(L) Suesuega Faʻafesoʻotaʻi le Inisalini i luga o le Faʻasalaga o Taui o le Brains To Obesity (2011)

FAʻAFAIGALUEGA: O lenei mea e tuʻuina atu ai faʻamatalaga mo la tatou taʻotoga o se taamilosaga paʻu e pei ona faamatalaina mai ia tatou vitio.

O se upusii lenei:

"O le mamafa maua na mafua uma i le faateleina o le fiaai ma faaititia calorie tupe faaalu. Lenei aafiaga o le inisalini mafai aofia ai se evolusione fetuʻunaʻiga e le tino i se le masani ai sapalai o meaai ma faʻalauteleina taimi o le fiaʻai: afai o se sili atu sapalai o le maualuga-gaʻo meaai e avanoa mo sina taimi, o le tino mafai ona tuʻuina i lalo malosiaga faʻasao faʻapitoa e ala i le gaioiga o inisalini .

O lona uiga o le manava e lagona le maualuga gaʻo meaʻai, siitia le inisalini e galue i luga o le taui matagaluega, ma mafua ai ona tatou binge. “Maua mai a o lelei le mauaina.” E tupu mo meaʻai, mo le toe gaosia, ma masalo mo porn. ”

Mataupu Muamua:

O tagata suʻesuʻe na lipotia mai le lomiga o Iuni i le Cell Metabolism, o le Cell Press publication, latou te fai mai o nisi o Muamua faʻamaoniga mautinoa o le inisalini ei ai ona aafiaga tuusao i le matagaluega o taui o le faiʻai.

Mice e le mafai ona toe tali atu i le inisalini e sili atu ona latou 'ai ma sili atu ona fiafia, latou te faʻaalia.

O mea na maua e maua mai ai o le faʻamalosia o le inisalini e mafai ona fesoasoani e faʻamatalaina pe aisea e ono faigata tele ai i latou o loʻo fefefe ona teena le faaosoosoga o meaai ma ave le mamafa.

“O le taimi lava e te puta ai pe faʻasolosolo i se paleni lelei o le malosi, o le teteʻe o le inisalini i totonu [o le faiʻai le nofoaga autu o taui] e ono tupu ai se taʻamilosaga leaga,” na fai mai ai Jens Brüning o le Institute a Max Planck mo Suesuega Neurological. "E leai se faʻamaoniga o le amataga lenei o le auala i le lapoʻa, ae atonu o se fesoasoani taua i le lapoʻa ma i le faigata o loʻo tatou feagai ai."

O suʻesuʻega na muamua atu sa faʻatauaina lava le aʻafiaga o le inisalini i le hypothalamus o le faiʻai, o se itulagi e faʻatonutonuina le fafagaina o amioga i le mea o loʻo faʻamatalaina e Brüning o se taofi ma amata le "reflex." Ae fai mai a ia, ua tatou iloa uma lava e soona 'aʻai tagata mo mafuaʻaga e tele atu mea e fai i le neuropsychology nai lo le fia' aʻai. Matou te 'ai faʻavae i luga o le kamupani matou te tausia, le manogi o meaai ma o matou uiga. "Atonu tatou te lagona le malilie ae tatou te 'ai pea," o le tala lea a Brüning.

Sa manao lana 'au e malamalama lelei i itu taua o meaʻai ma faʻamautinoa pe faapefea ona aʻafia le maualuga o faiʻai i le inisalini. Latou te taulaʻi atu i manoa autu o le vaeluagalemu e faʻasaʻo le dopamine, o se avefeʻau faʻamaʻi i totonu o le faiʻai e aʻafia i le faaosofia, faʻasalaga ma taui, i isi galuega. Ina ua le gaoioi le inisalini i totonu o na neu, na faasolo ina sili atu le mamafa o mice ma sili atu ona mamafa ao latou 'ai tele.

Na latou iloa o le inisalini e masani ona mafua ai ona mu tele na laina, o se tali na leiloloa i manu e leai ni atigipusa. Na faʻaalia foi e le isumu se tali fesuiaʻi i le koko ma le suka pe a le lava meaai, o nisi faʻamaoniga o le tau o taui o le faiʻai e faalagolago i le insulin e galue masani ai.

Afai e maua e tagata sailiiliga, e ono iai ni o latou aʻafiaga moni.

"I se tuʻufaʻatasiga, o le matou suʻesuʻega faʻaalia ai se taua tele mo le inisalini gaioiga i catecholaminergic neu i le taimi umi pulea o le fafagaina," na tusia e le au suʻesuʻe. ” O le toe faʻamalamalamaina o le neuronal subpopulation (s) ma sela feʻaveaʻi nafa ma lenei aʻafiaga ono faʻauigaina ono sini mo le togafitia o gaʻoa. "

I le isi laasaga, fai mai Brüning, latou te fuafua e taitaia suʻesuʻega o le magnetic resonance imaging (fMRI) i tagata oe na inosia le inisalini i le mafaufau e iloa ai pe mafai faapefea e lena mea ona faatosinaina le gaioiga i le nofoaga autu.


FUA LUA;

O le inisalini gaioiga i le faiʻai e mafai ona taʻitaʻia ai le gaʻo

Iuni 6th, 2011 i Neuroscience

O meaʻai e tele-gaʻo e gaʻo ai oe. I tua atu o lenei faʻamatalaga faigofie o loʻo taoto ai ala faʻailo, e ala ai ona faʻatonu e le neurotransmitters i le faiʻai le paleni o le malosi o le tino. Saienitisi a le Scientists i le Cologne e faʻavaeina le Max Planck Institute mo Suesuega Neurological ma le Flusili o le Silisili i Tali Faʻatonu i le Cellular Responses in Diseases Associated Diseases (CECAD) i le Iunivesite o Cologne ua faʻamalamalamaina se laasaga tāua i lenei matagaluega faʻapitoa faʻatautaia.

Ua latou manuia i le faʻaalia o le hormone Inisalini e galue i le vaega o le faiʻai e pei o le vavalo o le vavalo. O le taumafaina o meaʻai maualuga-mea e maua ai le tele o inisalini e faʻasaʻoloto e le pancreas. O lenei mea e mafua ai le faʻaleleia o le faʻaleleia o namu i totonu o le faiʻai, o laina SF-1, lea e taua ai le taua o le enzyme P13-kinase. Aʻo faagasolo le tele o laʻasaga faʻatautaia, o le inisalini e taofia ai le faʻafefe o aʻafiaga o le nasu i se auala e faʻaitiitia ai le lagona o le faʻavasegaina ma faʻaitiitia tupe faʻaalu. O lenei mea e faʻatele ai le mamafa ma le gaʻo.

O le hypothalamus e taua tele i le malosi o le homeostasis: o le faʻatonutonuina o le paleni o le malosi o le tino. Niu faapitoa i lenei vaega o le faiʻai, ua taʻua o le POMC, faʻafesoʻotaʻi i le neurotransmitters ma pulea lelei amioga ma mea faʻaalu. O le inisalini o le hormone o se mea taua tele o avefeʻau. O le insulin e mafua ai ona faʻaaogaina le carbohydrate i meaʻai ina ia feaveaʻi i sosoʻo faʻapipiʻi (eg muso) ma o loʻo avanoa i nei siama o se punaoa malosi. A taumafaina le maualuga-gaʻo meaʻai, o le tele o inisalini e gaosia i le pancreas, ma o lona faʻatauaina i le faiʻai foi faʻateleina. O le fesoʻotaʻiga i le va o le inisalini ma sela faʻatutuina i le faiʻai e iai foʻi sona sao taua i le faʻatonutonuina o le paleni o le malosi o le tino. Ae ui i lea, o masini molécula maoti o loo i tua o le pule e faʻaaogaina e le inisalini e tumau pea le manino.

O se vaega o suʻesuʻega na taitaia e Jens Brüning, o le Faatonu o le Max Planck Institute for Neurological Research ma le saienitisi faasaienisi o le CECAD (Cellular Stress Responses in Diseased Diseases) o se tulaga taua i le Iunivesite o Cologne ua ausia se laasaga taua i le faamalamalamaga a lenei faiga faʻavae tulafono faatonutonu.

E pei ona faʻaalia e saienitisi, inisalini i le neo SF-1 - o le isi vaega o neurons i le hypothalamus - e faʻapogai ai le faʻaleleia o le galu. O le mea e malie ai, e ui i lea, o nei sene e aliali mai naʻo le faʻatulafonoina e le inisalini pe a fufulu meaʻai gaʻo ma i le tulaga o le mamafa. O le enzyme P13-kinase e tāua tele i lenei faʻalavelave o mea avefeʻau. I le gasologa o laʻasaga o fefaʻatauaiga i le faagasologa, o le enzyme e faʻaosoina ai laina eletise ma puipuia ai le felaʻiaʻi o lagona faʻaoʻo. Ua masalomia e le au suʻesuʻe e faapea, o fesootaiga SF-1 e fesootai i lenei auala faatasi ai ma le POMC.

Kinases o enzymes e faʻagaoioia isi mole mole ala i le phosporylasi - o le faʻaopopoina o le vaega phosphate i le polotini poʻo isi vailaʻau. "Afai o le inisalini e fusifusia i lona taliaina i luga o sela SF-1, e faʻaosofia ai le faʻagaina o le PI3-kinase," o le faʻamatalaga lea a Tim Klöckener, o le tusitala muamua o le suʻesuʻega. "O le PI3-kinase, i le isi itu, e faʻatonutonuina le fausiaina o le PIP3, o le isi faailo mole, ala i le phosphorylation. PIP3 faia auala tutusa i totonu o le sela pa permeable i potasiuma ioni. " La latou faʻatosinaina mafua ai le neuron e 'afi' sili atu lemu ma le faʻasalalauina o eletise faʻaosofia ua taofiofia.

"O le mea lea, i tagata lapoʻa tagata, inisalini masalo le faʻamalosia ona taofia le POMC neo, lea e nafa ma le lagona o le faʻamalieina, ala i le ogatotonu nofoaga o le SF-1 neo," manatu le saienitisi. “I le taimi lava e tasi, o loʻo iai foi le isi faʻaopoopoga o taumafa taumafa. ” O le faʻamaoniga tuusaʻo o ituaiga e lua o fesoʻotaʻiga faʻatasi ma isi i lenei auala o loʻo tumau pea ona maua, peitaʻi.

Ina ia iloa pe faapefea ona galue le inisalini i le faiʻai, na faʻatusatusaina e saienitisi faʻavae o Cologne ia fua e leai se inisalini na maua i luga o neo SF-1 ma ni mailei na maua i le iniseti. Faatasi ai ma le masani ai o taumafa, e leai se eseesega i le va o vaega e lua. O lenei mea o le a faʻaalia ai o le inisalini e le faʻaaogaina se aafiaga autu i le gaioiga a nei siama i tagata taʻitasi. Ae ui i lea, ina ua fafagaina le tootoo i meaʻai maualuga, oi latou na maua le inisalini o le inisalini e tumau pea le miti, ao latou tino ma gaioiga galue e vave ona maua le mamafa. O le mamafa o le tupe na mafua ona o le faateleina o le manava ma le faʻaitiitia o tupe faʻaalu ile kalori. O le aʻafiaga o le inisalini e mafai ona avea ma suiga faʻavasegaina e le tino i se meaʻai e le masani ai ma taimi umi o le fiaai: afai o le tele o le tele o meaʻai gaʻo e maua mo se taimi le tumau, e mafai e le tino ona tuʻuina atu malosi malosiaga faʻapitoa e ala i le gaioiga o le inisalini .

E le o mafai nei ona faʻapea pe o mea na maua i lenei suʻesuʻega o le a iʻu lava ina fesoasoani e faʻatino ai gaioiga faʻatosina i le tino o le malosi paleni. "O loʻo matou mamao lava mai le taimi nei i se mea aoga," o le tala lea a Jens Brüning. "O la matou sini o le sailia pe faʻafefea ona tupu le fiaʻai ma le lagona o le faʻamalieina. Seʻi vagana ua tatou malamalama i le faiga atoa o loʻo faigaluega iinei, ona faʻatoa mafai loa lea ona tatou amata amataina togafitiga. ”

Faʻamatalaga: Tim Klöckener, Simon Hess, Bengt F. Belgardt, Lars Paeger, Linda AW Verhagen, Andreas Husch, Jong-Woo Sohn, Brigitte Hampel, Harveen Dhillon, Jeffrey M. Zigman, Bradford B. Lowell, Kevin W. Williams, O Joel K. Elmquist, Tamas L. Horvath, Peter Kloppenburg, Jens C. Brüning, Maualuga Maualuga Fafagaina le Siʻitaga e ala i Insulin Receptor / P13k-Faʻalogoina le Faʻailoga o le SF-1 VMH Neurons, Nature Neuroscience, June 5th 2011

Tuuina mai e Max-Planck-Gesellschaft