, e aofia ai le faʻatuina o vailaau oona i le NAc [, ] ma faʻaagaoioia le polokalama o le taui dopaminergic []. E le gata i lea, o luko e faʻaalia i le faʻaogaina o le faʻaaogaina o le suka o loʻo faʻaalia ai nisi vaega o mea ua fai ma vaisu e pei o le faʻalauteleina o meaʻai o le suka i aso taitasi, faʻasologa o faʻamalologa, manaʻoga ma fesoʻotaʻiga tele i le amphetamine ma le ava malosi []. O nei faʻamatalaga e faʻamaonia ai o nisi o meaai e mafai ona tauia ma e mafai ona faʻaalia ai amioga faʻafeusuai-pei o meaola i totonu o fale suʻesuʻe ma tagata.

Auala e iloilo ai meaʻai e fai ma vaisu

E pei ona taʻua muamua, o le manuʻa o se faʻamaʻi ese lea e aafia i le tele o mea. O lenei iloiloga ua faʻaalia ai le auala e mafai ai e se faʻafeusuaʻiga ona faia se sao i le veleina o le 'ai ma le gaʻo. O le mea lea, o le tagofia o mea taumafa e mafai ona avea ma se vaega e fesoasoani i le tagofiaina o meaai ma sosoo ai ma le tele o meaʻai. Ae ui i lea, mo le sosaiete faasaienisi o le manatu o le tagofia o mea taumafa o loo avea pea ma se finauga autu [, , ]. O se tasi o finauga e fesiligia ai le moni o manatu o vaisu taumafa e faapea e ui lava ina suʻesuʻeina e le neurobiological ia fefaʻatauaʻiga o meaʻai ma fualaau oona, e tele foi eseesega []. E le gata i lea, o le mamanu o le faia o le faiai o le tagata gasegase ma tagata e taofi meaʻai pe a faatusatusa i pulega e le ogatasi []. Ma le mea mulimuli, o isi faitioga finau e finau mai o le tele o suʻesuʻega e lagolagoina le i ai o mea ua fai ma vaisu e faʻatapulaʻaina i ituaiga o manu []. I le manatuaina o lenei faitioga, o suʻesuʻega i le lumanaʻi e manaʻomia ina ia suʻesuʻe atili ai le aoga o meaʻai i meaʻai i totonu o tagata. O le mea lea, ina ia iloilo lenei manatu o le "vaisu o meaʻai" ma lona saofaga i faʻafitauli o mea taumafa, e tatau ai ona i ai ni meafaigaluega aoga ma faʻamaoni e faʻatino ai amioga faʻafefiloi o mea taumafa.

O se meafaigaluega e faʻamaonia ai tagata taʻitoʻatasi o loʻo faʻaalia ni faʻamaoniga o le "faalagolago" i nisi o meaʻai ua leva ona atiaʻe. Gearhardt ma cols. faʻamatalaina i le 2009 le Yale Food Addiction Scale (YFAS) []. O lenei fuafaatatau na faʻaaogaina i le tele o suʻesuʻega e fesoʻotaʻi ma le manatu o le tagofia o mea taumafa ma ua faaliliuina i le tele o gagana, pei o, French, Siamani, Italia, Sipaniolo po o le Dutch. O le meafaigaluega o se fesili a le 25-aitema e faʻavaeina i lalo o taʻiala e foliga tutusa ma faʻamaoniga o le faʻalagolago i mea e pei ona faʻamatala atu i le Tusi Taʻiala ma le Fuainumera Faʻamaumauga ole Mafaufau Faʻatasi IV. O le fuataga e aofia ai mea e iloilo ai tulaga maʻoti, e pei o le le lava o le puleaina o le taumafa, o se manaʻoga faifaipea poʻo taumafaiga faifai pea le le manuia, e faʻaauau pea le faʻaaogaina e ui lava i faʻafitauli faaletino ma le mafaufau, ma le tele o le faʻaleagaina poʻo le mafatia, i isi. O faʻamaoniga sili ona taatele o mea ua fai ma vaisu o meaʻai e leai se faʻataʻitaʻiga o le faʻaaogaina, faʻaauauina le faʻaaogaina e ui i aʻafiaga leaga, ma le le mafaia ona tipiina e tusa lava pe manaʻo e fai [].

O suʻesuʻega e faʻaaogaina ai le YFAS ua maua ai o tagata gasegase e maualuga i le fua e faʻaalia ai le tele o taimi e 'ai ai meaʻai [, , ]. I le isi itu, o le faʻateleina o meaʻai ua fai ma vaisu na faʻamaonia le faʻaaogaina o le YFAS o le 5.4% i le lautele o tagata []. Peitai, o meaʻai ua fai ma vaisu na faʻatupulaia ma tulaga o le puta tele i le va o le 40% ma le 70% i tagata taʻitoʻatasi e maua i le fiafia tele i le tausamaʻi [], faʻamalosi-gaʻoina [] po o le bulimia nervosa []. E le gata i lea, o tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai le maualuga o le tagofia o mea e fai ma vaisu taumafa ua maua e tutusa tali pe a matamata i ata o meaʻai e pei o tagata taʻitoʻatasi ma fualaau fualaau fualaau e matamata i fualaau faasaina. Na latou faʻaalia le maualuga o le faʻatoaagaina i le faʻasalaga o taui (faʻasolosolo o le cingulate cortex, faʻasolosolo muamua le cortex ma le amygdala) i le tali atu i meaʻai ma faʻaitiitia le faʻamalosia i totonu o faʻalavelave inhibitory (medial orbitofrontal cortex) i le tali atu i mea taumafa [].

O le mea e malie ai, o le taatele o meaʻai ua fai ma vaisu e lelei lava le fesoʻotaʻi ma faiga o le faʻamalolo (eg tino gaʻo, BMI) [, ]. O nei faʻamatalaga e taʻu mai ai o le tagofia o mea taumafa e foliga mai o se mea tāua i le atinaʻeina o le gaʻo o le tagata ma e fesoʻotaʻi ma le mamafa o le meaʻai mai masani i tagata taʻitoʻatasi. O le mea moni, o tagata faʻalogo e faʻaalia le leaga o le mamafa o le tali i togafitiga [] ma sili atu le mamafa o le tino pe a maeʻa le taotoga i luga o le maʻa (] maua ni maualuga maualuga o le YFAS. O le mea lea, o togafitiga o le mamafa-gau e tatau ona mafaufau i le matafaioi o le tagofia o meaʻai e avea o se vaega o le mafaufau e mafua ai tulaga faigata o le pulea o tulaga.

I le isi itu, o nisi o uiga patino, e pei o le le mautonu, ua fesootai ma le ava malosi ma le faaaoga sese o fualaau faasaina []. I le tulaga o meaʻai ua fai ma vaisu, o suʻesuʻega talu ai nei na faʻaalia ai o tagata taʻitoʻatasi o loʻo sikola i luga i le YFAS sa sili atu le faʻavaivai ma faʻaalia le gaioiga sili atu o le lagona nai lo le puleaina o pule []. O nei suʻesuʻega e faʻamaonia ai o se fale o meaʻai e fai ma vaisu o loʻo faʻaalia ai se faʻataʻitaʻiga o le mafaufau-amioga e pei o le masani ona faʻaleagaina fualaau oona.

Ae ui i lea, e ui lava o loʻo iai le tagofia o meaʻai, e foliga mai e le mafai e meaai uma ona iai mea e fai ma vaisu. O oloa gaosi oloa ua mamanuina taumafa gaosia e ala i le faaopoopo o le suka, masima, poo gaʻo, lea e mafai ona sili atu le faʻamalosia o meatotino o meaʻai faaleaganuu (fualaau faisua, fualaau faisua). O le maualuga maualuga (taua o le hedonic) o lenei ituaiga o mea taumafa ua gaosia, o le a uunaia ai mataupu e 'ai atili. O le mea lea, o nisi o meaai faʻafefeteina e mafai ona maua ai le maualuga o mea e fai ma vaisu ma e nafa ma nisi o meaʻai e pei o le oona [, ]. E ui lava e itiiti ni faʻamaoniga i tagata, o faʻataʻitaʻiga manu e fai mai o mea taumafa na faʻafefiloi e fesootaʻi ma vaisu-pei o le 'ai. Mo se faʻataʻitaʻiga, Avena ma cols. na faʻaalia ai le tele o le taumafa o le suka e mafua ai le neurochimium (faʻalauteleina le faʻamaloloina o le dopamine ma le acetylcholine i le NAc) ma amioga (faʻalauteleina le taumafa o le suka pe a maeʻa le vaitaimi o le faʻasalaga ma le gauai atu i fualaau faasaina) faʻaaliga o le faʻalagolago []. O nei suʻesuʻega e taʻu mai ai o le faʻateleina o meaai e sili ona faʻaleleia, ae le o le fua o le rat rat, e maua ai nisi o mea e fai ma vaisu. E le gata i lea, ua faaalia ai o le le mautonu o meaai palafete e afaina ai le faatonutonuina o tulafono a le D2 i le auala lava e tasi e faia ai fualaau faasaina [], lea e taʻu mai ai o le gaʻo ma le tagofia o vailaau faʻasaina e mafai ona faʻataʻatia se faʻataʻitaʻiga faʻalogo, e pei ona taʻua i luga.

Ae ui i lea, e le o tagata uma e faʻaalia i le siosiomaga o meaai taumafa e atiina ae le gaʻo. O le iloa lelei o le natura ma / poʻo amioga poʻo mafuaaga e mafua ai ona 'ai e tagata le meaʻai e sili ona palasalo e mafai ona fesoasoani e faʻamatalaina le gasegase poʻo le maufetuunaʻi e tusa ai ma le gaʻo. O le mea lea, e ala i le faailoaina pe aisea e amata ai ona 'ai e tagata nei ituaiga o meaai e mafai ona mafai ona mamanuina togafitiga talafeagai "faʻapitoa" e faʻafefe ai le manuʻa. O le Faʻatulagaina o Fua Faʻatatau (PEMS) o se faʻamaonia ma le malosi e faʻamalamalama ai le faʻamalositino mo le 'aina o meaai e sili ona lelei []. O le fuataga e mafai ai ona iloa mafuaaga mo le 'aiina o meaai lelei: agafesootai (faataitaiga, faʻamanatuina se taimi faʻapitoa ma uo), faʻataʻitaʻiga (faʻataʻitaʻiga, faʻagaloina o ou faafitauli), faʻaleleia o taui (faʻataʻitaʻiga, aua e te maua se lagona manaia) ma le faʻatagaina ( faʻataʻitaʻiga, ona o au uo poʻo aiga e te manaʻo e te 'ai pe inu nei meaʻai poʻo meainu). E le gata i lea, o le PEMS o loʻo i ai se faʻauiga lelei faʻatasi ma le numera o le YFAS. E mafai ai ona iloilo le eseese o meaʻai ua fai ma vaisu. Aʻo suʻesuʻe e le YFAS taunuuga o le taumafaina o meaai e sili ona pala, o le PEMS e suʻeina mafuaaga mo sea taumafa.

E lua faataitaiga o fua (YFAS ma le PEMS) e iloilo ai meaʻai ua fai ma vaisu ua faaalia.

iʻuga

E pei ona faʻaalia i luga, o le gaʻo ua avea ma faafitauli ogaoga o le soifua maloloina i le lalolagi atoa. O le mea lea, o le sailia o auala lelei e tau ai lenei faʻamaʻi o se tasi o luitau tele mo le sosaiete faʻasaienisi faavaomalo. O le suʻesuʻeina o le gafatia o le tagofia o mea taumafa i totonu o tagata e avea o se mea e aʻafia ai i le tele o taumafa taumafa e tosina atu i ai. E sili atu, mafaufau i iuga matagofie na maua mai i manu. Ua lauiloa o nisi mataupu o le tele o mea taumafa e le tali atu i manaoga o le tino ae i se vaega o amioga e tatau ona faailoaina. O le mauaina o lenei vaega o le a faatagaina ai le aofia ai o le togafitiga o amioga i totonu o tulimanu o togafitiga o meaʻai, ma ausia ai se auala e tele i le multidisciplinary e tusa ai ma le telefactorial mafuaʻaga o le oona. O lenei faʻamalamalamaga moni e mafai ona faʻatagaina le faʻaaoga togafitiga lelei, e taʻitaʻia ai e le gata i le mamafa o le mamafa, ae faʻapea foi i se avanoa sili atu e taofia ai le leiloa o le mamafa. O meafaigaluega a le YFAS ma le PEMS e ofoina atu ai se auala malosi e iloilo ai pe o se faiga o mea ua fai ma vaisu e fesoasoani i nisi o mea e 'ai, e pei o le oona ma le pinge eating. Ae ui i lea, o nisi suʻesuʻega e manaʻomia ina ia mafai ai ona iloilo le manatu o vaisu o mea taumafa ma lona mafutaga ma faʻafitauli o mea taumafa. E taua le suʻesuʻeina o le aʻafiaga o le mafaufau, amio, mafaufau ma mea faʻapitoa i le faʻaaogaina o meaʻai e fai ma vaisu. I soʻo se tulaga, o meaʻai faapitoa (gaʻo, sugary ma le salty) ua faʻaalia i le iai o se mea e fai ma vaisu, o lona uiga o le mafai ona puipuia ma togafitia le oona.

Faʻafetai

O lenei galuega sa faia e ala i le Universidad Autonoma de Chile (DPI 62 / 2015).

faapuupuuga

DAdopamine
NAcnucleus accumbens
BMItino faasino misisā
MCMelanocortins
YFASYale Food Addiction Scale
PEMSFaʻatauga Manatu Taumafa Fua Fua
 

Faamatalaga Faʻamatalaga

 

Tauvaga fiafia

Fai mai tusitala e leai ni a latou tauvaga.

 

 

Fesoasoani a le au tusitala

O tusiga suʻesuʻe sa faia e tusitala uma, faʻatasi ai ma faʻamaumauga o faʻamaumauga, auiliiliga, ma faʻasologa. PLL na saunia le uluai kopi o tusitusiga. O feeseeseaiga na foia e ala i le maliliega, o tusitala uma na faitauina ma faamaonia o le tusitusiga mulimuli

 

Faʻasinomaga Faʻamatalaga

Jose Manuel Lerma-Cabrera, Imeli: [imeli puipuia].

Francisca Carvajal, Imeli: [imeli puipuia].

Patricia Lopez-Legarrea, Telefoni: + 56 2 23036664, Imeli: [imeli puipuia].

mau faasino

1. Lopez-Legarrea P, Olivares PR, Almonacid-Fierro A, Gomez-Campos R, Cossio-Bolanos M, Garcia-Rubio J. Association i le va o amioga masani ma le i ai o le mamafa / oona i se faataitaiga o le talavou 21,385 taulelea. Nutr Hosp. 2015; 31 (5): 2088-2094. [PubMed]
2. Hossain P, Kawar B, El Nahas M. O le puta tele ma le maʻisuka i le atinaeina o le lalolagi-o se tuputupu ae luitau. N Engl J Med. 2007; 356 (3): 213–215. fai: 10.1056 / NEJMp068177. [PubMed] [Cross Ref]
3. de la Iglesia R, Lopez-Legarrea P, Abete I, Bondia-Pons I, Navas-Carretero S, Forga L, et al. O se fuafuaga fou mo taumafa mo togafitiga umi o le maʻi pipisi e faatusatusa i taiala a Amerika Heart Association (AHA): o le MEtabolic Syndrome REITION in NAvarra (RESMENA). Br J Nutr. 2014; 111 (4): 643-652. Pule: 10.1017 / S0007114513002778. [PubMed] [Cross Ref]
4. Perez-Cornago A, Lopez-Legarrea P, de la Iglesia R, Lahortiga F, Martinez JA, Zulet MA. Faʻafesoʻotaiga tumau o mea taumafa ma le faʻamaʻi faʻamaʻi ma faʻafitauli faʻafitauli i tagata gasegase e maua ai le maʻi faʻamaʻi pe a uma ona mulimuli i se togafitiga o le gau: o le RESMENA project. Clin Nutr. 2014; 33 (6): 1061-1067. doi: 10.1016 / j.clnu.2013.11.011. [PubMed] [Cross Ref]
5. Ziauddeen H, Farooqi IS, Fletcher PC. Oona ma le faiʻai: o le a le faʻamautinoaina o le vaisu faataitai? Nat Rev Neurosci. 2012; 13 (4): 279-286. [PubMed]
6. Meule A, von Rezori V, Blechert J. Meaʻai ma vaisu ma le bulimia nervosa. Eur Eat Disord Rev. 2014; 22 (5): 331-337. Pule: 10.1002 / erv.2306. [PubMed] [Cross Ref]
7. Di Chiara G. Nucleus accumbens shell and core dopamine: tiute eseese i amioga ma vaisu. Behav Brain Res. 2002; 137 (1-2): 75-114. doi: 10.1016 / S0166-4328 (02) 00286-3. [PubMed] [Cross Ref]
8. Roitman MF, Stuber GD, Phillips PE, Wightman RM, Carelli RM. O loʻo galue le Dopamine i le avea ma se sui failalalo o le sailia o mea taumafa. J Neurosci. 2004; 24 (6): 1265-1271. Nu: 10.1523 / JNEUROSCI.3823-03.2004. [PubMed] [Cross Ref]
9. Hollander JA, Ijames SG, Roop RG, Carelli RM. O se suʻesuʻega o le tumutumu o le telefoni i le taimi e faʻaumatia ai ma toe faʻaleleia ai le faʻaleleia o le malosi o le vai i tama. Brain Res. 2002; 929 (2): 226-235. doi: 10.1016 / S0006-8993 (01) 03396-0. [PubMed] [Cross Ref]
10. Roop RG, Hollander JA, Carelli RM. Gaioiga Accumbens i le taimi o le tele o taimi mo le vai ma le faʻamalosia o le suauu i totonu o manoa. Synapse. 2002; 43 (4): 223-226. doi: 10.1002 / syn.10041. [PubMed] [Cross Ref]
11. Volkow ND, Wang GJ, Tomasi D, Baler RD. Oona tele ma vaisu: neurobiological overlaps. Obes Rev. 2013; 14 (1): 2-18. doi: 10.1111 / j.1467-789X.2012.01031.x. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
12. Volkow ND, Wang GJ, Telang F, Fowler JS, Thanos PK, Logan J, et al. O aʻafiaga laiti o dopamine D2 e fesoʻotaʻi ma le metabolism pito i luma i matāʻupu matamata: mea e mafai ona tuʻufaʻatasia. Neuroimage. 2008; 42 (4): 1537-1543. doi: 10.1016 / j.neuroimage.2008.06.002. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
13. Wang GJ, Volkow ND, Logan J, Pappas NR, Wong CT, Zhu W, et al. Brain dopamine ma le gaʻo. Lancet. 2001; 357 (9253): 354-7. [PubMed]
14. Nummenmaa L, Hirvonen J, Hannukainen JC, Immonen H, Lindroos MM, Salminen P, et al. O le faʻasalaga ma le fesoʻotaʻiga o le limbicid e fesoʻotai atu ai i le faʻaaogaina o le taui o le taui i le gaʻo. PLoS tasi. 2012; 7 (2): e31089. doi: 10.1371 / journal.pone.0031089. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
15. Stice E, Spoor S, Bohon C, Veldhuizen MG, Tamaitiiti DM. Faʻafesoʻotaʻi le taui mai le taumafaina o mea taumafa ma le manaʻoina o taumafa taumafa i meaʻai: o se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o le faʻaleleia o le magnetic resonance. J Abnorm Psychol. 2008; 117 (4): 924-935. doi: 10.1037 / a0013600. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
16. Thiele TE, Navarro M, Sparta DR, Fee JR, Knapp DJ, Cubero I. Alcoholism ma le gaʻo: afaina auala neuropeptide? Neuropeptides. 2003; 37 (6): 321-337. doi: 10.1016 / j.npep.2003.10.002. [PubMed] [Cross Ref]
17. Barson JR, Leibowitz SF. Auropamlamic neuropeptide o le faailoga o le tagofia o le ava malosi. Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry. 2016; 65: 321-329. doi: 10.1016 / j.pnpbp.2015.02.006. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
18. Navarro M, Cubero I, Knapp DJ, Breese GR, Thiele TE. Faʻitiʻitia le faʻaletonu o le melanocortin neuropeptide alpha-melanocyte-stimulating hormone (alpha-MSH) pe a maeʻa le faʻalauteleina o le ethanol i rato a Sprague-Dawley. Alcohol Clin Exp Res. 2008; 32 (2): 266-276. Pule: 10.1111 / j.1530-0277.2007.00578.x. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
19. Lerma-Cabrera JM, Carvajal F, Alcaraz-Iborra M, de la Fuente L, Navarro M, Thiele TE, et al. O le faʻalialia o le tamaititi e pei o le ethanol e faʻaitiitia ai le pala-alpha-MSH expression i le hypothalamus ma le amygdala o tagata matutua matutua. Pharmacol, Biochem Behav. 2013; 110: 66-74. Doi: 10.1016 / j.pbb.2013.06.006. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
20. Carvajal F, Alcaraz-Iborra M, Lerma-Cabrera JM, Valor LM, de la Fuente L, Sanchez-Amate Mdel C, et al. O le eletise o le 1 o le Oreptin e fesoasoani i le ethanol binge-like drinking: Faʻailoga faʻamaloilo ma mole mole. Behav Brain Res. 2015; 287: 230-237. Doi: 10.1016 / j.bbr.2015.03.046. [PubMed] [Cross Ref]
21. Alcaraz-Iborra M, Carvajal F, Lerma-Cabrera JM, Valor LM, Cubero I. Binge-pei o le faʻaaogaina o caloric ma non-caloric palatable vailaʻau i ad libitum-fafagaina C57BL / 6 J isumu: vailaʻau ma molemolo faʻamaoniga o orexin aofia ai Behav Brain Res. 2014; 272: 93–99. fai: 10.1016 / j.bbr.2014.06.049. [PubMed] [Cross Ref]
22. Davis C, Curtis C, Levitan RD, Carter JC, Kaplan AS, Kennedy JL. O le faʻamaoniga e faapea o 'vaisu taumafa' o se faailoga faʻapitoa o le oona. Manatu. 2011; 57 (3): 711-717. Tui: 10.1016 / j.appet.2011.08.017. [PubMed] [Cross Ref]
23. Pandit R, de Jong JW, Vanderschuren LJ, Adan RA. Neurobiology o le gasegase ma le gaʻo: o le matafaioi a melanocortins ma tua atu. Eur J Pharmacol. 2011; 660 (1): 28-42. doi: 10.1016 / j.ejphar.2011.01.034. [PubMed] [Cross Ref]
24. Lutter M, Nestler EJ. O le faleostatic ma le faʻamalologa faʻamalosaga e fegalegaleai i le faʻatonutonuina o mea taumafa. J Nutr. 2009; 139 (3): 629-632. Doi: 10.3945 / jn.108.097618. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
25. Kenny PJ. Auala masani tau telefoni feaveai ma mole mole masini i le oona ma le tagofia o fualaau faasaina. Nat Rev Neurosci. 2011; 12 (11): 638-651. Doi: 10.1038 / nrn3105. [PubMed] [Cross Ref]
26. Palmiter RD. O le dopamine o se tagata faufautua faʻafesoʻotaʻi talafeagai o le fafagaina o amio? Trends Neurosci. 2007; 30 (8): 375-381. Pule: 10.1016 / j.tins.2007.06.004. [PubMed] [Cross Ref]
27. Elmquist JK, Bjorbaek C, Ahima RS, Flier JS, Saper CB. Tufatufaina ole leptin receptor mRNA isoforms i le faiʻai isumu. J Comp Neurol. 1998; 395 (4): 535-547. faia: 10.1002 / (SICI) 1096-9861 (19980615) 395: 4 <535 :: AID-CNE9> 3.0.CO; 2-2. [PubMed] [Cross Ref]
28. Hommel JD, Trinko R, Sears RM, Georgescu D, Liu ZW, Gao XB, et al. signaling receptor Leptin i midbrain neurons dopamine faatonutonu fafagaina. Neuron. 2006; 51 (6): 801-810. Pule: 10.1016 / j.neuron.2006.08.023. [PubMed] [Cross Ref]
29. Gearhardt AN, Yokum S, Orr PT, Stice E, Corbin WR, Brownell KD. Faʻaleagaina i totonu o Neural meaʻai o vaisu. Arch Gen Psychiatry. 2011; 68 (8): 808-816. Doi: 10.1001 / archgenpsychiatry.2011.32. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
30. Gold MS, Frost-Pineda K, Jacobs WS. Faʻatoʻaina, faʻauluina le 'ai ma le taumafa o meaʻai e fai ma vaisu. Lolomilo Ann. 2003; 33 (2): 117-122. doi: 10.3928 / 0048-5713-20030201-08. [Cross Ref]
31. Pedram P, Wadden D, Amini P, Gulliver W, Randell E, Cahill F, et al. Meaʻai o mea taumafa: o lona faʻateleina ma le taua tele ma le matua tele i le lautele. PLoS tasi. 2013; 8 (9): e74832. doi: 10.1371 / journal.pone.0074832. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
32. Schulte EM, Avena NM, Gearhardt AN. O fea meaai e mafai ona fai ma vaisu? O matafaioi o le gaosiga, gaʻo meaʻai, ma le mamafa o le avega. PLoS tasi. 2015; 10 (2): e0117959. doi: 10.1371 / journal.pone.0117959. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
33. Ragnauth A, Moroz M, Bodnar RJ. O le tele o tagata faʻaleleia o le opioid e faʻatalanoaina le fafagaina e le mu ma le delta opioid receptor subtype agonists i totonu o le tumutumu accumbens shell i kio. Brain Res. 2000; 876 (1-2): 76-87. doi: 10.1016 / S0006-8993 (00) 02631-7. [PubMed] [Cross Ref]
34. Will MJ, Franzblau EB, Kelley AE. Aukuso accumbens mu-opioids faʻatonutonu le faʻaaogaina o se meaʻai maualuga-meaʻai e ala i le faʻatoagaina o se fesoʻotaiga tufatufaina tufatufaina. J Neurosci. 2003; 23 (7): 2882-2888. [PubMed]
35. Rada P, Avena NM, Hoebel BG. O aso uma e pipiʻi i luga o le suka e faʻateleina ai le dopamine i totonu o le atigi accumbens. Neuroscience. 2005; 134 (3): 737-744. doi: 10.1016 / j.neuroscience.2005.04.043. [PubMed] [Cross Ref]
36. Avena NM, Rada P, Hoebel BG. Molimau mo le tagofia o le suka: amioga ma le neurochemical effects o le faʻafefeteina, sili atu meaʻai suka. Neurosci Biobehav Faʻaaliga 2008; 32 (1): 20-39. doi: 10.1016 / j.neubiorev.2007.04.019. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
37. Rippe JM. Soifua maloloina o le soifua maloloina: o le taua o le mausali i luga o faamaoniga. Am J Lifestyle Med. 2014; 8: 306-312. Pule: 10.1177 / 1559827613520527. [Cross Ref]
38. Ziauddeen H, Fletcher PC. O le tagofiaina o meaʻai e aoga ma aoga? Obes Rev. 2013; 14 (1): 19-28. doi: 10.1111 / j.1467-789X.2012.01046.x. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
39. Gearhardt AN, Corbin WR, Brownell KD. Faʻavae muamua o le Yale Food Addiction Scale. Manatu. 2009; 52 (2): 430-436. Tui: 10.1016 / j.appet.2008.12.003. [PubMed] [Cross Ref]
40. Gearhardt AN, Davis C, Kuschner R, Brownell KD. Le malosi o mea e fai ma vaisu o meaai e le gafatia. Faʻaaogaina o Fualaau Faʻasaʻo Faʻaaliga Rev. 2011; 4 (3): 140-145. Pule: 10.2174 / 1874473711104030140. [PubMed] [Cross Ref]
41. Burmeister JM, Hinman N, Koball A, Hoffmann DA, Carels ra. Meaʻai e fai ma vaisu i tagata matutua o loʻo sailia ni togafitiga mamafa. Aafiaga mo le soifua maloloina o le mafaufau ma le mamafa. Manatu. 2013; 60 (1): 103-110. Tui: 10.1016 / j.appet.2012.09.013. [PubMed] [Cross Ref]
42. Gearhardt AN, White MA, Masheb RM, Grilo CM. O se suʻesuʻega o le tagofia o mea taumafa i se faʻataʻitaʻiga eseese faʻalautele o tagata gasegase oona ma le pinge eating disordered in primary care settings. Tomai Faʻapitoa. 2013; 54 (5): 500-505. Tui: 10.1016 / j.comppsych.2012.12.009. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
43. Bégin C, St-Louis ME, Turmel S, Allignant B, Marion LP, Ferland F, et al. Pe o le taumafataga o mea taumafa e iloagofie ai se vaega laʻitiiti o le mamafa o taumafa taumafa? Soifua Maloloina. 2012; 4 (12A): 1492-1499. Pule: 10.4236 / health.2012.412A214. [Cross Ref]
44. Gearhardt AN, Boswell RG, White MA. Le mafutaga o "vaisu taumafa" faatasi ai ma le le mautonu o le 'ai ma le tino. Taumamafa i meaʻai. 2014; 15 (3): 427-433. doi: 10.1016 / j.eatbeh.2014.05.001. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
45. Clark SM, Saules KK. Validation o le Yale Food Addiction Scale i totonu o le fua o le taotoga o mamafa mamafa. Taumamafa i meaʻai. 2013; 14 (2): 216-219. doi: 10.1016 / j.eatbeh.2013.01.002. [PubMed] [Cross Ref]
46. de Fia iloa H. Impulsivity o se faatatauga ma taunuuga o le faaaogaina o fualaau oona: a toe iloiloina o faiga faavae. Addict Biol. 2009; 14 (1): 22-31. Doi: 10.1111 / j.1369-1600.2008.00129.x. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
47. Avena NM, Bocarsly TE AU, Hoebel BG. faataitaiga manu o le suka ma gaʻo bingeing: sootaga ma vaisu meaai ma faateleina mamafa tino. Metotia Mol Biol. 2012; 829: 351-365. Tui: 10.1007 / 978-1-61779-458-2_23. [PubMed] [Cross Ref]
48. Johnson PM, Kenny PJ. Dopamine D2 faʻaleleia i mea ua fai ma vaisu-e pei o le toilalo o le taui ma le taumafa malosi i totonu o pusi malo. Nat Neurosci. 2010; 13 (5): 635-641. doi: 10.1038 / nn.2519. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
49. Burgess EE, Turan B, Lokken KL, Morse A, Boggiano MM. Faʻalauiloaina mafuaaga i tua o le taumafa. Faʻatomuaga muamua o le Fua Faʻatau o Meaʻai Taugofie. Manatu. 2014; 72: 66-72. Tui: 10.1016 / j.appet.2013.09.016. [PubMed] [Cross Ref]