(L) O le mea lenei e tupu i lou faiʻai pe ae taofi le inu o le suka (2015)

fesoʻotaʻi i le tusiga

E - Jordan Gaines Lewis , Sui Fa'ailoga Fa'afomai a le Neuroscience, Pennsylvania State College of Medicine

Mati 01, 2015

E i ai so'u nifo suamalie tele. Ou te faia i taimi uma. O la'u uo ma la'u uo aoga faauu o Andrew e tutusa lava le mafatia, ma o le nofo i Hershey, Penn., “Chocolate Capital of the World,” e le fesoasoani ia i maua.

Ae e malosi atu Aneterea nai lo aʻu. O le tausaga na tea nei, na ia lafoai ai suamalie mo le Fagafulu. E le mafai ona ou fai atu o lea ou te mulimuli i ona tulagaaao i lenei tausaga, ae afai e te taumamao mai suamalie mo le Fagafulu i lenei tausaga, o le mea lea e mafai ona e faʻamoemoeina i le isi 40 aso.

Sugar: taui faanatura, mea e le masani ai

I le neuroscience, o meaai o se mea tatou te taʻua o se "taui masani." Ina ia mafai ona tatou ola o se ituaiga, o mea e pei o le 'ai, faia o feusuaiga ma le faafaileleina o isi e tatau ona fiafia i ai le faiʻai ina ia faʻamalosia ma toe fai nei amioga.

O le evolusione ua mafua ai le auala mesolimbic, o se faiʻai e faʻamalamalamaina ai nei taui masani mo i tatou. A tatou faia se mea fiafia, o se fusi o neu e taʻua o le ventral tegmental area e faʻaaogaina le neurotransmitter dopamine e faʻailo i se vaega o le faiʻai e taʻua o le nucleus accumbens.

O le feso'ota'iga i le va o le nucleus accumbens ma le tatou pito i luma o lo'o fa'atonuina ai le gaioi o le afi, e pei o le filifili pe toe 'ai pe leai o lena keke sukalati suamalie. O le pito i luma o le cortex e faʻagaoioia ai foi hormones e taʻu atu i o tatou tino: "Ei, o lenei keke e matua lelei lava. Ma o le a ou manatua lena mea mo le lumanai.”

 “E ta'u mai e hormones i o tatou tino: 'Ei, e manaia tele lenei keke. Ma o le a ou manatua lena mea mo le lumanai.'” 

E le o mea'ai uma e tutusa le tauia, ioe. O le to'atele o i tatou e fiafia i suamalie nai lo mea'ai oona ma le oona aua, i le fa'atuputupulaia, o lo tatou ala mesolimbic e fa'amalosia ai o mea suamalie e maua ai se puna maloloina o ga'o mo o tatou tino.

Mo se faataitaiga, ina ua o atu o tatou augatuaa e sue fua, o le oona o lona uiga “e le’i matua,” ae o le oona o lona uiga o le “mataala—oona!”

O fuala'au 'aina e tasi le mea, ae o mea'ai fa'aonaponei ua ola ai i latou lava. I le sefulu tausaga talu ai, na faʻatatauina o le averesi o Amerika na faʻaaogaina le 22 sipuniti o le suka faaopoopo i le aso, e tusa ma le 350 kalori faaopoopo; atonu ua tulai mai talu mai lena taimi. I nai masina talu ai, na fautua mai ai se tasi tagata poto faapitoa e faapea o le averesi o Peretania e taumafaina le 238 sipuniti o le suka i vaiaso taitasi.

I aso nei, i le faigofie e sili atu le taua nai lo se isi lava taimi i a tatou meaʻai filifilia, e toetoe lava a le mafai ona maua ni meaʻai gaosia ma saunia e leai ni suka faʻaopoopo mo le tofo, faʻasaoina, poʻo mea uma e lua.

O nei suka faʻaopoopo e faʻafefe—ma e le o iloa e le toʻatele o i tatou, ua tatou maua ai. I auala o fualaau o le sauaina-e pei o le nicotine, cocaine ma heroin-e faoa ai le ala taui o le faiʻai ma faʻalagolago ai tagata faʻaoga, faʻateleina le neuro-kemikolo ma faʻamaoniga o amioga e taʻu mai ai o le suka e fai ma vaisu i le auala lava lea e tasi.

O vaisu suka e moni

"O nai aso muamua e fai si faigata," na taʻu mai e Andrew ia te aʻu e uiga i lana malaga e leai se suka i le tausaga talu ai. “E toetoe lava a lagona e pei o oe o loʻo faʻamama ese mai vailaʻau. Na ou iloa ua ou 'ai i le tele o gaʻo e totogi ai le leai o se suka."

E fa vaega tetele o mea ua fai ma vaisu: fa'atauva'a, alu ese, tu'inanau, ma felafolafoa'iga (le manatu o le tasi mea ua fai ma vaisu e mafua ai ona avea se tasi ma vaisu i le isi). O nei vaega uma na matauina i manu faʻataʻitaʻiga o vaisu-poʻo suka, faʻapea foʻi ma vailaʻau o le faʻaleagaina.

O se fa'ata'ita'iga masani e fa'apenei: e le maua e iole ni mea'ai mo le 12 itula i aso ta'itasi, ona tu'uina atu lea o le 12 itula e fa'aoga ai se vaisu suka ma le chow masani. A mae'a le masina e mulimulita'i ai i le fa'ata'ita'iga i aso ta'itasi, e fa'aalia e iole amioga e tutusa ma uiga o lo'o fa'atautalaina.

 "O le averesi o Peretania e faʻaaogaina le 238 sipuniti o le suka i vaiaso taʻitasi." 

O le a latou fa'ainu i le suka i se taimi puupuu, e sili atu nai lo a latou mea'ai masani. Latou te faʻaalia foʻi faʻailoga o le popole ma le atuatuvale i le taimi o le le maua o meaʻai. O le tele o isumu e togafitia i le suka e mulimuli ane a'afia i vaila'au, e pei o cocaine ma opiates, o lo'o fa'aalia amioga fa'alagolago i vaila'au fa'atusatusa i isumu e le'i taumafaina muamua le suka.

E pei o vailaʻau, o le suka e faʻateleina le tuʻuina atu o le dopamine i totonu o le nucleus accumbens. I le taimi umi, o le taumafaina masani o le suka e suia moni ai le faʻaaliga o le kenera ma le maua o le dopamine receptors i le ogatotonu ma le pito i luma.

Aemaise lava, o le suka e faʻapupulaina ai le faʻaogaina o se ituaiga o mea faʻafiafia e taʻua o le D1, ae faʻaitiitia ai le isi ituaiga o tali e taʻua o le D2, lea e taofia. O le taumafaina masani o le suka e taofia ai foi le gaioiga a le dopamine transporter, o se porotini lea e pamu ai le dopamine mai le synapse ma toe foi i totonu o le neuron pe a uma ona fana.

I se faapuupuuga, o lona uiga o le faʻaauau pea ona maua le suka i le aluga o taimi e taʻitaʻia ai le faʻaumiumi o le faʻailoga o le dopamine, sili atu le fiafia o ala o taui o le faiʻai ma se manaʻoga mo le tele o suka e faʻagaoioia uma le midbrain dopamine receptors pei o muamua. O le faiʻai e faʻapalepale i le suka-ma sili atu mea e manaʻomia ina ia maua ai le "suka maualuga" tutusa.

E moni foi le aveese o le suka

E ui lava o nei suʻesuʻega sa faia i rodents, e le o se mea mamao e fai mai o loʻo tupu faʻapea foʻi faiga masani i le faiʻai o le tagata. “E leʻi taofia le tuʻinanau, [ae] atonu o le mafaufau,” o le tala lea a Andrew ia te aʻu. “Ae na faafaigofie ina ua uma le vaiaso muamua pe sili atu.”

 O iole i luga o le suka e fa'aalia uiga e tutusa ma mea o lo'o i luga o fualaau fa'asaina. I se suʻesuʻega i le 2002 a Carlo Colantuoni ma ana uo a le Iunivesite o Princeton, o isumu na faʻataʻitaʻiina le faʻalagolago i le suka, na oʻo ai i le "aveeseina o suka." Na faafaigofieina e ala i le le lava o meaʻai poʻo togafitiga faʻatasi ma le naloxone, o se vailaʻau e faʻaaogaina mo le togafitia o vaisu opiate lea e fusifusia i tali i le faiga o taui a le faiʻai.

O auala uma e aveese ai na mafua ai faafitauli faaletino, e aofia ai le fetagisi o nifo, tetete o vae, ma le lulu o le ulu. O le togafitiga o le Naloxone na foliga mai e sili atu le popole o isumu, aua e itiiti se taimi latou te faʻaaluina i luga o se masini maualuga e leai ni puipui i itu uma.

O fa'ata'ita'iga fa'amuta fa'apena a isi e lipotia ai fo'i amioga e pei o le fa'avaivai i galuega e pei o le su'ega aau fa'amalosi. O isumu o lo'o aveese mai le suka e sili atu ona fa'aalia uiga le mautonu (pei o le opeopea) nai lo amioga gaioi (pei o le taumafai e sola) pe a tu'u i totonu o le vai, e ta'u mai ai lagona o le leai o se fesoasoani.

O se suʻesuʻega fou na lomia e Victor Mangabeira ma ana uo i le Physiology & Behavior i lenei masina o loʻo lipotia mai ai o le aveese o le suka e fesoʻotaʻi foi ma amioga faʻafefe. Ile taimi muamua, na a'oa'oina ai isumu ina ia maua le vai e ala i le tuleiina o le leve. Ina ua maeʻa aʻoaʻoga, na toe foʻi manu i o latou fale ma maua ai se vai suka ma vai, pe naʻo le vai.

Ina ua mavae le 30 aso, ina ua toe maua e iole le avanoa e oomi ai se leve mo le vai, oi latou na faalagolago i le suka na latou oomiina le leve i le tele o taimi nai lo le puleaina o manu, ma fautuaina ai amioga le mautonu.

 "O isumu i totonu o le suka e sili atu ona faʻaalia amioga le mautonu nai lo amioga faʻamalosi." 

O ni fa'ata'ita'iga ogaoga ia, ioe. O i matou o tagata matou te le faʻaumatia i matou lava mai meaʻai mo le 12 itula ona faʻatagaina lea oi matou e inu vai ma donuts i le faaiuga o le aso. Ae o nei suʻesuʻega rodent e mautinoa lava tatou te maua ai le malamalama i le neuro-chemical underpinnings o le faʻalagolago i le suka, toesea, ma amioga.

I le tele o tausaga o polokalame taumafa ma tusi sili ona fa'atau atu, ua leva ona matou ta'alo i le manatu o le "vaisu suka" mo se taimi umi. E i ai tala oi latou o loʻo i totonu o le "aveeseina o le suka" o loʻo faʻamatalaina le tuʻinanau i meaʻai, lea e mafai ona faʻaosoina ai le toe faʻafoʻi ma le 'ai faʻafuaseʻi.

E le mafaitaulia foi tala ma tusi e uiga i le malosi e le gata ma le fiafia fou ua maua ia i latou ua tauto mai le suka mo le lelei. Ae e ui lava i le tele o suka i totonu oa tatou meaʻai, o le manatu o vaisu suka o se autu tapu.

O e fa'aosofia pea e tu'u le suka mo le Fagafulu? Atonu e te taumānatu pe o le a le umi e alu ai seʻia e saʻoloto mai le tuʻinanau ma aʻafiaga, ae e leai se tali-e ese tagata uma ma e leai se suʻesuʻega a tagata na faia i lenei mea. Ae ina ua maeʻa le 40 aso, e manino lava na manumalo Aneterea i mea sili ona leaga, e foliga mai na toe faʻafoʻisia nisi o ana faʻailoga o le dopamine. “Ou te manatua le ai ai o la’u suamalie muamua ma mafaufau ua suamalie tele,” o lana tala lea. "Sa tatau ona ou toe fausia loʻu faapalepale."

Ma i le avea ai ma tagata masani o se fale falaoa i le lotoifale i Hershey-e mafai ona ou faamautinoa atu ia te outou, le au faitau, na ia faia lena mea.

O lenei pou na aliali muamua ile le Talanoaga. Matou te talia o outou manatu i [imeli puipuia].