Oʻeseʻese Eseesega e Faʻafeagai i le va o Fafine ma Alii i le Brain Faʻasologa ma le Manulauti Faʻaaogā (2011)

Laua Neurosci i luma. 2011; 5: 58.

Lomia i luga o le initaneti 2011 Jun 10. Tui:  10.3389 / fnhum.2011.00058

PMCID: PMC3114193

O Eseesega e Tutusa ma Eseesega i le va o Tina ma Tamaʻitaʻi i le Faʻatulagaga o le Brain ma le Manulauti-Faʻatoʻa Faʻatoʻaina

Annette Horstmann,1,2, * Franziska P. Busse,3 David Mathar,1,2 Karsten Müller,1 Jöran Lepsien,1 Haiko Schlögl,3 Stefan Kabisch,3 Jürgen Kratzsch,4 Jane Neumann,1,2 Michael Stumvoll,2,3 Arno Villringer,1,2,5,6 ma Burkhard Pleger1,2,5,6

Faamatalaga tusitala ► Mataupu tusiga ► Faamatalaga o le Puletaofia ma Laisene ►

O lenei tusiga ua taua e isi tusiga i le PMC.

Alu i le:

lē faʻatino

Tulaga eseese i le faʻatulafonoina o le tino-mamafa ua faʻamaonia lelei. Lenei, na matou iloiloina le lapoʻa-fesoʻotaʻi aʻafiaga o itupa i luga o faiʻai fausaga faʻapea foi ma faʻatinoga i le Iowa Taaloga Galue. O lenei galuega e manaʻomia ai le iloiloina o faʻataʻitaʻiga vave ma taunuʻuga tumau ma faʻapea ona atagia ai le fefaʻatauaiga i le va o le vave maua mai o le 'ai ma le umi o le aʻafiaga o le soʻona taumafa i le tino-mamafa. I fafine, ae le o aliʻi, matou te faʻaalia o le mea e fiafia i ai e vave maua ni taui i le feagai ai ma tulaga le lelei i taimi uumi e sili atu le maualuga i le lapopoʻa nai lo tagata paeee. I se faʻaopopoga, matou te lipotia ni eseʻesega o faʻavae i le agavale dorsal striatum (ie, putamen) ma le taumatau dorsolateral prefrontal cortex mo naʻo fafine. Faʻatinoina, o itulagi e lua e iloa e faia faʻatinoina matafaioi i masani ma le faʻatonuina-faʻatonu pulea o amio i faʻaosofia manatu. Mo fafine faʻapea aliʻi, o mea efuefu e feololo faʻatasi ma fuataga o le lapopoʻa i itulagi o loʻo faʻamaonia le taua ma le agavaʻa o meaʻai (ie, nucleus accumbens, orbitofrontal cortex) faʻapea foi ma le hypothalamus (ie, o le faiʻai o le nofoaga tutotonu o le fale). O nei eseʻesega i le va o mataupu paeee ma le puta i le hedonic ma le homeostatic control system e mafai ona atagia mai ai le le faʻaituau i le 'ai amioga agaʻi i le malosi-faʻaaogaina ova atu i le mea moni homeostatic manaʻoga. E ui lava e le mafai ona maitauina mai a matou iʻuga le poto masani o le vaʻaia eseesega o faʻavae, o matou iʻuga e pei o neural ma amioga eseʻesega ua lauiloa mai isi ituaiga o mea ua fai ma vaisu, ae ui i lea, ma le iloga eseesega i le va o fafine ma aliʻi. O nei sailiga e taua mo le fuafuainaina itupa-talafeagai togafitiga o gaʻoa ma ono avea lona aloaʻia o se ituaiga o vaisu.

uputatala: eseesega o alii ma tamaitai, faʻaogaina o le morselmetry vox, oona, faatulagaga o le faiʻai, galuega o taaloga tau taaloga a Iowa, faʻaaogaina o polokalama

Alu i le:

faʻatomuaga

O le faʻatonutonuina o le tino-mamafa ma le malosi-faʻaaogaina o se faʻalavelave faʻalavelave lea e aofia ai le faifeʻau faʻapea foi ma le centralostatic central system. O eseesega e faavae i le itupa i le tulafono faatonutonu o le tino-mamafa o loʻo ufiufi ai nei vaega o loʻo lipotia mai i tusitusiga. O le taatele o le oona o se mea e sili atu ona maualuga i tamaitai (i Siamani, lea sa faia ai lenei suʻesuʻega, fafine 20.2%, alii = 17.1%, Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi, 2010) ma eseesega i le va o tamaʻitaʻi e uiga i tulafono faatonutonu o meaola o le tino-mamafa na faʻamatalaina mo hormones gastrointestinal (Carroll et al., 2007; Beasley et al., 2009; Edelsbrunner et al., 2009) ma mo aʻafiaga faʻaleagafesoʻotaʻi ma mea tau le siosiomaga, faʻapea foʻi ma amioga tausami (Rolls et al., 1991; Provencher et al., 2003).

O se suʻesuʻega talu ai nei na faaalia ai o le lamatiaga o mea matautia mo tamaitai ma tamaʻitaʻi e eseese lava e tusa lava pe i ai le aafiaga tutusa i le tino-mamafa: mo alii, o le tele o le eseesega i le va o vaega e maualuga ma maualalo le lamatiaga o le soifua maloloina sa faʻamatalaina i le fesuisuiai i le taumafa tatau (togi aofia ai le taumafaina o uiga, taliaina o meaʻai, tulafono faʻalotoifale, ma tomai faʻalakalame e pei o le fuafuaina o taumafataga) ma le faʻaeteeteina o le faʻaaogaina o mea taumafa. Mo tamaitai, o le le mafaia ona teenaina o lagona ma le le pulea lelei o meaai na faamatalaina ai le tele o eseesega (Greene et al., 2011).

O nei faʻamatalaga e faʻaalia i eseesega eseese i le auala e faʻaaogaina ai e tamaitai ma tamaʻitaʻi faamatalaga o mea taumafa ma le puleaina o mea taumafa, lea e lagolagoina e ala i faʻamaoniga o ni vaega faʻavae vavaeʻese ole vaega e tali atu ai i meaʻai ma le puleaina o amioga tatau mo tama uma (Parigi et al ., 2002; Smeets et al., 2006; Uher et al., 2006; Wang et al., 2009). Ae ui i lea, talu ai ona o tamaʻitaʻi ma tamaitai e mafai ona avea ma tagata matua, o nei auala e foliga mai e puipuia mai le tele o le mamafa o le mamafa.

I lenei suʻesuʻega na matou suʻesuʻeina ai ni vala se lua o le eseesega o alii ma tamaitai i le gaʻo. Muamua, i le faʻaaogaina o le morphometry (VBM), tatou te iloiloina ni eseesega i le tulaga o le faiʻai o tane ma fafine sili ona lelei. Lona lua, matou te suʻesuʻeina le eseesega o feusuaiga i le vaʻaia o le pulea lelei o le 'ai e ala i le faʻaaogaina o se suiga o le Iowa Gambling Task (Bechara et al., 1994).

O se suʻesuʻega talu ai nei na faʻaaogaina ai le MRI o loʻo faʻatinoina le eseesega i le va o tagata ad libitum malosi-taumafa i le mulimuli i le 6 aso o le fafagaina o meaʻai ma le faʻaleleiaina o faiʻai mo meaʻai masani (Cornier et al., 2010). I lenei suʻesuʻega, faʻafouina i le faʻasalaga muamua o le cortex (DLPFC) faʻatasi lelei ma le faʻaaogaina o le malosi, ae faʻatasi ai ma le faʻateleina o le faʻaosoina o tamaʻitaʻi i faʻatusatusa i alii. O tusitala na fautua mai o nei tali pito i luma i tamaitai e atagia ai le tele o le gaioiga o le mafaufau e fesoʻotaʻi ma galuega faʻapitoa, e pei o le taʻitaʻiga poʻo le iloiloga o amioga taumafa. Ae ui i lea, i le oona tele, o le faʻaleagaina o nei auala e mafai ona fesoasoani i le sili atu o le faʻaaogaina o le malosi.

O le suʻesuʻeina o eseesega o le itupa o le itupa i le pulea lelei o le 'ai i le gaʻo, matou te faʻaogaina se suiga o le IGT. O lenei galuega e manaʻomia ai le iloiloga o taui vave ma taunuuga umi, ma faʻafeiloaʻi ai le fefaʻatauaʻiga i le va o taui vave mai le 'ai ma le aafiaga umi o le faʻamaʻiina o le tino-mamafa. O le faʻamoemoe o le a sili atu le faʻamalieina o taui vave e tusa lava pe feagai ma se taunuuga le tumau umi, matou te taulaʻi atu a matou suʻesuʻega i luga o le keli B. I totonu o lenei vaʻa, o taui maualuluga o loʻo i ai faatasi ma faasalaga e le masani ai ma e oʻo atu ai i se taunuuga le lelei umi. Ina ia mafai ona faʻatusatusa le tasi o isi paʻu ma le ponaivi B taitoatasi, na matou tuʻuina atu na o le lua ae le o le fa isi kata card i soo se taimi. O le manatu o le eseʻese eseese e afaina ai le pulea lelei o amioga i alii ma tamaitai, matou te faʻamoemoe e maua aʻafiaga o le itupa ma le oona i luga o amioga i le IGT.

O le Voxel-based morphometry o se mea faigaluega taua i le faailoaina o eseesega i le faiʻai efuefu mea (GM) fausaga fesoʻotaʻi e le gata i faʻamaʻi ae faʻapea foi i galuega faatino (Sluming et al., 2002; Horstmann et al., 2010). E le gata i lea, o le maualuga o le GM ma le fausaga o mea papaʻe e leʻi leva ona faaalia e vave ona suia ai le tali atu i amioga fesuisuiai e pei o le puleaina o se tomai fou - i se isi faaupuga, e faaalia ai o le faiʻai o se mea palasitino (Draganski et al., 2004; Scholz et al., 2009; Taubert et al., 2010). O le mea lea, fetuʻunaʻiga i gaioiga faʻasolosolo ona o suiga amioga e pei o le faʻaauau pea o le 'ai e mafai ona atagia mai i le faiʻai GM fausaga.

Uluai suʻesuʻega paionia e suʻeina le fausaga o le faiʻai i le oona tele na faʻaalia ai le eseesega o le āsia o ituaiga o faiʻai (Pannacciulli et al., 2006, 2007; Taki ma al., 2008; Raji et al., 2010; Schäfer et al., 2010; Walther et al., 2010; Stanek et al., 2011) E ui o le matua malamalama lelei i le faailoaina o tulaga o le faiai o loʻo eseese i le oona tele, o nei suʻesuʻega e leʻi suʻesuʻeina aʻafiaga e aʻafia ai tagata. O se tasi suʻesuʻega na lipotia mai ai se aafiaga o le itupa ma le oona i luga o le faʻaleagaina o meatotino o mea papaʻe (Mueller et al., 2011).

Sa matou suʻesuʻeina le sootaga i le va o le faiʻai ma le gaʻo [e fuaina e le body mass index (BMI) faʻapea le leptin] e faʻaaoga ai le VBM i tane uma ma fafine i se tagata matua, ola maloloina, faʻafeiloaʻi mo le itupa ma le tufatufaina atu o le BMI. I le tuʻuina atu o eseesega o alii ma tamaitai i luga o le gaioiga o faʻamatalaga o meaʻai, matou te faʻamoemoe e maua le faʻalagolago i le itupa i le faʻaopoopoga i le tutoatasi tutoʻatasi o le iniseti i le fausaga o faiʻai.

Alu i le:

Mea ma Metotia

Mataupu

Ua matou aofia ai 122 mataupu maloloina Caucasian. Matou te fetaui ma alii ma tamaitai e tusa ai ma le tufatufaina ma le tulaga o le BMI ma le matua [61 femalesi (premenopausal), BMI (f) = 26.15 kg / m2 (SD 6.64, 18-44), BMI (m) = 27.24 kg / m2 (SD 6.13, 19-43), χ2 = 35.66 (25), p = 0.077; tausaga (f) = 25.11 tausaga (SD 4.43, 19-41), tausaga (m) = 25.46 tausaga (SD 4.25, 20-41),2 = 11.02 (17), p = 0.856; tagaʻi i le Ata Figure11 mo le tufatufaina o le BMI ma tausaga i totonu o vaega uma]. O tuʻufaʻatasiga o tuʻufaʻatasiga o tausaga i le va o le 18 ma le 45. O tuʻutuʻuga faʻapitoa o le toto maualuga, dislipidemia, metabolic syndrome, faʻaletonu (Beck's Depression Inventory, cut-off value 18), o se talaʻaga o faʻamaʻi o le neuropsychiatric, ulaula, maʻi suka, tulaga ia e le mafai ai ona aliali mai i le MR- ata ma faʻataʻitaʻiga i le T1-weighted MR scan. O le suʻesuʻega na faia e tusa ma le Tautinoga a Helsinki ma faamaonia e le komiti o amioga lelei i le lotoifale o le Iunivesite o Leipzig. O mataupu uma na tuʻuina atu iai faʻatagaga tusitusia aʻo leʻi auai i le suʻesuʻega.

Ata 1

Ata 1

Tufatufaina o le numera o le tino [i le kg / m2 (A)] ma le matua [i tausaga (B)] mo tamaitai ma alii auai.

MRI mauaina

Na maua ata T1-ata i luga o le tino o le 3T TIM Trio scanner (Siemens, Erlangen, Siamani) ma se pulupulu-head-array o le 12-channel e faʻaaoga ai le MPRAGE sequence [TI = 650 ms; TR = 1300 ms; ata FLASH, TRA = 10 ms; TE = 3.93 ms; alpha = 10 °; bandiua = 130 Hz / pika (ie, 67 kHz atoa); ata o ata = 256 × 240; FOV = 256 mm × 240 mm; maʻa mafiafia = 192 mm; 128 vaegavaega; 95% iuga iuga; faʻataʻitaʻiga faʻatatau; avanoa faʻapitoa = 1 mm × 1 mm × 1.5 mm; 2 acquisiga].

Faʻaaogaina ata

SPM5 (Centre Tutotonu mo le Neuroimaging, UCL, Lonetona, Peretania; http://www.fil.ion.ucl.ac.uk/spm) na faʻaaogaina mo le T1-faʻasologa muamua o le faʻasologa ma le fuainumera faʻamaumauga. O ata MR na faʻaaogaina e faʻaaoga ai le auala DARTEL (Ashburner, 2007) ma faʻamaufaʻailoga masani mo le VBM o loʻo taʻalo i lalo o MatLab 7.7 (Mathworks, Sherborn, MA, ISA). O iloiloga uma sa faia i luga o le faʻasalaga-faʻavasegaina, vaevaeina, faʻapipiʻiina (faʻafouina le tino), faʻasologa faʻasolosolo (1.5 mm × 1.5 mm × 1.5 mm), ma faʻamalama (FWHM 8 mm) ata. O ata uma na faʻaaogaina i luga o le suiga o le faʻataʻitaʻiga faapitoa o le DARTEL i le GM muamua le ata na saunia e le SPM5 e faʻafetaui ai le tulaga faʻatautaia o le Montreal Neurological Institute (MNI). GM vaega na faʻapipiʻiina (ie, fuaina) e le au Jacobian fuafuaina o le faʻaleagaina na faʻalauiloaina i le faʻamautuina i tala mo le faʻalavelave faʻapitonuʻu ma faʻalauteleina i taimi o suiga.

Suʻesuʻega faʻamaumauga

O fuainumera fuainumera na faʻataʻitaʻiina: o se mamanu atoatoa ma se tasi o vaega (itupa) ma le lua tulaga (fafine ma tamaʻitaʻi), e aofia ai le BMI o se mea e faʻalagolago i le uiga autu ma leai se fegalegaleaiga. O isi faʻataʻitaʻiga e aofia ai fegalegaleaiga i le va o le BMI poʻo le totonugalemu o le leptin level ma le kenera e suʻe ai aafiaga eseese o nei fefaʻatauaiga i totonu o vaega e lua. O faʻataʻitaʻiga uma o fuainumera faamaumauina na aofia ai faʻasalalauga mo le matua ma le aofaʻi o mea eleelea ma le paʻepaʻe i le tala mo faʻalavelave faʻaleagaina o le matua ma le tele o le faiʻai. O taunuuga na manatu taua i se tasi o le pito i luga o le sikuea p <0.001 ma se faʻaopoopoga vaega-maualuga fuataga o p  <0.05 (FWE-faasaʻosaʻo, faiʻai atoa). I se tulaga lelei, o lenei tuʻufaʻatasia o voxel- ma cluster-level statistic o loʻo atagia mai ai le avanoa o se fuʻa o se aofaʻi tele, e aofia ai naʻo voxels ma p <0.001, o le a tupu faʻafuaseʻi i faʻamaumauga o le lamolemoleina na tuʻuina mai. Iʻuga na atili faʻasaʻoina mo le leai-isotropic lamolemole (Hayasaka et al., 2004).

Faʻamatalaga iloiloga

Leptin, o se homone e mafua mai i le adipocyte, ua lauiloa e faʻasaʻo ma le pasene o gaʻo (Considine et al., 1996; Marshall et al., 2000). O aʻafiaga tutotonu mo le leptin ua faʻamatalaina lautele (Fulton et al., 2006; Hommel et al., 2006; Farooqi et al., 2007; Dileone, 2009). O le mea lea, matou te aofia ai le leptin center center (ie, logarithm masani o le leptin lautele, Schwartz et al., 1996) faʻaopoopoga i le BMI o se fua o le oona. O le serum leptin concentration (faʻataʻitaʻiga o le Imunosorbent e fesoʻotai atu i le Enzyme, Mediagnost, Reutlingen, Siamani) na fuafuaina mo se saofaga [n = 56 (24 fafine), BMI (f) = 27.29 kg / m2 (SD 6.67, 19-44), BMI (m) = 30.13 (SD 6.28, 20-43); tausaga (f) = 25.33 tausaga (SD 5.27, 19-41), tausaga (m) = 25.19 tausaga (SD 4.5, 20-41)].

Faʻataʻitaʻia le galuega o taaloga tau tupe a Iowa

Tagata e Auai

E onosefululima tagata auai soifua maloloina na tofotofoina i le suiga o Iowa Gambling Task [34 female, 15 lean (mean BMI 21.9 kg / m2 ± 2.2; uiga averesi tausaga 24.1 tausaga ± 2.8) ma 19 lapoʻa (uiga BMI 35.4 kg / m2 ± 3.9; faʻauiga tausaga 25.4 tausaga ± 3.4); 31 tane, 16 paee (uiga BMI 23.8 kg / m2 ± 3.2; uiga averesi tausaga 25.2 tausaga ± 3.8) ma 15 lapoʻa (uiga BMI 33.5 kg / m2 ± 2.4; faʻauiga tausaga 26.7 tausaga ± 4.0)]. Mataupu ma se BMI sili atu pe tutusa i le 30 kg / m2 na vaʻavaʻaina o se tagata e sili ona lelei. O vaega laiti e fa na fetaui lelei e tusa ai ma o latou tomai faʻaaʻoaʻoga. O se tasi o mataupu o le fafine na maua mai i le auʻiliʻiliga ona o se vailaʻau o le thyroid.

Faataʻitaʻiga faʻapitoa

O le suiga i le IGT ma le mauaina o faʻamaumauga o faʻataʻitaʻiga na faʻatino i le Presentation 14.1 (Neurobehavioral Systems Inc., Albany, CA, Amerika). O la matou suiga i le galuega na foliga tutusa i lona tuufaatasiga masani i le uluai IGT (Bechara et al., 1994). O lapisi A ma le B e le lelei tele, e mafua ai ona leiloa se taimi umi ma ua maeʻa ai le C ma le D ona o se taunuuga manuia umi. O a tatou suiga o le galuega e na o le numera o paʻu pepa eseese na tuʻuina atu i le taimi lava e tasi ma i le tele o faʻasologa ma le gau ma le tele o le gau i totonu o taʻaloga taʻitasi. O tagata na auai e tatau ona filifili i le va o ni pepa faila se lua i poloka taʻitasi (eg, o le B + C). O le vaʻa A ma le C na maua le aofaʻiga / leiloloa o le 1: 1 faʻatasi ai ma le vave maua mai o le 100 (+ 70 i le faasologa) ma le vave ona leiloloa -150 (-20 i le taimi nei). Na maua e Decks B ma le D le maualalo o le 4: 1 ma maua vave taui o + 100 (+ 50 i le faasologa) ma tupe leiloa i le aofaiga o -525 (-75 i le faasologa). O le mea lea, o le taʻaloga A ma le B na taʻitaʻia ai le tele o mea leiloa ao leiloa le C ma le D i le maua o se tupe maua.

I faʻataʻitaʻiga uma lava, e lua pepa taʻavale na i ai le faailoga fesili i le va o loʻo faʻaalia i luga o le lau, e faʻaalia ai mataupu e tatau ona filifili se kata e tasi. O le fesili fesili sa sui i se koluse paʻepaʻe ina ua uma ona faia e le au fai a latou filifiliga. I faʻataʻitaʻiga taʻitasi, e tatau ona faia e le au fai a latou filifiliga i lalo o le 3 s. Afai e le mafai e le mataupu ona filifili se kata i totonu o lenei tapulaa, o se ataata ma se faailoga iloga fesili na aliali mai ma amata le isi suesuega. O nei tofotofoga na lafoai.

Na auai tagata auai i tofotofoga 90 ma vaevaeina i poloka 3 poloka poloka (AB / BC / BD) o tofotofoga 30 i le taitasi. Ina ua maeʻa poloka taitasi, na faailoa mai se malologa o le 30 s, lea na faailoa mai ai mataupu e faapea o kata pepa o le a eseese i le poloka lea. E tusa ai ma le uluai IGT, na taʻuina atu mataupu e faʻateleina a latou taunuʻuga e ala i filifiliga lelei o le lisi.

Mo mataupu faaosofia, na totogi atu i tagata auai se ponesi e oʻo atu i le 6 € i le faaopoopo atu i le totogi o totogi faavae e tusa ai ma a latou faatinoga i le galuega.

Faʻamatalaga faʻamatalaga

O taunuʻuga uma na faʻatatauina ma le PASW Statistics 18.0 (IBM Corporation, Somers, NY, ISA). O le numera o kata na maua mai le ponaivi B na suʻeina e tusa ai ma le oona ma eseesega o alii ma tamaitai e aofia ai le matua e pei o se faʻasologa i le laina lautele. E le gata i lea, o suʻesuʻega faʻataʻitaʻi na suʻesuʻeina e ala i le faʻaaogaina o ANOVA. Malosiaga ANOVA e maua ai aʻafiaga faʻavae kulupu mo tamaʻitaʻi uma e tusa ai ma le tele o meaʻai. O le fesuiaiga i le va o le BMI ma le fiafiaga mo le ponaivi B na fuafuaina e faʻaaogaina ai se faʻataʻitaʻiga laina.

Alu i le:

i'uga

Faʻaaogaina o mea faʻavalea

O le suʻesuʻeina o faʻasologa o le oona i le fausaga o faiʻai, matou te faʻaaoga DARTEL mo le VBM o le mafaufau atoa (Ashburner, 2007) faʻavae i le T1-MRI mamafa. O faʻamatalaga auiliiliga o loʻo faʻaalia i le Ata Figure22 ma le Laulau Table1.1. Na maua se faʻamaoniaga lelei i le va o le BMI ma le maualuga o le tele o le voluma (GMV) i le medial postior orbitofrontal cortex (OFC), o le nucleus accumbens (NAcc), o le hypothalamus, ma le left leftamen (e pei o le stordtum, peak voxels) p <0.05, FWE-faʻasaʻoina mo le tele o faʻatusatusaga i voxel-level) ina ua aofia uma aliʻi ma fafine i le auiliiliga (vaʻai Faʻatusa Figure2) .2). Faatinoina o le auiliiliga tutusa i totonu o vaega tutusa (n  = 61) o fafine ma aliʻi eseʻese, na matou mauaina faʻatusatusaga iʻuga mo fafine ae le mo aliʻi: Ae maise lava, na matou mauaina se faʻamaoniga lelei i le va o le GMV i le OFC / NAcc ma le BMI i vaega uma e lua (Ata (Figure33 laina luga, fafine r = 0.48, p <0.001, tama r = 0.48, p <0.001) ae o se taua faʻafesoʻotaʻiga i le va o le GMV i le putamen ma BMI mo naʻo fafine (Ata (Figure33 laugatotonu, tamaitai r = 0.51, p <0.001; tamaloloa r = 0.003, p = 0.979).

Ata 2

Ata 2

O le lapoʻa e fesoʻotaʻi ma suiga o le fausaga o le faiʻai efuefu. O auiliiliga e faʻaalia auiliili mo le kulupu atoa (n = 122), aofia uma ai aliʻi ma fafine. Luga pito i luga: fasi pepa faʻapitoa, numera e taʻu ai fasi fasi nofoaga i totonu ...

Laulau 1

Laulau 1

Faʻasalaga i le va o le lanu uliuli ma fua o le oona.

Ata 3

Ata 3

O le fesoʻotaiga o le gasegase ma le loloto, faʻafeusuaiga o mea faʻavae i totonu o le mafaufau e aofia i le faʻaaogaina o taui, faʻatonuga, ma le faʻaleleia o le homeostatic.. Le tele o le posterior medial orbitofrontal cortex (OFC), nucleus accumbens (NAcc), ...

O mataupu o le obese ua lauiloa e faʻaalia ai le maualuga o le leptin-level, o se faʻasalaga o le hormone e mafua mai i le adipocyte lea e faʻamalosia lelei ai le tele o gaʻo (Marshall et al., 2000; Park et al., 2004). O le mea lea, o maualuga leptin-maualuga e atagia ai le tele o le gaʻo tino. I le avea ai o se BMI maualuga e le o atagia ai le tele o le gaʻo o le tino, matou te faʻaaoga le lepini e avea o se fuataga faaopoopo o le maualuga o le meaʻai ina ia mautinoa o le maualuga o le BMI i la matou faataitaiga e atagia ai le gaʻo o le gaʻo sili atu nai lo le sili atu le mamafa. Na matou iloa ai o tamaitai e maualuga le maualuga o le leptin serum concentration pe a faatusatusa i alii [tamaitai 30.92 ng / ml (SD 26.07), alii 9.65 ng / ml (SD 8.66), p <0.0001]. O le ANCOVA na faʻaalia ai se taua fegalegaleaʻiga i le va o le BMI (2 tulaga: mamafa masani ≤ 25; lapisi ≥ 30), itupa, ma serum leptin faʻasalaga (F1,41 = 16.92, p <0.0001).

Mo alii ma tamaitai, matou te maua se faʻamaonia lelei i le va o leptin ma le GMV i le NAcc ma le ventral striatum bilaterally (women r = 0.56, p = 0.008; tamaloloa r = 0.51, p = 0.005) faʻapea foi i le hypothalamus (Ata (Figure33 laina lona tolu). E naʻo fafine e faʻaalia le eseesega o le faʻapipiʻi leptin i le itu tauagavale ma le paʻu (Ata (Figure3,3, vaega o loʻo faʻaalia i le mumu i le laina lona tolu). O fuifui i totonu o le NAcc ma le metamena e faʻaalia ai le tele o le alalafaga i itulagi ua iloa e ala i le faʻamaʻoina o le BMI ma le GMV (Ata (Figure33 muamua i le laina tolu). E le gata i lea, naʻo tamaitai sa matou mauaina se inverse (ie, le lelei) faʻamaoniaga i le va o leptin-level ma le GMV i le taumatau DLPFC (r = .0.62, p <0.001; Faʻatusa Figure3,3, pito i lalo).

Sootaga i le va o amioga tau taaloga, ituaiga, ma le gaʻo

I le IGT, o le fale e tuʻuina atu ai taui vave i luga o kata taitasi ae o le maualalo o mea e leiloa, ma iu ai i se taunuuga le lelei umi. O le mea lea, o filifiliga i le papa o le B o le feteenaiga i le va o taui sili ona vave ma le ausia o sini umi. I le taimi nei o le Iowa Gambling Task, o fafine gasegase na filifilia ni sili atu kata mai le ponaivi B pe a faʻatusatusa atu i pusa taʻitasi taʻitasi (e pei o le C po o le D) nai lo tamaitai vaʻai i faʻafitauli uma (F1,32 = 8.68, p  = 0.006). Matou te leʻi mauaina se eseesega i le va o fafine paeee ma paʻaʻa pe a faʻatusatusa ia vasega le lelei e lua (ie, A ma le B). I se faʻaopopoga, sa i ai se taua fesoʻotaʻiga i le va o le BMI ma le aofaʻi o numera o pepa filifilia mai fata B mo fafine (Ata (Figure4A) .4A). I le faʻatusatusaina o le vaʻaia ma alii maualuluga na matou le maua ai se eseesega taua mo le numera atoa o kata na filifilia mai le dee B (F1,29 = 0.51, p = 0.48), poʻo se faʻafesoʻotaʻiga taua ma le BMI.

Ata 4

Ata 4

Eseesega o tamaitai lagolagosua ma gasegase i lo latou gafatia e fetuutuunai amio filifiliga e fetaui ma sini umi. (A) Filifiliga mo le ponaivi B i luga o faʻamaʻi uma e faʻasoa ma le BMI i totonu o le vaega o tamaitai. Laina o le grey: faiga faʻavae laina. (B) Eseesega i le va o le toto ...

Ina ia mafai ona tofotofoina eseesega i le aʻoaʻoina o amio i le va o le au ma le auvaʻa auai auai, matou te suʻesuʻeina filifiliga a le dekini B i le taimi. I le gasologa o le aʻoga, o tamaitai le fiafia na leai se fetuutuunaiga i amioga filifiliga. I se faatusatusaga, mo tamaitai talavou ua matou matauina se faaitiitia malie i le mea e sili ona fiafia i ai mo kata mai le taaiga B (tagai Ata Figure4B) .4B). O le mea lea, o fafine gasegase e leʻi fetuutuunai a latou amio agai i le aofaʻiga o taunuuga aoga pe a faatusatusa atu i tamaitai talavou. O le suʻesuʻega o amioga faʻaleaʻoaʻoga ua naʻo le faʻaalia ai o se aafiaga taua mo le oona i fafine (F1,30 = 6.61, p = 0.015) ae le faʻatatau i tamaloloa.

O lenei aafiaga o le itupa sa faapitoa ona faalauiloaina i le vaega faaiu o le aoaoina (ie, tofotofoga 25-30), lea na tatou matauina ai se fegalegaleaiga taua i le va o le itupa ma le manua mo amioga filifiliga i luga o le ponaivi B (F1,59 = 6.10; p = 0.02). Lenei, sili atu ma le faʻalua faʻalua card na filifilia e tamaʻi tino puta mai le potu B pei ni fafine paee (F1,33 = 17.97, p <0.0001). Mo tama tane, e leai se eseʻesega taua na matauina (Ata (Figure4C, 4C, F1,29 = 0.13, p = 0.72). E le gata i lea, o se faʻamaoniga tuʻufaʻatasi na faʻaalia ai le malosi faʻamaopoopo (r = 0.57, p  <0.0001) i le va o le BMI ma le numera o pepa filifilia mai le deck B i le poloka mulimuli mo fafine. Faʻapea foi, leai se taua fesoʻotaʻiga na matauina mo tamaloloa (r = 0.17, p = 0.35).

Alu i le:

Talanoaga

Mo tane ma fafine, matou te faʻaalia se faʻamaoniaga i le va o le GMV ma le fua o le mea oona i le medior OFC (mOFC) ma i totonu o le televise (e pei o le NAcc) lea e fesoʻotaʻi ma faʻataʻatiaga o le kulupu muamua na lipotia muamua i le GM pe a faʻatusatusa le lean i mataupu sili ona lelei (Pannacciulli et al., 2006). O le vavalalata i le va o nei itu e lua e taua tele mo le iloiloga o mea faʻaleleia lelei (e pei o meaai) ma le toe faʻalauiloaina o lenei faʻamatalaga mo le faʻamoemoega o le faia o filifiliga. I se tulaga lelei, o nei itulagi o loʻo faʻauigaina ai le aoga ma le taua o fuamosa (Plassmann et al., 2010). I le mimimia nervosa (BN), o se tulaga o le taumafataga ae leai le BMI e ese mai masani, GMV o ia lava siosiomaga e maualuga atu i tagata mamaʻi nai lo pule (Schäfer et al., 2010). O lenei mea e taʻu mai ai o le fausaga o nei itulagi e aafia ai pe o se vailaau mo le suia o amioga ae le o le fuafuaina o le physiologically e le pasene o le tino.

I le faaopoopo atu i le MOFC ma le NAcc, o tamaʻitaʻi uma e lua na faʻaalia se faʻamaʻologa i le va o le faiʻai ma le gaʻo i totonu o le mafaufau. O le hypothalamus o se tasi o kulupu autu e pulea ai le fiaai, nofo lelei, tausami o amioga ma le malosi faʻaalu ma maua ai fesoʻotaʻiga tuusaʻo i le polokalama taui (Philpot et al., 2005). Matou te talitonu o nei eseesega i le va o mataupu tau le mafaufau ma le gasegase i le faʻaogaina o le tino ma le homeostatic e mafai ona atagia ai se tasi o vaega autu o le meaʻai, e pei o se faʻaituau i le 'aiina o amioga i le tele o meaai taumafa i le mea e sili atu nai lo le manaoga moni ile homeostatic.

I totonu o fafine, matou te faʻaalia ai faʻamaoniaga i le va o le GMV ma le fua o le isesite (BMI ma le leptin-level center) i le pito i tua (e pei o le mimiti tuga) ma i le taumatau DLPFC. O le fiafia, o nei fausaga e taua tele, o galuega lelei i le masani (automatic) ma le sini autu (pulea) o le amio i totonu o nofoaga faʻamalosi: O le mOFC ma le NAcc ua faʻamaonia le mea e sili ona lelei ma le tau faʻatatau o le taui, o le metami i le dorsolateral striatum manatu e faʻamaonia (i le tele o isi galuega) amioga vaʻaia e maua ai se taui maoti, ma o le DLPFC o loʻo tuʻuina mai i le sini autu le puleaina o amioga pulea (Jimura et al., 2010). O amio pulea e faʻatatau ile sini e faʻaalia i le malosi malosi i le va o le tali ma le faʻamoemoega (e pei o Daw et al., 2005). I le eseesega, o amioga masani (poʻo le aunoa) e faʻamaonia e se sootaga malosi i le va o se mea e faʻamalosi ai (eg, meaai) ma se tali (faʻataʻitaʻiga, o lona faʻaaogaina). I lenei tulaga, o le avanoa o le tali e itiiti lava sona aʻafiaga i le taunuuga o le gaioiga lava ia, pe atonu i se taimi pupuu (satiation) poʻo se taimi uumi (inosia).

Talu ai nei, Tricomi et al. (2009) sailiili i le faavae o le fausiaina o amio masani i totonu o tagata. Na latou faʻaaogaina se mea faʻapena e masani ona faʻaalia amioga masani i totonu o manu, ma faʻaalia ai o gaioiga o le gaiolia (faʻapitoa i le pito i lalo, vaai foi Yin ma Knowlton, 2006) faʻalauteleina i aʻoaʻoga, manatu o se matafaioi i se faagasologa o le faʻaleleia atili o le aʻoaʻoina. O le faʻatinoina o le vaega o le faʻamalamalamaga i lenei faʻavae atonu o le faʻavaeina lea o faʻamalosi puʻe-motumotu, ma fesoasoani ai i le faʻaaogaina o le amio pulea tele. E le gata i lea, o faʻataʻitaʻiga o galuega i totonu o le MOFC na faʻaauau pea ona faʻatupulaia le faʻamoemoeina o taui i taimi uma. O nei taunuʻuga e faʻaalia ai o le tali masani masani e le mafua mai ona o le faʻaitiitia o le faʻamoemoe o taunuʻuga tau i le aʻoaʻoina, ae mai le faʻamalosia o fesoʻotaʻiga faʻafefeteina (Daw et al., 2005; Frank ma Claus, 2006; Frank, 2009). I le tulaga o le oona, Rothemund et al. (2007) na faʻataʻitaʻiina muamua, e faʻaaoga ai se fMRI-faʻala, o le BMI e vaʻai i le faʻaagaagaina i totonu o le kulimi aʻo matamata i meaai maualuga-caloric i totonu o fafine. Ma le isi, Wang et al. (2007) ua faʻaalia se eseesega o alii ma tamaitai i totonu o le faʻataʻitaʻiga e uiga i suiga i le CBF i le tali atu i le atuatuvale: O le faʻamalosi i tamaitai e faʻaaogaina le tino o le tino, e aofia ai le telefoni ma le faʻamalosi.

O pitonuʻu basal e fesoʻotaʻi tele ma le PFC (Alexander et al., 1986), faʻamautu auala faʻataʻatitia o le cortico-striato-cortical e fesoʻotaʻi ai aʻoaʻoga faʻavae, faʻavae faʻamalosi ma amioga faʻavae (pei o Draganski et al., 2008). Miller ma Cohen (2001) faʻamatala mai o le pulea lelei o amioga e sili ona saunia e le PFC. Latou te manatu o le gaioiga i le PFC o loʻo faʻatagaina le filifilia o se tali, lea e talafeagai i se tulaga na tuʻuina atu tusa lava pe feagai ma se malosi (faʻataʻitaʻiga, sili atu le vave / masani pe manaʻomia). E leʻi leva talu ona faʻaalia e faapea o le DLPFC e faʻataʻitaʻiina le faʻatinoina o le faʻatinoina o sini o amioga i totonu o le manatuaina o le mafaufau i tulaga tauleleia ma faʻamalosia (Jimura et al., 2010). O eseesega e fesootai i le itupa mo le gaioiga i lenei itulagi i le tulaga o meaʻai ma le pulea o amioga taumafa ua faʻaalia foi i le taimi nei e Cornier et al. (2010). Na latou iloa ai o le faʻamalosia o le DLPFC i le tali atu i meaai o le hedonic e naʻo le faʻaalia i tamaitai, aʻo faʻaalia e tamaloloa le faʻamalolo. Faʻatoagaina i le DLPFC na faʻamalosia lelei ma mulimuli ane ad libitum malosi-taumafa, fautuaina o se matafaioi patino o lenei eria vailaau i le pulea lelei o le tausami o amioga. Afai o le tasi e aoga i le suia o le fesuiaiga o le mafaufau, o le sootaga le lelei i le va o le GMV i le taumatau DLPFC ma le oona tele o loʻo maua i le suʻesuʻega o loʻo i ai nei e mafai ona faʻamatalaina o se faʻaletonu i le mafai ona fetuʻunaʻi gaioiga nei i sini uumi poʻo, o le leiloa o le pulea o le mafaufau i luga o le taumafa i le meaʻai pe a faatusatusa atu i tamaitai talavou.

O le faʻaaogaina o se kopi faigofie o le Tasiga o Taaloga a Iowa, o se galuega faʻaaoaoga ma se taui vave tele e feteenai ma le ausia o sini uumi, matou te maitauina o fafine paʻu ua faʻaitiitia le latou filifiliga o le dee B i le taimi, ae o tamaitai feʻaveaʻi. O lenei faʻamatalaga e mafai ona lagolagoina le aoga o le vaʻaia o le vaʻaia i le fausaga o faiʻai i tulaga faʻamalieina. O eseesega i luga o le IGT masani i le va o mataupu mamafa ma le maloloina-mataupu ua faaalia lata mai nei (Brogan et al., 2011). Ae ui i lea, o taunuuga o le suʻesuʻega ua taua muamua sa leʻi faʻatalanoaina mo aʻafiaga o itupa. O la matou sailiga e faasino atu i le maualuga o le lagona i taui vave i le sili atu nai lo tamaitai talavou, faatasi ai ma le le lava o le pulea o sini-pulea faatonutonuina. O isi faʻamatalaga mo se aʻafiaga o le oona i le faia o faʻaiuga ua saunia e Weller et al. (2008), o le na iloa ai o fafine gasegase ua sili atu le faatuai-o le faʻaitiʻetiʻe nai lo tamaitai. O le mea e mataʻina ai, latou te leʻi maua ni eseesega i le tuai-faʻaitiitia o amio i le va o tagata faʻafefete ma le fefe, lea e faʻamaopoopoina ai a tatou itū maoti. O le isi suʻesuʻega, naʻo le aofia ai tamaitai, na tofotofoina le aʻafiaga o le gaʻo i luga o le lelei o le taliina o tali ma iloa ai o fafine gasegase na latou faʻaalia le faʻaitiitia o le tali atu i le tali atu nai lo fafine o loʻo i totonu o le galuega faailo (Nederkoorn et al., 2006). I le tulaga o le tausami o amioga, faʻaitiitia le faʻamalosia o le amio pulea e faʻatasi ma se lagona maualuga atu i taui vave e mafai ona faafaigofie ai le fafagaina, aemaise lava pe a feagai ma se faʻaauau pea o meaai e sili ona palasa.

Koob ma Volkow (2010) talu ai nei na fautuaina mai ai matafaioi autu a le striatum, le OFC, ma le PFC i le tulaga o le mafaufau / mafaufauga ma le faʻalavelaveina o le pulea o mea e fai ma vaisu. Latou te matauina o le fesuiaiga i le tagofia o mea ua fai ma vaisu (e pei o le faʻamalosiina o vailaau faʻamalosi) e aofia ai le neuroplasticity i le tele o fausaga tutotonu ma faʻauʻu ai o nei neuro-fetuunaiga o se vaega autu o le faʻafitauli mo le atinaʻeina ma le tausisia o amioga ua fai ma vaisu. O le mea lea, oa tatou sailiga e ono lagolagoina le manatu o le ituaiga o meaʻai e foliga mai o se ituaiga vaisu (Volkow and Wise, 2005), ae i ai ni eseesega iloga i le va o tamaitai ma alii.

E ui lava e le mafai ona tatou faʻaaogaina ni eseesega faʻatinoga mai a tatou sailiga i le fesuiaiga o faiʻai, e mafai ona iloa e ese le talafeagai o feeseeseaiga. E lagolagoina atili lenei mea e ala i suʻega e faʻaalia ai le faʻaogaina o le faʻaogaina o hormones e pei o le mumrelin, PYY, ma leptin i luga o nei itulagi (Batterham et al., 2007; Farooqi et al., 2007; Malik et al., 2008). O suiga iloga i le fausaga o faiʻai ua leva ona faʻaalia i faiga tutusa o aʻoaʻoga faʻapea foi ma faʻasolosolo leaga e pei o atrophy (Draganski et al., 2004; Horstmann et al., 2010; Taubert et al., 2010). Talu ai o a matou suʻesuʻega, e ui lava o faʻasalalauga, e aofia ai se seti o mataupu talavou soifua maloloina, matou te faʻamoemoe e faʻaitiitia le faʻalavelave faʻaleagaina o aʻafiaga e pei o le matua ma faʻateleina le tele o aʻafiaga-o aʻafiaga patino o le fiafia. I lo tatou iloa, oi tatou o le muamua e faʻamatalaina se faʻamaonia lelei i le va o le GM ma le maka o le oona. O le feeseeseaiga i le va o taunuuga ua lolomiina i luga o le fausaga o faiʻai ma le oona tele ma o a tatou sailiga e mafai ona faamalamalamaina e ala i eseesega o ata faataitai ma mamanu suesue. O suʻesuʻega o loʻo lipotia ai faʻamatalaga le lelei i le va o le oona ma le faiʻai o loʻo aofia ai mataupu na sili atu ona matua nai lo mataupu i la tatou faʻataʻitaʻiga poʻo le aofia ai o mataupu e tele tausaga matutua (Taki et al., 2008; Raji et al., 2010; Walther et al., 2010). O aʻafiaga o le afaina e ono oʻo mai i se taimi mulimuli ane i le olaga, ina ia mafai ai e a tatou sailiga ona faʻamatalaina le vaega muamua o suiga i le fausaga o faiʻai e fesoʻotaʻi ma le gaʻo. E le gata i lea, talu ai e leʻi fuafuaina nei suʻesuʻega e suʻesuʻeina eseesega o aliʻi ma tamaitai, o le tufatufaina atu o tamaʻitaʻi i luga o le au ma le tino o vaega e leʻo manino lelei paleni, lea e ono aʻafia ai taunuuga (Pannacciulli et al., 2006, 2007).

Talu ai o la matou suʻesuʻega o le faʻasalalauga, e le mafai ona matou faia ni faʻasalalauga e uiga i le matou suʻesuʻega e atagia mai ai le mafuaʻaga poʻo le aʻafiaga o le oona. E foliga mai o le fomaʻi e vaʻaia le atinaʻeina o le oona po o le meaʻai, faatasi ai ma amioga e fesuisuiai, e mafua ai ona suia le fausaga o le faiʻai. I le lumanaʻi, o suʻesuʻega umi e mafai ona taliina lenei fesili.

I le aotelega, matou te fautua atu i totonu uma o tamaʻitaʻi, o eseesega o le faʻaogaina o le faʻalogo ma le homeostatic e mafai ona atagia ai se faʻaituau i le 'aiina o amio. E naʻo tamaitai, matou te faʻaali atu o le meaʻai e faʻafeiloaʻi ai le mea e sili ona fiafia i ai mo taui vave i le feagai ai ma aʻafiaga le tumau. Talu ai o faʻataʻitaʻiga o amioga ma faʻavae MRI na faia i luga o faʻataʻitaʻiga eseese (silasila Mea ma Metotia) e le mafai ona tatou faʻafesoʻotaʻi saʻo nei eseesega o amio i suiga faʻavae. Peitai, tatou te manatu o eseʻesega faʻavae faʻaopopo i fafine vavalalata e mafai ona faʻamatalaina o se ata o amioga e faʻafeiloaʻi ai le mea oona, e taua o le pulea o amio e faasolosolo ona puleaina e amio masani e pei o amioga masani e ese mai i le faʻatinoina o sini. E le gata i lea, oa tatou sailiga atonu e taua mo le amanaiaina o le oona e avea o se ituaiga vaisu. O suʻesuʻega faʻaopoopo e uiga i eseesega o alii ma tamaitai i le pulea o amioga o le a taua tele mo le suʻesuʻeina o le uiga o mea e 'ai ma faʻafitauli o le tino ma mo le mamanuina o togafitiga o tagata e faʻatatau i tagata (Raji et al., 2010).

Alu i le:

Feteʻenaʻiga o Tupulaga e Tetee ai

Fai mai tusitala o le suʻesuʻega sa faia i le leai o soʻo se fefaʻatauaʻiga faʻapisinisi pe tau tupe e mafai ona avea o se feteenaʻiga e ono aʻafia ai.

Alu i le:

tautinoga

O lenei galuega na lagolagoina e le Federal Ministry of Education and Research [BMBF: Neurocircuits in the obesity to Annette Horstmann, Michael Stumvoll, Arno Villringer, Burkhard Pleger; IFB AdiposityDiseases (FKZ: 01EO1001) ia Annette Horstmann, Jane Neumann, David Mathar, Arno Villringer, Michael Stumvoll] ma le Europa (GIPIO i Michael Stumvoll). Matou te faafetai Rosie Wallis mo le toe siakiina o tusitusiga.

Alu i le:

mau faasino

  1. Alexander GE, DeLong MR, Strick PL (1986). Faatulagaina tutusa o vaʻavaʻai faʻasalalauga faʻapitoa e fesoʻotaʻi ma gafa ma le cortex. Annu. Rev. Neurosci. 9, 357-381 [PubMed]
  2. Ashburner J. (2007). O se anapogi faʻapitoa le resitaraina o le faʻatulagaina o igoa. Neuroimage 38, 95-11310.1016 / j.neuroimage.2007.07.007 [PubMed] [Cross Ref]
  3. Batterham RL, DH, Rosenthal JM, Zelaya FO, Barker GJ, Withers DJ, Williams SC (2007). PYY faʻasolosolo o vaʻaia o le mafaufau ma le mafaufau e vaʻai ai le fafagaina o amio i totonu o tagata. Natura 450, 106-10910.1038 / nature06212 [PubMed] [Cross Ref]
  4. Beasley JM, Ange BA, Anderson CA, Miller Iii ER, Holbrook JT, Valaʻau LJ (2009). Uiga e fesootaʻi ma hormoni o le anapogi (obestatin, ghrelin, ma leptin). Ova (Silver Spring) 17, 349-35410.1038 / oby.2008.627 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  5. Bechara A., Damasio AR, Damasio H., Anderson SW (1994). Le maitauina o taunuuga i le lumanaʻi pe a maeʻa ona faʻaleagaina le gafa muamua o le tagata. Cognition 50, 7-1510.1016 / 0010-0277 (94) 90018-3 [PubMed] [Cross Ref]
  6. Brogan A., Hevey D., O'Callaghan G., Yoder R., O'Shea D. (2011). Faʻaletonu le faia o faʻaiuga i tagata matutua ua matua paga. J. Psychosom. Res. 70, 189–196 [PubMed]
  7. Carroll JF, Kaiser KA, Franks SF, Deere C., Caffrey JL (2007). Aafiaga o le BMI ma le itupa i luga o tali o le homone postprandial. Ova (Silver Spring) 15, 2974-298310.1038 / oby.2007.355 [PubMed] [Cross Ref]
  8. Faʻamatalaga RV, Sinha MK, Heiman ML, Kriauciunas A., Stephens TW, Nyce MR, Ohannesian JP, Marco CC, McKee LJ, Bauer TL (1996). O aʻafiaga e le totogia-leptin concentrations i tagata masani ma mamafa. N. Engl. J. Med. 334, 292-295 [PubMed]
  9. Cornier MA, Salzberg AK, DC End, Bessesen DH, Tregellas JR (2010). Eseesega faʻavae i feusuaiga i tali o amioga ma faʻalogo i meaʻai. Physiol. Faʻatasi. 99, 538-543 [PMC free article] [PubMed]
  10. Daw ND, Niv Y., Dayan P. (2005). Tauvaga faʻatauvaʻa-faʻavaeina i le va o faʻamuamua ma le tele o faiga faʻavae mo le amio pulea. Nat. Neurosci. 8, 1704-1711 [PubMed]
  11. Dileone RJ (2009). Le aʻafiaga o le leptin i le mamanu o le dopamine ma aʻafiaga mo amioga fatufatu. Fa. J. Obes. 33, S25-S29 [PMC free article] [PubMed]
  12. Draganski B., Gaser C., Busch V., Schuierer G., Bogdahn U., Me A. (2004). O suiga i mea faʻafeleaʻi na faʻaaogaina e ala i le aʻoaʻoina o tomai faʻataʻitaʻiga fou fou o loʻo faʻaalia e avea o se mea e le tumau i luga o se faiai-faʻataʻitaʻi ata. Natura 427, 311-31210.1038 / 427311a [PubMed] [Cross Ref]
  13. Draganski B., Kherif F., Klöppel S., Cook PA, Alexander DC, Parker GJ, Deichmann R., Ashburner J., Frackowiak RS (2008). O faʻamaoniga mo faʻasalalauga faʻatasi ma le tuʻufaʻatasia i totonu o ganglia tagata. J. Neurosci. 28, 7143-715210.1523 / JNEUROSCI.1486-08.2008 [PubMed] [Cross Ref]
  14. Edelsbrunner ME, Herzog H., Holzer P. (2009). O faʻamatalaga mai kusi tuʻupuʻu e peptide YY ma le neuropeptide Y e faʻamalosia ai le faʻamalosia o le murine, suʻesuʻega ma amioga faʻasolosolo i se taamilosaga vavalalata-ma le faʻalagolago i le itupa tagata. Faʻatasi. Brain Res. 203, 97-107 [PubMed]
  15. Farooqi IS, Bullmore E., Keogh J., Gillard J., O'Rahilly S., Fletcher PC (2007). Leptin faʻatonutonu striatal itulagi ma tagata 'ai amioga. Saienisi 317, 1355. [PMC free article] [PubMed]
  16. Frank MJ (2009). Faʻasalaga i amioga masani (faʻamatalaga e uiga i Tricomi et al.). Eur. J. Neurosci. 29, 2223-2224 [PubMed]
  17. Frank MJ, Claus ED (2006). Anatomy o se faʻaiuga: fefaʻasoaʻiga faʻasalalauga i le faʻamalosia o aʻoaʻoga, faia o faʻaiuga, ma le fesuiaiga. Toma. Faʻaaliga 113, 300-326 [PubMed]
  18. Fulton S., Pissios P., Manchon RP, Stiles L., Frank L., Pothos EN, Maratos-Flier E., Flier JS (2006). Leptin tulafono faatonutonu o le auala savali o le dosamine. Neuron 51, 811-82210.1016 / j.neuron.2006.09.006 [PubMed] [Cross Ref]
  19. Greene GW, Scheted SM, White AA, Hoerr SL, Lohse B., Shoff S., Horacek T., Riebe D., Patterson J., Phillips BW, Kattelmann KK, Blissmer B. (2011). Faailoaina o fuifui o tamaiti aoga i le kolisi i le maualuga o le soifua maloloina o le soifua maloloina e faavae i luga o le 'ai ma faʻamalositino amioga ma le mafaufau o le mamafa o le tino. J. Am. Meaʻai. Faʻatasi. 111, 394-400 [PubMed]
  20. Hayasaka S., Phan KL, Liberzon I., Worsley KJ, Nichols TE (2004). Faʻasologa o le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o fuataga ma le faʻaogaina o auala. Neuroimage 22, 676-68710.1016 / j.neuroimage.2004.01.041 [PubMed] [Cross Ref]
  21. Hommel JD, Trinko R., Sears RM, Georgescu D., Liu ZW, Gao XB, Thurmon JJ, Marinelli M., DiLeone RJ (2006). Leptin signip sign signing in midbrain dopamine neurons e faatonutonu ai le fafaga. Neuron 51, 801-81010.1016 / j.neuron.2006.08.023 [PubMed] [Cross Ref]
  22. Horstmann A., Frisch S., Jentzsch RT, Müller K., Villringer A., ​​Schroeter ML (2010). Faʻafouina o le fatu ae leiloloa le faiʻai: atrophy o le faiʻai i le maea ai o le puʻeina o le loto. Neurology 74, 306-31210.1212 / WNL.0b013e3181cbcd6f [PubMed] [Cross Ref]
  23. Jimura K., Locke HS, Braver TS (2010). Faʻasalalauga muaʻi faʻatalanoaga o le faʻaleleia o le mafaufau i tulaga tauleleia faʻamalieina. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA 107, 8871-8876 [PMC free article] [PubMed]
  24. Koob GF, Volkow ND (2010). Neurocircuitry of addiction. Neuropsychopharmacology 35, 217-23810.1038 / npp.2009.110 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  25. Malik S., McGlone F., Bedrossian D., Dagher A. (2008). Ghrelin faʻafaigofie le gaioiga o le faiʻai ile mea e pulea ai amioga lelei. Cell Metab. 7, 400-40910.1016 / j.cmet.2008.03.007 [PubMed] [Cross Ref]
  26. Marshall JA, Grunwald GK, Donahoo WT, Scarbro S., Shetterly SM (2000). O le tino o le tino o le tino ma le mamafa e faʻamatalaina le eseʻesega o le tamaʻitaʻi i le leptin: auʻiliʻili ma le faʻamatalaina o le lepini i le gagana Hisipani ma le tagata Palania tagata papaʻe. Oʻu. Res. 8, 543-552 [PubMed]
  27. Miller EK, Cohen JD (2001). O se talitonuga faʻavae o galuega faʻapitoa muamua. Annu. Rev. Neurosci. 24, 167-202 [PubMed]
  28. Mueller K., Anwander A., ​​Möller HE, Horstmann A., Lepsien J., Busse F., Mohammadi S., Schroeter ML, Stumvoll M., Villringer A., ​​Pleger B. (2011). O aʻafiaga faʻalagolago i feusuaiga o le oona i luga o le paʻu paepae e suʻesuʻeina e ala i le faʻataʻitaʻiga o ata. PLOS ONE 6, e18544.10.1371 / journal.pone.0018544 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  29. Nederkoorn C., Smicksers FT, Havermans RC, Roefs A., Jansen A. (2006). Le faʻalavelave i tamaʻitaʻi mataga. Faʻaaoga 47, 253-25610.1016 / j.appet.2006.05.008 [PubMed] [Cross Ref]
  30. Pannacciulli N., Del Parigi A., Chen K., Le DS, Reiman EM, Tataranni PA (2006). O faʻalavelave faʻalavelave faʻapitoa i le tino o manu: suʻesuʻega o morphometric. Neuroimage 31, 1419-142510.1016 / j.neuroimage.2006.01.047 [PubMed] [Cross Ref]
  31. Pannacciulli N., Le DS, Chen K., Reiman EM, Krakoff J. (2007). Sootaga i le va o le plasma leptin concentrations ma le fausaga o tagata fai mea: o se suʻesuʻega morphometric i luga o le voxel. Neurosci. Lett. 412, 248-253 [PMC free article] [PubMed]
  32. Parigi AD, Chen K., Gautier JF, Salbe AD, Pratley RE, Ravussin E., Reiman EM, Tataranni PA (2002). Feusuaiga eseesega i le faiʻai o le tagata tali atu i le fia 'ai ma faʻamalieina. Am. J. Clin. Nutr 75 1017–1022 [PubMed]
  33. Park KG, Park KS, Kim MJ, Kim HS, Suh YS, Ahn JD, Park KK, Chang YC, Lee IK (2004). Sootaga i le va o le serum adiponectin ma le leptin concentrations ma le tufatufaina atu o le tino. Maʻisuka Res. Falemaʻi. Faataʻitaʻi. 63, 135-142 [PubMed]
  34. Philpot KB, Dallvechia-Adams S., Smith Y., Kuhar MJ (2005). O le cocaine-and-amphetamine-regulated-transcript peptide projection mai le itu i luga o le vaʻalele i le vaega faʻalautele faʻalautele. Neuroscience 135, 915-92510.1016 / j.neuroscience.2005.06.064 [PubMed] [Cross Ref]
  35. Plassmann H., O'Doherty JP, Rangel A. (2010). O manaʻoga faʻamalieina ma faʻatosina sini taua o loʻo faʻamauina i le medial orbitofrontal cortex i le taimi o filifiliga. J. Neurosci. 30, 10799–1080810.1523 / JNEUROSCI.0788-10.2010 [PubMed] [Cross Ref]
  36. Provencher V., Drapeau V., Tremblay A., Després JP, Lemieux S. (2003). Faʻaaogaina o amioga ma faʻamaufaʻailogaina o le tuufaatasiga o tino i alii ma tamaitai mai suʻesuʻega faaleaiga a Quebec. Oʻu. Res. 11, 783-792 [PubMed]
  37. Raji CA, Ho AJ, Parikshak NN, Becker JT, Lopez OL, Kuller LH, Hua X., Leowua AD, Toga AW, Thompson PM (2010). Fausaga o le fatu ma le gaʻo. Hum. Brain Mapp. 31, 353-364 [PMC free article] [PubMed]
  38. Rolls BJ, Fedoroff IC, Guthrie JF (1991). Eseesega o alii ma tamaitai i le taumafaina o amioga ma tulafono faatonutonu mamafa. Health Psychol. 10, 133-14210.1037 / 0278-6133.10.2.133 [PubMed] [Cross Ref]
  39. Rothemund Y., Preuschhof C., Bohner G., Bauknecht HC, Klingebiel R., Flor H., Klapp BF (2007). Le faʻamalosia o le faʻafouina o le strialtum e le maualuga o kalori meaʻai faʻapitoa i fualaau oona. Neuroimage 37, 410-42110.1016 / j.neuroimage.2007.05.008 [PubMed] [Cross Ref]
  40. Schäfer A., ​​Vaitl D., Schienle A. (2010). Faʻasologa o mea e le masani ai i le itulagi faʻapitonuʻu i le gasegase o le nervosa ma le faʻauluina o meaai. Neuroimage 50, 639-64310.1016 / j.neuroimage.2009.12.063 [PubMed] [Cross Ref]
  41. Scholz J., Klein MC, Behrens TE, Johansen-Berg H. (2009). O aʻoaʻoga e faʻaalia ai suiga i le faʻatalanoaga o le paʻepaʻe. Nat. Neurosci. 12, 1370-1371 [PMC free article] [PubMed]
  42. Schwartz MW, Peskind E., Raskind M., Boyko EJ, Porte D. (1996). Laʻau vavalaʻau o le Cerebrospinal fluid: fesoʻotaʻiga i tulaga o plasma ma faʻamalolo i tagata. Nat. Med. 2, 589-593 [PubMed]
  43. Sluming V., Barrick T., Howard M., Cezayirli E., Mayes A., Roberts N. (2002). Ua faʻaalia i le Voxel-morphometry le faʻateleina o le mafiafia o mea i le itu a Broca i aliʻi musika o le faʻili pese. Neuroimage 17, 1613–162210.1006 / nimg.2002.1288 [PubMed] [Cross Ref]
  44. Smeets PA, de Graaf C., Stafleu A., van Osch MJ, Nievelstein RA, van der Grond J. (2006). Aafiaga o le maofa i le faʻaleleia o faiʻai i le taimi o le kulimi sukalati i alii ma tamaitai. Am. J. Clin. Nutr. 83, 1297-1305 [PubMed]
  45. Stanek KM, Grieve SM, Brickman AM, Korgaonkar MS, Paul RH, Cohen RA, Gunstad JJ (2011). E tele mea taua e fesoʻotai ma le faʻaititia o le amio papaʻe i isi tagata matutua soifua maloloina. Ova (Silver Spring) 19, 500-50410.1038 / oby.2010.312 [PubMed] [Cross Ref]
  46. Taki Y., Kinomura S., Sato K., Inoue K., Goto R., Okada K., Uchida S., Kawashima R., Fukuda H. (2008). O le sootaga i le va o le vaega o le numera o le tino ma le lauulu i le 1,428 tagata soifua maloloina. Ova (Silver Spring) 16, 119-12410.1038 / oby.2007.4 [PubMed] [Cross Ref]
  47. Taubert M., Draganski B., Anwander A., ​​Müller K., Horstmann A., Villringer A., ​​Ragert P. (2010). Faʻafouina o mea totino o le faiʻai o le faiai o tagata: suiga e faʻaaoga ai aʻoaʻoga i nofoaga faʻatafuna ma fesoʻotaʻiga fiber fesootai. J. Neurosci. 30, 11670-1167710.1523 / JNEUROSCI.2567-10.2010 [PubMed] [Cross Ref]
  48. Tricomi E., Balleine BW, O'Doherty JP (2009). O se faapitoa matafaioi mo posterior dorsolateral striatum i tagata masani masani aʻoaʻoga. Eur. J. Neurosci. 29, 2225–223210.1523 / JNEUROSCI.3789-08.2009 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  49. Uher R., Treasure J., Heining M., Brammer MJ, Campbell IC (2006). Faʻaogaina o le faʻaaogaina o meaʻai e aʻafia ai meaʻai: aʻafiaga o anapogi ma kenera. Faʻatasi. Brain Res. 169, 111-119 [PubMed]
  50. Volkow ND, Wise RA (2005). E mafai faʻafefea e vaisu vailaʻau ona fesoasoani ia i tatou ia malamalama i le gaʻo? Nat. Neurosci. 8, 555-560 [PubMed]
  51. Walther K., Birdsill AC, Glisky EL, Ryan L. (2010). Eseesega o le faiai o le faiai ma le galulue faʻamalosi e fesoʻotaʻi ma le numera o le tino i fafine matutua. Hum. Brain Mapp. 31, 1052-106410.1002 / hbm.20916 [PubMed] [Cross Ref]
  52. Wang GJ, Volkow ND, Telang F., Jayne M., Ma Y., Pradhan K., Zhu W., Wong CT, Thanos PK, Geliebter A., ​​Biegon A., Fowler JS (2009). Molimau o eseesega o alii ma tamaitai i le gafatia e taofiofia ai le faia o le failele e mafua mai i le malosi o meaʻai. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA 106, 1249-1254 [PMC free article] [PubMed]
  53. Wang J., Korczykowski M., Rao H., Fan Y., J. Plut J., Gur RC, McEwen BS, Detre JA (2007). Eseesega o alii ma tamaitai i le tali mai i le toto i popolega o le mafaufau. Soc. Cogn. Afaina. Neurosci. 2, 227-239 [PMC free article] [PubMed]
  54. Weller RE, Cook EW, Avsar KB, Cox JE (2008). Faifeau fafine e sili atu le tolopoina nai lo tamaitai soifua maloloina. Faʻaaoga 51, 563-56910.1016 / j.appet.2008.04.010 [PubMed] [Cross Ref]
  55. Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi. (2010). O WHO Global Infoshop. Geneva: Faalapotopotoga a le Soifua Maloloina
  56. Yin HH, Knowlton BJ (2006). O le matafaioi o le basal ganglia i le faʻavaeina o amioga. Nat. Rev. Neurosci. 7, 464-476 [PubMed]