Faʻamalosi e avea o se mea e masani ona aʻafia ai le gaʻo ma le tagofia o vaisu (2014)

Biol Psychiatry. Tusiga a le tusitala; avanoa ile PMC 2014 Me 1.

Faʻasalalauina i faʻamaufaʻailoga mulimuli:

PMCID: PMC3658316

NIHMSID: NIHMS461257

Rajita Sinha, PhDtusitala talafeagai1,2,3 ma Ania M. Jastreboff, MD, PhDtusitala talafeagai4,5

O le lomiga mulimuli a le tagata faʻasalalau lomiga o lenei tusiga o loʻo avanoa i Biol Psychiatry

Vaai i isi tala i le PMC faʻailoa le lomiga lolomi.

 

lē faʻatino

O le fa'atiga e feso'ota'i ma le tino puta ma o le neurobiology o le fa'alavelave e matua'i fa'atasi ma le mana'o ma le malosi. O lenei iloiloga o le a talanoaina ai le faʻalavelave, allostasis, le neurobiology o le atuatuvale ma lona faʻaogaina i le neural tulafono faatonutonu o le manaʻo ma le malosi homeostasis. O le fa'atiga ose fa'alavelave autu i le atina'eina o vaisu ma le toe fa'afo'i mai o vaisu. O le maualuga o le atuatuvale e suia ai le faiga o taumafa ma faateleina ai le taumafaina o mea'ai e sili ona manaia (HP), lea e fa'atuputeleina ai le fa'aosofiaga o mea'ai a le HP ma le uta tu'ufua. O auala o le neurobiological lea e aʻafia ai le popole i auala taui e faʻamalosia ai le faʻaosofia ma le taumafaina o meaʻai a le HP faʻapea foʻi ma vailaʻau faʻamaʻi o loʻo talanoaina. Faʻatasi ai ma le faʻaleleia atili o le faʻamalosia o meaʻai a le HP ma le faʻaaogaina tele o nei meaʻai, o loʻo i ai fetuunaiga i faʻalavelave faʻalavelave ma taui e faʻaleleia ai le faʻalavelave ma le faʻaosofiaina o meaʻai a le HP faʻapea foʻi ma fetuunaiga faʻasolosolo faʻatasi, e aofia ai suiga i le kulukose metabolism, insulin sensitivity, ma isi hormones e fesoʻotaʻi ma le homeostatsis malosi. O nei suiga ole metabolic e ono a'afia ai le gaioiga o le dopaminergic e a'afia ai le faaosofia o mea'ai ma le taumafaina o mea'ai HP. O se faʻataʻitaʻiga tuʻufaʻatasia o le heuristic ua tuʻuina atu lea e faʻateleina ai le maualuga o le faʻalavelave e suia ai le biology o le atuatuvale ma le manaʻo / malosi faʻatonutonu, faatasi ai ma vaega uma e lua e aʻafia saʻo ai masini neural e mafua ai le faʻaosoina ma meaʻai e faʻaosofia ai meaʻai a le HP ma le auai i le 'ai tele o ia meaʻai. e fa'ateleina ai le lamatiaga o le maua o le mamafa ma le puta. O fa'atonuga i le lumana'i i su'esu'ega o lo'o fa'ailoaina e fa'alautele ai le malamalama i auala e fa'atupu ai le fa'apopoleina e fa'ateleina ai le fa'atupuina o le mamafa ma le puta.

uputatala: Obesity, Stress, Addiction, Metabolism, Neuroendocrine, Taui

Obesity ma vaisu: o le matafaioi taua o le atuatuvale

O vaisu i le ava malosi ma fualaau faasaina o loʻo faʻaauau pea ona avea ma faʻafitauli ogaoga o le soifua maloloina lautele ma faʻalavelave faʻafomaʻi, agafesootai ma agafesootai (). O le fa'atiga o se fa'alavelave ogaoga e a'afia ai le atina'eina o fa'afitauli fa'aletonu ma le toe fa'afo'i atu i amioga fai ma vaisu, lea e lamatia ai le ala ma toe fa'aleleia mai nei ma'i ().O le tino puta ose fa'ama'i i le lalolagi atoa, ma o le Iunaite Setete o lo'o ta'imua i le fa'ama'i ma le lua vaetolu o lona faitau aofa'i o lo'o fa'avasegaina o le tino mamafa po'o le tino puta (BMI> 25kg/m.2) (). O le atinaʻeina o meaʻai ma vaisu e aofia ai le kenera, siosiomaga ma uiga o le olaga taʻitoʻatasi e fesoasoani uma i lenei faʻamaʻi (); (). E ui o iloiloga talu ai e taulaʻi atu i nei mea, o lenei pepa o loʻo suʻesuʻeina le matafaioi o le atuatuvale, faʻamatalaga o meaʻai ma meaʻai faʻaosofia i le saofagā i le soona 'ai i le tino puta.

Fa'atiga ma allostasis

E sili ona faigofie, meafaigatā o le fa'agasologa lea o so'o se lu'itau tele, le mafai ona taofiofia ma lofituina fa'alelagona po'o fa'aletino po'o fa'asologa o mea tutupu e mafua ai le fa'aogaina po'o le fa'aletonu faiga e mana'omia e toe maua ai le homeostasis ma/po'o le mautu (), (). O faʻataʻitaʻiga o faʻalavelave faʻalagona e aofia ai feteʻenaʻiga a le tagata lava ia, leiloa o se mafutaga taua, leai se galuega, maliu o se tagata vavalalata o le aiga, poʻo le toesea o se tamaititi. O nisi o fa'alavelave fa'aletino masani e aofia ai le fia'ai po'o le le lava o mea'ai, le moe po'o le le lava o le moe, ma'i tuga, hyperthermia po'o le maalili, a'afiaga o vaila'au fa'ale-mafaufau ma tulaga fa'ate'aina fualaau. Fetuuna'iga fa'apopoleina e aofia ai le manatu o allostasis, o le mafai lea ona ausia le mautu o le physiological e ala i suiga i totonu o le siosiomaga ma ia faatumauina le mautu manino i se tulaga fou physiological seti (); ()). E tusa ai ma le saunoaga a McEwen ma ana uo, o loʻo i ai suiga faifaipea o le siosiomaga i totonu, faʻatasi ai ma fesuiaiga i le physiology, lagona, ma gaioiga aʻo tali atu tagata taʻitoʻatasi ma fetuunai i manaoga o le siosiomaga (). Fa'atiga tele i le tino, e ta'ua o le fa'atuputeleina uta fa'ato'a, e i'u ai i le "lavalava" o faiga fa'atonutonu fetuutuuna'i e mafua ai suiga fa'aletino e fa'avaivaia ai fa'agaioiga fa'afetauiga o le fa'amamafa ma fa'ateleina ai le fa'ama'i (). O le mea lea, maualuga maualuga o le faʻalavelave faʻalavelave ma tulaga o le faʻalavelave faʻafuaseʻi ma le faʻalavelave faʻatupuina e faʻamalosia ai le faʻaauau pea o le avega e mafua ai le dysregulated neural, metabolic and biobehavioral states e saofagā i amioga maladaptive ma le physiology i fafo atu o le homeostatic range {McEwen, 2007 #4}.

Fa'anoanoa, fa'alavelave fa'aumi, ma fa'atuputeleina le fa'atupuina o le tino puta

E tutusa ma aʻafiaga o le faʻalavelave faifaipea ma le faʻalavelave masani i luga o le faʻateleina o le faʻafitauli o vaisu (), tele faʻamaoniga mai le faitau aofaʻi ma suʻesuʻega faʻapitoa e faʻaalia ai se fesoʻotaʻiga taua ma le lelei o faʻalavelave faʻalavelave e le mafai ona taofiofia ma faʻalavelave faʻalavelave faʻafuaseʻi ma le faʻamaʻi, BMI ma le mamafa o le mamafa (), (), (), (). O lenei mafutaga foi e foliga mai e sili ona malosi i tagata o loʻo mamafa tele ma i latou e 'ai tele (), (), (). I le faʻaaogaina o se suʻesuʻega faʻatalanoaga atoatoa o faʻalavelave faʻatuputeleina ma faʻaauau pea i totonu o se faʻataʻitaʻiga faʻalapotopotoga o tagata matutua soifua maloloina (n = 588), na matou maua ai le maualuga o numera o faʻalavelave faʻalavelave ma faʻalavelave masani (silasila i Laulau 1) i le gasologa o le olaga na fesoʻotaʻi ma le faʻaaogaina tele o le ava malosi, o se ulaula ma maualuga BMI, pe a uma ona pulea le matua, taʻaloga, itupa ma tulaga faʻale-aganuʻu (vaai Ata 1).

Ata 1 

Aofa'iga o fa'amamafa mo le fa'aputuina o fa'alavelave leaga o le olaga ma fa'alavelave fa'aumi e feso'ota'i ma (a) tulaga ulaula (X2 = 31.66, df=1, P <0.0001; Fa'atatau Fa'atatau =1.196 {95%CI: 1.124–1.273}); (b) le fa'aaogaina o le 'ava malosi i le taimi nei e pei ona fa'avasegaina e le NIAAA ...
Laulau 1 

Lisi o Fa'atupu Fa'alavelave Fa'atuputeleina ma Fa'alavelave Fa'atupu Fa'alavelave Fa'afuase'i Iloiloina i le Fa'atalanoaga Fa'aopoopo Fa'asalalauga.*

A'o a'afia le fa'apopoleina o le mamafa ma le BMI, sa matou iloiloina fo'i ona a'afiaga i le kulukose basal, inisalini ma le inisalini. O su'esu'ega ile taeao ole kulukose ole plasma anapogi (FPG) ma le inisalini sa su'esu'eina i se vaega tele o nei tagata soifua maloloina volenitia ma le homeostasis fa'ata'ita'iga (HOMA-IR) sa fa'atatauina ose fa'ailoga o le inisalini tete'e. Na matou iloa o le faʻalavelave faʻatuputeleina e fesoʻotaʻi ma suiga e fesoʻotaʻi ma le BMI i maualuga maualuga o le kulukose, insulin ma HOMA-IR (Ata 2). O nei faʻamaumauga o loʻo faʻaalia ai fesoʻotaʻiga sili atu i le va o le faʻalavelave faʻalavelave atoa ma le faʻaleagaina o le gasegase i tagata taʻitoʻatasi i luga atu pe a faʻatusatusa i vaega maualalo o le BMI. O nei suʻesuʻega e talitutusa ma suʻesuʻega talu ai e faʻaalia ai le malosi o aʻafiaga i luga o le faʻaaogaina o vailaʻau i tagata taʻitoʻatasi e masani ona mamafa pe a faʻatusatusa i tagata mama poʻo faʻafiafiaga (). Faʻatasi, o nei suʻesuʻega o loʻo fautua mai ai o le faʻatuputeleina ma le faʻalavelave faʻafuaseʻi e faʻateleina ai le lamatiaga o le gaʻo ma o tagata taʻitoʻatasi e maualuga atu le BMI atonu e sili atu ona faʻafitauli i le faʻalavelave faʻalavelave taumafa ma faʻateleina le mamafa.

Ata 2 

O le tele o le fa'aputuga fa'aputugā fa'apopoleina e matua'i va'ai mai le ogala'au suiga (a) anapogi plasma kulukose maualuga (fetuuna'i R2 = 0.0189; t=2.88. p<.004), (b) inisalini anapogi (fetuunai R2 = 0.016; t=2.74, p<.007), ma, (c) HOMA-IR (fetuunai R2 = ...

Fa'anoanoa ma le 'ai

O le fa'amamafa tuga e matua suia ai le 'ai (); (); (). E ui o nisi suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai le faʻaitiitia o meaʻai i lalo o le faʻalavelave mamafa, e mafai foi ona faʻateleina le faʻaogaina o le faʻamaʻi, aemaise lava pe a maua HP, meaʻai e tele kalori (, ), (), (), (). Mo se faʻataʻitaʻiga, e ala i le lipoti a le tagata lava ia, 42% o tamaiti aʻoga na lipotia mai le faʻateleina o meaʻai ma le popole, ma le 73% o tagata auai na lipotia le faʻateleina o meaʻai i le taimi o le atuatuvale (). O le tasi vaetolu i le afa o suʻesuʻega suʻesuʻe a manu poʻo tagata e faʻaalia ai le faʻateleina o meaʻai i le taimi o le atuatuvale, ae o isi e leai se suiga pe faʻaitiitia ai le taumafa (), (). O le mea lea, e ui o le faʻateleina o meaʻai ma faʻalavelave mamafa e le tupu i tagata uma, e mautinoa lava e aʻafia ai le tele o tagata. E le gata i lea, e taua le maitauina o le tele o mea faʻataʻitaʻi e mafai ona fesoasoani i suʻesuʻega i nei aʻafiaga eseese i luga o le taumafa faʻaosoina faʻalavelave (), (), (). O nei mea e aofia ai le ituaiga faʻafitauli faʻapitoa e faʻaaogaina i le faʻaogaina, umi o le faʻalavelave faʻalavelave, umi o le taimi e faʻaalia ai meaʻai ma le aofaʻi ma le ituaiga o meaʻai e ofoina atu i le suʻega, faʻapea foʻi ma le satiety ma le fiaaai ile amataga ole le su'esu'ega. O mea nei e mafai ona saofagā i le fesuisuiai o taunuuga o suʻesuʻega falesuesue e faʻataʻitaʻia ai aʻafiaga o faʻafitauli i le taumafa.

O lo'o iai fa'amaoniga taua e fa'ailoa mai ai a'afiaga e ono fa'aleagaina o le fa'amamafa i le faiga o mea'ai (fa'ata'ita'iga, fa'amisi mea'ai, taofiofia le taumafaina, fa'atauga) ma mea'ai e fiafia i ai (). O le atuatuvale e mafai ona faateleina ai le taumafaina o meaai vave (), meaʻai (), mea'ai e tele kalori ma e sili ona suamalie (), ma o le atuatuvale ua fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le 'ai tele (). O a'afiaga o le fa'amamafa atonu e ese i le pa'u pe a fa'atusatusa i tagata lapopoa (, -). O taumafa fa'apopoleina ua maua e fa'ateleina i fafine lapo'a ae o le 'ai fa'apopoleina e foliga mai e iai se a'afiaga le talafeagai i le taumafaina o mea'ai i tagata pa'epa'e (). E le gata i lea, o suiga i le faiga o mea'ai e mafai ona feso'ota'i ma le metabolism o le carbohydrate ma le ma'ale'ale o le inisalini (). I tama'ita'i pae'e maloloina, o le 'ai tele e fa'ateleina ai le kulukose anapogi, tali atu o le inisalini, ma suia ai le fa'asologa o le leptin i le aso.). O le le masani o taumafataga ua maua e faateleina ai le inisalini e tali atu ai i se taumafataga o le suʻega pe a maeʻa se vaitaimi o faiga le masani ai (). Ile tu'ufa'atasia, o lenei su'esu'ega e fa'ailoa mai ai o le fa'apopoleina e ono fa'atupuina ai le le masani ai o mea'ai ma suia ai mea'ai e mana'o i ai ma o tagata lapo'a ma lapopo'a atonu e sili atu ona a'afia i ia a'afiaga, atonu e ala i fetuutuunaiga fa'atatau i le mamafa i le fa'atonutonuina o le malosi ma le homeostasis.

Le fa'aogaina o le neurobiology o le atuatuvale ma le malosi homeostasis

O tali fa'aletino ile fa'alavelave mata'utia o lo'o fa'aalia e ala ile lua feso'ota'iga ala fa'alavelave. Muamua o le hypothalamic-pituitary-adrenal (HPA) axis, lea e tuʻuina atu ai le corticotropin-releasing factor (CRF) mai le paraventricular nucleus (PVN) o le hypothalamus, faʻaosofia ai le faʻaogaina o le adrenocorticotrophin hormone (ACTH) mai le pituitary pito i luma, lea. mulimuli ane fa'aosofia ai le fa'aliloina o le glucocorticoids (GC) (cortisol po'o le corticosterone) mai le tino. O le lona lua o le autonomic nervous system, lea e faʻamaopoopoina e le sympathoadrenal medullary (SAM) ma le parasympathetic system. O vaega uma e lua o nei ala faʻalavelave e aʻafia ai foi cytokine inflammatory ma le puipuiga (); ().

O le tuʻuina atu o le CRF ma le ACTH mai le hypothalamus ma le pito i luma o le pituitary i le taimi o le faʻalavelave e maua ai le faʻamalolo o le GC mai le adrenal cortex, lea i le isi itu, e lagolagoina le faʻamalosia o le malosi ma le gluconeogenesis. O le fa'aoso fa'atiga fa'apopoleina e fa'atuputeleina ai le toto maualuga ma fa'afefe ai le tafe mai o le toto mai le gastrointestinal tract i musele skeletal ma le fai'ai. O aʻafiaga ogaoga o le faʻalavelave i luga o le CRF ma le ACTH e faʻamutaina e le GC faʻamatalaga le lelei, lagolagoina le toe foʻi i le homeostasis, ma i lalo o ia tulaga faʻalavelave faʻalavelave, o loʻo i ai faʻamaoniga taua o loʻo i ai se faʻaitiitia, nai lo le faʻateleina, i le taumafa taumafa (), (). O le hypothalamus e tali atu i GCs e ala i tali le lelei, ae faʻapea foʻi i le inisalini, natia mai le pancreas ma faʻatasi i le kulukose metabolism ma le teuina o le malosi (), (), ma isi hormones, e pei o le leptin lea e taofia ai le fia'ai, ma le ghrelin lea e fa'aosofia ai le fia'ai (); (); Currie, 2005). Glucocorticoids e faʻateleina le leptin ma le ghrelin plasma, ma faʻateleina foi le ghrelin i le atuatuvale ma e aʻafia i le faatonutonuina o popolega ma lagona (). E le gata i lea, o le tele o neuropeptides hypothalamic, e pei o le CRF, propriomelanocortin (POMC), le orexigenic neuropeptide Y (NPY), ma le peptide e fesoʻotaʻi ma agouti (AgRP), faʻapea foʻi ma le melanocortin receptors o loʻo aʻafia i le faʻatonutonuina o le faʻalavelave faʻalavelave, e taʻalo foi a matafaioi i le fafagaina (). Glucocorticoids e suia le faʻaaliga o nei neuropeptides e faʻatonutonu ai le faʻaaogaina o le malosi (), (). Mo se faʻataʻitaʻiga, o le adrenalecomy bilateral e faʻaitiitia ai le taumafaina o meaʻai, ma o le pulega GC e faʻateleina ai meaʻai e ala i le faʻaosofiaina o le tuʻuina atu o le NPY ma faʻalavelaveina le faʻamalolo CRF (). E le gata i lea, o le faʻatapulaʻaina o meaʻai ma meaʻai gaʻo maualuga e suia ai tali a le HPAaxis i le atuatuvale ma le faʻaaliga o le GC i le tele o vaega o faiʻai e aʻafia i le homeostasis malosi ma le atuatuvale (), (), (), (), (). O le mea lea, o le hypothalamus o se vaega taua i le faʻalavelave faʻalavelave faʻapea foʻi ma le faʻatonutonuina o le fafagaina ma le paleni malosi.

O tulaga masani ma maualuga o le faʻalavelave faʻafuaseʻi ma le le mafai ona taofiofia e mafua ai le le faʻatonutonuina o le axis HPA, faʻatasi ai ma suiga i le faʻaaliga o le GC (), (), lea e afaina ai foi le homeostasis o le malosi ma amioga fafaga. O le fa'agaoioia faifaipea o le axis HPA ua iloa e suia ai le metabolism o le kulukose ma fa'aolaina ai le fa'amalosia o le inisalini, fa'atasi ai ma suiga i le tele o hormones e feso'ota'i ma le mana'o (eg leptin, ghrelin) ma le fafagaina o neuropeptides (eg NPY) (), (), (), (). O le faʻalavelave faʻafuaseʻi e faʻateleina ai le GCs, ma faʻateleina le gaʻo o le manava, lea i le i ai o le inisalini, faʻaitiitia ai le gaioiga o le HPA (), () (). O suʻesuʻega faʻasaienisi faavae ua faʻaalia ai o vailaʻau faʻamaʻi e faʻateleina le kulukose ma le inisalini faʻapea foʻi ma le filifilia ma le taumafaina o meaʻai e maualuga le kalori (), (), (), (). Ole maualuga ole GC ma le faʻateleina ole inisalini e iai aʻafiaga faʻatasi i le faʻateleina o meaʻai HP ma faʻaputuga gaʻo ile manava (), (); (). O le maualuga o le faʻalavelave faʻafuaseʻi e mafua ai foi le tigaina o le tiga, ma o le faʻateleina o le faʻalavelave i tali tutoʻatasi e fesoʻotaʻi ma le maualuga o le inisalini ma le faʻamalosia o le inisalini i tupulaga talavou ma tagata matutua ().

Aafiaga faʻamalosi i taui o meaʻai, faʻaosofia ma le faʻaaogaina

O faʻalavelave faʻalavelave o le hypothalamic o loʻo i lalo o le faʻatonutonuina o auala extrahypothalamic cortico-limbic faʻatulagaina e CRF, NPY ma auala noradrenergic. O le faʻalavelave faʻalavelave e amataina e ala i le amygdala ma faʻatonuga faʻalavelave e tupu mai i le GC faʻamatalaga le lelei i le hippocampus ma le medial prefrontal cortical (mPFC) itulagi (). O suʻesuʻega extrahypothalamic o le CRF o loʻo aʻafia i tali faʻapitoa ma amioga i le atuatuvale, aʻo tuʻuina atu ole orexigenic NPY i le taimi o le atuatuvale ma faʻateleina le NPY mRNA i totonu o le arcuate nucleus o le hypothalamus, amygdala ma le hippocampus, faʻateleina le fafagaina, ae faʻaitiitia foi le popole ma le atuatuvale (). O le faʻamaʻi ma le GC e faʻamalosia ai le dopaminergic transmission ma le aʻafiaga o le sailia o taui ma le faʻaaogaina i manu suʻesuʻe (), () (). O le atuatuvalega ogaoga e faʻateleina ai le mauaina o taui o meaʻai, taumafa o meaʻai gaʻo maualuga (), (), ma le taumafai malosi o mea'ai a HP (), ma fa'alauiloa mausa fa'alagolago i taui (). O le fa'apopoleina fo'i e fa'atupuina ai le mana'o mo mea'ai suamalie, mea'ai ma le tele o taumafa HP i tagata mama'o mamafa e fa'atatau i tagata paee ().

O le faʻateleina o fualaau faʻasaina ma meaʻai gaʻo maualuga e suia ai le CRF, GC ma le noradrenergic gaoioiga e faʻateleina ai le faʻaogaina o ala o taui (e aofia ai le vaʻaia o le vaʻaia [VTA], nucleus accumbens [NAc], dorsal striatum ma le mPFC itulagi) lea e aʻafia ai mea e fai ma vaisu ma vaisu. Mea'ai a le HP ma fa'ateleina le mana'o ma le taumafaina o vaila'au/mea'ai (), (),(). O le mea e sili atu ona taua, o lenei taʻaloga faʻamalosi e faʻapipiʻiina ma vaega limbic / faʻalagona (eg. amygdala, hippocampus, ma insula) o loʻo i ai se sao i le faʻaalia o lagona ma le atuatuvale, ma i le aʻoaʻoina ma le manatuaina o gaioiga e aʻafia i le faʻatalanoaina o amioga ma le mafaufau tali taua mo fetuunaiga ma homeostasis (); (). Mo se faʻataʻitaʻiga, o le amygdala, hippocampus ma le insula e iai sona sao taua i le faʻavasegaina o taui, taui faʻataʻitaʻiga faʻavae aʻoaʻoga ma manatua mo faʻamatalaga maualuga faʻalagona ma taui ma faʻamalosia lagona ma taui faʻatatau ile fafagaina (), (). I le isi itu, o vaega medial ma lateral o le prefrontal cortex (PFC) o loʻo aʻafia i le maualuga o le mafaufau ma le faʻatonuina o galuega faʻapea foʻi ma le faʻatonutonuina o lagona, tali faʻaletino, lagona, manaʻoga ma tuʻinanau (). O le maualuga ma le faʻalavelave faʻafuaseʻi e suia ai le faʻatulagaina ma le faʻatinoina o tali i totonu o nei vaega muamua ma le limbic faiʻai, e maua ai se faʻavae mo aʻafiaga o le faʻamaʻi masani i vaega o cortico-limbic e faʻafetaui ai taui o meaʻai ma le manaʻo (); (). O nei suʻesuʻega e ogatasi ma suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga ma suʻesuʻega faʻapitoa e faʻaalia ai o le atuatuvale poʻo le leaga o aʻafiaga e faʻaitiitia ai lagona, visceral ma amio pulea, faʻateleina le impulsivity () lea, i le isi itu, e fesoʻotaʻi ma le tele o le auai i le ava malosi, ulaula, ma isi faʻaoga faʻasaina faʻapea foi ma le faʻateleina o le taumafaina o meaʻai HP (); (); (). Faatasi ai ma le faʻalauteleina o le taulaʻi atu i vaisu o meaʻai ma pe faʻafefea ona faʻaosofia e le manaʻo mo suamalie ma gaʻo le puta (), e taua tele le mafaufau pe o le faʻafitauli i vaisu o meaʻai e faʻateleina foi ona o le faʻalavelave masani.

Fa'ailoga o mea'ai, taui o mea'ai, fa'aosofiaga ma le taumafaina

O fa'ailoga o mea'ai e sili ona manaia o lo'o maua i so'o se mea i le si'osi'omaga obesogenic o lo'o iai nei. O le fa'aalia i nei mea'ai HP e mafai ona fa'ateleina ai mea'ai ma saofagā i le fa'atupuina o le mamafa (). O ia mea'ai e tauia, fa'aosofia ai le fai'ai ala taui ma, e ala i le a'oa'oina/tulaga faiga, fa'atuputeleina ai le avanoa o le sailia ma le taumafaina o mea'ai a HP (), (), (). O manu ma tagata e mafai ona faʻamaonia e suʻe ma 'ai nei meaʻai HP, aemaise lava i le tulaga o faʻaosofia poʻo 'faʻailoga' e fesoʻotaʻi ma meaʻai HP i le siosiomaga (), (), (). O ia faʻaopoopoga i le faʻatulagaina ma faʻaopoopoga faʻaopoopoga i le faʻaaogaina o meaʻai HP e mafua ai fetuunaiga i ala o taui / faʻaosofia, lea e tupu ma le faʻateleina o le faʻaogaina o nei meaʻai HP, ma iʻu ai i le tele o le 'manaʻo' ma le sailia o meaʻai HP, tutusa ma faiga fa'aosofia fa'amalosi e tupu mai i le fa'ateleina o le 'ava mālosi ma le inuina o vaila'au (). O le tele o suʻesuʻega a manu ma le faʻatupulaia o suʻesuʻega o le neuroimaging a le tagata ua faʻaalia manino nei le aʻafia o vaega o taui o faiʻai ma le faʻateleina o le dopaminergic transmission faʻatasi ai ma le faʻaalia o meaʻai a le HP, faʻatasi ai ma le faʻateleina o le manaʻo ma le faʻaosofia (), (), (), ma le sili atu o le tali atu o le faiʻai taui itulagi ma manaʻoga meaʻai i tagata taʻitoʻatasi e maualuga le BMI (), (), (), ().

Faatasi ai ma le tele o le taumafaina o meaai a le HP, o le suiga tutusa i le gaʻo ma le gaʻo gaʻo, lagona o le inisalini ma hormones manaʻo e suia ai le malosi o le homeostasis e aʻafia ai foi vaega o taui o le neural e aʻafia i le faʻateleina o le salience, manaʻo ma le faʻaosofia mo meaʻai (), (), (), (), (), (), (). Mo se fa'ata'ita'iga, i tagata soifua maloloina e fa'atatau i mea'ai le si'itia o le kulukose plasma e fa'aosofia ai le fa'aliloina o le inisalini, e mafai ai ona fa'auluina le kulukose i totonu o a'u; ua fa'aalia le tu'uina atu i totonu o le inisalini e taofia ai le fia'ai ma le fafagaina (); ();();();(). Ae ui i lea, o le maualuga maualuga o le inisalini lautele ma le inisalini tetee, e pei ona matauina i le tele o tagata e maua i le gaʻo, e mafai ona faʻalauteleina le manaʻo ma le faʻaogaina o meaʻai faʻapea foʻi ma le suia o le dopaminergic gaoioiga i vaega taui e pei o le VTA, NAc ma le dorsal striatum (), (), (), (). E faʻapea foʻi, leptin ma le ghrelin e aʻafia ai le dopaminergic transmission i le faiʻai o taui ma amioga suʻesuʻe meaʻai i manu, ma faʻagaoioia vaega o taui o le faiʻai i tagata (), (), (), (). Insulin resistance ma le T2DM e fesoʻotaʻi foʻi ma suiga i le gaioiga o faʻasologa o taui neural ma a latou tali atu i meaʻai (), (), (). Na matou faʻaalia talu ai nei le faʻateleina o le limbic ma le striatal reactivity i le atuatuvale ma faʻamatalaga o meaʻai i le gaʻo e faʻatatau i tagata paʻu () (tagai Ata 3). E le gata i lea, o le maualuga o gaioiga i totonu o le insula ma le dorsal striatum e fesoʻotaʻi ma le maualuga o le inisalini, faʻamalosia o le inisalini ma faʻatasi ai ma le tuʻinanau o meaʻai pe a faʻaalia tagata auai i meaʻai e sili ona fiafia i ai (). Faʻatasi, o nei suʻesuʻega e lagolagoina le manatu e ono iai ni suiga tutusa ma fesoʻotaʻiga i le metabolic ma neural motivation circuits e fegalegaleai vavalalata e faʻamalosia le fiaai, filifiliga o meaʻai ma filifiliga, faʻaosofia mo meaʻai HP ma le 'ai tele o meaʻai HP.

Ata 3 

O fasi fai'ai axial i vaega lapopoa ma le pa'u o le eseesega o le fa'agaoioiga neural na matauina i le fa'atusatusaina o mea'ai e sili ona fiafia i ai ma tulaga le fa'aituau-malologa (A) ma le fa'alavelave fa'asaga i tulaga fa'aletonu-malologa (B) (tulaga o le p<0.01, FWE. ...

O le faʻateleina o faʻamaoniga e taʻu mai ai o hormones o loʻo aʻafia i le manaʻo ma le malosi o le homeostasis (faʻataʻitaʻiga, leptin, ghrelin, insulin) e mafai foi ona faia se sao i le tuʻinanau, taui ma le taumafai malosi o le ava ma fualaau faasaina ();(); (); (); ();(); () O nei faʻalapotopotoga ua faʻatupuina le fiafia i le suʻesuʻeina o le manatu o le "faʻaliliuina o vaisu", poʻo le suia o le "vaisu" se tasi, i lenei tulaga o nisi meaʻai, mo se isi, e pei o le ava malosi poʻo isi mea (). Mo se faʻataʻitaʻiga, o se suʻesuʻega talu ai nei na maua ai le faʻaaogaina o le ava malosi pe a maeʻa le vave, ma le tele o le paʻu o le mamafa e pei ona vaaia i tagata mamaʻi na faia taotoga bariatric (). O le mea lea, o suʻesuʻega i le lumanaʻi i luga o le faʻaogaina o meaʻai ma vaisu i tagata vaivai e mafai ona faʻamalamalamaina le faʻaogaina o nei mea faʻapitoa.

O le mamafa ma meaʻai e fesoʻotaʻi ma metabolic ma faʻalavelave faʻalavelave: aʻafiaga i le manaʻo i meaʻai ma le taumafaina

O le faateleina o le maualuga o le mamafa i luga aʻe o le paʻu maloloina ma le soona 'ai o meaʻai a le HP, e iʻu ai i suiga i le kulukose metabolism, faʻalogoina inisalini ma hormones, faʻatonutonu le manaʻo ma le malosi homesostasis (), (), (). E pei ona faʻaalia i vaega ua mavae, o nei mea faʻapitoa e le gata ina aʻafia ai vaega o taui o le neural e aʻafia ai le faʻaosofia, ae e aʻafia ai foʻi taʻaloga o le hypothalamic, fegalegaleai ma le faʻalavelave faʻalavelave ma le faʻatonuga o le malosi. O le mea lea, e le o se mea e ofo ai le faʻateleina o le mamafa, faʻamalosia o le inisalini ma meaʻai gaʻo maualuga e fesoʻotaʻi ma tali faʻafefe GC i faʻalavelave faʻalavelave ma suia tali autonomic ma peripheral catecholamine (), (), () (). E pei ona taʻua muamua, o le maualuga o le atuatuvale ma le glucocorticoids e faʻateleina ai le kulukose ma le inisalini ma faʻamalosia ai foi le faʻamalosia o le inisalini. E fa'apena fo'i, ua fa'aalia le maualuga maualuga o le inisalini e fa'aitiitia ai le fa'atonutonuina o tali a le HPA ma fa'ateleina ai le leo alofa (basal sympathetic leo).), (), (), (). E le gata i lea, o faʻamaoniga e faʻaalia ai o le atuatuvale e aʻafia ai le maualuga o le kulukose ma le fesuisuiai o tagata mamaʻi uma e maua i le maʻisuka ituaiga 1 ma le 2 (), (), (), ae o le ghrelin, lea e ala i le faʻailogaina o auala taui e faʻaleleia ai le manaʻo ma le fafagaina (), o lo'o a'afia fo'i i taui o mea'ai fa'apopoleina ma le sailiga o mea'ai () (). O le mea lea, o suiga faʻasolosolo e fesoʻotaʻi ma le mamafa i seti-points e mafai ona faʻateleina le avega faʻatasi ma le faʻateleina o le leo basal autonomic ma suia le gaioiga o le HPA (), (), (), ().

E ogatasi ma lenei galuega talu ai o loʻo faʻaalia ai le BMI ma le faʻalavelave faʻalavelave e aʻafia ai taui o meaʻai ma le faʻaosofia, na matou faʻaalia talu ai nei o le faʻalavelave mamafa e faʻateleina ai le gaioiga o le amygdala ma le tali atu o le cortex medial orbito-frontal cortex i le milkshake vs. ile BMI maualuga (). I le faʻaaogaina o le hyperinsulinemic clamp, na matou faʻaalia ai foi o le hypoglycemia vaivai e faʻamalosia ai le faʻagaoioia o taui o le faiʻai ma vaega limbic (hypothalamus, striatum, amygdala, hippocampus ma le insula) e sili atu i meaʻai HP, o se aʻafiaga e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le cortisol, aʻo faʻaititia le medial prefrontal. fa'agaoioia, o se a'afiaga e fa'atasi ma le fa'aitiitia o le kulukose (). Talu ai o le hypoglycemia vaivai e mafai ona manatu o se faʻalavelave faʻaletino, o matou suʻesuʻega e fautua mai ai o le faʻaogaina o le kulukose e mafai ona tupu i se eseesega i totonu o le faiʻai ma le faʻateleina o le atuatuvale, faʻatasi ai ma le faʻaleleia atili o le faʻamalosi ma le faʻailoga limbic i le i ai o faʻamatalaga o meaʻai ae faʻaitiitia le tali atu o neural i le pulea e le tagata o ia lava ma le faʻatonutonuina o itulagi muamua. . E le gata i lea, o lenei mamanu na sili atu ona mataʻina i tagata soifua maloloina maʻi e fautua mai o ia fetuunaiga e tupu i le faateleina o le mamafa, masalo o le faʻatulagaina o le ala mo le faʻaogaina o le metabolic, neural ma faʻalavelave faʻalavelave e aʻafia ai le faʻaosofiaina o taumafa HP. O lenei suʻesuʻega faʻatasi ai ma faʻamatalaga muamua na taʻua o loʻo taʻu mai ai se neuroendocrine-metabolic-reward axis e sili ona lelei i lalo o tulaga masani soifua maloloina, faʻamaopoopoina vaega o le physiological ma le mafaufau o le fafagaina ma le malosi homeostasis, ae faʻatasi ai ma le faʻateleina o tulaga lamatia ma fetuunaiga i nei auala, o le taʻiala faʻatonutonu i taʻitasi. o nei faiga e mafai ona "ave'esea", ma fa'ateleina ai le fa'aosofiaina o mea'ai a le HP ma le taumafaina.

Aotelega ma le fa'ata'ita'iga fuafuaina

O laina felafolafoaʻi o faʻamaoniga o loʻo faʻaalia o loʻo faʻaalia ai o faʻamatalaga HP meaʻai ma maualuga maualuga o le atuatuvale e mafai ona suia ai amioga 'ai ma aʻafia ai le faiʻai / ala faʻaosofia e aʻafia i le manaʻo ma le sailia o meaʻai HP. O tali fa'apenei e ono fa'ateleina ai suiga i le mamafa ma le ga'o o le tino. O faʻamaoniga tuputupu aʻe e lagolagoina le faʻatatauina o le bio-amio fetuutuunai i le fegalegaleai o metabolic, neuroendocrine ma neural (cortico-limbic-striatal) auala, e faʻamalosia ai le manaʻo ma le faʻaaogaina i lalo o tulaga o meaʻai HP ma faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma faʻalavelave. O lea la, o se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o loʻo tuʻuina atu pe faʻafefea e meaʻai HP, faʻamatalaga o meaʻai ma faʻalavelave faʻalavelave e mafai ona suia ai le metabolic, faʻalavelave ma ala faʻaosofia i le faiʻai ma le tino e faʻaleleia ai le faʻaosofiaina o meaʻai a le HP (vaai Ata 4). E pei ona faamatalaina i vaega ua mavae, o hormones e tali atu i le atuatuvale (CRF, GCs) ma mea tau gasegase (insulin, ghrelin, leptin) e aafia ai le faiʻai dopaminergic transmission, ma faatasi ai ma fetuunaiga e faatatau i le mamafa (suiga tumau), o nei mea e mafai ona siitia maualuga maualuga o le HP. fa'aosofiaga o mea'ai ma le taumafaina, e ala i le fa'amalosia o le gaioiga o taui o le fai'ai. O lea la, a ma'ale'ale faiga fafaga-i luma e mafai ona oʻo mai i le faʻaogaina o le mamafa i le metabolic, neuroendocrine ma cortico-limbic striatal auala e faʻaleleia ai le faʻaosofiaina o meaʻai a le HP ma le faʻaogaina o tagata vaivai. O sea faiga faʻapitoa faʻatasi ma le faʻateleina o meaʻai a le HP ma le faʻaaogaina, o le a faʻateleina ai foi le faʻateleina o le mamafa i le lumanaʻi, ma faʻamalosia ai le taamilosaga o fetuutuunaiga e fesoʻotaʻi ma le mamafa i le faʻalavelave ma ala gasegase, ma faʻateleina le faʻaogaina o auala faʻaosofia o faiʻai i le tulaga o meaai HP. fa'ailoga po'o le fa'apopoleina, e fa'alauiloa ai le fa'aosofiaina o mea'ai HP ma le taumafaina. I le faaopoopo atu i le mamafa ma le BMI, o eseesega o tagata taʻitoʻatasi i kenera ma tagata taʻitoʻatasi i le gaʻo, faiga o meaʻai, faʻamalosia o le inisalini, faʻalavelave masani, ma isi fesuiaiga o le mafaufau e mafai ona faʻaogaina atili ai lenei faagasologa.

Ata 4 

O se fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'i e fa'atatau i le fa'atupuina o mea'ai a le HP, fa'ailo mea'ai ma fa'alavelave fa'alavelave e fa'atupuina ai le fa'atatau (lagona, fia'ai) ma fa'agaoioi ai le metabolic, fa'alavelave ma le fa'aosofiaina o faiga i totonu o le fai'ai ma le tino e fa'alauiloa ai le fa'aosofiaina o mea'ai a le HP (A). Fa'anoanoa-tali atu ...

Lisi o le lumanaʻi

E ui o loʻo faʻatupulaia le faʻasaienisi faʻasaienisi i fegalegaleaiga faʻalavelave i le va o le atuatuvale, paleni o le malosi, faʻatonuga o le manaʻo, ma le taui o meaʻai ma le faʻaosofia ma o latou aʻafiaga i le faʻamaʻi oona, e iai ni vaʻa taua i lo tatou malamalama i nei mafutaga. Ole tele o fesili autu e le'i taliina. Mo se faʻataʻitaʻiga, e le o iloa pe faʻafefea ona suia le neuroendocrine e fesoʻotaʻi ma le atuatuvale i le cortisol, ghrelin, insulin ma le leptin, faʻamalosia le faʻaosofia o meaʻai a le HP ma le taumafaina. Afai o le faʻalavelave masani e faʻaitiitia ai tali a le HPA, e pei ona faʻaalia i suʻesuʻega talu ai, e faʻafefea ona aʻafia e nei suiga le manaʻo ma le taumafa? E aoga tele le su'esu'eina pe o suiga o le mamafa i le atuatuvale, neuroendocrine ma tali metabolic e suia ai le faaosofiaina o mea'ai a le HP ma le taumafaina, ma pe o ia suiga e valoia ai le maua o le mamafa i le lumanai ma le puta. O le fa'ailoaina o fa'ailoga fa'apitoa ma le atina'eina o fua fa'atatau e su'esu'e ai suiga o le biobehavioral e feso'ota'i ma le atuatuvale ma vaisu o mea'ai e mafai ona fesoasoani i le ta'ita'iina o le tausiga fa'alesoifua maloloina lelei fa'apea fo'i ma le fa'atatauina o vaega laiti fa'aletonu fa'atasi ma ni fa'alavelave fa'alesoifua maloloina lautele. E le gata i lea, o faʻamaoniga i suiga o le neuromolecular e tupu i le faʻalavelave ma le metabolic auala e faʻatatau i meaʻai maualuga-gaʻo, ma le faʻalavelave faʻafuaseʻi, ma pe faʻafefea ona fesoʻotaʻi ma le taumafa ma le mamafa o meaʻai, e taua tele i le malamalama i le matafaioi o le faʻalavelave ma le faʻaogaina o le metabolic. i le faaosofia o mea'ai, 'ai tele ma le mamafa.

O lo'o i ai fo'i le utiuti o fa'amaumauga i luga o faiga e mafua ai le le mafai ona fa'amauina le pa'u o le mamafa po'o le toe fo'i i le 'ai tele o mea'ai a le HP ma le fa'atupuina o le mamafa, ma o togafitiga lapo'a e sili ona talafeagai mo le vaega laiti o tagata ta'ito'atasi. O le fanua o vaisu e maua ai faʻamatalaga taua i luga o le neurobiological fetuunaiga e faʻamalosia ai le toe faʻafoʻi o vaisu ma le toilalo o togafitiga. Ona o le le mafai ona tausia le paʻu o le mamafa na talanoaina i le tulaga o le toe faʻafoʻi atu i amioga faʻaletonu (, ), e ono mafai ona toe fa'afo'i atu faiga fa'apena i le 'ai tele o mea'ai a le HP ma le fa'ateleina o le mamafa, ae o su'esu'ega fa'apitoa i lenei autu e seasea. O loʻo i ai foʻi le matelaina o faʻamatalaga e uiga i fetuutuunaiga metabolic ma o latou aʻafiaga i luga o taui ma popolega neurobiology lea e mafai ona tupu i le tele o faʻalavelave mamafa, e aofia ai le paʻu malie o le mamafa, vave le paʻu o le mamafa e ala i le "faʻalavelave faʻafuaseʻi", poʻo le tele o taotoga faʻalavelave faʻafuaseʻi. . E le gata i lea, o le tele o faʻamaʻi e aʻafia ai le atuatuvale, e pei o lagona ma popolega faʻalavelave, e fesoʻotaʻi ma le oona ma le T2DM, ma o le mea e fiafia ai, o vailaʻau mo ia tulaga (e pei o nisi o vailaʻau faʻamaʻi) e faʻateleina ai le lamatiaga o le mamafa, ae e itiiti ni faʻamaoniga e faʻamalamalamaina. o faiga fa'avae mo nei fa'alavelave. I le faʻatulagaina o le T2DM, o le faʻatonutonuina o le glycemic faʻatasi ma le faʻaogaina o le inisalini togafitiga e masani ona faʻateleina le mamafa. Ona o le hyperinsulinemia, insulin resistance, poʻo le umi o aʻafiaga o le inisalini e mafai ona faʻamalosia ai le faʻaosofia-taui auala neural ma le manaʻo i meaʻai i tagata lapopoa, faʻamalosia le inisalini, o le a aoga le suʻesuʻeina o togafitiga e ono faʻaitiitia ai le faʻalauiloaina o meaai HP. tu'inanau ma le taumafaina e fa'aitiitia atili le fa'atupuina o le mamafa i nei tagata ma'ale'ale.

Ma le mea mulimuli, o loʻo i ai le alualu i luma fou i le puleaina o amioga ma vailaʻau o le gaʻo ae e le o manino pe faʻafefea ona fesoʻotaʻi ma le faʻasalaina o le atuatuvale, metabolic ma taui faʻalavelave i tagata vaivai vaivai. Mo se faʻataʻitaʻiga, o faʻamaoniga lata mai o loʻo taʻu mai ai o le tausiga o le mamafa e fesoʻotaʻi ma le maualalo o le faʻalavelave ma sili atu le gafatia e faʻafetaui ai le atuatuvale (); (). Aʻo faʻamalosia e le faʻalavelave le manaʻo i meaʻai ma le 'ai tele, e mafai ona aoga le faʻaitiitia o faʻalavelave faʻalavelave i polokalame lelei o le puleaina o le mamafa, ma o nisi o suʻesuʻega faʻaititia o le mamafa o le amio pailate i le gaʻo ma le T2DM o loʻo faʻaalia ai aʻafiaga lelei i le faʻaleleia o le atuatuvale, manaʻoga meaʻai ma galuega faʻaletino (, ). Ae ui i lea, o ia suʻesuʻega o loʻo i ai i lona amataga ma e manaʻomia ai le gauai sili atu i le lumanaʻi. E le gata i lea, o vailaʻau o loʻo faʻaaogaina e togafitia ai le faʻaaogaina o fualaau faasaina o loʻo manatu foi e mafai ona faʻaogaina mo le paʻu o le mamafa (). O le mea moni, o suʻesuʻega i le lumanaʻi i le faʻalauteleina o lo tatou malamalama i le neuro-behavioral-metabolic mechanisms o loʻo aʻafia ai le atuatuvale, vaisu ma le gaʻo o le a aoga tele i le atinaʻeina o togafitiga fou e faʻaitiitia ai le faʻaosofia o meaai a le HP, taumafa ma le mamafa.

tautinoga

O lenei galuega na lagolagoina e le NIDDK/NIH, 1K12DK094714-01, ma le NIH Roadmap for Medical Research Common Fund Grants UL1-DE019586, UL1-RR024139 (Yale CTSA), ma le PL1-DA024859.

Faamatalaga Faʻamatalaga

 

Le Faʻalauiloa a le Lomitusi: O le PDF lenei o se tusitusiga e leʻi faʻaaogaina lea na taliaina mo le lolomiina. I le avea ai ma se tautua mo o tatou tagata faʻatau, o loʻo tatou saunia lenei uluai kopi o tusitusiga. O le tusitusiga o le a faʻaaogaina le kopiina, faʻavasegaina, ma le toe iloiloga o le faʻamaoniga ao leʻi faʻasalalauina i lona tulaga mulimuli. Faamolemole ia matau i le faagasologa o le gaosiga e mafai ona maua ai mea sese e mafai ona aafia ai le anotusi, ma o tulafono uma e le faatagaina e faatatau i le tusi o talaaga.

 

 

Faʻamaumauga o tupe: Dr. Sinha o loʻo i luga o le Komiti Faufautua Faʻasaienisi mo Embera Neutotherapeutics. E fesoasoani Ania Jastreboff i le ManPower e tu'uina atu konekarate mo le Pfizer New Haven Clinical Research Unit.

 

mau faasino

1. McLellan AT, Lewis DC, O'Brien CP, Kleber HD. Faʻalagolago i vailaʻau, o se maʻi faʻamaʻi tumau: aʻafiaga mo togafitiga, inisiua, ma suʻesuʻega iʻuga. Jama. 2000;284:1689–1695. [PubMed]
2. Sinha R. Chronic faʻamalosi, faʻaaogaina o fualaau faʻasaina, ma le faʻafitauli i vaisu. Ann NY Acad Sci. 2008; 1141: 105-130. [PMC free article] [PubMed]
3. Flegal KM, Carroll MD, Ogden CL, Curtin LR. Faʻasalalauga ma faʻasologa o meaʻai i le va o tagata matutua Amerika, 1999-2008. Jama. 2010;303:235–241. [PubMed]
4. Hill JO, Peters JC. Sao o le si'osi'omaga i le fa'ama'i o le tino puta. Saienisi. 1998;280:1371–1374. [PubMed]
5. Friedman JM. Oona: Mafua'aga ma le pulea o le ga'o tele o le tino. natura. 2009;459:340–342. [PubMed]
6. McEwen BS. Fomai ma le neurobiology o le atuatuvale ma fetuutuunaiga: matafaioi tutotonu o le faiʻai. Physiol Rev. 2007; 87: 873-904. [PubMed]
7. Seeman TE, Faipese BH, Rowe JW, Horwitz RI, McEwen BS. Tau o fetuutuunaiga-avega allostatic ma ona taunuuga soifua maloloina. MacArthur suʻesuʻega o le matua manuia. Arch Intern Med. 1997;157:2259–2268. [PubMed]
8. Block JP, He Y, Zaslavsky AM, Ding L, Ayanian JZ. Psychosocial stress ma suiga i le mamafa i tagata matutua US. Am J Epidemiol. 2009;170:181–192. [PMC free article] [PubMed]
9. Dallman MF, Pecoraro NC, La Fleur SE. Faʻanoanoa taimi faigata ma faʻamafanafanaga: taumafa o le tagata lava ia ma le manava o le tino. Brain Behav Immun. 2005; 19: 275-280. [PubMed]
10. Torres SJ, Nowson CA. So'oga i le va o le atuatuvale, 'ai Amio, ma le puta. Mea'ai. 2007;23:887–894. [PubMed]
11. Atamu TC, Epel ES. Fa'atiga, 'ai ma le faiga o taui. Amioga Faaletino. 2007;91:449–458. [PubMed]
12. Gluck ME, Geliebter A, Hung J, Yahav E. Cortisol, fiaai, ma le manaʻo e taloina le 'ai e mulimuli i se faʻamaʻiga o le faʻamafanafana i fafine gasegase o loʻo i ai le pisipisia o maʻi. Psychosom Med. 2004; 66: 876-881. [PubMed]
13. Dallman M, Pecoraro N, Akana S, la Fleur S, Gomez F, Houshyar H, et al. Faʻalavelave faʻafuaseʻi ma le gaʻo: o se vaaiga fou o "meaʻai faʻamafanafana" Proc National Academy of Science. 2003;100:11696–11701. [PMC free article] [PubMed]
14. Tempel DL, McEwen BS, Leibowitz SF. O a'afiaga o agonists steroid i luga o mea'ai ma filifiliga macronutrient. Amioga Faaletino. 1992;52:1161–1166. [PubMed]
15. Tataranni PA, Larson DE, Snitker S, Young JB, Flatt JP, Ravussin E. O aʻafiaga o glucocorticoids i le metabolism o le malosi ma le faʻaaogaina o meaʻai i tagata. Am J Physiol. 1996;271:E317–E325. [PubMed]
16. Wilson ME, Fisher J, Fischer A, Lee V, Harris RB, Bartness TJ. Fa'atatauina o mea'ai i manuki e nonofo fa'aagafesootai: tulaga fa'ale-agafesootai a'afiaga ile taumafaina o caloric. Amioga Faaletino. 2008;94:586–594. [PMC free article] [PubMed]
17. Oliver G, Wardle J. Na iloa aafiaga o le popole i filifiliga o meaai. Physiology ma Amio. 1999;66:511–515. [PubMed]
18. Dallman MF. O'otele fa'apopoleina ma le fa'alagona o le tino. Trends Endocrinol Metab. 2010;21:159–165. [PMC free article] [PubMed]
19. Marti O, Marti J, Armario A. Aafiaga o le faʻamaʻi faʻamaʻi i luga o meaʻai i isumu: aʻafiaga o le faʻalavelave mamafa ma le umi o le faʻaalia i aso uma. Amioga Faaletino. 1994;55:747–753. [PubMed]
20. Appelhans BM, Pagoto SL, Peters EN, Spring BJ. O le tali atu a le HPA i le faʻamaʻi e vaʻai ai le taumafaina o meaʻai mo taimi pupuu i fafine lapopoa. fia'ai. 2010;54:217–220. [PMC free article] [PubMed]
21. Steptoe A, Lipsey Z, Wardle J. Stress, faʻalavelave ma fesuiaiga i le taumafaina o le ava malosi, filifiliga o meaʻai ma faʻamalositino faaletino: O se suʻesuʻega faʻasalalau. Brit J Soifua Maloloina Psych. 1998;3:51–63.
22. Oliver G, Wardle J. Na iloa aafiaga o le popole i filifiliga o meaai. Amioga Faaletino. 1999;66:511–515. [PubMed]
23. Epel E, Lapidus R, McEwen B, Brownell K. O le atuatuvale e mafai ona faaopoopo ai le manava i le fia'ai i tamaitai: o se suʻesuʻega suʻesuʻe o cortisol faʻaosoina le popole ma le 'ai o le Amio. Psychoneuroedocrinology. 2001;26:37–49. [PubMed]
24. Laitinen J, Ek E, Sovio U. 'ai ma le inu e feso'ota'i ma le atuatuvale Amioga ma fa'asinomaga o le tino ma va'aiga o lenei amio. Muamua Med. 2002;34:29–39. [PubMed]
25. Lemmens SG, Rutters F, Fanau JM, Westerterp-Plantenga MS. O le fa'apopoleina e fa'ateleina ai mea'ai 'mana'o' ma le fa'aaogaina o le malosi i le tino o le tino mamafa pe a leai se fia'ai. Amioga Faaletino. 2011;103:157–163. [PubMed]
26. Jastreboff AM, Potenza MN, Lacadie C, Hong KA, Sherwin RS, Sinha R. Fa'asologa o le tino o le tino, mea fa'asolosolo, ma le fa'agaoioia striatal i le taimi o le atuatuvale ma le le mautonu-malologa: o se suʻesuʻega FMRI. Neuropsychopharmacology. 2011;36:627–637. [PMC free article] [PubMed]
27. Farshchi HR, Taylor MA, Macdonald IA. Ole taimi ole taumafataga masani e maua ai le ma'ale'ale ole inisalini ma fa'amatalaga lipid pe a fa'atusatusa ile fa'agasolo taimi ole taumafataga i fafine paee soifua maloloina. Eur J Clin Nutr. 2004;58:1071–1077. [PubMed]
28. Taylor AE, Hubbard J, Anderson EJ. Aafiaga o le 'ai tele i le metabolic ma le leptin dynamics i tamaitai talavou masani. J Clin Endocrinol Metab. 1999;84:428–434. [PubMed]
29. Schwartz MW, Figlewicz DP, Baskin DG, Woods SC, Porte D., Jr Insulin i le faiʻai: o se faʻatonuina o le hormonal o le paleni malosi. Endocr Rev. 1992;13:387–414. [PubMed]
30. Chuang JC, Zigman JM. Matafaioi a Ghrelin i Fa'atonuga, Tulaga, ma Fa'atonu. Int J Pept. 2010 2010, pii: 460549. Epub 2010 Feb 14. [PMC free article] [PubMed]
31. Maniam J, Morris MJ. Le feso'ota'iga i le va o le popole ma le amio fafaga. Neuropharmacology. 2012;63:97–110. [PubMed]
32. Hanson ES, Dallman MF. Neuropeptide Y (NPY) e mafai ona tuʻufaʻatasia tali o faiga fafaga fafaga ma le hypothalamo-pituitary-adrenal axis. J Neuroendocrinol. 1995;7:273–279. [PubMed]
33. Tyrka AR, Walters OC, Tau LH, Anderson GM, Kamuta LL. Suia tali i le neuroendocrine luʻi e fesoʻotaʻi ma faʻamatalaga o le metabolic syndrome i tagata matutua soifua maloloina. Horm Metab Res. 2012;44:543–549. [PMC free article] [PubMed]
34. Hillman JB, Dorn LD, Loucks TL, Berga SL. Obesity ma le hypothalamic-pituitary-adrenal axis i teine ​​talavou. Metabolism. 2012;61:341–348. [PMC free article] [PubMed]
35. Guarnieri DJ, Brayton CE, Richards SM, Maldonado-Aviles J, Trinko JR, Nelson J, et al. O le fa'avasegaina o kenera e fa'aalia ai se sao mo hormones fa'amamafa i le tali mole mole ma amioga i le fa'atapula'aina o mea'ai. Biol Psychiatry. 2012;71:358–365. [PMC free article] [PubMed]
36. Lupien SJ, McEwen BS, Gunnar MR, Heim C. Aafiaga o le atuatuvale i le olaga atoa i le faiʻai, amio ma le mafaufau. Nat Rev Neurosci. 2009;10:434–445. [PubMed]
37. Rosmond R, Dallman MF, Bjorntorp P. Stress-related cortisol secretion i alii: mafutaga ma le manava oona ma endocrine, metabolic ma le hemodynamic faaletonu. J Clin Endocrinol Metab. 1998;83:1853–1859. [PubMed]
38. Rebuffe-Scrive M, Walsh UA, McEwen B, Rodin J. Aafiaga o le faʻamaʻi faʻamaʻi ma le glucocorticoids i fafo i le tufatufaina atu o gaʻo faʻaitulagi ma le metabolism. Amioga Faaletino. 1992;52:583–590. [PubMed]
39. Bjorntorp P. Metabolic abnormalities i le visceral obesity. Ann Med. 1992;24:3–5. [PubMed]
40. Kuo LE, Kitlinska JB, Tilan JU, Li L, Baker SB, Johnson MD, et al. O le Neuropeptide Y e galue tuusaʻo i le pito i luga o le gaʻo ma faʻafesoʻotaʻi le gaʻo ma le metabolic syndrome. Nat Med. 2007;13:803–811. [PubMed]
41. Chrousos GP. Le faʻalavelave faʻalavelave ma le faʻaogaina o le puipuiga: aʻafiaga ile falemaʻi. Le 1999 Novera H. Spector Lecture. Ann NY Acad Sci. 2000;917:38–67. [PubMed]
42. Warren JP. Faʻamalamalamaina o le tali atu: Faʻasalalauga o meaʻai faʻamafanafana, glucocorticoids, insulin ma le manava o le tino. Mol Cell Endocrinol. 2009; 300: 137-146. [PubMed]
43. Keltikangas-Jarvinen L, Ravaja N, Raikkonen K, Lyytinen H. Insulin resistance syndrome ma autonomically mediated physiological tali i faʻataʻitaʻiga faʻaosoina faʻalavelave mafaufau i tama talavou. Metabolism. 1996;45:614–621. [PubMed]
44. Schwabe L, Wolf OT. O le fa'apopoleina e fa'aosofia ai le mausa Amio i tagata. J Neurosci. 2009;29:7191–7198. [PubMed]
45. Aston-Jones G, Kalivas PW. Brain norepinephrine toe maua i su'esu'ega o vaisu. Biol Psychiatry. 2008;63:1005–1006. [PMC free article] [PubMed]
46. Cottone P, Sabino V, Roberto M, Bajo M, Pockros L, Frihauf JB, et al. O le faʻafaigaluegaina o le CRF e faʻasalalau le itu pogisa o le taumafa malosi. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 2009; 106: 20016-20020. [PMC free article] [PubMed]
47. Paulo MP. Fa'aletonu le faia o fa'ai'uga ile su'esu'ega fa'afoma'i-suia le fa'agaioiga o le homeostatic? Saienisi. 2007;318:602–606. [PubMed]
48. Holland PC, Petrovich GD, Gallagher M. O aʻafiaga o le amygdala lesions i luga o le faʻamalosia o le faʻamalosia-potentiated 'ai i isumu. Amioga Faaletino. 2002;76:117–129. [PubMed]
49. Berthoud HR. O le neurobiology o meaʻai i totonu o se siosiomaga obesogenic. Proc Nutr Soc. 2012:1–10. [PMC free article] [PubMed]
50. Arnsten A, Mazure CM, Sinha R. O lou fai'ai lea i le liusuavai. Sci Am. 2012;306:48–53. [PMC free article] [PubMed]
51. Liston C, McEwen BS, Casey BJ. O le fa'alavelave fa'ale-mafaufau e fa'alavelave fa'alavelaveina le fa'agaoioiga muamua ma le fa'atonuga. Proc Natl Acad Sci US A. 2009;106:912–917. [PMC free article] [PubMed]
52. Dias-Ferreira E, Sousa JC, Melo I, Morgado P, Mesquita AR, Cerqueira JJ, et al. O le fa'alavelave fa'afuase'i e afua ai le toe fa'atulagaina o luma ma a'afia ai le faia o fa'ai'uga. Saienisi. 2009;325:621–625. [PubMed]
53. Willner P, Benton D, Brown E, Cheeta S, Davies G, Morgan J, et al. "Fa'anoanoa" fa'ateleina le "mana'o" mo taui suamalie i manu ma tagata fa'ata'ita'iga o le atuatuvale ma le tu'inanau. Psychopharmacology. 1998;136:272–283. [PubMed]
54. Roberts C. O aʻafiaga o le faʻalavelave i le filifiliga o meaʻai, lagona ma le mamafa o le tino i fafine soifua maloloina. Nutrition Bulletin: British Nutrition Foundation. 2008;33:33–39.
55. Avena NM, Rada P, Hoebel BG. O le fa'atauga o le suka ma le ga'o e iai le eseesega iloga i Amioga e pei o vaisu. J Nutr. 2009;139:623–628. [PMC free article] [PubMed]
56. Weingarten HP. Faʻaaliga tuʻufaʻatasia e faʻaleleia ai le fafagaina o ni anufe paʻu: o se vaega mo le aʻoaʻoina i le amataina o le taumafataga. Saienisi. 1983; 220: 431-433. [PubMed]
57. Alsio J, Olszewski PK, Levine AS, Schioth HB. Faiga fafaga-i luma: Faiga fa'aalu ma vaisu ma fetuutuunaiga mole i le 'ai tele. Neuroendocrinol i luma. 2012;33:127–139. [PubMed]
58. Lutter M, Nestler EJ. Homeostatic ma faʻailoga hedonic e fegalegaleai i le faʻatonutonuina o meaʻai. J Nutr. 2009;139:629–632. [PMC free article] [PubMed]
59. Coelho JS, Jansen A, Roefs A, Nederkoorn C. Amio tausami i le tali atu i le faʻaalia o meaʻai: suʻesuʻeina o faʻataʻitaʻiga faʻaalia ma faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga. Amioga a Tagata ua fai ma vaisu o le mafaufau. 2009;23:131–139. [PubMed]
60. Robinson TE, Berridge KC. Iloiloga. O le faʻaosofiaina o aʻoaʻoga o mea ua fai ma vaisu: o nisi o mataupu o loʻo iai nei. Philos Trans R Soc Lond B Biol Sci. 2008; 363: 3137-3146. [PMC free article] [PubMed]
61. Laititi DM, Zatorre RJ, Dagher A, Evans AC, Jones-Gotman M. Suiga i le faiʻai e fesootaʻi ma le 'ai o sukalati: mai le fiafia i le faʻalavelave. Brain. 2001; 124: 1720-1733. [PubMed]
62. Wang GJ, Volkow ND, Logan J, Pappas NR, Wong CT, Zhu W, et al. Brain dopamine ma le gaʻo. Lancet. 2001; 357: 354-357. [PubMed]
63. Kelley AE, Schiltz CA, Landry CF. Auala faʻavaomalo na faʻapitoaina e fualaau faʻatau ma fualaʻau: suʻesuʻega o le faʻatoaina o le gaʻo i le corticolimbic eria. Physiol Behav. 2005; 86: 11-14. [PubMed]
64. Stice E, Spoor S, Ng J, Zald DH. Feso'ota'iga o le tino puta i taui o mea'ai atoatoa ma fa'amoemoe. Amioga Faaletino. 2009;97:551–560. [PMC free article] [PubMed]
65. Saelens BE, Epstein LH. Fa'amalosia le taua o mea'ai i tama'ita'i lapopo'a ma tama'ita'i e le'i lapo'a. fia'ai. 1996;27:41–50. [PubMed]
66. Simansky KJ. Fa'asologa o fa'asalalauga a le NIH: fa'aogaina i le tino puta, fa'aogaina o vaila'au ma fa'afitauli o le mafaufau. Amioga Faaletino. 2005;86:1–4. [PubMed]
67. Tetley A, Brunstrom J, Griffiths P. Eseesega taʻitoʻatasi i le gaioiga o meaʻai. Le matafaioi a le BMI ma filifiliga i aso uma. fia'ai. 2009;52:614–620. [PubMed]
68. Figlewicz DP, Sipols AJ. Fa'ailoga fa'atonutonu malosi ma taui o mea'ai. Pharmacol Biochem Behav. 2010;97:15–24. [PMC free article] [PubMed]
69. DiLeone RJ. Le aʻafiaga o le leptin i le dopamine system ma aʻafiaga mo le faʻaogaina o Amio. Int J Obes (Lond) 2009;33(Suppl 2):S25–S29. [PMC free article] [PubMed]
70. Farooqui AA. Lipid mediators i le neural cell nucleus: o latou metabolism, faʻailoga, ma fesoʻotaʻiga ma faʻafitauli o le neura. Neuroscientist. 2009;15:392–407. [PubMed]
71. Malik S, McGlone F, Bedrossian D, Dagher A. Ghrelin faʻatulagaina le gaioiga o faiʻai i vaega e pulea ai le faʻaogaina o le amio. Cell Metab. 2008;7:400–409. [PubMed]
72. Dossat AM, Lilly N, Kay K, Williams DL. Glucagon-like peptide 1 receptors i totonu o nucleus accumbens e aʻafia ai meaʻai. J Neurosci. 2011;31:14453–14457. [PMC free article] [PubMed]
73. Chuang JC, Perello M, Sakata I, Osborne-Lawrence S, Savitt JM, Lutter M, et al. O le Ghrelin e fa'atalanoaina le fa'aosoina o mea'ai-taui amioga i isumu. J Clin Invest. 2011;121:2684–2692. [PMC free article] [PubMed]
74. Schwartz MW, Woods SC, Porte D, Jr, Seeley RJ, Baskin DG. Pulea o le tino o le tino o taumafa. natura. 2000;404:661–671. [PubMed]
75. Woods SC, Lotter EC, McKay LD, Porte D., Jr O le tuiina o le inisalini i totonu o le tino o le tino e faaitiitia ai le taumafa ma le mamafa o le tino o baboons. natura. 1979;282:503–505. [PubMed]
76. Kahn SE, Hull RL, Utzschneider KM. Faiga e feso'ota'i ai le tino puta i le inisalini tetee ma le ma'isuka ituaiga 2. natura. 2006;444:840–846. [PubMed]
77. Sherwin RS. Aumai le malamalama i le itu pogisa o le inisalini: o se malaga i luga o le pa puipui toto-faiai. Ma'i suka. 2008;57:2259–2268. [PMC free article] [PubMed]
78. Konner AC, Hess S, Tovar S, Mesaros A, Sanchez-Lasheras C, Evers N, et al. Matafaioi mo faʻailoga inisalini i catecholaminergic neurons i le puleaina o le homeostasis malosi. Cell Metab. 2011;13:720–728. [PubMed]
79. Anthony K, Reed LJ, Dunn JT, Bingham E, Hopkins D, Marsden PK, et al. Faʻaitiitia o tali e faʻaosofia ai le inisalini i fesoʻotaʻiga faiʻai e pulea ai le manaʻo ma taui i le faʻamalosia o le inisalini: o le cerebral faavae mo le faʻaleagaina o le faʻaogaina o meaʻai i le metabolic syndrome? Ma'i suka. 2006;55:2986–2992. [PubMed]
80. Kullmann S, Heni M, Veit R, Ketterer C, Schick F, Haring HU, et al. O le fai'ai lapo'a: feso'ota'iga o fa'asinomaga o le tino ma le fa'alogoina o le inisalini fa'atasi ai ma feso'ota'iga feso'ota'iga a le setete malolo. Hum Brain Mapp. 2012;33:1052–1061. [PubMed]
81. Jastreboff AM, Sinha R, Lacadie C, Small DM, Sherwin RS, Potenza MN. Neural Correlates of Stress-and Food-Ce-Induced Food Craving in Obesity: Fesoʻotaʻiga ma maualuga insulin. Tausiga o le ma'i suka. 2012 [PMC free article] [PubMed]
82. Chechlacz M, Rotshtein P, Klamer S, Porubska K, Higgs S, Booth D, et al. O le puleaina o mea'ai o le ma'i suka e suia ai tali i ata o mea'ai i vaega o fai'ai e feso'ota'i ma fa'aosofiaga ma lagona: o se su'esu'ega fa'atusa fa'ata fa'amaneta. Ma'i suka. 2009;52:524–533. [PubMed]
83. Odom J, Zalesin KC, Washington TL, Miller WW, Hakmeh B, Zaremba DL, et al. E toe fa'afo'i mai fa'ailoga o le mamafa pe a uma le taotoga bariatric. Obes Surg. 2010;20:349–356. [PubMed]
84. Suzuki J, Haimovici F, Chang G. Alcohol e faʻaaoga faʻafitauli pe a maeʻa taotoga. Obes Surg. 2012; 22: 201-207. [PubMed]
85. Gao Q, Horvath TL. Neurobiology o le fafagaina ma le faʻaaluina o le malosi. Annu Rev Neurosci. 2007;30:367–398. [PubMed]
86. Tamashiro KL, Hegeman MA, Nguyen MM, Melhorn SJ, Ma LY, Woods SC, et al. O le mamafa o le tino ma le tuufaatasiga o le tino e suia i le tali atu i le mamafa o le tino. Amioga Faaletino. 2007;91:440–448. [PMC free article] [PubMed]
87. Greenfield JR, Campbell LV. Matafaioi a le autonomic nervous system ma neuropeptides i le atinaʻeina o le gaʻo i tagata: sini mo togafitiga? Curr Pharm Des. 2008;14:1815–1820. [PubMed]
88. Wiesli P, Schmid C, Kerwer O, Nigg-Koch C, Klaghofer R, Seifert B, et al. O fa'alavelave fa'ale-mafaufau e a'afia ai le maualuga o le kulukose i tagata mama'i e maua i le ma'isuka ituaiga 1 pe a mae'a taumafa ae le o le anapogi. Tausiga o le ma'i suka. 2005;28:1910–1915. [PubMed]
89. Hermanns N, Scheff C, Kulzer B, Weyers P, Pauli P, Kubiak T, et al. Feso'ota'iga ole maualuga ole kulukose ma le fesuisuia'i ole kulukose ma lagona ile ma'isuka ituaiga 1. Ma'i suka. 2007;50:930–933. [PubMed]
90. Faulenbach M, Uthoff H, Schwegler K, Spinas GA, Schmid C, Wiesli P. Aʻafiaga o le faʻafitauli o le mafaufau ile puleaina ole kulukose i tagata mamaʻi ile maʻisuka ituaiga 2. Ma'i suka Med. 2012;29:128–131. [PubMed]
91. van Dijk G, Buwalda B. Neurobiology o le metabolic syndrome: o se vaʻaiga allostatic. Eur J Pharmacol. 2008;585:137–146. [PubMed]
92. Rudenga KJ, Sinha R, Small DM. O le fa'apopoleina tele e fa'amalosia ai le tali atu o le fai'ai i le susu lulu e avea o se galuega o le mamafa o le tino ma le fa'atiga masani. Int J Obes (London) 2012 [PMC free article] [PubMed]
93. Itulau KA, Seo D, Belfort-DeAguiar R, Lacadie C, Dzuira J, Naik S, et al. Ole maualuga ole kulukose e fa'asalalauina e fa'atonutonu ai neura le mana'o mo mea'ai e maualuga le kalori i tagata. J Clin Invest. 2011;121:4161–4169. [PMC free article] [PubMed]
94. Brandon TH, Vidrine JI, Litvin EB. Toe fa'afo'i ma toe fo'i le puipuiga. Annu Rev Clin Psychol. 2007;3:257–284. [PubMed]
95. Sinha R. Fa'atiga ma Vaisu. I totonu: Brownell KD, Gold M, faatonu. Mea'ai ma Vaisu: O se Tusitaulima Maua'i. Oxford University Press; 2012. itulau 59–66.
96. Sarlio-Lahteenkorva S, Rissanen A, Kaprio J. O se suʻesuʻega faʻamatalaga o le tausiga o le paʻu o le mamafa: 6 ma le 15 tausaga le tulitatao o tagata matutua mamafa muamua. Int J Obes Relat Metab Disord. 2000;24:116–125. [PubMed]
97. Elfhag K, Rossner S. O ai e manuia i le faatumauina o le leiloa o le mamafa? O se iloiloga faʻavae o mea e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le mamafa o le mamafa ma le mamafa o le toe maua. Faʻaaliga 2005; 6: 67-85. [PubMed]
98. Elder C, Ritenbaugh C, Mist S, Aickin M, Schneider J, Zwickey H, et al. Fa'ata'ita'iga fa'afuase'i o fa'alavelave e lua o le mafaufau-tino mo le tausiga o le pa'u mamafa. J Altern Complement Med. 2007;13:67–78. [PubMed]
99. van Son J, Nyklicek I, Pop VJ, Blonk MC, Erdtsieck RJ, Spooren PF, et al. O A'afiaga o se Fa'asa'oga Fa'avae Mafaufau i Fa'afitauli Fa'alagona, Tulaga lelei-o-Olaga, ma le HbA1c i Ma'i Ma'isuka (DiaMind): O se fa'ata'ita'iga fa'atonutonu fa'afuase'i. Tausiga o le ma'i suka. 2012 [PMC free article] [PubMed]
100. Avena NM, Bocarsly ME, Hoebel BG, Gold MS. O lo'o fa'apipi'i i le nosology o le fa'aaogaina o vaila'au ma le 'ai tele: o le fa'aliliuga o a'afiaga o le "vaisu o mea'ai" Curr Drug Abuse Rev. 2011;4:133–139. [PubMed]