Faʻafouina o le fesoʻotaʻiga o le EEG ma le EEG elemise ole tino i luga ole tino ma gasegase e fai ma vaisu: O se suʻesuʻega eLORETA (2015)

Mafaufau ma le Amio

Tesema 2015, Volume 9, Mataupu 4, pp 703-716

  • Claudio Imperatori Tusitala ile imeli
  • Mariantonietta Fabbricatore
  • Marco Innamorati
  • Benedetto Farina
  • Maria Isabella Quintiliani
  • Dorian A. Lamis
  • Edoardo Mazzucchi
  • Anna Contardi
  • Catello Vollono
  • Giacomo Della Marca

FAIA: 10.1007 / s11682-014-9324-x

Faʻailoa lenei tusiga e pei o:

Imperatori, C., Fabbricatore, M., Innamorati, M. et al. Mafaufauga ma le Amio o le Brain (2015) 9: 703. doi: 10.1007 / s11682-014-9324-x

lē faʻatino

Na matou iloiloina le fesuiaiga o le elemene eletise eletise (EEG) ma le fesootaiga a le EEG i tagata e mamafa tele ma le gasegase ma le maualuga o meaʻai o vaisu (FA). E sefulufa le mamafa ma le gasegase o gasegase (3 male ma 11 fafine) faʻatasi ma le tolu pe sili atu faʻamaoniga o le FA ma le sefulu ma le fa o le mamafa ma tagata gasegase (3 male ma 11 tamaitai) faʻatasi ma le lua pe itiiti ifo faʻamaoniga FA na aofia ai i le suʻesuʻega. Na faamauina le EEG i taimi e tolu: 1) lima minute malolo malo (RS), 2) e lima minute malolo pe a uma le tofo tasi o le sukalatike (ML-RS), ma le 3) malo e lima minute malolo pe a uma le tofo tasi pulea le fofo faʻafitauli (N-RS). O suʻesuʻega a le EEG na faia e ala i le tonu Low Resolution Electric Tomography software (eLORETA). O suiga taua na matauina i le ML-RS tuutuuga. Pe a faatusatusa atu i le pulea, o tagata gasegase e tolu pe sili atu FA na faaalia ai le faateleina o le malosi o le delta i le itu taumatau i le itu taumatau i le itu taumatau (Brodmann Area [BA] 8) ma i le taumatau saʻo (BA 9), ma le malosiaga i le isula saʻo ( BA 13) ma i le taumatau pito i lalo ole gyrus (BA 47). E le gata i lea, faʻatusatusa i faʻatonutonu, tagata mamaʻi e tolu pe sili atu faʻailoga a le FA na faʻaalia ai le faʻatupulaia o le faʻafesoʻotaʻiga o galuega i vaega o le fronto-parietal i vaega uma o le theta ma le alpha. Ole faʻateleina ole faʻaogaina ole fesoʻotaʻiga na fesoʻotaʻi lelei ma le numera o faʻailoga ole FA. I le tuʻufaʻatasia, o matou iʻuga o loʻo faʻaalia ai o le FA e faʻapipiʻi faʻatasi ma isi ituaiga o faʻafitauli e fesoʻotaʻi ma vailaʻau ma vailaʻau o loʻo faʻapea mai.

uputatala

Taumafa o mea taumafaOfaʻeseaOverweightFunctional connectivityEEG elemene eletiseLORETA

mau faasino

  1. American Psychiatric Association. (2000). Faʻamaumauga faʻamaonia ma le fuainumera o faʻafitauli o le mafaufau - DSMIV -TR (4th ed.). Washington, DC: American Psychiatric Association.Scholar Google
  2. Andrade, J., Me, J., & Kavanagh, DJ (2012). Faʻatusa ata i le manaʻo: mai mafaufau malamalama i fou togafitiga mo vaisu. Faʻamatalaga o Faʻamatalaga Faʻataʻitaʻi, Psychopathology, 3(2), 127-145.CrossRefScholar Google
  3. Avena, NM (2011). Meaʻai ma mea ua fai ma vaisu: aʻafiaga ma fetaui i meaʻai ma meaʻai. Faʻamatalaga Faʻasalaga Faʻaonapo nei o Vailaʻau, 4(3), 131-132.PubMedCrossRefScholar Google
  4. Balconi, M. (2011). Faʻasagala o le faiʻai faʻasolosolo i le malamalama i foliga. O le matafaioi o le taui ma le faʻaaogaina faiga faʻavae i le gaioiga ma le supraliminal process. Faʻamatalaga Europa o le Psychology Cognitive, 23(6), 723-735.CrossRefScholar Google
  5. Bjelland, I., Dahl, AA, Haug, TT, & Neckelmann, D. (2002). Le faʻamaoni o le falemaʻi popole ma le faʻanoanoaga fua. Se faʻavasega tusitusiga toe iloiloina. Journal of Psychosomatic Research, 52(2), 69-77.PubMedCrossRefScholar Google
  6. Uliuli, WR, Lepping, RJ, Bruce, AS, Powell, JN, Bruce, JM, Martin, LE, & Simmons, WK (2014). Tonic hyper-fesoʻotaʻiga o taui neurocircuitry i tamaiti lapopoʻa. Mafuaaga (Silver Spring), 22(7), 1590-1593.CrossRefScholar Google
  7. Bullins, J., Laurienti, PJ, Morgan, AR, Norris, J., Paolini, BM, & Rejeski, WJ (2013). Tulia mo le faʻaaogaina, manaʻoga, ma fesoʻotaʻiga i le vaʻai vaʻaia i le taimi o ata o meaai manaʻomia. Faʻasalalau i le Soifua Maloloina Neuroscience, 5, 77. Tui:10.3389 / fnagi.2013.00077.PubMedCentralPubMedCrossRefScholar Google
  8. Burmeister, JM, Hinman, N., Koball, A., Hoffmann, DA, & Carels, RA (2013). Meaʻai ua fai ma vaisu i tagata matutua o loʻo sailia le faʻamamaina o le paʻu. Aʻafiaga mo psychosocial soifua maloloina ma mamafa pa'ū. Manatu, 60(1), 103-110.PubMedCrossRefScholar Google
  9. Cabeza, R., & St Jacques, P. (2007). Faʻaaogaina neuroimaging o autobiography manatua. Trends in Sciences Sciences, 11(5), 219-227.PubMedCrossRefScholar Google
  10. Cannon, R., Kerson, C., & Hampshire, A. (2011). SLORETA ma le fMRI mauaina o le medial prefrontal default network anomalies i le matua ADHD. Journal of Neurotherapy, 15(4), 358-373.CrossRefScholar Google
  11. Canuet, L., Ishii, R., Pascual-Marqui, RD, Iwase, M., Kurimoto, R., Aoki, Y., & Takeda, M. (2011). Malologa-tulaga EEG faʻatonu localization ma aoga fesoʻotaʻiga i schizophrenia-pei psychosis o epilepsy. PloS One, 6(11), e27863. Tui:10.1371 / journal.pone.0027863.PubMedCentralPubMedCrossRefScholar Google
  12. Canuet, L., Tellado, I., Couceiro, V., Fraile, C., Fernandez-Novoa, L., Ishii, R., & Cacabelos, R. (2012). Faʻaletonu-setete fesoʻotaʻiga faʻalavelave ma APOE genotype i le Alzheimerʻi faʻamaʻi: o se tuai galue faʻatonu fesoʻotaʻiga suʻesuʻega. PloS One, 7(9), e46289. Tui:10.1371 / journal.pone.0046289.PubMedCentralPubMedCrossRefScholar Google
  13. Cepeda-Benito, A., Gleaves, DH, Fernandez, MC, Vila, J., Williams, TL, & Reynoso, J. (2000). Le atinaʻeina ma le faʻamaonia o Sipaniolo faʻaliliuga o le Setete ma Trait Food Fesili Fesili Fesili. Suesuega o le Amio ma le Tomai, 38(11), 1125-1138.PubMedCrossRefScholar Google
  14. Costantini, M., Musso, M., Viterbori, P., Bonci, F., Del Mastro, L., Garrone, O., & Morasso, G. (1999). Mauaina le mafaufau faʻanoanoa i tagata kanesa gasegase: faʻamaonia o le Italia faʻamatalaga o le Falemai Faʻanoanoa ma Fafitauli Fua. Lagolago Fesoasoani i le Kanesa, 7(3), 121-127.PubMedCrossRefScholar Google
  15. Coullaut-Valera, R., Arbaiza, I., Bajo, R., Arrue, R., Lopez, ME, Coullaut-Valera, J., & Papo, D. (2014). Fualaʻau faʻasolosolo e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina faʻatasiina o faiʻai eletise-gaioiga i malologa ma i se faitauga galuega. International Journal of Neural Systems, 24(1), 1450005. Tui:10.1142 / S0129065714500051.PubMedCrossRefScholar Google
  16. Crews, FT, & Boettiger, CA (2009). Le mautonu, frontal lobes ma lamatiaga mo vaisu. Pharmacology Biochemistry and Behavior, 93(3), 237-247.CrossRefScholar Google
  17. Davis, C., & Carter, JC (2009). Faʻamalosi le soona fai o se mea ua fai ma vaisu. O se toe iloiloga o talitonuga ma faʻamaoniga. Manatu, 53(1), 1-8.PubMedCrossRefScholar Google
  18. De Ridder, D., Vanneste, S., Kovacs, S., Sunaert, S., & Dom, G. (2011). Le tumau ava malosi manaʻomia taofiofia e rTMS o dorsal luma cingulate: o se fMRI ma LORETA EEG suesuega. Neuroscience Letters, 496(1), 5-10.PubMedCrossRefScholar Google
  19. Dehghani-Arani, F., Rostami, R., & Nadali, H. (2013). Neurofeedback toleniga mo opiate vaisu: faʻaleleia atili o le mafaufau soifua maloloina ma le naunau. Faaaogaina o le Psychophysiology ma Biofeedback, 38(2), 133-141.PubMedCentralPubMedCrossRefScholar Google
  20. Dong, D., Lei, X., Jackson, T., Wang, Y., Su, Y., & Chen, H. (2014). Suiga itulagi homogeneity ma lelei tali tali atu i le taofiofia tagata 'ai. Neuroscience, 266, 116-126. Tui:10.1016 / j.neuroscience.2014.01.062.PubMedCrossRefScholar Google
  21. Dumpelmann, M., Ball, T., & Schulze-Bonhage, A. (2012). sLORETA faʻatagaina faʻatuatuaina tufatufaina faʻafouina mea fausiaina faʻavae i lalo o fasimea ma grid faʻamaumauga. Faʻafanua o Brain Tagata, 33(5), 1172-1188.PubMedCrossRefScholar Google
  22. Fingelkurts, AA, & Kahkonen, S. (2005). Fesoʻotaʻiga faʻatino i le faiʻai –e o se manatu faigata? Neuroscience & Biobehavioural Iloiloga, 28(8), 827-836.CrossRefScholar Google
  23. Fingelkurts, AA, Kivisaari, R., Autti, T., Borisov, S., Puuskari, V., Jokela, O., & Kahkonen, S. (2006). Faʻateleina le lotoifale ma faʻaititia maotua fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga i EEG alpha ma beta taimi masani i opioid-faʻalagolago tagata mamaʻi. Psychopharmacology, 188(1), 42-52.PubMedCrossRefScholar Google
  24. Fingelkurts, AA, Kivisaari, R., Autti, T., Borisov, S., Puuskari, V., Jokela, O., & Kahkonen, S. (2007). Opioid faʻaui i tua faʻaiuga i se faʻateleina lotoifale ma maotua fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga i EEG alpha ma beta taimi masani. Neuroscience Research, 58(1), 40-49.PubMedCrossRefScholar Google
  25. Ford, MR, Goethe, JW, & Dekker, DK (1986). EEG lotogatasi ma le paoa i le faʻailoga tagata o faʻafitauli o le mafaufau ma vailaʻau aafiaga. Biological Psychiatry, 21(12), 1175-1188.PubMedCrossRefScholar Google
  26. Fortuna, JL (2012). O le gasegase oona ma le tagofia o mea taumafa: o falemaʻi tutusa ma le faʻalagolago i fualaau faasaina. Journal of Psychoactive Drugs, 44(1), 56-63.PubMedCrossRefScholar Google
  27. Franken, IH, Stam, CJ, Hendriks, VM, & van den Brink, W. (2004). O le malosiʻaga ole eletise ma le fesoʻotaʻiga suʻesuʻe fautua mai ai le suia o le faiʻai i tagata mamaʻi faʻalagolago i tagata toa toa. Neuropsychobiology, 49(2), 105-110.PubMedCrossRefScholar Google
  28. Freeman, WJ, Kozma, R., & Werbos, PJ (2001). Biocomplexity: adaptive amioga i faigata stochastic dynamical sisitema. BioSystems, 59(2), 109-123.PubMedCrossRefScholar Google
  29. Friston, KJ (2001). Gaioiga o le paʻu, fesoʻotaʻiga le nonoala, ma le faʻaogaina o le tino. Le Neuroscientist, 7(5), 406-418.PubMedCrossRefScholar Google
  30. Friston, KJ, Frith, CD, Liddle, PF, & Frackowiak, RS (1991). Faʻatusatusaina o ata aoga (PET): o le iloiloga o suiga taua. Tusi o Tala o le Toto Cerebral & Metabolism, 11(4), 690-699.CrossRefScholar Google
  31. Fu, Y., Chen, Y., Zeng, T., Peng, Y., Tian, ​​S., & Ma, Y. (2008). Delta EEG gaioiga i le tauagavale orbitofrontal cortex i isumu e faʻatatau i meaai taui ma manaʻoga. Suesuega Zoological, 29(3), 260-264.CrossRefScholar Google
  32. Garcia-Garcia, I., Jurado, MA, Garolera, M., Segura, B., Marques-Iturria, I., Pueyo, R., & Junque, C. (2012). Faʻatinoga fesoʻotaʻiga i le gaʻo i le taimi o le gaosiga o taui. NeuroImage, 66C, 232-239.Scholar Google
  33. Gearhardt, AN, Corbin, WR, & Brownell, KD (2009a). Vaisu meaʻai: o se suʻesuʻega o le faʻataʻitaʻiga aiaiga mo le faʻamoemoeina. Journal of Addictions Nursing, 3(1), 1-7.Scholar Google
  34. Gearhardt, AN, Corbin, WR, & Brownell, KD (2009b). Faʻamaoniga muamua o le fua o vaisu o meaʻai a Yale. Manatu, 52(2), 430-436.PubMedCrossRefScholar Google
  35. Gearhardt, AN, Yokum, S., Orr, PT, Stice, E., Corbin, WR, & Brownell, KD (2011). Faʻalelei neural o meaʻai ua fai ma vaisu. Faʻamaumauga a le General Psychiatry, 68(8), 808-816.PubMedCentralPubMedCrossRefScholar Google
  36. Grave de Peralta-Menendez, R., & Gonzalez-Andino, SL (1998). O se faitioga auiliili o laina fesuiaʻi fofo i le neuroelectromagnetic faafeagai faafitauli. IEEE Faʻataʻitaʻiga i Inisinia Faʻataʻitaʻi, 45(4), 440-448.PubMedCrossRefScholar Google
  37. de Peralta, G., Menendez, R., Gonzalez Andino, SL, Morand, S., Michel, CM, & Landis, T. (2000). Faʻataʻitaʻiga o le eletise gaioiga a le faiʻai: ELECTRA. Faʻafanua o Brain Tagata, 9(1), 1-12.CrossRefScholar Google
  38. Grech, R., Cassar, T., Muscat, J., Camilleri, KP, Fabri, SG, Zervakis, M., & Vanrumste, B. (2008). Toe iloiloga ile faʻafitauli ose faʻafitauli i le EEG faʻavae suʻesuʻega. Journal of NeuroEngineering and Rehabilitation, 5, 25. Tui:10.1186/1743-0003-5-25.PubMedCentralPubMedCrossRefScholar Google
  39. Guntekin, B., & Basar, E. (2007). O foliga faʻagaeʻetia foliga e eseʻese ma oscillations faiai. International Journal of Psychophysiology, 64(1), 91-100.PubMedCrossRefScholar Google
  40. Hong, SB, Zalesky, A., Cocchi, L., Fornito, A., Choi, EJ, Kim, HH, & Yi, SH (2013). Faʻaitiitia le aoga faiʻai fesoʻotaʻiga i talavou ma initaneti manaʻoga. PloS One, 8(2), e57831. Tui:10.1371 / journal.pone.0057831.PubMedCentralPubMedCrossRefScholar Google
  41. Horacek, J., Brunovsky, M., Novak, T., Skrdlantova, L., Klirova, M., Bubenikova-Valesova, V., & Hoschl, C. (2007). Aʻafiaga o le maualalo-taimi rTMS i luga o le electromagnetic tomography (LORETA) ma le faiʻai o le tino metabolism (PET) i schizophrenia tagata mamaʻi ma faʻalogo malie. Neuropsychobiology, 55(3-4), 132-142.PubMedCrossRefScholar Google
  42. Iani, L., Lauriola, M., & Costantini, M. (2014). O se faʻamaoniga e faʻamaonia ai le faʻafitauli o le falemaʻi le popole ma le faʻanoanoaga i se faʻataʻitaʻiga a le nuʻu Italia. Soifua Maloloina ma le Tulaga Aupito Manaomia o le Soifua, 12, 84. Tui:10.1186/1477-7525-12-84.PubMedCentralPubMedCrossRefScholar Google
  43. Imperatori, C., Farina, B., Brunetti, R., Gnoni, V., Testani, E., Quintiliani, MI, & Della Marca, G. (2013). Fesuiaʻiga o le EEG malosiʻaga vaʻaia i feusuaʻiga le tumau tino i taimi o le toe-i tua o galuega o le faʻateleina o faigata. O se suʻesuʻega a leLLETETA. Faʻamuamua i le Neuroscience Tagata, 7, 109. Tui:10.3389 / fnhum.2013.00109.PubMedCentralPubMedCrossRefScholar Google
  44. Imperatori, C., Farina, B., Quintiliani, MI, Onofri, A., Castelli Gattinara, P., Lepore, M., & Della Marca, G. (2014a). Ole aoga ole EEG e fesoʻotaʻi ai ma le malosiaga ole EEG ile malologa ole setete ile faʻamama ole mafaufau: Ose suʻesuʻega a le sLORETA. Biological Psychology, 102, 10-16. Tui:10.1016 / j.biopsycho.2014.07.011.PubMedCrossRefScholar Google
  45. Imperatori, C., Innamorati, M., Contardi, A., Continisio, M., Tamburello, S., Lamis, DA, & Fabbricatore, M. (2014b). Le faʻatasi i le vaisu o meaʻai, le fiafia tele i le taumafa ma psychopathology i tagata mamaʻi ma ova tagata mamaʻi o loʻo auai i le maualalo o le malosi-diet-therapy. Aʻoaʻoga Faʻapitoa, 55(6), 1358-1362.PubMedCrossRefScholar Google
  46. Innamorati, M., Imperatori, C., Manzoni, GM, Lamis, DA, Castelnuovo, G., Tamburello, A., & Fabbricatore, M. (2014a). Psychometric meatotino o le Italia Yale Meaʻai Faʻatatau Fuaina i sili atu mamafa ma gasegase tagata mamaʻi. Meaʻai ma Mafatiaga. Tui:10.1007/s40519-014-0142-3.Scholar Google
  47. Innamorati, M., Imperatori, C., Meule, A., Lamis, DA, Contardi, A., Balsamo, M., & Fabbricatore, M. (2014b). Psychometric meatotino a le Italia Meaʻai Fesili Fesili-Faʻataʻitaʻi-faʻaititia (FCQ-Tr). Meaʻai ma Mafatiaga. Tui:10.1007/s40519-014-0143-2.Scholar Google
  48. Jensen, O., Gelfand, J., Kounios, J., & Lisman, JE (2002). Oscillations i le alpha band (9-12 Hz) faʻateleina ma manatuaina avega i le taimi o taofia i se puʻupuʻu manatua galuega. Cerebral Cortex, 12(8), 877-882.PubMedCrossRefScholar Google
  49. Jensen, O., & Tesche, CD (2002). Faʻalauteleina gaoioiga theta i tagata faʻateleina ma manatua avega i se galue manatua galuega. Tusi a Europa o Neuroscience, 15(8), 1395-1399.PubMedCrossRefScholar Google
  50. Kavanagh, DJ, Andrade, J., & Me, J. (2005). Mafaufauga le fiafia ma matagofie faʻasauga: o le faʻaulufaleina faʻaosoina manatu o le manaʻo. Toe Iloiloina o le Mafaufau, 112(2), 446-467.PubMedCrossRefScholar Google
  51. Kemps, E., Tiggemann, M., & Grigg, M. (2008). Meaʻai manaʻomia faʻaumatia faʻatapulaʻa mafaufau malamalamaʻaga. Faʻamaumauga o Faʻataʻitaʻiga Faʻaaogaina o le Mafaufau, 14(3), 247-254.PubMedCrossRefScholar Google
  52. Kemps, E., Tiggemann, M., Woods, D., & Soekov, B. (2004). Faʻaititia o manaʻoga meaʻai e ala ile gaosiga o visuospatial faʻatasi. International Journal of Food Disorders, 36(1), 31-40.PubMedCrossRefScholar Google
  53. Khader, PH, Jost, K., Ranganath, C., & Rosler, F. (2010). Theta ma alpha oscillations i le taimi o le galue-manatuaina o faʻamaumauga vaʻai manuia manuia umi-taimi manatua faʻavasegaina. Neuroscience Letters, 468(3), 339-343.PubMedCentralPubMedCrossRefScholar Google
  54. Klimesch, W., Sauseng, P., & Hanslmayr, S. (2007). EEG alpha oscillations: o le taofiofia-taimi mafaufauga. Faʻamatalaga o Brain Research, 53(1), 63-88.PubMedCrossRefScholar Google
  55. Knyazev, GG (2007). O faʻamalosi, lagona, ma a latou faʻalavelave faʻafefete e faʻafeiloaʻi i le faiʻai o osiga. Neuroscience & Biobehavioural Iloiloga, 31(3), 377-395.CrossRefScholar Google
  56. Knyazev, GG (2012). Faʻamaumauga o le EEG Delta e faʻapipiʻi ai le tulaga o le homeostatic ma le faʻaosoosoina o faiga. Neuroscience & Biobehavioural Iloiloga, 36(1), 677-695.CrossRefScholar Google
  57. Koehler, S., Ovadia-Caro, S., van der Meer, E., Villringer, A., Heinz, A., Romanczuk-Seiferth, N., & Margulies, DS (2013). Faʻateleina fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga i le va muamua cortex ma taui faʻavae i pathological taʻaloga. PloS One, 8(12), e84565. Tui:10.1371 / journal.pone.0084565.PubMedCentralPubMedCrossRefScholar Google
  58. Krause, CM, Viemero, V., Rosenqvist, A., Sillanmaki, L., & Astrom, T. (2000). Fesootaʻiga ole electroencephalographic desynchronization ma le tuʻufaʻatasia o tagata i lagona o ata tifaga: o se auiliiliga o le 4-6, 6-8, 8-10 ma le 10-12 Hz fusi faʻafiafiaga. Neuroscience Letters, 286(1), 9-12.PubMedCrossRefScholar Google
  59. Kreiter, AK, & Singer, W. (1992). Oscillatory neuronal tali i le vaʻaia vaʻaia o le ala macaque manuki. Tusi a Europa o Neuroscience, 4(4), 369-375.PubMedCrossRefScholar Google
  60. Kroes, MC, van Wingen, GA, Wittwer, J., Mohajeri, MH, Kloek, J., & Fernandez, G. (2014). Meaʻai mafai siitia lagona e ala i le aʻafia lagona-faʻatonutonu neurocircuits ala i le serotonergic auala. NeuroImage, 84, 825-832. Tui:10.1016 / j.neuroimage.2013.09.041.PubMedCrossRefScholar Google
  61. Kullmann, S., Pape, AA, Heni, M., Ketterer, C., Schick, F., Haring, HU, & Veit, R. (2013). Fesoʻotaʻiga lelei fesoʻotaʻiga i lalo o meaʻai gaosi: faʻalavelaveina salience ma vaʻaia vaʻaia i matua mamafa ma tino lapoʻa tagata matutua. Cerebral Cortex, 23(5), 1247-1256.PubMedCrossRefScholar Google
  62. Ma, L., Steinberg, JL, Hasan, KM, Narayana, PA, Kramer, LA, & Moeller, FG (2012). Galue manatua avega fesuiaʻiga o parieto-frontal sootaga: faʻamaoniga mai malosi mafuaʻaga faʻataʻitaʻiga. Faʻafanua o Brain Tagata, 33(8), 1850-1867.PubMedCentralPubMedCrossRefScholar Google
  63. Markov, NT, Ercsey-Ravasz, M., Van Essen, DC, Knoblauch, K., Toroczkai, Z. & Kennedy, H. (2013). Cortical maualuga-maualuga counterstream tusiata fale. Saienisi, 342(6158), 1238406. Tui:10.1126 / science.1238406.PubMedCentralPubMedCrossRefScholar Google
  64. Me, J., Andrade, J., Kavanagh, DJ, & Hatherington, M. (2012). Elaborated Intrusion teori: O le mafaufau-mafaufau lagona o le manaʻoga taumafa. Lipoti o Gaoioiga Nei, 1(2), 114-121.CrossRefScholar Google
  65. Meule, A., Kubler, A., & Blechert, J. (2013). Taimi ala o electrocortical meaʻai-faʻailo tali i le taimi o le faʻatonutonu tulafono o le manaʻo. Faʻamuamua i le Psychology, 4, 669. Tui:10.3389 / fpsyg.2013.00669.PubMedCentralPubMedScholar Google
  66. Murphy, CM, Stojek, MK, & MacKillop, J. (2014). Fegalegaleaiga i totonu o le le mautonu uiga o le tagata, fai ma vaisu meaai, ma le Body Mass Index. Manatu, 73, 45-50. Tui:10.1016 / j.appet.2013.10.008.PubMedCrossRefScholar Google
  67. Murphy, TH, Blatter, LA, Wier, WG, & Baraban, JM (1992). Fuafua syn synthic synaptic calcium transients i agavaʻa faʻapitoa neura. Le Journal of Neuroscience, 12(12), 4834-4845.PubMedScholar Google
  68. Naqvi, NH, & Bechara, A. (2010). O le inisula ma fualaʻau faʻasaina: o se interoceptive vaʻaia o le fiafia, uunai, ma filifiliga. Fausaga o le Brain, Ma le 214(5-6), 435-450.PubMedCentralPubMedCrossRefScholar Google
  69. Nichols, TE, & Holmes, AP (2002). Nonparametric permutation suʻega mo le faʻaaogaina o neuroimaging: o le amataga ma faʻataʻitaʻiga. Faʻafanua o Brain Tagata, 15(1), 1-25.PubMedCrossRefScholar Google
  70. Olsson, I., Mykletun, A., & Dahl, AA (2005). O le falemaʻi popole ma le faʻafitauli o le faʻanoanoaga fua faatatau: o se koluse-vaega suʻesuʻega o psychometric ma tulaga mauaina agavaʻa i le masani masani. BMC Psychiatry, 5, 46. Tui:10.1186/1471-244X-5-46.PubMedCentralPubMedCrossRefScholar Google
  71. Pagani, M., Di Lorenzo, G., Verardo, AR, Nicolais, G., Monaco, L., Lauretti, G., & Siracusano, A. (2012). Neurobiological tuʻufaʻatasia o le EMDR mataʻituina - o se EEG suʻesuʻega. PloS One, 7(9), e45753. Tui:10.1371 / journal.pone.0045753.PubMedCentralPubMedCrossRefScholar Google
  72. Paka, HJ, & Friston, K. (2013). Faʻafesoʻotaʻiga ma gaioiga faiʻai faiʻai: mai fesoʻotaʻiga i le malamalama. Saienisi, 342(6158), 1238411. Tui:10.1126 / science.1238411.PubMedCrossRefScholar Google
  73. Parvaz, MA, Alia-Klein, N., Woicik, PA, Volkow, ND, & Goldstein, RZ (2011). Neuroimaging mo vaisu vailaʻau ma amioga fesoʻotaʻi. Faʻaaliga i le Neurosciences, 22(6), 609-624.PubMedCentralPubMedCrossRefScholar Google
  74. Pascual-Marqui, RD (2007). Faʻaauau ma fefaʻasoaaʻiga o vaega: faʻasalalauga i paiga o faasologa o taimi eseese, ma le aveeseina o saofaga zero-lag. arXiv: 0706.1776V3 [stat. ME] 12 Iulai 2007. (http://arxiv.org/pdf/0706.1776).
  75. Pascual-Marqui, RD, & Biscay-Lirio, R. (1993). Spatial iugafono o neuronal afi faʻavae i luga o EEG ma MEG fuaina. Faava o Malo Journal o Neuroscience, 68(1-2), 93-105.PubMedCrossRefScholar Google
  76. Pascual-Marqui, RD, Lehmann, D., Koukkou, M., Kochi, K., Anderer, P., Saletu, B., & Kinoshita, T. (2011). Iloiloina fegalegaleaiga i le faiʻai ma tonu maualalo-iuga eletise electromagnetic tomography. Gaioiga Faʻafilosofia a le Royal Society A - Matematika Faʻasaienisi Tino ma Inisinia, 369(1952), 3768-3784.CrossRefScholar Google
  77. Pascual-Marqui, RD, Michel, CM, & Lehmann, D. (1994). Laʻititi maualalo eletise eletise tomography: o se fou metotia mo localizing eletise gaioiga i le faiʻai. International Journal of Psychophysiology, 18(1), 49-65.PubMedCrossRefScholar Google
  78. Pascual-Marqui, RD, Michel, CM, & Lehmann, D. (1995). Vavaeina o faiʻai eletise gaioiga i microstates: faʻataʻitaʻiga fuafuaina ma faʻamaonia. IEEE Faʻataʻitaʻiga i Inisinia Faʻataʻitaʻi, 42(7), 658-665.PubMedCrossRefScholar Google
  79. Pelchat, ML (2009). Meaʻai o meaʻai i tagata. Journal of nutrition, 139(3), 620-622.PubMedCrossRefScholar Google
  80. Pelchat, ML, Johnson, A., Chan, R., Valdez, J., & Ragland, JD (2004). Ata o manaʻoga: meaʻai e manaʻomia i le taimi o le fMRI. NeuroImage, 23(4), 1486-1493.PubMedCrossRefScholar Google
  81. Pompili, M., Innamorati, M., Szanto, K., Di Vittorio, C., Conwell, Y., Lester, D., & Amore, M. (2011). O mea na tutupu i le olaga e pei o le faʻaititia o le pule i le ola i le taimi muamua, i latou na taumafai e pule i le ola, ma toe faia, ma tagata e leʻi taumafai. Suesuega Tomai Faapitoa, 186(2-3), 300-305.PubMedCrossRefScholar Google
  82. Reid, MS, Flammino, F., Howard, B., Nilsen, D., & Prichep, LS (2006). Topographic ata o aofaʻiga EEG i le tali atu i le ulaina cocaine o oe lava pulega i tagata. Neuropsychopharmacology, 31(4), 872-884.PubMedCrossRefScholar Google
  83. Reid, MS, Prichep, LS, Ciplet, D., O'Leary, S., Tom, M., Howard, B., & John, ER (2003). Aʻoaʻoga electroencephalographic suʻesuʻega o le manaʻomia o le cocaine manaʻomia. Electroenephalography ma Neurophysiology Clinical, 34(3), 110-123.Scholar Google
  84. Ross, SM (2013). Neurofeedback: o le faʻaaogaina o togafitiga o le faʻaaogaina o vailaʻau. Tausisoifua Tumau Paia, 27(4), 246-250.PubMedCrossRefScholar Google
  85. Saunders, BT, & Robinson, TE (2013). Fesuiaʻiga taʻitasi i le teʻena o faʻaosoosoga: aʻafiaga mo vaisu. Neuroscience & Biobehavioural Iloiloga, 37(9 Pt A), 1955-1975.CrossRefScholar Google
  86. Savory, CJ, & Kostal, L. (2006). O faʻamatalaina ni amioga e fesoʻotaʻi ma le faʻaosofia o le mafaufau i moa faʻatapulaʻaina? Physiology & Amioga, 88(4-5), 473-478.CrossRefScholar Google
  87. Schack, B., & Klimesch, W. (2002). Faʻafiafiaga uiga o faʻaosofia ma oscillatory electroencephalic gaioiga i se tagata manatuaina gaioiga gaioiga. Neuroscience Letters, 331(2), 107-110.PubMedCrossRefScholar Google
  88. Schoffelen, JM, & Gross, J. (2009). Suʻesuʻega o fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga ma MEG ma EEG. Faʻafanua o Brain Tagata, 30(6), 1857-1865.PubMedCrossRefScholar Google
  89. Stam, CJ, Nolte, G., & Daffertshofer, A. (2007). Vaega lag index: iloiloga o fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga mai tele auala EEG ma MEG ma faʻaititia faʻaititia mai masani masani. Faʻafanua o Brain Tagata, 28(11), 1178-1193.PubMedCrossRefScholar Google
  90. Stern, Y., Neufeld, MY, Kipervasser, S., Zilberstein, A., Fried, I., Teicher, M., & Adi-Japha, E. (2009). Faʻalauiloaina le faʻamaoniga o le tuʻinanau o le toto i le taimi nei e faʻaaoga ai le PCA-LORETA auiliiliga i luga o lipine puʻe leo o le EEG. Lautusi o Clinical Neurophysiology, 26(2), 109-116.PubMedCrossRefScholar Google
  91. Tammela, LI, Paakkonen, A., Karhunen, LJ, Karhu, J., Uusitupa, MI, & Kuikka, JT (2010). Faʻamalositino faiai i le taimi o meaʻai e faʻaalia i fafine feinu tele. Fomaʻi Fomaʻi ma le Faʻatinoina o Ata, 30(2), 135-140.PubMedCrossRefScholar Google
  92. Tiggemann, M., & Kemps, E. (2005). O le ofoofogia o meaʻai manaʻomia: o le matafaioi a ata faʻalemafaufau. Manatu, 45(3), 305-313.PubMedCrossRefScholar Google
  93. Tiggemann, M., Kemps, E., & Parnell, J. (2010). O le filifiliga filifilia o sukalati manaʻo i luga o visuospatial galue manatua. Manatu, 55(1), 44-48.PubMedCrossRefScholar Google
  94. Tregellas, JR, Wylie, KP, Rojas, DC, Tanabe, J., Martin, J., Kronberg, E., & Cornier, MA (2011). Suiga le aoga fesootaiga gaioiga i le puta tele. Mafuaaga (Silver Spring), 19(12), 2316-2321.CrossRefScholar Google
  95. Turk-Browne, NB (2013). Fesoʻotaʻiga Lelei e pei o faʻamaumauga tetele i le faiʻai o le tagata. Saienisi, 342(6158), 580-584.PubMedCentralPubMedCrossRefScholar Google
  96. Volkow, ND, Wang, GJ, Tomasi, D., & Baler, RD (2013). Ova tele ma vaisu: neurobiological overlaps. Mafuaaga Manatu, 14(1), 2-18.PubMedCrossRefScholar Google
  97. von Deneen, KM, & Liu, Y. (2011). Ova tele o se mea ua fai ma vaisu: Aisea e 'aʻai tele ai le puta? Maturitas, 68 tausaga(4), 342-345.CrossRefScholar Google
  98. Yoshikawa, T., Tanaka, M., Ishii, A., Fujimoto, S., & Watanabe, Y. (2014). Neural tulafono faatonutonu auala o le manao mo meaai: faaalia e magnetoencephalography. Brain Research, 1543, 120-127. Tui:10.1016 / j.brainres.2013.11.005.PubMedCrossRefScholar Google