Faʻasalaga Tau Tupe i Taumafaiga a Tagata Taitoatasi Faatasi ma le aunoa ma le Faʻaipoʻaina o le 'Aiʻai Binge (2013)

. Tusiga a le tusitala; avanoa ile PMC 2014 Me 1.

Faʻasalalauina i faʻamaufaʻailoga mulimuli:

PMCID: PMC3686098

NIHMSID: NIHMS466498

lē faʻatino

tua

O se laasaga taua i suʻesuʻega o meaʻai e aofia ai le faʻamalamalamaina o neurobiological underpinnings o le faʻaogaina o taui e le o meaʻai faʻapitoa i vaega faʻapitoa o tagata laʻititi.

Metotia

E sefuluiva tagata lapopoa o loʻo sailia togafitiga mo le faʻamaʻi faʻamaʻi (BED) na faʻatusatusaina ma le 19 non-BED obese tagata (OB) ma le 19 lean control subjects (LC) aʻo faia se taui tau tupe / leiloa galuega e vaʻavaʻai ai mea faʻamoemoe ma taunuʻuga i le taimi o galuega faʻamaneta. ata. Eseesega i le faʻaagaga faʻaitulagi na suʻesuʻeina i vaega BED, OB, ma LC i le taimi o taui / gau, faʻamoemoe, ma faʻamatalaga.

i'uga

E fesoʻotaʻi ma le vaega LC, o le vaega OB na faʻaalia le faʻateleina o le ventral striatal ma le ventromedial prefrontal cortex gaioiga i taimi o faʻamoemoega. I se faʻatusatusaga, o le BED vaega e fesoʻotaʻi ma le vaega OB na faʻaalia le faʻaitiitia o le gaioiga o le vaʻaia i le taimi o le faʻamoemoeina o taui / gau. E leai se eseesega na matauina i le va o le BED ma le LC vaega i le ventral striatum.

faaiuga

O lo'o iai le fete'ena'i i tagata lapopo'a e fa'atatau i feso'ota'iga neural o le fa'aogaina o taui/ gau. O eseesega o neural i vaega tuueseeseina ma le gaʻo ua fautua mai ai o le tele, fesuisuiaʻi faʻalavelave atonu e taua i le faʻamalieina o le puipuiga ma togafitiga mo le gaʻo.

uputatala: Fa'aletonu le 'ai, fMRI, gyrus pito i luma, insula, puta, taui, ventral striatum

O faiga faʻapitoa o le neural-e ala i la latou tulafono faatonutonu o le manaʻo, tulafono faatonutonu o le mamafa, ma le tali atu i togafitiga-ua aʻafia i le gaʻo (-). Ae ui i lea, o suʻesuʻega i le faitau aofaʻi o tagata ua faʻaalia uma le hyper- ma le hyporesponsivity taui neurocircuitry i le tali atu i faʻamatalaga meaai (-). O nei suʻesuʻega e foliga mai e le tutusa e mafai ona fesoʻotaʻi ma le feteʻenaʻi i totonu o tagata lapopoa (). O le tino puta e feso'ota'i ma tu'aiga 'ese'ese o amioga fa'aletonu o 'ai. Mo se faʻataʻitaʻiga, o vaega e maua i le tino puta ma le faʻafitauli o le 'ai (BED) e ese mai i latou e le o ni faʻalavelave faʻapitoa i le tele o amioga ma le mafaufau (). O lo'o i ai se felafolafoaiga o lo'o iai nei e fa'atatau i le fa'aogaina o le "vaisu o mea'ai" i amioga tau taumafa; e ui o nisi tagata suʻesuʻe e finau i le leai o se faʻamaoniga (), o isi e manatu o le fausiaina e foliga mai e fetaui lelei i nisi vaega laʻititi laʻititi, e pei o le BED (,).

O su'esu'ega e foliga mai e le o gatasi e ono atagia mai ai fo'i le fa'aletonu e fa'amanino lelei vaega e feso'ota'i ma le fa'atalitali ma le fa'atinoina o taunu'uga (). O le faʻamoemoeina o taui e fesoʻotaʻi ma le gaioiga ventral striatal (VS), ae o le tele o le medial prefrontal cortex gaioiga e fesoʻotaʻi ma faʻamatalaga taui poʻo le vaega o le faʻasologa o taui (-). O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o meaʻai e faia ai le vaʻaiga faʻapitoa-faʻataunuʻu e lipotia ai le sili atu o le tali atu i le VS, midbrain, amygdala, ma thalamus e faʻatatau i vaega faʻataunuʻu o le gaioiga o taui i tagata soifua maloloina (,). O le taumafaina o meaʻai suamalie e fesoʻotaʻi ma le tele o gaioiga i le orbitofrontal cortex (OFC) ma le insula, faʻatasi ai ma le faʻateleina o le tali mai o loʻo matauina i tagata gasegase (,,). I le lapo'a, o le va'aiga fa'amoemoe-fa'ataunu'u e matua taua lava, ona o le fa'aaogaina o le malosi e foliga mai e matua a'afia lava i fa'ailo fa'atalitali nai lo le taumafaina moni o mea'ai (). O le faʻateleina o le faʻamoemoe i taui o meaʻai ua faʻaalia o se faʻaosoina mo le 'ai tele i tagata lapopoa (,).

E o'o mai i le taimi nei, o su'esu'ega neuroimaging e iloagofie ai le fa'ataunu'uina / fa'ataunu'uina o le faitau aofa'i o tagata o lo'o i ai fa'alavelave tausami e maua ai su'esu'ega lavelave. Obese, faʻatatau i le paʻu, tagata taʻitoʻatasi e faʻaalia le faʻateleina o gaioiga i totonu o le insula ma le pito i luma o le gyrus (IFG) i le taimi o le faʻamoemoeina o meaʻai (). Ae ui i lea, i le bulimia nervosa, o se maʻi e faʻaalia i le 'ai tele, o le faʻamoemoeina o meaʻai e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o gaioiga muamua ma le insula, e faʻatatau i tagata e leʻi 'ai (). E feso'ota'i le gaioioiga ma galuega fa'atino taui (-,,), ma le suia o tali striatal e fesoʻotaʻi ma le puta ma le mamafa; ae ui i lea, e ui lava o nisi suʻesuʻega e faʻaalia ai le faʻaitiitia o le gaioiga pe a maeʻa le taumafaina o meaʻai suamalie i tagata laʻititi, o isi e lipotia le faʻateleina o le tali atu (,,,).

E faʻapea foʻi, o tusitusiga o mea ua fai ma vaisu e aofia ai suʻesuʻega e foliga mai e le mautonu i le gaosiga o taui, e tusa lava pe vaʻaia vaega faʻamoemoe / faʻataunuʻu. Mo se faʻataʻitaʻiga, ua lipotia mai le faʻateleina o gaioiga faʻamalosi i le faʻalagolago i cocaine i le taimi o faʻagaioiga faʻamoemoe (), ae o le faʻaitiitia o tali faʻatali VS ua maitauina i le faʻalagolago i le ava () ma taaloga fai tupe (). O nei eseesega e ono feso'ota'i ma fa'aletonu fa'apitoa, iloiloga fa'apitoa/au'ili'ili, tulaga o le su'eina o togafitiga, po'o fa'asologa fa'anatura o le VS; fa'aopoopo ese'esega e ono feso'ota'i ma ituaiga fa'amalosi (fa'ata'ita'iga, fa'atatau i vaisu/le feso'ota'i).

E ui lava o le tele o suʻesuʻega o le neuroimaging e suʻesuʻeina faʻagasologa o taui e fesoʻotaʻi ma faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o meaʻai i le faitau aofaʻi o tagata, o loʻo i ai se matelaina o suʻesuʻega i le faʻaogaina o taui e le o ni meaʻai i le gaʻo (,). E taua tele le malamalama i le fa'atinoina o taui lautele i le tino puta, aua o suiga i le fa'asologa o taui e ono fa'atusalia ai le fa'aletonu o le 'ai. O suʻesuʻega o loʻo i ai nei na faʻaogaina ai le faʻataʻitaʻiga o le magnetic resonance (fMRI) e suʻesuʻe ai le faʻaogaina o taui tau tupe i le taimi o le faʻamoemoe ma le mauaina o manumalo / gau i tagata laʻititi ma leai se BED ma se faʻatusatusaga faʻatusatusa (LC) vaega. O le ma'i o le 'ai tele e matua'i ese lava mai isi ituaiga o la'au puta ma fa'aletonu o mea'ai i le tele o fa'ailoga o amioga, tino, mafaufau, ma le mafaufau (,,). Ae ui i lea, e oʻo mai i le taimi nei, e naʻo le lua suʻesuʻega neuroimaging na suʻesuʻeina le faʻaogaina o le bio-behavioral correlates o lenei maʻi e faʻatatau i isi tulaga lapoʻa. O le eseesega muamua na matauina i le mamafa o tagata auai BED e faʻatatau i le mamafa ma le paʻu o vaega e aunoa ma le BED i tali a le ventromedial prefrontal cortex (vmPFC) i meaʻai (). Talu ai nei, na matou matauina ai le eseesega o le faʻaosoina o faiʻai i le va o tagata gaʻo ma le leai o se BED i le taimi o le faʻatonuga o le mafaufau, faatasi ai ma le vaega o le BED o loʻo faʻaalia le faʻaitiitia o le faʻagaoioia i le IFG, vmPFC, ma le insula ().

Ina ia suʻesuʻeina isi eseesega i tagata laʻititi ma e aunoa ma le BED, matou te faʻaaogaina se galuega faʻatuai faʻalavelave faʻapitoa tau tupe (MIDT) e suʻesuʻe ai taui / leiloa gaioiga (,,,,). Matou te manatu o le vaega BED o le a faʻaalia le faʻaitiitia o le tali atu i le VS i le taimi o faʻamoemoega, ae o le vaega o le OB o le a faʻaalia le faateleina o le VS gaioiga e faʻatatau i le vaega LC. Matou te faʻapea, e ogatasi ma suʻesuʻega fMRI i le bulimia (), i le taimi o le fa'ai'uga o le vaega BED o le a fa'aalia le fa'aitiitia o le vmPFC, insula, thalamus, ma le IFG fa'atatau i vaega e le o BED. O mea tutusa i vaega BED ma le OB na suʻesuʻeina, ona o mea tutusa i le va o tagata laʻititi i le neural correlates o taui taui.

Metotia ma Mea

Tagata e Auai

O tagata na auai e aofia ai le 57 tagata matutua 19–64 tausaga le matutua (fuafuaga tausaga: 38.9, 34 tamaitai), lea e 64.9% (n = 37) ua faailoaina o le Caucasian, 29.0% (n = 17) ua faailoaina o Aferika Amerika, 5.3% (n = 3) fa'ailoa mai o Amerika Amerika, ma le 1.8% (n = 1) fa'ailoa o Asia Amerika; 5.3% (n = 3) faʻaalia i latou o le Hispanic, ma le 94.7% (n = 54) ua faailoa mai e le o se faa-Hispanika. O lo'o i totonu fa'amatalaga o tagata Laulau 1 ma le Fa'aopoopo 1. O tausaga na fa'aaofia e fai ma fa'avasegaga i fa'avasegaga fa'atusatusa uma o kulupu, e tu'uina atu i le eseesega o kulupu i tausaga ma fa'atonutonu ai a'afiaga fa'atatau i le matua. Fa'ailoga o le tino (BMI) i le vaega BED e mai le 30.1 i le 44.1. O le vaega OB e aofia ai le 19 tagata ma le BMI mai le 30.4 i le 41.6 ma le vaega LC e aofia ai le 19 tagata ma BMI mai le 20.4 i le 24.6. O vaega BED ma le OB e leʻi eseese i luga ole BMI, ma e pei ona faʻamoemoeina, o nei vaega e maualuga atu BMI nai lo le LC vaega.

Laulau 1 

Fa'amaumauga o Tagata Faigaluega ma BMI

O le vaega o le BED o loʻo i ai le 19 tagata suʻesuʻe togafitiga na lesitalaina i se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga 4-masina togafitiga o le sibutramine ma le mafaufau faʻapitoa-fesoasoani fesoasoani, naʻo ia pe faʻatasi. I le mulimuli ai i faiga faʻavae o loʻo faʻamatalaina iinei, na auai tagata auai i le fMRI protocol aʻo leʻi amataina togafitiga, lea na tuʻuina atu mo le 4 masina. O le DSM-5 taiala mo le BED (www.dsm5.org) na faʻaaogaina e faʻamaonia ai o tagata uma o le BED vaega na ausia tuʻutuʻuga, ae leai se tagata i le OB poʻo le LC vaega na i ai se talaʻaga poʻo le faʻaalia o le taimi nei o le 'ai tele poʻo isi amioga le lelei o le 'ai.

Fua

MIDT

O tagata auai uma na fa'amae'aina le MIDT; o le galuega ma metotia faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻamatalaina i se isi mea (,) ma i le vaega Metotia o le Faaopoopo 1.

fMRI Faʻatauga ma Suʻesuʻega

Na maua ata i Siemens TIM Trio 3T MRI system (Siemens, Malvern, Pennsylvania). O auala e maua ai ata ma au'ili'ili o lo'o fa'amatala auiliiliina ile Fa'aopoopo 1. O ata fa'atino sa mua'i fa'agaioia ile SPM5 (Welcome Functional Imaging Laboratory, Lonetona, UK), fa'avasega ile Montreal-Neurological-Institute template ma fa'alelei ile 6-mm kernel full-width-at. -afa-maualuga. Fa'ata'ita'iga tulaga muamua na fa'atinoina ma le malosi o le fa'afouga () e fa'aitiitia ai a'afiaga a tagata i fafo (). Na fa'aaofia ai fa'asologa fa'amama fa'asolo ma fa'asili maualuga e fai ma toe fa'aopoopo e leai se tului. Ole vaega ole su'esu'ega a le Neuroelf (www.neuroelf.net) na fa'aaogaina mo le fa'avasegaina o a'afiaga fa'afuase'i tulaga lua. Fa'asa'oga mo le tele o fa'atusatusaga na fa'atautaia ma Monte-Carlo simulation (fa'ata'ita'iga, AlphaSim), fa'atasi ai ma voxel-poto ma fuifui paepae e i'u ai i se fua faatatau o le sese o le aiga o le 5%. Ina ia suʻesuʻeina le faʻagaioiina o le faiʻai e fesoʻotaʻi ma galuega, matou te faʻatusatusaina: 1) faʻamoemoeina o tupe maua ma le faʻamoemoe o le leai o se taunuʻuga tau tupe mo le faʻamoemoe (A1) ma le faʻamoemoe o faʻamatalaga (A2) vaega (A1Win ma A2Win, faasologa); 2) fa'atalitali o tupe gau ma le fa'amoemoe e leai se taunu'uga tau tupe mo vaega A1 ma A2 (A1Loss ma A2Loss, fa'asologa); 3) “Manumalo” ma le “Neutral” fa'ata'ita'iga (OCWin); ma le 4) “Loss” versus “Neutral” results trials (OCLoss). Va'ai Fa'aopoopo 1 mo nisi fa'amatalaga ma Balodis 'ua al. () o lo'o fa'aalia ai le fausaga o fa'amasinoga. Ina ia suʻesuʻeina eseesega i le va o kulupu, matou te faʻatusatusa le gaioiga i vaega BED, OB, ma LC i le taimi o A1Win, A2Win, OCWin, A1Loss, A2Loss, ma OCLoss i paga-faʻapitoa. t suega. I le faaopoopo atu i faʻatusatusaga atoa-faiʻai, 2 suʻesuʻega faʻaitulagi-o-tului na faia. O nei suʻesuʻega na taulaʻi i le VS, faʻatasi ai ma faʻamaopoopo mai se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o taʻaloga faiʻai na faʻafaigaluegaina i le taimi o le faʻamoemoeina o faʻamalosiaga tau tupe (Ata 2) () ma faamaopoopo e aofia ai le nucleus accumbens (Ata 3) ().

Ata 2 

Va'aiga fa'aola ole ventral striatal regions of interest (ROIs) ma fa'amaopoopo lipotia e Knutson ma Greer (). (A) O lanu lanumoana o loʻo faʻaalia ai le 5-mm sphere faataamilo i le ventral striatum i le agavale [−12, 10,−2] ma le taumatau [10, 8, 2] itu. (B ...
Ata 3 

Va'aiga fa'aono o ROI fa'aola fa'atasi ma fa'amaopoopo fa'atatau i su'esu'ega o taui a Breiter 'ua al. (). (A) O lanu lanumoana o loʻo faʻaalia ai le 6-mm sphere faataamilo i le ventral striatum i le agavale (−12, 7, −10) ma le taumatau (12, 7, −10) ...

i'uga

O le eseesega o le A1 ma le amio ma le aʻafiaga o tali o loʻo maua i le Faʻaopoopoga 1, tuʻuina atu avanoa faʻatapulaʻa ma le talafeagai o vaega A2 ma le OC i faʻagasologa o vaisu. E le gata i lea, o se suʻesuʻega tuʻufaʻatasia o loʻo lisiina ai faʻagaioiga o loʻo i luga o vaega faʻapitoa (BED + OB vaega tuʻufaʻatasia) o loʻo lisiina i totonu. Laulau S2 ile Fa'aopoopo 1. O eseesega vaega uma o lo'o lisiina i totonu Laulau 1. I mea o lo'o mulimuli mai, o fa'ai'uga e fa'amamafa ma fa'amatala ai le eseesega o vaega e feso'ota'i ma a tatou manatu (fa'atusa, vaega pito i luma). O fa'ai'uga o su'esu'ega fa'aitulagi o tului o lo'o fa'aalia i totonu Faʻafanua 2 ma Ma33.

OB Versus LC

vaʻai Ata 1A ma Laulau 2.

Ata 1 

Eseesega fa'avae i luga ole Galuega Fa'atuai Tau Tupe ile vaega pito i luma o le pito i luma o tagata lapopoa ma le fa'aletonu o le 'ai (BED) (n = 19), tagata lapopoa e aunoa ma le BED (OB) (n = 19), ma se faatusatusaga laititi (LC) (n = 19) vaega ile z = −17, ...
Laulau 2 

Eseesega Vaega ile taimi ole MIDT

A2Win

I le taimi o le A2Win, o faʻatusatusaga o le OB-LC na faʻaalia ai le faʻateleina o gaioiga i le IFG saʻo e faʻalautele atu i le OFC ma i le talamusu lua e faʻalautele atu i le itu taumatau, VS (Ata 2C, Ata 3C), ma le hypothalamus.

A2 leiloa

I le taimi o le A2Loss, o fa'atusatusaga o le OB-LC na fa'aalia ai le fa'ateleina o gaioiga i le agavale IFG fa'alautele atu i le itu taumatau IFG, OFC, ma le vmPFC; gyrus i luma o le ogatotonu taumatau e fa'alautele atu i tua i le ogatotonu pito i luma ma IFG; ma agavale ogatotonu o le substantia nigra e fa'alautele i le ogatotonu i le nucleus mumu ma le lentiform nucleus.

OCWin

I le taimi o le OCWin, o faʻatusatusaga o le OB-LC na faʻaalia ai le faʻaitiitia o le gaioiga i le itu tauagavale pito i luma e oʻo atu i tua i le ogatotonu pito i luma ma le pito i tua.

OCLloss

I le taimi o le OCLoss, o faʻatusatusaga o le OB-LC na faʻaalia ai le faʻaitiitia o le gaioiga i le agavale pito i luma e oʻo atu i le pito i luma ma le postcentral gyrus.

BED Versus LC

vaʻai Ata 1B ma Laulau 2.

A2Win

I le taimi o le A2Win, BED-LC faʻatusatusaga na faʻaalia ai le faʻatupulaia o le gaioiga i le pito i tua e oʻo atu i le ogatotonu o le pito i luma, insula, ma le claustrum ma i le agavale cingulate gyrus e faʻalautele atu i le caudate (Ata 2D). O le faʻaitiitia o gaioiga na matauina i le dorsal medial frontal gyrus.

A2 leiloa

I le taimi o le A2Loss, BED-LC faʻatusatusaga na faʻaalia ai le faʻatupulaia o gaioiga i le itu taumatau e oʻo atu i le IFG. Na maitauina le fa'aitiitia o le gaioioiga i le itu taumatau ogatotonu pito i luma e fa'alautele atu i tua i le pito i luma o le ogatotonu.

OCWin

I le taimi o le OCWin, o fa'atusatusaga a le BED-LC na fa'aalia ai le fa'aitiitia o le gaioioiga i le itu taumatau pito i luga o le tino e o'o atu i le insula, cingulate gyrus, ma le pito i tua; lobule pito i lalo ifo o lo'o fa'alautele atu i le insula, cingulate i tua, gyrus pito i luga / ogatotonu, VS, caudate, gyrus postcentral, precuneus, cuneus, gyrus pito i luga / ogatotonu, ma culmen; cingulate pito i luma e fa'aloaloa i tua i le taumatau IFG, caudate, ma le claustrum; gyrus pito i luma medial lua; ma taumatau VS.

OCLloss

I le taimi o le OCLoss, BED-LC faʻatusatusaga na faʻaalia ai le faʻaitiitia o le gaioiga i le itu tauagavale muamua e faʻalautele atu i le cingulate gyrus taumatau, cingulate pito i luma, lobule paracentral agavale, gyrus postcentral taumatau, ma le lobule paracentral taumatau; gyrus faaletino pito i luga taumatau e oo atu i gyrus faaletino felavasai, gyrus postcentral, ma insula; insula agavale e fa'alautele atu i le gyrus mua'i ma le gyrus postcentral; cingulate pito i tua agavale e faalautele atu i le lingual gyrus, bilateral precuneus, ma cuneus; ma le fai'ai ogatotonu taumatau e o'o atu i talamus ma culmen.

BED Versus OB

vaʻai Ata 1C ma Laulau 2.

A2Win

I le taimi o A2Win, BED-OB faʻatusatusaga na faʻaalia ai le faʻaitiitia o le gaioiga i le lentiform nucleus e faʻalautele atu i le VS (Ata 2B, Ata 3B), hypothalamus, talamus, caudate, putamen, ma le ogatotonu o le fatu mumu; i totonu o le cingulate gyrus taumatau e fa'alautele atu i le lua i le medial/superior frontal gyrus; insula taumatau e oo atu i le gyrus faaletino pito i luga; ma i le itu tauagavale precentral gyrus fa'alautele atu i le IFG.

A2 leiloa

I le taimi o A2Loss, BED-OB faʻatusatusaga na faʻaalia ai le faʻaitiitia o le gaioiga i totonu o le ogatotonu o le nucleus mumu e oʻo atu i le thalamus, bilateral VS, ma le substantia nigra; gyrus i luma medial e o'o atu i gyrus postcentral, gyrus cingulate, lobule pito i lalo, gyrus postcentral, ma gyrus pito i luma; insula agavale e fa'alautele atu i le gyrus tino maualuga; gyrus pito i luma ogatotonu e o'o atu i le cingulate i luma ma le gyrus pito i luma; ma tu'u ai le gyrus precentral e fa'alautele atu i le gyrus postcentral.

OCWin

I le taimi o le OCWin, BED-OB faʻatusatusaga na faʻaalia ai le faʻaitiitia o le gaioiga i le insula, lentiform nucleus, para-hippocampal gyrus, cuneus, thalamus, ma le gyrus tino maualuga; gyrus faaletino pito i luga taumatau e oo atu i le insula, gyrus precentral, ma le IFG; gyrus i luma o le ogatotonu taumatau o loʻo faʻalautele atu i le cingulate i luma, VS bilateral, ma le caudate; ma tuua le caudate.

OCLloss

I le taimi o le OCLoss, BED-OB faʻatusatusaga na faʻaalia ai le leai o se eseesega o vaega i pito i luma-striatal (Laulau 1 lisi uma eseesega vaega).

Talanoaga

O eseesega taua na matauina i le va o le BED, OB, ma le LC vaega i auala na faʻamaonia ai se vaega o matou manatu: o eseesega faʻamoemoega taua i le VS na matauina i le taimi o le A2 manumalo / toilalo i le BED-OB (ae le o le BED-LC) faʻatusatusaga; BED-OB faʻatusatusaga i nei vaega na faʻaalia ai le faʻaitiitia o tali VS i le BED, ae o faʻatusatusaga o le OB-LC na faʻaalia ai le maualuga o tali VS i le OB. O nei mamanu na faia foi mo le eseesega o vaega i le ogatotonu, thalamus, ma amygdala, o loʻo fautua mai ai le faʻaogaina o le eseesega o le faʻaogaina ma / poʻo le faʻaosofia o le matagaluega (,). O taunuʻuga i le BED na auai na fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le gaioiga muamua ma le insula e faʻatatau i vaega uma e le o BED. O a'afiaga o meaola ma falema'i o lo'o talanoaina iinei e fa'atatau i le eseesega i le va o fa'atusatusaga o vaega i taimi o fa'amoemoega ma fa'ai'uga taui.

Fa'atonuga Fa'anatinati

E tusa ai ma o tatou manatu, o le faʻagasologa faʻamoemoe na fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le gaioiga VS i le BED e faʻatatau i tagata auai o le OB. I le isi itu, o faʻatusatusaga o le OB-LC na faʻaalia ai le faʻateleina o le faʻafaigaluegaina o le VS i lenei vaega i tagata auai o le OB. E le gata i lea, o faʻailoga BED-OB eseese na faʻaalia i le ogatotonu, amygdala, ma thalamus-ituaiga na faʻaalia muamua i meaʻai faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga e sili atu ona tali atu i le taimi o le faʻamoemoe e fesoʻotaʻi ma faʻagasologa o taui (,). O le mea lea, o nei taunuuga, e maua ai se faʻamalamalamaga o suʻesuʻega e foliga mai e le mautonu i le faʻaogaina o taui i le gaʻo ma vase lalo o le taua o le vaʻavaʻai i le va o subtypes obesity ma vaega o taui faʻamoemoe. O le VS, aemaise lava le nucleus accumbens, ua matua aʻafia i le faʻatinoina o taui, aemaise lava pe a fesoʻotaʻi ma suiga i le tulaga o le aʻafiaga ma amioga faʻatatau i sini (-). O a matou suʻesuʻega o le faʻaitiitia o le tali atu i le vaega BED, e fesoʻotaʻi ma le vaega OB, i luga o le A2 manumalo / toʻilalo vaega e tusa ai ma suʻesuʻega a le MIDT i isi faitau aofaʻi o loʻo faʻaalia i faʻafitauli i le puleaina o le manaʻo, e aofia ai i latou o loʻo i ai taaloga faʻapitoa, faʻaletonu le mafaufau / faʻafitauli. , fa'alagolago i le ava malosi, ma tala'aga lelei o aiga mo le 'ava malosi (,,,,). E tutusa ma su'esu'ega fa'atatau i taaloga faitupe (), fa'atatau i luma o le hypoactivity i le BED tagata auai na itiiti ifo vaega-fa'apitoa nai lo le fa'amoemoe. O le fa'aitiitiga fa'aletonu i luma o le fa'agaoioiga na tupu i vaega uma e fa'atalitali ma fa'ai'uga ma tulaga manumalo ma le faia'ina (Ata 1), faʻaalia i le BED se faʻataʻitaʻiga lautele o le faʻaitiitia o le faʻagasologa o luma-striatal o taui ma gau. E le gata i lea, o BED-LC ma BED-OB faʻatusatusaga na maua ai se mamanu tutusa o eseesega i vaega o taunuuga i luga ole MIDT, aemaise ile insular ma striatal regions. Ae ui i lea, o nai eseesega i le pito i luma o le itu i le taimi o le faʻamoemoe i le BED-LC faʻatusatusaga o loʻo fautua mai ai o le vaega BED e sili atu ona faʻaalia e ala i suiga i taimi o taunuuga, ae o le vaega o le OB e iloga i le vaʻaia i le taimi o le faʻamoemoe.

Fa'atatau i manatu o vaisu

O le fa'aitiitia o fa'agaioiga fa'anatinati e ono fa'atusalia ai se mea taua i le atina'eina o le BED. O le "Reward deficiency syndrome" o loʻo faʻapea o tagata taʻitoʻatasi e maualalo le tau o le neurocircuitry e mafai ona 'ai meaʻai poʻo le auai i amioga fai ma vaisu i taumafaiga taui e faʻaosofia ai le gaioiga i nei vaega (). Suia tali a le ogatotonu o loʻo aofia ai le tele o nigra i vaega uma o le A2W ma le A2L i le BED-OB ma le OB-LC faʻatusatusaga o loʻo fautua mai ai suiga i auala neural dopaminergic. O le mea moni, o le VS, hypothalamus, thalamus, ma le pito i luma o le cortex o loʻo faʻatusalia ai vaega sili ona vaʻaia o le mesocorticolimbic dopamine system, e ogatasi ma le matafaioi a lenei neurotransmitter i le gaosiga o taui (,). E ui lava e le mafai e le fMRI ona faʻafesoʻotaʻi suiga o gaioiga i le dopamine, faʻatasi ai ma le fMRI ma le positron emission tomography suʻesuʻega e faʻaalia ai le faateleina o le gaioiga o le dopaminergic i vaega pito i luma o le cortical aʻo faʻamoemoe tagata taʻitoʻatasi ma maua taui tau tupe (). O suiga o le Dopaminergic o loʻo matauina ile BED (-), ma le tuʻuina atu o le dopamine striatal i le taimi e faʻaosofia ai meaʻai e fesoʻotaʻi lelei ma le taofiofia o meaʻai (). Ae ui i lea, o se BED-hypo-active / OB-hyperactive dopaminergic faʻataʻitaʻiga e mafai ona faʻafaigofieina faiga faʻavae; O suiga e mafai ona feso'ota'i ma vaega fa'apitoa o le fa'aletonu, ina ia mafai ai ona fa'aitiitia le fa'atonuina o le tino muamua o le tino ma le 'ai fa'afuase'i o mea'ai ga'o pe suka (-). E o gatasi ma le manatu fa'aoso fa'aoso, o le a'afiaga o le fa'atosina (fa'atusa, "fiafia") o le fa'atinoina o galuega e mafai ona fa'aitiitia pe a mae'a le fa'aogaina, ae o le fa'aoso-salence (ie, "mana'o") e fa'ateleina. I le suʻesuʻega o loʻo iai nei, na faʻaalia ai e sui auai o le BED le faʻaitiitia o le faʻagasologa o le faʻamoemoe e faʻatatau i le vaega OB i faʻamatalaga tau tupe; e ono mafai ona fa'ateleina le gaioi i totonu o feso'ota'iga pito i luma (ie, fa'alavelave fa'apitoa)).

E ese mai i le vaega BED, o le eseesega o vaega o le OB-LC na tele lava i totonu o vaega faʻamoemoe. O suʻesuʻega i le OB (faʻatatau i le LC) vaega o le faʻateleina o le medial / lateral OFC, striatum, amygdala, ma le hippocampal activation i le taimi o faʻagaioiga faʻamoemoe e ogatasi ma faʻataʻitaʻiga tali tutusa na matauina i le taimi o le tuʻuina atu o meaʻai () ma lagolagoina le manatu o le faʻamoemoe sili atu o taui i lenei vaega.

Fa'asologa o Taunuuga

E tusa ai ma o tatou manatu, o tagata auai o le BED na faʻaalia le faʻaitiitia o le gaioiga i le pito i luma ma le insular i le taimi o taunuuga, e faʻatatau i vaega uma o le OB ma le LC. O nei suʻesuʻega o loʻo ogatasi ma lipoti i le atoatoa ma lalo ifo o le bulimia, lea e faʻaalia ai e tagata taʻitoʻatasi le faʻaitiitia o le gaioiga i le itu tauagavale pito i luma o le gyrus, insula, ma le taumatau muamua i le taimi o le taumafaina o meaʻai (). E le gata i lea, o le vmPFC ma le itu taumatau o le insula atrophy e fesoʻotaʻi ma le faʻamalosia o le 'ai o meaʻai (). I le eseesega o le BED-OB ma le BED-LC, o le faʻaitiitia o le gaioiga o le insula e faʻalautele atu i le IFG o loʻo faʻaalia i tagata auai BED. O le insula o loʻo faʻavaeina le cortex tofo muamua ae o loʻo aʻafia foi i faʻailoga homeostatic (-). O le mea lea, o fa'ai'uga e lagolagoina ai le manatu o le suia o fa'asologa lautele o taui ile BED. Suia le fa'alauiloaina o feso'ota'iga e ala i le fa'aogaina o le insula gaioiga, aemaise lava i le taimi o le fa'agasologa o taunu'uga, e ta'u mai ai se fa'aletonu le mafai ona tu'ufa'atasia fa'amatalaga tau taui e fa'atatau i le tulaga o lo'o iai nei le tagata. E le gata i lea, o le IFG o loʻo aʻafia i fegalegaleaiga i le va o le mafaufau ma le faʻamalosia o gaioiga i le taimi o le taofiofia (-); o le mea lea o le fa'aitiitiga fa'aitiitiga o le IFG ma le fa'ailoga o le insula e ono a'afia ai le fuaina o fa'ailoga fia'ai/ma'o'ona.

Malosiaga, Tapulaa, ma Faatonuga i le Lumanai

I lo matou iloa, o le suʻesuʻega o loʻo i ai nei o le suʻesuʻega muamua lea a le fMRI i le faʻavasegaina o taui i vaega eseese o taui ma le va o vaega o meaʻai, e aofia ai ma i latou e iai le BED. O le faʻaogaina o se faʻataʻitaʻiga o taui i vaega lapopoa o loʻo faʻaalia uiga 'ai eseese e maua ai le malamalama sili atu i biomarkers e ono mafai ona maua i phenotype taʻitasi. I lenei auala, o le suʻesuʻega o loʻo i ai nei e vaʻavaʻai ai fesoʻotaʻiga neural faʻapitoa e fesoʻotaʻi ma faʻataʻitaʻiga o le 'ai-amio mai i latou e fesoʻotaʻi ma le gaʻo. E le gata i lea, o le galuega a le fMRI e maua ai le avanoa e suʻesuʻe ai mamanu neurofunctional e fesoʻotaʻi ma taui / leiloa faʻagasologa e ono faʻaleleia ai mamanu faʻapitoa.

O le suʻesuʻega o loʻo iai nei e faʻatapulaʻaina e le tele o mea. O le maualalo o le aofaʻi o tamaʻitaʻi auai i le BED vaega na taofia ai se suʻesuʻega o eseesega o alii ma tamaitai; O le fa'afoeina o su'esu'ega o 'ai i vaega uma e ono mafai fo'i ona iloa ai isi uiga taua o mea'ai. O suʻesuʻega talu ai na lipotia ai eseesega e fesoʻotaʻi ma le mamafa o le BED i faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga faʻatasi ma faʻalapotopotoga (); o le mea lea, e mafai ona iloa e le natura suʻesuʻe togafitiga le BED mai vaega OB ma LC. O nisi o suʻesuʻega atoa-faiʻai e le ola i se faʻasaʻoga a Bonferroni mo le tele o faʻatusatusaga e fesoʻotaʻi ma vaega e ono o le MIDT ma vaega faʻamaonia e tolu na suʻesuʻeina.

O su'esu'ega i le lumana'i e mafai ona su'esu'e atili ai mea masani i le va o vaega BED ma OB; i le su'esu'ega o lo'o i ai nei su'esu'ega fa'atasi ua iloa ai o lo'o fa'apipi'i i le tele o pito i tua ma pito i tua (Laulau S2 ile Fa'aopoopo 1). E le gata i lea, e itiiti lava le vaʻaia na matauina i le va o vaega lapopoa i le BED-LC ma le OB-LC faʻatusatusaga. O vaega tutusa na aliali mai i le tele o vaega o taunuuga ma i le tele o pito pito i tua, e aofia ai le faʻaitiitia o le cingulate i tua, precuneus, ma le gaioiga muamua o le gyrus i le taimi o vaega uma e lua. O nei vaega o loʻo aʻafia i le faʻamoemoeina o taui ma le puleaina o le gauai; mo se faʻataʻitaʻiga, o le cingulate pito i tua o loʻo taʻua o se sao i le faʻailogaina o suiga o le siosiomaga, e aofia ai taui taui, faʻatasi ai ma le faʻateleina o gaioiga e fetaui ma suiga i totonu o le setete poʻo suiga o le siosiomaga (). O le fa'aitiitia o gaioioiga i vaega ia i vaega lapopoa e fa'ailoa mai ai suiga i le mafaufau ma le fa'aosofia i le taimi o fa'amatalaga i vaega o taunu'uga.

O suʻesuʻega i le lumanaʻi e tatau foi ona suʻesuʻeina eseesega e mafai ona fesoʻotaʻi ma le itupa, tulaga ulaula, ma amioga suʻesuʻe togafitiga i tagata laʻititi. O le isi laasaga taua o le a aofia ai le malamalama pe faʻafefea ona fegalegaleai nei neural system ma masini homeostatic (,) ma fa'aopoopoina fa'atatau i le fa'a'umi'umi/umi o le tino puta ma/po'o le BED. O suʻesuʻega umi e mafai ona tuʻuina atu ai fesoʻotaʻiga faaletino i le va o suiga o le mamafa ma le faʻaogaina o le faiga o taui ma faʻamaonia faʻailoga ola e fesoʻotaʻi ma meaʻai aʻo leʻi amataina le gaʻo. E ui lava e le mafai e le mamanu faʻataʻitaʻi o loʻo iai nei ona faʻaituau pe o nei eseesega o se mafuaʻaga poʻo se taunuuga o le lapoʻa poʻo le 'ai tele, e ui i lea e iai a latou aafiaga taua mo togafitiga o le puta. O togafitiga e taulaʻi i le faʻaosofiaina o le corticostriatal limbic gaioiga e mafai ona faʻatusalia togafitiga taua mo BED. I se tulaga lautele, o nei suʻesuʻega o loʻo fautua mai ai le talafeagai o faiga faʻavae soifua maloloina i le faʻatonutonuina o meaʻai gaʻo maualuga, maualuga-suka e ono suia ai le tali atu ia i latou e lamatia mo le 'ai tele ma le gaʻo ().

faaiuga

O le suʻesuʻega o loʻo iai nei o loʻo faʻatusalia ai se laasaga taua i le suʻesuʻeina o vaega o tagata e maua i le gaʻo ma le faiʻai e fesoʻotaʻi ma le faʻaogaina o taui e le o ni meaʻai. O suʻesuʻega o le faʻaitiitia o le faʻaogaina o le cortico-striatal i sui auai o le BED i le vaʻavaʻai ma le faʻataunuʻuina o vaega o taui e faʻatatau i vaega o le OB ma le LC o loʻo fautua mai ai le faʻaitiitia o le faʻafaigaluegaina o fesoʻotaʻiga o loʻo aʻafia i le gaosiga o taui ma le pulea e le tagata lava ia. O nei faʻamatalaga o loʻo tuʻuina atu ai foʻi faʻamaoniga o suiga tutusa o le neurocircuitry e faʻatalanoaina le faʻaogaina o taui i isi faʻafitauli o le puleaina o le manaʻo, e pei o taaloga faitupe ma le faʻalagolago i le ava. O le fa'aofiina o vaega uma o le BED ma le OB o lo'o fai ma sui o se laasaga taua i le mafaufau pe fa'afefea ona saofagā amioga lavelave i le puta. I le aotelega, o suʻesuʻega o loʻo i ai nei o loʻo faʻaalia ai le eseese o le neural substrates i le faʻavasegaina o taui faʻapitoa e iloagofie ai vaega laiti o tagata laʻititi. O nei faʻamatalaga e mafai ona maua ai faʻamatalaga i mea e foliga mai e le mautonu o le VS gaioiga i suʻesuʻega o meaʻai.

 

Faaopoopoga mea

mea faaopoopo

tautinoga

O le lagolago na tu'uina mai e fesoasoani nei: National Institutes of Health (NIH) foa'i R01-DA019039, P20-DA027844, P50-AA012870, R01-DA020908, R01-AA016599, RL1-AA017539, RL12-AA00167, K01-073542, R1-AA024859, RL2-AA24, K070052-XNUMX, RXNUMX-AAXNUMX, KXNUMX-XNUMX, RXNUMX-DAXNUMX XNUMX , ma le XNUMXKXNUMX DKXNUMX. Matou te faailoa atu ma le agaga faafetai Scott Bullock, Jessica Montoya, Naaila Panjwani, Monica Solorzano, Jocelyn Topf, Katie VanBuskirk, Rachel Barnes, ma Robin Masheb mo la latou fesoasoani i le poloketi. O mea o lo'o i totonu o tusitusiga e na'o le matafaioi a le au tusitala ma e le o fa'atusalia manatu aloa'ia o so'o se ofisa fa'atupe.

Dr. Potenza sa fa'atalanoaina ma fautuaina Boehringer Ingelheim; fa'atalanoaina mo ma ei ai mea tau tupe i Somaxon; mauaina le lagolago suʻesuʻe mai le NIH, Veterans Administration, Mohegan Sun Casino, le National Center for Responsible Gaming ma lona soʻotaga Institute for Research on Gambling Disorders, Forest Laboratories, Psyadon, Ortho-McNeil, Oy-Control/Biotie, ma GlaxoSmithKline pharmaceuticals; auai i suʻesuʻega, meli, poʻo faʻatalanoaga i telefoni e fesoʻotaʻi ma vaisu o vailaʻau, faʻafitauli o le pulea o lagona, poʻo isi mataupu tau soifua maloloina; fa'atalanoaina mo ofisa loia ma le ofisa feterale mo le puipuiga lautele i mataupu e feso'ota'i ma fa'alavelave fa'anatinati; saunia tausiga fa'afoma'i ile Connecticut Department of Mental Health and Addiction Services Problem Gambling Services Program; faia iloiloga fesoasoani mo le NIH ma isi lala sooupu; tu'uina atu lauga fa'alea'oa'oga i ta'amilosaga tetele, fa'aauau a'oa'oga fa'afoma'i, ma isi nofoaga fa'apitoa po'o fa'asaienisi; ma fa'atupuina tusi po'o mataupu tusi mo le au lomitusi o tusitusiga o le soifua maloloina o le mafaufau.

Faamatalaga Faʻamatalaga

 

O isi tusitala uma e leai ni mea tau tupe fa'alesoifua maloloina po'o ni fete'ena'iga e ono tula'i mai.

 

 

O mea fa'aopoopo o lo'o ta'ua i lenei tusiga e maua ile initaneti ile http://dx.doi.org/10.1016/j.biopsych.2013.01.014.

 

mau faasino

1. Di Chiara G. Dopamine i faʻalavelave o meaʻai ma amioga faʻaosoina fualaau faasaina: O se mataupu o le homology? Amioga Faaletino. 2005;86:9–10. [PubMed]
2. Kelley AE, Baldo BA, Pratt WE, Will MJ. Corticostriatalhypothalamic circuitry ma meaʻai faʻaosofia: tuʻufaʻatasia o le malosi, gaioiga ma le taui. Amioga Faaletino. 2005;86:773–795. [PubMed]
3. Manaomia AC, Ahmadi KR, Spector TD, Goldstein DB. Obesity e fesoʻotaʻi ma faʻasologa o kenera e suia ai le avanoa o le dopamine. Ann Hum Genet. 2006;70:293–303. [PubMed]
4. DelParigi A, Chen K, Salbe AD, Reiman EM, Tataranni PA. Aafiaga mataʻutia o mea taumafa ma le oona: O suʻesuʻega o mea e gaosia i totonu o le mafaufau e afaina i le tofoina o se meaʻai susu pe a maeʻa le anapogi. Neuroimage. 2005; 24: 436-443. [PubMed]
5. Matsuda M, Liu Y, Mahankali S, Pu Y, Mahankali A, Wang J, et al. Suia le galuega o le hypothalamic e tali atu i le kulukose ingestion i tagata lapopoa. Ma'i suka. 1999;48:1801–1806. [PubMed]
6. Rothemund Y, Preuschhof C, Bohner G, Bauknecht HC, Klingebiel R, Flor H, et al. Fa'aagaaga ese'esega o le dorsal striatum e fa'aoso mea'ai fa'ailo maualuga-kalori i tagata lapo'a. Neuroimage. 2007;37:410–421. [PubMed]
7. Stoeckel LE, Weller RE, Cook EW, 3rd, Twieg DB, Knowlton RC, Cox JE. Taumafa lautele-faʻagasologaina o le tino i fafine gasegase e tali atu i ata o meaai maualuga-kalori. Neuroimage. 2008; 41: 636-647. [PubMed]
8. Volkow ND, Wang GJ, Telang F, Fowler JS, Thanos PK, Logan J, et al. O loʻo i ai i le vailaʻau o le DDRNUMX o loʻo maua i le laititi o le dopamine. Neuroimage. 2; 2008: 42-1537. [PMC free article] [PubMed]
9. Davis CA, Levitan RD, Reid C, Carter JC, Kaplan AS, Patte KA, et al. Dopamine mo le "manaʻo" ma opioids mo le "fiafia": O se faʻatusatusaga o tagata matutua laʻititi ma e aunoa ma le 'ai. Oona. 2009 (Silver Spring)17:1220–1225. [PubMed]
10. Allison KC, Grilo CM, Masheb RM, Stunkard AJ. Fa'aletonu le 'ai ma le ma'i o le 'ai i le po: O se su'esu'ega fa'atusa o le 'ai le lelei. J Consult Clin Psychol. 2005;73:1107–1115. [PubMed]
11. Ziauddeen H, Farooqi IS, Fletcher PC. Obesity ma le faiʻai: E faʻapefea ona faʻamaonia le faʻataʻitaʻiga o vaisu? Nat Rev Neurosci. 2012;13:279–286. [PubMed]
12. Avena NM, Gearhardt AN, Gold MS, Wang GJ, Potenza MN. Toso le pepe ile vai ta'ele pe a uma ona fufulu? Le fa'aletonu o le fa'ate'aina o mea'ai e fa'atatau i fa'amaumauga fa'atapula'aina. Nat Rev Neurosci. 2012;13:514. [PubMed]
13. Gearhardt AN, White MA, Potenza MN. Fa'aletonu le 'ai tele ma vaisu mea'ai. Curr Drug Abuse Rev. 2011;4:201–207. [PMC free article] [PubMed]
14. Berridge KC. Taui o mea'ai: Fai'ai mea'ai o le mana'o ma le fiafia. Neurosci Biobehav Rev. 1996;20:1–25. [PubMed]
15. Breiter HC, Aharon I, Kahneman D, Dale A, Shizgal P. Faʻataʻitaʻiga faʻatinoina o tali i totonu o le talipupuni i le faʻamoemoe ma le poto masani i tupe maua ma tupe leiloa. Neuron. 2001; 30: 619-639. [PubMed]
16. Knutson B, Adams CM, Fong GW, Hommer D. O le faʻamoemoe o le faʻateleina o taui tau tupe e filifilia ai le nucleus accumbens. J Neurosci. 2001;21 RC159. [PubMed]
17. Knutson B, Fong GW, Bennett SM, Adams CM, Hommer D. O se vaega o feʻau faʻasolosolo faʻamuamua e masani lava ona faʻamalieina taunuuga: faʻamalamalamaga faʻatasi ma le televave o le fMRI. Neuroimage. 2003; 18: 263-272. [PubMed]
18. McClure SM, York MK, Montague PR. Le faʻaogaina o le faʻaogaina o taui i tagata: O le matafaioi faʻaonaponei a le FMRI. Neuroscientist. 2004;10:260–268. [PubMed]
19. O'Doherty JP, Deichmann R, Critchley HD, Dolan RJ. Tali a le Neural i le taimi o le faʻamoemoega o se taui muamua. Neuron. 2002; 33: 815-826. [PubMed]
20. Pelchat ML, Johnson A, Chan R, Valdez J, Ragland JD. Ata o manaʻoga: Faʻatoagaina o meaʻai-taumafa i le taimi o le fMRI. Neuroimage. 2004; 23: 1486-1493. [PubMed]
21. Small DM, Prescott J. Odor / tofo tuʻufaʻatasiga ma le faʻaaliga o le tofo. Exp Brain Res. 2005;166:345–357. [PubMed]
22. Stice E, Spoor S, Bohon C, Veldhuizen MG, Tamaitiiti DM. Faʻafesoʻotaʻi le taui mai le taumafaina o mea taumafa ma le mafaufauina o taumafa taumafa i meaʻai: O se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o le faʻataʻitaʻiga o ata. J Abnorm Psychol. 2008; 117: 924-935. [PMC free article] [PubMed]
23. Epstein LH, Malumalu JL, Neaderhiser BJ, Salis RJ, Erbe RW, Leddy JJ. Faʻamalosia meaʻai, le dopamine D2 receptor genotype, ma le faʻaaogaina o le malosi i tagata lapoʻa ma le leai o se tino. Amio Neurosci. 2007;121:877–886. [PMC free article] [PubMed]
24. Roefs A, Herman CP, Macleod CM, Smulders FT, Jansen A. I le vaaiga muamua: E faʻafefea ona iloilo e le au 'ai meaʻai gaʻo suamalie? fia'ai. 2005;44:103–114. [PubMed]
25. Bohon C, Stice E. Taui fa'aletonu i tama'ita'i o lo'o i ai le bulimia nervosa atoa ma lalo ifo: O se su'esu'ega fa'ata'ita'iga fa'amaneta fa'atino. Int J Eat Disord. 2011;44:585–595. [PMC free article] [PubMed]
26. Breiter HC, Gollub RL, Weisskoff RM, Kennedy DN, Makris N, Berke JD, et al. O a'afiaga ogaoga o cocaine i le gaioiga o le fai'ai ma lagona o le tagata. Neuron. 1997;19:591–611. [PubMed]
27. Knutson B, Westdorp A, Kaiser E, Hommer D. FMRI faʻaalia foliga o le faiʻai i le taimi o le faʻatupeina o le faʻatuai o le faʻatupega. Neuroimage. 2000; 12: 20-27. [PubMed]
28. Stoeckel LE, Kim J, Weller RE, Cox JE, Cook EW, 3rd, Horwitz B. Faʻafesoʻotaʻi lelei o se fesoʻotaʻiga taui i fafine lapoʻa. Fai'ai Res Bull. 2009;79:388–395. [PMC free article] [PubMed]
29. Stice E, Yokum S, Bohon C, Marti N, Smolen A. Tauia le tali atu i meaʻai e vaʻai ai le faʻatupulaia o le tino i le lumanaʻi: Faʻaleleia aʻafiaga o DRD2 ma DRD4. Neuroimage. 2010;50:1618–1625. [PMC free article] [PubMed]
30. Jia Z, Worhunsky PD, Carroll KM, Rounsaville BJ, Stevens MC, Pearlson GD, et al. O se suʻesuʻega muamua o tali neural i faʻamalosiaga tau tupe e fesoʻotaʻi ma taunuuga o togafitiga ile faʻalagolago i le koko. Biol Psychiatry. 2011;70:553–560. [PMC free article] [PubMed]
31. Beck A, Schlagenhauf F, Wustenberg T, Hein J, Kienast T, Kahnt T, et al. Ventral striatal activation i le taimi o le faʻamoemoe o taui e faʻatasi ma le faʻamalosi i le ava malosi. Biol Psychiatry. 2009;66:734–742. [PubMed]
32. Balodis IM, Kober H, Worhunsky PD, Stevens MC, Pearlson GD, Potenza MN. Faʻaitiitia le gaioiga o le frontostriatal i le faagasologa o taui tau tupe ma gau i taaloga faitupe. Biol Psychiatry. 2012;71:749–757. [PMC free article] [PubMed]
33. Carnell S, Gibson C, Benson L, Ochner CN, Geliebter A. Neuroimaging ma obesity: Malamalama i le taimi nei ma le lumanaʻi. Obes Rev. 2011;13:43–56. [PMC free article] [PubMed]
34. Stice E, Spoor S, Ng J, Zald DH. Feso'ota'iga o le tino puta i taui o mea'ai atoatoa ma fa'amoemoe. Amioga Faaletino. 2009;97:551–560. [PMC free article] [PubMed]
35. Grilo CM, Hrabosky JI, White MA, Allison KC, Stunkard AJ, Masheb RM. Ova le fuaina o foliga ma le mamafa i le le atoatoa o le 'ai ma le mamafa o le mamafa: Faʻaleleia o se fausaga faʻapitoa. J Abnorm Psychol. 2008;117:414–419. [PMC free article] [PubMed]
36. Grilo CM, Masheb RM, White MA. Taua o le soona fuaina o foliga / mamafa i le faʻafitauli o le 'ai tele: Suʻesuʻega faʻatusatusa ma le mamafa ma le bulimia nervosa. Oona. 2010 (Silver Spring)18:499–504. [PMC free article] [PubMed]
37. Schienle A, Schafer A, Hermann A, Vaitl D. Binge-eating disorder: tauia lagona ma le faiʻai faʻagaoioia i ata o meaʻai. Biol Psychiatry. 2009;65:654–661. [PubMed]
38. Balodis IM, Molina ND, Kober H, Worhunsky PD, White MA, Sinha R, et al. O mea'ai neura eseese o le taofiofia o le fa'aletonu o le 'ai e fa'atatau i isi fa'aaliga o le puta. Obesity (Silver Spring) i lomitusi [PMC free article] [PubMed]
39. Andrews MM, Meda SA, Thomas AD, Potenza MN, Krystal JH, Worhunsky P, et al. O tala fa'asolopito o aiga ta'ito'atasi lelei mo le 'ava malosi e fa'aalia ai le eseesega o fa'ata'ita'iga fa'amaneta fa'amaneta i le lagona o taui e feso'ota'i ma mea fa'aletonu. Biol Psychiatry. 2011;69:675–683. [PMC free article] [PubMed]
40. Wrase J, Schlagenhauf F, Kienast T, Wustenberg T, Bermpohl F, Kahnt T, et al. O le fa'aletonu o le fa'atinoina o taui e feso'ota'i ma le tu'inanau i le 'ava malosi i 'ava malosi. Neuroimage. 2007;35:787–794. [PubMed]
41. Kober H, Mende-Siedlecki P, Kross EF, Weber J, Mischel W, Hart CL, et al. O le auala muamua-striatal o loʻo faʻavaeina tulafono faatonutonu o le tuʻinanau. Proc Natl Acad Sci US A. 107:14811–14816. [PMC free article] [PubMed]
42. Wager TD, Keller MC, Lacey SC, Jonides J. Faʻateleina le faʻalogo i suʻesuʻega neuroimaging e faʻaaoga ai le faʻasolosolo malosi. Neuroimage. 2005;26:99–113. [PubMed]
43. Knutson B, Greer SM. A'afiaga fa'atalitali: Fa'atasiga neural ma taunu'uga mo filifiliga. Philos Trans R Soc Lond B Biol Sci. 2008;363:3771–3786. [PMC free article] [PubMed]
44. Kober H, Barrett LF, Joseph J, Bliss-Moreau E, Lindquist K, Wager TD. Fa'avasegaga fa'atino ma feso'ota'iga cortical-subcortical i lagona: O se fa'ata'ita'iga o su'esu'ega neuroimaging. Neuroimage. 2008;42:998–1031. [PMC free article] [PubMed]
45. Chambers RA, Taylor JR, Potenza MN. Atinaʻe neurocircuitry o le faʻaosofia i le talavou: O se vaitaimi taua o vaisu vaivai. Am J Psychiatry. 2003;160:1041–1052. [PMC free article] [PubMed]
46. ​​Carlezon WA, Jr, Poto RA. Gaioiga tauia o le phencyclidine ma vailaʻau faʻapitoa i totonu ole nucleus accumbens atigi ma le pito i luma. J Neurosci. 1996;16:3112–3122. [PubMed]
47. Haber SN, Knutson B. O le taʻamilosaga taui: Faʻafesoʻotaʻi le tino muamua ma ata o tagata. Neuropsychopharmacology. 2010;35:4–26. [PMC free article] [PubMed]
48. Ito R, Robbins TW, Everitt BJ. Pulea ese'esega i amioga su'esu'e cocaine e ala ile nucleus accumbens core ma atigi. Nat Neurosci. 2004;7:389–397. [PubMed]
49. Scheres A, Milham MP, Knutson B, Castellanos FX. Ventral striatal hyporesponsiveness i le taimi o le faʻamoemoeina o taui ile faʻaletonu o le mafaufau / faʻamaʻi. Biol Psychiatry. 2007;61:720–724. [PubMed]
50. Strohle A, Stoy M, Wrase J, Schwarzer S, Schlagenhauf F, Huss M, et al. Tauia le faʻamoemoe ma taunuʻuga i tama matutua e iai le faʻaletonu o le mafaufau-faʻaletonu / faʻaletonu. Neuroimage. 2008;39:966–972. [PubMed]
51. Wang GJ, Volkow ND, Logan J, Pappas NR, Wong CT, Zhu W, et al. Brain dopamine ma le gaʻo. Lancet. 2001; 357: 354-357. [PubMed]
52. Fiorillo CD, Tobler PN, Schultz W. Faʻamatalaga manino o le ono mafai ona totogi ma le le mautinoa e le dopamine neurons. Saienisi. 2003; 299: 1898-1902. [PubMed]
53. Robbins TW. Neuromodulation vailaʻau o galuega faʻatino i luma i tagata ma isi manu. Exp Brain Res. 2000;133:130–138. [PubMed]
54. Dreher JC, Meyer-Lindenberg A, Kohn P, Berman KF. Suiga o tausaga i totonu ole midbrain dopaminergic tulafono faatonutonu ole faiga taui a le tagata. Proc Natl Acad Sci US A. 2008;105:15106–15111. [PMC free article] [PubMed]
55. Shinohara M, Mizushima H, Hirano M, Shioe K, Nakazawa M, Hiejima Y, et al. O fa'aletonu o le 'ai ma le amio fa'atauva'a e feso'ota'i ma le s allele o le 3'-UTR VNTR polymorphism o le gene transporter dopamine. J Psychiatry Neurosci. 2004;29:134–137. [PMC free article] [PubMed]
56. Davis C, Levitan RD, Kaplan AS, Carter J, Reid C, Curtis C, et al. Tauia maaleale ma le D2 dopamine receptor gene: O se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o le faʻafitauli o le 'ai. Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry. 2008;32:620–628. [PubMed]
57. Davis C, Levitan RD, Kaplan AS, Carter J, Reid C, Curtis C, et al. Dopamine transporter gene (DAT1) e fesoʻotaʻi ma le taofiofia o le manaʻo i le methylphenidate i se suʻesuʻega-pulea suʻesuʻega o le faʻafitauli o le 'ai. Neuropsychopharmacology. 2007;32:2199–2206. [PubMed]
58. Volkow ND, Wang GJ, Maynard L, Jayne M, Fowler JS, Zhu W, et al. O le Brain dopamine e fesoʻotaʻi ma amioga tausami i totonu o tagata. Manatu o le I J. 2003; 33: 136-142. [PubMed]
59. Davis C, Strachan S, Berkson M. Lagona i taui: Aafiaga mo le 'ai tele ma le mamafa. fia'ai. 2004;42:131–138. [PubMed]
60. Avena NM, Bocarsly ME, Hoebel BG, Gold MS. O loʻo faʻapipiʻi i le nosology o le faʻaaogaina o vailaʻau ma le 'ai tele: O aʻafiaga faʻaliliuga o le "vaisu o meaʻai." Curr Drug Abuse Rev. 2011;4:133–139. [PubMed]
61. Garber AK, Lustig RH. O mea'ai vave e fai ma vaisu? Curr Drug Abuse Rev. 2011;4:146–162. [PubMed]
62. Woolley JD, Gorno-Tempini ML, Seeley WW, Rankin K, Lee SS, Matthews BR, et al. O le 'ai tele e feso'ota'i ma le sa'o orbitofrontal-insular-striatal atrophy i luma o le tu'ina o le mafaufau. Neurology. 2007;69:1424–1433. [PubMed]
63. Paulo MP. Fa'aletonu le faia o fa'ai'uga ile su'esu'ega fa'afoma'i—suia le fa'agaioiga o le homeostatic? Saienisi. 2007;318:602–606. [PubMed]
64. Paulus MP, Rogalsky C, Simmons A, Feinstein JS, Stein MB. Faʻateleina le faʻatoagaina i totonu ole saʻo ole vaʻaiga aʻo faia le faia o faaiuga e fesoʻotaʻi ma mea e faʻaleaga ai ma le neuroticism. Neuroimage. 2003; 19: 1439-1448. [PubMed]
65. Laiti DM. Tofo fa'atusa ile insula ole tagata. Galuega Fa'afai'ai. 2010;214:551–561. [PubMed]
66. Robbins TW. Suia ma taofi: Fronto-striatal substrates, neurochemical modulation ma aʻafiaga falemaʻi. Philos Trans R Soc Lond B Biol Sci. 2007;362:917–932. [PMC free article] [PubMed]
67. Dillon DG, Pizzagalli DA. Faʻasaina o gaioiga, mafaufauga, ma lagona: O se iloiloga filifilia o le neurobiological. Appl Prev Psychol. 2007;12:99–114. [PMC free article] [PubMed]
68. Padmala S, Pessoa L. Fesoʻotaʻiga i le va o le cognition ma le faʻaosofia i le taimi o le faʻalavelave tali. Neuropsychologia. 2010;48:558–565. [PMC free article] [PubMed]
69. Grilo CM, Lozano C, Masheb RM. Ituaiga ma faʻataʻitaʻiga faʻaituau i le faʻaleagaina o le 'ai: O fafine uli o loʻo sailia togafitiga e eseese uiga nai lo i latou e leai. Int J Eat Disord. 2005;38:257–262. [PubMed]
70. Pearson JM, Heilbronner SR, Barack DL, Hayden BY, Platt ML. Posterior cingulate cortex: Fetuunai amioga i se lalolagi fesuisuiai. Trends Cogn Sci. 2011;15:143–151. [PMC free article] [PubMed]
71. Jastreboff AM, Potenza MN, Lacadie C, Hong KA, Sherwin RS, Sinha R. Fa'asologa o le tino o le tino, mea fa'atosina, ma le fa'agaoioia o le malosi i le taimi o fa'alavelave ma le le mautonu-malologa: O se suʻesuʻega FMRI. Neuropsychopharmacology. 2011;36:627–637. [PMC free article] [PubMed]
72. Jastreboff AM, Sinha R, Lacadie C, Hong KA, Sherwin RS, Potenza MN. O le tetee atu i le inisalini i tagata lapopoa e faʻaleleia ai tali corticolimbicstriatal i faʻailoga o meaʻai manaʻomia. Tausiga o le Ma'isuka. 2013;36:394–402. [PMC free article] [PubMed]
73. Gearhardt AN, Grilo CM, DiLeone RJ, Brownell KD, Potenza MN. E mafai ona avea vaisu ma vaisu? Soifua Maloloina ma faiga faʻavae. Togafitiga. 2011; 106: 1208-1212. [PMC free article] [PubMed]