Faʻasologa o meaʻai faʻaleagaina i meaʻai ma meaʻai (2017)

 Front Endocrinol (Lausanne). 2017 Jun 14; 8: 127. Pule: 10.3389 / fendo.2017.00127. eCollection 2017.

Michaud A1, Vainik U1,2, Garcia-Garcia I1, Aotele A1.

lē faʻatino

O le le mautonu e faatatau lea i le naunau e galue vave e aunoa ma le mafaufau atoa i taunuuga. O le uiga e manatu e mafua mai i fegalegaleaiga i le va o tali maualuga maualuga i taui aoga ma le le pulea lelei o le tagata lava ia. O suʻesuʻega ua fautua mai ai o le le faʻaleaogaina e tuʻuina atu ai le faʻafitauli i mea uma ua fai ma vaisu ma oona. Ae ui i lea, o le taunuuga o lenei vaega e le manino, atonu ona o le maualuga o le phenotypic complexity of addictive and obesity. O le taulai atu i le le mautonu, o le autu o lenei toe iloiloga o le taofiofi lea o le mea na fai ma vaisu i le va o mea ua fai ma vaisu ma le oona i vaega e fa: (1) suesuega o le tagata, (2) galuega o le neurocognitive, (3) brain imaging, ma (4). Matou te fautua atu e tolu vaega e aʻafia ai le vaʻaia o le tino e matua talafeagai lava mo lo tatou malamalama i mea tutusa i le va o mea ua fai ma vaisu ma le oona: faʻaitiitia le pulea e le tagata lava ia (maualuga le faʻasao / le maualalo), faʻamanuiaga tauleleia (maualuga maualuga / lagona lelei), ma aʻafiaga leaga (maualuga le neuroticism / Feʻau Leaga). O suʻesuʻega a le neurocognitive ua faʻaalia ai o le mea moni ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le faia o faʻaiuga ma le faʻaituau i le tali atu i fualaau faasaina po o meaʻai, faasologa. O le faafoligaina o lenei mea, o le lapisi ma ituaiga eseese o mea ua fai ma vaisu e foliga mai o loo faaalia ai ni suiga tutusa i le gaioiga o le faiʻai o le MRI galue e tali atu i le taulimaina o taui ma ao faagasolo galuega pulea. I le aotelega, o la matou iloiloga o loʻo maua ai se auala faʻafefealotu e malamalama ai i na vaega o le mea oona e maua ai mea e talitutusa ma amioga ua fai ma vaisu. E le gata i lea, tatou te fautua atu o faʻasalalauga togafitiga e taulai i le pulea o le inisiua e mafai ona faʻatusalia ai se auala faʻamalosia mo le puipuia ma / poʻo le togafitia o le oona.

FUAFUAGA: vaisu; faiʻai; eleʻelelea; meaʻai; uiga ma le uiga o le neurocognitive

PMID: 28659866

PMCID: PMC5469912

FAIA: 10.3389 / fendo.2017.00127

faʻatomuaga

O le tele ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu e faʻalavelave ma faʻalautele tulaga i le faʻaogaina o le ola faʻatasi ma le soifua maloloina o le mafaufau. O le tele o tusitusiga faasaienisi ua faamamafaina le taua o neurobiological ma neuropsychological factor i le pathophiosiology o le oona (Ata 1) (1, 2). Ae o le mea e sili atu ona taua, o le faʻateleina o faʻamaoniga e taʻu mai ai o le manuʻa e tutusa mea e fai ma vaisu e tusa ai ma faiga o neurobiological lea e maua ai taui ma le faʻatulafonoina o tulafono faatonutonu (3-5). O le sini o lenei toe iloiloga o le suʻesuʻeina ma le faʻavasegaina o mea na fai ma vaisu i le va o mea ua fai ma vaisu ma le oona i vaega e fa: (1) suʻesuʻega o uiga o tagata, (2) le neurocognitive task, (3) mafaufau faʻataʻitaʻi, ma (4) faʻamatalaga faʻamatalaga.

 
Faʻaaliga 1
www.frontiersin.org 

Ata 1. O le pito i luga o le tino o le gasegase. O le tino, mafaufauga, ma le gaioiga o le mafaufau o ata e faʻataʻitaʻiina ai le tele o le malosi. O le le pulea lelei o meaai (EU) e mafua mai i se fegalegaleaiga o le maualuga maualuga o le lagona ma le le lelei o le pulea e le tagata o ia lava. OFC, poʻo le cortex faʻapipiʻi; PFC, faʻasologa muamua; ACC, faʻasologa o le cingulate pito i luma; PUE, faʻamaʻi meaʻai; ADHD, faʻafitauli le mafaufau / le atoatoa o le vaʻaia; BMI, faʻamaumauga ole tino.

 
 

Faʻamatalaga Faʻamatalaga o le Puleaina o le Puleaina ma le Puleaina

E tolu vaega ole fomaʻi fesoʻotaʻi e pulea ai mea taumafa ma mea e 'ai: (1) o le hypothalamus, lea e tali atu i le malosiaga ole paleni ole malosi ole paleni, (2) o le limby system [amygdala / hippocampus, insula, cornex orbitofrontal (OFC), ma le striatum], lea e aofia ai i le aʻoaʻoina ma le manatuaina ma faʻamaonia le taua po o le faʻamalosia o le soifua maloloina o meaʻai, ma (3) le faʻaogaina o le tino (sili atu i luma), e mafai ai e tulafono faatonutonu a le tagata lava ia (6, 7). O galuega masani a nei faiga e tumau ai le malosiaga o le homeostasis, e mafai ai ona aʻoaʻo e uiga i meaʻai o mea taumafa, ma faʻamalosia ai le faʻamalosi e saili ma faʻatau mea taumafa pe a talafeagai ai.

Ae ui i lea, o eseesega o tagata taitoatasi i faiga o neurobiology e aafia i le puleaina o filifiliga o meaai ma taumafa taumafa atonu e faamatalaina ai le mafuaaga e sili atu ona faigofie ai nisi o tagata ona maua tupe maua nai lo isi (8). O le mea moni, e mafai ona maua e tagata taʻitoʻatasi le uiga o le neurocognitive lea e mafua ai ona latou fafagaina pe a oʻo atu i tulaga lelei tau le siosiomaga poʻo le faʻalavelave. O se tasi o uiga taua o le le mautonu. E ui e tele faʻamatalaga o loʻo i ai (9-14), o le le mautonu e masani ona manatu i ai o le tuʻinanau e galue vave e aunoa ma le mafaufau atoa i taunuuga (15). Sharma et al. (16) talu ai nei na faʻataunuʻuina ai se suʻesuʻega o mea autu-o suʻesuʻega o vaega tetele e aofia ai le le faʻasaina, le neuroticism, le faʻaaogaina, le sailia o lagona, le mautonu, le faia o filifiliga, le lava le pulea o le inhibitory, ma le le lava fetuutuunai o le mafaufau (16-19).

O le le malosi o le tino o se vaega autu o le tele o le neuropsychiatric disorders e pei o le le atoatoa o le mafaufau / leseesea (ADHD), mania, ma faaletonu o le tagata (20, 21). E tele suʻesuʻega na lipotia mai o le le mautonu, o uiga masani e masani lava ona matauina i tagata taʻitoʻatasi ma le tagofia o vaisu (22-26), e mafai foi ona fesoʻotaʻi ma filifiliga o mea taumafa i luga o le kalori, meaai e le pulea, ma le atinaʻe o le oona (27-31). Mo se faʻataʻitaʻiga, o tagata taʻitoʻatasi e masani ona le faʻasaʻoina amioga ma maualuga le tali atu i taui aoga atonu o le a sili atu ona faigofie le atinaʻeina o le mamafa o le gaioiga pe a faʻaalia i le soʻo se mea e taʻua o le "gasegase"8, 28, 32). O gaioiga o le Neurobehavioral e mafua ai le le mautonu e mafua mai i fegalegaleaiga o le tali maualuga o le tali atu i taui aoga (e pei o le tauleleia o taui) ma le le lelei o le pulea e le tagata o ia lava (e pei o le le mautonu o le le mautonu)14, 28). O le polokalama e masani ona mafaufau e aofia ai nofoaga o suesuega o mesolimbic dopamine neurons, ae o le pulea e le tagata o ia lava e faalagolago lea i le muamua o le cortex (PFC), aemaise le PFC lalata, ma le tua o le cingulate cortex (ACC). O eseesega a tagata taʻitoʻatasi i le le mautonu o le tino o le tagata e ono aofia ai se faʻauiga tutusa i luga o le oona ma le tagofia o fualaau faasaina. I lenei itu, o le tele o suʻesuʻega ua fautuaina ai le i ai o mea tutusa i le va o mea ua fai ma vaisu ma le oona i le taulimaina o taui (4, 5, 33, 34). O le mea moni, o fualaau oona ua manatu e avea ma vaisu ona oa latou gaioiga i luga o auala e masani ona pulea ai le tali atu i taui masani e pei o meaai (4, 34-36). O le komipiuta o le Dopamine e taua tele i le fesuiaʻiina o le faʻamalosia o tau o mea ua fai ma vaisu (37, 38).

O le manatu o nisi o uiga e le mafai ona faʻaleagaina e faʻaalia ai le faʻafitauli i le tagofia o mea ua fai ma vaisu atonu e faʻaalia ai tulaga lamatia mo le tele o meaʻai, o lenei iloiloga o le faʻaaogaina o le fesili lenei: O isi vaega o loʻo iloiloina le faʻamaoniga i tulaga o uiga, agavaʻavaʻaveʻa, neuroima, ma faʻamaoniga ile falemaʻi.

Uiga o Tagata

O uiga tauleleia e atagia mai ai faanaunauga mo tali o lagona, lagona, ma amioga i mea na tutupu ma siosiomaga. O uiga e maua ai lagona tuʻinanau e fesoʻotai ma le le mama ma le faʻamalosi (39). O se iloiloga lata mai o vaega-analytic o le auiliiliga o vaega o tagata e faailoaina ai vaega e tolu o le pulunaunau elemene (impulsivity subdomain)16): (1) Faʻaleagaina ma le Faʻamalosi / Faʻamaoni, (2) Neuroticism / Faʻafitauli Lelei, ma (3) Faʻaopoopoga / Amioga Lelei. O nei fuataga o loʻo faʻataʻatia le lelei i le "Five Five" uiga faʻapitoa (40), le UPPS (Faʻanatinatiina, Faʻamaoni, Faʻatonuina, Sini Sini) fua (19), ma le tele o isi faʻamatalaga o le le mautonu (9, 11). O le mea lea, tatou te faʻaaogaina le tolu-mafuaʻaga o le le mautonu (16) o se faʻavae faavae e faʻamaonia ai faʻamaoniga o le amio-fuaina o le aʻafia o le mafaufau e fesoʻotaʻi ma vaisu ma gaʻo (Pusa 1).

 
TABLE 1
www.frontiersin.org 

Laulau 1. Aotelega o fesoʻotaʻiga autu i le va o mea ua fai ma vaisu po o mea oona ma mea e le maua ai le malosi.

 
 

Lafoaʻiga Maualuga ma le Faʻasaʻo Maualalo / Faʻamaoni

O le Faʻaleagaina ma le Faʻamalosi / Faʻasinomaga e aofia ai le lua faʻamaufaʻailoga e fesoʻotaʻi ma le amio pulea: leai se fuafuaga, e mafua ai le le mafai ona aloese mai mea faʻanatinati, ma le le lava po o le faʻamaoni, e mafua ai le le mafaia ona tausisia le pulea o le tagata lava ia i luma o faigata (16). O lenei vaega e fesoʻotaʻi ma auala nei e faʻaaogaina ai fua o le tagata: le lava o le faʻatumau ma le leai o se faʻamautinoaga mai le UPPS, le maualalo o le faʻamaonia mai le NEO-Personality Inventory-NEO-PI-R, ma le impulsivity ole motusia ma le le mafaufauina o le impulsivity mai le Barratt Impulsiveness Scale (BIS) (16).

O laʻititi maualalo i luga o le faʻamaoni ua fesoʻotai i amioga eseese o vaisu (41) aofia ai le faʻaaogaina o fualaau faasaina (42-44), faafitauli o taaloga tau tupe (45), ulaula (46-48), ma le ava malosi (49, 50). E le gata i lea, o le maualalo o le faʻamaualuga e faʻateleina ai le faʻafitauli o le toe faʻafoʻi pe a uma togafitiga51). Le lava fuafuaga po o le fuafuaina e iloilo ai le faʻaaogaina o le UPPS o se tagata faʻasino tutoʻatasi o mea ua fai ma vaisu (52). O le mea lea, o le maualuga o le Faasaina ma le maualalo o le lotofuatiaifo o le le mautonu o le fesoʻotaʻiga faifaipea ma se tulaga maualuga o le faʻaaogaina o mea ua fai ma vaisu, e lagolago ai le taua o le pulea e le tagata o ia lava i le tetee atu i le faʻaaogaina o fualaau faasaina.

I se tulaga tutusa, o le tele o meaʻai e fesoʻotaʻi ma se faʻaititia o le tulaga faʻamaoni (28, 53) e pei ona fuaina e le NEO-PI, o se mafutaga ua faʻamautuina i totonu o ni faʻataʻitaʻiga tetele e aofia ai le latalata i 50,000 tagata taitoatasi (54). I se faʻataʻitaʻiga eseese e faʻaaoga ai le BIS, Meule ma Blechert (31) na iloa ai o le maualuga o le gauai ma le motusia o le afi na taulaʻi i le maualuga o le numera o le numera (BMI) i le maeʻa ai o fuainumera faamauina mo le matua ma le itupa. Ae ui i lea, o le aafiaga na laʻititi, ma o le le fuafuaina o le le faʻamalosia o le tino e leʻi faʻapitoa ma le BMI (31). I le mea mulimuli, o suʻesuʻega e faʻaaoga ai le UPPS ua maua ai foi se mafutaga i le va o le BMI ma le leai o se faʻamaoni, o le le mafai ona faʻaauau pea i ni luʻitau faigata (55, 56). E le gata i lea, o tulaga maualuga o le le faʻaleagaina masani, e pei ona fuaina e le Tolu Faʻasologa o Taumafa Faʻatau, ua fesoʻotai ma le mamafa o le tino i le taimi (57). O le faʻasaina o iinei o loʻo faatatau i se mea e faʻaaogaina e faʻalauiloa i luga o le faʻafeiloaia o meaʻai pala ma mea mamafa, o se uiga e fesootaʻi ma le malamalama ma le pulea e le tagata o ia lava. I le malamalama ai i nei suʻesuʻega, e foliga mai e fesoʻotaʻi ma le maualuga o le faʻaleagaina ma le maualalo o le lotofuatiaifo. O nei uiga e mafai ona faʻatupulaia ai le malosi o se tagata e faʻafefe i nisi o tulaga ma e ono aʻafia ai le tausiga o amioga e aʻafia ai le faʻaitiitia o le mamafa o tino i tagata pagatia (58).

Neuroticism / Faʻafitauli Lelei

O le Neuroticism / Negative Emotional e atagia mai ai le malosi e galue vave i le tali atu i lagona le lelei ma maua ai le manaʻoga pe ai ai ni lagona le lelei (16). O loʻo atagia mai i le neuroticism i le NEO-PI-R, faʻafitauli faʻaletonu i le UPPS, ma le le mautonu i le BIS (16).

Neuroticism (NEO-PI-R) e fesoʻotaʻi ma vailaʻau faʻasolosolo eseese, e aofia ai vailaau faʻasaina (42-44), faafitauli faʻaletupe tupe (45), ulaula (46-48), ma le ava malosi (49, 50), faʻapea foʻi ma le tele o aʻafiaga o le toe foʻi atu pe a uma togafitiga (51). O isi suʻesuʻega na lipotia mai ai se fesoʻotaiga i le va o le le faʻateteleina (UPPS) ma le tagofia o vailaʻau (59-62). I le aotelega, o tagata taʻitoʻatasi e iai amioga e fai ma vaisu e ono aofia i le faʻaaogaina o fualaau faasaina o se auala e feagai ai ma le atuatuvale ma lagona le lelei.

O le fegalegaleaiga i le va o le oona ma le neuroticism e le o manino. E ui o lipoti talu ai na lipotia mai se sootaga i le va o le lua (28, 53), o se faʻataʻitaʻiga lata mai na maua ai leai se mafutaga (54). O se avanoa mo lenei leai o se sootaga taua, o le mamafa o le tino e patino lava ona fesootaʻi ma na o ni itu o lagona le lelei. Mo se faʻataʻitaʻiga, na faʻaalia i taimi uma e naʻo le soʻosoʻo le subfactor ("N5: Faʻaleagaina") o NEO-PI-R e fetaui lelei ma le faʻamaoni (39, 63). O faʻamaoniga mai le UPPS o loʻo lagolagoina lenei manatu, e pei o le faʻanatinati le lelei, o se faʻaosofia e maua ni lagona malosi i le taimi o aʻafiaga leaga, ua fesootaʻi atu i le BMI sili atu (55, 56). O isi mea e mafai ona faʻalavelaveina ai le fesoʻotaʻiga i le va o le oona ma le Neuroticism / Emotional Negatives e aofia ai le faʻamaonia o le mafutaga atonu e na o tamaitai lava e mafai ona iai, ma o le neuroticism atonu foi e fuafua i lalo o le mamafa, e ala i se fesoʻotaʻiga i faʻafitauli o meaai (64). O lenei mea e mafai ona faʻamalamalamaina se sootaga vavalalata i le va o le oona ma le neuroticism i suʻesuʻega o tagata. Ma le mea mulimuli, o le sootaga i le va o le neuroticism ma le oona tele e ono mafai e le lua fesili i le Neuroticism o le NEO PI-R e faʻamautu faapitoa ai le le pulea o le 'ai (EU) amio (65, 66).

I le aotelega, o le fegalegaleaiga i le va o le Neuroticism / Negative Emotional territories and obesity e itiiti lava le malie nai lo le faʻamaoni ma le le faʻasaina. Ae ui i lea, o lenei uiga faʻale-aganuʻu e mafai ona faʻataunuʻuina ai se tagata e fafagaina i tulaga o lagona faʻalagona (67), lea e mafai ona oʻo atu ai i le faʻalelei i le taimi uumi.

Faʻaopoopoga / Amioga Lelei

O le Faʻaliliuga / Faʻatinoina o le Faʻatinoga o le Faʻatinoga e faasino i lagona o loʻo sailia ma lagona i faʻalauiloa poʻo faʻamanuiaga faʻaalia (16). O tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai le maualuga / faʻaleleia o lagona faʻale-aganuʻu e nofouta i le lelei o le siʻosiʻomaga o le siosiomaga ma sili atu ona aʻafia i amioga le mautonu pe sailia le taui pe a latou maua lagona lelei. Ua fai mai latou te saili ni tala fou ma ni mea fiafia. Faʻaopoopoga / Amiotonu O lagona e fetaui lelei ma le vaega o Faʻasalaga i le Lima-Factor Faataitaiga o uiga ma le Sensation Sailiga ole UPPS (16). O le Sensitivity to Reward vaega o le Sensitivity to Punishment and Sensitivity to Reward Questionnaire (SPSR) o se fesili a le tagata lava ia e iloilo ai lenei itu (28, 68).

O le tele o suʻesuʻega e fautua mai ai o le faʻavaivaia o taui e faʻaalia ai le taui o se mea faʻafitauli mo le tagofiaina o vailaʻau faʻamaʻi ma le taumafa e ala i le faʻaleleia o le faʻamalosi e maua ai fualaau faasaina po o meaai e pala (69, 70). Maualuga maualuga i le Extraversion e fesoʻotaʻi ma vailaau faʻasaina (47). O se uiga e fesoʻotai atu, o le faʻanatinati lelei, o le naunau e galue vave i le tali atu i lagona lelei, na fesoʻotaʻi foi ma le tagofia o vailaau (59-62). E le gata i lea, o le sailia o Sensation e masani lava ona fesoʻotaʻi ma vailaʻau-faʻaaoga faʻafitauli ma faafitauli o le ava (62). I le aotelega, o tusitusiga e ogatasi i le fesoʻotaʻiina o le Ituaiga Faʻasalaga / Amioga Lelei o le faʻavaivai i faʻafitauli o mea ua fai ma vaisu.

O nisi o suʻesuʻega ua tuʻuina atu e maualuga le BMI ma faʻalauteleina le maualuga o le faʻaopoopoga (28, 53). O maualuga maualuga i le Extraversion e foliga mai foi e valoia ai le maua o tupe maua (pe a mavae 2 tausaga) (71). Ae ui i lea, o loʻo feteenaʻi suʻesuʻega, faʻatasi ai ma se faʻataʻitaʻiga (meta-analysis)54) o le le faʻaalia o se sootaga faifai pea i le va o le oona ma le faʻasili i suʻesuʻega uumi. Peitai, Davis et al. (72) na maua ai le faʻamanuiaina o le faʻamanuiaga, e pei ona suʻesuʻeina e le SPSR, na fesoʻotai ma amioga faʻaleagaina e pei o le fiafia mo meaai maualuga ma le galo (72). Na latou fautua mai atonu o nisi tagata e sili atu le talileleia i fuainumera o meaai ma o le puleaina o le mamafa, i nei tagata taitoatasi, e mafai ona avea ma se tauiviga faifai pea i le taimi nei o le gaosiga o mea taumafa o manufeʻai. O le faʻaaogaina o le SPSR, na faʻaalia ai foi e lenei vaega se fesoʻotaʻiga U i le va o le faʻamanuiaga o le mafaufau ma le BMI i se faʻataʻitaʻiga o matāʻupu o loʻo aofia ai se tele o faʻataʻitaʻiga o faʻamaoni, ma fai mai o mataupu ogaoga ma ogaoga e le sili atu ona maualalo i le taui nai lo le mamafa ma le mamafa o mataupu (73). I le faʻaaogaina o le Faʻatulagaina o le Faʻasalaga Faʻaleagaina, o isi vaega ua tuʻuina atu faʻamaoniga o se mafutaga vavalalata i le va o le BMI ma le faʻamanuiaina o le mafaufau (74, 75). Ina ia faʻamatalaina lenei mafutaga vavalalata, o Davis ma Fox (73) faʻatulaga e faapea o le gaioiga-ma le gaogao i le taui e mafai ona muaʻi fuafua i le tele o meaʻai. O le mafai ona suia le U-shape relationship i le va o le BMI ma le Extraversion o loʻo taʻu mai ai o eseesega i le aofaʻi o le BMI samoa i luga o suʻesuʻega e mafai ona faʻatautaia ai feeseeseaiga i tusitusiga. I le faaopoopo atu i lenei mea, e mafai e le itupa ona suia le fesuiaiga i le va o Extraversion ma BMI. Mo tamaitai, o laʻititi laʻititi i le Extraversion e foliga mai e fesoʻotai ma le maualuga o le tino (76, 77), ae o le faafeagai na lipotia i alii (76, 78).

I le aotelega, e ui lava o loʻo i ai faʻasesega, o le faʻamaoniga o loʻo i ai i le itu o faʻamatalaga tutusa o le vaivai o le tino ma le le fiafia. E le gata i lea, o nei faaletonu e lua e foliga mai e faʻasoa i lalo le pulea o le mafaufau (maualuga le le faʻasaina / le maualalo le faʻamaoni), ma le faʻagasolo i le faia o faaiuga faʻaosooso e tali atu ai i le maualuga (maualuga / faʻamalosia o lagona) ma aʻafiaga maualuga (maualuga o le Neuroticism / Negative Emotional). Ata 2 faʻaalia se aotelega lautele o eseʻesega o uiga i le oona ma vaisu e mafua mai i le Ref. (39, 42, 79). Ua faaalia ai e ui lava, i luga o se tulaga lautele, o le manufeʻai e foliga tutusa ma amioga ua fai ma vaisu, ae i ai foi eseesega i le tulaga sili ona lelei o mea tau le tagata.

 
Faʻaaliga 2
www.frontiersin.org 

Ata 2. Faʻamatalaga o le tino ma le faʻataʻitaʻiga faʻapitoa e tusa ai ma le NEO-faʻamaumauga o le tagata na toe faʻafouina. Matou te tuʻuina atu le eseesega i le T-sikuea siketi i le va o le faʻamanuiaina e le o se vaega masani o le mamafa ma le faʻaaogaina o vailaau faʻataʻitaʻiga o le vaega faʻapitoa o le puleaina. I luga o se tulaga lautele lautele, o mea uma e maua i le tino e maua ai le maualuga o le Neuroticism (maualuga Negative Emotional) ma le malie maliega ma le Conscientiousness (high disinhibition). Ae ui i lea, i luga o se tulaga sili atu ona lelei, o le a le toe tutusa talaʻaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le meaʻai e vavae ese mai isi mea ua fai ma vaisu e na o le tasi lava itu o le Neuroticism, ae le o luga o itu uma o le faʻamaoni. O le mea lea, e ui lava e tele mea e tutusa ai, o le oona ma mea e fai ma vaisu e le tutusa lelei le tasi ma le isi. Na maua mai sikola maua mai nei pepa (39, 42, 79).

 
 

Gaoioiga Neurocognitive

E mafai ona faʻaaogaina galuega faʻapipiʻi e faʻaaogaina i le laboratory e fua ai le faʻatagaina o le inhibitory poʻo le tulafono faatonutonu. E masani ona faʻaaoga faʻataʻitaʻiga o le tolopoina o le totogi, galuega faailo (SST), galuega Go / No-go, galuega Stroop, ma le WConsin galuega faʻapipiʻi pepa (WCST) (80). O nei suʻega o le neurocognosis e suʻesuʻeina ai le tele o le le mautonu o le le mautonu, e aofia ai le le mautonu, filifilia, le le mautonu (15, 81). Sharma et al. (16) na faʻatino ai foi se suʻesuʻega o mea e sili ona masani ona faʻaaogaina o amioga le lelei ma le faʻaaogaina o mea e ono faʻaaogaina: (1) faʻatautaia filifiliga, (2) inattention, (3), ma (4) ) suia. O isi vaega o loʻo faʻamatalaina pe faʻapefea ona fesootaʻi nei vaega e fa o le impulsivity ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu ma le oona (Laulau 1).

Faia Faʻaiuga Mataʻutia

O le faia o le faia o filifiliga (po o le le mautonu) e faasino i se uiga e le faatuai le faamalieina ma ia sili ona maua vave taui (16). E masani lava ona tofotofoina i le tolopoina o le totogi, lea e tatau ai i sui auai ona filifili i le va o se taimi vave, itiiti ifo le tupe ma se aofaiga tele, faatuai faatuai (82). O le tuai o le tuai o le faʻaitiitiga o le tau e fesoʻotaʻi ma le sili atu le fiafia mo taui vave, lea e atagia mai ai le faia o filifiliga faʻamalosi.

Kirby ma Petry (83) ua faʻaalia le faʻaaogaina o se kopi fesili o lenei galuega o tagata faʻapitoa-o mea ua fai ma vaisu ua maualuga le faʻaititia o fua faatatau mo taui faʻatuai nai lo pulega. E lua ni faʻataʻotoga na tuʻuina mai ai faʻamaoniga malosi e faʻateleina le faʻaititia o le fua faatatau o le faʻaitiitiga ma fesoʻotaʻiga ma le malosi ma le masani o amioga faʻafeusuai (84, 85). O le tele o le fegalegaleaiga e talitutusa lava i le va o ituaiga eseese o faafitauli o mea ua fai ma vaisu (ava malosi, taaloga tau tupe, tapaa, cannabis, opiates, ma stimulants) (85). O le vaega lava lea na latou lipotia se sootaga talitutusa i le oona tele: e ui lava e eseese suiga, ae na faʻataunuʻuina a latou faʻataʻitaʻiga e faapea, o le manuʻa e fesoʻotaʻi ma le tuai o le faʻaitiitia o tupe maua ma tupe maua i le lumanaʻi (86). E malie, Weygandt et al. (87) talu ai nei na maua ai le faʻagaoioia o le MRI (fMRI) e itiiti ifo i le galuega faʻatulagaina o nofoaga e taofia ai le faʻalavelave i le taimi o le tolopoina o le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le gau o le mamafa i le taimi uumi. Aemaise lava, e foliga mai e sili atu le tolopoina o mea e maua ai meaai pe a faatusatusa i isi ituaiga o taui. I se tulaga talitutusa, o mataupu e faʻaaogaina i vailaʻau e sili atu ona tuai le tolopoina o vailaʻau faʻatusatusa i isi ituaiga o taui (28, 85, 86). O le faia o le faia o faaiuga i mea ua fai ma vaisu ma le oona tele e mafai ona faamatala mai ai le mafuaaga e aafia ai nisi tagata i amio taufaaleaga lea e vave ona tauia ae e afaina i le umi.

O se isi vaaiga i le faia o filifiliga e le mautonu e suia ai le mataupu o le lagona lamatia. O le aʻafiaga o le aʻafiaga e faatatau i le tikeri taitasi o le tosina atu poʻo le liliu atu i taunuuga le mautinoa (88). E mafai ona tuʻufaʻatasia ni tulaga lelei i le suʻesuʻega o le lamatiaga o tulaga lamatia i le mauaina o siosiomaga ma punaoa fou ma e mafai ona taʻitaʻia ai i latou i mea faʻafiafia. Ae ui i lea, o le sili atu le tosina atu i tulaga lamatia e mafai foi ona fesootaʻi ma taunuuga leaga ma e ono i ai sona sao i le atinaʻeina o vailaau faasaina. I tausaga talu ai nei, na faʻaaoga ai le mafaufauga o le faʻafitauli o aʻafiaga e faʻamatala ai amioga mataga i vaisu ma le oona (89, 90). O le tagofia o mea ua fai ma vaisu e ono aofia ai i se isi itu le agai i luma i le fiafia i taimi pupuu e tusa lava pe ono afaina ai taunuuga le tumau-tumau (89, 91). O nisi o suʻesuʻega ua fautuaina ai le i ai o suiga o mea ua fai ma vaisu i filifiliga matautia. Mo se faʻataʻitaʻiga, pe a faʻatusatusa atu i le soifua maloloina, o tagata na auai i le inu o loʻo faʻaalia le faateleina o le lamatiaga o le lamatiaga pe a faʻatali le tele o tupe leiloa (92). O le faia o filifiliga ma le maualuga o le tuai o le tosoina o le a foliga mai e faʻalavelave ai le tausiga o le faʻamaonia pe a uma togafitiga (93).

E itiiti lava ni suʻesuʻega na suʻeina faʻamaonia ai le faʻataunuʻuina o mea e tutusa ai poʻo eseesega i le va o mea ua fai ma vaisu ma le gaʻo i le taimi nei. O se tasi o suʻesuʻega na maua ai e le tagata o le a le mafai ona faʻataunuʻuina (BED) le tele o filifiliga lamatia i totonu o se galuega faʻapitoa e fai ma vaisu fualaau (94).

Faʻailoga

O le vaega o le inhibition e faatatau i le gafatia e taofiofia ai le faʻaalia o tali a le au (16). O galuega e suʻe ai le faʻataʻitaʻiga aofia ai le Go / No-Go ma le SST (80, 82). I le galuega Go / No-go, e talosagaina tagata taitoatasi e tali vave i le taimi e mafai ai ona toe faʻaalia se faʻaaliga faʻaalia (Alu le faʻamaoniga) ae ia taofia a latou tali pe a aliali mai se faailo e le masani ai (No-Go). I le galuega a le SST, o le faailo o le tuʻuina atu pe a maeʻa le faailo o le Go e fua ai le mafai gafatia e se tasi ona taofi se tali na amataina (95).

O faʻamatalaga faʻapitoa e aʻafia ai vailaʻau faʻasaina e le mafai ai ona faʻasaina le pulea (96-98). O se faʻataʻitaʻiga o suʻesuʻega 97 e faʻaaoga ai le SST poʻo le Go / No-Go galuega na lipotia mai e le lelei le pulea o le inhibitory e masani lava ona matauina i mataupu e mamafa tele-faʻaaoga faʻafitauli ma le faʻaletonu o mea tau tupe.99). Ae ui i lea, e le lava se faʻamaoniga mo le le atoatoa o faʻataʻitaʻiga i mataupu ua maua i le cannabis, opioid, poo le tagofia o le Initaneti (99).

I se tulaga talitutusa, ua fesootaʻi atu le meaʻai i le le lelei o le puipuia o le inhibitory. O se iloiloga atoa o lomiga na maua ai e tagata sili ona leaga ma le mamafa le maualalo o le pulea o le pulea o meaʻai-faapitoa o le SST (100). Na fautuaina e tusitala e faapea o le SST e mafai ona avea ma faailoga lelei e faailoa ai tagata taʻitoʻatasi o loʻo maualuga le lamatiaga o le maualalo o le tupe poʻo le itiiti ifo foi le tali atu i le faʻaaogaina o le paʻu (100). O le le lelei o le faʻalavelave faʻalavelave e fesoʻotai atu foi i le maualuga o le maua o tupe mama (101, 102) ma le taumafaina o meaai (103). E le gata i lea, o se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga talu ai nei na faʻamaonia ai e tagata matuia o loʻo faʻaalia le le atoatoa o le faʻaaogaina o le taofiofia pe a faatusatusa i le taofiofia o le pule (104). O faʻamatalaga tali tutusa na lipotia i tamaiti ma tamaiti (104-108). Peitai, Loeber et al. (109) e leai se eseesega tele i le va o le au ma le toatele o tagata auai i le gaioiga i le taimi o se taumafataga Go / No-Go. E le gata i lea, o isi e leai se aafiaga o le BMI taʻitasi i luga o le SST i le tali atu i meaʻai, ae o se fegalegaleaiga faigata i le va o le BMI ma le le mautonu (110).

Ma le isi, Voon et al. (111) faʻaogaina se taimi e tali ai le galuega e faʻaaogaina mai le mea na faʻaosoosoina e le tootoo e iloilo ai se mea e ese ai le afaina o le afi: tuai faʻatopetope pe vave tali atu. Na latou iloa o tali vave na sili atu le maualuga i tagata ua fai ma vaisu (ava malosi, ulaula tapaa, ma vailaau) ae le o ni mataupu aisa po o mataupu BED. O le mea lea, o nisi o ituaiga o mea e le mafai ona vaaia i le gaosiga o le afi e le oi ai i le oona tele.

Le mautonu

O le vaega lona tolu o le faʻavaivaiina o loʻo iloiloina i inei e faatatau i le gafatia e taulaʻi le mafaufau i gaioiga patino aʻo taofiofi le tali i faʻatoʻaga faʻalavelave (16). O le galuega Stroop e masani ona faʻaaogaina e fua ai le tulaga o le le mautonu o le le mautonu (16). O lenei galuega e manaʻomia ai tagata auai e faʻaalia (e masani lava le gagana) le lanu o se upu lanu tusia, e aunoa ma le faitauina o le upu lava ia. Pe a lolomiina le upu i se lanu e le ogatusa ma le upu (mo se faataitaiga, o le upu lanumoana e lomia lanumeamata), o loo i ai se feteenaiga i le va o le upu faitau ma le lanu igoa. PFC ua aafia i le faatinoina o le galuega Stroop (112).

O le faʻaleleia o lenei galuega, o le "vaisu-Stroop," lea o loʻo faʻatusalia ai le faʻaaogaina o fualaau oona, o le mea lea ua faʻaaogaina e iloilo ai gaioiga faʻagasolo suiga e fesoʻotaʻi ma amioga ua fai ma vaisu (113). O le mea moni, o loʻo iai le tele o faʻamaoniga o tagata e iai mea ua fai ma vaisu ei ai le faʻaituau i le faʻaogaina o fualaau faasaina, lea atonu e taua tele i le gasegase o fualaau, gaʻo, ma le toe foʻi (114). I se tulaga talitutusa, o nisi o suʻesuʻega ua lipotia mai e mafai e tagata taʻitoʻatasi ona i ai ni tuʻinanauga faʻapitoa agai i meaʻai, e mafai ona faʻatupulaʻia ai le taumafa taumafa ma le mamafa o tupe maua i le taimi (115). Hall et al. (116) na iloa ai o maualuga maualuga o le le maitauina o ni tagata vavalo i le maualuga o le taumafa o mea taumafa o mea taumafa. E le gata i lea, o se suʻesuʻega talu ai nei na faʻaalia ai o tagata taʻitoʻatasi o loʻo faʻaalia i togi maualalo i luga o le galuega faʻaleaganuʻu masani (117). E ui lava o nisi o iloiloga na lipotia mai ai feeseeseaiga e le ogatasi i le va o le vavalalata ile vaʻaia o meaʻai ma meaʻai (28, 115, 118, 119), na matou faʻataunuʻu muamua i se iloiloga auiliili o le galuega Stroop e foliga mai o se tasi lea o galuega e sili ona tumau o le faʻatautaia o faʻataʻitaʻiga e faʻaalia ai fefaʻasoaʻiga faʻapitoa ma le oona ma le mamafa o amioga e aʻafia ai (28).

Sueina

Faʻafeiloaʻi lelei, poʻo le gafatia e fesuiaʻi ai mafaufauga poʻo galuega na faʻatonuina e tali atu ai i suiga o tulafono, ua fesoʻotai atu foi i le le mautonu (16). E masani ona iloiloina i le WCST (16). A o faagasolo lenei galuega, ua talosagaina tagata auai e fetaui ma se pepa tali i se tasi o kata e fa o kata e faavae i luga o tulafono patino (eg, lanu, foliga, po o numera) (120). E sui tulafono i le taimi ma mataupu e manaʻomia ona suia a latou tali e tusa ai. O le uiga o le toilalo e fesuiai o le taua, ma e ono atagia mai ai se ituaiga o le le mautonu. O le le lelei o le fetuunaiga o mafaufauga e fesootaʻi ma amioga malolosi (121, 122).

O se iloiloga talu ai nei a Morris ma Voon (122) na finau e faapea, o sootaga i le va o le fetuutuunaʻi o le mafaufau ma le faʻaaogaina o le WCST ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu e le ogatasi. O le mea moni, o nisi o suʻesuʻega na lipotia mai le le lelei o le fetuunaiga o le mafaufau i mea-mea ua fai ma vaisu (123) ma mea e leai ni mea-faʻapipiʻi (gaioiga, masima) tagata taitoatasi (124). Ae ui i lea, o isi na le maua se fesoʻotaʻiga taua i le va o le faʻatinoga o le WCST ma le tagofia o vaisu (125-127). E tusa ai ma le tele o meaʻai, o se suʻesuʻega talu ai nei na lipotia mai ai le leaga o le faʻatinoina o le WCST i tagata pagatia pe a faatusatusa atu i tagata taʻitoʻatasi ma isi meaʻai (Disorders)128). E le gata i lea, o se faʻataʻitaʻiga (meta-analysis)121) ma iloiloga faʻapitoa (118) faʻataʻitaʻiina lipoti leaga a le WCST i tagata pagatia pe a faatusatusa i pulega. Ae ui i lea, o le mamafa nai lo tagata le fiafia e le o faʻamalamalamaina i le faʻavasegaina o le faaletonu (121).

I le aotelega, o faʻamatalaga nei mai galuega e le o se mea e faʻaogaina ai e le o ni mea e faʻaogaina e tagata e masani ona faia i le faia o le faia o filifiliga ma le faʻaituau i le tali atu i fualaau faasaina po o meaʻai. I le faaopoopo atu i ai, o le manufeʻa e masani ona fesootaʻi ma le fesuisuiai o le fetuunaiga o le mafaufau (fetuunaiga-suia) faʻatalanoaina ma le WCST ma le pulea lelei o le inhibitory assessed with the SST.

Neuroimaging

Neuroimaging ua faʻaaogaina e suʻeina ai le gaioiga ma le faʻaaogaina o mea e faʻaaoga ai le faʻaaogaina o fualaau faasaina. O le le mafai ona fai ma vaisu e mafai ona mafaufauina o se taunuuga o le fegalegaleaiga o le tele o le malosi o le tali atu i fualaau o fualaau faasaina, o le malosi mo le faatulagaina o amioga, le pulea lelei o le tagata lava ia, ma le faateleina o lagona le lelei (129, 130). O nei laasaga e fesoʻotai i faiga eseese o le faiʻai ile vaomalo ae faʻafesoʻotaʻi: (1) o le mesolimbic dopamine system, e aofia i le taui, faʻamalosiaga, ma le faʻaaogaina o amioga, e aofia ai le faʻalauteleina o le vaega, masini o le ventral, insulane muamua, OFC, amygdala, hippocampus ma ( 2) o faʻataʻitaʻiga faʻatonuga o mafaufauga, e aofia i tulafono faatonutonu a le tagata ia lava, e aofia ai le PFC, ACC, ma le insulamu pito i lalo ma le itiiti ifo (131). O suʻesuʻega muamua o le neuroimaging ua faʻamalamalamaina le matafaioi a le mesolimbic system in the pathophysiology of addiction (132-139). O tagata auai i mea ua fai ma vaisu ua foliga mai ua faaalia ai le faateleina o le activation o le masini i le telefoni, amygdala, ma itulagi mafaufau o le OFC e tali atu ai i fualaau faasaina (133). I le tulaga aoao, o nei taunuuga e o gatasi ma le maitauina o tagata auai i vailaau oona e faaalia ai se gaioiga sili atu poo le faaosofia o le taulai atu i fualaau o fualaau faasaina (130).

E tusa ai ma le faasologa o faʻataʻitaʻiga, o talavou e amataina le faʻaaogaina o mea e foliga mai e faʻaalia ai le faʻaitiitia o le toto o le okesene o loʻo faalagolago (BOLD) i le pito i luma o le cortex (DLPFC), metamena, ma le coriette i lalo o le Go / No-Go, e fautuaina ai o le le lelei o le laina i nei vaega e mafai ona valoia le amataina o le faaaogaina o fualaau faasaina (140, 141). I lenei vaitau, o galuega faʻalauiloa ua faʻamaonia ai le matafaioi autu a vaega o le PFC i le pito i lalo o le faʻafitauli o vaisu (112). Mo se faʻataʻitaʻiga, o tagata auai e fai ma vaisu e foliga mai o loʻo faʻaalia le muaʻi afaina, faʻaaogaina le PFC (dACC ma le DLPFC) i le pulea o le tagata lava ia, o le ventromedial forefrontal cortex (VMPFC) e aʻafia ai i tulafono faatonutonu faalelagona ma le faʻafoʻiina o le soifuaga, faʻapea foi ma le faʻataunuʻu muamua lateral OFC aofia ai i tali e le faʻatagaina pe faʻaalia (112). Ua tuʻuina atu e aafia le PFC i amioga ua fai ma vaisu e ala i lona gafatia e faʻatonutonu ai le tele o itulagi o loʻo aʻafia ai i le faʻaaogaina o taui (112, 142). Mo se faʻataʻitaʻiga, o le malosi o le fesoʻotaʻiga i le va o le dACC ma le striatum ua aʻafia le fesootaʻi ma le malosi o le vaisu o le nicotine (143). E ono aafia le PFC i le faʻasologa o igoa le faʻaleagaina le taliina o tali ma le faʻalogoina o le alofa (112). O lenei faʻamatalaga e faʻapupulaina ai le lagona lelei i fualaau faasaina ma faʻaitiitia ai le malosi e taofiofia ai amioga taufaaleaga (144). E o gatasi ma nei suʻesuʻega, o le faʻataʻitaʻiina o fualaau faasaina e foliga mai e aofia ai le amygdala, ACC, OFC, ma le DLPFC (145), e fautua mai ai le aʻafiaga o taui tau faʻatau ma mea faʻasaina.

O le tele o suʻesuʻega o ata i le mafaufau e lagolagoina ai le manatu o le aʻafiaga i le mamafa o meaʻai ma le taumafa e mafai ona mafua mai i le fegalegaleaiga i le va o le maualuga o le faʻaleleiaina o meaai (lagona faʻamalosia o le au) ma le le lelei o le faʻatagaina o le inhibitory. I le tali atu i fualaau o meaʻai vaaia, o tagata auai i le oona tele e faʻaalia le faateleina o le faʻaleleia i le PFC, o le telefoni, o le bragocampal gyrus, o le gyrus precentral, o le supriorampy fronty gyrus (IFG), ma le ACC e fesoʻotaʻi atu i tagata matai (119-121). O nei fofipolo e manatu e faʻafesoʻotaʻi tali o taui, faʻaleleia le soifua maloloina, faʻamalosi faʻatasi, ma manatua. O suʻesuʻega faʻasolosolo suʻesuʻega ua faʻaalia ai o le faateleina o galuega i totonu o vaega tau faʻatau (e pei o le ventral striatum ma le OFC) o loʻo valoia le maua o le mamafa, e taʻu mai ai le fesoʻotaʻiga i le va o le maualuga o le tali atu i taui ma le atinaʻe o le oona (146, 147). E tusa ai ma le faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga, o tagata auai i le oona e foliga mai e faʻaalia ai le le tumau o le gaioiga i le DLPFC ma le insula e tali atu ai i meaʻai vaaia (148), e fautuaina ai le faʻaititia o le faʻaogaina o punaoa o le neural e fesoʻotaʻi ma le faʻafefe, pulega faʻatautaia, ma le faʻasalalauga. O le faʻamatalaga, o suʻesuʻega umi na lipotia mai ai o le faateleina o le faʻamalosia i le DLPFC i le tali atu i ata o mea taumafa maualuga o loʻo fesoʻotai ma le faʻaitiitia o le mamafa o tupe alu (149, 150). O se mea e sili ona manaia o le faʻagasoloina o le pulea e le tagata lava ia i le DLPFC e mafai ona faʻaitiitia ai le galuega a le VMPFC ma faʻapena, faʻafaigofie filifiliga filifiliga o meaai (151). O le lagolagoina o lenei faʻataʻitaʻiga, o le faʻamalosia atili o le faʻalagolago i le va o le DLPFC ma le VMPFC ma le faʻamaʻi manuia o fualaau taumafa (102) ma filifiliga sili atu le soifua maloloina (151). E le gata i lea, o isi suʻesuʻega a le FMRI ua lipotia mai o le faʻatonutonuina o le fiaʻai o meaai na fesoʻotaʻi ma le faʻatupulaia o galuega i le DLPFC, IFG, ma le ACC ACCESSORIES (ACC)152-154).

O ni nai suʻesuʻega faʻavaomalo i le ogaoga na faʻatautaia faapitoa ai le puleaina o faʻataʻitaʻiga e ala i le faʻaaogaina o faʻataʻitaʻiga faʻatoʻilaloina. I le taimi nei, o suʻesuʻega a le FMRI ua maua ai fegalegaleaiga le lelei i le va o le faia o le faiʻai i totonu o le pulega-puleaina (itu lautele PFC) ma le BMI (155-157). O suʻesuʻega uumi ua lipotia mai ai o le gaioiga i le DLPFC i taimi o faʻatonuga o galuega e foliga mai e vaʻai i le manuia o le mamafa o le mamafa pe a uma togafitiga (87, 102). I le isi itu, o le le lelei o le puleaina o le mafaufau i luga o mea e fiafia i ai e mafai (1) ona faaitiitia le mauaina o amioga e mafua ai le gau o le mamafa o le mamafa ma (2)6, 158).

Faʻatasi, o suʻesuʻega ua taʻua i luga o loʻo fautuaina ai e faʻapea o tagata auai ma le gaʻo ma tagata gasegase ei ai vaisu o loʻo iai ni suiga faʻale-aganuʻu faapena i le pito i luma ma i le mesocorticolimbic circuits. Ae ui i lea, i le taimi nei, o nai suʻesuʻega e faʻataunuʻuina ai faʻatusatusa tuusaʻoina le aʻafiaga o le gaʻo ma ituaiga eseese o mea ua fai ma vaisu i luga o le faileleina. O lenei vaega mulimuli e faapitoa lava le taua, talu ai o meaai ma fualaau faasaina e foliga mai o le a gaoioi ia ituaiga o faiʻai tutusa e aofia ai i le faagasologa o taui, e pei o le striatum, amygdala, OFC, ma le insula (135). O se faʻataʻitaʻiga muamua na faʻamalamalamaina e faapea, o tagata na auai i le oona ma mataupu e eseese ituaiga o vailaau oona na faʻaalia ai le maualuga o galuega i totonu o le amygdala ma le telefoni e tali atu ai i faʻamatalaga talafeagai (meaai i le oona ma fualaau oona)159).

I le aotelega, o suʻesuʻega o le fMRI o loʻo i ai nei o loʻo tuʻuina atu ai faʻamaoniga mo le i ai o mea faʻasolosolo fefaʻatauaʻiga e fesootaʻi ma le oona ma ituaiga eseese o mea ua fai ma vaisu. O le le lelei o le pulea o le inhibitory faatasi ai ma le faʻaleleia o le faʻamanuiaina ma le gauai atu i faʻaaliga (meaai poʻo fualaau) atonu e talafeagai mo le gasegase ma mea e fai ma vaisu.

Molimau a le Falemaʻi

Faʻatauga o le Binge-Eating

O le faʻamaʻiina o le Binge (BED) o se maʻi e 'ai e faʻamatalaina i taimi masani o faʻalauteleina o le taumafa e sili atu nai lo le aofaiga masani o meaai i ni taimi pupuu (160). O nei paʻu e fesoʻotaʻi ma le lagona o le leai o se faʻataʻitaʻiga ma isi mafatiaga ma le nofosala. O le tele o suʻesuʻega e lipotia ai o tagata taʻitasi na faʻaalia le BED na faʻapupulaina le le mautonu, suia le lagona lelei, ma suia mafaufauga ma mafaufauga i meaʻai e aʻafia ai meaʻai (161, 162). Mo se faʻataʻitaʻiga, o tagata taʻitoʻatasi ma le BED e sili atu le tuai ona tolopoina le taui o taui (163) ma le faʻaitiitia o le faʻamalosia i itulagi PFC i taimi o faʻatagaga e puipuia ai (164, 165), o loʻo fautua mai ai atonu o le a le taua tele le aʻafia i le BED. BED o loʻo faʻaalia mea faʻapitoa faʻasolosolo faʻatasi ma faʻafitauli o mea-faʻaaoga (166). O le mea moni, faʻaaogaina o le vailaʻau ma le BED e mafua ona o le le lava o le puleaina o le faʻatautaiga, ma le faʻasolosolo taimi e ui lava i aʻafiaga leaga (167).

O le maitauina o le BED o loʻo faʻasoa ma faʻaogaina i lalo o le faʻaaogaina o mea e faʻaaogaina ai le vailaau oona, ua mafua ai ona faʻaaogaina le faaupuga "vaisu o meaʻai," aemaise lava i tagata taitoatasi o loʻo ausia tulaga faʻamaonia o le BED, ae sili atu i le lautele o se faʻamatalaga mo le manumanu. O le faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻataʻitaʻiina ai o meaʻai e le mafai ona faʻafefeteina e mafai ona oʻo atu ai i se tali o mea ua fai ma vaisu i tagata vaivai ma maualuga le lamatia (168, 169). O fesuiaiga taitasi o "vaisu taumafa" e mafai ona faagaoioia e ala i fua e pei ole Yale Food Addiction Scale (YFAS) (166, 170, 171) poʻo le YFAS 2.0 (o se fetuunaiga na toe fetuʻutuʻunaʻia mo le DSM-5 faʻamaoniga mo mea e aʻafia ai ma vailaau faʻamaʻi) (172). Ae ui i lea, o le faʻataʻitaʻiga o "meaʻai ua fai ma vaisu" i totonu o tagata e tumau pea le finauga (173-177). O le faitioga autu e faapea o le faʻataʻitaʻiga e faʻavaeina i luga o suʻesuʻega a manu ma o le ituaiga ma le tele o taumafa e faʻaalia ai "meaʻai ua fai ma vaisu" e le afaina (173, 174, 177). E le gata i lea, o manu e seasea ona faʻaalia ni faʻaopoopoga-e pei o amioga agai i le suka; o nei amioga e tupu pe afai o le mauaina i le suka e le o se taimi e le tumau, ae le ona o nisi o aʻafiaga o le suka (177). O lenei toilalo i le faʻamalamalamaina o mea e aofia ai se mea e fai ma vaisu i meaʻai ua taʻitaʻi atu ai i nisi o faifeʻau e fautua e fiafia e faatatau i le mea e tupu o le "taumafaina o vaisu" nai lo (178). Ua matou faatuina le faaupuga "EU" (65). E le gata i lea, e ui lava o "numera o meaʻai e fai ma vaisu" e fetaui tonu ma le tele o faiga o le faʻamaoni (179), e le o tagata uma e iai le oona poʻo le BED o loʻo faʻaalia "vaisu o meaʻai," ma e ese mai ai, o nisi tagata e faʻaalia "meaʻai ua fai ma vaisu"174, 180). Davis (171) o loʻo fautua mai ai o "meaʻai ua fai ma vaisu" o le a avea ma vaega mulimuli o se fusi o meaʻai (65) ma e mafai ona fai ma sui o se subtype matuia o le BED. I le tutusa foi, o le BED ua matua aʻafia lava i le oona; ae ui i lea, e mafai foi e le BED ona tupu i totonu o tagata taʻitoʻatasi e iai le lautele o le mamafa o le tino (181). E pei ona fautuaina i suʻesuʻega talu ai, o tagata taʻitoʻatasi ma le BED e foliga mai e fai ma sui o se vaʻaiga patino ma e seasea ona maua mai le meaʻai (166, 182). Ae ui lava i lea, aʻo laina i le va o le BED, "vaisu o meaʻai," ma le oona tele ua faʻamalamalamaina, o nei tulaga e foliga mai e faʻamatalaina tutusa uiga masani e aofia ai le le mautonu ma le tauia o taui.

Faʻasalaga / Faʻaititia o le Eseesega

O le le atoatoa o le faʻafitauli / le faʻamaʻiina o le tino e le o se faʻafitauli o le neurodevelopment e faʻailoa mai i le le mautonu, vaʻaia, ma le le mautonu (160). Neuroimaging studies have suggested a link between ADHD and dysfunction in frontostriatal circuits. Mo se faʻataʻitaʻiga, o suʻesuʻega faʻatekonolosi ua maitauina o tagata auai i le ADHD e faʻaalia le faʻaogaina o le tino i le PFC, e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o mea e le faʻaaogaina (inhibitory-deficit deficits)183, 184). Ole faʻalavelave masani o le ADHD o faʻafitauli faʻapitoa (substance-use)185-187). Mo se faʻataʻitaʻiga, o suʻesuʻega umi na maua ai o tamaiti ma tamaiti talavou e iai le ADHD e sili atu le lamatia o le vailaʻau-faʻaaoga faʻafitauli ma le ulaula ulaula tapaa pe a maeʻa le 10 tausaga e mulimuli ai (188).

E iai foi le faʻamaoniga o se sootaga i le va o le ADHD ma le oona. Ae ui i lea, o lenei mafutaga e tumau pea le finauga (189, 190). O se lipoti fou-analytic talu ai nei na maua ai se fegalegaleaiga taua i le va o le oona ma le ADHD i tamaiti uma ma tagata matutua ina ua uma ona pulea mea e mafai ai ona faʻailogaina (e pei o le itupa, suʻesuʻega, atunuʻu, ma le aʻoaʻoina)190). I se isi itu, o se isi faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga talu ai nei na lipotia mai ai o le malosi o le mafutaga i le va o le ADHD ma le ova tele sa vaivai. Ae ui i lea, o le siʻitia o le siʻitaga e faʻateleina i le matua e taʻu mai ai o le mafutaga e malosi i tagata matutua nai lo tamaiti (189). E lua suʻesuʻega uumi na maua ai o tagata taitoatasi e iai le ADHD e maualuga le lamatiaga o le mea e sili atu nai lo le pule (191, 192). O se iloiloga lata mai talu ai nei ua iloa ai o le malosi o le fegalegaleaiga i le va o le ADHD ma le le lelei o le tausami o amio sa agavaʻa (193). E le gata i lea, na maua faʻamaumauga o le kenera i le va o ADHD, BMI, ma le ulaula (194). Ina ia faʻamatalaina le sootaga i le va o le ADHD ma le oona tele, ua i ai i le au suʻesuʻe le manatu o nei faaletonu e lua o loʻo faʻaalia ai uiga masani o le neurocognitive, e pei o le le mautonu ma le le mautonu (195). Davis et al. (196) na fautua mai ai foi o tagata taitoatasi e iai le ADHD e ono le mautonu tele i latou i totonu o latou faʻailoga o le fiaai ma le maelega, lea e mafai ona oʻo atu ai i le tagofiaina mulimuli ane. O le mea e maofa ai, o togafitiga faafomaʻi o le ADHD ma dopaminomimetics e mafai ona faʻatautaia ai le mamafa o le puleaina e ala i le faʻatonutonuina o faailo satisite ma amioga tausami (197). I le aotelega, o le ADHD e foliga mai e fesoʻotaʻi ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu ma le gaʻo ma faatasi ai ma faʻamaumauga o le neural e faʻamuamua i mea uma e lua, o lona uiga o le faʻaitiitia o le pulea e le tagata o ia lava ma le vaivai.

Faʻafitauli poʻo le Faʻaosofia Dysregulation

O le atuatuvale o se tulaga lamatia ogaoga i le tele o le mafaufau o le mafaufau, ma e taua tele ona o lo tatou iloa lelei o mea ua fai ma vaisu ma le oona (198, 199). O suʻesuʻega ua faʻaalia ai fegalegaleaiga i le va o le atuatuvale ma le faʻamalosi fualaau faʻasaina200, 201). O taimi faigata i le olaga e faʻamalosia ai le suiga mai le faʻaaogaina o fualaau faasaina i le faʻaaogaina o fualaau faasaina (202), ma e foliga mai e faʻapupulaina ai le faʻalavelave o le toe foʻi mai i le va o tagata faʻapitoa (202). O le faʻalavelave o se tasi lea o elemene autu o le faʻataʻitaʻiga o mea ua fai ma vaisu ua fuafuaina e Koob ma Le Moal (203). E tusa ai ma lenei taʻiala, o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e mafai ona mafaufauina o se faʻaauau faifai pea o le faʻalogo ma le homeostasis dysregulation (204). Le vevesi tele faataamilosaga o loo faamatalaina pe faapefea ona faaauau pea le faaaogaina o fualaau faasaina faatasi ai ma le toilalo i tulafono faatonutonu a le tagata lava ia e mafai ona mafua ai le faasoasoa masani o le faiga o taui. Aʻo faʻateleina le faʻaaogaina o fualaau faasaina, e oʻo atu ai tagata i se tulaga faʻaleagaina lea e faʻaalia i le tele o aʻafiaga leaga ma mafatiaga, lea e faʻapitoa ona faʻamaonia pe a maeʻa le faʻamavaeina o fualaau. O le faʻataʻitaʻiga faʻapitoa e faapea o lenei tulaga faʻalagona lagona e avea ma malosiaga mamana mo le faʻatau fualaau, talu ai o tagata gasegase i taimi ogaoga o le tagofia o fualaau oona o le a faʻaaogaina fualaau e maua ai le toomaga mai mafatiaga (203).

E tusa ai ma le tele o meaʻai, o le faʻataʻitaʻiga molimau e taʻu mai ai e mafai e le atuatuvale ona suia mamanu o meaʻai (198, 205). O uiga le lelei poʻo le faʻasolosolo faigata e faʻalauteleina ai le manaʻoga faaletino poʻo mea e manaʻo i meaʻai, mafaufau faʻapitoa i meaai, ma mea e fiafia ai tagata taitoatasi mo meaai maualuga-kalori (eg, selu ma sukalati) (206-209). O le aofia ai i le sailia o mea taumafa ma le taumafaina o taumafa i taimi o faigata tuinanau atonu e fesootai ma le mea moni e faapea, o le 'aiina o se "meaai mafanafana" e uunaia ai le faaleleia o aafiaga le lelei (210, 211), faʻatasi ma le faʻataʻitaʻiga o Koob ma Le Moal. O le mafutaga i le va o le atuatuvale ma le taumafa o meaai, e ui i lea, o loo maua ai ni eseesega feeseeseaiga eseese. O le mea moni, e mafai ona fesoʻotaʻi atu le atuatuvale i le faateleina ma le faʻaitiitia o le fiaʻai (205), faʻatasi ai ma le 30% o le faitau aofaʻi o faʻalauteleina o le manaʻo, 48% faʻamalo le manava, ma o le malologa e leai se suiga (212). Ua fautua mai suʻesuʻega e faapea, o le meaʻai e avea ma mea taua o le faʻapupulaina o le taumafaina o mea taumafa i taimi o mafatiaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, e ui o le mafatiaga o le galuega e fesoʻotaʻi ma le mamafa o tamaʻitaʻi e auai i le BMI maualuga, e tutusa lava le atuatuvale o le mafaufau e mafua ai le paʻu o le mamafa i le au auai (213). Ma le mea mulimuli, o tagata taitoatasi ma le gasegase e foliga mai e mafatia i se maualuga o numera o mea tutupu leaga ma faigata masani ona faʻatusatusa atu i tagata taʻitoʻatasi (198).

O le faʻafitauli e galue i luga o faiʻai o loʻo aʻafia i itu uma e lua o le tulafono o meaʻai: o le taui / faʻaosofiaina o le tino ma auala e puipuia ai le manava. Mo se faʻataʻitaʻiga, Tryon et al. (214) na maua i le tali atu i ata taumafa maualuga-kalori, o fafine na mafua ona o le maualuga o le atuatuvale faigata ua faateleina le faatoaagaina mai i vaega o faiʻai o loʻo aʻafia i taui ma le faʻaosofia faʻapea foi le faʻaitiitia o le faʻatoagaina i vaega pito i luma. O nei fafine na faʻaalia foi le tele o taumafa taumafa i le maeʻa ai o le taimi o le suʻesuʻeina. I se foliga tutusa lava, Maier et al. (215) faʻatusatusa tali faʻaanatura i le va o tagata auai na tofia i se falemaʻi e faʻamalosia ai faʻatasi ma i latou na tofia i se tulaga le mautonu i le taimi o se galuega filifiliga filifiliga. O matāʻupu ua tuʻuina atu i le faʻalavelave mamafa e sili atu ona taua i le tofo o mea taumafa o loʻo tuʻuina atu. I le faʻatusatusaina o lenei mea, o le amygdala i le va o malo ma le aumatau saʻo na atagia ai le taua o le tofo o filifiliga filifilia e sili atu ona mamafa pe a faatusatusa i le pulea o tagata auai. Na faʻamatalaina e tusitala nei suʻesuʻega e fai mai ai o le atuatuvale mamafa e mafai ona faʻaleleia ai uiga lelei o mea e faʻaleleia ai meaʻai (215). Ma le isi, Jastreboff et al. (216) ma matauina tagata taʻitoʻatasi o loʻo faʻaalia le faʻateleina o le faʻafouina i vaega tetele, faʻalelalolagi, ma mafaufauga e tali atu i le atuatuvale ma meaʻai e sili ona fiafia i ai e faʻatusatusa atu i tagata taʻitoʻatasi. O nei faʻatupulaia o corticolimbic-activism i le tali atu i faʻatauga o meaai ma le popolega e fesoʻotai lelei foi ma fua o taumafataga o taumafa, ma fai mai o nisi tagata atonu e sili atu ona lamatia le taumafaina o taumafa maualuga i le taimi o faigata (216). I luga o le faʻavae o le faʻatulagaga faʻavae na fuafuaina e Sinha ma Jastreboff (198), o mea taumafa e sili ona palasaina e faʻapipiʻi faʻatasi ai ma le faʻalauteleina o le faʻalavelave e mafai ona suia ai lagona, tali faʻasolosolo (eg, glucose ma hormones), ma hormones talileleia (eg, adrenocorticotrophin cortisol) lea e aʻafia ai faiʻai o loʻo aafia i taui, loto pulea, ma le faia o faaiuga. O le mea lea, o le faʻafitauli o le atuatuvale atonu e fegalegaleai ma faiga faʻavae mo le faʻaleleia o le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina poʻo le tagofiaina (poo mea uma e lua) i tagata faʻaletonu (217).

iʻuga

Faamaoniga o le le faʻafeiloaʻi

E ui lava i mea tutusa o loʻo faʻaalia iinei e iai foi faʻamaoniga e ese le oona ma isi amioga ua fai ma vaisu ma atonu e na o se vaega ole vaega (218). E ui lava o nisi suʻesuʻega na maitauina le maualuga atu o faʻafitauli o mea ua fai ma vaisu i tagata lautele (219, 220), o isi ua lipotia mai le leai o se taua o fegalegaleaiga i le va o vaisu ma le gaʻo (221-224). Tulaga faʻavae (224) faʻapea foʻi ma le faʻalavelave mataʻutia ma le faʻalautelega e fesootaʻi ma le oona ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu (225) e mafai ona fesoasoani e faʻamatalaina le le mautonu na vaʻaia i le va o suʻesuʻega. O le tele o mea (faʻataʻitaʻiga, faʻaletonu ma le faʻavaivai) e mafai ona fesoʻotaʻi ma le tele o meaʻai / tausami i auala faigata e faigata ona faʻatautaia i suʻesuʻega ma laʻititi laʻititi. O nei mea e mafai ona faʻamatalaina feteʻenaʻi suʻesuʻega i tusitusiga. E le gata i lea, o se mea manaia o le iai o nisi o mea e sili ona leaga o le gaʻo atonu e sili atu ona lamatia mo le atinaʻeina o amioga faʻafefete (33). Mo se faʻataʻitaʻiga, o nisi o taotoga o le taotoga o le taʻavale e foliga mai e faʻaalia ai le tele o faʻafitauli o vaisu (226-228). O lenei mea matautia e masani ona taua o le "cross addiction" poʻo le "faʻafefe o mea ua fai ma vaisu."

O tapulaa ole iloiloga ole a tatau ona faʻaalia. O le tele o mea e mafua mai i le le lelei o le le tutusa i le va o le malosi ma le faʻaaogaina o le malosi. Toeitiiti lava o suʻesuʻega uma i le sili atu ma le leai o se atinaʻe o loʻo faʻaalia iinei e faʻamatalaina ai le auai tele o le BMI (kg / m2). E ui lava o le BMI o se faailoilo o le malosi atoa, o se mea le lelei tele o le atonu e le mafai ona fesootai ma vaisu-e pei o le 'ai o mamanu. I lenei vein, e matua taua tele le aofia ai o se faʻamatalaga o tagata auai i tulaga o a latou amioga tausami poʻo a latou mamanu a EU. E le gata i lea, o tulaga faʻamaʻi masani e masani ona i ai i le faʻatapulaʻaina ma le tele o meaʻai, e pei o le BED poʻo le ADHD e le o iloilo ma le faʻavasegaina ma le aofia i suʻesuʻega uma o aofia i le iloiloga o loʻo iai nei. O lenei vaega e aofia ai se tapulaa taua lea e ono fenumiai pe faapogai ai le tele o le va o vaisu ma le oona.

Faaiuga Faaiu

O mea ua fai ma vaisu ma le oona tele o faafitauli faʻalesoifua maloloina i le maualuga o le tino o le phenotypic. O le faʻateleina o faʻamaoniga mai le amio, suʻesuʻega o le mafaufau, ma suʻesuʻega ole mafaufau e fautua mai ai o le faʻapotopotoina o le faʻaitiitia o le mafaufau ma le faʻaitiitia o le tauleleia, o se mea e ono aʻafia ai le atinaʻeina ma le tausiga o maʻi uma e lua. E moni lava lenei mea i le vaega o le pulea o le mafaufau (Ata 2) e pei ona fuaina e le Faʻamaoni ma le Faʻasalaga o Faʻamaumauga i luga o fesili a le tagata, e ala i galuega felagolagomaʻi o galuega faʻapitoa, poʻo le faʻaitiitia o le faʻaaogaina o vaega e fesoʻotaʻi ma le pulea o le mafaufau, e pei o le PFC lautele, i suʻesuʻega a le FMRI. O tagata taʻitoʻatasi o loʻo aʻafia i le maualuga o mea taumafa ma le maualuga o le mafaufau e mafai ona sili atu ona lelei le puleaina o latou tino i totonu o se siosiomaga e sili ona lelei i meaai taumafa.

O le iloiloga o loʻo i ai nei o loʻo maua ai se vaaiga manino o suiga o le impulsivity i aʻafiaga ma mea e fai ma vaisu, e aofia ai taunuuga mai uiga, neurocognitive, neuroima, ma togafitiga. O faʻamatalaga o le iloiloga e iai le mafai e faʻaalia ai suʻesuʻega faʻataʻitaʻi e faʻamoemoe i le puipuiga poʻo le togafitiga o le gaʻo. O le faʻaitiitia o le pulea e le tagata o ia lava o se faʻataʻitaʻiga o taunuʻuga tau le manuia i le faʻaaogaina o vailaau faʻasaina (51) ma atonu foi e tasi i togafitiga oona. O faʻamatalaga o le iloiloga o loʻo i ai nei, e pei o lea, ia fiafia i tagata suʻesuʻega amio e taulai i le faʻaleleia o taʻiala mo le faʻaaogaina o le manava i tagata auai i le oona tele. O faʻataʻitaʻiga faʻapitoa e puipuia ai le manava e mafai foi ona faʻatusalia se ala faʻamalosia mo le puipuia o le mea oona i tagata taʻitoʻatasi ma le le lelei o le pulea e le tagata o ia lava ma le maualuga o le lagona faʻaalia.

Tusitala Tusitala

AM: mamanu ma le mafaufauina o tusitusiga; tusia tusitusiga; ma tuuina atu le faamaoniga mulimuli. UV ma le IG: tusia ma toe iloilo le tusitusiga; tuuina atu le faamaoniga mulimuli. AD: mamanu ma mafaufauga o tusitusiga; tusia ma toe iloilo le tusitusiga; suʻesuʻega suʻesuʻe ma tali atu mo faʻatupega; ma tuuina atu le faamaoniga mulimuli.

Feteʻenaʻiga o Tupulaga e Tetee ai

Fai mai tusitala o le suʻesuʻega sa faia i le leai o soʻo se fefaʻatauaʻiga faʻapisinisi pe tau tupe e mafai ona avea o se feteenaʻiga e ono aʻafia ai.

faatupeina

O lenei galuega na lagolagoina e ala i le faʻaaogaina o tupe mai le Canadian Institute of Health Research i AD. AM o le tagata na mauaina se mafutaga faʻapitoa mai le Canadian Research Institute of Health Research.

mau faasino

1. O'Rahilly S, Farooqi IS. Manua o le tagata: o se faʻafitauli o le neurobehavioral e sili ona maaleale i tulaga tau le siosiomaga. tiapetika (2008) 57(11):2905–10. doi:10.2337/db08-0210

CrossRef Full Text | Scholar Google

2. Volkow ND, O'Brien CP. Mataupu mo le DSM-V: pe tatau ona aofia ai le gaʻo o se maʻi o le faiai? Am J Psychiatry (2007) 164(5):708–10. doi:10.1176/ajp.2007.164.5.708

CrossRef Full Text | Scholar Google

3. Frascella J, Potenza MN, Brown LL, Childress AR. Totoina o mea ua fai ma vaisu i se sooga fou? O le fefaʻasoaaʻi o mea e mafai ona maua e le mafaufau e tatala ai le ala mo vailaʻau e leai ni vailaʻau. Ann NY Acad Sci (2010) 1187:294–315. doi:10.1111/j.1749-6632.2009.05420.x

CrossRef Full Text | Scholar Google

4. Volkow ND, Atamai Poto. E mafai faʻafefea e vaisu vailaʻau ona fesoasoani ia i tatou ia malamalama i le gaʻo? Nat Neurosci (2005) 8(5):555–60. doi:10.1038/nn1452

CrossRef Full Text | Scholar Google

5. Volkow ND, Baler RD. FAʻAALIGA MA LATER faigātaʻoga o le mafaufau: o faʻafitauli mo le gaʻo ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu. Trends Neurosci (2015) 38(6):345–52. doi:10.1016/j.tins.2015.04.002

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

6. Lelei A. O le faiʻai galue e atagia ai le fiaʻai. Trends Endocrinol Metab (2012) 23(5):250–60. doi:10.1016/j.tem.2012.02.009

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

7. Rangel A. Tulafono o le filifiliga o meaʻai e ala i le faiga o filifiliga. Nat Neurosci (2013) 16(12):1717–24. doi:10.1038/nn.3561

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

8. Boswell RG, Kober H. Food e maua ai le talileleia ma le naunau e valoia le 'ai ma le mamafa: se iloiloga meta-analytic. Obes Rev (2016) 17(2):159–77. doi:10.1111/obr.12354

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

9. Grey JA. Le faavae o le psychophysiological o le faʻalavelave-faʻafefe. Behav Res Ther (1970) 8(3):249–66. doi:10.1016/0005-7967(70)90069-0

CrossRef Full Text | Scholar Google

10. Eysenck SB, Eysenck HJ. Le nofoaga o le osooso i totonu o se faatulagaga o le faʻamatalaga o tagata. Br J Soc Clin Psychol (1977) 16(1):57–68. doi:10.1111/j.2044-8260.1977.tb01003.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

11. Patton JH, Stanford MS, Barratt ES. Faʻavae factor o le fua ole malosi ole Barratt. J Clin Psychol (1995) 51(6):768–74. doi:10.1002/1097-4679(199511)51:6<768::AID-JCLP2270510607>3.0.CO;2-1

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

12. Zuckerman M. Faʻalautelega faʻalagona ma tulaga faʻavae o le Sensation Sailiga. New York: Cambridge University Press (1994).

Scholar Google

13. Cloninger CR. O se metotia faʻaleleia mo le faʻamatalaga faʻamaonia ma le faʻavasegaina o suiga eseese. O se talosaga. Arch Gen Psychiatry (1987) 44(6):573–88. doi:10.1001/archpsyc.1987.01800180093014

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

14. Dawe S, Loxton NJ. O le matafaioi o le le mautonu i le atinaʻeina o vailaau ma mea e ai ai meaai. Neurosci Biobehav Rev (2004) 28(3):343–51. doi:10.1016/j.neubiorev.2004.03.007

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

15. Dalley JW, Everitt BJ, Robbins TW. Le malosi o le tino, le malosi, ma le pulea o le mafaufau. Neuron (2011) 69(4):680–94. doi:10.1016/j.neuron.2011.01.020

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

16. Sharma L, Markon KE, Clark LA. I se talitonuga o ituaiga eseese o amioga "le manaia": o se meta-iloiloga o le lipoti o le tagata lava ia ma amioga. Psychol Bull (2014) 140(2):374–408. doi:10.1037/a0034418

CrossRef Full Text | Scholar Google

17. Robbins TW, Gillan CM, Smith DG, de Wit S, Ersche KD. Faʻaiʻuga o le impulsivity ma le faʻamalosia o le neurocognitive: agai i le mafaufau faʻapitoa. Trends Cogn Sci (2012) 16(1):81–91. doi:10.1016/j.tics.2011.11.009

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

18. Franken IHA, van Strien JW, Nijs I, Muris P. Impulsivity e fesoʻotaʻi ma le faʻafitauli o le faia o faaiuga. Maualuga Resitala (2008) 158(2):155–63. doi:10.1016/j.psychres.2007.06.002

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

19. Whiteside S, Lynam D. O le Lima Faʻailoga Faʻatusa ma le le faʻavaivai: faʻaaogaina se faʻavae faʻavae o le tagata e malamalama i le le mautonu. Pers Individ Dif (2001) 4:669–89. doi:10.1016/S0191-8869(00)00064-7

CrossRef Full Text | Scholar Google

20. Grant JE, Potenza MN, faatonu. O le Tusitaulima Oxford o le Puleaina o le Le Mautonu. 1st ed. Oxford University Press (2011). Maua mai: http://www.oxfordhandbooks.com/view/10.1093/oxfordhb/9780195389715.001.0001/oxfordhb-9780195389715

Scholar Google

21. Chamberlain SR, Sahakian BJ. Le neuropsychiatry o le le mautonu. Curr Opin Psychiatry (2007) 20(3):255–61. doi:10.1097/YCO.0b013e3280ba4989

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

22. Perry JL, Carroll ME. O le matafaioi o amioga le mautonu i fualaau faasaina. Psychopharmacology (Berl) (2008) 200(1):1–26. doi:10.1007/s00213-008-1173-0

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

23. Potenza MN, Taylor JR. Mauaina i le faaliliuga: malamalama i le le mautonu ma fausia sootaga e ala i suesuega tuusaʻo ma suʻesuʻega. Biol Psychiatry (2009) 66(8):714–6. doi:10.1016/j.biopsych.2009.08.004

CrossRef Full Text | Scholar Google

24. Verdejo-García A, Bechara A. O se tala faʻatusa o mea ua fai ma vaisu. Neuropharmacology (2009) 56(Suppl 1):48–62. doi:10.1016/j.neuropharm.2008.07.035

CrossRef Full Text | Scholar Google

25. Belin D, Mar AC, Dalley JW, Robbins TW, Everitt BJ. O le maualuga o le impulsivity o loo valoia ai le fesuiaiga i le faamalosia o le koko. saienisi (2008) 320(5881):1352–5. doi:10.1126/science.1158136

CrossRef Full Text | Scholar Google

26. Brewer JA, Potenza MN. O le neurobiology ma genetics o le faʻafitauli o le faʻaosoosoina o lagona: sootaga i vailaau faʻasaina. Biochem Pharmacol (2008) 75(1):63–75. doi:10.1016/j.bcp.2007.06.043

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

27. Davis C. Psychobiological uiga i le tulaga lamatia o le gasegase mo le taumafa ma le mamafa. I I Obese (2005) 2009 (33 Suppl 2): S49-53. doi: 10.1038 / church.2009.72

CrossRef Full Text | Scholar Google

28. Vainik U, Dagher A, Dubé L, Tagata Uma LK. Neurobehavioural correlates o faʻamaumauga o le tino ma amioga i totonu o tagata matutua: o se iloiloga faʻalautele. Neurosci Biobehav Rev (2013) 37(3):279–99. doi:10.1016/j.neubiorev.2012.11.008

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

29. Guerrieri R, Nederkoorn C, Jansen A. O le fegalegaleaiga i le va o le le mautonu ma le siosiomaga o meaʻai eseese: o lona aafiaga i le taumafaina o meaai ma le mamafa. I I Obese (London) (2008) 32(4):708–14. doi:10.1038/sj.ijo.0803770

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

30. Guerrieri R, Nederkoorn C, Stankiewicz K, Alberts H, Geschwind N, Martijn C, et al. O le aʻafiaga o le amio ma le faʻamalosia o le tulaga o le le mautonu i le taumafaina o taumafa i fua masani o le soifua maloloina o tamaitai. fiaʻai (2007) 49(1):66–73. doi:10.1016/j.appet.2006.11.008

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

31. Meule A, Blechert J. Trait impulsivity ma le numera o le tino: o se suesuega i vaega o le 3073 o loʻo faaalia ai le lelei ma le vavalalata mafutaga. Healthy Psychol Open (2016) 3(2):2055102916659164. doi:10.1177/2055102916659164

CrossRef Full Text | Scholar Google

32. Bryant EJ, Tupu NA, Blundell JE. Faʻaleagaina: ona aʻafiaga i luga o le manava ma tulafono faatonutonu. Obes Rev (2008) 9(5):409–19. doi:10.1111/j.1467-789X.2007.00426.x

CrossRef Full Text | Scholar Google

33. Davis C, Curtis C, Levitan RD, Carter JC, Kaplan AS, Kennedy JL. O le faʻamaoniga e faapea "o meaʻai e fai ma vaisu" o se faailoga faʻapitoa o le oona. fiaʻai (2011) 57(3):711–7. doi:10.1016/j.appet.2011.08.017

CrossRef Full Text | Scholar Google

34. Sini Atamai, Spindler J, deWit H, Gerberg GJ. Neuroleptic-induced "anhedonia" i kio: pimozide blocks taui le lelei o meaai. saienisi (1978) 201(4352):262–4. doi:10.1126/science.566469

CrossRef Full Text | Scholar Google

35. Davis C, Carter JC. Faʻailoga malosi e fai ma vaisu o mea ua fai ma vaisu. O se toe iloiloga o aʻoaʻoga ma molimau. fiaʻai (2009) 53(1):1–8. doi:10.1016/j.appet.2009.05.018

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

36. Kenny PJ. Auala masani tau telefoni feaveai ma mole mole masini i le oona ma le tagofia o fualaau faasaina. Nat Rev Neurosci (2011) 12(11):638–51. doi:10.1038/nrn3105

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

37. Atamai poto. Le neurobiology o le naunau: faʻafitauli mo le malamalama ma togafitiga o mea ua fai ma vaisu. J Abnorm Psychol (1988) 97(2):118–32. doi:10.1037/0021-843X.97.2.118

CrossRef Full Text | Scholar Google

38. Salamone JD, Correa M. Motugaafa manatu o le faʻamalosia: o aʻafiaga mo le malamalama lelei i le amio o le nucleus accumbens dopamine. Behav Brain Res (2002) 137(1–2):3–25. doi:10.1016/S0166-4328(02)00282-6

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

39. Sutin AR, Ferrucci L, Zonderman AB, Terracciano A. Tagata ma le ofoofogia i le taimi atoa o le olaga matua. J Pers Soc Psychol (2011) 101(3):579–92. doi:10.1037/a0024286

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

40. Ioane OP, Srivastava S, faatonu. O le mamafa tele o taxonomomy: talafaasolopito, fua, ma manatu faʻalauiloa. Tusitaulima o le Tagata: Leory and Research. 2nd ed (1999). i. 102-138.

Scholar Google

41. Bogg T, Roberts BW. Loto lelei ma amioga e aʻafia ai le soifua maloloina: o se faʻataʻitaʻiga o le aufaʻatasia o amioga i amioga faʻale-tino. Psychol Bull (2004) 130(6):887–919. doi:10.1037/0033-2909.130.6.887

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

42. Terracciano A, Löckenhoff CE, Crum RM, Bienvenu OJ, Costa PT. Lima-Factor Faʻamaumauga faʻamaonia o tagata e faʻaaogaina fualaau faasaina. BMC Psychiatry (2008) 8:22. doi:10.1186/1471-244X-8-22

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

43. Kotov R, Gamez W, Schmidt F, Watson D. Faʻafesoʻotaʻi uiga "uiga" tele i le popole, faʻavaivai, ma le faʻaaogaina o vailaʻau: o se faʻataʻitaʻiga. Psychol Bull (2010) 136(5):768–821. doi:10.1037/a0020327

CrossRef Full Text | Scholar Google

44. Ruiz MA, Pincus AL, Schinka JA. Faʻafitauli faʻapitoa ma togafitiga e lima: o se faʻataʻitaʻiga o uiga tauleleia e fesoʻotai ma le faʻaleagaina o le amio, faʻaogaina o le vailaau oona, ma a latou mea faʻapitoa. J Pers Pers (2008) 22(4):365–88. doi:10.1521/pedi.2008.22.4.365

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

45. Brunborg GS, Hanss D, Mentzoni RA, Molde H, Pallesen S. Faʻafitauli o le vavalalata ma le lima-faʻailoga o le amio: o se suʻesuʻega tele o tagata. onāga i vailāʻau (2016) 111(8):1428–35. doi:10.1111/add.13388

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

46. Malouff JM, Thorsteinsson EB, Schutte NS. O le vaega e lima o vaega taua o uiga ma le ulaula: o se meta-iloiloga. J Drug Educ (2006) 36(1):47–58. doi:10.2190/9EP8-17P8-EKG7-66AD

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

47. Hakulinen C, Hintsane M, Munafut MR, Virtanen M, Kivimäki M, Batty GD, et al. Taʻitoʻatasi ma le ulaula: tagata taʻitoʻatasi e auai i faʻataʻitaʻiga o suʻesuʻega e toʻaiva tagata suʻesuʻe. onāga i vailāʻau (2015) 110(11):1844–52. doi:10.1111/add.13079

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

48. Terracciano A, Costa PT. O le ulaula ma le lima o vaega taua o uiga. onāga i vailāʻau (2004) 99(4):472–81. doi:10.1111/j.1360-0443.2004.00687.x

CrossRef Full Text | Scholar Google

49. Malouff JM, Thorsteinsson EB, Rooke SE, Schutte NS. Auai o le ava malosi ma le lima-Factor Model of personality: a meta-iloiloga. J Drug Educ (2007) 37(3):277–94. doi:10.2190/DE.37.3.d

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

50. Ruiz MA, Pincus AL, Dickinson MA. NEO PI-R faʻamatalaga o le faʻaaogaina o le ava malosi ma faafitauli tau ava. J Pers Iloilo (2003) 81(3):226–36. doi:10.1207/S15327752JPA8103_05

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

51. Bottle M, Soyka M. Impact of different personality personality (NEO Five-Factor Inventory) i luga o le taunuuga o tagata maʻi pipisi mai le ava 6 ma 12 masina pe a uma togafitiga. Maualuga Resitala (2005) 136(1):61–7. doi:10.1016/j.psychres.2004.07.013

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

52. Torres A, Catena A, Megías A, Maldonado A, Cándido A, Verdejo-García A, et al. O lagona ma le leai o ni lagona faalelagona i amioga le lelei ma vaisu. Laua Neurosci i luma (2013) 7:43. doi:10.3389/fnhum.2013.00043

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

53. Gerlach G, Herpertz S, Loeber S. Uiga o le tagata ma le gaʻo: o se iloiloga faʻaleleia. Obes Rev (2015) 16(1):32–63. doi:10.1111/obr.12235

CrossRef Full Text | Scholar Google

54. Jokela M, Hintsane M, Hakulinen C, Batty GD, Nabi H, Singh-Manoux A, et al. Faʻalapotopotoga o uiga faʻatasi ma le atinaʻe ma le faʻaauau pea o le meaʻai: o se faʻataʻitaʻiga e faʻavae i luga o faʻamaumauga a tagata taitoatasi. Obes Rev (2013) 14(4):315–23. doi:10.1111/obr.12007

CrossRef Full Text | Scholar Google

55. Murphy CM, Stojek MK, MacKillop J. Faʻasalalauga i uiga faʻalauiloa, meaʻai ua fai ma vaisu, ma le numera o le tino. fiaʻai (2014) 73:45–50. doi:10.1016/j.appet.2013.10.008

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

56. Mobbs O, Crépin C, Tiele C, Golay A, Van der Linden M. Mafuaaga ma vaega e fa o le le mautonu. Aoaoga a le Tagata Onosai (2010) 79(3):372–7. doi:10.1016/j.pec.2010.03.003

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

57. Hays NP, Roberts SB. O tulaga o le 'aiina o amio "le faʻasaina" ma le "taofiofi" e fesoʻotaʻi ma le maua o le mamafa ma le BMI i fafine. Aʻo (Silver Spring) (2008) 16(1):52–8. doi:10.1038/oby.2007.12

CrossRef Full Text | Scholar Google

58. Sullivan S, Cloninger CR, Przybeck TR, Klein S. Uiga o uiga i le gaogao ma le mafutaga ma le gau o le mamafa. I I Obese (London) (2007) 31(4):669–74. doi:10.1038/sj.ijo.0803464

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

59. Smith GT, Fischer S, Cyders MA, Annus AM, Spillane NS, McCarthy DM. I luga o le faʻamaonia ma le faʻaaogaina o le vaʻavaʻai faʻatasi i uiga le mautonu. Iloiloga (2007) 14(2):155–70. doi:10.1177/1073191106295527

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

60. Whiteside SP, Lynam DR. Malamalama i le matafaioi o le le mautonu ma le faʻaogaina o togafitiga faʻapitoa i le faʻaaogaina o le ava: faʻaaogaina o le maualuga o le amio a UPPS. Exp Clin Psychopharmacol (2003) 11(3):210–7. doi:10.1037/1064-1297.11.3.210

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

61. Verdejo-García A, Lawrence AJ, Clark L. Impulsivity e avea o se faailoga o le tulaga lamatia mo mea aoga-faʻafitauli faʻafitauli: toe iloiloga o sailiiliga mai suʻesuʻega maualuga, lamatia faafitauli ma suʻesuʻega faʻaletagata. Neurosci Biobehav Rev (2008) 32(4):777–810. doi:10.1016/j.neubiorev.2007.11.003

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

62. Mitchell MR, Potenza MN. Mea ua fai ma vaisu ma uiga tauleleia: impulsivity ma isi mea e fesootaʻi ai. Curr Behav Neurosci Rep (2014) 1(1):1–12. doi:10.1007/s40473-013-0001-y

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

63. Terracciano A, Sutin AR, McCrae RR, Deiana B, Ferrucci L, Schlessinger D, et al. Faʻamatalaga o uiga e fesoʻotaʻi ma le mamafa ma le mamafa. Psychosom Med (2009) 71(6):682–9. doi:10.1097/PSY.0b013e3181a2925b

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

64. Sutin AR, Terracciano A. Lima-Factor Faʻataʻitaʻiga uiga tauleleia ma le aʻafiaga o le mamafa o le tino. J Pers (2016) 84(1):102–12. doi:10.1111/jopy.12143

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

65. Vainik U, Neseliler S, Konstabel K, Faigamalo LK, Faʻateleina A. Faʻailoaina o fesili e avea o se faʻaauau o se manatu se tasi. Pule le pulea. fiaʻai (2015) 90:229–39. doi:10.1016/j.appet.2015.03.004

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

66. Vainik U, Mõttus R, Allik J, Esko T, Realo A. O ni faʻasalaga o taunuuga e mafua mai i sikula poʻo mea faapitoa? Faʻataʻitaʻiga faʻavasegaina o faʻailoga tagata ma le BMI. Eur J Pers (2015) 29(6):622–34. doi:10.1002/per.2009

CrossRef Full Text | Scholar Google

67. Emery RL, Tupu KM, Fischer SF, Davis KR. O le faʻatulagaina o le faʻamalosia o le faʻanatinati le lelei i luga o le vavalalata faʻatasi i le va o le taofiofi o meaʻai ma le pinge eating. fiaʻai (2013) 71:113–9. doi:10.1016/j.appet.2013.08.001

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

68. Torrubia R, Vavalu C, Moltó J, Caseras X. O le lagona lelei i le faasalaga ma le lagona lelei i le taulimaina o le fesili (SPSRQ) o se fuataga o le popole o Grey ma le le mautonu. Pers Individ Dif (2001) 31(6):837–62. doi:10.1016/S0191-8869(00)00183-5

CrossRef Full Text | Scholar Google

69. Kreek MJ, Nielsen DA, Butelman ER, LaForge KS. O aʻafiaga faʻapitoa i luga o le le gasegase, lamatiaina o le ave, faʻamalosia o le vaivai ma le faʻafitauli i le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu. Nat Neurosci (2005) 8(11):1450–7. doi:10.1038/nn1583

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

70. Dagher A. Le neurobiology o le fiaʻai: fiaaai o se vaisu. I I Obese (2009) 33(S2):S30–3. doi:10.1038/ijo.2009.69

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

71. Magee C, Heaven P. Faʻailoga taua e lima o le tagata, o mea mataʻutia ma le 2-tausaga i le aofaʻi o tagata matutua i Ausetalia. Fac Health Behav Sci (2011) 3:332–5. doi:10.1016/j.jrp.2011.02.009

CrossRef Full Text | Scholar Google

72. Davis C, Patte K, Levitan R, Reid C, Tweed S, Curtis C. Mai le faaosofia o le amio: o se ata o le tauia o le mafaufau, o le taumafa, ma mea e fiafia i ai i le tulaga lamatia o le gaʻo. fiaʻai (2007) 48(1):12–9. doi:10.1016/j.appet.2006.05.016

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

73. Davis C, Fox J. Sensitivity to reward and body index index (BMI): faʻamaoniga mo se mafutaga e leai se laina. fiaʻai (2008) 50(1):43–9. doi:10.1016/j.appet.2007.05.007

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

74. Dietrich A, Federbusch M, Grellmann C, Villringer A, Horstmann A. Tulaga o le mamafa o le tino, amioga ai, lagona i taui / faasalaga, ma le itupa: sootaga ma felagolagomai. Lotoifale i luma (2014) 5:1073. doi:10.3389/fpsyg.2014.01073

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

75. Verbeken S, Braet C, Lammertyn J, Goossens L, Moens E. E faʻafefea ona maua le mafaufau i le tino i tamaiti? fiaʻai (2012) 58(2):478–83. doi:10.1016/j.appet.2011.11.018

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

76. Faatuatua MS, Flint J, Fairburn CG, Goodwin GM, Allison DB. Eseesega o alii ma tamaitai i le sootaga i le va o le tagata ma le mamafa o le tino. Maualuga Res (2001) 9(10):647–50. doi:10.1038/oby.2001.86

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

77. Davis C, Cerullo D. Fat tufatufaina atu i tamaitai talavou: mafutaga ma fegalegaleaiga ma amio, amioga ma mafaufau. Soifua Maloloina o le Mafaufau (1996) 1(2):159–67. doi:10.1080/13548509608400015

CrossRef Full Text | Scholar Google

78. Brummett BH, Babyak MA, Williams RB, Barefoot JC, Costa PT, Siegler IC. NEO faʻapitoa o le tagata ma le ituaiga tagata e vaʻai i le maualuga ma tulaga i le faʻamaumauga o le tino i luga ole 14 tausaga i le taimi o le vaeluagalemu. J Res Personal (2006) 40(3):222–36. doi:10.1016/j.jrp.2004.12.002

CrossRef Full Text | Scholar Google

79. Bagby RM, Vachon DD, Pulufana EL, Toneatto T, Quilty LC, Costa PT. Taaloga faʻaletonu ma le lima-faʻailoga o le amio. Pers Individ Dif (2007) 43(4):873–80. doi:10.1016/j.paid.2007.02.011

CrossRef Full Text | Scholar Google

80. Chambers CD, Garavan H, Lauga MA MA. Malamalama i le faavae o le tali o le tali mai i suʻesuʻega ma suʻesuʻeina o le neuroscience. Neurosci Biobehav Rev (2009) 33(5):631–46. doi:10.1016/j.neubiorev.2008.08.016

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

81. Hamilton KR, Mitchell MR, Wing VC, Balodis IM, Bickel WK, Fillmore M, et al. Filifiliga eleelea: faʻamatalaga, fuaina o fua, ma aʻafiaga i le falemaʻi. Tetele Faaletagata (2015) 6(2):182–98. doi:10.1037/per0000099

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

82. MacKillop J, Weafer J, Gray JC, Oshri A, Palmer A, de Wit H. O le faʻagasologa o le faʻaleleia o le tino: filifiliga le mautonu, gaoioiga le mautonu, ma uiga le mautonu. Psychopharmacology (Berl) (2016) 233(18):3361–70. doi:10.1007/s00213-016-4372-0

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

83. Kirby KN, Petry NM. O Heroin ma cocaine e iai le maualuga o le tau maualalo mo tau faatuai ona o le ava malosi poʻo le le faʻaaogaina o fualaau faʻatau. onāga i vailāʻau (2004) 99(4):461–71. doi:10.1111/j.1360-0443.2003.00669.x

CrossRef Full Text | Scholar Google

84. MacKillop J, Amlung MT, Feoloʻi LR, Ray LA, Sweet LH, Munaffi MR. Taimi e tolopoina le taufaasese ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu: se meta-iloiloga. Psychopharmacology (Berl) (2011) 216(3):305–21. doi:10.1007/s00213-011-2229-0

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

85. Amlung M, Vedelago L, Acker J, Balodis I, MacKillop J. Steep tuai ona tolopoina ma amioga ua fai ma vaisu: o se meta-iloiloga o fegalegaleaiga faaauau pea. onāga i vailāʻau (2016). Pule: 10.1111 / add.13535

CrossRef Full Text | Scholar Google

86. Amlung M, Petker T, Jackson J, Balodis I, MacKillop J. Steep faʻaitiʻitia o le tuai o tupe ma taui i meaʻai: o se faʻataʻitaʻiga. Mafaufauga Psychol (2016) 46(11):2423–34. doi:10.1017/S0033291716000866

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

87. Weygandt M, Mai K, Dommes E, Ritter K, Leupelt V, Spranger J, et al. O le faʻaosoosoina o le pule i le pito i luma o le cortex counter counts e toe maua ai le mamafa o mea taumafa i le oona tele. Neuroimage (2015) 109:318–27. doi:10.1016/j.neuroimage.2014.12.073

CrossRef Full Text | Scholar Google

88. Platt ML, Watson KK, Hayden SAUNIA, Shepherd SV, Klein JT. Tupe maua i le tamaoaiga: faʻafitauli mo le malamalama i le neurobiology o mea ua fai ma vaisu. 2nd ed. I: Kuhn CM, Koob GF, faatonu. Tupe Maua i le Neuroscience of Addiction. Boca Raton, FL: CRC Press / Taylor & Francis (2010). (Frontiers i Neurosains). Avanoa mai: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK53362/

Scholar Google

89. Weinstein SM, Mermelstein R, Shiffman S, Flay B. O le fesuiaiga o le fesuiaiga ma le sikaleti ulaula ua faateleina i le va o le autalavou. Loto o le Tofi Behav (2008) 22(4):504–13. doi:10.1037/0893-164X.22.4.504

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

90. Brogan A, Hevey D, O'Callaghan G, Yoder R, O'Shea D. Faʻatinoina le faia o filifiliga i tagata matutua tuga. J Laaumaʻi Res (2011) 70(2):189–96. doi:10.1016/j.jpsychores.2010.07.012

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

91. Leehr EJ, Krohmer K, Schag K, Dresler T, Zipfel S, Giel KE. Faʻataʻitaʻiga o tulafono faatonutonu mo le faʻaleleia o le maʻi ma le gaʻo - o se iloiloga faʻatinoina. Neurosci Biobehav Rev (2015) 49:125–34. doi:10.1016/j.neubiorev.2014.12.008

CrossRef Full Text | Scholar Google

92. Uma Lelei, Irvine M, Lange I, Kundu P, Howell NA, Harrison NA, et al. O le neuronal e faʻasoa ai uiga o le lamatiaga o aʻafiaga i mea e ono faʻamoemoeina i le tosoina o tagata inu. Biol Psychiatry (2014) 76(9):717–24. doi:10.1016/j.biopsych.2013.11.028

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

93. Stevens L, Verdejo-García A, Goudriaan AE, Roeyers H, Dom G, Vanderplasschen W. O le le mautonu o se tulaga lamatia mo le le lelei o togafitiga o mea ua fai ma vaisu: o se toe iloiloga o sailiiliga neurocognitive i le va o tagata taitoatasi e faʻaaogaina vailaau oona. J Faʻasologa o le Faasaunoa (2014) 47(1):58–72. doi:10.1016/j.jsat.2014.01.008

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

94. Voon V, Morris LS, Irvine MA, Umi C, Lelei Y, Derbyshire K, et al. Faʻafitauli i le faʻalavelave i faʻafitauli o le natura ma fualaau faasaina: faʻasolosolo o le neural ma aʻafiaga o le tulaga, valence, ma le maualuga. Neuropsychopharmacology (2015) 40(4):804–12. doi:10.1038/npp.2014.242

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

95. Logan GD, Cowan WB, Davis KA. I luga o le malosi e taofiofia ai tali faigofie ma filifili tali taimi: se faʻataʻitaʻiga ma se metotia. J Exp Psychol Hum Humble Faatino (1984) 10(2):276–91. doi:10.1037/0096-1523.10.2.276

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

96. Kaufman JN, Ross TJ, Stein EA, Garavan H. Upegaina o le hypoactivity i tagata cocaine i le taimi o le galuega GO-NOGO e pei ona faaalia mai i ata e faʻaaogaina faʻataʻitaʻiga faʻamaonia. J Neurosci (2003) 23(21):7839–43. doi:23/21/7839 [pii]

CrossRef Full Text | Scholar Google

97. Hester R, Garavan H. Faʻatonuina o le faʻamaʻiina o meaʻai i le koko: faʻamaoniga mo feeseeseaiga muaʻi luma, taʻavale, ma le gaioiga. J Neurosci (2004) 24(49):11017–22. doi:10.1523/JNEUROSCI.3321-04.2004

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

98. Fu L, Bi G, Zou Z, Wang Y, Oe E, Ma L, et al. Talosaga le faʻaleagaina le tali atu i le heroin dependents: o se suʻesuʻega a le MATM. Neurosci Lett (2008) 438(3):322–6. doi:10.1016/j.neulet.2008.04.033

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

99. Smith JL, Mattick RP, Jamadar SD, Iredale JM. Faʻaletonu i le faʻaleagaina o amioga i le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma mea ua fai ma vaisu: o se meta-iloiloga. Fualaau oona (2014) 145:1–33. doi:10.1016/j.drugalcdep.2014.08.009

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

100. Bartholdy S, Dalton B, O'Daly OG, Campbell IC, Schmidt U. O se iloiloga faʻaleleia o le mafutaga i le va o le 'ai, mamafa ma le faʻalavelave faʻalavelave e faʻaaoga ai le faailo o le faailo. Neurosci Biobehav Rev (2016) 64:35–62. doi:10.1016/j.neubiorev.2016.02.010

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

101. Kulendran M, Vlaev I, Sugden C, Tupu D, Ashrafian H, Gately P, et al. Neuropsychological assessment e avea o se tagata vavalo i le mamafa o le mamafa i tupulaga matutua. I I Obese (2014) 38(4):507–12. doi:10.1038/ijo.2013.198

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

102. Weygandt M, Mai K, Dommes E, Leupelt V, Hackmack K, Kahnt T, et al. O le matafaioi o le puleaina o le malosi o le manava o le tino mo le manuia o mea taumafa i le gaʻo. Neuroimage (2013) 83:669–78. doi:10.1016/j.neuroimage.2013.07.028

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

103. Talosaga a le BM, Woolf K, Pagoto SL, Schneider KL, Whited MC, Liebman R. Faʻailogaina o mea taumafa: tolopo le tosoina, fafagaina o meaʻai, ma le faʻaaogaina o mea taumafa i mea e sili ona mamafa ma le mamafa o fafine. Aʻo (Silver Spring) (2011) 19(11):2175–82. doi:10.1038/oby.2011.57

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

104. Lavagnino L, Arnone D, Cao B, Soares JC, Selvaraj S. Le faʻatagaina o le puleaina o le gaʻo ma le pinge eating disord: o se faʻaogaina ma se tolu-suʻesuʻega o suʻesuʻega o neurocognitive ma neuroima. Neurosci Biobehav Rev (2016) 68:714–26. doi:10.1016/j.neubiorev.2016.06.041

CrossRef Full Text | Scholar Google

105. Reinert KRS, Poʻe EK, Barkin SL. Le mafutaga i le va o le puleaina ma le matua tele i tamaiti ma le tupulaga talavou: o se iloiloga masani o tusitusiga. J Obese (2013) 2013:820956. doi:10.1155/2013/820956

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

106. Miller AL, Lee HJ, Lumeng JC. O meaola e faʻapitoa faʻatasi ai ma mea e sili ona taua i tamaiti. Pediatr Res (2015) 77(1–2):143–7. doi:10.1038/pr.2014.158

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

107. Liang J, Matheson BE, Kaye WH, Boutelle KN. O le neurocognitive e faʻasoa ai le oona ma amioga e uiga i le atuatuvale i fanau ma tamaiti. I I Obese (2014) 38(4):494–506. doi:10.1038/ijo.2013.142

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

108. Carnell S, Benson L, Pryor K, Driggin E. Uiga tauleleia mai le pepe seia oo i le matua: faʻaaogaina o amioga ma le faʻaogaina o fua e suʻesuʻe ai mea lamatia. Physiol Behav (2013) 121:79–88. doi:10.1016/j.physbeh.2013.02.015

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

109. Loeber S, Grosshans M, Korucuoglu O, Vollmert C, Vollstädt-Klein S, Schneider S, et al. Faʻaleagaina o le pulea o le faʻalavelave e tali atu ai i faʻamatalaga o meaʻai faʻatasi ma le vaʻaia o tagata o loʻo aʻafia ma pulea lelei le mamafa. I I Obese (2012) 36(10):1334–9. doi:10.1038/ijo.2011.184

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

110. Mühlberg C, Mathar D, Villringer A, Horstmann A, Neumann J. Taofi i le vaaia o meaʻai - pe faʻapefea ona aʻafia le itupa ma le manua i le taliina o tali. fiaʻai (2016) 107:663–76. doi:10.1016/j.appet.2016.08.121

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

111. Voon V, Irvine MA, Derbyshire K, Agavale Y, Lange I, Abbott S, et al. Fuaina o le "faatalitali" i le le mautonu i vailaau o vailaau ma le pinge eating disorder i totonu o se tala tutusa o le taimi o le taimi e tali ai le telefoni. Biol Psychiatry (2014) 75(2):148–55. doi:10.1016/j.biopsych.2013.05.013

CrossRef Full Text | Scholar Google

112. Goldstein RZ, Volkow ND. Le faʻaleagaina o le pito i luma i le tagofia o mea ua fai ma vaisu: faʻamaʻiina o suʻesuʻega ma faʻafitauli o le falemaʻi. Nat Rev Neurosci (2011) 12(11):652–69. doi:10.1038/nrn3119

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

113. Cox WM, Fadardi JS, Pothos EM. O le tagofia o mea ua fai ma vaisu-Suʻega Stroop: manatu faʻavae ma fautuaga faʻavae. Psychol Bull (2006) 132(3):443–76. doi:10.1037/0033-2909.132.3.443

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

114. Field M, Cox WM. Faʻasalaga faʻapitoa i amioga ua fai ma vaisu: o se toe iloiloga o lona atinaʻe, mafuaʻaga, ma taunuʻuga. Fualaau oona (2008) 97(1–2):1–20. doi:10.1016/j.drugalcdep.2008.03.030

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

115. Nijs IMT, Franken IHA, Muris P. Faʻalavelave faʻalavelave e aʻafia ai mea taumafa i tagata e sili ona mamafa ma masani-mamafa: amio ma amioga faʻale-elemene. Taumamafa i meaʻai (2010) 11(4):258–65. doi:10.1016/j.eatbeh.2010.07.002

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

116. Hall PA, Lowe C, Vincent C. Manaoga o le puleaina o mea taumafa ma meaai taumafa i le taimi o le taofiofia ma le faigofie o faʻamatalaga. J Behav Med (2014) 37(4):587–94. doi:10.1007/s10865-013-9528-3

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

117. Wu X, Nussbaum MA, Madigan ML. Galuega faʻatino ma fua faatatau o le pa'ū i tagata ma le tele o meaʻai. Malamalama Motuga o Motuga (2016) 122(3):825–39. doi:10.1177/0031512516646158

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

118. Fitzpatrick S, Gilbert S, Serpell L. Iloiloga faʻapitoa: o le mamafa ma le gasegase o tagata e le afaina i galuega faʻale-amio o galuega faʻatinoina? Neuropsychol Rev (2013) 23(2):138–56. doi:10.1007/s11065-013-9224-7

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

119. Werthmann J, Jansen A, Taʻitaʻa A. Manuia poʻo le naunau? O se iloiloga filifilia o faʻamaoniga mo le faʻalauiloaina o mea e 'ai i tagata o loʻo aʻafia, tagata e' ai-maʻi, tagata faʻatoʻa faʻatau ma mea ola maloloina. Faʻaalia Nutr Soc (2015) 74(2):99–114. doi:10.1017/S0029665114001451

CrossRef Full Text | Scholar Google

120. Berg EA. O se metotia faigofie mo le fuaina o fetuunaiga i mafaufauga. J Gen Psychol (1948) 39:15–22. doi:10.1080/00221309.1948.9918159

CrossRef Full Text | Scholar Google

121. Wu M, Brockmeyer T, Hartmann M, Skunde M, Herzog W, Friederich HC. Faʻasologa o suiga i le fesuiaiga o meaʻai ma le mamafa ma le gaʻo: o se iloiloga faʻapitoa ma meta-suʻesuʻega. Mafaufauga Psychol (2014) 44(16):3365–85. doi:10.1017/S0033291714000294

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

122. Morris LS, Voon V. Uiga o lagona i amioga ua fai ma vaisu. Curr Behav Neurosci Rep (2016) 3:49–57. doi:10.1007/s40473-016-0068-3

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

123. Woicik PA, Urban C, Alia-Klein N, Henry A, Maloney T, Telang F, et al. O se mamanu o le faʻamaoni i mea e fai ma vaisu cocaine e mafai ona faʻaalia ai gaioiga o le neurocognosis e aʻafia i le Wisconsin Card Sorting Test. Neuropsychologia (2011) 49(7):1660–9. doi:10.1016/j.neuropsychologia.2011.02.037

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

124. Alvarez-Moya EM, Jiménez-Murcia S, Moragas L, Gómez-Peña M, Aymamí MN, Ochoa C, et al. Le faʻatinoina o galuega a le tamaʻitaʻi taʻavale a le aufaʻatasi ma le gasegase nervosa maʻi: suʻesuʻega muamua. Faʻa J Neuropsychol Soo (2009) 15(2):302–6. doi:10.1017/S1355617709090377

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

125. Grant S, Contoreggi C, Lonetona ED. O faʻataʻitaʻiga o vailaʻau e faʻaalia ai le le lelei o le faatinoga i se suʻega suʻesuʻe suʻesuʻega o le faia o faʻaiuga. Neuropsychologia (2000) 38(8):1180–7. doi:10.1016/S0028-3932(99)00158-X

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

126. Nowakowska K, Jabłkowska K, Borkowska A. [Faʻamaʻi faʻamaʻi i tagata mamaʻi ma le ava malosi]. Fomaʻi Pol (2007) 41(5):693–702.

PubMed Abstract | Scholar Google

127. Boog M, Höppener P, Vande Wetering BJM, Goudriaan AE, Boog MC, Franken IH. O le fetuunaʻi o le fetuunaiga i tagata taaalo e masani lava ona i ai i le faia o faaiuga e faia taui. Laua Neurosci i luma (2014) 8:569. doi:10.3389/fnhum.2014.00569

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

128. Perpiñá C, Segura M, Sánchez-Reales S. Malamalama lelei ma le faia o faaiuga i meaʻai ma meaʻai. Taumafa le Paʻu o le Paʻa (2016). doi:10.1007/s40519-016-0331-3

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

129. Dagher A. Alcohol ma le feteenaiga o le pulea e le tagata o ia lava. Biol Psychiatry (2014) 76(9):674–5. doi:10.1016/j.biopsych.2014.08.019

CrossRef Full Text | Scholar Google

130. Koob GF, Volkow ND. Neurobiology o le tagofia o mea ua fai ma vaisu: o se suesuega o le neurocircuitry. Lancet Psychiatry (2016) 3(8):760–73. doi:10.1016/S2215-0366(16)00104-8

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

131. Garavan H, Weierstall K. O le neurobiology o le taui ma le pulea lelei o polokalama ma a latou matafaioi i le faaosofiaina o le soifua maloloina. Muamua Med (2012) 55(Suppl):S17–23. doi:10.1016/j.ypmed.2012.05.018

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

132. Kühn S, Gallinat J. Faʻamatalaga masani o le naunau i vailaʻau faʻasalalau ma faʻasalaga - o se fua faʻatatau tolu-suʻesuʻeina o tali o le faiʻai o le cue-reactivity. Eur J Neurosci (2011) 33(7):1318–26. doi:10.1111/j.1460-9568.2010.07590.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

133. Chase HW, Eickhoff SB, Laird AR, Hogarth L. O le faavae faavae o le gaosiga o fualaau faasaina ma le manao: o le toe faatoagaina mai o se tala faatatau ole tolu-iloiloga. Biol Psychiatry (2011) 70(8):785–93. doi:10.1016/j.biopsych.2011.05.025

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

134. Schacht JP, Anton RF, Myrick H. Suesuega o le neuroimaging galuega ole ava malosi e toe tali mai: o se fua faʻatusatusa tolu-iloiloga ma iloiloga faʻaletoatoa. Addict Biol (2013) 18(1):121–33. doi:10.1111/j.1369-1600.2012.00464.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

135. Tang DW, Fellows LK, Small DM, Dagher A. Meaʻai ma fualaau faasaina ua faʻagaoioia ai isi ituaiga o faiʻai: o se tolu-iloiloga o suʻesuʻega ole MRI galuega. Physiol Behav (2012) 106(3):317–24. doi:10.1016/j.physbeh.2012.03.009

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

136. Hanlon CA, Dowdle LT, Naselala T, Canterberry M, Cortese BM. Faʻatinoina o le cortex faʻamaonia i fualaau faasaina: o se faʻataʻitaʻiga o mea e faʻaogaina ai le faʻamalosiina o pepa i mea ua fai ma vaisu ma vailaau faasaina. Fualaau oona (2014) 143:206–12. doi:10.1016/j.drugalcdep.2014.07.028

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

137. Engelmann JM, Versace F, Robinson JD, Minnix JA, Lam CY, Cui Y, et al. O mea o loʻo i totonu o le ulaula e faʻaalia ai le tali atu: o se faʻataʻitaʻiga o suʻesuʻega a le FMRI. Neuroimage (2012) 60(1):252–62. doi:10.1016/j.neuroimage.2011.12.024

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

138. Noori HR, Cosa Linan A, Spanagel R. Vaʻaia le faʻaaogaina o aʻafiaga o le gaosiga o le tino i fualaau faasaina, taaloga tau tupe, meaʻai ma feusuaiga: o se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga. Eur Neuropsychopharmacol (2016) 26(9):1419–30. doi:10.1016/j.euroneuro.2016.06.013

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

139. Meng Y, Deng W, Wang H, Guo W, Li T. O le pito i luma i le tagata taitoatasi ma le Initaneti o le gasegase o mea tau taaloga: o se meta-iloiloga o suʻesuʻega faʻapitoa faʻataʻitaʻiga o ata. Addict Biol (2015) 20(4):799–808. doi:10.1111/adb.12154

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

140. Norman AL, Pulido C, Squeglia LM, Spadoni AD, Palemia Paula, Tapert SF. Faʻafouina o Neura i le taimi o le faʻasaina o le amataina o le faʻaaogaina o vailaʻau i le talavou. Fualaau oona (2011) 119(3):216–23. doi:10.1016/j.drugalcdep.2011.06.019

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

141. Wetherill RR, Squeglia LM, Yang TT, Tapert SF. O se suʻesuʻega umi o le taofiga o le tauleʻaleʻa: o eseʻesega o le neural i luma ma pe a uma le amataina o le inu malosi. Psychopharmacology (Berl) (2013) 230(4):663–71. doi:10.1007/s00213-013-3198-2

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

142. Tang YY, Posner MI, Rothbart MK, Volkow ND. Ala o le pulea e le tagata o ia lava ma lana matafaioi i le faaitiitia o vaisu. Trends Cogn Sci (2015) 19(8):439–44. doi:10.1016/j.tics.2015.06.007

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

143. Hong LE, Gu H, Yang Y, Ross TJ, Salmeron BJ, Buchholz B, et al. Faʻalapotopotoga o le vaisu o le nicotine ma gaoioiga a le nicotine faʻatasi ai ma vaʻavaʻai faʻasolosolo faʻataunuʻu. Arch Gen Psychiatry (2009) 66(4):431–41. doi:10.1001/archgenpsychiatry.2009.2

CrossRef Full Text | Scholar Google

144. Goldstein RZ, Volkow ND. O vailaau faʻasaina ma lona aʻaʻo mai le neurobiology faavae: faʻasolosolo faʻamaoniga mo le aʻafiaga o le paʻu o luma. Am J Psychiatry (2002) 159(10):1642–52. doi:10.1176/appi.ajp.159.10.1642

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

145. Wilson SJ, Sayette MA, Fiez JA. Tali muamua i faʻamatalaga o fualaau faasaina: o se suʻesuʻega le neurocognitive. Nat Neurosci (2004) 7(3):211–4. doi:10.1038/nn1200

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

146. Demos KE, Heatherton TF, Kelley WM. O eseesega o tagata taʻitoʻatasi i gaoioiga faʻapitoa i meaʻai ma ata feusuaʻiga e faʻaalia ai le mamafa o le tamaoaiga ma amioga tau feusuaiga. J Neurosci (2012) 32(16):5549–52. doi:10.1523/JNEUROSCI.5958-11.2012

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

147. O Stice E, Burger KS, Yokum S. Reward responsive regional predicts gaioiga o le lumanaʻi ma le faʻaleleia o aafiaga o le tauleʻaleʻa TaqIA. J Neurosci (2015) 35(28):10316–24. doi:10.1523/JNEUROSCI.3607-14.2015

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

148. Brooks SJ, Cedernaes J, Schiöth HB. Faʻateleina le muaʻi faʻamuamua ma le copperpampampal faʻatasi ai ma le faʻasolosolo faʻasalalauga ma le faʻasologaina o le cortex i ata o meaʻai i le oona: se tolu-suʻesuʻeina o suʻesuʻega a le FMRI. PLoS se tasi (2013) 8(4):e60393. doi:10.1371/journal.pone.0060393

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

149. Goldman RL, Canterberry M, Borckardt JJ, Madan A, Byrne TK, George MS, et al. O le matagaluega o le pulega faʻavae e ese le tikeri o le manuia i le paʻu o le mamafa pe a uma le taotoga. Aʻo (Silver Spring) (2013) 21(11):2189–96. doi:10.1002/oby.20575

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

150. Jensen CD, Kirwan CB. Tali atu i le faiʻai o le faiʻai i ata o meaola i le manuia o le tamaititi vaivai pe a faatusatusa i le masani-mamafa ma le mamafa. Aʻo (Silver Spring) (2015) 23(3):630–6. doi:10.1002/oby.21004

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

151. Hare TA, Camerer CF, Rangel A. O le pulea e le tagata o ia lava i le faia o faaiuga, e aofia ai le faʻaogaina o le vmPFC faʻapitoa fuafuaina. saienisi (2009) 324(5927):646–8. doi:10.1126/science.1168450

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

152. Giuliani NR, Mann T, Tomiyama AJ, Berkman ET. Auala faʻavaomalo e faʻalagolago ai i le toe faʻaleleia o meaʻai faʻapitoa. J Cogn Neurosci (2014) 26(7):1390–402. doi:10.1162/jocn_a_00563

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

153. Hollmann M, Hellrung L, Pleger B, Schlögl H, Kabisch S, Stumvoll M, et al. Ua faʻasaʻoina e le Neural le tulafono faatonutonu o le manaʻoga mo meaai. I I Obese (2012) 36(5):648–55. doi:10.1038/ijo.2011.125

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

154. Siep N, Roefs A, Roebroeck A, Havermans R, Bonte M, Jansen A. Feteenaʻiga o faaosoosoga o taumafa: o le faʻaogaina o faʻataʻitaʻiga o le toe iloiloga o taimi, poto, ma tulafono faatonutonu i luga o le mesocorticolimbic gaoioiga e fesoʻotaʻi ma tuʻinanauga tuinanau. Neuroimage (2012) 60(1):213–20. doi:10.1016/j.neuroimage.2011.12.067

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

155. Manatu L, Yokum S, Stice E. O le tino o le tino e fesuisuiaʻi ma le pule puipuia i le tali atu i meaai i le va o teine ​​talavou: o se suʻesuʻega a le MATM. Neuroimage (2010) 52(4):1696–703. doi:10.1016/j.neuroimage.2010.05.059

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

156. Hendrick OM, Luo X, Zhang S, Li C-SR. Faʻasologa o le alofa ma le gaʻo: o se suʻesuʻega muamua o suʻesuʻega o le galuega faʻamalo muta. Aʻo (Silver Spring) (2012) 20(9):1796–802. doi:10.1038/oby.2011.180

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

157. O le Q, Xiao L, Xue G, Wong S, Ames SL, Scheted SM, et al. O le vaivai le mafai ona tetee atu i le faaosoosoga o mea taumafa o le kalori e fesootaʻi atu i le paleni paleni i le va o ni mea masani e aofia ai le uunaia ma le pulea e le tagata o ia lava. Meaʻai J (2014) 13:92. doi:10.1186/1475-2891-13-92

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

158. Talosagaina le BM. Neurobehavioral inhibition of food-driven feeding: aafiaga mo le mate ma le gaʻo. Aʻo (Silver Spring) (2009) 17(4):640–7. doi:10.1038/oby.2008.638

CrossRef Full Text | Scholar Google

159. García-García I, Horstmann A, Jurado MA, Garolera M, Chaudhry SJ, Margulies DS, et al. Faʻaaogāina o taui i le oona, mea ua fai ma vaisu ma vailaau e leai se vailaʻau. Obes Rev (2014) 15(11):853–69. doi:10.1111/obr.12221

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

160. American Psychiatric Association. Fuainumera Faʻailoga ma Fuainumera Faʻamaumauga o Manatu o Mafaufauga. 5th ed. Washington, DC: DSM-5 American Psychiatric Publishing (2013).

Scholar Google

161. Kessler RM, Hutson PH, Herman BK, Potenza MN. O le neurobiological faavae o le maʻi o le pinge-eating. Neurosci Biobehav Rev (2016) 63:223–38. doi:10.1016/j.neubiorev.2016.01.013

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

162. Voon V. Faʻasalaga faʻapitoa i le pisipisia o le le atoatoa o le ola maloloina: o le faoa faamalosi o filifiliga. CNS Spectr (2015) 20(6):566–73. doi:10.1017/S1092852915000681

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

163. Davis C, Patte K, Curtis C, Reid C. Fiafia lata mai ma taunuuga i le lumanaʻi. O se suesuega o le neuropsychology o le pinge eating and obesity. fiaʻai (2010) 54(1):208–13. doi:10.1016/j.appet.2009.11.002

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

164. Hege MA, Stingl KT, Kullmann S, Schag K, Giel KE, Zipfel S, et al. O le le mautonu o le le atoatoa o le ai ai o le le atoatoa o le ola maloloina e suia ai le taliina o tali ma luma o le faiʻai o le faiʻai. I I Obese (2015) 39(2):353–60. doi:10.1038/ijo.2014.99

CrossRef Full Text | Scholar Google

165. Balodis IM, Molina ND, Kober H, Worhunsky PD, White MA, Sinha R, et al. Faʻasolosolo o mea o loʻo i lalo o le faʻalavelave faʻalavelave i le vevelaina o le maʻi e tusa ai ma isi faʻaaliga o le oona. Aʻo (Silver Spring) (2013) 21(2):367–77. doi:10.1002/oby.20068

CrossRef Full Text | Scholar Google

166. Schulte EM, Grilo CM, Gearhardt AN. Tuufaatasi ma tulaga tulaga ese o loʻo aʻafia ai le pisipisia o le le atoatoa o meaʻai ma mea ua fai ma vaisu. Clin Psychol Rev (2016) 44:125–39. doi:10.1016/j.cpr.2016.02.001

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

167. Gearhardt AN, White MA, Potenza MN. Taumafa oleʻai ole Binge ma le tagofiaina o mea taumafa. Curr Drug Abuse Rev (2011) 4(3):201–7. doi:10.2174/1874473711104030201

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

168. Avena NM, Rada P, Hoebel BG. Molimau mo le tagofia o le suka: amioga ma le neurochemical effects o le faʻafefeteina, sili atu meaʻai suka. Neurosci Biobehav Rev (2008) 32(1):20–39. doi:10.1016/j.neubiorev.2007.04.019

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

169. Schulte EM, Joyner MA, Potenza MN, Grilo CM, Gearhardt AN. Mafaufauga i le taimi nei e uiga i meaʻai ua fai ma vaisu. Curr Fomaʻi Rep (2015) 17(4):563. doi:10.1007/s11920-015-0563-3

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

170. Gearhardt AN, Corbin WR, Brownell KD. Faʻavae muamua o le Yale Food Addiction Scale. fiaʻai (2009) 52(2):430–6. doi:10.1016/j.appet.2008.12.003

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

171. Davis C. Mai le soona tago atu i "vaisu taumafa": o se fusi o le faamalosia ma le matuia. ISRN Obes (2013) 2013:435027. doi:10.1155/2013/435027

CrossRef Full Text | Scholar Google

172. Gearhardt AN, Corbin WR, Brownell KD. Atinaʻe o le Yale Food Addiction Scale Version 2.0. Loto o le Tofi Behav (2016) 30(1):113–21. doi:10.1037/adb0000136

CrossRef Full Text | Scholar Google

173. Ziauddeen H, Fletcher PC. O le tagofiaina o meaʻai e aoga ma aoga? Obes Rev (2013) 14(1):19–28. doi:10.1111/j.1467-789X.2012.01046.x

CrossRef Full Text | Scholar Google

174. Ziauddeen H, Farooqi IS, Fletcher PC. Oona ma le faiʻai: o le a le faʻamautinoaina o le vaisu faataitai? Nat Rev Neurosci (2012) 13(4):279–86. doi:10.1038/nrn3212

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

175. Corsica JA, Pelchat ML. Taumafa o mea taumafa: moni pe sese? Curr Opin Gastroenterol (2010) 26(2):165–9. doi:10.1097/MOG.0b013e328336528d

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

176. Avena NM, Gearhardt AN, Gold MS, Wang GJ, Potenza MN. Faʻasaga ese le pepe i le vai taʻele pe a maeʻa le fufulu? O le gafatia o le faʻaaogaina o le tagofiaina o mea taumafa e faavae i luga o faʻamaumauga. Nat Rev Neurosci (2012) 13 (7): 514; tali tusitala 514. doi: 10.1038 / nrn3212-c1

CrossRef Full Text | Scholar Google

177. Westwater ML, Fletcher PC, Ziauddeen H. Sugar addictive: le setete o le saienisi. Eur J Nutr (2016) 55(Suppl 2):55–69. doi:10.1007/s00394-016-1229-6

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

178. Hebebrand J, Albayrak Ö, Adan R, Antel J, Dieguez C, de Jong J, et al. "O le tagofia o mea ua fai ma vaisu", ae le o le "vaisu o meaʻai," sili atu ona maua ai mea e fai ma vaisu-pei o le 'ai o amioga. Neurosci Biobehav Rev (2014) 47:295–306. doi:10.1016/j.neubiorev.2014.08.016

CrossRef Full Text | Scholar Google

179. Pedram P, Wadden D, Amini P, Gulliver W, Randell E, Cahill F, et al. Meaʻai o mea taumafa: o lona faʻateleina ma le taua tele ma le matua tele i le lautele. PLoS se tasi (2013) 8(9):e74832. doi:10.1371/journal.pone.0074832

CrossRef Full Text | Scholar Google

180. Long CG, Blundell JE, Finlayson G. O se iloiloga faʻaleleia o le faʻaaogaina ma le faʻasaʻoina o le YFAS-ua maua le "vaisu o meaʻai" i tagata: o "mea ua fai ma vaisu e aʻafia ai" o se mafuaaga e popole ai pe leai foi? Mea moni (2015) 8(6):386–401. doi:10.1159/000442403

CrossRef Full Text | Scholar Google

181. De Zwaan M. Binge 'ai le maʻi ma le gaʻo. Faʻasalaga o le Metabasi Faʻamatalaina I totonu (2001) 25(Suppl 1):S51–5. doi:10.1038/sj.ijo.0801699

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

182. Schag K, Schönleber J, Teufel M, Zipfel S, Giel KE. Mea e aʻafia ai mea taumafa e aʻafia ai mea taumafa i le gaʻo ma le pinge eating disorder - o se iloiloga faʻalautele. Obes Rev (2013) 14(6):477–95. doi:10.1111/obr.12017

CrossRef Full Text | Scholar Google

183. Davis C. le mautonu-faaletonu / faʻafitauli o le tino: faʻatasi ma faʻamaʻi ma gaʻo. Curr Fomaʻi Rep (2010) 12(5):389–95. doi:10.1007/s11920-010-0133-7

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

184. Matthews M, Nigg JT, Fair DA. Le mautonu le le atoatoa o le vaʻaia o le tino. I: Andersen SL, Pine DS, faatonu. Le Neurobiology o le Tupulaga Talavou. Berlin Heidelberg: Springer (2013). i. 235-66. (Lisi o Aʻoaʻoga i Nehascioral Neurosciences). Maua mai: http://link.springer.com/chapter/10.1007/7854_2013_249

Scholar Google

185. Ottosen C, Petersen L, Larsen JT, Dalsgaard S. Eseesega o le eseesega o alii ma tamaitai i fegalegaleaiga i le va o le gauai-faaletonu / le atoatoa o le tino ma le le atoatoa o mea. J Am Acad Child Adolesc Psychiatry (2016) 55(3):227.e–34.e. doi:10.1016/j.jaac.2015.12.010

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

186. Uiga o A, Yeung E, Taumafa T, Lillie E. Lelei o le mafaufau-faaletonu / le atoatoa o le tino ma mea o le a tutupu i le lumanai: faatusatusaga meta-iloiloga. J Am Acad Child Adolesc Psychiatry (2011) 50(1):9–21. doi:10.1016/j.jaac.2010.09.019

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

187. Lee SS, Humphreys KL, Flory K, Liu R, Glass K. Vaaiga lata mai o le gauai atu o le tamaitiiti-faaletonu o le le atoatoa / ADPD (ADHD) ma le faaaogaina o mea ma le faatautala / faalagolago: se iloiloga-meta-analytic. Clin Psychol Rev (2011) 31(3):328–41. doi:10.1016/j.cpr.2011.01.006

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

188. Wilens TE, Martelon M, Joshi G, Bateman C, Fried R, Petty C, et al. E faʻatalanoa e le ADHD le faʻaaogaina o mea-faʻaaoga? O se suʻesuʻega mulimuli a le 10 suʻesuʻega o talavou matutua faʻatasi ai ma ADHD. J Am Acad Child Adolesc Psychiatry (2011) 50(6):543–53. doi:10.1016/j.jaac.2011.01.021

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

189. Nigg JT, Johnstone JM, Musser ED, Long HG, Willoughby MT, Shannon J. Foia o le le atoatoa / le malosi o le tino (ADHD) ma le mamafa / gaʻo: mea fou ma faʻataʻitaʻiga. Clin Psychol Rev (2016) 43:67–79. doi:10.1016/j.cpr.2015.11.005

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

190. Cortese S, Moreira-Maia CR, St Fleur D, Morcillo-Peñalver C, Rohde LA, Faraone SV. Faʻatasi i le va o le ADHD ma le isesa: o se iloiloga faʻapitoa ma faʻataʻitaʻiga. Am J Psychiatry (2016) 173(1):34–43. doi:10.1176/appi.ajp.2015.15020266

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

191. Cortese S, Ramos Olazagasti MA, Klein RG, Castellanos FX, Proal E, Mannuzza S. Oona tele i alii i le laʻitiiti ADHD: o le 33-tausaga e pulea, faʻamoemoeina, suʻesuʻega mulimuli. Pediatrics (2013) 131(6):e1731–8. doi:10.1542/peds.2012-0540

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

192. Khalife N, Kantomaa M, Glover V, Tammelin T, Laitinen J, Ebeling H, et al. O le gasologa o le tamaitiiti-o le faaletonu o le tino ma le vaʻaia o faʻamaʻi pipisi o aʻafiaga e ono aʻafia ai le gaʻo ma le le malosi o le tino i le talavou. J Am Acad Child Adolesc Psychiatry (2014) 53(4):425–36. doi:10.1016/j.jaac.2014.01.009

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

193. Kaisari P, Dourish CT, Higgs S. le le atoatoa o le faʻamaʻiina o le tino (ADHD) ma amioga le lelei o le 'aiina: o se iloiloga faʻapitoa ma se faʻavae mo suʻesuʻega i le lumanaʻi. Clin Psychol Rev (2017) 53:109–21. doi:10.1016/j.cpr.2017.03.002

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

194. Duncan L, Perry JRB, Patterson N, Robinson EB, Daly MJ, Price AL, et al. O se atinaʻe o faʻasalaga faʻapitoa e aofia ai faʻamaʻi ma uiga o tagata soifua. Nat Genet (2015) 47(11):1236–41. doi:10.1038/ng.3406

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

195. Cortese S, Isnard P, Frelut ML, Michel G, Quantin L, Guinene A, et al. Faʻatasi i le va o faʻamaoniga o le gaioiga-faaletonu / faʻafitauli o le vaʻaia ma le faʻafefeteina o amioga i se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa o talavou matuia. I I Obese (London) (2007) 31(2):340–6. doi:10.1038/sj.ijo.0803400

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

196. Davis C, Levitan RD, Smith M, Tweed S, Curtis C. Faʻatasiga i le gasegase, mamafa, ma le le atoatoa o le mafaufau / faaletonu o le tino: o le faʻavaeina o le faʻataʻitaʻiga o le faʻataʻitaʻiga. Taumamafa i meaʻai (2006) 7(3):266–74. doi:10.1016/j.eatbeh.2005.09.006

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

197. Cortese S, Castellanos FX. O le mafutaga i le va o le ADHD ma le oona: faʻafitauli mo togafitiga. Tomai Faʻaaliga Neurother (2014) 14(5):473–9. doi:10.1586/14737175.2014.904748

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

198. Sinha R, Jastreboff AM. Faʻamalosi e avea o se mea e masani ona aʻafia ai le gaʻo ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu. Biol Psychiatry (2013) 73(9):827–35. doi:10.1016/j.biopsych.2013.01.032

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

199. Morris MJ, Beilharz JE, Maniam J, Reichelt AC, Westbrook RF. Aiseā ua avea ai le tele o le atuatuvale ma se faʻafitauli i le senituri 21st? Le fesoʻotaʻiga o meaʻai e pala, alaga ma auala o taui, popolega, ma le tomai. Neurosci Biobehav Rev (2015) 58:36–45. doi:10.1016/j.neubiorev.2014.12.002

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

200. Epstein DH, Willner-Reid J, Vahabzadeh M, Mezghanni M, Lin JL, Preston KL. Faʻamatalaga faʻavaomalo faʻasalalau e uiga i le faʻaalia o lagona ma lagona i itula aʻo leʻi tupuina cocaine ma le heroin e manaʻo ma faʻaaoga. Arch Gen Psychiatry (2009) 66(1):88–94. doi:10.1001/archgenpsychiatry.2008.509

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

201. Sinha R, Catapano D, O'Malley S. Faʻalavelave osofaʻia ma le popole i tali o tagata taʻitoʻatasi o le koko. Psychopharmacology (Berl) (1999) 142(4):343–51. doi:10.1007/s002130050898

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

202. Sinha R. Chronic faʻamalosi, faʻaaogaina o fualaau faʻasaina, ma le faʻafitauli i vaisu. Ann NY Acad Sci (2008) 1141:105–30. doi:10.1196/annals.1441.030

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

203. Koob GF, Le Moal M. Faaaogaina o fualaau faʻasaina: faʻasolosolo homeostatic dysregulation. saienisi (1997) 278(5335):52–8. doi:10.1126/science.278.5335.52

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

204. Koob GF, Le Moal M. Vaʻaia ma le faʻaaogaina ole faiʻai. Annu Rev Psychol (2008) 59:29–53. doi:10.1146/annurev.psych.59.103006.093548

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

205. Geliebter A, Aversa A. O le lagona o taumafa i le mamafa, mamafa masani, ma tagata taʻitoʻatasi. Taumamafa i meaʻai (2003) 3(4):341–7. doi:10.1016/S1471-0153(02)00100-9

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

206. Hepworth R, Mogg K, Brignell C, Bradley BP. O uiga le lelei e faʻalautele ai le gauai i meaʻai ma le manaʻoga. fiaʻai (2010) 54(1):134–42. doi:10.1016/j.appet.2009.09.019

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

207. Chao A, Grilo CM, White MA, Sinha R. O meaʻai e faʻatalanoa le mafutaga i le va o le taimi masani ma le numera o le tino. J Health Psychol (2015) 20(6):721–9. doi:10.1177/1359105315573448

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

208. Oliver G, Wardle J. Mauaina aafiaga o le atuatuvale i filifiliga o meaai. Physiol Behav (1999) 66(3):511–5. doi:10.1016/S0031-9384(98)00322-9

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

209. Zellner DA, Loaiza S, Gonzalez Z, Peter J, Morales J, Pecora D, et al. Filifiliga o mea taumafa e suia i le atuatuvale. Physiol Behav (2006) 87:789–93. doi:10.1016/j.physbeh.2006.01.014

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

210. Dallman MF, Pecoraro N, Akana SF, La Fleur SE, Gomez F, Houshyar H, et al. Faʻanoanoa taimi ma le tele o meaʻai: o se vaaiga fou o le "faʻamafanafana meaai.". Faʻaalia Natl Acad Sci USA (2003) 100(20):11696–701. doi:10.1073/pnas.1934666100

CrossRef Full Text | Scholar Google

211. Macht M, Mueller J. Imataina vave o le sukalati i luga o faʻataʻitaʻiga faʻaleleia o lagona. fiaʻai (2007) 49:667–74. doi:10.1016/j.appet.2007.05.004

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

212. Macht M. E faʻafefea ona aʻafia lagona i le 'ai: o se auala e lima-ala. fiaʻai (2008) 50(1):1–11. doi:10.1016/j.appet.2007.07.002

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

213. Kivimäki M, Head J, Ferrie JE, Shipley MJ, Brunner E, Vahtera J, et al. Faʻasalaga o galuega, gaioiga mamafa ma le leiloa o le mamafa: faʻamaoniga mo aafiaga faʻapitoa o galuega i luga o le numera o le tino i le suʻesuʻega Whitehall II. I I Obese (2006) 30(6):982–7. doi:10.1038/sj.ijo.0803229

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

214. Tryon MS, Carter CS, Decant R, Laugero KD. O le faʻalavelave faʻalavelave faʻafitauli e mafai ona aʻafia ai le tali a le faiʻai i mea taumafa o le kalori maualuga ma fuafua ai i masaniga tausami. Physiol Behav (2013) 120:233–42. doi:10.1016/j.physbeh.2013.08.010

CrossRef Full Text | Scholar Google

215. Maier SU, Makwana AB, Hare TA. O le faʻalavelave mamafa e faʻaleagaina ai le pulea e le tagata o ia lava i le filifilia o sini e ala i le fesuiaiga o fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga i totonu o le au fai faaiuga a le faiʻai. Neuron (2015) 87(3):621–31. doi:10.1016/j.neuron.2015.07.005

CrossRef Full Text | Scholar Google

216. Jastreboff AM, Sinha R, Lacadie C, Tamaitiiti Laiti, Sherwin RS, Potenza MN. Faʻataʻotoga o Neural i le atuatuvale- ma mea taumafa e faʻailoaina ai mea taumafa faʻanoanoa i le gaʻo: fegalegaleaiga ma le inisalini. Maʻisuka Care (2013) 36(2):394–402. doi:10.2337/dc12-1112

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

217. Atamu TC, Epelu ES. Manatua, taumafa ma le taui taui. Physiol Behav (2007) 91(4):449–58. doi:10.1016/j.physbeh.2007.04.011

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

218. Barry D, Clarke M, Petry NM. O le tele ma lona mafutaga i mea ua fai ma vaisu: o le fafagaina o se ituaiga o amioga ua fai ma vaisu? Am J Pule (2009) 18(6):439–51. doi:10.3109/10550490903205579

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

219. Barry D, Petry NM. O mafutaga i le va o le tino ma le faʻaaogaina o vailaau eseese e ese mai i le itupa: iuga mai le National Epidemiologic Survey on Alcohol and Related Related. Addict Behav (2009) 34(1):51–60. doi:10.1016/j.addbeh.2008.08.008

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

220. Grucza RA, Krueger RF, Racette SB, Norberg KE, Hipp PR, Bierut LJ. O le fesoʻotaʻiga o loʻo faʻaalia i le va o le ava malosi ma le matuia i le Iunaite Setete. Arch Gen Psychiatry (2010) 67(12):1301–8. doi:10.1001/archgenpsychiatry.2010.155

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

221. Simon GE, Von Korff M, Saunders K, Miglioretti DL, Crane PK, van Belle G, et al. Faʻatasi i le va o le gasegase ma le faʻafitauli o le mafaufau i le faitau aofai o tagata matutua. Arch Gen Psychiatry (2006) 63(7):824–30. doi:10.1001/archpsyc.63.7.824

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

222. Pickering RP, Grant BF, Chou SP, Compton WM. O le mamafa, gaʻo, ma le ogaoga o le 'eseʻese e fesoʻotaʻi ma le togafitiga o le mafaufau? Faʻaiʻuga mai le suʻesuʻega a le atunuʻu i luga o le ava ma tulaga e fesoʻotai i ai. J Clin Fomaʻi (2007) 68(7):998–1009. doi:10.4088/JCP.v68n0704

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

223. Scott KM, McGee MA, Wells JE, Oakley Browne MA. O le gasegase ma le mafaufau i le tagata matutua matutua. J Laaumaʻi Res (2008) 64(1):97–105. doi:10.1016/j.jpsychores.2007.09.006

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

224. Sansone RA, Sansone LA. E tele mea e faʻaaogaina ai le 'oa ma le vailaau: o iai se mafutaga? Innov Clin Neurosci (2013) 10(9–10):30–5.

PubMed Abstract | Scholar Google

225. Green MA, Malolosi M, Razak F, Subramanian SV, Relton C, Bissell P. O ai le tauvaga? Se suʻesuʻega faʻapitoa e suʻe ai vaega laiti o le malo. J Soifua Maloloina (2015) 2:fdv040. doi:10.1093/pubmed/fdv040

CrossRef Full Text | Scholar Google

226. King WC, Chen JY, Mitchell JE, Kalarchian MA, Steffen KJ, Engel SG, et al. Faʻaauau le faʻaaogaina o le ava i le taimi muamua ma le maeʻa o taotoga. JAMA (2012) 307(23):2516–25. doi:10.1001/jama.2012.6147

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

227. Conason A, Teixeira J, Hsu CH, Puma L, Knafo D, Geliebter A. Mea aoga e faaaoga i le mulimuli i taotoga paʻu o mea mamafa. JAMA Surg (2013) 148(2):145–50. doi:10.1001/2013.jamasurg.265

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

228. Steffen KJ, Engel SG, Wonderlich JA, Pollert GA, Sondag C. Alcohol ma isi maʻi o mea ua fai ma vaisu pe a maeʻa le taotoga faʻataʻavalevale: faʻaogaina, tulaga aʻafia ma mea e mafai ai. Eur Eat Disord Rev (2015) 23(6):442–50. doi:10.1002/erv.2399

CrossRef Full Text | Scholar Google

 

Upu Faʻatonu: mea mataʻutia, mea ua fai ma vaisu, le faʻapalapalaina, faiʻai, uiga faʻaleaganuʻu ma uiga o le neurocognitive

Faʻamatalaga: Michaud A, Vainik U, Garcia-Garcia I ma le Aupito A (2017) Faʻataʻotoina o le Neural Endophenotypes in Addiction and Obesity. I luma. Endocrinol. 8: 127. Pule: 10.3389 / fendo.2017.00127

Na maua: 06 Mati 2017; Talia: 26 May 2017;
Lomia: 14 Iuni 2017

Faatonutonu e:

Hubert Vaudry, Iunivesite o Rouen, Farani

Toe iloiloina e:

Guang Sun, Iunivesite o Faamanatuga i Newfoundland, Kanata
Susana E. la Fleur, Iunivesite o Amsterdam, Netherlands

Copyright: © 2017 Michaud, Vainik, Garcia-Garcia ma Dagher. O se faʻasalalauga avanoa lea e tufatufa atu i lalo o tuutuuga o le Laisene Creative Commons (CC BY). O le faʻaaogaina, tufatufa poʻo le toe gaosia i isi fonotaga e faatagaina, pe'ā tuʻuina atu le uluaʻi tusitala poʻo le laiseneina ma o le uluaʻi lomiga i totonu o lenei tusi o tala o loʻo taʻua, e tusa ai ma aʻoaʻoga faʻapitoa taliaina. Leai se faʻaaogaina, tufatufa poʻo le toe gaosia e faʻatagaina lea e le tausisia nei tuutuuga.

* Faauuga: Alain Dagher, [imeli puipuia]