Faʻafesoʻotaʻiga o le Mafuaaga i le Faatau ma le Fuafuaina Taui Taumafa (2009)

. Tusitala Tusitala; avanoa i PMC 2010 Jul 14.

Faʻasalalauina i faʻamaufaʻailoga mulimuli:

PMCID: PMC2734415

NIHMSID: NIHMS127696

 

lē faʻatino

O lenei lipoti o loʻo toe iloilo ai sailiiliga mai suʻesuʻega na suʻesuʻeina pe o ni mea e le masani ai i le tau mai le taumafa o mea taumafa ma le faʻatupulaia o le faʻaaogaina o taumafa mo meaʻai. O le lipoti a le tagata lava ia ma faʻamaoniga e faʻamaonia ai e le mafai e le tagata ona faʻaalia le maualuga o le tauvaga ma le taumafa taumafa. O suʻesuʻega ole ata ole suʻesuʻega o loʻo fautua mai ai e sili atu le malosi o le gasegase faʻasalaga (ole laulaʻau / mualaʻau) ma nofoaga ole lapoʻa (parietal operculum ma le Rolandic operculum) e tali atu ai i le fuafuaina ma le faʻaaogaina o meaai paleni. Peitaʻi, o faʻamatalaga e taʻu mai ai o le gasegase e fesoʻotaʻi atu i tagata taʻitoʻatasi e faʻaalia le faʻaitiitia o le faʻamalosia i totonu o le fale i fafo e tali atu i le faʻaaogaina o meaʻai palatable ma faʻaitiitia le tele o le senitise o le receptor D2 dopamine. O faʻataʻitaʻiga o faʻamatalaga e mafai ona tutupu, o loʻo fautua mai ai foi o le faʻamalosia o le faʻaagagaina i nei fofue faiʻai e faʻapupulaina ai le lamatiaga mo le mauaina o le mamafa i le lumanaʻi ma o faʻasoasoaga faʻatasi ma le tuʻuina atu o le dopamine faʻamaonia le faʻapupulaina o nei mea faʻapitoa. Iʻuga o loʻo faʻamaonia ai o tagata taʻitoʻatasi o loʻo faʻaalia le sili atu o le faʻamalosia i totonu o le cortex gustatory ma vaega ole somatosensory e tali atu i le tulimataiga ma le faʻaaogaina o meaai, ae o loʻo faʻaalia le vaivai vaivai i le taimi o taumafa taumafa, atonu e lamatia mo le taumafa, aemaise lava i latou i aʻafiaga o le gataifale mo le faʻaitiitia lapatai o le receptor dopamine.

uputatala: O le tele o mea, faʻamoemoega ma le faʻaaogaina o taumafa, toe iloiloga o le neuroima

E tele mea e aʻafia ai i le soifua maloloina o le tino, maʻi o le cerebrovascular, atherosclerotic cerebrovascular, faʻamaʻi o le fatu, cancer o le colorectal, hyperlipidemia, maualuga maualuga, maʻi gallbladder, ma le maʻisuka, ma mafua ai ona maliu 111,000 i tausaga taʻitasi i le US []. I le taimi nei, 65% tagata matutua ma 31% o talavou i le US ua mamafa pe mamafa []. O le mea e leaga ai, o le togafitiga o filifiliga mo le gaʻo (soliga o le mamafa o le mamafa o amioga) e naʻo le afaina ai ma le faʻaitiitia i le mamafa o le tino [] ma le tele o polokalame o le puipuia o le āsia e le faʻaitiʻitia ai le lamatiaga mo tupe maua i le lumanaʻi []. O le faʻaitiitia o le manuia o nei faʻalavelave atonu e mafua ona o le le atoatoa o le malamalama i mea e mafua ai le aʻafiaga o le meaʻai. E ui lava o suʻesuʻega masaga e faʻamaonia ai o mea moni o loʻo aʻafia ai le taua tele i le oona tele, ae o nai mea e ono mafai ona suʻesuʻeina ua latou iloa mea moni o le ola e faʻalauteleina ai le lamatiaga mo tupe maua i le lumanaʻi.

Taui mai Meaʻai Taumafa

Ua fai mai leoreteisese lena afaina e afua mai i mea le talafeagai i le taulimaina o taui. Ae ui i lea, o mea na maua e foliga mai e le ogatasi, lea na mafua ai ni tauva tauva e uiga i le fesoʻotaiga o mea le talafeagai i le tauia o taui i le aioio o le gaʻo. Fai mai nisi tagata suʻesuʻe e faapea, o le faʻafetaui o le faʻasalaga o totogi i le taumafa o mea taumafa e faʻatupulaia ai le aʻafiaga mo le fafagaina [,]. E talitutusa lenei mea ma le faʻamalosia o le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina, lea e mafua ai ona faʻaalia e nisi o tagata le faʻatinoga sili atu o le faʻaaogaina o faiʻai o le faiʻai e faʻamalosia ai fualaau []. O isi latou te faʻamaonia e faʻapea, o tagata taʻutaʻua e faʻaalia le tali atu a le tagata i le faʻatautaia o totogi, lea e taʻitaʻia ai i latou e faʻataunuʻuina le totogi mo lenei tulaga le lelei [,]. Ole Faʻafitauli o le Faʻafitauli o le Tauiʻaina e mafai ona fesoasoani i isi amioga faʻaosofia, e aʻafia ai le faʻaaoga sese o vailaau ma le vavalalata [].

E ogatusa ma le faʻafetaui o le talileleia, tagata taʻitoʻatasi e fua mai le maualuga o gaʻo ma mea maualuga-suka e sili atu ona manaia ma faʻaaogaina ai nisi o meaʻai nai lo tagata taʻitoʻatasi [,,]. O tamaiti e lamatia le gaʻo e tusa ai ma matua o matua e sili atu i le tofo o meaʻai maualuluga ma faʻaali atu le sili atu o le 'aiina o meaai e sili atu nai lo fanau o matua vaivai [,,]. Filifiliga mo meaʻai maualuluga ma maualuga-meaʻai e faʻataʻitaʻi maualuga le maualuga o le mamafa ma le tele o aʻafiaga mo le gaʻo [,]. O loʻo faʻapea foʻi ona faʻaalia e tagata taʻitoʻatasi le faʻaaogaina o meaai e sili atu ona faʻamalosia [,,]. O fuafaatatau o le tagata lava ia o le lagona lautele i le tauia o le tauleleia ma le lelei ma le tino [,].

O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o fatuga na faʻaalia ai vaega e foliga mai e faʻaogaina ai le aoga faʻavae mai le taumafaina o taumafa. O le taumafaina o taumafa palata, e faatatau i le taumafaina o meaai e le mafai ona faʻaaogaina poo meaai e leai ni meaʻai, e mafua ai le faʻateleina o le faʻaogaina saʻo o le cortex orbitofrontal cortex (OFC), o le pito i luma ma le insula [,]. O le taumafataga o meaai palafeteina e mafua ai foi le faasaolotoina o le dopamine i le pito i tua []. Suesuega ole microdialysis i le oona e faailoa ai o mea manogi e faʻamalolo foi le tuʻuina atu o le dopamine i totonu o le atigilima accumbens shell ma core, faapea foi ma le pito i luma muamua [,]. O suʻesuʻega a manu e iloa ai o le pipiʻi i luga o le suka e faʻapupulaina ai le dopamine extracellular i totonu o le ulutala accumbens shell []. Faʻailogaina o le fesoʻotaʻiga meso-limbic e faʻaaoga ai le agonist o le senituti μ-opioid [] ma liona o le amygdalar baslatela ma le vaʻavaʻalo hypothalamus lalata e mafai ona maua ai le fafagaina [], ma lagolagoina le taua o le neurachemistry o lenei itulagi i le taumafa taumafa.

Faʻateleina o le le atoatoa o faʻamatalaga i totonu o le suʻega o le dopamine i le gaʻo. O le obese e fesoʻotaʻi ma le maunu e faʻaalia ai le tele o le senitusi o le D2 i le hypothalamus [] ma i totonu o le lotoa [] ma faʻaitiʻitia le gaoioiga o le hypothalamic dopamine pe a anapogi, ae faʻasaʻo le sili atu o foliga o le dopamine i le taimi e 'ai ai ma e le taofia le' ai i le tali atu i le insulin ma le glucose administration []. O le tele o meaʻai a Sprague-Dawley ua faʻaitiitia ai le numera o le dopamine i le vavalo pe a faatusatusa i le fua o le meaʻai e oʻo i le gaʻo aʻo leʻi oʻo i le gaogao ma naʻo le atiina ae o le meaʻai pe a tuʻuina atu se taumafataga maualuga o le malosi o le malosi [,]. O le poloka o le nusipepa o le D2 e mafua ai le uʻamea ae e le o ni manoa e faʻaogaina [,], e fautua mai ai o le poloka o le maualalo o le maua mai o le receptor D2 e mafai ona faʻalauteleina ai ni kosi i meaai []. O loʻo faʻaalia e tagata faʻapitoa le faʻaititia o le D2 o le talitane [,]. Pe a faʻaalia i le taumafataga maualuga e tasi, o mice ma le maualuga o le eletise o le D2 i totonu o le tuʻufaʻailoga e sili atu le mamafa o le tupe maua nai lo oumu ma le maualuga o le senetusi o le senetusi D2 i lenei vaipanoa []. O le faʻatautau o le Dopamine e faʻalauteleina le manaʻai, faʻaaogaina o le malosi, ma le mamafa, ae o le dopamine agonists e faʻaitiitia ai le malosi o le malosi ma maua ai le mamafa o le mamafa [,,,].

Iloiloga i tupe maua mai le tamaoaiga e faaalia ai o le faatoaagaina mai i le tele o vaega o le faiʻai e fetaui lelei ma le tele o le tau tupe ma le tau o totogi []. O sailiiliga tutusa ua tulai mai mo taui o meaai []. E le gata i lea, o ia ituaiga tali e eseese ma le fiaai ma le maofa. O tali i meaʻai i le ogatotonu o le talima, insulala, laʻau faʻasalalau, faʻasolosolo faʻasolosolo, faʻasalaga muamua o le tino, ma le pito i luma o le tino o loʻo sili atu ona malosi i se anapogi ma se tulaga mataʻutia, atonu e atagia mai ai le taua tele o le tau o meaai e aʻafia ai i le faoa [,]. O ia faʻamatalaga e taʻu mai ai o tali i meaʻai i le tele o itu o faiʻai e mafai ona faʻaaogaina e fai ma faʻamaumauga o taui tali.

E ui lava o nai suʻesuʻega fai ata o faʻatusatusaga e faʻatusatusaina tagata matutua ma tagata lautele e faʻaaoga faʻataʻitaʻiga e iloilo ai le faʻatoagaina o le seleselega taui, o nisi o faʻamaoniga e ogatusa ma le suʻesuʻega lea e faʻaalia ai e tagata taʻusalaina le maualuga o le tali atu i vaega o faiʻai o loʻo aʻafia i le taui o meaʻai. O se suʻesuʻega o le faʻamaonia o le gasegase (PET) na maua ai e le tagata gasegase e uiga i tagata matutua matutua le sili atu o le gasegase o le tino i le oral somatosensory cortex, o se itulagi e faʻapipiʻi lagona i le gutu, laugutu, ma le laulaufaiva [], ma uunaia ai le au tusitala ina ia masalosalo o lena gaoioiga sili ona lelei i lenei itulagi e ono mafai ai e tagata sili ona maualalo ona nofouta i meatotino tauia o meaʻai ma faateleina le tulaga lamatia mo le tagofiaina, e ui lava e le i saʻo le faamaonia. O le faalauteleina o nei sailiga, o se suʻesuʻega o le foliga magneto (fMRI) na faia e la matou suʻesuʻega e suʻe ai le tali atu i le taliga o tamaʻi tamaʻiʻa ma le tauleʻaleʻa i se taui muamua na maua ai e le tamaititi talavou le sili atu o le faʻamalosia i le oral somatosensory cortex i le tali i le mauaina o le sukalati milkshake ma le mauaina o se vaifofo le lelei []. O nei faʻamatalaga faʻatasi o loʻo fautua mai ai o le tagata gasegase e fesoʻotaʻi atu i tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai se fausaga faʻaleleia atili i totonu o lenei eria. O suʻesuʻega i le lumanaʻi e tatau ona faʻaogaina le morphometry e faʻaogaina ai le voxel e faʻataʻitaʻi ai pe o tagata taʻitoʻatasi e faʻaalia le maualuga o le lanu po o le maualuga i totonu o lenei eria e fesoʻotaʻi ma tagata taʻitoʻatasi.

O suʻesuʻega e faʻaaogaina ai le PET na maua ai o le vaeluaga o le isumu, midbrain, ma le hippocampus mulimuli e tumau pea le le talafeagai i le taumafaina o meaai i tagata o loʻo i ai i le taimi muamua e faʻatusatusa i tagata taʻitoʻatasi [,], e faʻamalosia ai na tusitala e faʻamaonia e faapea o nei tali le talafeagai e mafai ona faateleina ai le lamatiaga mo le manua. Ua maua e la matou suʻesuʻega e faapea, o le tagata gasegase e faalagolago i le talavou e faʻaalia ai le faʻaolaina sili atu o le ulutala o muai luma i luma o le taumafa taumafa []. O le siaki faʻapitoa na aʻafia i le tele o galuega tauave e fesoʻotaʻi ma le tuʻufaʻatasia o tali a le tagata lava ia, amio, ma lagona []. Aemaise lava, o tusitusiga a le tagata e faʻamalosia ai le tino e taʻu mai ai o le siaki faʻapitoa o loʻo i ai vaega faʻapitoa o loʻo lagolagoina ai galuega eseese e uiga i le gaosiga o tofo [-]. O le atulaulau ua maua e tali atu i le malosi tele o le tofo e tusa lava po o le a le aoga o le tau fuafuaina, ae o faʻataʻitaʻiga faʻapitoa e mataʻituina i le muaʻi leʻoʻoʻo le muaʻi faʻasologa o mea muamua []. O se mea e fiafia ai tagata taʻitoʻatasi o loʻo faʻaalia le faʻalauteleina o le faʻaosoina i itu uma e lua i le taimi o taumafa, fautuaina e mafai ona latou iloa le malosi sili atu o le tofo faʻapea foi le maua o se taui maualuga.

Suesuega o meaola e aʻafia ai foi le maualalo o le tali o le dopamine o loʻo faʻatatau i le itumalo. Aemaise lava, o Yang ma Meguid [] na maua ai e le maunu le tele o le faʻasaʻolotoina o le dopamine i le vavalo i le taimi o fafagaina nai lo le taina o manoa. Ae ui i lea, e leai se suʻesuʻega o suʻesuʻega a le PET na faʻataʻitaʻiina pe na sili atu le faʻaalia o le tuʻuina atu o le dopamine e tali atu ai i le taumafataga o mea taumafa e faʻatau i tagata.

O isi faʻamatalaga e faʻatusatusa i faʻataʻitaʻiga o le talileleia o le hyper-responsiveness ae nai lo o loʻo o gatasi ma le manatu e faʻapea o tagata taʻutaʻua e faʻaalia le faʻaogaina o le faʻaaogaina o tupe totogi. Obese e fesoʻotaʻi atu i le tootoo e faʻaalia ai le faʻamaonia o le senituri o le D2 []. O suʻesuʻega a le PET o loʻo maua ai foi le maualuga o le faʻalavelave e fesoʻotai atu i tagata e faʻaalia ai le faʻamaonia o le senituri D2 [,], e taʻitaʻia ai nei tusitala e faʻamaonia e faʻapea, e maua e tagata maualalo se taui maualalo ifo mai le taumafaina o mea taumafa, ona e itiiti ifo i latou D2 faʻaleleia ma faʻaitiitia le faʻaliliuina o le faailoilo AM. O se manatu taua lenei, e ui lava o nisi faʻamaumauga e tatau ona taulai atu. Muamua, o le fuafuaga fuafuaina i le va o le D2 ma le maualalo o taui mai le taumafa o meaʻai e faigata ona faʻalelei ma le faʻamautuina o tagata maualalo le maua mai o le receptor D2 o loʻo sili atu le sili atu le taui o le taui mai le methylphenidate nai lo tagata e tele faʻamaumauga o le D2 []. Afai o le maualalo o le avanoa o le receptors o le D2 e maua mai ai le aoga faʻaletonu, o le a le manino pe aisea e taua ai e tagata taʻitasi maualalo le D2, o le psychostimulants e sili atu ona tauia manuia. O le faʻavaeina o lenei faʻafitauli faʻapitoa o le a faʻalautele ai lo tatou malamalama i le sootaga i le va o le vitamine ma le oona. O mataupu faʻapitoa e faʻapitoa foi i le faʻamatalaina o lomiga PET i luga o sui o le D2. Muamua, o le faʻaaliga a le D2 e faʻapitoa i le post-synaptic ma se pre-synaptic autoregulatory role. E ui lava e masani ona manatu o PET o D2 o loʻo fusifusia i le tumutumu o loʻo faʻatautaia e le atigipusa sigetipi, o le saofaga sao o le muamua ma le post-synaptic signature e le mautonu, ma o le faʻaitiitia o le sapalai o le receptor levels o le ai ai le faʻafeagai o le itiiti ifo o le faʻailoga -pateni faʻalogo. Lona lua, talu ai ona o le tauvaga o le PET liga e faʻatauvaʻa ma le dopamine, o le maua o le tuʻuina atu o le avanoa o le receptor D2, e mafai ona tulaʻi mai ona o le faateleina o le tonic activity o le dopamine []. Ae ui i lea, e ui lava o le gafatia e mafai ona gafatia e suia e le ogatotonu o le DA, o le fesuiaiga i le va o le D2 o le nusipepa o loʻo fusifusia i le tulaga masani ma le dopamine ua maeʻa le tulaga, e matua maualuga lava, lea e taʻu mai ai o le tele o le feteenaiga i le binding D2 e mafua mai i le gaogao o le creptor ma le vavalalata, nai lo feeseeseaiga i faʻafitauli o le AT o le tino []. O le isi finauga e faasaga i le maualuga o le pata o le dopamine i le tumutumu o tagata pagatia e afua mai i faamatalaga mai roi. O 'alo o le obese ua faʻaititia le maualuga o le basal dopamine i le nucleus accumbens ma faʻaitiitia ai le faʻamalolo o le dopamine i totonu o le nucleus accumbens ma le striatum tuai [].

Faʻaopoopoina fesoʻotaʻiga faʻasolosolo manu e faʻaititia ai le D2 o loʻo faʻaaogaina ma le mamafa. E pei ona taua, o le poloka o le receptor o le D2 e mafua ai le uʻamea ae e le o ni manoa e faʻafefe [,] fautuaina ai o le poloka o le maualalo o le maua mai o le receptor D2 maualalo e mafai ona faʻalauteleina ai ni manoa malo i meaai []. Pe a faʻaalia i le taumafataga maualuga e tasi, o mice ma le maualuga o le eletise o le D2 i totonu o le tuʻufaʻailoga e sili atu le mamafa o le tupe maua nai lo oumu ma le maualuga o le senetusi o le senetusi D2 i lenei vaipanoa []. O le faʻatautau o le Dopamine e faʻalauteleina le manaʻai, faʻaaogaina o le malosi, ma le mamafa, ae o le dopamine agonists e faʻaitiitia ai le malosi o le malosi ma maua ai le mamafa o le mamafa [,,,]. O le tuufaatasia o nei faʻamatalaga e faʻamaonia ai o le galue o le D2 e le na o se taunuuga o le gaogao, ae faʻaleleia atili ai le lamatiaga mo le mauaina o le mamafa i le lumanaʻi.

O faʻamatalaga faʻamaonia ata o loʻo fautua mai ai e fesoʻotaʻi le obesity ma se mea e faʻaogaina ai le hypo-responsive. I ni suʻesuʻega se lua o le GMRI na faia e la matou tusi, na matou iloa ai o le aloaʻia o le tauleʻaleʻa talavou ua faʻaalia le faʻaitiitia o le faʻamalosia i totonu o le pito i tua e tali atu i le taumafa taumafa [,]. Talu ai matou te fuaina le tali, e mafai ona matou taumatemate o aʻafiaga o loʻo atagia mai ai le maualuga o le senitoto o le senitise o le D2. O lenei faʻaliliuga e foliga talafeagai ona o le auai o le Taq1A A1, lea na fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le dopaminergic faʻamaonia i le tele o mea faʻapitoa ma suʻesuʻega PET [-], faʻapitoa ona faʻafetaui le mea na maitauina i le MAUA. O lona uiga, o le faʻamalosia i lenei itulagi na faʻaalia ai se fesoʻotaʻiga malosi i le tuufaatasiga o le Body Mass Index (BMI) mo i latou ei ai le Taq1A A1 faʻaleleia, ma se sootaga vaivai atu i le BMI mo i latou e aunoa ma lenei avanoa []. Ae peitai, o le faʻamalosia o le faʻamalosia o le tino e mafai foi ona aʻafia ai le suia o le dopamine mai le taumafa o mea taumafa ae le o le maualuga o le senitise o le senituri D2. O le mea lea, o le a taua tele le suʻesuʻeina o le faʻamaonia o le tali atu i le taumafa o mea taumafa i totonu o tagata taʻitoʻatasi. O mea na maua i luga o loʻo faʻamaonia mai ai faʻamaoniga o amioga faʻafeusuaiga e pei o le ava malosi, nicotine, mariuana, cocaine, ma le faʻasaunoa o heroin e fesoʻotai ma le maualalo o faʻaaliga o le faʻaletonu o le D2 ma le faʻalauiloaina o le matagaluega o totogi i faʻamaʻi ma tau tupe [,,]. Wang ma paaga [] e foliga mai o le le atoatoa i le D2 tagata faʻapitoa e ono faʻamuamuaina tagata taitoatasi e faʻaaoga fualaau faʻamalosi poʻo le faʻaleleia o meaʻai e faʻaleleia ai le faʻaaogaina o le dopamine taui. E pei ona taua, o se suesuega o le PET na maua ai le faʻamaoniga o le maualalo o le maua mai o le receptor D2 i tagata e le o ni tagata ua fai ma vaisu e fesoʻotaʻi atu i le sili atu le fiafia o le tagata lava ia i le tali atu i le methylphenidate []. E le gata i lea, o le maualalo o le maua mai o le receptor D2 i le striatum e fesoʻotai ma le paʻu i lalo o le manava i le pito i luma, lea e mafai ona faʻatupulaʻia ai le aʻafiaga mo le taumafa ona o lenei itu mulimuli ua aʻafia i le pule puipuia [].

O le isi faʻaliliuga o faʻamatalaga o loʻo i luga, o le faʻaaogaina o se mea maualuga-gaʻo, maualuga-suka meaʻai e taʻitaʻi atu ai i tulafono faatonutonuina o sui o le D2 [], e fetaui lelei ma tali mai i le faʻaaoga masani o fualaau faʻamalosi []. O suʻesuʻega a manu e fautua mai ai o le faʻaaogaina pea o meaʻai suamalie ma le gaʻo e mafua ai le faʻavaeina o tulafono a le D2 faʻapipiʻi meli, faʻateleina le fausiaina o le receptor D1, ma faʻaitiitia le faʻalogoina o le D2 ma le μ-opioid [,,]; suiga e tupu i le tali atu i le faʻaaogaina o vailaau masani. O le mea e malie ai, o loʻo i ai foi faʻamaoniga faʻamaonia e faapea o le faateleina o le taumafaina o meaʻai e maualuga-gaʻo e oʻo atu ai i le tele o mea e fiafia i ai mo meaʻai gaʻo maualuga: o rati ua tofia i se meaʻai gaʻo maualuga e sili ona maualuga mea taumafa i meaai maualuga-gaʻo, fafagaina se meaʻai gaʻo-gaʻo poʻo se taumafa maualuga-carbohydrate [,]. O nei faʻamatalaga e faʻamaonia ai o le faateleina o le faʻaaogaina o se mea e le lelei le maualuga o meaʻai e maua i se mea e sili ona lelei mo lena ituaiga meaai. O le mea lea, o se mea e ave i ai le faamuamua mo suʻesuʻega o le suʻeina lea o ni mea e le masani ai i le faiʻai ma le faʻatautaia o le gasegase muamua ma faateleina le ono lamatiaga mo le lumanai.

Matou te leʻi leva ona tofotofoina pe o le tikeri o le faʻafouina o le taʻavale e tali atu i le mauaina o se meaʻai paleni i le taimi o le fMRI ua faʻasoa ma se faʻateleina le aʻafiaga mo le maua o le mamafa i le lumanaʻi []. E ui lava o le maualuga o le faʻatoaagaina o vaega o le mafaufau faiʻai e leʻi faʻaalia se aafiaga tele i le vaʻaia o le mamafa o le tupe maua, o le sootaga i le va o le faʻaaogaina o le mea e le masani ai le tali atu i le meaʻai ma le tupe maua i le 1 tausaga na mulimuli mai na faʻatulagaina e le A1 allele TaqIA gene, lea e fesoʻotai ma vaega maualalo o le faʻaaogaina o le D2 (silasila i le vaega i genotypes e aʻafia ai le dopamine). O le faʻamalosia o le atinaʻe i lalo ifo o le tali atu i le sitiina o meaai na faʻatupulaia ai le lamatiaga mo tupe maua i le lumanaʻi mo i latou o loʻo i ai le A1 allele o le TaqIA gene. O le mea e malie ai, o faʻamatalaga e faʻamaonia ai, mo tagata taitoatasi e aunoa ma le A1 allele, o le faʻafetaui o le meaʻai i le meaʻai na maua mai ai le mamafa o le tupe maua (Fig 1). Ae ui i lea, o lenei itu mulimuli na sili atu le vaivai nai lo le fesoʻotaʻiga vavalalata malosi i le va o tali ma le mamafa o tupe maua i tagata taʻitasi ma le A1 allele.

Fig 1 

Vaega o le Coronal o le faʻafouina vaivai i le pati (6, 9, 15, z = 2.98, pe leʻi faia = .002) i le tali atu i le meli a le milkshake ma le suauu fofo le fofo o loo valoia ai suiga o le mamafa o le lumanai mo ituaiga DRD2 uma i le kalafi o fua faatatau o tala ...

I le aotelega, o faʻamaumauga o loʻo fautua mai ai e le mafai e le tagata ona faʻaalia le gasegase o le gasegase ma le somatosensory cortex e tali atu ai i le meaʻai, ae o tagata uma o loʻo faʻaalia le faʻafefe o le tino i totonu o le fale e tali atu i mea taumafa e faʻalagolago i tagata taʻitoʻatasi . O le mea lea, o le tele o faʻamatalaga e le ogatasi ma se faʻataʻitaʻiga faigofie o le tali atu i le faʻafouina o le agaga poʻo le faʻaoga faigofie ole hypo-reactivity o le gaʻo. O se mea e ave i ai le faamuamua mo suʻesuʻega i le lumanaʻi o le faʻaleleia lea o nei mea e foliga mai e le mafaatusalia e foliga mai o tagata taʻutaʻua e faʻaalia uma le talileleia ma le faʻafofoina o le mafaufau o loʻo i ai le taui o meaʻai e fesoʻotaʻi atu i tagata taʻitoʻatasi. E pei ona taʻua, e ono mafai ona maua mai i taimi masani le tele o meaʻai ma maualuga-suka, lea e mafai ona mafua ona o le maualuga o le tali atu o le faʻasalaga ma le faʻasalaga, e taʻitaʻia ai tulafono faatonutonu a le D2 ma le faʻaletonu o tali i lenei itulagi i le taumafa o mea taumafa pala. O le isi mea e ono mafua ona o le faanatinatiina o le gaioioiga o le taofiofi ma maualalo le maua o le eletise D2 o se oloa o le maualuga o le tonamine dopamine i le vavalalata e fesoʻotaʻi atu i tagata taʻitoʻatasi, lea e faʻaititia ai le avanoa o le receptor D2 ma le taliina o vaega o le dopamine e pei o le taʻaloga e tali atu i meaʻai lisiti. O suʻesuʻega faʻatatau e suʻeina pe o le faʻafetaui o le gaioiga i le faʻamamaina ma le faʻasalaga ma le faʻaogaina o le maualuga o le meaʻai e tatau ona fesoasoani e iloagofie ai mea e le talafeagai ma aʻafiaga mo le le lelei o le mamafa o tupe maua ma taunuuga o se tala faasolopito o le vevela poʻo le tino maualuga gaʻo. I le taimi nei, naʻo le tasi le suʻesuʻega e ono suʻesuʻeina pe o faʻalavelave i iʻai o le mafaufau e aafia i le taumafa o meaʻai o le a faʻatupulaia le aʻafiaga mo le maua o le mamafa o le lumanaʻi []. O le isi mea e ave i ai le faamuamua mo suʻesuʻega i le lumanaʻi, o le fuafuaina pe o tagata taʻitoʻatasi e faʻaalia le maualuga o le lagona i taui i le lautele pe na o le maualuga o le lagona i le taui o meaʻai. O le faʻamaoniga o le mauaina o meaʻai, ava malosi, nicotine, ma le faʻamalosia o tupe e faʻaaoga ai vaega tutusa o le faiʻai [,,] ma o le faaletonu o le femalagaaʻi totogi e fesoʻotaʻi ma le oona, ava malosi, faʻaaogaina o fualaau faasaina, ma le vavalo tupe [] fautua mai e mafai e tagata taʻusalaina ona faʻaalia le sili atu ona lagona lelei i taui i le lautele. E ui i lea, e faigata ona faʻataunuʻuina faaiuga ona o nei suʻesuʻega e le faʻaalia ai le lagona lelei i taui uma ma taui o meaʻai. O tagata taʻitoʻatasi e mafai ona faʻaalia le maualuga o le lagona i le taui lautele, ae sili atu le mataalia i le taui o meaai.

Vaaiga Taufaʻatatau mai Meaʻai Taumafa

O tusitusiga i luga o le taui e faia ai se eseesega taua i le va o le manaʻoga ma le faʻaaoga, poʻo le manaʻo e fiafia i []. O lenei eseesega atonu e taua tele mo le foia o nisi o mea e foliga mai o le feteenai i le va o le maualuga- ma le gauai atu i fualaau oona. O nisi o faifeau ua latou manatu o le mataupu ogaoga i le ogatotonu e fesoʻotaʻi ma le vaega o faʻatatauga, faatasi ai ma le sili atu o le faʻamoemoega mai le taumafa e faʻateleina ai le lamatiaga mo le gasegase ma le gaʻo [,]. O le faʻaaogaina o le ola maloloina e maua mai ai le faʻamalosia o le faʻamalosia o meaai, ae o le tele o taumafa e faʻalauteleina, o le faʻaititia o le hedonic, e faʻapupulaina le tau o le faʻatatauga []. Jansen [] ua fautuaina e pei o le vaaiga ma le manogi o meaai e iu lava ina mafua mai ai le tali atu i le physiological e mafua ai le manao i meaʻai, faateleina ai le lamatiaga mo le faateleina o meaʻai pe a maeʻa.

O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga ua faʻamalamalamaina ai vaega e foliga mai e faʻafeiloaʻi ai le tau o meaai i meaʻai i tagata. Vaʻaia le mauaina o se meaʻai paleni, faʻatasi ai ma mea e le mafai ona faʻaaogaina po o se mea e leai ni meaʻai, faʻamalosia le OFC, amygdala, cingulate gyrus, striatum (caudate nucleus and putamen), dopamine midbrain, bragocampal gyrus, ma fusiform gyrus i alii ma tamaitai [,].

E lua suesuega ua faʻatusatusa faʻatusa i le tali atu i le taumafa ma le faʻaaogaina o meaai e faʻamavae ai vaega e faʻaalia ai le sili atu o le faʻamalosia i le tali atu i le tasi vaega o le taui o meaʻai ma isi. O le faʻamoemoe i se mea manaia, ma le tofo moni, na mafua ai le faʻateleina o le activation i le dopaminergic midbrain, faʻasalalauga, ma le amygdala pito i luga []. O le faʻamoemoe o se mea inu lelei na mafua ai le faʻagasoloina atili i le amygdala ma mediodorsal thalamus, ae o le mauaina o le vai inu na mafua ai le faʻagasoloina atili ile insula / agavale tauagavale []. O nei suʻesuʻega ua fautua mai ai o le amygdala, midbrain, televise, ma le mediodoral thalamus e sili atu ona tali atu i le taumafaina o meaai, ae o le pito i luma o le opu / insulala e sili atu ona tali atu i le taumafaina o meaai. O le faatalitali ma le mauaina o tupe, ava malosi, ma le nicotine o loʻo faʻagaoioia ai foi vaega laiti e vavalalata e fetaui ma i latou o loʻo aʻafia i le vaʻavaʻai ma faʻatau ai taui o meaai [,,,].

O le telefoni ma le insulala ua faʻaalia ai le tele o le faʻatoagaina atu i le tali atu i ata o le maualuga o le kalori ma le maualalo o le kalori meaai [,], o lona uiga o le faʻatoaagaina i nei itulagi o se tali i le sili atu o le faʻamalosiaga o le tausiga o meaai maualuga-kalori. O tali i ata o meaʻai i le amygdala, pusi apatampampal, ma le tuasivi o gyrus fusu na sili atu ona malosi ao anapogi,], ma tali i ata o meaʻai i le faiʻai fomaʻi, brassspocampal gyrus, culmen, globus pallidus, gyrus faaletino pito i lalo, gyrus frontal pito i lalo, gyrus frontal, ma gyrus tumau na sili atu ona malolosi pe a uma le 10%], atonu o le a atagia mai ai le taua tele o le tau o meaʻai na mafua mai i le faoa. O le faateleina o le fiaai o le tagata lava ia na tali mai i le tali atu i le tuuina atu o meaʻai, sa lelei ona fesootaʻi ma le faateleina o le faʻamalosia o le OFC, insula, ma hypothalamus / thalamus [,,]. O le faʻamalosi o le magnetia o le pito i luma o le tino e faʻaitiitia ai le fiaʻai o meaai [], ma tuʻuina atu ai nisi faʻamaoniga o le matafaioi o le pito i luma o le tau o taumafa. O le faʻamalosia o lenei nofoaga e faʻaititia ai foi le malosi o le ulaula ma le ulaula [], o lona uiga o le pito i luma o le cortex e tele sona sao i le taui ua faamoemoeina.

O se itu taua o le taui o le suia o suiga mai le taumafa o mea taumafa e faamoemoeina taumafa taumafa pe a maeʻa. Naʻove manuki e leʻi mauaina ni meaai i totonu o se nofoaga patino na faʻaalia ai le faʻaaogaina o nifo o le dopamine i le tali atu i le tofo meaai; Ae ui i lea, ina ua maeʻa, na amata ona amata le faatinoga o le dopaminergic i le tufatufaina atu o taui ma iu ai ina tele le gaoioiga na mafua mai i fuainumera o fuainumera na fua mai ai le tau o le a oʻo mai ae le o se meaʻai moni [,]. Kiyatkin ma Gratton [] na iloa ai le sili atu dopaminergic activation na tupu i se tulaga faʻatomoe pei o maile ma oomiina se paʻu na gaosia ai meaai ma le faʻafouina moni o le a faʻaitiitia ao talia e le rat le meaʻai. Blackburn [] na iloa ai o le gaoioiga o le dopamine e sili atu i le tumutumu o moa pe a uma ona tuʻuina atu se faʻamafanafanaga e masani ona faʻamaonia ai se lisiti meaai nai lo le maeʻa ona tuʻuina atu se taumafataga e lei fuafuaina. O nei faʻamatalaga e le finau i faʻataʻitaʻiga o le phasic doping firing e faamamafaina ai le matafaioi o le dopamine i le faʻamaonia o mea moni o le vavalo faʻamatalaga [], ae ia faamamafaina le taua o le dopamine i le sauniuniga mo, ma le tulimataiga o le taui o meaai.

O se talaʻaga o le maualuga o le suka e mafai ona saofagā i luga o le maualuga o le maualuga i taui faʻatatau mai meaai []. O laumei e faʻaalia i le faʻaogaina o le gaogao o le gaogao o loʻo faʻaalia ai faailoga o le faʻalagolago (faʻafeiloaʻi i le tele o le faʻaaogaina o le sugar, μ-opiod ma le dopamine receptor changes, ma le faʻataunuʻuina o suauu binges) ma le somatic, neurochemical, ma le amio o faailoga o le opioid withdrawal aveeseina e ala i le puleaina o le keloxone, faapea foi le fesuiaʻiiga ma le amphetamine [,]. Faʻataʻitaʻiga faʻapitoa i fualaau oona i totonu o tagata ua fai ma vaisu ua faʻaaogaina le saʻo OFC [,], faʻatasi ma le faʻasagaina i lenei itulagi e mafua ona o le faʻafeiloaʻi i meaʻai [], ma fautua mai o le faʻalavelaveina o gaoioiga faʻapipiʻi e ono mafua ai le fafagaina.

O fua o meaʻai e lipotia mai e le tagata lava ia e faʻamaʻo lelei lelei ma le BMI ma fuaina fua le caloric [,,,]. Ua lipotia mai e tagata taʻutino le malosi malosi o le maualuga o gaʻo, maualuga-suka e sili atu nai lo tagata taʻitoʻatasi [,,]. Obese tagata matutua latou te galulue malolosi mo meaai ma galuega mo le tele o meaai nai lo tagata matutua [,,]. E vavalalata i tamaiti vavalalata, e sili atu ona taumafa fanau laiti i le leai o se fiaʻai [] ma galue malosi mo meaai [].

Ua faʻatusatusa e suʻesuʻega le faʻamalosia o le faiai i le tali atu i le tuʻuina atu o meaʻai i totonu o ni fuaitau vavalalata i tagata taʻitoʻatasi. Karhunen [] ua maua le faateleina o le faatoaagaina mai i le saʻo ma le faaletino faaletino pe a uma ona aafia i ata o meaʻai i fafine e sili ona lelei ae le o le vaivai, ma o lenei activation ua fetaui lelei ma le fuaina o le fia aai. Rothemund [] ua maua ai tali sili atu i ata o meaai maualuga-kalori i tagata lautele lean matutua tagata matutua ma o le BMI na faʻamalosia lelei i le tali i le insula, clarumrum, cingulate, gyrus postcase (somatosensory cortex) ma le lateral OFC. Stoeckel [] maua le sili atu o le faʻamalosia i totonu o le medial ma le lautele OFC, amygdala, ventral striatum, coriex medial prefrontal, insula, cortex cingulate muamua, pallidum mata, caudate, ma le hippocampus i tali i ata o le maualuga o kalori ma le maualalo-calorie meaai mo totoʻa tagata taitoatasi. Stice, Spoor, ma Marti [] na maua ai le lelei lelei o le BMI ma le faʻamalosia i totonu o le sulu (Fig 2) i le tali atu i ata o meaʻai e 'ai ma meaʻai e le faʻafefeteina ma faʻafouina i le pito i fafo OFC (Fig 3) ma le pito i luma o le taligalu i le tali atu i ata o mea taumafaʻai ma tioata vai.

Fig 2 

Vaega o le Coronal o le faateleina o le faatoaagaina mai i totonu o le metotia (-15, 6, 3, z = 3.59, pe leʻi faia <.001) i le tali atu i meaai manaʻomia - le faʻaaogaina o meaʻai o se gaioiga a le BMI ma le kalafi o le faʻatulagaina o fuataga (PE) mai lena itulagi.
Fig 3 

Axial section o le faʻateleina o le faʻaagagaina i le laporal orbitofront cortex (OFC) (33, 27, -12, z = 4.01, pe leʻi faia <.001) i le tali atu i le manaʻomia o meaʻai faʻafeagai ma le vai o se gaioiga a le BMI ma le kalafi o le faʻatulagaina o fuataga (PE) o ...

E ui lava o suʻesuʻega o le neuroimaging o loʻo i luga ua faʻalauteleina ai lo tatou malamalama i le tali mai o nisi o potu faiʻai i ata o meaʻai, e leʻo manino pe o nei suʻesuʻega e maua ai le fiafia i mea taumafa, talu ai e leʻi aofia ai le faʻaaogaina o meaʻai i le taimi o le suʻesuʻeina. I lo matou iloa, na o le tasi le ata suʻesuʻe na faʻatusatusaina ai le faʻalogo i tagata taʻitoʻatasi o loʻo faʻaaogaina se faʻalauiloa na mafua ai ona suʻesuʻeina le mauaina o meaʻai. Na matou maua ai o talavou matutua na latou faʻaalia le sili atu o le faʻatoagaina mai o Rolandic, faaletino, frontal ma parietal o regional territories e tali atu i le tulimataiga o le taumafa taumafa e faʻatatau i le tauleʻaleʻa talavou [].

I se aotelega, o faʻamaumauga a le tagata lava ia, amio, ma le mafaufau e faʻataʻitaʻiina ai e tagata taʻitoʻatasi o loʻo faʻaalia le sili atu o le tau o meaai nai lo tagata taʻitoʻatasi. O le mea lea, e mafai ona tulai mai le atuatuvale ona o se taunuuga o se tali vave i le mafaufau "manao i" faiga. Matou te talitonu o le a aoga le fanua mai le tele o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga e faʻamaonia saʻo pe o tagata taʻitoʻatasi e faʻamaonia le sili atu o le tau o meaai i le tali atu i le faʻaalia o meaai moni e ese mai i meaʻai e le mafai ona maua. O le mea taua, e leai ni suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga i le taimi nei ua tofotofoina pe o le maualuga i luga o le tau o meaʻai e maua ai le tele o le lamatiaga mo le le lelei o le mauaina o le mamafa ma le tele o meaʻai, ma avea ai lenei mea ma mea e ave i ai le faamuamua mo suʻesuʻega i le lumanaʻi. O le a taua foi le suʻeina pe o le maualuga o le taumafa o meaʻai maualuluga ma maualuga-suka e fesoasoani i le maualuga o le tau o taumafa.

Faʻataʻitaʻiga o le Sensitivity Reward

E lua laina o faʻamaoniga e faʻamaonia ai e taua le suʻesuʻeina o tagata faʻataʻitaʻiga o fegalegaleaiga ma mea e le masani ai i le taui o meaʻai ina ia faʻalautele ai le lamatiaga o le gaʻo. O faʻamatalaga e faʻamaonia ai meaai, faʻaaogaina o mea faʻapitoa i le mafaufau, ma le taui tau tupe e faʻagaoioia ai isi ituaiga o faiʻai [,,,]. E le gata i lea, o le faaletonu i le femalagaaʻi totogi e fesoʻotaʻi ma le oona, faʻaaogaina vailaau, ma le vavalo tupe [,]. O le mea moni, o loʻo i ai le faʻamaoniga o se fesoʻotaʻiga i le va o meaʻai ma faʻamalosi faʻamalosi. Taumafa o mea taumafa e faʻaleleia ai le faʻamalosia o le taumafa ma fualaau faʻamalosi [,], o se aafiaga lea e le itiiti ifo i le vaega o le aufaasālalau e ala i suiga i le faailo o le dopamine []. O le maualuga o le sogasolo i meaola e fesoʻotaʻi ma le sili atu o le puleaina o cocaine [] ma le faʻaaogaina o meaʻai e faʻaitiitia ai le faʻamalosia o le cocaine []. Neuroimaging data o loʻo fautuaina mai ai foʻi mea e talitutusa ai faʻamatalaga dopamine o fualaau faasaina ma tagata taʻutaʻua [,].

E ui o loʻo i ai le tele o mea e mafai ona faʻafetaui ai le sootaga i le va o mea le lelei i le tau o meaʻai ma le ofe, tolu e foliga mai e talafeagai le talafeagai: () o le i ai o kenekenelosi e fesoʻotai ma le faʻaitiitiga o le dopamine e faʻamaonia i le matagaluega o taui (DRD2, DRD4, DAT, COMT), () faʻaletino le atinaʻeina, lea e faʻalauteleina ai le lamatiaga mo le tali atu i le tele o mea faʻaleleia o le tino, ma () se siosiomaga o meaʻai le lelei.

Genotypes e aʻafia ai le dopamine

Tuuina atu e faapea o le dopamine e taʻalo i se vaega taua i le matagaluega o taui ma e aofia i le taui o meaʻai [,,], e mulimuli mai o polymorphisms genetics e aʻafia ai le maua o le dopamine ma le faʻatinoga o suʻega o le dopamine e mafai ona faʻafetaui ai aʻafiaga o mea e le masani ai i le taui o meaʻai i le lamatiaga mo le taumafa. E tele aʻafiaga o loʻo aʻafia ai le ola o le dopamine, e aʻafia ai i latou e aʻafia ai le talia o le totoamine, felauaiga, ma le malepe.

I le taimi nei, o le lagolago sili ona malosi o le faʻalauteleina na faʻaalia mo le TaqIA polymorphism o le DND2 gene. Le TaqIA polymorphism (rs1800497) e tolu ona vaega eseese: A1 / A1, A1 / A2, & A2 / A2. TaqIA na muamua manatu o le a tu i totonu o le 3 '-nuaiga o le DRD2, ae o loo nofo moni lava i le tuaoi ANKK1 tuaoi []. Tala faʻatatau e fautuaina ai tagata taitoatasi ma genotypes e aofia ai le tasi pe lua kopi o le A1 o le 30-40% e itiiti ifo i le D2 talileleia ma le faʻamaonia o le dopamine brain signification nai lo i latou e leai se A1 allele [,,]. O i latou o loʻo i ai le A1 allele ua faʻaitiitia le faʻaogaina o le kulūkose i vaega tetele (faʻamaʻi ma nucleus accumbens), pito i luma, ma insula [] - itulagi aofia ai i meaʻai taui. O le faʻamatalaga masani, ole fesoʻotaʻiga ole A1 e fesoʻotaʻi ma le faʻataʻitaʻiga ole vaega ole meso-limbic, prefrontal cortex, hypothalamus, ma amygdala]. O le eletise maualalo ole D2 e fesoʻotaʻi ma le A1 allele e faʻaititia ai tagata taitoatasi i le faʻamalosia o le numera o taui o le dopamine, ma faʻaaogaina ai isi mea e pei o le petipeti e foia ai le faaletonu o le dopamine []. I faʻataʻitaʻiga tutusa ma faʻafeiloaʻi, o le A1 allele e fesoʻotaʻi ma le maualuga o le manuʻa [,,,,,,]. Masalo ona o le faʻatulagaga lea e tupu i le taimi o le taumafataga, o tagata taʻitasi o loʻo i ai le A1 allele lipoti sili atu le fiafia i mea taumafa, galue mo le tele o mea taumafa i galuega faʻatonutonu, ma faʻateleina meaai ad lib nai lo i latou e aunoa ma lenei uila [,].

O le taua, o le sootaga i le va o mea le lelei i le faʻamalosia o meaʻai ma le fuaina lelei o le taumafa o meaʻai e faʻamalosia e le A1 allele. Epstein [] maua se fegalegaleaiga i le va o le A1 allele ma le tau o meaai i tagata matutua, e pei o le taumafa aupito sili ona lelei na tupu mo i latou oe na lipotia le siitia o le malosi mai meaai ma maua le A1 allele. E faapena foi, Epstein [] maua ai se fegalegaleaiga taua i le va o le A1 allele ma le taumafa i mea tau taumafa i tagata matutua, e pei o le meaʻai sili ona lelei na tupu i totonu oi latou oe na galulue sili ona faigata e maua ai ni meaʻai ma maua ai le A1 allele. E pei ona taʻua, Stice [] na iloa ai o le sootaga i le va o se faʻataunuʻuina o tali tuusao i le mea na maua mai i meaai na valoia ai le tele o le aʻafiaga mo le mamafa o le tupe i le lumanaʻi i le mulimulitaia o le 1-tausaga mo tagata taitoatasi o loʻo i ai le A1 allele.

O le 7-toe faʻaleleia poʻo le uumi o le DND4 (DRD4-L) o loʻo faʻafesoʻotaʻi i le faʻaitiitiga o le senituri D4 i se suʻesuʻega in vitro [], i le le lelei o le tali atu i le methylphenidate i le le atoatoa o le le atoatoa /,], ma le itiiti ifo o le dopamine ile faʻamalolo i le telefoni i le faʻaaogaina o le nicotine [], ma fautua mai atonu e fesoʻotai i le faʻamanuiaina o taui. O le DRD4 o se atigipusa postsynaptic lea e matua faʻatoʻilaloina le avefeʻau avefeʻau adenylate cyclase. O le mea lea, ua faʻamaonia e faʻapea o i latou o loʻo i le DRD4-L o loʻo mafai ona faʻaalia le sili atu o le le mautonu []. O le senituri o le D4 o loʻo maua i vaega e le o faʻalavelaveina e ala i faʻasalaga faʻasalalau mai le faʻalauteleina o le faʻalauteleina o le fale, e aofia ai le muamua o le cortex, o le gingle gyrus, ma le insula []. O tagata e leʻo le DRD4-L ua faʻaalia le maualuga maualuga o le soifuaga o le BMI i faʻataʻitaʻiga e lamatia ai le gaʻo, e aofia ai tagata taʻitoʻatasi o loʻo aʻafia ai le faʻafitauli o le Seasonal Disorder Disorders Disorder Disorder Disorder Disorders Disorder Disorder Disorder Disorder Disorder Disorder Disorder Disorder Disorder Disorder Disorder Disorder Disorder Disorder Disorder Disorder Disorder Disorder Disorder Disorder Disorder Disorder Disorder Disorder Disorder Disorder Disorder Disorder Disorder Disorder Disorder Disorder Disorder Disorder Disorder Disorder Disorders Health], o tagata taʻitoʻatasi ma le fatu o le foamia nervosa [], ma talavou Amerika-Amerika [], ae o lenei mafutaga e leʻi faʻaalia i ni faʻataʻitaʻiga se lua o talavou [,]. E ono faigata ona iloa ni aʻafiaga faʻapitoa i se faʻataʻitaʻiga o tagata taʻitoʻatasi e leʻi pasia le vaitau sili ona lamatia mo le gaʻo. O tagata matutua ma e aunoa ma le DRD4-L o loʻo faʻaalia le faʻalauteleina o taumafa taumafa e tali atu ai i meaʻai [], faateleina le gasegase ulaula ma le faʻatoaagaina mai o le pito sili atu o le gyrus ma le insula e tali atu i fusi ulaula [,], faateleina le ava malosi e tali atu ai i le tofoina o le ava malosi [], ma le faateleina o le lototoa o le heroine i le tali atu i le heroine [].

O le dopamine e faʻasaʻolotoina e masani lava ona faʻaitiitia e ala i le vave faʻaleleia e ala atu i le vailaʻau o le dopamine (DAT), lea e tele i le striatum []. O le DAT e faatonutonuina le synaptic dopamine e ala i le toe faʻaaogaina o le neurotransmitter i tuʻufaʻatasiga faʻapitoa. Faʻaaliga i lalo ifo o le DAT, lea e fesoʻotaʻi ma le 10 toe faʻaleleia (DAT-L), e mafai ona faʻaitiitia le kiliaina o synaptic ma o le mea lea e maua ai maualuga maualuga o le dopamine, ae faʻamaʻapeʻaina le faʻamalolo o le dopamine []. Pecina [] na iloa ai o le faʻalavelaveina o le gaʻo o le DAT na maua ai le synaptic dopamine faʻatasi ai ma le maualuga o le malosi o taumafa ma le fiafia mo meaai paleni i fualaau. O se meaʻai tele-gaʻo ua faʻaititia ai le maualuga o le DAT i vaega pito i luga ma le lautele o le paluga tioata e faʻatusatusa i se meaʻai maualalo i fua []. O le maualalo o le maua mai o le DAT e fesoʻotai ma le BMI maualuga i tagata []. O le DAT-L na fesoʻotaʻi ma le tele o meaʻai i fomaʻi Amerika Amerika, ae le o isi ituaiga faʻalapotopotoga []. O tagata matutua ma e aunoa ma le DAT-L allele na faʻaalia ai le faʻamaloloina o le dopamine i le tali atu i le ulaula sikaleti [].

Catechol-o-methyltransferase (COMT) e faatonutonu ai le faʻamavaeina o le dopamine, aemaise i le cortex muamua, lea e sili atu ai le COMT nai lo le striatum []. Ae ui i lea, o COMT ei ai foi sona aafiaga i le lotoifale i totonu o le striatum [] ma aʻafia ai le numera o le dopamine i le striatum e ala mai i le glutamatergic efferents mai le cortex muamua i le striatum []. Ole suiga ole nucleotide e tasi i le genet COMT, lea e mafua ai le sui ole methionine (Val / Met-158) e maua ai le faʻaitiitia o le 4 i le COMT i le Met relative to Val homozygotes, ma faʻaaogaina ai le Igilisi masini e faʻalautele ai le maualuga o le dopamine i le pito i luma o le cortex ma le siʻosiʻomaga ma itiiti ifo le faʻamalolo o le dopamine [,]. O tagata e leai se faʻaoga e aunoa ma le Met allele ua faʻaalia ai le maualuga o le tauia o le taui faʻapitoa e pei ona faʻasinoina e tali a le tali i le taimi o le faʻamanuiaina o taui poʻo le filifilia o taui [,] ma le faaaogaina o mea []. Wang [] na iloa ai o tagata taitoatasi ma le Met allele agai i fafo e foliga mai e sili atu i le 30% le siitia i le BMI mai le tausaga 20 i le 50 tausaga (e faavae i lipoti lata mai).

Uiga o le le mautonu

Ua faʻamatalaina o tagata faʻaosofia e sili atu ona nofouta i faʻaaliga mo le taui ma sili atu ona faigofie i faʻalavelave uma o faʻataʻitaʻiga o mea taumafa palaʻai i totonu o la tatou siosiomaga faʻafefeteina [,] e taʻitaʻia ai le manatu e faapea, o le sili atu le mamafa o le a maua mo le autalavou e faʻaalia ai meaʻai e le masani ai ma uiga le lelei. Faʻaleleia e le tagata lava ia le faʻaleaʻopoʻatoa o le aʻafiaga o le tino ma le tulaga o le gaʻo [,,] faʻatusatusa le fuaina o le caloric [] ma le le lelei i le mamafa o le mamafa i le togafitiga o le oona [,,]. Obese e fesoʻotai atu i tagata taʻitoʻatasi o loʻo faʻaalia le tele o faigata i le taliina o tali i amioga e le o ni mea e faʻaaoga ma taofi-faʻamaonia ma faʻaalia le sili atu le mataalia i le taui i se galuega tau tupe totogi.,]. O le mamafa ma le lean tamaiti latou te faʻateleina kalori pe a uma ona faʻafeiloaʻi i meaʻai, e pei o le manogi ma le tofoina o se meaai gaʻo [], ma fai mai o le tagata muamua e sili atu ona tuʻuina atu i tuʻinanauga e mafua mai i meaʻai. O le siʻosiʻomaga e fesoʻotaʻi ma tagata taʻitoʻatasi ua faʻaalia se mea e sili ona maualuga mo le vave mauaina, ae sili atu le leiloa i le lumanaʻi i amioga i nisi o suʻesuʻega [,], ae le o isi [,].

E afaina ai le faʻatulagaina o tulafono

Matou te faʻamaonia foi, i totonu o tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai mea e le masani ai i le taui o meaʻai, oi latou e talitonu o le taumafa e faʻaitiitia ai le leaga ma afaina ai aʻafiaga lelei o le a sili atu ona faʻaalia ma faʻaalia ai le tele o le mamafa o tupe maua e faʻatatau i i latou e le o faʻatauina nei talitonuga. O le mea moni, o faʻamoemoega faʻatonutonu tulafono faatonutonu e ono avea ma faʻataʻitaʻi autu e iloa ai pe o tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai ni faʻafitauli i le lagona lautele o le faʻamanuiaga e faʻaalia ai le amataina o le meaʻai, ma le faʻaaoga sese o mea; matou te manatu oi latou e talitonu o le 'ai e lelei le aʻafiaga o le a sili atu ona i ai i le auala muamua, ae oi latou e talitonu o lena mea e faʻaaogaina le lelei o aʻafiaga atonu o le a sili atu ona alu i le auala mulimuli. Corr [] ua faapea foi ona faapea o le sootaga i le va o le tauia o le mafaufau ma le tali atu i lena taui o le a faafetaui e eseesega a tagata taitoatasi i tulaga o tulafono faatonutonu e aafia ai. I le lagolagosua, o le tauleleia e le tagata lava ia na maua mai ai le lagona e na o le tali atu i taui i luga o se amio mo tagata auai oe na faʻamoemoe o le galuega e faʻamalosia []. I le tele o tulaga, o tagata taʻitoʻatasi e talitonu o le taumafa e faʻaitiitia ai aʻafiaga leaga ma faʻaleleia ai aʻafiaga o le a foliga mai o le a faʻaalia ai le faateleina o le piʻoina o le taumafa i luga o le mulimuli i le 2 tausaga nai lo i latou e le o faʻatumauina lenei talitonuga []. Ua matou iloa o tagata taitoatasi o loʻo faʻauluina le 'ai, oi latou e talitonu o le taumafa e faʻaitiitia ai aʻafiaga leaga ma faʻaleleia ai aʻafiaga lelei, o le a sili atu ona faʻaalia le tumau pea o le taumafa i luga o le mulimuli i le 1 tausaga e faʻatatau i i latou e le o faʻatauina lenei talitonuga []. E le gata i lea, o tagata taʻitoʻatasi e talitonu o le ulaula tapaa ma le ava malosi e faʻaalia ai le aʻafiaga o le a sili atu ona faʻaalia le faateleina o le latou ulaula ma le ava malosi e fesoʻotaʻi ma i latou e le o iai nei faʻamoemoega o tulafono faʻatulafonoina [,].

Meaʻai Taumafa

Ua finauina e tagata suʻesuʻe e faapea, o le faʻaaogaina o meaʻai maualuluga ma maualuga-suka i le fale, faleaoga, faleoloa faleoloa, ma faleaiga e faateleina ai le lamatiaga mo le oona [,,]. E le gata i lea, o faʻamatalaga mo meaai le lelei (vaaia o le afifiina, le manogi o fusi Farani) e faʻapupulaina ai le taumafa o nei meaʻai, lea e fesoasoani i le le lelei o le maua o mea []. O tagata taʻitoʻatasi o loʻo nonofo i fale e tele meaʻai e maualuga ma gaʻo-suka e sili atu ona taumafa i nei mea e le lelei, ae oi latou e nonofo i fale ma fualaau aina ma fualaau faisua e tele atu meaʻai maloloina [,,]. Tele o meaʻai na faʻatauina i masini faʻatau ma se map i aoga e maualuga le gaʻo ma le suka [,]. Tamaiti aʻoga i aoga ma masini faʻatau ma se map faleoloa e sili atu le gaʻo ma le itiiti ifo fualaau aina ma fualaʻau nai lo tamaiti i isi aʻoga []. I luga o le 35% o talavou latou te taumafa i meaai masani i aso uma ma i latou e masani ona 'ai i nei faleaiga e sili atu le tele o kalori ma gaʻo e sili atu nai lo i latou e le o []. O faleoloa taumafa anapogi e masani ona vavalalata i aʻoga []. I le itu faʻaitulagi, o le televave o faleaiga meaai e fesoʻotai ma le oona ma le gasegase e aʻafia ai [,,], e ui lava ina leai ni faʻamaumauga ua lipotia mai [,]. O le mea lea, tatou te faʻamoemoe e faapea, o le fesoʻotaʻiga o mea le talafeagai i le tau o meaʻai e ono lamatia ai le maualalo o tupe maua i le lumanaʻi o le a sili atu ona malosi mo tagata auai i se siosiomaga o meaʻai le lelei.

Faaiuga ma Taʻiala mo Suʻesuʻega i Luma

I lenei lipoti tatou te toe iloiloina ai ni mea na maua mai suʻesuʻega na suʻesuʻeina pe o ni mea e le masani ai i le tau mai le taumafa o mea taumafa ma le faʻatautaiga o meaʻai faʻatau ma meaai faʻatasi ma le BMI tutusa ma le alualu i luma i le lumanai i le BMI. I le aotelega, o tusitusiga e taʻu mai ai o le a maua ai le tele o taui mai mea taumafa; o suʻesuʻega faifaipea na tupu mai i suʻesuʻega e faʻaaoga ai mafaufauga faʻataʻitaʻiga, lipoti a le tagata lava ia ma amioga e iloilo ai le tauia o taumafa. E le gata i lea, o suʻesuʻega e faʻaaogaina ai le lipoti a le tagata lava ia ma amioga e maua ai e sili atu le tele o taui mai le taumafataga o mea taumafa, ma o mea e fiafia i ai meaʻai maualuluga ma maualuga-meaʻai o loʻo valoia le siitia o le mamafa ma le tele o aʻafiaga mo le gaʻo. Ua iloa foi e suʻesuʻega o ata o le tino tele e faʻatusatusa atu i tagata taʻitoʻatasi o loʻo faʻaalia le sili atu o le faʻatoagaina i le cortex gustatory ma le somatosensory cortex i le tali atu i se meaʻai meaai, lea atonu o lona uiga o le taumafaina o meaai e sili atu le fiafia mai se vaaiga faʻapitoa. Ae ui i lea, o nisi suʻesuʻega faʻataʻitaʻi na maua ai e le sili atu le faʻagasologaina i totonu o le fale i fafo e tali atu i mea taumafa e aʻafia ai tagata taʻitasi, e fautuaina ai le faʻamalosia o le faʻamalosia o le seleselega taui. O le mea lea, e pei ona taʻua, o faʻamatalaga faʻamaonia e le tuʻuina atu le lagolago manino i se faigofie faʻataʻitaʻiga poʻo se faʻaoga faigofie ole hypo-reactivity o le gaʻo.

Aumai lenei seti o mataupu, ma le faʻamaoniga mai suʻesuʻega manu e fautua mai ai o le faʻaaogaina o meaʻai maualuga ma gaʻo-suka e mafua ai le faʻavaeina o tulafono a le D2 faʻaleleia, matou te tuʻuina atu se faʻataʻitaʻiga o le faʻatinoina o le faʻatinoga o le faʻatinoga o mea faʻavae (Fig 4) lea tatou te manatu ai o tagata e lamatia mo le oona muamua na faaalia ai le gasegase i le cortex gustatory faapea foi i le somatosensory cortex lea e mafua ai le taumafaina o meaai e sili atu le fiafia mai se vaaiga iloga, lea e mafai ona oo atu ai i se taui sili atu o le mafaufau mai meaai ma le faateleina o le tulaga lamatia. gasegase, e mafua ai le maua o se tupe maua le mama. Matou te manatu o lenei meaʻai e mafai ona oʻo atu ai i le faʻaleleia o tulafono faatonutonu i totonu o le aoga lona lua i le tele o le faʻaaogaina o meaʻai tele, lea e mafai ona faateleina ai le faʻaogaina atili o mea taumafa ma faaauau pea ona maua le tupe. Peitaʻi, e taua le maitauina o le gasegase e faʻatusatusa i le taulaʻi na faʻaalia le maualuga o le faʻatoaagaina i totonu o le pito i tua e tali atu i taumafa faʻatatau i mea taumafa, fautuaina ai se eseesega o aʻafiaga i luga o le vaʻavaʻai ma faʻatau fua taui.

Fig 4 

Faataʻitaʻiga faʻavae faʻataʻitaʻiga o loʻo tuʻuina atu le fesoʻotaʻiga i le va o mea le lelei i le tau o meaʻai ma le lamatiaga mo le le lelei o le maua o le mamafa.

O se mea e faamuamua mo suʻesuʻega i le lumanaʻi o le suʻeina lea pe o faʻalavelave i le faiʻai faʻatautaia o le faiʻai e faʻateleina le lamatiaga mo le le lelei o le mamafa o le mamafa ma le amataina o le meaʻai. E naʻo le tasi le suʻesuʻega e oʻo i le taimi nei ua tofotofoina pe o mea e le masani ai i itu o faiʻai o loʻo aʻafia i le vaʻavaʻai ma faʻatau ai taui o mea taumafa e faʻapupulaina ai le lamatiaga mo tupe maua i le lumanaʻi. Aemaise lava, o suʻesuʻega i le lumanaʻi e tatau ona suʻesuʻeina pe o faʻalavelave faʻafuaseʻi ma le tele o faʻalavelave faʻapitoa poʻo le maualuga i le faʻaaogaina masani o se gaʻo maualuga, gaʻo maualuga-suka. O le a taua tele le suʻeina o manatu autu e uiga i le faʻamatalaina o nei suʻesuʻega, e pei o le faʻaitiitia o lagona o le somatosensory ma gustatory regions e faʻaliliuina i le faʻaitiitia o le fiafia i le taimi o taumafa. O suʻesuʻega i le lumanaʻi e tatau foi ona taumafai e foia taunuʻuga e le ogatasi o loʻo fautua mai ai o tagata taʻusalaina latou te faʻaalia le maualuga o le tali atu o nisi o faiʻai i meaʻai, ae o le faʻafofoina o isi vaega o faiʻai, e fesoʻotaʻi ma tagata taʻitoʻatasi. O loʻo i ai se manaʻoga faapitoa e faʻapipiʻi le fuaina o le dopamine o loʻo faʻatinoina i fua faʻatatau o le MRI o fuataga ma le faʻaogaina o meaʻai. O le iloiloga o suʻesuʻega e faʻaalia ai o le galue o le dopamine e fesoʻotaʻi atu i eseesega o le faʻaleleia o meaʻai. Ae peitai, talu ai o suʻesuʻega i totonu o tagata na faʻaaogaina fua o le MRI o tali i meaʻai, poʻo PET o le faʻamaumauga a le DA, ae leʻi fuaina uma i tagata lava e tasi, e le o manino pe o le a le tele o le meaʻai e maua ai le mafaufau e faʻalagolago lava i faiga faʻapitoa a le AT ma pe o lenei mea o loʻo faʻamatalaina ai le eseesega o le tali atu i tagata sili ona lelei ma le toʻa. O le mea lea, o suʻesuʻega e faia ai faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga e faʻaaogaina ai le PET ma le MRI aoga, o le a fesoasoani i le faʻalauteleina o le malamalamaaga i auala faʻalauiloa e mafua ai le tele o meaʻai. O le mea mulimuli, o faʻamatalaga lata mai mai le faiaʻoga suʻesuʻega suʻesuʻega ua mafai ai ona matou amata suʻesuʻe pe faʻapefea ona faʻafesoʻotaʻi nei mea e le masani ai i le tau o mea taumafa ma nisi o mea faʻainitaneti ma le siosiomaga, e pei o kenera e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le faailo o le dopamine, eleʻele eleelea, aafia ai faʻatonuga tulafono, ma se siosiomaga o meaai e le lelei . O suʻesuʻega i le lumanaʻi e tatau ona faʻaauau pea ona suʻesuʻe mea e faʻaalia ai le faʻafitauli o le faʻalavelave e maua mai i mea e le masani ai ile faletupe totogi e tali atu i le meaʻai ma maua ai se tupe maua e faʻaititia ai le ono lamatiaga ole maualalo o le maua o le mamafa.

Faamatalaga Faʻamatalaga

 

Le Faʻalauiloa a le Lomitusi: O le PDF lenei o se tusitusiga e leʻi faʻaaogaina lea na taliaina mo le lolomiina. I le avea ai ma se tautua mo o tatou tagata faʻatau, o loʻo tatou saunia lenei uluai kopi o tusitusiga. O le tusitusiga o le a faʻaaogaina le kopiina, faʻavasegaina, ma le toe iloiloga o le faʻamaoniga ao leʻi faʻasalalauina i lona tulaga mulimuli. Faamolemole ia matau i le faagasologa o le gaosiga e mafai ona maua ai mea sese e mafai ona aafia ai le anotusi, ma o tulafono uma e le faatagaina e faatatau i le tusi o talaaga.

 

Faʻasinomaga Faʻamatalaga

Eric Stice, Oregon Research Institute.

Sonja Spoor, Iunivesite o Texas i Austin.

Janet Ng, Iunivesite o Oregon.

David H. Zald, Vanderbilt University.

mau faasino

1. Flegal KM, Graubard BI, Williamson DF, Gail MH. O le tele o oti e aʻafia ai ma le mamafa, mamafa, ma le gaʻo. JAMA. 2005; 293: 1861-1867. [PubMed]
2. Hedley AA, Odgen CL, Johnson CL, Carroll MD, Curtin LR, Flegal KM. O le tele o le mamafa ma le gaʻo i totonu o tamaiti US, talavou ma tagata matutua, 1999-2000. JAMA. 2004; 291: 2847-2850. [PubMed]
3. Jeffrey R, Drewnowski A, Epstein LH, Stunkard AJ, Wilson GT, Wing RR, Hill D. Longterm tausiga o le gau o le mamafa: Tulaga o iai nei. Health Psychology. 2000; 19: 5-16. [PubMed]
4. Stice E, Shaw H, Marti CN. O se iloiloga o suʻesuʻega o meaola mo le fanau ma le tupulaga talavou: O le paʻu i luga o faʻalavelave e galue ai. Failautusi Faʻapitoa. 2006; 132: 667-691. [PMC free article] [PubMed]
5. Davis C, Strachan S, Berkson M. Sensitivity to reward: Manatu mo le gasegase ma le gaʻo. Manatu. 2004; 42: 131-138. [PubMed]
6. Dawe S, Loxton NJ. O le matafaioi o le le mautonu i le atinaʻeina o vailaau ma mea e ai ai meaai. Neuroscience ma le Biobehavioral Review. 2004; 28: 343-351. [PubMed]
7. Blum K, Braverman ER, Umia JM, Lubar JF, Monastra VJ, Miller D, et al. Faʻafitauli o le le atoatoa o le taui: O se faʻataʻitaʻiga biogenic mo le faʻamautinoaina ma le togafitiga o amioga le lelei, faʻafefete, ma le faʻamalosia. Tusi o tala o fualaau faasaina. 2000 32S: 1-vi. [PubMed]
8. Wang GJ, Volkow ND, Fowler JS. O le matafaioi o le dopamine i le faaosofiaina o meaai i totonu o tagata: aʻafiaga mo meaʻai. Manatu Faʻamatalaga i luga o Manulauti Faʻafitauli. 2002; 6: 601-609. [PubMed]
9. Bowirrat A, Oscar-Berman M. Fegalegaleaiga i le va o le DNACergic neurotransmission, ava malosi, ma le faaletonu o le totogi. American Journal of Medical Genetics. Neuropsychaitric. 2005; 132B: 29-37. [PubMed]
10. McGloin AF, Livingstone MB, Greene LC, Webb SE, Gibson JM, Jebb SA, et al. Siʻosiʻomaga ma le gaʻo i le gasegase o tamaiti ma faʻalogo i tamaiti i suiga eseese o le āfua. Faʻasalalau o le 'oloa tele. 2002; 26: 200-207. [PubMed]
11. Nicklas TA, Yang SJ, Baranowski T, Zakeri I, Berenson G. Fuaina o mamanu ma le oona tele i tamaiti: Suesuega o le fatu a Bogalusa. Amerika Journal of Medicinal Preventive. 2003; 25: 9-16. [PubMed]
12. Rissanen A, Hakala P, Lissner L, Matlar CE, Koskenvuo M, Ronnemaa T. Taliaina le fiafia faapitoa mo le gaʻo ma le gaʻo o mea taumafa: A suʻesuʻega o paʻu masaga e tasi o le maso-masini e tasi. Faʻasalalau o le 'oloa tele. 2002; 26: 973-977. [PubMed]
13. Fisher JO, Birch LL. O le gaʻo susu ma le faʻaaogaina o le 3- i tamaiti 5 e taʻi tausaga e fesoʻotaʻi ma le faʻamaoni matua. Journal of the American Dietetic Association. 1995; 95: 759-764. [PubMed]
14. Stunkard AJ, Berkowitz RI, Stallings VA, Schoeller DA. O le malosi o le malosi, ae le o le gaosiga o le gaosiga, o se fua faʻatatau o le tino i le pepe. Amerika Journal of Clinical Nutrition. 1999; 69: 524-530. [PubMed]
15. Wardle J, Guthrie C, Sanderson S, Birch D, Plomin R. Mea e fiafia i ai ma gaoioiga e fiafia i ai tamaiti o loʻo taulaʻi ma le fiafia. Faʻasalalau o le 'oloa tele. 2001; 25: 971-977. [PubMed]
16. Drewnowski A, Kurth C, Holden-Wiltse J, Saari J. Meaʻai e fiafia iai i le tino o manu: Carbohydrates ma fats. Manatu. 1996; 18: 207-221. [PubMed]
17. Salbe AD, DelParigi A, Pratley RE, Drewnowski A, Tataranni PA. Manatu i mea e fiafia i ai ma suiga o le mamafa o le tino i se faitau aofaʻi tele. Le American Journal of Clinical Nutrition. 2004; 79: 372-378. [PubMed]
18. Jacobs SB, Wagner MK. Obese ma tagata taʻutaʻua: Faʻalauiloa ma uiga uiga. Faʻafeiloaʻiga Faʻaleaga. 1984; 9: 223-226. [PubMed]
19. Saelens BE, Epstein LH. O le faʻamalosia o le taumafa i totonu o fafine oona ma e le faʻafefe. Manatu. 1996; 27: 41-50. [PubMed]
20. Westenhoefer J, Pudel V. Faʻafiafiaina mai meaʻai: Taua mo filifiliga filifiliga a le tagata ma taunuuga o le faʻatapulaʻaina. Manatu. 1993; 20: 246-249. [PubMed]
21. Davis C, Patte K, Levitan R, Reid C, Tweed S, Curtis C. Mai le faaosofia o le amio: o se ata o le tauia o le mafaufau, o le taumafa, ma mea e fiafia i ai i le tulaga lamatia o le gaʻo. Manatu. 2007; 48: 12-19. [PubMed]
22. Franken IH, Muris P. O eseʻesega a tagata taʻitoʻatasi i le faʻamanuiaina o taui e fesoʻotaʻi ma le manaʻoga o meaʻai ma le mamafa o le tino i le soifua maloloina lelei. Manatu. 2005; 45: 198-201. [PubMed]
23. O'Doherty JP, Deichmann R, Critchley HD, Dolan RJ. Tali a le Neural i le taimi o le faʻamoemoega o se taui muamua. Neuron. 2002; 33: 815-826. [PubMed]
24. Gottfried J, Tamaitiiti DM, Zald DH. Faʻataʻitaʻiga o siama. I: Zald DH, Rauch SL, faatonu. O le Orbitofrontal Cortex. Oxford: Oxford University Press; 2006. pp. 125-172.
25. Laititi DM, Jones-Gotman M, Aupito A. Faʻasaʻoina le dopamine faʻasao i le pito i tua o le fale e fetaui lelei ma le faʻamalieina o taumafa i tagata soifua maloloina soifua maloloina. Neuroimage. 2003; 19: 1709-1715. [PubMed]
26. Bassareo V, Di Chiara G. Aafiaga eseese o faiga faʻaauau ma le le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o auala i luga o le tali mai muamua ma le popo dopamine transmissioin i fualaau oona i kuluga fafaga ad libitum. Journal of Neuroscience. 1997; 17: 851-861. [PubMed]
27. Hajnal A, Smith GP, Norgren R. O le suʻega o le gutu o le suʻega e faʻateleina ai le dopamine i le rat. American J Physiology Regulatory Integrative Comp Physiology. 2004; 286: R31-R37. [PubMed]
28. Rada P, Avena NM, Hoebel BG. O aso uma e pipiʻi i luga o le suka e faʻateleina ai le dopamine i totonu o le atigi accumbens. Neuroscience. 2005; 134: 737-744. [PubMed]
29. Kelley AE. Faʻaauau le faʻatonutonuina o le malosi o le manaʻoga: Matafaioi i amioga faʻatauvaʻa ma le tauleleia o aʻoaʻoga. Neuroscience ma le Biobehavioral Review. 2004; 27: 765-776. [PubMed]
30. Petrovich GD, Setlow B, Holani PC, Gallagher M. Amygdalo-hypothalamic matagaluega e mafai ai e le au aʻoaʻoga ona faʻaipoipo ma faʻateleina le 'ai. Journal of Neuroscience. 2002; 22: 8746-8753. [PubMed]
31. Fetissov SO, Meguid MM, Sato T, Zhang LH. Faʻalauiloaina o faʻamaʻi o le dopaminergic i le hypothalamus o le paʻu ma le puta tele o le fua o le Zucker ma le faʻaaogaina o meaʻai. American Journal of Physiology - Faʻatonutonu, tuʻufaʻatasia ma faʻatusatusa mafaufauga. 2002; 283: R905 – R910. [PubMed]
32. Hamdi A, Porter J, Prasad C. Faʻitiʻitia le faʻaaogaina o le D2 dopamine i le tino o Zucker kio: Suiga i le taimi o le matua. Suesueina o Brain. 1992; 589: 338-340. [PubMed]
33. Orosco M, Rouch C, Nicolaidis S. Rostromedial hypothalamic suiga suiga o monoamine i le tali atu i le osofia o le inisalini ma le kulukose i le fafagaina saoloto o le obese Zucker Rats: Suesuega microdialysis. Manatu. 1996; 26: 1-20. [PubMed]
34. Levin B, Dunn-Meynell A, Balkan B, Keesey R. Filifiliga filifilia mo le gaosiga o meaʻai ma le teteʻe i rato a Sprague-Dawley. Am J Physiol Regul Integr Comp Physiol. 1997; 273: R725-R730. [PubMed]
35. Levin B, Dunn-Meynell A. Faʻaitiitia le leptin totonugalemu o tamaʻaiga ma le gaʻo meaʻai. Am Physiological Soc. 2002; 283: R941-R948. [PubMed]
36. Orosco M, Gerozisis K, Rouch C, Meile MJ, Nicolaidis S. Hypothalamic monoamines ma insulin e faatatau i le fafagaina i le tino o le Zucker rat e pei ona faaalia mai e le microdialysis. Maualuga Suesuega. 1995; 3: S655-S665. [PubMed]
37. Epstein LJ, Leddy JJ, Temple JL, Faatuatua MS. Faʻaleleia o mea taumafa ma le 'ai: O se suʻesuʻega tele. Failautusi Faʻapitoa. 2007; 133: 884-906. [PMC free article] [PubMed]
38. Volkow ND, Wang GJ, Telang F, Fowler JS, Thanos PK, Logan J, et al. O loʻo i ai i le vailaʻau o le DDRNUMX o loʻo maua i le laititi o le dopamine. Neuroimage. 2; 2008: 42-1537. [PMC free article] [PubMed]
39. Wang GJ, Volkow ND, Logan J, Pappas NR, Wong CT, Zhu W, et al. Brain dopamine ma le gaʻo. Lancet. 2001; 357: 354-357. [PubMed]
40. Huang XF, Zavitsanou K, Huang X, Yu Y, Wang H, Chen F, et al. Dopamine transporter ma le D2 faʻamaumauga o loʻo faʻaaogaina i masini e ono tulaʻi pe faʻasaʻo i le gaʻo maualuga o mea taumafa-fualaʻau susunuina. Suesuega ole Brain Behavioral. 2006; 175: 415-419. [PubMed]
41. Papatiso T, Lopez M, Teneud L, Contreras Q, Alatele T, De Quijada M, Alternus E, Weiss R, Museeo E, Paez X, Hernandez L. Amantadine i le togafitiga o le gaʻo o le neuroleptic-induced in rats: Behavioral, endocrine ma neurochemical correlation. Pharmacopsychiatry. 1997; 30: 43-54. [PubMed]
42. Bina KG, Cincotta AH. O le faʻamalosi o le fomaʻi e faʻasaʻo le maualuga o le neuropeptide o le hypothalamic Y ma le corticotropin-faʻamalolo o le homone, o le mamafa o le tino, ma le hyperglycemia i le masini. Neuroendocrinology. 2000; 71: 68-78. [PubMed]
43. Leddy JJ, Epstein LH, Jaroni JL, Roemmich JN, Paluch RA, Goldfield GS, et al. O le aafiaga o le methylphenidate i luga o le 'ai i tama tane. Maualuga Suesuega. 2004; 12: 224-232. [PubMed]
44. Lee MD, Clifton PG. Auala masani o le leai o ni kosi e fafagaina e togafiti, olanzapine, poʻo haloperidol. Pharmacology Biochemistry ma Behaivor. 2002; 71: 147-154. [PubMed]
45. Montague PR, Berns GS. O le tamaoaiga faʻavaomalo ma mea ola o le faʻatusatusa. Neuron. 2002; 36: 265-284. [PubMed]
46. Kringelbach ML, O'Doherty J, Rolls ET, Andrews C. O le faʻaleleiaina o le tino o le tagata i totonu o le faʻamalosi meaai e faʻatasi ma lona matagofie. Cereb Cortex. 2003; 13: 1064-1071. [PubMed]
47. Laititi DM, Zatorre RJ, Dagher A, Evans AC, Jones-Gotman M. Suiga i le faiʻai e fesootaʻi ma le 'aina o sukalati: Mai le fiafia i le faʻafefe. Brain. 2001; 124: 1720-1733. [PubMed]
48. Uher R, Meatotino J, Faia M, Brammer MJ, Campbell IC. Faiga faʻapitoa o meaʻai faʻapitoa e aʻafia ai meaʻai: Aafiaga o le anapogi ma le kenera. Suesuega ole Brain Behavioral. 2006; 169: 111-119. [PubMed]
49. Stice E, Spoor S, Bohon C, Tamaʻitaʻi laiti DM. O le fesoʻotaʻiga i le va o le manufeʻai ma le faʻaipoipoina o tali i meaʻai e faʻamalosia e le taʻano TaqlA1 DRD2. Saienisi. 2008; 322: 449-452. [PMC free article] [PubMed]
50. Del Parigi A, Chen K, Hill DO, Wing RR, Reiman E, Tataranni PA. Faʻaauau le tali atu i ni tali le masani ai i se taumafataga i tagata poto faapitoa. Faʻasalalau o le 'oloa tele. 2004; 28: 370-377. [PubMed]
51. Del Parigi A, Chen K, Salbe AD, Reiman EM, Tataranni PA. Aafiaga mataʻutia o mea taumafa ma le itumalo: O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o meaola o le mafaufau e afaina i le tofoina o se meaʻai susu pe a maeʻa le anapogi. NeuroImage. 2005; 24: 436-443. [PubMed]
52. Pritchard TC, Macaluso DA, Eslinger PJ. Faʻamalo mafaufauga i tagata gasegase i faʻamaʻi pipisi. Neuroscience Neuroscience. 1999; 113: 663-671. [PubMed]
53. de Araujo IET, Kringelbach ML, Rolls ET, McGlone F. Tali a tagata i le vai i le gutu, ma aafiaga o le fiainu. Journal of Neurophysiology. 2003; 90: 1865-1876. [PubMed]
54. Laititi DM, Geregory MD, Mak YE, Gitelman D, Mesulam MM, Parrish T. Faʻasalaga o le faʻavavega o le faʻavavega o le malosi ma le faʻaleagaina o tau aofaʻi o le tagata. Neuron. 2003; 39: 70-711. [PubMed]
55. Veldhuizen MG, Bender G, Puipuiga RT, Tamaitiiti Laiti. Taumafai e iloa le tofo i se vaifofo le lelei: faʻaogaina vave o le cortex faʻamalolo e ala i le gauai atu i le tofo. Sensite Faʻamatalaga. 2007; 32: 569-581. [PubMed]
56. Yang ZJ, Meguid MM. Lha dopaminergic gaoioiga i ni anufe o le zucker mafiafia. Neuroreport. 1995; 6: 1191-1194. [PubMed]
57. Volkow ND, Fowler JS, Wang GJ. Matafaioi o le dopamine i le faʻamalosia o fualaau faasaina ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu i tagata: Oʻuga mai faʻataʻitaʻiga suʻesuʻega. Faʻataʻitaʻiga Faʻataʻitaʻi. 2002; 13: 355-366. [PubMed]
58. Laruelle M, Huang Y. Faʻaauau pea o le faʻaleleia o le televise o le 'eleʻele i le tauvaga faʻatauvaga. Faʻamatalaga fou QJ Nucl Med. 2001; 45: 124-138. [PubMed]
59. Laruelle M, D'Souza C, Baldwin R, Abi-Dargham A, Kanes S, Fingado C, Seibyl J. Imaging D2 talimalo talimalo i le endogenous dopamine i tagata. Neuropsychopharmacology. 1997; 17: 162–174. [PubMed]
60. Geiger B, Behr G, Frank L, Caldera-Siu A, Beinfeld M, Kokkotou E, Pothos N. Faamaoniga mo mesolimbic dopamine exocytosis le atoatoa i rava oona. O le FASEB Journal. 2008; 22: 2740-2746. [PMC free article] [PubMed]
61. Epstein LJ, Temple JL, Neaderhiser BJ, Salis RJ, Erbe RW, Leddy J. Food reinforcement, le dopini D2 genotype, ma le malosi o le taumafa i tagata gasegase ma le taufaasese. Neuroscience Neuroscience. 2007; 121: 877-886. [PMC free article] [PubMed]
62. Stice E, Spoor S, Bohon C, Veldhuizen M, Tamaʻitaʻi laiti DM. Faʻafesoʻotaʻi le taui mai le taumafaina o mea taumafa ma le faamoemoe e faʻaaogaina i le meaʻai: O le faʻatinoina o suʻesuʻega faʻasolosolo. Journal of Abnormal Psychology. I le lolomiina. [PMC free article] [PubMed]
63. Thompson, et al. D2 dopamine gene generator (DRD2) Taq1 O se polymorphism: faʻaitiitiga dopamine D2 o loʻo fusifusia i totonu o le tagata soifua e fesootai ma le A1 allele. Pharmacogenetics. 1997; 7: 479-484. [PubMed]
64. Pohjalainen T, et al. O le A1 allele o le gene gene receptor D2 dopamine o loʻo valoia ai le maualalo o le avanoa o le receptor D2 i volenitia soifua maloloina. Mentalic Psychiatry. 1998; 3: 256-260. [PubMed]
65. Jonsson EG, et al. Polymorphisms i le dopamine D2 gene generator ma a latou mafutaga i le numera o le talini o le dopamine o tagata volenitia maloloina. Mentalic Psychiatry. 1999; 4: 290-296. [PubMed]
66. Ritchie T, Noble EP. Faʻalapotopotoga o fitu polymorphisms o le gene o le receptor D2 dopamine faʻatasi ai ma uiga faiʻai o le talipupuni. Neurochemistry Research. 2003; 28: 73-82. [PubMed]
67. Tupala E, Hall H, Bergströ K, Mantere T, Rösönen P, Sörkioja T, Tiihonen J. Dopamine D2 faʻaaliga ma faʻapipiʻi i ituaiga 1 ma 2 ava malosi ua fuaina i le autoradiography atoa o tagata. Faʻafanua o Brain Tagata. 2003; 20: 91-102. [PubMed]
68. Goldstein R, Klein A, Tomasi D, Zhang L, Cottone L, Maloney T. et al. Faʻaititia le muai manatu i le tau tupe e fesootaʻi ma le faʻaletonu o le faʻaosofia ma le amio pulea i vaisu cocaine? Amerika Journal of Psychiatry. 2007; 164: 43-51. [PMC free article] [PubMed]
69. Martinez D, Gil R, Slifstein M, Hwang DR, Huang Y, Perez A, et al. O le ava malosi o le faalagolago e fesootaʻi ma le faʻamaonia o le dopamine i le telefoni. Biological Psychiatry. 2005; 58: 779-786. [PubMed]
70. Noble EP. D2 dopamine gene generator in psychiatric ma neurological disorders ma ona faʻapitoa. American Journal of Medical Genetics. 2003; 116: 103-125. [PubMed]
71. Bello NT, Lucas LR, Hajnal A. Toe faʻaogaina le sogasoga o aʻafiaga e aʻafia ai le dopamine D2 masini o le taligalu i totonu o le fale. Neuroreport. 2002; 13: 1557-1578. [PMC free article] [PubMed]
72. Colantuoni C, Schwenker J, McCarthy J, Rada P, Ladenheim B, Cadet JL, et al. Faʻaaogaina le maualuga o le suka o loʻo fusifusia i le dopamine ma le mu-opioid i totonu o le faiʻai. Neuroreport. 2001; 12: 3549-3552. [PubMed]
73. Kelley AE, Will MJ, Steininger TL, Zhang M, Haber SN. Faʻatapulaʻaina o le taumafa i aso uma o se meaai e sili ona palata (sukalati Faamautinoa) suia fesuiaiga o le gaʻo o le elekephalin. Europa a le Neuroscience. 2003; 18: 2592-2598. [PubMed]
74. Reefd DR, Friedman MI. O meaʻai faʻatasi e suia ai le taliaina o le gaʻo e tamaʻi. Manatu. 1990; 14: 219-230. [PubMed]
75. Warwick ZS, Synowski SJ. Aafiaga o meaʻai ma le tausiga o mea taumafa i luga o le gaʻo gaʻo ma le taliaina i tamaʻi. Faaletino ma Amioga. 1999; 68: 235-239. [PubMed]
76. Hutchison KE, McGeary J, Smolen A, Bryan A, Swift RM. O le DRD4 VNTR polymorphism e faʻaalia ai le naunau i le taumafa ava malosi. Health Psychology. 2002; 21: 139-146. [PubMed]
77. Laititi laʻitiiti, Gerber J, MAK YE, Hummel T. Faʻasalalauga tali eseʻese na faʻalauiloaina e ala i le faʻaaogaina o faʻamatalaga faʻapitoa ma le malamalama i tagata. Neuron. 2005; 47: 593-605. [PubMed]
78. Berridge K. taui o meaʻai: Faʻailoga ole faiʻai o le manaʻo ma le fiafia i ai. Neuroscience & Biobehavioural Iloiloga. 1996; 20: 1–25. [PubMed]
79. Pelchat ML, Johnson A, Chan R, Valdez J, Ragland JD. Ata o manaʻoga: Faʻatoagaina o meaʻai-taumafa i le taimi o le fMRI. NeuroImage. 2004; 23: 1486-1493. [PubMed]
80. Roefs A, Herman CP, MacLeod CM, Smulders FT, Jansen A. I le taimi muamua na vaʻavaʻai: faʻafefea ona taofi e tagata faʻatau mea taumafa mataʻetaʻe gaʻo? Manatu. 2005; 44: 103-114. [PubMed]
81. Robinson TE, Berridge KC. Amphetamine i totonu o le intra-accumbens e faʻaleleia ai le soifua manuia o le manuia o le manuia: Faʻaleleia o taui "manaʻo" e aunoa ma le faʻaleleia o le "fiafia" poʻo le faʻamalosia o tali. Journal of Neuroscience. 2000; 20: s91-s117. [PubMed]
82. Jansen A. O se faʻataʻitaʻiga faʻalelei o le 'aiina o le pinge: Faʻatonu le toe faʻafoʻisia ma faʻaalia le faʻaaliga. Suesuega o le Amio ma Lelei. 1998; 36: 257-272. [PubMed]
83. Laitiiti DM, Veldhuizen MG, Faʻataʻavaleina J, Mak YE, McGlone F. Suiga tuʻufaʻatasiga mo le faʻatatau ma le faʻasologa o chemosensation. Neuron. 2008; 57: 786-797. [PMC free article] [PubMed]
84. Delgado MR, Nystrom LE, Fissell C, Noll DC, Fiez JA. Le siakiina o le tali o le hemodynamic i le taui ma le faasalaga i totonu o le fale. Journal of Neurophysiology. 2000; 84: 3072-3077. [PubMed]
85. Elliott R, Friston KJ, Dolan RJ. E le mafai ona faʻafesoʻotaʻi aʻafiaga i totonu o polokalama a tagata. Journal of Neuroscience. 2000; 20: 6159-6165. [PubMed]
86. Knutson B, Fong GW, Adams CM, Varner JL, Hommer D. Faʻavaeese o le faʻamoemoe ma le taunuʻuga ma le fMRI faʻapitoa. NeuroReport. 2001; 12: 3683-3687. [PubMed]
87. Beaver JD, Lawrence AD, van Ditzhuijzen J Davis, Davis MH, Woods A, Calder AJ. O eseesega a tagata taʻitoʻatasi i le taui taui e vaʻaia ai le tali atu o le toto i ata o meaʻai. Journal of Neuroscience. 2006; 26: S160-S166.
88. Stoeckel L, Weller R, Cook E, Twieg D, Knowlton R, Cox J. Widespread taui-faʻasologaina o le tino i fafine gasegase e tali atu i ata o meaai maualuga-kalori. Neuroimage. 2008; 41: 636-647. [PubMed]
89. LaBar KS, Gitelman DR, Parrish TB, Kim YH, Nobre AC, Mesulam MM. O le fia taumafa e faʻapipiʻiina ai le faʻatinoina o le corticolimbic i fualaau oona i totonu o tagata. Neuroscience Neuroscience. 2001; 115: 493-500. [PubMed]
90. O Rosenbaum M, Sy M, Pavlovich R, Leibel RL, Hirsch J. Leptin ua liua le paʻu o le paʻu o le paʻu-faʻaaogaina i faʻalavelave faʻaitulagi faʻavaomalo tali atu i meaʻai gaosi meaʻai. Journal of Investigation Investigation. 2008; 118: 2583-2591. [PMC free article] [PubMed]
91. Del Parigi A, Gautier J, Chen K, Salbe A, Ravussin E, Reiman E, et al. Neuroimaging and obesity: Faʻailogaina o le faiʻai tali atu i le fiaaai ma le saturation i totonu o tagata e faʻaaoga le tomorlam emissiongraphy tomorgraphy. Ann NYAcademy o Saienisi. 2002; 967: 389-397. [PubMed]
92. Morris JS, Dolan RJ. Faʻaaogāina o le tagata i le amygdala ma le orbitofrontal cortex i le fiaʻai-faʻaleleia le manatuaina mo meaʻai. Journal of Neuroscience. 2001; 21: 5301-5310. [PubMed]
93. Wang GJ, Volkow ND, Telang F, Jayne M, Ma J, Rao M, et al. O le faʻaaogaina o fualaau oona e maua mai ai le gaioiga o le tagata. Neuroimaging. 2004; 21: 1790-1797. [PubMed]
94. Uher R, Yoganathan D, Mogg A, Eranti V, Oloa J, Campbell IC, et al. Aafiaga o le itu tauagavale agaʻi faʻafouina le faʻamalosia o le mageni i luga o meaʻai. Biological Psychiatry. 2005; 58: 840-842. [PubMed]
95. Schultz W, Apicella P, Ljungberg T. Tali a le monkey dopamine neurons e tauia ai ma faʻaleleia fuamalie ao faagasolo laasaga o le aoaoina o se galuega e tuai ai tali. Journal of Neuroscience. 1993; 13: 900-913. [PubMed]
96. Schulz W, Romo R. Dopamine laina o le manuki i le ogatotonu o le fatu: O aʻafiaga o tali i fuamoa e faʻaalia vave ai gaioiga o amioga. Journal of Neurophysiology. 1990; 63: 607-624. [PubMed]
97. Kiyatkin EA, Gratton A. Mataʻituina suʻesuʻega o le dopamine extracellular i totonu o le tumutumu o le faʻaogaina o nifo mo meaai. Suesueina o Brain. 1994; 652: 225-234. [PubMed]
98. Blackburn JR, Phillips AG, Jakubovic A, Fibiger HC. Dopamine ma amioga sauniuni: II Suesueina o le neurochimium. Neuroscience Neuroscience. 1989; 103: 15-23. [PubMed]
99. Schultz W, Dickinson A. Neuronal faʻamatalaga o mea sese sese. Iloiloga Faaletausaga o Neuroscience. 2000; 23: 473-500. [PubMed]
100. Avena NM, Long KA, Hoebel BG. O suʻelaʻau e faʻalagolago i le suālaʻau e faʻaalia ai le faʻaleleia atili o le tali mo le suka pe a uma le faʻasalaga: Faʻamataoniga o le aʻafia o le suka. Faaletino ma Amioga. 2005; 84: 359-362. [PubMed]
101. Colantuoni C, Rada P, McCarthy J, Patten C. O faʻamaoniga e mafua ai le tele o le suka i totonu o le suka e mafua ai le faalagolago i le opioid. Mafuaaga. 2002; 10: 478-488. [PubMed]
102. Bonson KR, Grant SJ, Contoreggi CS, Sootaga JM, Metcalfe J, Weyl HL, et al. Auala o Neura ma le gaioiga o le koko o le koko. Neuropsychopharmacology. 2002; 26: 379-386. [PubMed]
103. Volkow ND, Wang GJ, Fowler JS, Hitzemann RJ, Angrist B, Gatley SJ, et al. O le methylphenidate e faʻaosofia ai le manaʻo i tagata e fai mea inu cocaine e fesoʻotaʻi ma suiga i le saʻo ma le vaʻaia o metabolism: O aʻafiaga i le tagofia o mea ua fai ma vaisu. Amerika Journal of Psychiatry. 1999; 156: 19-26. [PubMed]
104. Delahanty LM, Meigs JB, Hayden D, Williamson DA, Nathan DM. Faʻafesoʻotaiga o mafaufauga ma amioga i le BMI faavae o le polokalame o le puipuia o le maʻisuka. Maʻisuka Care. 2002; 25: 1992-1998. [PMC free article] [PubMed]
105. Forman EM, Hoffman KL, McGrath KB, Herbert JD, Brandsma LL, Lowe MR. O se faʻatusatusaga o taʻiala-ma taʻiala faʻavae mo le taulimaina o meaʻai: O se suʻesuʻega analog. Suesuega o le Amio ma Lelei. 2007; 45: 2372-2386. [PubMed]
106. Nederkoorn C, Smulders FT, Jansen A. Cephalic tali i vaega, manaʻoga ma meaʻai i mea masani. Manatu. 2000; 35: 45-55. [PubMed]
107. Drewnowski A, Krahn DD, Demitrack MA, Nairn K, Gosnell BA. Talia tali ma mea e manaʻo ai mo mea manogi suamalie: Faʻailoga mo le auai o le opioid. Faaletino ma Amioga. 1992; 51: 371-379. [PubMed]
108. White MA, Whisenhunt BL, Williamson DA, Greenway FL, Netemeyer RG. Atinaʻe ma le faʻamaonia o le Food-Craving Inventory. Maualuga Suesuega. 2002; 10: 107-114. [PubMed]
109. Johnson WG. Aafiaga o le iloga o le taua ma le mamafa o le mamafa i luga o le faʻatinoina o mea taumafa a tagata. Journal of Personality and Social Psychology. 1974; 29: 843-848. [PubMed]
110. Fisher JO, Birch LL. Aʻai i le le lava o le fiaai ma le mamafa i teine ​​mai 5 i 7 tausaga. Amerika Journal of Clinical Nutrition. 2002; 76: 226-231. [PMC free article] [PubMed]
111. Temple JL, Legerski C, Giacomelli AM, Epstein LH. Meaʻai e sili atu ona faʻamalosia mo le mamafa nai lo tamaiti. Faʻafeiloaʻiga Faʻaleaga. 2008; 33: 1244-1248.
112. Karhunen LJ, Lappalainen RI, Vanninen EJ, Kuikka JT, Uusitupa MI. Vaʻaia faʻapitonuʻu le toto i le taimi o faʻalauiloaina o mea taumafa i totonu o fafine maʻoti ma masani ai. Brain. 1997; 120: 1675-1684. [PubMed]
113. Rothemund Y, Preuschhof C, Bohner G, Bauknecht H, Klingeblel R, Flor H, et al. Le faʻamalosia o le faʻafouina o le strialtum e le maualuga o kalori meaʻai faʻapitoa i fualaau oona. Neuroimage. 2007; 37: 410-421. [PubMed]
114. Stoeckel L, Weller R, Cook E, Twieg D, Knowlton R, Cox J. Widespread taui-faʻasologaina o le tino i fafine gasegase e tali atu i ata o meaai maualuga-kalori. Neuroimage. 2008; 41: 636-647. [PubMed]
115. Stice E, Spoor S, Marti N. O faʻalavelave faʻafuaseʻi o le femalagaaʻi totogi ma le aʻafiaga o le gasegase mo le faʻamaonia o le dopamine e faʻamaonia ai le maua o le mamafa. I sauniuniga.
116. Comings DE, Rosenthal RJ, Lesieur HR ', Rugle LJ, Muhleman D, Chiu C, et al. O se suʻesuʻega o le gene o le receptor dopamine D2 i gaioiga faʻaletonu. Pharmacogenetics. 1996; 6: 107-116. [PubMed]
117. Carr KD. Faʻateleina o fualaau fualaau faʻatapulaʻa e ala i le faʻagataina o mea taumafa masani: Faʻailoga faʻalauiloa ma faʻavae autu. Faaletino ma Amioga. 2002; 76: 353-364. [PubMed]
118. Raynor HA, Epstein LH. O le taua o le faʻamalosia o mea taumafa i lalo o tulaga eseese o meaʻai ma mea faʻasaina. Manatu. 2003; 40: 15-24. [PubMed]
119. Wilson C, Nomikos GG, Collu M, Fibiger HC. O le faʻasalaga o le faʻamaonia o amioga faʻaosofia: Taua o le avega. Journal of Neuroscience. 1995; 15: 5169-5178. [PubMed]
120. Levine AS, Kotz CM, Gosnell BA. Suga ma gaʻo: O le neurobiology o mea e sili ona fiafia i ai. Lautusi o Meaʻai. 2003; 133: 831S-834S. [PubMed]
121. Comer SD, Lac ST, Wyvell CL, Carroll ME. Faʻatasia o aʻafiaga o le byprenorphine ma le nondrug toe faʻaleleia atili i le IVcocaine pulea e le tagata lava ia i tamaʻi o loʻo tausia i lalo o laina FR. Psychopharmacology (Berlin) 1996; 125: 355-360. [PubMed]
122. Worsley JN, Moszczynska A, Falardeau P, Kalasinsky KS, Schmunk G, Guttman M, et al. O le protein o le receptor Dopamine D1 e maualuga i luga o le faʻalavelave o tagata e masani ona faʻaaogaina le methamphetamine. Mentalic Psychiatry. 2000; 5: 664-672. [PubMed]
123. Martel P, Fantino M. Mesolimbic dopaminergic system system as a function of food reward: A microdialysis study. Pharmacology Biochemistry ma amioga. 1996; 53: 221-226. [PubMed]
124. Yamamoto T. Faʻatusiga o meaʻai mo le gaioiga o mea faʻapitoa ma aʻafiaga o le tofo i le faiʻai. Archives o le Talafaasolopito ma le Cytology. 2006; 69: 243-255. [PubMed]
125. Fossella J, Green AE, Fan J. Iloiloina o se fesuiaiga o le polymorphism i le ankyrin repeat ma le kinase e aofia ai le 1 (ANKK1) gene ma le faʻagasologaina o fesoʻotaiga o le tausiga o le pulega. Malamalama, Mafia, ma le Neuroscience Behavioral. 2006; 6: 71-78. [PubMed]
126. Jonsson EG, Notning MM, Grunhage F, Farde L, Nakashima Y, Propping P, et al. Polymorphisms i le dopamine D2 gene generator ma a latou mafutaga i le numera o le talini o le dopamine o tagata volenitia maloloina. Mentalic Psychiatry. 1999; 4: 290-296. [PubMed]
127. Pohjalainen T, Rinne JL, Nagren K, Lehikoinen P, Anttila K, Syvalahti EK, et al. O le A1 allele o le gene gene receptor D2 dopamine o loʻo valoia ai le maualalo o le avanoa o le receptor D2 i volenitia soifua maloloina. Mentalic Psychiatry. 1998; 3: 256-260. [PubMed]
128. Ritchie T, Noble EP. Faʻalapotopotoga o fitu polymorphisms o le gene o le receptor D2 dopamine faʻatasi ai ma uiga faiʻai o le talipupuni. Neurochemistry Research. 2003; 28: 73-82. [PubMed]
129. Comings DE, Flanagan SD, Dietz G, Muhleman D, Knell E, Gysin R. O le receptor dopamine D2 (DRD2) o se gaʻo tele i le lapisi ma le maualuga. Journal of the American Medical Association. 1993; 266: 1793-1800. [PubMed]
130. Blum K, Braverman ER, Wood RC, Gill J, Li C, Chen TJ, et al. Faateleina le faʻaaogaina o le TaqI A1 faʻamaoniga o le gene generator (DRD2) i le oona ma le faʻaogaina o le faʻaaogaina o vailaau oona: O se lipoti muamua. Pharmacogenetics. 1996; 6: 297-305. [PubMed]
131. Jenkinson CP, Hanson R, Cray K, Weidrich C, WW Knowler, Bogardus C, et al. Faʻalapotopotoga o le polymorphic receptor dopamine D2 Ser311Cys ma le TaqIA ma le manua po o le ituaiga o le maʻisuka 2 i totonu o Pima Indians. Faʻasalalau Faʻavaomalo o le Mataʻutia ma le Faʻafitauli Faʻafitauli Faʻaleagafisa. 2000; 24: 1233-1238. [PubMed]
132. Noble EP, Nofono RE, Ritchie R, Syndulko K, Bohlman MC, Noble LA, et al. D2 dopamine gene gene and obesity. International Journal of Food Disorders. 1994; 15: 205-217. [PubMed]
133. Spitz MR, Detry MA, Pillow P, Hu YH, Amos CI, Hong WK, et al. Vaʻaiga faʻapitoa o le gene o le receptor D2 dopamine ma le gaʻo. Suesueina o Meaʻai. 2000; 20: 371-380.
134. Tataranni PA, Baier L, Jenkinson C, Harper I, Del Parigi A, Bogardus C. O le sui o le Ser311Cys i le diaactor dopamine tagata D2 e fesoʻotaʻi ma le faʻaititia o tupe faʻaalu. Maʻisuka. 2001; 50: 901-904. [PubMed]
135. Thomas GN, Critchley JA, Tomlinson B, CS Cockram, Chan JC. Sootaga i le va o le TaqI polymorphism o le dopamine D2 ma le toto maualuga i le maualuga o le hyperglycemic ma normoglycemic mataupu Sina. Clinical Endocrinology. 2001; 55: 605-611. [PubMed]
136. Epstein LH, Wright SM, Paluch RA, Leddy JJ, Hawk LW, Jaroni JL, et al. Faʻafesoʻotaʻi i le va o le faʻamalosia o meaʻai ma le dopamine genotypes ma lona aʻafiaga i taumafa taumafa i tagata ulaula. Amerika Journal of Clinical Nutrition. 2004; 80: 82-88. [PubMed]
137. Faʻaauau V, Sanyal S, Buchwaldt S, Paterson A, Jovanovic V, Van Tol HH. Faʻasagaga o le maualuga o le AMP i le cyclic cyclic e eseese ituaiga o vailaʻau o le D4. Tusi a Neurochemistry. 1995; 65: 1157-1165. [PubMed]
138. Hamarman S, Fossella J, Ulger C, Brimacombe M, Dermody J. Dopamine responsive 4 (DRD4) 7-toe faʻaleleia le vaʻaia ole tali ole methylphenidate i tamaiti e iai le faʻafitauli ole gasegase o le tino: A suʻesuʻega pharmacogentic. Lautusi o Tamaiti ma Atalii Talavou Psychopharmacology. 2004; 14: 564-574. [PubMed]
139. Seeger G, Schloss P, Schmidt MH. Faʻasologa o le polymorphisms gene elemene i le gasegase o le hyperkinetic-faʻaaliga o le tali atu i togafitiga ma le methylphenidate? Neuroscience Letters. 2001; 313: 45-48. [PubMed]
140. Brody AL, Mandelkern MA, Olmstead RE, Fuafuaga D, Hahn E, Shiraga S, et al. O le fesuiaiga o fesuiaiga o auala o le dopamine ma le ulaulaina o le dopamine i totonu o le faapaologa / nucleus accumbens. Faletusi o le Kolisi Faapitoa. 2006; 63: 808-816. [PMC free article] [PubMed]
141. Noain D, Avale ME, Wedemeyer C, Calvo D, Peper M, Rubinstein M. Faʻamataina o neu neuronoa e faʻaalia le dopamine D4 gene generator e faʻaaoga ai le maile BAC o loʻo i ai. Europa a le Neuroscience. 2006; 24: 2429-2438. [PubMed]
142. Levitan RD, Masellis M, Lam RW, Muglia P, Basile VS, Jain U, et al. Vaʻaia le tamaititi ma le dysphoria ma le matua matuia e fesootaʻi ma le geniuseni o le receptor dopamine D4 i le fafagaina o fafine e afaina ai le taimi. Neuropsychopharmacology. 2004; 29: 179-186. [PubMed]
143. Kaplan AS, Levitan RD, Yilmaz Z, Davis C, Tharmalingam S, Kennedy JL. O le DRD4 / BDNF fesoʻotaʻiga gene-gene e fesoʻotaʻi ma le BMI maualuga i fafine ma le foamia nervosa. International Journal of Food Disorders. 2008; 41: 22-28. [PubMed]
144. Guo G, North KE, Gordenf-Larsen P, Bulik CM, Choi S. Body mass, DRD4, gaioiga faaletino, amioga le mautonu, ma le tulaga o le tamaoaiga o le aiga: O Le Add a Health Study. Mafuaaga. 2007; 15: 1199-1206. [PubMed]
145. Fuemmeler BF, Agurs-Collins TD, McClernon FJ, Kollins SH, Kail ME, Bergen AW, Ashley-Koch AE. Kenera o loʻo aʻafia ai i le serotonergic and dopaminergic o loʻo faʻatusatusaina vaega BMI. Mafuaaga. 2008; 16: 348-355. [PMC free article] [PubMed]
146. Hinney A, Schneider J, Siegler A, Lehmkohl G, Poustka F, Schmidt MH, et al. Leai se faʻamaoniga mo le aʻafiaga o polymorphisms o le dopamine D4 gene generator i le anorexia nervosa, underweight, ma le oona. American Journal of Medical Genetics. 1999; 88: 594-597. [PubMed]
147. Sobik L, Hutchison K, Craighead L. Cue-na maua ai le naunau mo meaai: o se auala fou i le suʻesuʻeina o le taumafa pinge. Manatu. 2005; 44: 253-261. [PubMed]
148. Hutchison KE, LaChance H, Niaura R, Bryan AD, Smolen A. O le DRD4 VNTR polymorphism e aʻafia ai le toe gaoioi i le ulaula. Journal of Abnormal Psychology. 2001; 111: 134-142. [PubMed]
149. McClernon FJ, Hutchison KE, Rose JE, Kozink RV. O DRD4 VNTR polymorphism e fesoʻotai ma tali le tumau i fuesu ulaula. Psychopharmacology. 2007; 194: 433-441. [PubMed]
150. Hutchison KE, Swift R, Rohsenow DJ, Monti PM, Davidson D, Almeida A. Olanzapine e faaitiitia ai le naunau e inu pe a uma ona inu ni pusa ma se fualaau o le ava malosi. Psychopharmacology. 2001; 155: 27-34. [PubMed]
151. Shao C, Li Y, Jiang K, Zhang D, Xu Y, Lin L, et al. O le polyoporphic Dopamine D4 e faʻaleleia ai le faʻailoga-na mafua ai le fiafia o heroin i le gagana Saina. Psychopharmacology. 2006; 186: 185-190. [PubMed]
152. Floresco SB, West AR, Ash B, Moore H, Grace AA. O le faʻafefe o le faʻaogaina o le dopamine neuron firing differentially regulates tonic and phasic dopamine transmission. Nat Neurosci. 2003; 6: 968-973. [PubMed]
153. Pecina S, Cagniard B, Berridge KC, Aldrigde JW ', Zhuang X. E sili atu le maualuga o "mumusu" o manulele o le Hyperdopaminergic ae le o le "fiafia" mo taui lelei. Journal of Neuroscience. 2003; 23: 9395-9402. [PubMed]
154. South T, Huang XF. O le maualuga o le taumafataga o le taumafataga o le a faateleina ai le dopamine D2 ma faʻaitiitia ai le taofiofia o le receptor i le dopamine i le nucleus accumbens ma le kulimi o le mice. Neurochemical Research. 2008; 33: 598-605. [PubMed]
155. Chen PS, Yang YK ;, Yeh TL, Lee IH, Yao WJ, Chiu NT, Lu RB. Faʻasagaga i le va o le tino ma le vailaʻau o loʻo maua i vailaau vaʻaia soifua maloloina: suʻesuʻega a le SPECT. Neuroimage. 2008; 40: 275-279. [PubMed]
156. Epstein L, Jaroni J, Paluch R, Leddy J, Vahue H, Hawk L, Wileyto P, Shield P, Lerman C. Dopamine ave le kenefoti e avea o se tulaga lamatia mo le gaʻo i totonu o tagata Amerika-Amerika ulaula. Mafuaaga. 2002; 10 1232-1230. [PubMed]
157. Matsumoto M, Weickert C, Akil M, Lipska B, Hyde T, Herman M, Kleinman J, Weinberger D. Catechol O-methyltransferase mRNA faʻamatalaga i le mafaufau o le tagata ma le rat: Faʻailoga mo se matafaioi i totonu o le galuega faʻapipiʻi o le neuronal. Neuroscience. 2003; 116: 127-137. [PubMed]
158. Huotari M, Gogos J, Karayiorgou M, Koponen O, Forsberg M, Raasmaja A, Hyttinen J, Mannisto P. Brain catecholamine metabolism i catechol-O-methyltransferase (COMT) -o fuamoa fua. Europa a le Neuroscience. 2002; 15: 246-256. [PubMed]
159. Bilder R, Volavka J, Lachman H, Grace A. O le catechol-0-methyltransferase polymorphism: O sootaga ma le vailaau o le dopamine tonic-phasic ma le neuropsychiatric phenotypes. Neuropsychopharmacology. 2004; 29: 1943-1961. [PubMed]
160. Boettiger C, Mitchell J, Tavares V, Robertson M, Joslyn G, D'Esposito M, Fields H. Immediate rewards in people: Fronto-parietal networks and role for catechol-O-methyltransferase 158Val / Val genotype. Journal of Neuroscience. 2007; 27: 14383-14391. [PubMed]
161. Yacubian J, Sommer T, Schroeder K, Glascher J, Kalisch R, Leuenberger B, Braus D, Buchel C. Gene-gene fegalegaleaiga e fesoʻotaʻi ma le faʻamanuiaina o le talipupuni. Taualumaga a le National Academy of Sciences. 2007; 104: 8125-8130. [PMC free article] [PubMed]
162. Vandenbergh DJ, Rodriguez LA, Miller IT, Uhl GR, Lachman HM. O le maualuga o le catechol-O-methyltransferase e sili atu ona taatele i le polysubstance tagata fai mea leaga. American Journal of Medical Genetics. 1997; 74: 439-442. [PubMed]
163. Wang J, Miao D, Babu S, Yu J, Barker J, Klingensmith G, Rewers M, Eisenbarth G, Yu L. Faʻateleina o autoantibody-le lelei maʻisuka e le seasea i uma tausaga ma faʻateleina ma le matua tausaga ma soona puta. Tusi o talafaʻasolopito Endocrinology & Metabolism. 2007; 92: 88–92. [PubMed]
164. Nederkoorn C, van Eijs Y Jansen, Jansen A. E faʻamalosia tagata 'ai e galulue i luga o lagona. Faʻatasi ma Eseesega Taitoatasi. 2004; 37: 1651-1658.
165. Pickering AD, Diaz A, Grey JA. Faʻapitoa ma le faʻamalosia: O se suʻesuʻega e faʻaaoga ai se galuega faʻaaoga aʻoaʻoga. Faʻatasi ma Eseesega Taitoatasi. 1995; 18: 541-558.
166. Chalmers DK, Bowyer CA, Olenick NL. Faʻafitauli le inu ma le tele o meaʻai: O se faʻatusatusaga i mamanu o le amio ma le olaga. International Journal of Addiction. 1990; 25: 803-817. [PubMed]
167. Ryden A, Sullivan M, Torgerson JS, Karlsson J, Lindroos AK, Taft C. Mataʻutia tele ma uiga: O se suʻesuʻega faʻatusatusa faʻatusatusa o uiga tauleleia. Faʻasalalau o le 'oloa tele. 2003; 27: 1534-1540. [PubMed]
168. Williamson DA, Kelley ML, Davis CJ, Ruggiero L, Blouin DC. Faʻafitauli o le mafaufau i mea e 'ai: O se faʻatusatusaga faʻatusatusaina o mea e sili ona lelei, mea faʻapitoa, ma mataupu masani. Journal of Consulting and Clinical Psychology. 1985; 53: 161-166. [PubMed]
169. Jonsson B, Bjorvell H, Lavander S, Rossner S. Tagata faʻapitoa e vaʻai ai le fua o le paʻu i tagata gasegase. Acta Psyciatrica Scandinavia. 1986; 74: 384-387. [PubMed]
170. Nederkoorn C, Braet C, Van Eijs Y, Tanghe A, Jansen A. Aiseā e le mafai ai e fanau misa ona teena meaai: O le matafaioi o le le mautonu. Meaʻai e 'ai. 2006; 7: 315-322. [PubMed]
171. Nederkoorn C, Jansen E, Mulkens S, Jansen A. Impulsivity o loʻo valoia le togafitiga o tamaiti i tamaiti. Suesuega o le Amio ma Lelei. 2007; 45: 1071-1075. [PubMed]
172. Guerrieri R, Nederkoorn C, Jansen A. O le fegalegaleaiga i le va o le le mautonu ma se siosiomaga eseese o meaai: O lona aafiaga i le taumafaina o meaai ma le mamafa. I I Obese. 2008; 32: 708-714. [PubMed]
173. Nederkoorn C, Smulders FT, Havermans RC, Roefs A, Jansen A. O le tuumuli ese i fafine gaogao. Manatu. 2006; 47: 253-256. [PubMed]
174. Jansen A, Theunissen N, Slechten K, Nederkoorn C, Boon B, Mulkens Sl, Roefs A. O le mamafa o tamaiti e fafagaina pe a uma ona faʻafeiloaʻi i meaʻai. Meaʻai e 'ai. 2003; 4: 197-209. [PubMed]
175. Bonato DP, Boland FJ. Taimi o le faamalieina i tamaiti gasegase. Faʻafeiloaʻiga Faʻaleaga. 1983; 8: 71-74. [PubMed]
176. Bourget V, White DR. Faatinoga o le mamafa ma le masani ai o teineiti i le tuai o galuega faamalieloto. International Journal of Food Disorders. 1984; 3: 63-71.
177. Corr PJA. Gagana e faʻamalosia ai mafaufauga ma le le faʻaleagaina le leai o se taui: O se faʻamatalaga faʻapitoa i luga o faʻamoemoega i le toe faʻafoʻi i mea faʻaleleia. Faʻatasi ma Eseesega Taitoatasi. 2002; 32: 1247-1253.
178. Kambouropoulos N, Staiger P. Taunuuga ma faʻavae i mea e faʻaosofia ai ma faʻalavelave faʻafuaseʻi: O le soʻotaga faʻatasi o le amioga ma le faʻaaogaina o amioga. Aiaiga Faʻapitoa ma Tagata Taʻitoʻatasi. 2004; 37: 1153-1165.
179. Smith G, Simmons J, Flory K, Annus A, Hill K. Mafaufauga ma taumafa taumafa e valoia le mulimuli mai o le 'ai ma le faamamaina amio i teine ​​talavou. Journal of Abnormal Psychology. 2007; 116: 188-197. [PubMed]
180. Bohon C, Stice E, Burton E. Faʻamaumauga o tausiga mo le faʻaauau pea o togafitiga faʻasolosolo: O suʻesuʻega faʻasolopito o le natura faʻalapotopotoga. International Journal of Food Disorders. 2008; 42: 173-178. [PMC free article] [PubMed]
181. Sher K, Wood J, Wood P, Raskin G. Alualu i le ava ma le ava malosi: O se fesuiaʻiga cross-lagged suʻesuʻega vaega. Journal of Abnormal Psychology. 1996; 105: 561-574. [PubMed]
182. Wetter D, Kenford S, Welsch S, Smith S, Fouladi R, Fiore M, Baker T. Faʻateleina ma tagata vavalo i suiga i amioga ulaula i tamaiti o kolisi. Healthy Psychology. 2004; 23: 168-177. [PubMed]
183. Gorin AA, Crane M. Le siosiomaga faʻafefe. I: Jelalian E, Steele R, faatonu. Tusitaulima o le Tamaitiiti ma le Tauleʻaleʻa Obesity. Niu Ioka, NY: Springer; 2008. pp. 139-150.
184. Wadden TA, Brownell KD, Foster GD. Mafuaaga: O le tali atu i le faʻafitauli o le lalolagi. Journal of Consulting and Clinical Psychology. 2002; 70: 510-525. [PubMed]
185. French SA, Tala M, Fulkerson JA, Gerlach AF. Meaʻai i meaʻai i aʻoga maualuga: A la carte, masini faʻatau, ma faiga faʻavae ma faiga masani. Amerika Journal of Health Public. 2003; 93: 1161-1167. [PMC free article] [PubMed]
186. Wadden T, Foster G. Vaʻaia togafitiga o le gaʻo. Fomaʻi Fomaʻi o Amerika i Matu. 2000; 84: 441-461. [PubMed]
187. Campbell K, Crawford D, Salmon J, Carver A, Garnett S, Baur L. Associations i le va o le aiga o taumafataga o aiga ma le tele o meaʻai-faʻalauiloaina o le 'ai o amioga i le talavou. Mafuaaga. 2007; 15: 719-730. [PubMed]
188. Hanson N, Neumark-Sztainer D, Eisenberg M, Tala M, Wall M. Fegalegaleaiga i le va o matua faamasaniga o le siosiomaga o taumafataga o aiga ma le taumafaina e fua o fualaau 'aina, fualaau faisua, ma meaʻai susu. Soifua Maloloina ma le Nutupe. 2005; 8: 77-85. [PubMed]
189. Raynor HA, Polley B, Wing RR, Jeffery RW. O le gaʻo meaʻai e maua ai le gaʻo e fesootaʻi ma le fiafia poʻo le maua o fale o meaʻai maualuluga ma le maualalo? Maualuga Suesuega. 2004; 12: 816-823. [PubMed]
190. Kubik MY, Lytle LA, Hannan PJ, Perry CL, Story M. Le faʻapotopotoga o le aʻoga mea taumafa a le aʻoga i amiogaʻai a tupulaga talavou. Amerika Journal of Health Public. 2003; 93: 1168-1173. [PMC free article] [PubMed]
191. Bowman S, Gortmaker S, Ebbeling C, Pereira M, Ludwig D. Aafiaga o taumafa taumafa i luga o le malosi o taumafa ma le lelei o taumafa i totonu o tamaiti ile suʻesuʻeina ole aiga. Pediatrics. 2004; 113: 112-118. [PubMed]
192. Austin SB, Melly SJ, Sanchez BN ', Patel A, Buka S, Gortmaker SL. Faʻapipiʻiina o faleaiga faleʻai vave ile aʻoga: O se tusi faʻaaogaina o fuainumera faʻapitoa i suʻesuʻega o siosiomaga taumafa. Amerika Journal of Health Public. 2005; 95: 1575-1581. [PMC free article] [PubMed]
193. Maddock J. Le fesoʻotaʻiga i le va o le atuatuvale ma le faʻaaogaina o falemaʻi meaai vave: Iloiloga a le Setete. Amerika Journal of Health Promotion. 2004; 19: 137-143. [PubMed]
194. Mehta NK, Chang VW. Tulaga o le paʻu ma mea e maua ai faleʻai: O se suʻesuʻega tele. Amerika Journal of Medicinal Preventive. 2008; 34: 127-133. [PMC free article] [PubMed]
195. Alter DA, Eny K. Le fesoʻotaʻiga i le va o le tuʻuina atu o vailaau anapogi ma fualaau o le cardiovascular. Kanesa a Kanata o le Soifua Maloloina. 2005; 96: 173-177. [PubMed]
196. Burdette H, Whitaker R. O se suʻesuʻega a le atunuʻu i le saogalemu o le pitonuu, taʻaloga i fafo, matamata televise, ma le lapisi i tamaiti aʻoga. Pediatrics. 2004; 116: 657-662. [PubMed]
197. Sturm R, Datar A. Aotelega o le tino i tamaiti aʻoga tulagalua, tamaoaiga i le taulaga ma taumafataga o mea taumafa. Soifua Maloloina. 2005; 119: 1059-1068. [PubMed]