Suʻesuʻega Suamalie: Mai le Faʻafouga i le Fouvalega (2018)

Laʻasaga i luma. 2018; 9: 545.

Lomia i luga o le initaneti 2018 Nov 7. Tui: 10.3389 / fpsyt.2018.00545

PMCID: PMC6234835

PMID: 30464748

David A. Wiss,1 Nicole Avena,2 ma Pedro Rada3, *

lē faʻatino

O le faʻamaʻi pipisi na faʻasalalau faalauaitele i le aufaasālalau i le lalolagi atoa. O tagata sailiili i laʻasaga uma o loʻo sailia ni mea na fesoasoani i le atinaʻeina o lenei faʻamaʻi. E lua ni manatu taua ua folasia: (1) ituaiga soifuaga masani ma (2) eseese ma le faigofie o meaai e le taugofie. I le iloiloga o loʻo iai nei, tatou te suʻesuʻeina pe faapefea ona avea meaʻai e pei o le suka e masani ona faʻaaogaina e faʻaleleia ai meaʻai e ono mafai ona taʻitaʻia ai i amioga masani ma e oʻo lava i nisi tulaga o mea ua fai ma vaisu e tulaga ese le saofaga i le faʻamaʻi pipisi. Matou te iloiloina vaega o le fafagaina ma le auala na latou mamanuina ai le faiʻai o le tagata ina ia galue ai i le "ola ola" o le faailoga o le "taumafa i le tele e te mafaia aoe mafaia." O lenei mea e mafua ai lo tatou malamalama i le taimi nei i le auala e aofia ai le dopaminergic system taui ma ana galuega i taui le fiafia, e pei o le taumafa i meaai e sili ona pala, ma le tagofia o fualaau faasaina. Tatou te toe iloiloina foi pe faapefea ona fesootaʻi isi tagata fou, e pei o acetylcholine, i faiga o le saturation e tetee ai i le polokalama dopamine. I le mea mulimuli, matou te iloiloina le taua o le fesili pe o lava le faʻamaoniga faʻamalosia o le tagofia o le suka, talanoaina i totonu o le lautele lautele o meaʻai ua fai ma vaisu.

uputatala: meaʻai, vaisu o meaʻai, vailaau faʻatau, vailaʻau, fafagaina o le amio, dopamine, acetylcholine, nucleus accumbens

faʻatomuaga

O le 'ausia ua avea ma se tasi o avega sili ona mamafa o le tausiga o le soifua maloloina talu mai le Taua Lona II a le Lalolagi, ua faʻateleina le faʻaleagaina ma faʻavaivaia ai le ola (, ). O se vaega tele e mafua ai le tele o tulaga masani, e aofia ai le maʻi cardiovascular, maʻisuka, ma le kanesa (). Ona o mafatiaga faʻalautele ma le tamaoaiga e fesootaʻi ma le "faʻamaʻi o le manua" na tele ai le fiafia i le lalolagi atoa i le tele o aʻoga e aofia ai vailaʻau, meaʻai, neuroscience, mafaufau faʻapitoa, sociology, ma le soifua maloloina lautele ina ia toe suia lenei masani. E tele ni feeseeseaiga ua fuafuaina, ae ua itiiti lava le alualu i luma i le aso. O lenei faʻafitauli faigata e aʻafia ai le na o atunuʻu atinaʻe ae le o ni atinaʻe faʻapena, ma e oʻo atu i le 30% poʻo le sili atu o lona faitau aofaʻi o le mamafa poʻo le mamafa (, ). O le faateleina le faateleina o le mamafa o le tino ua faateleina i le 30 tausaga talu ai (, , ).

Toeitiiti lava fesili tagata sailiili uma i le fesili o le a le suiga i lenei vaitau puupuu? O se manatu masani o le faateleina lea o olaga masani. O nisi e finau mai o lenei mea naʻo le faʻamaʻi o le faʻamaʻi, ma finau ai o le malosi o le malosi, nai lo le taumafaina o meaai, ua matua faʻaitiitia i le faʻalapotopotoga faʻaonaponei pe a faatusatusa atu i o tatou tuaa tuliʻotua (). E tele suʻesuʻega e lagolago ai lenei manatu o se faʻamaonia saʻo i le va o le tino e le o gaoioi, matamata televise, ma le gaʻo (-). O le talitonuga lona lua o le maua ma le taumafaina o meaai e sili ona pala, lea na tupu i nai tausaga talu ai nei. Nestle na lipotia le foliga mai o le 11,000 meaʻai fou ua faaopoopo i luga o le supermarket shelves i tausaga taʻitasi i le 1998 (), faʻafeiloaʻi le tele o faʻasoasoaina fou o le tofo mo tagata faʻatau meaai. O suʻesuʻega i le fesoʻotaʻiga i le va o le "siosiomaga o meaʻai" ma le tele o meaʻai ua oʻo ai i le faʻamautuina o le tele o avanoa i meaai e le taugofie ma le talafeagai e suia ai amioga masani masani, e aofia ai le itiiti ifo o le taimi e faaaluina ai le saunia o meaai i le fale (). O le faʻalauteleina o le gaosiga o meaʻai ua faʻaititia ai le tau o le malosi o mea taumafa e ala i le faaopoopoina o sugars, grains, ma / poʻo gaʻo i latou oloa (). O le taumafa o nei taumafa gaosi ua faateleina i tamaiti () ma tamaiti laiti ().

E ui lava o amio ma amioga masani a le olaga e tumau pea i le auala o le "togafitiga" mo le tele o meaʻai, o le tausisia o mea taumafa e tumau pea le faalavelave (). O suʻesuʻega talu ai nei o loʻo taʻu mai ai o meaʻai e sili ona faʻaleleia e fai ma vaisu, ma o mea faʻafefeteina (auala o le fiafia) atonu e taua tele i le pathogenesis o le meaʻai (). Ua fautuaina foi o le taulaiga i luga o le kalori e le saʻo, ma o ia fuafuaga i le lumanaʻi e tatau ona faamamafa ai le lelei o mea taumafa ma mea taua e pei o tulafono faatonutonu o le metabolism (), ma le mimiti (microbiome)). Ona o luitau o loʻo fetaiaʻi ma le toʻatele o tagata e puleaina o latou manaʻoga i aso nei "siʻosiʻomaga o meaʻai" e foliga mai o le a manaʻomia ni suiga i tulafono a le lautele e faʻafetaui ai tuutuuga e fai ai filifiliga o meaʻai.). E tusa ai ma le Gearhardt ma Brownell () "O le a taua le vaʻavaʻai i le salalau lautele o aʻafiaga o mea taumafa e fai ma vaisu e ala i le faʻaogaina o auala faʻalesoifua maloloina lautele" (). O le sini o lenei pepa o le toe iloiloina lea o le faʻamuamua a tagata mo suauu mama ma le ala latou te toe faʻaleleia ai le faiʻai, ma ona aʻafiaga mo le soifua maloloina lautele.

O le suiga o meaʻai paleni

O le suiga o mea tau paleni o meaʻai na muamua faʻaalia e faʻamatala ai faiga masani i le lalolagi i se "taumafataga i le itu i sisifo" e aofia ai meaai mamafatu e maualuga i le gaʻo ma le suka, ma maualalo i fiva (). Mulimuli ane na faʻaaogaina le taimi e puʻeina ai se faʻamaopoopoina ma le BMI faʻateleina ma suia ai le tamaoaiga ma mea taufaatoaga. Faʻamuamua mea taua e aofia ai le fausiaina o le tamaoaiga, tamaoaiga, suiga faʻapitoa, ma aganuu () ae o faʻamatalaga lata mai nei o le taua o mafuaʻaga autu e aofia ai tekinolosi, faʻatautaia, tamaoaiga faʻapitoa e faʻatatau i le tau o mea taumafa, ma le faʻalauteleina o fefaʻatauaiga i le lalolagi (). O le suiga o mea tau meaʻai e le o se manatu fou. O faʻataʻitaʻiga muamua na aofia ai le televise ma fesuiaiga o fomaʻi. Popkin ma Gordon-Larsen faailoa mai o faʻamuamua faʻamuamua e muamua atu i le suiga o meaʻai (). O le suiga ole fomaʻi o loʻo faamatalaina ai se suiga mai le maualuga o le faʻateleina o faʻamaʻi e aʻafia ai le oge, le lelei o meaʻai, ma le le lelei o le tumama, i se mamanu o le maualuga o le faʻateleina o faʻamaʻi ma le degenerative faʻamaʻi e fesoʻotai ma soifuaga o le taulaga-faʻalapotopotoga o mea tau pisinisi (). O lenei faʻatulagaga o le siosiomaga e faʻavasega ai suiga i le sosaiete, suʻesuʻeina pe faʻapefea ona aʻafia faiga masani o mea taumafa i le lalolagi ma meaʻai. O le aʻoaʻoga o loʻo fautua mai ai o le "upstream" interventions (supply-side) o le a sili atu le aoga nai lo le taulimaina o fua o loʻo tautau i lalo (ie, faamalositino, faʻatapulaʻa o kalori).

O loʻo faʻalagolago foʻi le faʻalauiloa o suiga o meaʻai e ala i faʻamaoniga faʻamaonia e faʻapea o le tele o meaola ua maua foʻi le mamafa i tausaga talu ai nei (, ). O isi faaupuga e lagolagoina ai le "faʻaogaina o le siosiomaga o le gaʻo" e aofia ai le "glosity" i tulaga sili ona leaga, ma le "aafiaga i le pitonuʻu"). E ui i lea, o le "aafiaga i le pitonuu" e matua loloto lava ona aafia i le va fealoai, ona o le tuaoi o lo o nofo ai se tasi ua na o se sui mo le tulaga o le tamaoaiga. Talu ai nei, o isi suʻesuʻega ua fautua mai o talanoaga o le le tutusa o meaʻai paleni o loʻo faʻamalosia ai mea o loʻo tuʻuina atu i le itu-pito i lalo e le o faʻamaonia le faʻaaogaina o mamanu nai lo eseesega o manaoga-itu (), faʻatagaina le lagolago i le vaisu o meaʻai (FA).

Tulaga e le masani ai ma le natura o le fafaga

O le tino o le tino i mammals e taua tele le ola e ala i le saunia o le tino mo taimi o le oge (). Mai se vaaiga o le evolusione, o le faateleina o le tino gaʻo ua saunia mo manuʻa mo taimi o meaai e le lava, o le mea moni, oi latou na faʻaputuina le gaʻo o le tino na i ai se avanoa e faʻatusatusa i latou e leʻi faia (). Ae ui i lea, na tupu lenei mea i taimi na le saogalemu ai le tausiga o meaʻai (tulimanu-gatherer) ma mafai ona faʻaalu le tele o aso i luga o se taumafa o le hypocaloric. I taimi anamua, o le faateleina tele o le mamafa o le tino na faʻamaʻaina e ala i gaioiga faaletino e manaʻomia i le sailiga o meaʻai, ma le isi, gaʻo tele o lona uiga, o se mea taufaasese, faʻaitiitia le avanoa e maua mai ai le vete ma vice versa (). O lea la, e tusa lava pe 'aina le tele o mea taumafa, o loʻo i ai se faasee masani e faʻataʻitaʻiina e ala i gaioiga faaletino.

O anafea na suia ai lenei ata? O le suiga muamua o le faʻanofoina o faʻatoaga ma meaola manu ~ 10,000 tausaga ua mavae, e taʻitaʻia ai tagata e avea ma tagata e ala i le aoina ma le faʻasaoina o meaʻai (). O le mea moni, o le faatoaga e faalagolago i luga o le tau ma mala e mafai ona faʻatau ai fua o fua e mafua ai le oge (). O le suiga lona lua o le gaosiga o le gaosiga o mea taumafa (faʻasologa o mea tau pisinisi i le seneturi sefuluiva) faʻatagaina le tele o le falaoamata ma le suka (), faatasi ai ma le gaosiga o fale, i le sefulu tausaga mulimuli ane, o meaai gaosi ma gaosia i le ultra-processed e le taugata tele ma tele caloric (tele sugars, salts, fat) (, ). O nei atinaʻega e lua e fesoʻotaʻi ma le maua o meaʻai ma pe faʻafefea ona faʻaleleia ma faʻatau pisinisi. I le taimi nei, o se suiga taua lona tolu na tupu i le tele o tausaga talu ai: o le taunuu mai ma le lautele o avanoa o taavale, televise, ma mulimuli ane le komepiuta e taitaiina atu ai i matou i se olaga ola solo (). Pe a faʻaopoopoina suiga uma e tolu, e mafai ona tatou vaʻaia ua siitia le caloric ao faʻaitiitia le tele o tupe faʻaalu i le kalori, e mafua ai le afaina o le gasegase.

E ui lava o tagata e faʻaleleia le aganuʻu ma le faʻalauiloa, o lo tatou genome ua suia tele i le 10,000 tausaga mulimuli (). O lona uiga o lo o faʻapipiʻiina pea le polokalame o le taloina o le faiʻai e 'ai atili i taimi o mea taumafa e sauniuni mo taimi o le fiaai (). O suʻesuʻega faʻasolosolo talu ai nei o loʻo taulai atu i le gene polymorphisms e fesoʻotaʻi ma meaʻai ma mea e sili ona lelei (-). O lenei vaega o suʻesuʻega ua taʻua o meaʻai ma fautuaina ai o aʻafiaga o le epigenetic e aʻafia ai le faʻamatalaga o predisposing genes i nisi tagata. Mo se faʻataʻitaʻiga, o faʻatautaia lelei na maua i le va o le gaʻo-masima ma le gaʻo e fesootaʻi (FTO) ma le BMI (). O le tele o tagata sailiili e fiafia i genes e pei o le 2 (ADRB2) ma le melanocortin receptor 4 (MCR4), talu ai e mafai ona suia o latou foliga pe a mavae le faʻaogaina o gaʻo (gaʻo) (sugar)-). Ua maua e le au suʻesuʻe se fegalegaleaiga taua i le va o le suka-suamalie suamalie ma le fuainumera o fuainumera-predisposition score i luga o le faavae o le 32 BMI e fesoʻotaʻi ma le fautuaina o tagata o loʻo tauaveina lenei uiga, pe a faʻaalia i meainu suamalie, BMI, ma le pipisi o le a faʻateleina (). E le gata i lea, o isi tagata sailiili ua latou iloa i le chromosome16p11.2 eseesega eseese o lenei gene e mafai ona aʻafia ai le faʻaaogaina o meaai suamalie (, ). O le fesili i lenei itu o le: faʻapefea ona mafai ona faʻafefiloi le suka i le tagofia o vaisu?

Evolution o fualaau oona

Ina ua lafoina e Charles Darwin le talitonuga o le evolusione, na ia fautua mai o le a tulai mai se uiga pe afai e saofaga i le ola ma faateleina ai le faamanuiaina o le ituaiga o meaola. Ua totoina e laau totō ni puipuiga e puipuia ai herbivores mai le aina. Mo se faʻataʻitaʻiga, o nisi palaloids e tuʻuina atu i le laau se mea oona e mafua ai ona aloese mai le tele o ituaiga o manu i le malo (, ). Ae ui i lea, o le tele o meaola e aofia ai meaola, faʻapea foi ma tagata anamua, na faʻaaogaina le tele o vailaau faʻasaina ma maua ai ni faʻalelei mo latou lava ola (). O le mea lea, na i ai se tuufaatasiga na tulai mai ona o uiga eseese na tutupu i manu mo le siakiina o meaʻai faa-caloric i meaʻai (ie, carbohydrates), na tulai mai ai uiga na mafai ona gaosia ai le tele o mea oona e puipuia ai faamaʻi pe faaleleia ai tulaga faaletino (). O lenei mea o le a faʻamatalaina ai le ulaina o cocaine poʻo lau tapaa e tagata Aborigines i Amerika e mafai ai ona sili atu le malosi o le tino e taulimaina ai le vaivai ma se avanoa sili atu e maua ai se meaʻai pe maua ai se meaai (). E mafai e se tasi ona finau e faapea, pei o lo matou faalagolago i meaai paleni e ola ai, matou te faalagolago foi i nisi o laau oona. O le a le mea na avea ai i latou ma vaisu? E tutusa lelei ma meaʻai, ua iloa e tagata le auala e faʻaaogaina ai nei mea vevela, faʻateleina lo latou malosi, e pei ona faia i ona po nei, tuʻuina atu fualaau faʻatau ma mea taumafa ma se tali fiafia. O le mea lea, i itu uma e lua (meaʻai poʻo fualaau) o le "gaioiga faʻavasegaina" na tupu lea na mafai ai e le tekinolosi a le tagata ona suia suiga o le siosiomaga nai lo suiga ia e tupu i totonu o le tatou vaʻa tutotonu (, ). O le mea mulimuli, i le amataga o la tatou evolusione o le taumafaina o meaai po o fualaau faasaina na amata ona avea ma se faamalosiauga lelei ma ua tupu ai ni ala masani masani mo le taui, ma e lei suia lava i le taimi, ona o lo latou fefaasoaai o ni mea e pei o neura i amioga fai ma vaisu (-).

Nofoaga faʻapitoa mo le taui

O le tino o le tino e aofia ai vaega eseese o faiʻai e aafia i vaega eseese o lagona. I le tala faasolopito, na aofia ai se auala faʻapitoa i le va o le hippocampus ma le vaʻaia (). I le aluga o taimi, ua faaopoopo isi fausaga i le matagaluega e aofia ai le amygdala, le nucleus accumbens (ventral striatum) ma le cortex muamua. O galuega a nei fausaga e faigata tele, ma o latou auala eseese o faatinoga o loʻo faʻaauau pea ona siitia. O le tele o neurotransmitters i lenei matagaluega (e pei o le GABA, glutamate, ma opioids) e aafia i le tele o vaega o taui (, ), ae ui i lea, o le auala dopamineric mai le vaega faʻalautele o le vaʻaia (VTA) i le nucleus accumbens (NAc) ua sili ona gauai atu i le "taui" faʻasalaga (-). I le otootoina, poloka o le dopaminergic auala i le va o le VTA ma le NAc e taofia ai le tali atu i meaʻai ma avea ma faavae o le mafaufau o le dopamine (DA) o le taui (). Mulimuli ane, o suʻesuʻega ua faʻaalia ai o le "taui" o se vaitau faigata () e aofia ai ni vaega se tolu: le fiafia ("fiafia"), faʻamalosia (aʻoga) ma le uunaʻiga (faʻaosofia, "manaʻo") (). O le NA i le NAc e foliga mai o loʻo i ai sona tiute i le vaega mulimuli e lua (aʻoaʻoga ma le faʻamalosi) ma le itiiti ifo i le muamua (tuuga) i le mea e foliga mai ai o le a sili atu ona malosi le tulaga o le opioid ma le GABA (, ).

Taumafa "taui" ma accumbens dopamine

E ui lava o le sao sao o accumbens DA i le taui e le o manino, o le tele o tagata suʻesuʻe e ioe o loʻo aʻafia i le fafagaina amioga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o uluaʻi suʻesuʻega i le vaitau o le 1970, na faʻaalia ai o se manuʻa i le auala striatonigral DA ma le 6-OH-dopamine na faʻaosoina se loloto loloto aphagia ma adipsia (). O lenei sailiiliga na mulimuli ane faʻapipiʻiina i nai mailei le lelei o le DA-lea na avea ai foi ma mea e faʻaaogaina, aphagic, ma tala faʻatusa (). E faʻapea foʻi, o le faʻamalosiina o pellets in animals increases the release of DA in the NAc (-), ae ui i lea, e le o le taimi o le rat-free-feeding (, ) faʻamaonia o le DA i totonu o le faʻalavelave e faʻafoeina aʻoaʻoga faʻapitoa. O isi ua matauina le faateleina o le accumbens DA i le va o le kesi e mafai ai ona fafagaina pe ana fai e leai ni meaʻai (rats), ) poʻo le i ai o meaʻai palatable (-). O le mea e fiafia ai, faʻalauteleina le AT ao taumafa meaai e sili ona palasa e maeʻa pe a maeʻa ona faʻaalia (, , ) ma lenei toe foʻi pe afai e suia meaʻai palatable i se isi mea () o loʻo fautua mai ai se matafaioi o lenei neurotransmitter i le NAc mo le faʻaleleia o mea fou. E le gata i lea, ua faaalia ai e tali mai neurons i le faʻaalia o se meaʻai fou ma afai o le meaʻai e fefiloi ma se mea, i se isi mea e sosoo ai, o meaai e na te le faʻaosoina ai le paina o le uila ao faia na o le mea naʻo, ia fai mai o DA neuron aofia ai i aʻoaʻoga faʻapitoa (, ). O le faʻamalosia o le sailia o meaʻai e mafai ona manatu e faʻafetaui, ae o le taumafa faʻaleagaina i le leai o se fiaʻai e avea ma faavae mo le talitonuga FA. Ua faʻaalia ai o le faʻagata pe faʻalavelave faʻafefea ona maua meaai e sili ona pala, e faʻapupulaina ai le gasegase i nei meaʻai, o loʻo i ai ni aʻafiaga mo taunuuga o amioga mataʻutia i tagata ().

O le isi lagolagosua o faʻamaoniga mo le faʻauluina o le accumbens DA i le fafagaina o amioga e sau mai suʻesuʻega e faʻaaoga ai peptides o le orexigenic. E iloa lelei o nisi peptides i le tele o nofoaga o faiʻai e mafai ona amataina ai le fafagaina o amioga, mo se faʻataʻitaʻiga, o le tui faʻataunuʻu o galanin, mumre, poʻo opioids o le a faʻaleleia ai le taumafa o meaʻai e tusa lava pe ua matua maoona (rats)-). O nei peptide, faʻaogaina faʻapitoa pe faʻapipiʻiina i totonu o le telefoni faʻasolosolo, faateleina NAc DA (-). I se isi itu, o le tuiina o le cholecystokinin (CCK) i le lotoifale, o le peptide anorexigenic, na faʻaitiitia ai le faʻamalolo mai le NAc (NAC)). E foliga mai o le accumbens DA e sili atu lona sao i le amioga o le mafaufau nai lo le amio masani. O le gasegase e mafua mai i le gasegase ua i ai se gaioiga masani i luga o neurons i le hypothalamus, ma ua maua i le VTA, hippocampus, ma le amygdala (receptors), ). O Ghrelin e foliga mai o loʻo aʻafia i itu lelei o le 'ai e ese mai i le homeostatic o mea e faʻaleleia ai taumafa pe a maualalo faleoloa o le malosi, atonu o le a avea ma se avetaavale autu i vaega faaosofia ("manao") o le' aiina o mea taumafa e sili atu nai lo manaoga faʻapitoa (, ).

I le mea mulimuli, o le faʻaaogaina o vailaau faʻamalosi o le polokalama a le ATA ua mafua ai ona feteenai taunuuga. I le tasi itu, o le NA faʻapipiʻi tuusao atu i le NAc e mafai ai ona faʻateleina le amio lelei (, ). Ae ui i lea, o isi ua le mafai ona fetuʻunaʻi le fafagaina o amioga pe a faʻaaogaina faʻamaonia faʻamaoni faʻamaonia (DA), ). Talu ai nei, faʻamalosia ai faʻamalositino DA neurons i totonu o le VTA o le poloketi i le NAc faʻatoʻilaloina faʻailoga fafagaina (). I se vaega, o nei sailiga e le tutusa e faaalia ai e faigata tele ona fuafua e naʻo le tasi le neurotransmitter poʻo le hormone e nafa ma le avetaʻavale.

Le faʻaleagaina o le tino o le dopaminergic i matāʻupu mataʻutia

E mafai e tagata sailiili ona iloa meaola e iai le malosi e maua ai le tele o meaʻai i le 5-day weight on a dietary diet (rats OP) (). I nei OP, na maua ai se faaletonu o masini o le exocytosis i le DA neuron, faapea foi ma le faaitiitia o le tau o le ADD (, ). I se tulaga tutusa, na maua ai e le ia ni meaʻai tele ma le "taumafa faleʻai" na faʻaalia ai le faʻaitiitia o le maualuga o le AD i le NAc, ma faʻaalia se tali faʻafuaseʻi a le AT i le tofo o le rat, ma faʻateleina le tuʻuina atu o se meaʻai sili ona lelei (). O suʻesuʻega a tagata e faʻaaogaina ai le neuroimaging na faʻamoemoe ai o tagata gasegase maualalo sa i ai se faʻalauiloa laʻititi o le faʻailoga ACC () ma se faʻaitiitiga ole avanoa ole receptor DA-D2 (, ). O nisi o suʻesuʻega ua faʻaaogaina le faaupuga "faaletonu o le faʻaletonu o le totogi" e faʻamatalaina ai le faʻaogaina o le gasegase o le DA-D2 e taʻitaʻia ai amioga (fualaau, fualaau) amioga i tagata (-). O suiga i le gene-DA-D2 ua fesoʻotaʻi foi ma le impulsivity ma se mea e sili ona lelei mo taui laiti atu vave pe a faatusatusa i le tetele ae ua tuai (tuai le faʻaitiitia) (). E ono mafai ona maua e mataupu maualuluga le taui mo le faʻaogaina o le TA i le gaʻoina o meaai paleni (). I le isi itu, o le faateleina o le faʻapipiʻi o le faʻapipiʻi o le basal DA e faʻalavelaveina ai le faʻaaogaina o amioga (). E faʻapefea ona lelei nei taunuʻuga ma isi suʻesuʻega? O le faʻamaonia faʻapitoa a le AT e faʻamalolo faʻatasi ma ni mea eseese eseese (, ). E mafai e le Basal DA laʻasaga ona fuafua le tali mai o le tino, ma mafai ai ona tuʻuina atu se tali faʻafeagai uma.

O vailaau o mea ua fai ma vaisu ma le mumua o le dopamine

O le tele o vailaʻau o mea ua fai ma vaisu ua faʻaaogaina ai le ala VTA-NAc tusa lava pe faʻapalaina i le tino () poʻo le faʻaaogaina i totonu o le faʻalavelave (, ). E le gata i lea, o fualaau faʻatele e faʻateleina le faʻamaoniaina o le NA i le NAc e faʻafoeina lava ia (-). O le mea lea, o fualaau o mea ua fai ma vaisu, e pei o meaai, faateleina le faʻamaonia o le NA i le NAC, e ui lava i fualaau faasaina, e masani ona faʻaauau pea lenei faʻateleina i taimi uma lava, pe a faatusatusa i se paʻu o le faʻamalolo e mataituina i meaai mama. O le faʻamaonia o le taligalu a le DA-D2 ma le faʻaitiitia o le avanoa e maua ai le receptor (fuaina e faʻaaoga ai le leitio e mafai ona faʻamalosia e fesoʻotaʻi ma le faʻamaonia) e faʻapipiʻiina i le tulaga o le faʻaaogaina o meaola faʻasaina (PET). mafuaʻaga o se faʻafitauli o mea ua fai ma vaisu (). Tuuina atu mea e tutusa ai le tagata PET i le va o tagata fualaau faasaina ma mataupu ogaoga (), o suʻesuʻega faaopoopo e manaʻomia e faʻamaonia ai aʻafiaga o aʻafiaga o le neurobiology mo vaisu-e pei o le 'ai. O suʻesuʻega a manu e taʻu mai ai o le le mautonu o mea taʻitasi e mafai ona avea ma mea e mafua ai le isi (, ).

Accumbens acetylcholine ma le faʻamaonia le faʻamaonia

Acetylcholine (ACh) faʻasaʻolotoina e tagata o le lotoifale o loʻo faʻamaonia le itiiti ifo i le 2% o neu i le NAc (, ). E i ai a latou faʻamatalaga lautele o le axonal ma faʻapipiʻi synapses i le faʻaogaina o mea e faʻaogaina i luga o le '). O le manatu e teteʻe le ACh ile faʻagaioiga ole DA ile striatum e sau mai suʻesuʻega ile faʻamaʻi ole Parkinson (PD). O loʻo iloa o vailaʻau anticholinergic (antimuscarinic) o vailaʻau muamua na faʻaogaina i le togafitia o le PD e faʻataʻitaʻia ai M1 tele (, ). O loʻo faʻamaonia ai e masani lava ona faia e le ATA se gaioiga faʻamalosi i luga o le initaneti ACh internalurons e pei ona faʻaalia i tamaʻi (). E le gata i lea, o le L -opa e maua ai le hyperlocomotion i mumiti e le o lelei ai le DA-o loʻo taofiofia e le '). E faʻatau faʻaaogaina fualaau faasaina () masalo e ala i le faateleina o le gaoioiga a le AT i totonu o le fale (), o le mea lea, e mafai ona i ai se feeseeseaiga tetee i le va o le DA ma le ACh i le NAc ma le striatum.

ACh i le NAc e foliga mai e i ai sona aafiaga faʻavae i le fafagaina o amioga. I le taimi o taumafa e leai se totogi, na faateleina le ACh i le faaiuga o se taumafataga () ma i le taimi o le taumafaina o se meaʻai palaina na oʻo ai i se maualuga pe a uma ona taofi le manu (, ). O lenei faatupulaia na mou atu i manu feʻai na i ai se fistula gastric ua tatala pe a faatusatusa i le puleaina o se fistula gaosia (gastric fistula)). O le faʻasalaga faʻavaomalo i le NAC o le agonist indirect ACh, neostigmine, faʻaitiitia ai mea taumafa i meaʻai e leai ni meaʻai (). I le isi itu, o leona o le inisinia i totonu o le NAc faatasi ai ma se toxin faapitoa (AF64A) na maua ai se tulaga taua tele o le taumafa o meaai (). E le gata i lea, o le tuiina o fualaau faʻasaina phentermine / fenfluramine na faʻateleina ai le ACh i le NAc (). O nei taunuuga uma e taʻu mai ai o le ACh i le NAc e ono ono iloa le satisite. Talu ai nei, na iloa ai e le au suʻesuʻeina o le faateleina o le gaioiga o le falemaʻi i totonu o le NAc na faʻaitiitia ai le taumafa taumafa, tuʻuina atu le lagolago i le manatu o le NAc-ACh o se faailo taofi ().

O le a le mea e tupu pe a avea meaʻai ma mea e faʻaosofia ai? I le faʻaaogaina o se faʻaogaina o le faʻaogaina o le faʻaogaina o meaʻai, ua faʻaalia ai o le osofaʻiga faʻavevesi (i lenei tulaga saccharin) o le a faʻaitiitia ai le faʻamaoniaina mai e le ATA () ao faʻatupulaia le gaosiga o le ACh (). E le gata i lea, o le tuiina o le neostigmine (agonist indirect ACh) e lava lea e faʻaosofia ai se fomaʻi o fualaau oona (). O le mea lea, o le faateleina o le AD i le taimi e tasi i le faateleina o le tatalaina o le ACh i le NAc o le sosolo (taofi) ae afai o le suiga ile tatalaina o nei neurotransmitters e eseese (faaitiitia le AT ma faateleina i ACh)). I le faʻaopoopoina, o le fafagaina o meaʻai e faʻailoa mai ai se faʻateleina muamua ma le tumau i le faʻamaoniaina faʻamavaeina a le AT, mulimuli ane i le faateleina o le faʻaaogaina o le faailoga o le ACh, faʻafiafiaina le meaola (tuʻu faʻamau) ma taofi le amio (ACh).

Aafiaga o fualaau o le sauaina ma le tuumuli i luga o le acetylcholine faasaolotoina i le NAc

O vailaau o mea ua fai ma vaisu e faia ai ni tali eseese i luga o le accumbens cholinergic internaluron. E mafai e se tasi ona vavaeeseina nei vailaʻau i lo latou aafiaga i le fafagaina, mo se faataitaiga, faʻaitiitia le faʻamalolo o ACh pe leai foi i le NAc pe afai o le vailaʻau faʻateleina meaʻai (opioids, ava malosi, benzodiazepines)-) ao i latou o loʻo galue e pei o le aganuʻu (cocaine, amphetamine, nicotine) e maua ai le faʻafeagai, o se faʻaopoopoga o le tatalaina o le ACH (, -). E le gata i lea, o le faʻasologa o le cholinergic i le NAc na faʻalauteleina ai le malamalama ile cocaine (). O le a le mea e taatele mo le tele o vailaʻau o le tagofia o mea ua fai ma vaisu, o le taimi o le faʻamalosagaina o fualaau faasaina ACh ua siitia i le NAc, -, ). E le gata i lea, o le faʻaleleia o galuega a le ACh internaluron i le NAC e puipuia ai amioga faʻafeusuai mo le cocaine ma le morphine (). O le faʻateleina o le tuʻuina atu o le ACh i le NAC faʻapitoa i le taimi lava e tasi i le faʻaitiitia o le faʻamaoniaina o le faʻamaonia o le DA (, , , ), foliga tutusa i le tali na matauina i le taimi o le fesuiaiga o le tofo.

O le a le eseesega i le va o meaʻai ma vailaʻau o mea ua fai ma vaisu?

Muamua, o le fafagaina o amioga, pei o isi amioga "natura," o loʻo i ai se mea faʻavevelaina e maua mai i le faʻaaogaina o le manava ma peptides e pei o le CCK lea e faʻaalia ai le nofo filemu ao le o le tagofia o vailaʻau e foliga mai e leai. Lona lua, e tusa lava pe i ai i se meaʻai palatalaina, o le manaia o le mea e foliga mai e faʻamaonia le tutusa i se faʻalavelave o le tali a le AT (, , , ) e ui lava i nisi tulaga o le "lagona faʻapitoa-faʻapitoa" e mafai ona taʻitaʻia ai le faʻaauauina o le amio pe a uma ona tuʻuina atu se meaai fou (). Ma le mea mulimuli, o le tele o le faʻalauteleina o le AT e maualalo i le taimi o taumafataga nai lo le taimi o le pulega o fualaau. O fualaau faʻaleagaina e le gata ina faʻasaʻoina ai le TA, ae e poloka foi pe toe faʻaaogaina ai le DA, toe faʻafouina le malosi e ala i le euphoric state (). O nisi tusitala na latou faia le finauga e faapea e leai se molimau maumaututu o le tolopoina mai meaai, aemaise lava pe a faatusatusa i fualaau faasaina e pei o opioids () ma o le valaʻauina o aʻafiaga o meaʻai e fai ma vaisu e faʻamaonia ai le ogaoga o mea ua fai ma vaisu (). O isi finauga e faasaga i le FA ua fautuaina le "taumafaina o mea ua fai ma vaisu" e pei o amioga ae le o mea e fesootai i ai (). O faʻamaoniga o le toina i tua o faʻataʻitaʻi manu o le a toe iloiloina i lalo.

Avanoa o le talavou o se vaitaimi ogaoga o le neurodevelopment, e foliga mai o le aafia i le suauu i le taimi lea (o toea mai le aso 30-46) e oʻo atu ai i se faʻaopoopoga o meaʻai i le vaitaimi o faʻalavelave ma se faʻaitiitia mulimuli ane o c-Fos-immunoreactive cells in le NAc (fuaina i le aso postnatal 70) lea e aofia ai i le gaosia o mea faʻafefe o meaʻai suamalie (). I lenei faʻataʻitaʻiga, o tagata matutua matutua na faʻaitiitia le suka pe a maeʻa ona faʻaalia i le taimi o le talavou, lea e ogatusa ma isi sailiiliga (, ). O nei suʻesuʻega e faʻaalia ai foi o talavou matutua e faʻaalia i le suka e faʻaalia ai le maualuga o le manaʻoga mo cocaine () ae le o le ava malosi () i le matua. Eseesega o mea e le o le neurobiological substrates o loʻo aʻafia ai le faʻaaogaina o amioga ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina e ono faamatalaina e ala i suiga i le tulaga faaosofia o le taumafaina o mea taumafa ae le o le le lava o le gaioiga o le mafaufau (). O nei suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai le paʻu i le vaega o "mea e fiafia i ai" o mea suamalie ma meainu e maua ai le malamalamaaga i lo tatou malamalama i faʻafitauli o le taui. O aʻafiaga fegalegaleaiga i le va o vailaʻau faʻasolosolo i vaisu ma faʻaalia i le suka i le taimi o le talavou i luga o le "manaʻo" i le tagata matua e faʻamalosia atili suʻesuʻega.

E mafai ona avea ma vaisu le suka?

Ae leʻi mafai ona tatou faia se mataupu mo le suka e avea o se mea ua fai ma vaisu, e tatau ona tatou faʻamatala muamua le tagofia o mea ua fai ma vaisu, lea ua taua nei o le le atoatoa o le vailaʻau (SUD). O le American Psychiatric Association o loʻo faʻamalamalamaina le tagofia o mea ua fai ma vaisu, i lana itulau mo maʻi ma aiga, e pei o se "tulaga faigata, o se maʻi o le mafaufau lea e faʻaalia i le malosi o mea e faaaoga e ui lava i aʻafiaga leaga." Faʻapitoa, e faʻaaogaina e le au atunuʻu le Tusi Faʻaipoipoga ma le Faʻamaumauga o Mafaufauga Mafaufau ( DSM) o se meafaigaluega e tuufaatasia ai faʻataʻitaʻiga faʻamaonia i le falemaʻi ma / poʻo le faʻataʻitaʻiga. O le kopi o lenei tusi lesona ua taʻua o le DSM-5 e aofia ai se vaega mo le SUD ma e aofia ai le sefulutasi tulaga mo le siama. O se tagata maʻi e tatau ona faʻataunuʻuina a itiiti mai o le lua o nei taʻiala. I le isi itu, o nei tulaga e sefulutasi, e ala io latou uiga, e mafai ona tuufaatasia i ni vaega lautele e fa () (tagaʻii le Laulau LeTable11).

Laulau 1

Faʻatasiga lautele e fa mo taʻutasi taʻiala na faʻaaogaina mo le faʻaaogaina o vailaʻau (SUD).

A. Manaomia le Pulea1. Faʻaaoga le aofaiga tele ma umi atu nai lo le mea na fuafuaina.
2. Totogi.
3. Tele le taimi na faʻaalu e faʻaaoga.
4. Toe taumafai malosi e tuu ma / pe pulea le faʻaaogaina.
E. Faʻafitauli Faʻaletonu1. Social / interpersonal faafitauli e fesootaʻi ma le faʻaaogaina.
2. Ua le amanaia le matafaioi autu e faaaoga.
3. Gaoioiga ua tuʻuina atu e faʻaaoga.
C. Faʻaauau ona faʻaaoga E ui lava
Tulaga lamatia
1. Faʻaaoga matautia.
2. Faʻafitauli i le tino / mafaufauga e fesoʻotaʻi ma le faʻaaogaina.
D. Faʻataʻitaʻiga Faʻataʻitaʻi1. Faʻapalepale.
2. Aveesea.

O nei taʻiala ua mamanuina e fesoasoani ai i faʻamaʻi o tagata gasegase, e ui i lea, sa faʻaogaina e saienitisi i latou i meaola manu, lafoai i latou e tulaga ese i amio a le tagata (ie, faʻaletonu o agafesootai). O a tatou meaola manu mo mea ua fai ma vaisu e aofia ai togavao faʻasaina avanoa i le 10% sugar poʻo le 25% glucose solution i le taimi o le 12-h taimi e amata ai 4 h i la latou gaioiga malosi (e pei ona taʻua e Bart Hoebel "meaola e taofi le taeao") mo 21 aso ( auiliiliga o le maliega e mafai ona maua i Avena et al. (). E mafai ona matou suʻesuʻeina le faʻataʻitaʻiga nei e faʻatatau i la matou faʻataʻitaʻiga:

  1. Pule le lelei:
  1. Faʻaaogā le tele ma umi atu nai lo le mea e manaʻo i ai: o le a masani lava ona faʻavaveina le gaʻo gaʻo mai le 37 mL i le 112 mL i le aso 11 pe a oʻo atu i se tumutumu e tumau pea mo le isi 10 aso e sosoo ai (, ). O le faʻamalologa e le mafai ona mafua mai i le neophobia lea e faigofie ona foia. E le gata i lea, o le faataitai ma le pulea o manu e inu i le 6 mL i le itula muamua i le aso muamua ma faalua i mataupu faataitai (luga o le 12 mL) i le aso 21, ao pulea (ad lib sugar) na inu 6 mL tutusa ma le aso muamua (, ). O lenei faʻaopoopoga e mafai ona avea o se "paʻu" (). O le mea moni, o le gastrointestinal system ei ai mea faʻapipiʻi faʻapitoa e faʻatapulaaina ai le aofaʻi e faʻaaogaina i le taimi o le faʻamalosia o se vai suka, pe afai e faʻamalo (e pei o se fistula gastric), o le a taloina e rati le 40 mL i le itula muamua (). O le mea lea, o le puleaina o le suka e faʻaaogaina ai fua o meaʻai e faʻaaogaina mo le puleaina o fualaau faasaina () ma fatuina se mamanu o le "binge" o meaʻai lea e tutusa ma amioga faʻamalosi na vaaia i le faʻaaogaina o fualaau faasaina (, ). E pei o le faʻaaogaina o Binge o le sucrose ua fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le umi o le dendritic o le anga o le NAc e lagolago ai le faʻavaeina o le tele o mea e faʻaaogaina ai le '). O le mafai ghrelin e fesoʻotaʻi saʻo ma DA taui circuitry ma le ACh receptor gene expression i le VTA na aʻafia i le faʻaosofia o itu o le fafagaina i lalo o maualuga-suka tulaga () lea e ogatusa ma sailiiliga e talafeagai mo le taui mai le ava (, ) ma fualaau oona faasaunoa (). I le taimi nei, o le faʻalatalata iinei o le le mafai ona tatou fuafuaina le "faamoemoe" ia tatou meaola manu e pei ona mafai ona iloiloina i totonu o tagata. O le mea lea, "faamoemoe" o se masalosaloga.
  2. Faʻailogaina: faʻamalamalamaina e le Cambridge Dictionary o se "lagona malosi o le manaʻo i se mea" poʻo "lagona o le manaʻoga." I totonu o suʻesuʻega, o loʻo faʻamatalaina o le faaosofia ("manao") e maua se mea faʻatauvalea () ma suʻesuʻeina tuusaʻo i faʻataʻitaʻiga manu e faʻaaoga ai mea faigaluega. I se tasi tulaga, o paʻu e faʻasalalau i le faʻaaogaina o fualaau faasaina o le sauaina ma pe a faʻamalosi e taofi, o le a latou taʻalo pea i le pa e ui lava e le faʻafefeteina (tetee i le faʻaumatia). Lona lua, o le a faigofie ona taʻalo e tamaʻi le pa i luma o se mea na masani ona fesoʻotai i le vailaʻau (incubation) (-). O le lona tolu o faʻataʻitaʻiga, na muamua faʻaaoga i le ava malosi, o le aʻafiaga o le ava (ADE). O le ava malosi o le a faʻalauteleina lo latou taumafa pe a maeʻa se vaitaimi o le faʻasalaga (, ). O faʻataʻitaʻiga na faʻatinoina i tamaʻi na toleniina e tali atu mo le suʻega, nai lo fualaau faʻatauāina, faʻaalia le tetee atu i le faʻaumatia ma le faʻalavelave e pei o le cocaine (). E le gata i lea, o le tali o le faʻaosoina na faʻaaogaina e le pulega o le keloxone e finau e lagolago ai le aʻafia o le opioid i le gaosiga o le suka (). E le gata i lea, o tamaiti na aoaoina e inu se vailoloa e le o le caloric (saccharin) na faʻaalia ai le afaina, o lona uiga, o le mea e tupu e faalagolago i le tofo (hedonic) ma e le naʻo le faʻataunuʻu o le tali (caloric)). I le mea mulimuli, o tamaʻi na toleniina mo aso 28 e inu ai se vaifofo manuia ma le maua mo 14 aso na faʻaalia ai se aafiaga o le sugar-depression e tutusa ma ADE (). O nei taunuuga o se fua le mautonu o le faaosofiaga e faʻaaoga ai le suka (faananau) ma faʻamalieina se tasi o le DSM-5 maʻaʻoga mo SUD. O le gasegase e fesootaʻi vavalalata i le maualuga o toe toʻi i fualaau faasaina () ma o le taimi nei ma le suka.
  • B. Faʻafitauli faʻaletonu (le mafai ona faʻatalanoaina ma faʻataʻitaʻiga manu).
  • C. Faʻaauauina ona faʻaaoga e tusa lava pe faʻalavelave:
  1. Faʻafitauli matautia: I le tulaga o le faʻaaogaina o fualaau faasaina, o le faʻaaogaina o le faʻataʻitaʻiga e faʻaaogaina e avea o se faailoilo o se amioga faʻamalosi ma tuʻuina atu ai faʻamaoniga lē tuusao o le mana o le manaʻoga (). O manu o le a sailia se fualaau (ie, cocaine) e ui lava i se faʻavevesi o mea faʻamalosi (). O taunuʻuga e faʻatatau i le sologa lelei o le taumafa, faʻaaogaina o lenei mea, o le finauga. I le tasi itu, na maua ai o le mea na faʻaleleia ai le inu o le suka e faʻamaonia ai o le meaola o le a le aʻafia (). I le tulaga lea, na aʻoaʻoina ai ni manoa ina ia maua le sucrose i se faasologa o le "sailia / aveina" e tutusa lelei ma le cocaine, ma o le mea na mafua ai le faʻaogaina o le sucrose ma le faʻateleina o le gaogao, i lea tulaga, tatou te le iloa pe o ni manulele sugar-faalagolago pe leai. I le taimi nei, o isi ua latou iloa o lemu i luga o se meaai e sili ona lelei le gaosi meaai na le mafai ona faʻaaogaina i le faʻavevesi o le faʻaosofiaina o meaʻai (-) pe o le a teteʻeina se siosiomaga le lelei e maua ai le avanoa i le taumafataga (). O isi suesuega e manaʻomia e iloa ai pe o le a tumau pea i ai rauga o le suka e tumau ai le faʻaosofia o le suʻe e suʻe ai le suka.
  • D. Faʻataʻitaʻiga Faʻatekonolosi:
  1. Faʻapalepale: o le faʻaitiitia faʻaitiitia o le tali atu i se vailaʻau e manaʻomia ai se faʻaopoopoga o atigi taumafa e faʻaaogaina ina ia maua ai le faʻamatalaga muamua lava (, ). I la tatou faʻataitaiga, o le a faasolosolo ona alualu i luga le rava o latou suka e pei ona faʻamatalaina i luga ma atonu e finau e fiafia i le faʻapalepale (, ).
  2. Aveesea: e fetaui lelei ma se seti o faailoilo ma faailoga e faʻaaogaina e le tagata faʻatau fualaau faʻasaina pe a faʻamalolo le vailaau faʻasaina pe faʻamaʻi le taʻavale faapitoa. O se tasi o faʻamatalaga sili ona manino, i meaola, o faailoga ia o le aveeseina o le opiate e aunoa ma se sao pe faʻaosoina foi i se tagata faʻataunuʻu (e pei o le naltrexone, naloxone) e aofia ai: fulufulu anufe, nifo-felafolafoaiga, pailatele, manava manava, teuga, faʻasalaga (). E lua isi faʻailoga i le aveeseina o le opiate o le popole ma le faʻalavelave faʻaleaga. O le faʻamuamua o loʻo faʻaalia i ni manulele e faʻaaogaina le tele-maze ma fuaina le aofaʻi o le taimi na faʻaaluina i le avanoa tatala poʻo tapunia (). O le tuumuli ma le naloxone na mafua ai le aveeseina o le opiate mai i maile na faʻaititia ai suʻesuʻega i lima o loʻo faʻaalia e faʻamaonia ai le faʻalogona popolega pe a uma ona tuʻuina atu le vailaʻau (). O le faʻamaʻi mulimuli e suʻesuʻeina le faʻaaogaina o le suʻega faʻamalosi ma le mataʻituina le tele o le taimi e aau ai (). O le aveeseina o le Morphine e mafua ai le faʻalauteleina o le faʻaleleia o le le lelei i tamaʻi ma faʻamaonia le faʻalavelave faʻaleagaina na gaosia pe a faʻasaʻo le vailaʻau ().

Sugar e fai o se mea faʻapitoa e ala i le tuʻuina atu o opioids oona (). O le mea lea, e talafeagai le vaavaai mo faailoga o le opiate e tosoina i rato e faʻalagolago i gaʻo poʻo meaai palatable (). O le tuiina o le keloxone i kesi e faalagolago i le suka e mafua ai le tele o faailoga o le tataina o le opiate ma le tali atu-pei o le tali atu i luga o le tele-maze (, ). E tutusa foi, le aveesea o le suka (e tutusa ma le tuusaunoaina o fualaau faasaina) na maua ai faailoilo o le aveeseina o le opiate e aofia ai amioga popolega (, ). Naʻo le taimi nei talu ai nei na faʻateleina ai le faʻamavaeina o faʻamalologa i le faʻavaeina o tagata mo le fonotaga FA mo le faʻaaogaina o le gasegase (allostasis) e pulea e le cortex cingular tua muamua ma le pito i luma o le cortex muamua ().

Neurochemically, o le faʻasolosolo o le morphine e faʻatasi ma le faʻaitiitia o le faʻasaʻolotoga ACC ma le faʻalauteleina ACh tutusa (, , ). O se tali tali tutusa na matauina ina ua tosina mai i le suka le naloxone po o le suka na aveesea (-), e faʻamaonia ai le aʻafiaga o le tino o le opioid system i le atinaʻeina o le faalagolago i le suka.

O isi vaega o le vaisu suka e tutusa ma le tagofia o fualaau faasaina

I le taimi nei, o lenei faʻataʻitaʻiga o meaʻai o le suka e faʻafetaui ma le lima o taʻiala ua faʻatuina i le DSM-5. I le faʻaopoopoga i le tulaga o le falemaʻi, o loʻo i ai isi amioga ma mea e faʻaaogaina ai le neurochimilo o loʻo matauina i suesuega a manu lea o le a tatou talanoaina i lalo.

O le faʻalauteleina o le mafaufau o se mea e fesoʻotaʻi atu i le tele o vaega o le faʻalagolago i fualaau faasaina ma e aofia ai le faʻaleleia o le faʻaleleia o fualaau oona pe a maeʻa ona faʻafoega o psychostimulants poʻo opioids (-). O manu e faʻalauiloaina i se tasi o fualaau faasaina e masani lava ona faʻaalia ai le vaʻaia tutusa pe a faʻamaʻi se vailaʻau eseese. O lenei mea ua taua o le cross-sensitization ma e tupu i le va o fualaau faasaina o mea ua fai ma vaisu (). Mo se faʻataʻitaʻiga, o laumei na faʻalauiloaina i le 9-delta-tetracannabinol na faʻaalia ai se uiga lelei pe a faʻapipiʻi le morphine (). E talitutusa lava, o laumei e faʻalauteleina i le cocaine e fesoʻotaʻi i le ethanol ma vice-versa (). E tutusa lelei ma fualaau faasaina o le faʻaleagaina, o laumei e faalagolago i le suka e faʻaalia ai le faʻafeiloaʻiga i fualaau faasaina ma le isi auala. Mo se faʻataʻitaʻiga, o tamaʻi na tumau i luga o le faʻasolosolo taimi o fua o le suka e faʻaalia ai le fesoʻotaʻiga lautele i le amphetamine () ma togi e faʻalauteleina i le amphetamine e faʻateleina lo latou malosi pe a faʻaalia i le 10% sucrose solution (). E le gata i lea, ua faʻaalia le faʻaogaina o le sucrose e faʻaleleia ai le faʻalauiloaina o amioga e aʻafia e le koko ma le ethanol (, ). O le mea lea, o le suka e le faʻaaogaina e faʻaalia ai amio ua matauina i fualaau faasaina o le sauaina.

O suʻesuʻega a le tagata e uiga i le faʻataʻitaʻiina o amioga ua faʻaaogaina e faʻamatala ai le alualu i luma o le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina ma le gaioiga i totonu ma fafo i le faʻatinoga o le faʻatinoga. O meaai maualuga lava caloric e faʻaalia ai le tali malosi a le ATT ae ua fautuaina e na o se vaega o tagata taʻitoʻatasi e mafai ona faʻatulagaina mo le faʻalauteleina o amioga () e mafua mai ona o le fesuisuiai o le tino i totonu o le polokalama dopamineric. O lo oi ai pea nisi fefinauaiga pe a fai e sili atu ona faigofie tagata taitoatasi i lalo o tuutuuga o le tauia o le gaogao () poʻo le faʻamausiliina (). E iai foi le talanoaga e uiga i le malosi o le malosi, ae le o le suka e faapitoa lava le faatinoina o le matafaioi sili ona taua i le fuafuaina o le taua o le taumafa ().

O le manatu autu e fai mai o fualaau faasaina (ava malosi po o le nicotine) e muamua atu i le taumafaina o cannabinoids, ma cannabinoids e muamua atu i isi fualaau faasaina (). I faʻataʻitaʻiga manu o fualaau faasaina o lenei faʻafitauli e foliga mai e fesootaʻi atu i le faʻasalalauina ae le o le faʻateleina o le locomotor activity e faʻaleleia ai le faʻaaogaina o se isi vailaau ("faʻasologa faʻasalalauga") (). Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻaaogaina o le cannabis i talavou matutua matutua e faʻaleleia ai le gaioiga o le opiate pe a matutua (). I se isi suʻesuʻega, muamua le faʻaaogaina o le ethanol faʻateleina le puleaina o cocaine i tamaʻi matutua (, ). O rauga o le suāsusu na faʻamalosia e faʻateleina le faʻaaogaina o le 9% ethanol. I lenei tulaga, o le suka e foliga mai o se faitotoa o le ava malosi ().

O isi vailaau oona e le tutusa i le va o fualaau faasaina ma le gao totogo ua matauina. E pei ona faʻamatalaina muamua i lenei iloiloga, o le tali a le Faʻalapotopotoga i meaʻai faʻamalosi e masani ona faʻaauau pe a uma ona faʻaalia (, ), peitaʻi, pe a tuʻuina mai le suka i se taimi le tumau, o le a mou atu lenei mea ma pei o fualaau faasaina, faʻalautele le AD i taimi uma e faʻaalia ai le manu i le suka ().

O suiga i le mu-opioid ma le DA (D1 ma le D2) o mea na tutupu foi na tutupu i faataitaiga eseese o faataitaiga o fualaau faasaina. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻaaogaina o le cocaine na faʻasaʻoina ma le faʻasaʻoina o le faʻataʻitaʻiga o le mu-opioid (MOR) ma le faʻateleina o le faʻamaonia o tali a le DA-D1 (). O le pulea e le tagata lava ia o cocaine i manuki na faateleina ai le ATU-D1 ma faʻaitiitia ai le faʻaletonu DA-D2 (). Ae ui i lea, o le feteenaiga o taunuuga na maua mai mo le AS-D1 le talitane ao faia se tulafono faatonutonu a le senitoni TA-D2 tumau i mataupu o mea na fai ma vaisu (cocaine addict)), tutusa aʻoaʻoga faaletagata (, -). I le faʻataʻitaʻiga o le maualuga o le suka, o le faʻaopoopoga i le DA-D1 ma le MOR o loʻo fusifusia faʻatasi ma se tali faʻafeagai i le faʻamaonia o le DA-D2 (). I se isi itu, o suʻesuʻega e faʻaalia ai se faʻaitiitia o le DA-D2 mRNA poʻo le faʻamau i le NAc o le suka ma le fua o le syrup sua tele-fructose ma o le MR mRNA sa na ona na o le fua o le syrup suama (high syrup)-). O le mea lea, o mea taumafa ma fualaau faasaina o le faasaunoa e tutusa ai le faiga o neurotransmitter ma suiga i le tatala faamalolo a le AT, faapea foi ma le gaioiga o le tali.

I le aotelega, o kusi i le faasologa o taimi e maua ai le suka i luga ole taimi e faʻaaogaina ai le lima o le sefulutasi tulaga ile DSM-5 ma faʻaosofia ai isi gaioiga e suia e pei o vailaau faʻaleagaina. O le mea lea, faʻamaonia o le suka e mafai ona avea ma vaisu ma taʻalo i se vaega autu i le lautele o le fausiaina o "meaʻai ua fai ma vaisu," a itiiti mai i lenei meaola manu. O se aotelega puupuu i faʻamaumauga a le tagata o le a aoteleina i lalo, faʻapea foi ma nisi o finauga e faasaga i FA.

Vaʻaia o meaʻai e sili ona palata e fesootaʻi ma faʻamalosi o tina

Talu ai ona o tapulaa faʻaleʻaleʻa, o suʻesuʻega faʻatino e suʻesuʻeina ai le aʻafiaga o le tele o meaʻai (gaʻo maualuga, pe maualuga-gaʻo) i le taimi o le maʻitaga o le tagata e le mafai ona faia. O faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga e faʻaalia ai o meaʻai (gaʻo maualuga ma / poo le maualuga-gaʻo) e mafai ona aʻafia ai le neurodevelopment o fetal, e tuʻuina atu ai faʻamaoniga o le "faʻatusaina o mea ua fai ma vaisu" mai le tina i le pepe fou (). O nei suʻesuʻega manu e faʻamalamalamaina ai le taua o le faʻalauiloaina o meaola (le leai o ni mea faʻalapotopotoga) i le atinaʻe o le FA. Aemaise lava, o le faʻailoaina o tina i fualaau faʻasaina poʻo le taumafa lelei i le taimi o le aso muamua ma le postnatal e suia ai le amio e ala i le polokalama tauia a le ATUA (, ) ma MOR () o le fanau. O suesuega o meaʻai paleni i totonu o meaola manu ua faʻaalia ai faʻalavelave i le hormone (faʻataʻitaʻiga, insulin, leptin, ghrelin) faʻamaonia e fesoʻotai ma le atinaʻeina o le polokalama taui i le VTA. O loʻo i lalo ifo-ma le gasegase e ono mafai ona faʻateleina le tele o le oona i le fanau e auala mai i le DA ma le opioid () ma o ia aafiaga ua matauina i le vaitaimi o le va o malo (, ). Suiga i le DNA methylation e foliga mai e fesuiai foliga vaaia o le DA transporter ma MOR (). E ui na tele suʻesuʻega na faʻatautaia e faʻaaoga ai le maualuga-gaʻo pe a faatusatusa i le maualuga o le suka, na faʻaalia ai le suamalie caloric e faʻamalieina ai le faʻalogo i luga o gaosiga o le homeostatic (). O le tulafono faatonutonu a le Hormonal e mafai ona faamatala manino ai pe aisea e sili atu ai le suamalie i luga o mea suamalie.

Suesuega a tagata i luga o "vaisu taumafa"

O le fale tele na tupu mai i le manatu o FA o le Yale Food Addiction Scale (YFAS). O le faʻamaoniga muamua o le YFAS na tupu i le 2008 ina ia "iloa ai na faʻaaliga o le tagofia o mea ua fai ma vaisu i nisi ituaiga o meaʻai" (). O le fua ua mamanuina e faʻatusatusa ai le faʻataʻitaʻiga o le ava malosi ma vailaau faʻasaina ua faʻamatalaina i luga. Na faʻatulagaina fesili e iloilo ai le taumafaina o meaʻai maualuluga ma maualuga-suka ma sa iloiloina e se vaega o tagata atamamai faʻapea foʻi ma tagata gasegase e maua ai le maʻi mo le tali atu i le faʻamatalaina. Na faʻamaonia e tusitala e faapea o le YFAS e mafai ona avea ma mea aoga i le faʻamalamalamaina o tagata taitoatasi i mea e fai ma vaisu i meaʻai ma faʻatumu le faʻaaoga i le suʻesuʻe pe o le FA o se faʻamaonia aoga ma aoga. I le 2016, na fausia ai le YFAS 2.0 ina ia tausisia le ogatasi ma le malamalamaaga o loʻo i ai nei o le SUD o loʻo faʻamatalaina i le DSM-5 lea e aofia ai foʻi faʻamaoniga ogaoga ().

O faʻamaoniga o loʻo faʻapipiʻi i luga o le vevela o le eletise neuro ma mea masani i le va o fualaau faasaina ma le FA i tagata (). O suʻesuʻega faitau aofaʻi na faʻaaogaina e faʻaaogaina ai le YFAS ma lata mai talu ai nei le YFAS 2.0 ua maua ai le masani o taumafa taumafa mai i lalo ifo o le 5.4% i le maualuga e pei o le 56% e fuafua i le faitau aofaʻi (suʻesuʻega faʻasalalau ua lipotia i le 19.9% i iloiloga faʻapitoa) (, -). O le mea e malie ai, o lenei foliga [19.9%] e vavalalata vavalalata i le faʻaaogaina o isi fualaau faasaina e pei o le ava malosi () ma le tapaa (). Pe a iloiloina le mafutaga i le va o le FA ma le BMI, e latalata i le 20% na matuā maualalo ma sili atu nai lo le 40% na maualalo (). E mafai e se tasi ona mafaufau i le mafuaʻaga o lenei taunuʻuga leaga. Faʻaaogaina o mea faʻapitoa e faʻaaogaina ai se faleostatic galuega, a faʻapea o le meaʻai e tau le maua se tasi o le a sailia ma taloina pe a maua. E le gata i lea, oi latou o loʻo i lalo ifo o le tino e mafai ona mateina poʻo le faʻaalia o mamanu e 'ai e mafai ona faʻaleleia ai le faʻamalieina o le lelei mo meaai. O le toilalo o faʻataʻitaʻiga o meaʻai e fai ma vaisu e faʻaaoga ai le YFAS e faʻatautaia ai amioga faʻaletonu, o se faʻalavelave lea o lenei fale (talanoaina i lalo).

O le le lelei o le faiga o taui i le i ai o meaai e sili ona palagofie e avea ma avetaavale autu i le masani ai o le oona. E ui o loʻo i ai se fegalegaleaiga i le va o le FA ma le manua, e le tutusa i latou. E le mafai ona tatou lafoaia FA aua e le o tagata uma e le fiafia-o meaʻai-o mea ua fai ma vaisu ae le o meaai uma-o mea ua fai ma vaisu e le fiafia (-). O le tele o mea e aofia ai i le faʻaalia o le meaʻai ma meaʻai e fai ma vaisu o se tasi o na mea (), ae a oʻo ina 15% o le faitau aofaʻi o le faitau aofai o le faitau aofaʻi o tagata o le "addicts addicts" o le 330 miliona tagata (census.gov faʻaauau Iulai 2018), ona faʻalatalata lea i 50 miliona tagata ma (pe a fai e saʻo faʻamatalaga) latalata i 20% auʻaunaga (), o loʻo tuʻuina mai ai ia i matou se ata o le 10 miliona tagata o taumafa uma lava-o meaʻai ma meaʻai. O se numera tele lea o tagata e galulue i mea taufaaleaga. O se iloiloga faʻapipiʻi lata mai ma meta-suʻesuʻega o suʻesuʻega a le tagata lava ia "lagolagoina o le suiga lautele o le faia o faaiuga e faia i luga o le taui, o se mea e sili ona lelei i le neuropsychological i mea taumafa ma le mamafa i le matua" (). I le tuufaatasia, o le manatu o le FA e taʻu mai ai suiga o meaola o meaola ma gasegase o vailaʻau i mea ua fai ma vaisu e mafai ona mafua ai le tele o taumafa taumafa e ese mai tulaga masani. O se autu tāua na faʻaalia, o le FA o se faʻafitauli faʻapitoa ma se faʻafitauli faʻapitoa lea e tatau ona faʻatautaia i luga o se faʻalapotopotoga. Talu ai ona o le tele o mea oona ma sili atu talu ai nei le faʻamaʻi o le opioid, e mafai ona finau e faapea o le tagofia o vaisu o le numera tasi o le soifua maloloina lautele i le Iunaite Setete.

Taumafa o mea taumafa ma faʻafitauli o mea taumafa

Suesuega i le fegalegaleaiga i le va o meaʻai ma vaisu ma meaʻai (ED), faʻamaʻi faapitoa le leʻoina o le maʻi (BED) ma le bulimia nervosa (BN), na faʻataunuʻuina ai ni faʻavaega eseʻese ae faʻaaogaina. I se suʻesuʻega se tasi o tagata taitoatasi ma BN, 96% na faʻatulagaina taʻiala mo FA (). O loʻo tuʻuina atu ia i latou o loʻo ausia tulaga faʻavae mo le BN e tatau ona vaevaeina i ni vaega manino: e le tali atu i le taui (i le anorexia nervosa) ma i latou o loʻo i ai le totogi faʻasalaga faʻapitoa (hypnosis)). Pe a ma le afa o tagata PED e faʻafetaui ia taʻiala mo FA (). O le faʻaaogaina o masini e aofia ai le faʻaleagaina o le totogi ma le le mautonu ma tulaga tulaga ese mo le BED e aofia ai le taofiofia o meaʻai ma popolega / mamafa ().

O le tele o vavalalata i lo tatou malamalama i le fegalegaleaiga i le va o le FA ma le ED, o le mea taumafa faʻatau. E tele tagata faʻatau o le talitonuga o le FA mai le faʻafoe o togafitiga a le ED o loʻo finau e faapea o le oti (lea e taua o le taofiofia o le 'ai) o le mafuaʻaga lea o le maualuga o le maualuga o le YFAS. Ua finau foi e faapea o le matafaioi o loʻo faia e mea e faʻaaogaina o le uiga faʻamaonia lea e faʻaaoga foi i EDs (). O suʻesuʻega i le lumanaʻi e tatau ona faʻafoeina mo le taofiofia o le 'ai, lea e leʻi maeʻa ona faia. O lea la, e le o se mea e ofo ai ona o le maualuga o le faʻaogaina o le FA o loʻo tupu i totonu o le vaega o le laititi (, ) ma le vaega masani o le mamafa i le mataupu o le BN (). Ua fautuaina e tagata sailiili talu ai nei e mafai ona tuufaatasia faʻamatalaga faʻamaumauga i le faʻamatalaga o EDs mai se faʻataʻotoga faʻasalalauga (, ). Faʻaiʻuga e fautua mai le tuʻuina atu o le tele o iloiloga i le aʻafiaga o meaai e sili ona malulu mo nisi tagata e sailia togafitiga a le ED. O nai suʻesuʻega ua faʻafesoʻotaʻi FA ma SUD (, ) ae o suʻesuʻega faʻapitoa e tatau ona faʻatautaia i luga o tagata taitoatasi ma le SUD ina ia malamalama atili ai i le auala e mafai ai ona alualu i luma amioga i le faagasologa o le toe faʻaleleia. O aʻafiaga fefaʻatauaʻiga i le va o le FA, SUD, ma le ED e leʻi faʻamatalaina lelei.

Suga ma le gaʻo

E i ai le tele o feeseeseaiga e tusa ai ma le suka ma le gaʻo (). E i ai le maliega lautele e faailoa ai o le suka (sucrose, fructose) e le o se mafuaʻaga tuusao o le oona (, ), peitaʻi, o isi suʻesuʻega e fesoʻotaʻi ma le suka-suamalie suamalie (SSB) i le faʻalauteleina o le mamafa o le tino i tamaiti ma tagata matutua (, ). E tele mafuaʻaga e ofoina atu e faʻamatala ai lenei eseesega, ae o le SSB e foliga mai o se mataupu faʻapitoa. Muamua, e mafai e le kapalai o calories e le totogiina e le aofaʻiga o le faʻaititia o le malosi o taumafa. Lona lua, o le taumafaina o le SSB atonu o se faailoga o le ola le lelei (). E leai se tasi o nei suʻesuʻega e fesoʻotaʻi atu i le SSB i le vailaʻau o le suka e le mafai ai ona tatou iloiloina lelei le aʻafiaga o le malosi o SSB i le mamafa o le tino.

O le fua faatatau o fualaau taumafa o le mafaufau e faapea "faatasi ai ma le tamaoaiga o le tamaoaiga o le a suia mai le faasolosolo malie o meaai e maua ai le gaosia o taumafa o fualaau aina e maua ai le maualuga o aano o manufasi, suauu manogi, ma meaai gaosi" (). E pei ona taua, o lenei suiga i meaʻai e fesoʻotaʻi ma le faʻamaʻi pipisi e matauina i atunuu atiaʻe (, ). O suʻesuʻega ua faʻaalia ai e tele atunuu atinaʻe i Asia o loʻo suia a latou mea taumafa e faʻaleleia ai meaʻai ma mea inu suamalie pei o le "oloa vevela" autu mo le suka (). E tutusa foi, o se suiga mai meaʻai laiti na gaosia i le gaosiga (faʻateleina le suka, sili atu le gaʻo, tele sodium, iti fiber) meaʻai ua vaaia i Pasila (). O nei suʻesuʻega na faʻasalaina ai mea taumafa e pei o se mea taua i le tele o faʻamaʻi ma fesili i tagata e faia tulafono e aofia ai tulafono ma "tulafono faatonutonu" e faʻaitiitia ai le aʻafiaga i le soifua maloloina. O lenei faiga e tatau ona tutusa ma polokalama aʻoga.

Faiga Faʻavae

E ui lava o loʻo faʻaleleia auala faʻale-aganuʻu e faʻatatau ai faiga faʻavae o mea taumafa i le lalolagi, o loʻo faʻaauau pea le faʻaaogaina o faiga faʻavae i le tele o le tele o faʻalapotopotoga o mea taumafa faʻalauteleina nai lo o malo. E faigata ona vaʻai pe mafai faapefea e faʻamaumauga i luga ole FA ona aʻafia faiga faʻavae, aemaise lava o loʻo i ai i faʻalāpotopotoga ni tiute faʻalagolago i a latou tagata e umia sea lea e manaʻomia ai ona latou maua le tele o tupe mama ma e mafai ona fetuunai isi sini faʻale-agafesootai ma faʻaleleia.). O nisi o tagata atamamai o le soifua maloloina o loʻo manatu e tatau ona tatou faʻafesoʻotaʻia kamupani faʻapitoa e tutusa lelei ma le faʻaaogaina o le tapaa i tausaga talu ai,). E le o manino le auala e malamalama ai le FA i le suiga o le amio, ae ui i lea, o se suʻesuʻega talu ai nei ua fai mai ai o le fausiaina o nisi o meaai e avea ma vaisu e ono faateleina ai le lagolagoina o faigamalo e pei o lapataiga lapataiga, e tutusa ma tapaa (). O isi tagata suesue e talitonu o le vaisu o le suka e vaapiapi ma o lea e le o vave, o le lapataiga e faasaga i suiga o faiga faavae lea e ono le i ai se aafiaga ona o le sugar ua uma ona maua i taimi uma i le gaosiga o meaai ().

O le talitonuga o le FA e aʻafia ai le alamanuia o meaai, ae o le mafaufauga fesuiaiga o meaʻai e aʻafia ai isi faʻalapotopotoga o le lalolagi e ono aʻafia ai foi le aʻafiaga o lo tatou siosiomaga. Matou te faʻailoa atu o le faʻavaega o le FA e mafai ona taʻitaʻia ai le lelei o taunuʻuga o le soifua maloloina, ae sili atu ona sili atu ona faʻamaonia i totonu o vaega faʻalapotopotoga, ma tuʻuina atu pa puipui na faia e le tulaga o le tamaoaiga. Ole tele o fesoʻotaʻiga tau le soifua maloloina lautele e taulai atu i le manufeʻa e faʻamoemoe e faʻaitiitia ai le faʻafitauli i le va o vaega, matou te talitonu e mafai foi ona i ai se aafiaga aoga i taunuʻuga tau soifua maloloina umi. Aʻo tuʻuina atu le faʻamatalaga o loʻo faʻamanatuina iinei, matou te faia le mataupu mo le tagofia o le suka i le faʻataʻitaʻiga o manu. O le vaʻaia o nei suʻesuʻega o le a faʻaalia ai se avanoa na misia mo le faʻaaogaina o le mea oona ma se faʻafouga o le soifua maloloina lautele. Lelei togafitiga togafitiga mo le FA ua toe iloiloina i isi mea (). O se faʻamatalaga e uiga i le tatau ai faʻapea foi le mafai ona maualalo o meaʻai o vaisu taumafa sa lolomiina muamua ().

iʻuga

O le faʻavaega o le FA mo le malamalama o le meaʻai, o le manatu lea na faʻatautaia ma le faʻaaogaina "mea e le mafai ona faʻaaogaina" meaʻai i totonu o le faiʻai e faʻaleagaina ai le faiga o filifiliga, e tutusa ma fualaau faasaina. O le manatu autu e faapea o le biochemistry e ave ai le amio. O le meaʻai o meaʻai o le suka e faʻafetaui ai vaeluaga o loʻo i ai nei i le va o le saienisi o meaʻai ma le neuroscience, ma le va o meaʻai ma mafaufauga. O lenei aʻoaʻoga sa amataina mai i suʻesuʻega a manu, ae ui i lea e leai se tele o faʻamaumauga a tagata. E ui o le FA na lagona le fiafia i le lauiloa iloga ma ulutala e pei o le "Oreos More Addictive Than Cocaine?" Matou te fautuaina o le faagasologa FA i tagata e sili atu lava i le caffeine poo le vaisu o le nicotine nai lo le cocaine po o le heroin. O loʻo i ai se faʻaoga sese i vaisu taumafa pe a fai e sili atu le toʻatele o tagata o loʻo ausia tuʻutuʻuga atonu e le o nofouta i ai, atonu ona e le taliaina lautele e avea o se faʻalapotopotoga masani. I le taimi nei, e leai ni faʻagasologa o le toe faʻaleleiaina o le faʻaaogaina o "meaʻai taumafa" faʻasaga i tua e pei o le 1960 ina ua faia le Overeaters Anonymous.

O se pepa semina e Glass ma McAtee na mafau- fau i se lumanaʻi mo le soifua maloloina lautele e aofia ai le natura ma amio faʻafomai e tusa ai ma suʻesuʻega o le soifua maloloina. O latou taʻiala e faʻalauteleina ai le "faʻapogai o mafuaʻaga" e aʻafia uma ai aʻafiaga faʻalafealoai ma ola. E faʻaaogaina e le tusitala le faaupuga "faʻatusa" e faʻamatala ai le "vaneina o faiga faʻavae o meaola faʻapitoa e tupu mai ona o le faʻalauteleina o le faʻaalia i ni siosiomaga faapitoa" (). O nei tusitala o loʻo faʻatalanoaina le faʻataʻitaʻiga o augatupulaga o loʻo mulimuli mai i le faʻafefea o aʻafiaga o agafesootai e aʻafia ai le tino (tagata) lea o le a aʻafia ai totoga, siama, sub-cellular, ma vaega molemole, ma le auala o le a tuʻuina atu ai manatu faaalia i le tele o vaega. Latou te finau faapea e ui lava o mea e masani ai agafesootai e pei o le aufaasālalau i tulafono faatonutonu o mea lamatia, o faamalamalamaga o le oona e tatau ona aofia ai le vaega o meaola: "soo se mea lava ua suia i le siosiomaga lea na mafua ai le faateleina o le faateleina o le mamafa o le tino, e tatau ona taupulepule i mea e tutupu i epigenetic ma psychophysiological. O le 'ai o amioga o se faʻataʻitaʻiga lea o se mea e tupu mai i fegalegaleaiga faʻale-aganuʻu i tulaga o meaʻai (fiaaai) ma agafesoʻotaʻi (taumafa o fua) "().

E oʻo mai i le taimi nei, o le YFAS e na o le pau lea o le fua faʻamaonia e iloilo ai vaisu-e pei o le 'ai. E ui o loʻo i ai le 100 suʻesuʻega suʻesuʻe muamua na faʻaaogaina ai le YFAS ma o le meafaigaluega na faia i le tele o iterations (lea ua iai nei le YFAS 2.0), o suʻesuʻega o mafaufauga i tagata e tumau lava le tapulaʻa, ma o le vaeluaga e tumau i le va o suʻesuʻega a le mafaufau ma le vaʻaia o le faiʻai. O le mea e sili atu ona taua, o suʻesuʻega a le FA e le mafai ona faʻatautaia mea uma faʻapitoa (faʻataʻitaʻiga, tupe maua, aʻoga, avanoa, aganuʻu) e saofagā i fua o taumafa taumafa. E le gata i lea, o le FA e le faatapulaaina i le tele o mea, aua o lenei fausaga ua faalautele atu i tagata e le o ni tagata le mautonu e mafua ai ona faigata le iloiloga. O le tele o suʻesuʻega e aʻafia ai le tuinanau e le aofia ai le faaupuga "vaisu o mea taumafa" atonu e mafua mai i aganuu faaleaganuu e fesootaʻi ma vaisu.

Ma le mea mulimuli, o loʻo i ai le faʻamaoniga malosi o le i ai o le vaisu o le suka, e le gata i le vailaau faʻasolosolo ma le falemaʻi. Ua faʻaalia e la matou faʻataʻitaʻiga o le lima i luga o le sefulutasi tulaga mo le SUD e fetaui, aemaise lava: faʻaaogaina o le tele ma umi atu nai lo le manaʻoga, manaʻoga, faʻalavelave faʻaoga, faapalepale, ma le tosoina. Mai se vaaiga o le evolusione, e tatau ona tatou mafaufau i mea ua fai ma vaisu o se uiga masani lea na mafai ai e tagata ona ola i taimi muamua pe a le lava meaai. Aʻo matou faʻaleleia le aganuʻu, o faʻalavelave faʻapipiʻi na aafia i amioga ua fai ma vaisu ua avea ma mea le lelei ma nai lo le fesoasoani ia i matou ia ola, o le mea moni o le a faʻaleagaina lo matou ola maloloina. Mai i se faʻaaliga fou, malamalama i le mole mole, ma le faʻaaogaina o fualaau oona / mafaufauga o mea ua fai ma vaisu (suka, fualaau faasaina) o le a faatagaina ai le mauaina o togafitiga fou (falemaʻi ma le le faʻaaogaina o vailaau faʻasaina) ma le faʻatonuga talafeagai o le itiiti ifo ma le tasi le taua o le tupuga o afaina.

Fesoasoani tusitala

O tusitala uma na lisiina na faia se sao tele, tuusao ma le atamai i le galuega, ma faʻamaonia mo le lomiga.

Feteenaʻiga o tului

Fai mai tusitala o le suʻesuʻega sa faia i le leai o soʻo se fefaʻatauaʻiga faʻapisinisi pe tau tupe e mafai ona avea o se feteenaʻiga e ono aʻafia ai.

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faatupeina. O lenei galuega e faʻatupeina e Kildehoj-Santini (NMA).

mau faasino

1. Faalapotopotoga a le Lalolagi o le Soifua Maloloina Oʻa tele ma le mamafa. Pepa Faʻamatalaga (2018). Maua i le initaneti i le: http://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/obesity-and-overweight
2. McNamara JM, Houston AI, Higginson AD. Tau o le faʻamautuina o manu e faʻatau atu ai manu i mea e sili atu ona aʻafia i le tino pe a faʻapupula pea meaai. PLOS ONE (2015) 10: e0141811. 10.1371 / journal.pone.0141811 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
3. Johnson RJ, Sánchez-Lozada LG, Andrews P, Lanaspa MA. Manulauti: o se talafaasolopito ma faasaienisi o le suka ma lona sootaga i le oona ma le maʻisuka. Fautua Nutr A Rev Rev J. (2017) 8: 412-22. 10.3945 / an.116.014654 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
4. Lopez KN, Knudson JD. Mafuaaga: mai i le faʻatoʻaga faʻatoʻaga i le faʻamaʻi pipisi o le pediatric. Congenit Heart Dis. (2012) 7:189–99. 10.1111/j.1747-0803.2011.00618.x [PubMed] [CrossRef]
5. Fleming T, Robinson M, Thomson B, Graetz N. Faʻavaomalo, faʻaitulagi ma le atunuʻu o le mamafa ma le ofoofogia i tamaiti ma tagata matutua 1980-2013: o se suʻesuʻega faʻapitoa. Lancet (2014) 384:766–81. 10.1016/S0140-6736(14)60460-8 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
6. Staub K, Bender N, Floris J, Pfister C, Rühli FJ. Mai le le paleni o meaʻai i le leai o se paleni: o le atinaʻe o le mamafa ma le oona i le va o alii talavou i Suitiselani talu mai 19th senituri. Mea moni (2016) 9: 259-72. 10.1159 / 000446966 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
7. Prentice AM, Jebb SA. Taumafa i le pulefaʻailoga: faʻafememeai poʻo le galo? Br Med J. (1995) 311: 437 10.1136 / bmj.311.7002.437 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
8. Singh GK, Siahpush M, Kogan MD. Faʻateleina le le tutusa o le va fealoai i totonu o le US laʻititi laʻititi, 2003-2007. Ann Epidemiol. (2010) 20: 40-52. 10.1016 / j.annepidem.2009.09.008 [PubMed] [CrossRef]
9. Eisenmann JC, Palota RT, Wang MQ. Gaoioiga faaletino, TV matamata, ma le mamafa i tupulaga talavou a le US: 1999 talavou sailiiliga o amioga. Maualuga Res. (2002) 10: 379-385. 10.1038 / oby.2002.52 [PubMed] [CrossRef]
10. Eaton SB, Eaton SB. Le malosi o le tino, le oona, ma le ituaiga o le maʻisuka 2: o se vaaiga faʻa-evolusione. Res Q Taʻaloga Taʻaloga (2017) 88: 1-8. 10.1080 / 02701367.2016.1268519 [PubMed] [CrossRef]
11. Armelagos GJ. Faʻatupu fuataga ole faiʻai, ole filifiliga ole filifiliga o meaʻai, male faʻafitauli ole omnivore. Crit Rev Food Sci Nutr. (2014) 54: 1330-41. 10.1080 / 10408398.2011.635817 [PubMed] [CrossRef]
12. Hall KD. Pe na afua mai i le siosiomaga o mea taumafa le faʻamaʻi pipisi? Obesity (2018) 26: 11-13. 10.1002 / oby.22073 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
13. Eicher-Miller H, Fulgoni V, Keast D. Faʻasalaga o taumafa i le malosi ma le faʻaogaina o meaʻai paleni e eseese i tamaiti US e ala i ituaiga / ituaiga. Meaʻai (2015) 7: 10076-88. 10.3390 / nu7125503 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
14. Welsh JA, Figueroa J. Faʻafeiloa o suga faaopoopo i le vaitau amata o le pepe. Nutr i le asō (2017) 52 (Faletupe.): S60-S68. 10.1097 / NT.0000000000000193 [CrossRef]
15. Williamson DA. E limasefulu tausaga o amioga / olaga masani mo le mamafa ma le oona: o fea na matou i ai ma o fea o matou o i ai? Obesity (2017) 25: 1867-75. 10.1002 / oby.21914 [PubMed] [CrossRef]
16. Lee PC, Dixon JB. Meaʻai mo mafaufauga: faʻafeiloaʻiga o meaʻai ma le faʻasolosolo o le taumafa i le gaʻo. Curr Obes Rep. (2017) 6:353–61. 10.1007/s13679-017-0280-9 [PubMed] [CrossRef]
17. Camacho S, Ruppel A. O le kalori o se fofo moni lava i le afaina o le gasegase? Glob Health Action (2017) 10: 1289650. 10.1080 / 16549716.2017.1289650 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
18. Aguirre M, Venema K. O le tomai o le taulaiina o le miti microbiota mo le taofiofia o le gaʻo tagata. Genu Nutr. (2015) 10:20. 10.1007/s12263-015-0472-4 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
19. Schwartz MB, Just DR, Chriqui JF, Ammerman AS. Faʻaaogaina tulafono faatonutonu a le tagata lava ia: o le siʻosiʻomaga ma faiga faʻavae e aʻafia ai i le 'ai o amioga. Obesity (2017) 25: S26-38. 10.1002 / oby.21770 [PubMed] [CrossRef]
20. Gearhardt AN, Brownell KD. E mafai ea e meaai ma vaisu ona suia le taaloga? Biol Psychiatry (2013) 73: 802-3. 10.1016 / j.biopsych.2012.07.024 [PubMed] [CrossRef]
21. Popkin BM. Fua o taumafa ma suiga. Popul Dev Rev. (1993) 19: 138-57.
22. Popkin BM, Gordon-Larsen P. Le fesuiaiga o mea taumafa: i luga o le lalolagi maualuluga ma o latou manaʻoga. Faʻasalaga o le Metabasi Faʻamatalaina I totonu. (2004) 28 (Faletupe. 3): S2-9. 10.1038 / sj.ijo.0802804 [PubMed] [CrossRef]
23. Popkin BM. Faʻafeiloaʻiga o meaʻai ma le faʻamaʻi o le maʻisuka i le lalolagi atoa. Curr Diab Rep. (2015) 15:64. 10.1007/s11892-015-0631-4 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
24. Omran AR. Le fesuiaiga o le epidemiologic. O se talitonuga o le epidemiology o le faitau aofaʻi o tagata. Milbank Mem Fund Q (1971) 49: 509-38. [PubMed]
25. Pretlow RA, Corbee RJ. Faʻamatala i le va o le meaʻai i meaola ma tamaiti: o le mea e fai ma vaisu. Br J Nutr. (2016) 116: 944-9. 10.1017 / S0007114516002774 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
26. Klimentidis YC, Beasley TM, Lin HY, Murati G, Glass GE, Guyton M, et al. . Canaries i totonu o le malala vaʻa: se suʻesuʻega o meaola o le tele o faʻamaʻi pipisi. Proc R Soc B Biol Sci. (2011) 278: 1626-32. 10.1098 / rspb.2010.1890 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
27. Black JL, Macinko J. Tuaoi ma le gaʻo. Nutr Rev. (2008) 66:2–20. 10.1111/j.1753-4887.2007.00001.x [PubMed] [CrossRef]
28. Allcott H, Diamond R, Dubé JP. Le Mataʻituina o le Mativa ma Meaʻai: Meaʻai ma Filifiliga o Meaʻai I le Iunaite Setete Amerika | Stanford Graduate School of Business (2018). Maua i le initaneti i le: https://www.gsb.stanford.edu/faculty-research/working-papers/geography-poverty-nutrition-food-deserts-food-choices-across-united
29. Higginson AD, McNamara JM, Houston AI. O le faʻailoaina o fefaʻatauaʻiga o le taufaʻailogaina o tulaga i le tino o le tino, muscularity, and adiposity i le va ma totonu o lafoga. Am Nat. (2012) 179: 338-50. 10.1086 / 664457 [PubMed] [CrossRef]
30. Nettle D, Andrews C, Bateson M. Meaʻai o le le saogalemu e pei o se avetaʻavale o meaʻai i totonu o tagata: o le inisiua inisiua. Behav Brain Sci. (2016) 40: e105. 10.1017 / S0140525X16000947 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
31. Eaton SB, Konner M. Paleolithic nutrition nutrition. Se iloiloga o lona natura ma faʻafitauli lata mai. N Engl J Med. (1985) 312: 283-9. 10.1056 / NEJM198501313120505 [PubMed] [CrossRef]
32. Ludwig DS. Tekinolosi, meaʻai, ma le avega o faʻamaʻi masani. JAMA (2011) 305: 1352-53. 10.1001 / jama.2011.380 [PubMed] [CrossRef]
33. Monteiro CA, Levy RB, Claro RM, Ribeiro de Castro IR, Cannon G. Faʻateleina le taumafaina o meaʻai faʻasaina ma e ono aʻafia ai i le soifua maloloina o tagata. Molimau mai Pasila. Soifua Maloloina Soifua Maloloina. (2013) 16: 2240-8. 10.1017 / S1368980012005009 [PubMed] [CrossRef]
34. Steemburgo T, Azevedo MJ d, Martínez JA. O le fesoʻotaʻiga o le gene e nutrients e sua associação i le obesidade e ao diabetes melito. Arq Bras Endocrinol Metabol. (2009) 53:497–508. 10.1590/S0004-27302009000500003 [PubMed] [CrossRef]
35. Qi Q, Chu AY, Kang JH, Jensen MK, Curhan GC, Pasquale LR, et al. . Sugar-suamalie suamalie ma le gasegase o aʻafiaga o le oona. N Engl J Med. (2013) 367: 1387-96. 10.1056 / NEJMoa1203039 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
36. Haslam DE, McKeown NM, Herman MA, Lichtenstein AH, Dashti HS. Fegalegaleaiga i le va o genetics ma sugar-sweetened drinking drink: o se toe iloiloga o suʻesuʻega o fegalegaleaiga-gene-diet. Front Endrinrinol. (2018) 8: e00368. 10.3389 / fendo.2017.00368 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
37. Castillo JJ, Orlando RA, Garver WS. Faʻafesoʻotaʻi gafa ma le gasegase i le tino o le tagata. Genu Nutr. (2017) 12:1–9. 10.1186/s12263-017-0581-3 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
38. Hinney A, Nguyen TT, Scherag A, Friedel S, Brönner G, Müller TD, et al. . O suʻesuʻega a le Goma tele (GWA) mo le vave amataina o le vevela tele e lagolagoina le matafaioi a le Fat Mass ma le Obesity Associated Gene (FTO) Variants. PLOS ONE (2007) 2: e1361. 10.1371 / journal.pone.0001361 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
39. Soto M, Chaumontet C, Mauduit CD, Fromentin G, Palme R, Tomé D, et al. O le faʻaogaina o le vailaau faʻasao e faʻaleagaina ai le gasegase i le ogatotonu-faʻapitoa ae le o ni mice malolosi. Physiol Behav. (2016) 154: 175-83. 10.1016 / j.physbeh.2015.11.012 [PubMed] [CrossRef]
40. Krashes MJ, Lowell BB, Garfield AS. Melanocortin-4 faʻaaogaina le malosiaga ole faleostasis. Nat Neurosci. (2016) 19: 206-19. 10.1038 / nn.4202 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
41. Tuʻu I, Navas-Carretero S, Marti A, Martinez JA. Nutrigenetics ma meaʻai o le faʻatagaina o caloric. Prog Mol Biol Transl Sci. (2012) 108:323–46. 10.1016/B978-0-12-398397-8.00013-7 [PubMed] [CrossRef]
42. Keskitalo K, Tuorila H, Spector TD, Cherkas LF, Knaapila A, Silventoinen K, et al. . E tutusa lava vaega o fatuga o loʻo faʻavaeina ni fua eseese o le fiafia fiafia. Am J Clin Nutr. (2007) 86: 1663-9. 10.1093 / tau / 86.5.1663 [PubMed] [CrossRef]
43. Keskitalo K, Knaapila A, Kallela M, Palotie A, Wessman M, Sammalisto S, et al. . O mea e sili ona lelei e te manaʻo i ai e faʻavae i se vaega: o le faʻamaonia o se nofoaga i le chromosome 16. Am J Clin Nutr. (2007) 86: 55-63. 10.1093 / tau / 86.1.55 [PubMed] [CrossRef]
44. Davis C. Evolutionary and neuropsychological perspectives on behaving addictive and addictive substances: talafeagai i le "vaisu o meaai". Faʻaaogaina o le faʻaleagaina. (2014) 5: 129-37. 10.2147 / SAR.S56835 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
45. Sullivan RJ, Hagen EH. Suesuega o vailaʻau o le mafaufau: togafitiga faʻalauiloa poʻo le fetuunaiga? onāga i vailāʻau (2002) 97:389–400. 10.1046/j.1360-0443.2002.00024.x [PubMed] [CrossRef]
46. Nesse RM, Williams GC. Evolution ma mafuaʻaga o faʻamaʻi. Sci Am. (1998) 279:86–93. 10.1038/scientificamerican1198-86 [PubMed] [CrossRef]
47. Pani L. E i ai se faʻavasegaga faʻavasegaina i le va o le physiology masani a le tagata dopaminergic system ma tulaga o le siosiomaga o loʻo i ai nei i atunuʻu atinaʻe? Mol Psychiatry (2000) 5: 467-75. 10.1038 / sj.mp.4000759 [PubMed] [CrossRef]
48. Ahmed SH, Guillem K, Vandaele Y. Suga o mea ua fai ma vaisu. Curr Opin Clin Nutr Metab Care (2013) 16:434–39. 10.1097/MCO.0b013e328361c8b8 [PubMed] [CrossRef]
49. Ahmed SH, Lenoir M, Guillem K. Neurobiology o le tagofia o mea ua fai ma vaisu ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina ua mafua ona o le leai o se filifiliga. Curr Opin Neurobiol. (2013) 23: 581-87. 10.1016 / j.conb.2013.01.028 [PubMed] [CrossRef]
50. Hagen EH, Roulette CJ, Sullivan RJ. Faʻamatalaina o le faʻafiafiaga o tagata i le "vailaau e tineia ai manu faalafua": O le tulafono faatonutonu o le neurotoxin o mea faʻaaoga v. le faʻataʻitaʻiga o le sosoʻo ma faʻalavelave mo le matutua ma le vaʻai eseese i le faʻaaogaina o fualaau faasaina. Loto i luma. (2013) 4: 142. 10.3389 / fpsyt.2013.00142 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
51. Papez J. O se fuafuaga fuafuaina o lagona. Arch Neurol Psychiat. (1937) 38: 725-43.
52. Kalivas P, Volkow N. O vailaʻau fou mo vailaʻau faʻasaina ua natia i totonu o le neuroplasticity glutamatics. Mol Psychiatry (2011) 16: 974-86. 10.1109 / TMI.2012.2196707 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
53. Kelley AE, Berridge KC. Le siakiina o taui masani: talafeagai i fualaau oona. J Neurosci. (2002) 22:3306–11. 10.1523/JNEUROSCI.22-09-03306.2002 [PubMed] [CrossRef]
54. Berridge KC, Robinson TE. O le a le matafaioi o le dopamine i le taui: aʻafiaga o le faʻalogo, faʻaaogaina o taui, po o le faʻamalosia o le soifua maloloina? Brain Res Faʻaaliga (1998) 28: 309-69. [PubMed]
55. Di Chiara G. Nucleus accumbens shell and core dopamine: Vaʻaia tulaga i amio ma vaisu. Behav Brain Res. (2002) 137:75–114. 10.1016/S0166-4328(02)00286-3 [PubMed] [CrossRef]
56. Ferrario CR, Labouèbe G, Liu S, Nieh EH, Routh VH, Xu S, et al. . O le Homeostasis e faʻafeiloaʻi le faʻaosoosoina i le taua e faʻatautaia taumafa taumafa. J Neurosci. (2016) 36:11469–81. 10.1523/JNEUROSCI.2338-16.2016 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
57. Hoebel BG, Avena NM, Bocarsly ME, Rada P. Faʻaleagaga masani: o se amioga ma se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga e faʻavae i luga o le suka o le suka i tama. J Addict Med. (2009) 3:33–41. 10.1097/ADM.0b013e31819aa621 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
58. Koob GF, Volkow ND. Neurobiology o le tagofia o mea ua fai ma vaisu: o se suesuega o le neurocircuitry. Lancet Psychiatry (2016) 3:760–73. 10.1016/S2215-0366(16)00104-8 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
59. Volkow ND, Wang GJ, Baler RD. Taui, dopamine ma le puleaina o mea taumafa: Manulauti mo le gaʻo. Trends Cogn Sci. (2011) 15: 37-46. 10.1016 / j.tics.2010.11.001 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
60. Volkow ND, Wise RA, Baler R. Le mafuaʻaga o le dopamine: aʻafiaga mo fualaau faasaina ma meaʻai ua fai ma vaisu. Nat Rev Neurosci. (2017) 18: 741-52. 10.1038 / nrn.2017.130 [PubMed] [CrossRef]
61. Poto RA, Rompre PP. Brain dopamine ma le taui. Annu Rev Psychol. (1989) 40: 191-225. 10.1146 / annurev.ps.40.020189.001203 [PubMed] [CrossRef]
62. Salamone JD, Mercea C. O galuega le mafaagaloina o mesolimbic dopamine. Neuron. (2012) 76: 470-85. 10.1016 / j.neuron.2012.10.021 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
63. Berridge KC, Robinson TE, Aldridge JW. Tuʻuina vaega o le taui: 'fiafia', 'manaʻo', ma aʻoaʻoga. Curr Opin Pharmacol. (2009) 9: 65-73. 10.1016 / j.coph.2008.12.014 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
64. Berridge KC, Kringelbach ML. Fiafiaga i le mafaufau. Neuron (2015) 86: 646-4. 10.1016 / j.neuron.2015.02.018 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
65. Nicola SM. Faʻaauau le toe manaʻo ma fiafia i le suʻesuʻeina o le ave mesolimbic i meaʻai. Am J Physiol - Regul Integr Comp Physiol. (2016) 311: R811-40. 10.1152 / ajpregu.00234.2016 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
66. Ungerstedt U. Adipsia ma aphagia ina ua maeʻa le 6-hydroxydopamine ona aʻafia ai le degeneration o le tino o le dopamine nigro-striatal. Acta Physiol Scand Toa. (1971) 367: 95-122. [PubMed]
67. Zhou QY, Palmiter RD. O mumua o le Dopamine-deficient e matua faʻaogaina, faʻapipiʻi, ma aphagic. potu (1995) 83:1197–209. 10.1016/0092-8674(95)90145-0 [PubMed] [CrossRef]
68. Ekalesia WH, Faamasinoga Tonu, Neill DB. Mauaina o suiga talafeagai ile amio i le extracellular dopamine ma le microdialysis. Brain Res. (1987) 412:397–9. 10.1016/0006-8993(87)91150-4 [PubMed] [CrossRef]
69. Hernandez L, Hoebel BG. Taumafa o mea taumafa ma cocaine faateleina le extracellular dopamine i totonu o le tumutumu o meaola e pei ona fuaina i le microdialysis. Soifua Sci. (1988) 42:1705–12. 10.1016/0024-3205(88)90036-7 [PubMed] [CrossRef]
70. Ishiwari K, Weber SM, Mingote S, Correa M, Salamone JD. Accumbens dopamine ma le faʻatonutonuina o taumafaiga i le sailia o meaʻai: faʻaogaina o galuega i fafo e ala i fuainumera eseese poʻo manaʻoga malosi. Behav Brain Res. (2004) 151: 83-91. 10.1016 / j.bbr.2003.08.007 [PubMed] [CrossRef]
71. Hernandez L, Hoebel BG. O le fafagaina ma le faʻamalolosi o le faʻateleina o le faateleina o le numera o le dopamine i totonu o le faʻalavelave. Physiol Behav. (1988) 44: 599-606. [PubMed]
72. Mark GP, Rada P, Pothos E, Hoebel BG. Aafiaga o le fafagaina ma le inu i luga o le acetylcholine faasaolotoina i totonu o le nucleus accumbens, striatum, ma le hippocampus o moa amiolelei. J Neurochem. (1992) 58:2269–74. 10.1111/j.1471-4159.1992.tb10973.x [PubMed] [CrossRef]
73. Yoshida M, Yokoo H, Mizoguchi K, Kawahara H, Tsuda A, Nishikawa T, et al. . O le taumafaina ma le inu oona na mafua ai le faʻaolaina o le dopamine i le tumutumu o le tumutumu ma le lautele i totonu o le rat: fua i le i vivo microdialysis. Neurosci Lett. (1992) 139: 73-6. [PubMed]
74. Bassareo V, Di Chiara G. Eseesega o faatosinaga o faiga faʻapisinisi ma le le faʻaaogaina i luga o le tali atu o le muaʻi luma ma le faʻapipiʻi o le dopamine i meaʻai i fuamoa o manu e fafaga ai le ad libitum. J Neurosci. (1997) 17: 851-61 10.1177 / 1087054705277198 [PubMed] [CrossRef]
75. Bassareo V, Di Chiara G. Faʻaauau le tali atu o le dopamine i faʻamaʻi-fuamoa i totonu o le tumutumu accumbens shell / core compartments. Neuroscience (1999) 89: 637-41. [PubMed]
76. Hajnal A, Norgren R. O le avanoa vave i le sucrose e faʻateleina ai le numera o le dopamine i le nucleus accumbens. Neuroreport (2002) 13:2213–6. 10.1097/01.wnr.0000044213.09266.38 [PubMed] [CrossRef]
77. Liang NC, Hajnal A, Norgren R. O le suluina o le suāuʻu suauʻu e faʻapupulaina ai le dopamine i le rat. Am J Physiol Regul Integr Comp Physiol. (2006) 291: R1236-9. 10.1152 / ajpregu.00226.2006 [PubMed] [CrossRef]
78. Mark GP, Blander DS, Hoebel BG. O se faʻaosofiaina o le faʻaʻaulalo e faʻaititia ai le dopamine extracellular i totonu o le nucleus accumbens i le maeʻa ai o le atinaʻeina o se vailaau o le tofo malosi. Brain Res. (1991) 551: 308-10. [PubMed]
79. Rada P, Avena NM, Hoebel BG. O aso uma e pipiʻi i luga o le suka e faʻateleina ai le dopamine i totonu o le atigi accumbens. Neuroscience (2005) 134: 737-44. 10.1016 / j.neuroscience.2005.04.043 [PubMed] [CrossRef]
80. Rada P, Avena NM, Barson JR, Hoebel BG, Leibowitz SF. O se taumafataga maualuga, po o le faʻaaogaina o le tino o le gaʻo, e faʻaopoopoina ai le dopamine extracellular i totonu o le nucleus accumbens.. Brain Sci. (2012) 2: 242-53. 10.3390 / Brainsci2020242 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
81. Wilson C, Nomikos GG, Collu M, Fibiger HC. O le faʻasalaga o le Dopaminergic o amioga faʻaosofia: taua o le tietie. J Neurosci. (1995) 15: 5169-78. [PubMed]
82. Ahn S, Phillips AG. O le faʻasologa o le Dopaminergic o le faʻaoʻo faʻapitoa i le mafaufau-i totonu o le medial front cortex ma le nucleus accumbens o le rat. J Neurosci. (1999) 19: RC29. [PubMed]
83. Schultz W. Taumafaiga o taui o le gaiolia basal. J Neural Transm. (2016) 123:679–93. 10.1007/s00702-016-1510-0 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
84. Schultz W, Dayan P, Montague PR. O se vaega o valoʻaga ma taui. saienisi (1997) 275: 1593-9. 10.1126 / science.275.5306.1593 [PubMed] [CrossRef]
85. Kosheleff AR, Araki J, Hsueh J, Le A, Quizon K, Ostlund SB, et al. . O le mamanu o le avanoa e fuafua ai le aafiaga o taumafa i meaʻai taumafa i luga o le mafaufau ma le gafatia. fiaʻai (2018) 123: 135-45. 10.1016 / j.appet.2017.12.009 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
86. Bomberg EM, Grace MK, Lilia MM, Levine AS, Olszewski PK. O le faʻateleina o meaʻai e fafagaina e le malosi e le manaʻomia e ala i le taui. Neuroreport (2007) 18:591–5. 10.1097/WNR.0b013e3280b07bb5 [PubMed] [CrossRef]
87. Gosnell BA. Faʻatulagaga tutotonu e aofia ai le fafagaina o le fafagaina. Faiga Fafaga. (1987) 46: 163-7. [PubMed]
88. Kyrkouli SE, Stanley BG, Seirafi RD, Leibowitz SF. Faʻaosofia o fafagaina e galanin: anatomical localization ma amioga faʻapitoa o lenei peptide's aafiaga i le faiʻai. Pepides (1990) 11: 995-1001. [PubMed]
89. Kyrkouli, Stavroula E, Stanley GB, Leibowitz SF. Galanin: faʻaosofia o le fafagaina e ala i le tui ole mafaufau ole tui ole peptide. Eur J Pharmacol. (1986) 122: 159-60. [PubMed]
90. Olszewski PK, Grace MK, Billington CJ, Levine AS. Vaʻaia faʻalavelave faʻafuaseʻi o le mumrelin: Aafiaga ile fafagaina ma le C-Fos immunoreactivity. Pepides. (2003) 24:919–23. 10.1016/S0196-9781(03)00159-1 [PubMed] [CrossRef]
91. Quinn JG, O'Hare E, Levine AS, Kim EM. Molimau mo se sootaga o le μ-opioid-opioid i le va o le vaega faʻasolosolo ma le lautele i le rat. Brain Res. (2003) 991: 206-11. 10.1016 / j.brainres.2003.08.020 [PubMed] [CrossRef]
92. Stanley BG, Lanthier D, Leibowitz SF. Manatu o le tele o siama e aafia ai le fafagaina o le faʻamalosia e le opioid agonists: suʻesuʻega o le taifau. Pharmacol Biochem Behav. (1988) 31: 825-32. [PubMed]
93. Rada P, Mark GP, Hoebel BG. O Galanin i le hypothalamus e mafua le dopamine ma faʻaitiitia le faʻasaʻolotoina o le acetylcholine i totonu o le tumutumu: o se masini mafai mo le amataina o le fafagaina o le amio. Brain Res. (1998) 798: 1-6. [PubMed]
94. Rada P, Barson JR, Leibowitz SF, Hoebel BG. Opioids i le hypothalamus pulea dopamine ma le acetylcholine levels i le nucleus accumbens. Brain Res. (2010) 1312: 1-9. 10.1016 / j.brainres.2009.11.055 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
95. Quarta D, Di Francesco C, Melotto S, Mangiarini L, Heidbreder C, Hedou G. O le puleaina lelei o le tetrelin e faateleina ai le dopamine extracellular i totonu o le atigi ae le o le vaevaega autu o le nucleus accumbens. Neurochem Int. (2009) 54: 89-94. 10.1016 / j.neuint.2008.12.006 [PubMed] [CrossRef]
96. Helm KA, Rada P, Hoebel BG. Cholecystokinin ua faʻatasi ma le serotonin i le hypothalamus faʻamapulaʻaina le faʻasaʻoina o le dopamine ao faʻateleina le acetylcholine: O se mea e mafai ai ona satiation. Brain Res. (2003) 963:290–7. 10.1016/S0006-8993(02)04051-9 [PubMed] [CrossRef]
97. Zigman JM, Jones JE, Lee CE, Saper CB, Elmquist JK. Faʻamatalaga o le mRNA i le ratrelin receptor receipor i le rat ma le talo. J Comp Neurol. (2006) 494: 528-48. 10.1002 / cne.20823 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
98. Abizaid A, Liu ZW, Andrews ZB, Shanabrough M, Borok E, Elsworth JD, et al. . Ghrelin teuteuina le gaoioiga ma le synaptic input input o midbrain dopamine neurons ao faalauiloaina le fia ai. J Clin Invest. (2006) 116: 3229-39. 10.1172 / JCI29867 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
99. Faʻatoʻaina J, Figlewicz DP, Bennett-Jay J, Kittleson S, Cummings DE. Ghrelin faʻateleina le faʻamalosi e 'ai, ae le suia ai le taumafa meaai. Am J Physiol Integr Comp Physiol. (2012) 303: R259-69. 10.1152 / ajpregu.00488.2011 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
100. Perello M, Dickson SL. Ghrelin faʻamaonia le taui o meaʻai: o se fesoʻotaʻiga lelei i le va o le faʻaoga ma le mesolimbic system. J Neuroendocrinol. (2015) 27: 424-34. 10.1111 / jne.12236 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
101. Pal GK, Thombre DP. Faʻataʻitaʻiga o le fafagaina ma le inu i le dopamine i le taʻavale ma le faʻapipiʻiina o lelei i tamaʻi. Indian J Exp Biol. (1993) 31: 750-4. [PubMed]
102. Swanson CJ, Heath S, Stratford TR, Kelley AE. Eseesega tali a amioga i le manaia o le dopaminergic o le komipiuta i le rat. Pharmacol Biochem Behav. (1997) 58:933–45. 10.1016/S0091-3057(97)00043-9 [PubMed] [CrossRef]
103. Bakshi VP, Kelley AE. Faʻalauteleina ma le faʻatulagaga o le fafagaina i le tele o microinjections o le morphine i totonu o le nucleus accumbens. Brain Res. (1994) 648:342–6. 10.1016/0006-8993(94)91139-8 [PubMed] [CrossRef]
104. Baldo BA, Sadeghian K, Basso AM, Kelley AE. Aafiaga o poloka komipiuta D1 poʻo le D2 poloka puipui i totonu o lalo ifo o le komipiuta i luga o amioga faʻamaonia ma gaoioiga faʻatasi faʻatasi. Behav Brain Res. (2002) 137:165–77. 10.1016/S0166-4328(02)00293-0 [PubMed] [CrossRef]
105. Boekhoudt L, Roelofs TJM, de Jong JW, de Leeuw AE, Luijendijk MCM, Wolterink-Donselaar IG, et al. Faʻatupulaia pe faʻaitiitia le fafagaina ile faʻamalosia o le midbrain dopamine neurons? I I Obese. (2017) 41: 1131-40. 10.1038 / church.2017.74 [PubMed] [CrossRef]
106. Dourmashkin JT, Chang GQ, Hill JO, Gayles EC, Fried SK, Leibowitz SF. Faataitaiga mo le vaʻaiga ma le faʻamalosi i le mamafa masani o le umi o le taimi e tatau ona maua ai le gaʻo i Sprague-Dawley. Physiol Behav. (2006) 87: 666-78. 10.1016 / j.physbeh.2006.01.008 [PubMed] [CrossRef]
107. Geiger BM, Behr GG, Frank LE, Caldera-Siu AD, Beinfeld MC, Kokkotou EG, et al. . O faʻamaoniga mo mesolimbic dopamine exocytosis le lelei i le oona o le gaʻo. FASEB J. (2008) 22:2740–6. 10.1096/fj.08-110759 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
108. Rada P, Bocarsly ME, Barson JR, Hoebel BG, Leibowitz SF. Faʻaititia le numera o le dopamine i vaʻa Sprague-Dawley e faʻafefe i le fafagaina o mea taumafa gaʻo. Physiol Behav. (2010) 101: 394-400. 10.1016 / j.physbeh.2010.07.005 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
109. Geiger BM, Haburcak M, Avena NM, Moyer MC, Hoebel BG, Pothos EN. Televise o le mesolimbic dopamine neurotransmission i le isumu taumafa taumafa. Neuroscience (2009) 159: 1193-9. 10.1016 / j.neuroscience.2009.02.007 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
110. Stice E, Spoor S, Bohon C, Tamaʻitaʻi laiti DM. O le fesoʻotaʻiga i le va o le meaʻai ma le faʻaitiitia o le tali atu i meaʻai e faʻamalosia e le TaqIA A1 allele. saienisi (2008) 322: 449-52. 10.1126 / science.1161550 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
111. Kessler RM, Zald DH, Ansari MS, Li R, Cowan RL. Suiga o le lafoaia o dopamine ma le dopamine D2 / 3 maualuga ma le atinaʻeina o le gaʻo maualalo. Synapse (2014) 68: 317-20. 10.1002 / syn.21738 [PubMed] [CrossRef]
112. Volkow ND, Wang G, Fowler JS, Telang F. O loʻo faʻafeiloaʻi i luga o vailaʻau faʻasolosolo i mea e fai ma vaisu ma oona: faʻamaoniga o togafitiga. Philos Trans R Soc B Biol Sci. (2008) 363: 3191-200. 10.1098 / rstb.2008.0107 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
113. Blum K, Sheridan PJ, Wood RC, Braverman ER, Chen TJ, Cull JG, et al. . Ole gene generator D2 dopamine ole suʻega o le faaletonu o le totogi. JR Soc Med. (1996) 89: 396-400. [PMC free article] [PubMed]
114. Blum K, Oscar-Berman M, Giordano J, Downs B, Simpatico T, Han D, et al. . Neurogenetic deficiencies o le faiʻai taui faʻatautaia le fesoʻotaʻi atu i le Faʻasologa o le Faʻaleagaina o Taui (RDS): o le aʻafiaga o le nutrigenomic na mafua ai le faʻamalosia o dopaminergic. J Genet Syndr Gene Ther. (2012) 3:1000e115. 10.4172/2157-7412.1000e115 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
115. Blum K, Oscar-Berman M, Barh D, Giordano J, Gold M. Dopamine genetics ma galuega i le faʻaaogaina o meaʻai ma vailaʻau. J Genet Syndr Gene Ther. (2013) 4: 1000121. 10.4172 / 2157-7412.1000121 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
116. Kawamura Y, Takahashi T, Liu X, Nishida N, Noda Y, Yoshikawa A, et al. O suiga i le gene DRD2 e aʻafia ai le impulsivity i filifiliga faʻalepolotu. Tatala J. Jomaʻi (2013) 3: 26-31. 10.4236 / ojpsych.2013.31005 [CrossRef]
117. Mikhailova MA, BAS CE, Grinevich VP, Chappell AM, Faʻasalaga AL, Bonin KD, et al. . O le tuʻuina atu o le tonamine dopamine mai le VTA-nucleus accumbens projections e faʻatagaina ai le faʻaaogaina o amioga tatau.. Neuroscience (2016) 333: 54-64. 10.1016 / j.neuroscience.2016.07.006 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
118. Grace AA. Le faʻataʻitaʻiga / faʻasologa o le tulafono o le dopamine ma ona aʻafiaga mo le malamalama i le ava malosi ma le manaʻoga psychostimulant. onāga i vailāʻau (2000) 95:119–28. 10.1046/j.1360-0443.95.8s2.1.x [PubMed] [CrossRef]
119. Wightman RM, Robinson DL. Suiga le tumau i le mesolimbic dopamine ma la latou fegalegaleaiga ma "taui. " J Neurochem. (2002) 82:721–35. 10.1046/j.1471-4159.2002.01005.x [PubMed] [CrossRef]
120. Di Chiara G, Imperato A. O fualaau faasaina e tagata e sili ona maualuga le faateleina o le synaptic dopamine concentrations i le mesolimbic system of free movets rats. Faʻaalia Natl Acad Sci USA. (1988) 85: 5274-8. [PMC free article] [PubMed]
121. Mifsud JC, Hernandez L, Hoebel BG. O le Nicotine o loʻo i totonu o le nucleus accumbens e faʻateleina le synaptic dopamine e fuaina e i vivo microdialysis. Brain Res. (1989) 478: 365-7. [PubMed]
122. Nisell M, Nomikos GG, Svensson TH. O le faʻaaogaina o le dopamine i totonu o le nicotine i le rat nucleus accumbens e faʻatonutonuina e ni nusipepa faʻaleleia i le faʻalapotopotoga faʻalauteleina. Synapse (1994) 16: 36-44. 10.1002 / syn.890160105 [PubMed] [CrossRef]
123. Bozarth MA, Atamai RA. Faʻaogaina o le tino o le morphine i totonu o le vaega faʻalautele i totonu o kio. Soifua Sci. (1981) 28: 551-5. [PubMed]
124. Glimcher PW, Giovino AA, Margolin DH, Hoebel BG. Faʻaaogaina o le taui opiate e faʻaosoina e se inhibitor inkephalinase, e matua vaivai, tui i totonu o le vaeluagalemu. Behav Neurosci. (1984) 98: 262-8. [PubMed]
125. McBride WJ, Murphy JM, Ikemoto S. Faʻamaumauga o le faʻaleleiaina o faiʻai: faʻaogaina o le tagata lava ia ma le faʻaogaina o mea e fai ai le faʻataʻitaʻiga. Behav Brain Res. (1999) 101: 129-52. [PubMed]
126. McKinzie DL, Rodd-Henricks ZA, Dagon CT, Murphy JM, McBride WJ. O le cocaine o ia lava e faʻatonutonuina i totonu o le atigi gutu o le nucleus accumbens i Wistar rats. Ann NY Acad Sci. (1999) 877: 788-91. [PubMed]
127. Trifilieff P, Ducrocq F, van der Veldt S, Martinez D. Faʻaipoipoina o le dopamine i le tagofia o mea ua fai ma vaisu: faiga faʻapitoa ma aʻafiaga mo amioga. Semin Nucl Med. (2017) 47: 64-74. 10.1053 / j.semnuclmed.2016.09.003 [PubMed] [CrossRef]
128. Volkow ND, Atamai Poto. E mafai faʻafefea e vaisu vailaʻau ona fesoasoani ia i tatou ia malamalama i le gaʻo? Nat Neurosci. (2005) 8: 555-60. 10.1038 / nn1452 [PubMed] [CrossRef]
129. Bocarsly ME, Barson JR, Hauca JM, Hoebel BG, Leibowitz SF, Avena NM. O aʻafiaga o le faʻalauiloaina o meaʻai i meaʻai palafiti i luga o le mamafa o le tino ma le lagona lelei i fualaau faʻasaina i tamaʻi. Physiol Behav. (2012) 107: 568-75. 10.1016 / j.physbeh.2012.04.024 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
130. Nicolas C, Lafay-Chebassier C, Solinas M. O le faʻataʻitaʻiga e faʻasolosolo i taimi o le tosoina o tua e le faʻaitiitia ai le faʻamaʻiina o le cocaine i tamaʻi. Sci Rep. (2016) 6: 23272. 10.1038 / srep23272 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
131. Meredith GE, Blank B, Groenewegen HJ. O le tufatufaina ma le faʻavaeina o neuronoa i totonu o le tumutumu o le rat. Neuroscience (1989) 31: 327-45. [PubMed]
132. Bolam JP, Wainer BH, Smith AD. Faʻailogaina o neo suauu i le neostriatum rat. O se tuufaatasiga o le choline acetyltransferase immunocytochemistry, Golgi-impregnation ma microscopy eletise. Neuroscience (1984) 12: 711-8. [PubMed]
133. Phelps PE, Vaughn JE. Vaʻaiga faʻamaʻi-kemikolo o le choline acetyltransferase i le rat ratral striatum: suʻesuʻega microscopic light and electron. J Neurocytol. (1986) 15: 595-617. [PubMed]
134. Katzenschlager R, Sampaio C, Costa J, Lees A. Anticholinergics mo faʻatautaia faʻailoga o le faʻamaʻi o Parkinson. Cochrane Database Syst Rev. (2002) 2002: CD003735 10.1002 / 14651858.CD003735 [PubMed] [CrossRef]
135. Xiang Z, Thompson AD, Jones CK, Lindsley CW, Conn PJ. Matafaioi o le M1 muscarinic acetylcholine receptor subtype i le faʻatulafonoina o basal ganglia function ma aʻafiaga mo le togafitiga o Parkinson's Disease. J Pharmacol Exp Ther. (2012) 340: 595-603. 10.1124 / jpet.111.187856 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
136. DeBoer P, Abercrombie ED, Heeringa M, Westerink BHC. Eseesega aafiaga o le pulea lelei o le bromocriptine ma le l-DOPA i luga o le faasaolotoina o le acetylcholine mai le tumutumu o laumei e taatele ma 6-OHDA. Brain Res. (1993) 608:198–203. 10.1016/0006-8993(93)91459-6 [PubMed] [CrossRef]
137. Hagino Y, Kasai S, Fujita M, Setogawa S, Yamaura H, Igoara D, et al. . Faʻaaogāina o le kullinergic system i le vaʻaia o tagata i le oona o le dopamine-deficient. Neuropsychopharmacology (2015) 40: 1141-50. 10.1038 / npp.2014.295 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
138. Faamatalaga A, Lidia Gerra M, Amerio A, Inglese M, Antonioni MC, Marchesi C. O le finauga o le biperiden mai le fualaau faasaina i fualaau faasaina o le faasaunoa. J Clin Psychopharmacol. (2015) 35: 749-50. 10.1097 / JCP.0000000000000421 [PubMed] [CrossRef]
139. Modell JG, Tandon R, Beresford TP. Gaioiga faʻamalosi o le antimuscarinic antiparkinsonian agents. J Clin Psychopharmacol. (1989) 9: 347-51. [PubMed]
140. Hoebel BG, Avena NM, Rada P. Accumbens dopamine-acetylcholine paleni i le auala ma aloese. Curr Opin Pharmacol. (2007) 7: 617-27. 10.1016 / j.coph.2007.10.014 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
141. Avena NM, Rada P, Moise N, Hoebel BG. Sufrose o le fafagaina o meaai i luga o se faasologa o le pinge e faʻasaʻo vave ai le accumbens dopamine ma faʻaitiitia ai tali tali a le acetylcholine. Neuroscience (2006) 139: 813-820. 10.1016 / j.neuroscience.2005.12.037 [PubMed] [CrossRef]
142. Mark GP, Shabani S, Dobbs LK, Hansen ST, Soifua Maloloina O. Filifili le faʻataʻitaʻiga o le mesolimbic dopamine function ma le taui. Physiol Behav. (2011) 104: 76-81. 10.1016 / j.physbeh.2011.04.052 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
143. Rada PV, Hoebel BG. O le faʻasalaga o le d-fenfluramine faʻatasi ai ma le faʻataʻitaʻiga i luga o le acetylcholine extracellular i totonu o le tumutumu: o se masini e mafai ai ona taofia le soona taumafa ma le faʻaaoga sese o fualaau faasaina.. Pharmacol Biochem Behav. (2000) 65:369–73. 10.1016/S0091-3057(99)00219-1 [PubMed] [CrossRef]
144. Aitta-aho T, Phillips BU, Pappa E, Hay YA, Harnischfeger F, Heath CJ, et al. . O faʻatautaia o faleoloa o le cholinergic eseese e faʻamalosia ai le faʻamalosi e fesoʻotaʻi ma le faʻamaonia o le faʻamaonia. Eneuro (2017) 4:ENEURO.0328-16.2017. 10.1523/ENEURO.0328-16.2017 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
145. Mark GP, Weinberg JB, Rada PV, Hoebel BG. O le Extracellular acetylcholine ua faʻalauteleina i le tumutumu o le tumutumu i le maea ai o le tuʻuina atu o se mea faʻafefeteina o le tofo. Brain Res. (1995) 688: 184-8. [PubMed]
146. Taylor KM, Mark GP, Hoebel BG. Faʻasologa o le tofoina o le tino mai le neostigmine poʻo le methyl-naloxonium i le nucleus accumbens. Physiol Behav. (2011) 104: 82-6. 10.1016 / j.physbeh.2011.04.050 [PubMed] [CrossRef]
147. Rada P, Pothos E, Mark GP, Hoebel BG. O faʻamaumauga ole microdialysis o le acetylcholine i le tumutumu o le tumutumu o loʻo aʻafia i le aveesea o morphine ma ana togafitiga ma le clonidine. Brain Res. (1991) 561: 354-6. [PubMed]
148. Rada P, Mark GP, Pothos E, Hoebel BG. O le morphine i le taimi e tasi e faʻaitiitia ai le extracellular acetylcholine e faʻapupulaina ai le dopamine i totonu o le tumutumu o tumutumu o kiofu saoloto. Neuropharmacology (1991) 30: 1133-36. [PubMed]
149. Rada PV, Mark GP, Taylor KM, Hoebel BG. Morphine ma le naloxone, ip poo i le lotoifale, e aafia ai le extracellular acetylcholine i totonu o le accumbens ma le muamua o le cortex. Pharmacol Biochem Behav. (1996) 53: 809-16. [PubMed]
150. Rada P, Hoebel BG. Acetylcholine i le faʻalavelave faʻapitoa e faʻaititia e le diazepam ma faʻateleina e le soli le benzodiazepine: o se masini mafai mo le faʻalagolago. Eur J Pharmacol. (2005) 508: 131-8. [PubMed]
151. Rada P, Jensen K, Hoebel BG. Aafiaga o le nicotine ma le mecamylamine o loʻo faʻasolosolo mai i luga o le dopamine extracellular ma le acetylcholine i le rat rat accumbens. Psychopharmacology (2001) 157: 105-10. 10.1016 / j.ejphar.2004.12.016 [PubMed] [CrossRef]
152. Hurd YL, Weiss F, Koob G, Ungerstedt U. Le malosi o le cocaine self-administration i luga i vivo dopamine ma le acetylcholine neurotransmission i le rat-cauatate-metamen. Neurosci Lett. (1990) 109: 227-33. [PubMed]
153. Consolo S, Caltavuturo C, Colli E, Recchia M, Di Chiara G. Eseese lagona o i vivo acetylcholine faasalalauga i le D1 talisapaia faatosina i le atigi ma le autu o le nucleus accumbens. Neuroscience (1999) 89: 1209-17. [PubMed]
154. Hikida T, Kaneko S, Iso T, Kitabatake Y, Watanabe D, Pastan I, et al. . Faateleina le lagona i le cocaine e ala i le mafutaga o le cellular cholinergic i totonu o le tumutumu. Faʻaalia Natl Acad Sci USA (2001) 98: 13351-4. 10.1073 / pnas.231488998 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
155. Rada P, Johnson DF, Lewis MJ, Hoebel BG. I le kiona e togafitia i le ava, o le naloxone e faʻaititia ai le dopamine extracellular ma faʻateleina le acetylcholine i le tumutumu: faʻamaoniga o le tolopoina opioid. Pharmacol Biochem Behav. (2004) 79: 599-605. 10.1016 / j.pbb.2004.09.011 [PubMed] [CrossRef]
156. Hikida T, Kitabatake Y, Pastan I, Nakanishi S. Faʻaleleia o acetylcholine i le tumutumu o le tumutumu e puipuia ai amioga ua fai ma vaisu o cocaine ma morphine. Faʻaalia Natl Acad Sci USA (2003) 100: 6169-73. 10.1073 / pnas.0631749100 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
157. Pothos FR, Rada P, Mark GP, Hoebel BG. Dopamine microdlalysis i totonu o le nucleus accumbens i le taimi o le maʻi ma le chronic morphine, naloxone-na aveesea ai le tataina ma le togafitiga o le clonidine. Brain Res. (1991) 566: 348-50. [PubMed]
158. Zombeck JA, Chen GT, Johnson ZV, Rosenberg DM, Craig AB, Rhodes JS. Neuroanatomical specificity of responses to cocaine faʻatasi ai ma mea taumafa i isumu. Physiol Behav. (2008) 93: 637-50. 10.1016 / j.physbeh.2007.11.004 [PubMed] [CrossRef]
159. Pressman P, Clemens R, Rodriguez H. Meaʻai e tagofia ai mea taumafa: mea moni moni poʻo tala faʻasolopito. Am J Med. (2015) 128: 1165-6. 10.1016 / j.amjmed.2015.05.046 [PubMed] [CrossRef]
160. Rogers P. Meaʻai ma le tagofia o fualaau faasaina: mea tutusa ma eseesega. Pharmacol Biochem Behav. (2017) 153: 182-90. 10.1016 / j.pbb.2017.01.001 [PubMed] [CrossRef]
161. Hebebrand J, Albayrak O, Adan R, Antel J, Dieguez C, de Jong J, et al. . "O le tagofia o mea ua fai ma vaisu" nai lo "meaʻai ua fai ma vaisu", e sili atu ona maua ai amioga e fai ma vaisu. Neurosci Biobehav Rev. (2014) 47: 295-306. 10.1016 / j.neubiorev.2014.08.016 [PubMed] [CrossRef]
162. Naneix F, Darlot F, Coutureau E, Cador M. O le faʻavaivai tumau o le faʻalogo ma le faʻalavelave e faʻateleina ai le tali atu i taui matagofie e ala i le masini o le suka i le taimi o le talavou. Eur J Neurosci. (2016) 43: 671-80. 10.1111 / ejn.13149 [PubMed] [CrossRef]
163. Vendruscolo LF, Gueye AB, Vendruscolo JCM, Clemens KJ, Mamona P, Darnaudéry M, et al. . Faʻaitiitia le inu ava malosi i tamaʻi matutua na faʻaalia i le sosolo ao talavou. Neuropharmacology (2010) 59: 388-94. 10.1016 / j.neuropharm.2010.05.015 [PubMed] [CrossRef]
164. Vendruscolo LF, Gueye AB, Darnaudéry M, Ahmed SH, Cador M. Faʻaaogaina o le suāsusu i le taimi o le talavou e faʻafetaui ai le faʻamalosia ma le tauia o galuega i tagata matutua matutua. PLOS ONE (2010) 5: e9296. 10.1371 / journal.pone.0009296 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
165. Wei Z, Zhang X. Eseʻesega ma eseesega i suʻesuʻega faʻamaonia, i Substance and Non-substance addiction. Zhang X, faatonu. Singapore: Springer Nature; (2017). i. 105-132.
166. Avena N, Rada P, Hoebel BG. Sugar e pipii i kusi. Curr Protoc Neurosci. (2006) Mataupu 9: Unit9.23C. 10.1002 / 0471142301.ns0923cs36 [PubMed] [CrossRef]
167. Colantuoni C, Schwenker J, McCarthy J, Rada P, Ladenheim B, Cadet JL, et al. . Faʻaaogaina le maualuga o le suka o loʻo fusifusia i le dopamine ma le mu-opioid i totonu o le faiʻai. Neuroreport (2001) 12: 3549-52. [PubMed]
168. Avena NM, Rada P, Hoebel BG. Molimau mo le tagofia o le suka: amioga ma le neurochemical effects o le faʻafefeteina, sili atu meaʻai suka. Neurosci Biobehav Rev. (2008) 32: 20-39. 10.1016 / j.neubiorev.2007.04.019 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
169. Gerber GJ, Wise RA. Faʻatauga faʻamaloiloina o cocaine vevela ma le heroin self-administration i tama: o se fesuiaiga o fualaau oona. Pharmacol Biochem Behav. (1989) 32: 527-31. [PubMed]
170. Mutschler NH, Miczek KA. Aveesea mai le pulea e le tagata lava ia po o le siakiina o cocaine e le ogatasi: eseesega i le ultrasonic mafatia vocalizations i kioti. Psychopharmacology (1998) 136: 402-8. [PubMed]
171. O'Brien CP, Childress AR, Ehrman R, Robbins SJ. Faʻatonu tulaga i le faʻaaogaina o fualaau faasaina: e mafai ona latou faamatalaina le faʻamalosi? J Psychopharmacol. (1998) 12: 15-22. [PubMed]
172. Klenowski PM, Shariff MR, Belmer A, Fogarty MJ, Mu EWH, Bellingham MC, et al. . O le umi o le faʻaogaina o le sucrose i se auala e pei o le pinge, faʻafeiloaʻi ai le faʻaogaina o naiu vavalaʻau i totonu o le ulutū accumbens shell. Front Behav Neurosci. (2016) 10: 54. 10.3389 / fnbeh.2016.00054 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
173. Skibicka KP, Hansson C, Egecioglu E, Dickson SL. Matafaioi o le taula i le taui o meaʻai: aʻafiaga o le kanesa i luga o le suʻega o le tagata lava ia ma le mesolimbic dopamine ma le faʻataʻitaʻiga o le talipupuni o le senetene. (2011) 17:95–107 10.1111/j.1369-1600.2010.00294.x [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
174. Jerlhag E, Egecioglu E, Landgren S, Salome N, Heilig M, Moechars D, et al. . Manaoga o le faʻamaonia tutotonu mo le taui o le ava. Faʻaalia Natl Acad Sci USA. (2009) 106: 11318-23. 10.1073 / pnas.0812809106 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
175. Leggio L, Ferrulli A, Cardone S, Nesci A, Miceli A, Malandrino N, et al. . Ghrelin polokalama i mataupu o le ava malosi: o le vaega o le plasma levels o le ava malosi ma le inu ava malosi. Addict Biol. (2012) 17:452–64. 10.1111/j.1369-1600.2010.00308.x [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
176. Dickson SL, Egecioglu E, Landgren S, Skibicka KP, Engel JA, Jerlhag E. O le matafaioi o le faʻaaogaina autu o mea tau tupe mai le taumafa ma fualaau faasaina. Mol Cell Endocrinol. (2011) 340: 80-7. 10.1016 / j.mce.2011.02.017 [PubMed] [CrossRef]
177. Koob GF, Le Moal M. Neurobiology o mea ua fai ma vaisu. San Diego: Taaloga Tausipepa; (2005).
178. Crombag HS, Bossert JM, Koya E, Shaham Y. Faʻafesoʻotaʻi faʻasolosolo i le sailia o fualaau faasaina: o se toe iloiloga. Philos Trans R Soc Lond B Biol Sci. (2008) 363: 3233-43. 10.1098 / rstb.2008.0090 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
179. Bienkowski P, Rogowski A, Korkosz A, Mierzejewski P, Radwanska K, Kaczmarek L, et al. . Suiga o le taimi i le suʻesuʻega o le ava i le taimi o le faʻasalaga. Eur Neuropsychopharmacol. (2004) 14: 355-60. 10.1016 / j.euroneuro.2003.10.005 [PubMed] [CrossRef]
180. Grimm JW, Hope BT, Wise RA, Shaham Y. Neuroadaptation. Faʻasusuina o le cocaine e tafe pe a maeʻa. natura (2001) 412: 141-2. 10.1038 / 35084134 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
181. Le AD, Shaham Y. Neurobiology o le toe faʻafoʻi i le ava i totonu o pua. Pharmacol Ther. (2002) 94:137–56. 10.1016/S0163-7258(02)00200-0 [PubMed] [CrossRef]
182. Lu L, Grimm JW, Hope BT, Shaham Y. Faʻateleina o le manava o le cocaine pe a maeʻa ona ave i tua: o se toe iloiloga o faʻamaumauga saʻo. Neuropharmacology (2004) 47: 214-26. 10.1016 / j.neuropharm.2004.06.027 [PubMed] [CrossRef]
183. Sinclair JD, Senter RJ. Atinaʻeina o aʻafiaga o le ava-faʻaletonu. QJ Stud Alcohol. (1968) 29: 863-67. [PubMed]
184. Grimm JW, Fyall AM, Osincup DP, Wells B. Faʻasalaina o le gasegase o le gasegase: aafiaga o le faʻaitiitia o aʻoaʻoga ma le suʻega muamua. Physiol Behav. (2005) 84: 73-9. 10.1016 / j.physbeh.2004.10.011 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
185. Grimm JW, Manaois M, Osincup D, Wells B, Buse C. Naloxone o loʻo faʻaosoina le soona faʻaogaina o le sola i le kiona. Psychopharmacology (2007) 194:537–44. 10.1007/s00213-007-0868-y [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
186. Aoyama K, Barnes J, Grimm JW. Faʻateleina o le manaʻoga o le saccharin ma suiga i totonu-o le tali atu mo se mea muamua na fesoʻotaʻi ma le saccher. fiaʻai (2014) 72: 114-22. 10.1016 / j.appet.2013.10.003 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
187. Avena NM, Long KA, T BGH. O sulu o le suālaʻau e faʻaalia ai le faʻaleleia atili o le tali mo le suka pe a uma le faʻamalosi: Molimau o le aʻafia o le suka. Physiol Behav. (2005) 84: 359-62. 10.1016 / j.physbeh.2004.12.016 [PubMed] [CrossRef]
188. Vanderschuren LJMJ, Everitt BJ. O le faʻataʻitaʻiina o fualaau faʻamalosi e faʻamalosi pe a maeʻa ona faʻauʻuina le cocaine. saienisi (2004) 305: 1017-20. 10.1126 / science.1098975 [PubMed] [CrossRef]
189. Patron E, Segni M Di, Patella L, Andolina D, Pompili A, Gasbarri A, et al. . Faʻasagaga: gene-environment interaction. Plos ONE (2015)10: e0120191. 10.1371 / journal.pone.0120191 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
190. Latagliata EC, Patron E, Puglisi-allegra S, Ventura R. O mea taumafa e ui lava i aʻafiaga e afaina ai, o loʻo i lalo ifo o le faʻataʻitaʻiga o le puleaina o le noradrenergic. BioMed Cent Neurosci. (2010) 11:15–29. 10.1186/1471-2202-11-15 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
191. Johnson PM, Kenny PJ. Dopamine D2 o loʻo taliaina i le tagofia o mea ua fai ma vaisu-e pei o le tauia o le taui ma le taumafa malosi i le papa. Nat Neurosci. (2010) 13: 635-41. 10.1038 / nn.2519 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
192. Teegarden SL, Bale TL. O le faʻaitiitia o meaʻai e maua ai meaʻai e maua ai le faʻalauteleina o lagona ma le lamatiaga mo le toe faʻafoʻaiga o mea taumafa. Biol Psychiatry (2007) 61: 1021-9. 10.1016 / j.biopsych.2006.09.032 [PubMed] [CrossRef]
193. Mcsweeney FK, Murphy ES, Kowal BP. Faatonutonuina o fualaau faasaina e ala i le taua ma le masani. Exp Clin Psychopharmacol. (2005) 13:163–84. 10.1037/1064-1297.13.3.163 [PubMed] [CrossRef]
194. File SE, Lippa AS, Beer B, Lippa MT. Suʻega o manu o le popole. Curr Protoc Neurosci. (2004) iunite 8.4. 10.1002 / 0471142301.ns0803s26 [PubMed] [CrossRef]
195. Schulteis G, Yackey M, Risbrough V, Koob GF. O aʻafiaga faʻapitoa o le faʻafuaseʻi ma le naloxone-na faʻasaolotoina ai le vavae ese mai i le maualuga o le pasese. Pharmacol Biochem Behav. (1998) 60: 727-31. [PubMed]
196. Porsolt RD, Anton G, Blavet N, Jalfre M. O le faʻavauvau faʻaleagaina i tamaʻi: o se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa i le mea e faʻaaogaina ai le antidepressant. Eur J Pharmacol. (1978) 47: 379-91. [PubMed]
197. Anraku T, Ikegaya Y, Matsuki N, Nishiyama N. O le alu ese mai le pulega masani o le morphine e mafua ai le faaleleia atili o le le tumau i le togi na faʻamalosia ai le taʻele samasama. Psychopharmacology (2001) 157: 217-20. 10.1007 / s002130100793 [PubMed] [CrossRef]
198. de Freitas RL, Kübler JML, Elias-Filho DH, Coimbra NC. Aninociception e mafua mai i le pulea lelei o tautalaga tautala i meaola suamalie i talavou ma matutua matutua: O le matafaioi a tagata faufautua o vailaʻau o opioid peptides ma pomaʻi μ1-opioid. Pharmacol Biochem Behav. (2012) 101: 265-70. 10.1016 / j.pbb.2011.12.005 [PubMed] [CrossRef]
199. Le Magnen J. O se matafaioi mo sui o le taui o meaai ma meaʻai ua fai ma vaisu. I: Capaldi PT, faatonu. Taumafa, Aafiaga ma Fafagaina. Uosigitone, DC: American Psychological Association; (1990), 241-252.
200. Kim S, Shou J, Abera S, Ziff EB. Neuropharmacology O le tuumuli ese o le tino e mafua ai le atuatuvale ma amioga popole e Kir2. 1 upregulation i le nucleus accumbens. Neuropharmacology (2018) 130: 10-7. 10.1016 / j.neuropharm.2017.11.041 [PubMed] [CrossRef]
201. Colantuoni C, Rada P, McCarthy J, Patten C, Avena NM, Chadeayne A, et al. . O le faʻamaoniga e mafua mai i le faʻaaogaina o le suka, e mafua ai le faalagolago i le opioid. Maualuga Res. (2002) 10: 478-88. 10.1038 / oby.2002.66 [PubMed] [CrossRef]
202. Avena NM, Bocarsly ME, Rada P, Kim A, Hoebel BG. A maeʻa aso uma i luga o se vaifofo manuia, o le faʻatafunaina o meaai e mafua ai le atuatuvale ma le faʻateleina o le dopamine / acetylcholine le le atoatoa. Physiol Behav. (2008) 94: 309-15. 10.1016 / j.physbeh.2008.01.008 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
203. De Ridder D, Manning P, Leong SL, Ross S, Vanneste S. Allostasis i le soifua maloloina ma meaʻai ua fai ma vaisu. Sci Rep. (2016) 6: 37126. 10.1038 / srep37126 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
204. Kalivas PW, CD Striplin, Steketee JD, Kljtenick MA. Auala masani o le faʻalauiloaina o amioga i fualaau faʻaleagaina. Ann NY Acad Sci. (1992) 654: 128-35. [PubMed]
205. Landa L, Machalova A, Sulcova A. Le faʻaaogaina o le NMDA i le faʻalapotopotoga faʻapitoa i psychostimulants: o se iloiloga puupuu. Eur J Pharmacol. (2014) 730: 77-81. 10.1016 / j.ejphar.2014.02.028 [PubMed] [CrossRef]
206. Robinson TE, Kent C. Iloiloga O le faavae o le fualaau faasaina: o se mea e faaosofia ai le mafaufau-mafaufau o mea ua fai ma vaisu. Brain Res Faʻaaliga (1993) 18: 165-73. [PubMed]
207. Steketee JD, Kalivas PW. Fomaʻi faʻamalosi: manaʻoga amio ma toe faʻafoʻi i amioga faʻatau fualaau. Pharmacol Rev. (2011) 63: 348-65. 10.1124 / pr.109.001933.remains [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
208. Cadoni C, Valentini V, Di Chiara G. Faʻalautelega faʻalauiloa i le Delta-9-tetrahydrocannabinol ma le faʻasagaga faʻatasi ai ma le morphine: suiga eseese i totonu o atigi fale ma le tele o le dopamine. J Neurochem. (2008) 106:1586–93. 10.1111/j.1471-4159.2008.05503.x [PubMed] [CrossRef]
209. Itzhak Y, Martin JL. Aafiaga o le cocaine, nicotine, dizocipline ma le ava malosi i luga o le mea e fai ai le meaʻai: o le cocaine-alcohol-cross-sensitization e aofia ai le faʻasaʻoina o faʻamaumauga o le vaʻaia o le vailaʻau. Brain Res. (1999) 818: 204-11. [PubMed]
210. Avena NM, Hoebel BG. O le faʻaleleia o le suka e faʻalagolago i le suka e mafua ai le faʻasalalaiga amio i se maualalo o le amphetamine. Neuroscience (2003) 122:17–20. 10.1016/S0306-4522(03)00502-5 [PubMed] [CrossRef]
211. Avena NM, Hoebel BG. Amphetamine-faʻapitoa e faʻaalia ai le gasegase o le gasegase (faʻafesoʻotaʻiga) ma le hyperphagia suka. Pharmacol Biochem Behav. (2003) 74: 635-639. [PubMed]
212. Gosnell BA. O le sucrose aoga e faʻaleleia ai le faʻaalia o amioga e maua mai e le kokeni. Brain Res. (2005) 1031: 194-201. 10.1016 / j.brainres.2004.10.037 [PubMed] [CrossRef]
213. Pastor R, Kamens HM, Mckinnon CS, Ford MM, Phillips TJ. Faʻafouina le pulega o le ethanol e faʻafaigofie ai le faʻaogaina o le tino o mamanu o le suauu o le suauu i mumini: o aʻafiaga e fesoʻotaʻi ma le faʻasologa o amio. Addict Biol. (2010) 15:324–35. 10.1111/j.1369-1600.2010.00229.x [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
214. Robinson TE, Berridge KC. O le faʻaosofiaina o aʻoaʻoga o mea ua fai ma vaisu: o nisi o mataupu o loʻo iai nei. Philos Trans R Soc B Biol Sci. (2008) 363: 3137-46. 10.1098 / rstb.2008.0093 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
215. Blum K, Thanos PK, Gold MS. Dopamine ma le kulukose, gaʻo, ma le leai o se totogi. Lotoifale i luma. (2014) 5: 919. 10.3389 / fpsyg.2014.00919 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
216. Val-Laillet D, Aarts E, Weber B, Ferrari M, Quaresima V, Stoeckel LE, et al. . Neuroimaging ma neuromodulation auala e suesue ai le 'aiina o amioga ma puipuia ma togafitia ai meaʻai ma meaʻai. NeuroImage Clin. (2015) 8: 1-31. 10.1016 / j.nicl.2015.03.016 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
217. Markus C, Rogers P, Brouns F, Scheters R. Fafagaina o le faalagolago ma le mamafa; leai se faʻamaoniga a le tagata mo se "sugar-addiction" faataitaiga o le mamafa. fiaʻai (2017) 114: 64-72. 10.1016 / j.appet.2017.03.024 [PubMed] [CrossRef]
218. Kandel DB, Yamaguchi K, Chen K. Tulaga o le palakalafa i le faaaogaina o fualaau oona mai le tauleʻaleʻa i le matua: isi faʻamaoniga mo le aʻoaʻoga faitotoa. J Suesue Ava. (1992) 53: 447-57. [PubMed]
219. Ellgren M, Spano SM, Hurd YL. O le faʻaalia o le cannabis e faʻafeiloaʻi ai le meaʻai ma le opioid limbic neuronal i tagata matutua matutua. Neuropsychopharmacology (2007) 32: 607-15. 10.1038 / sj.npp.1301127 [PubMed] [CrossRef]
220. Griffin EA, Jr, Melas PA, Zhou R, Li Y, Mercado P, Kempadoo KA, et al. . O le faʻaaoga muamua o le ava malosi e faʻaleleia ai le aʻafiaga i le malosi o le cocaine self-administration e ala i le faʻalauiloaina o le faʻaleagaina o HDAC4 ma HDAC5. Sci Adv. (2017) 3: e1791682. 10.1126 / sciadv.1701682 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
221. Mateos-Garcia A, Manzanedo C, Rodriguez-Arias M, Aguilar MA, Reig-Sanchis E, Navarro-Frances CI, et al. . Eseesega o feusuaiga i aʻafiaga umi o le faʻalauiloa o le ethanol a le tauleʻaleʻa mo le faʻamanuiaina o aʻafiaga o cocaine i fuamoa. Psychopharmacology (2015) 232:2995–3007. 10.1007/s00213-015-3937-7 [PubMed] [CrossRef]
222. Avena NM, Carrillo CA, Needham L, Leibowitz SF, Hoebel BG. O suʻelaʻau e faalagolago i le suālaʻau e faʻaalia ai le faʻaleleia o le faʻaaogaina o le ethanol e le i faʻamaonia. ava (2004) 34: 203-9. 10.1016 / j.alcohol.2004.09.006 [PubMed] [CrossRef]
223. Unterwald EM, Jeanne M, Cuntapay M. O le tele o taimi e faʻaaoga ai le cocaine e aʻafia ai suiga o le faʻaleleia o le faʻaaogāina o le cocaine. Brain Res. (2001) 900:103–9. 10.1016/S0006-8993(01)02269-7 [PubMed] [CrossRef]
224. Nader M, Daunais JB, Moore RJ, Smith HR, Friedman DP, Porrino LJ. Aafiaga o le siakiina o le cocaine i luga o mamanu o le dopamine i totonu o rkeysus bekee: muamua ma faʻaalia faʻaalia. Neuropsychopharmacology (2002) 27:35–46. 10.1016/S0893-133X(01)00427-4 [PubMed] [CrossRef]
225. Keramati M, Durand A, Girardeau P, Gutkin B, Ahmed SH. O le tagofiaina o le Cocaine e avea o se faaletonu o le aʻoaʻoina o le malosi o le homeostatic. Psychol Rev. (2017) 124: 130-53. 10.1037 / rev0000046 [PubMed] [CrossRef]
226. Volkow ND, Morales M. O le faiʻai i fualaau faasaina: mai le taui i vaisu. potu (2015) 162: 712-25. 10.1016 / j.cell.2015.07.046 [PubMed] [CrossRef]
227. Park K, Volkow ND, Pan Y, Du C. O le cocaine timu e faʻafefe ai le dopamine i le taimi o le inu o le cocaine ma le le lelei o le D 1 i luga o le faailoga eletise ole eletise D 2. J Neurosci. (2013) 33:15827–36. 10.1523/JNEUROSCI.1935-13.2013 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
228. Michaelides M, Thanos PK, Kim R, Cho J, Ananth M, Wang G, et al. NeuroImage PET faʻataʻitaʻiga vaʻaia le mamafa o le tino i le lumanai ma le koko. Neuroimage (2012) 59: 1508-13. 10.1016 / j.neuroimage.2011.08.028 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
229. Ashok AH, Mizuno Y, Volkow ND, Howes OD. Faʻalapotopotoga e faʻaosofia le faʻaaogaina o suiga i le dopamineric i tagata e faʻaaogaina le koko, amphetamine, poʻo le methamphetamine o se iloiloga faʻaletausaga ma faʻataʻitaʻiga-suʻesuʻeina. JAMA Fomaʻi (2017) 4: 511-9. 10.1001 / jamapsychiatry.2017.0135 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
230. Bello NT, Lucas LR. O le sologa manuia o le gasegase e aʻafia ai le dopamine D2 tele o le talipupuni i totonu o le taʻavale. Neuroreport (2007) 13: 1575-8. [PMC free article] [PubMed]
231. Levy A, Marshall P, Zhou Y, Kreek MJ, Kent K, Daniels S, et al. . Fructose: glucose ratios- O se suʻesuʻega o le puleaina o le sugar self-administration ma aʻafiaga faʻafesoʻotaʻi ma tali i le rat.. Meaʻai (2015) 7: 3869-90. 10.3390 / nu7053869 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
232. Spangler R, Wittkowski KM, Goddard NL, Avena NM, Hoebel BG, Leibowitz SF. O aʻafiaga a le opiate-pei o le suka i luga o le faʻaalia o le gutu i vaega o taui o le faiʻai o le rat. Mol Brain Res. (2004) 124: 134-42. 10.1016 / j.molbrainres.2004.02.013 [PubMed] [CrossRef]
233. Wiss DA, Criscitelli K, Gold M, Avena N. Muamua faʻamatalaga mo le malosi o mea e fai ma vaisu o meaai e sili ona palasa: atinaʻe o loʻo iai nei e fesoʻotai ma faatosinaga a tina. fiaʻai (2017) 115: 19-27. 10.1016 / j.appet.2016.12.019 [PubMed] [CrossRef]
234. Naef L, Moquin L, Dal Bo G, Giros B, Gratton A, Walker CD. O le maualuga o le gaʻo matua e suia ai le tulafono faatonutonu o le dopamine i le nucleus accumbens ma faʻateleina le faʻamalosi mo taui sili i fanau. Neuroscience (2011) 176: 225-36. 10.1016 / j.neuroscience.2010.12.037 [PubMed] [CrossRef]
235. Kendig MD, Ekayanti W, Stewart H, Boakes RA, Rooney K. Aafiaga faʻasolosolo o le mauaina o le vailaau faʻasaina i tamaʻi fafine ma le tuʻuina atu o nisi aʻafiaga ia latou fanau. PLOS ONE (2015) 10: e0131107. 10.1371 / journal.pone.0131107 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
236. Carlin J, George R, Reyes TM. Methyl donor supplementation poloka poloka afaina o meaʻai taumafa i luga o le soifua maloloina o fanau. PLOS ONE (2013) 8: e63549. 10.1371 / journal.pone.0063549 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
237. Grissom NM, Reyes TM. O le gasegase ma le faʻaogaina o le tino e aafia ai le neurodevelopment: o mea tutusa ma eseesega mai amioga i epigenetics. Int J Dev Neurosci. (2013) 31: 406-14. 10.1016 / j.ijdevneu.2012.11.006 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
238. Ponzio BF, Carvalho MHC, Maota ZB, faia Carmo Franco M. O aʻafiaga o le faʻamapulaʻaina o meaʻai nutimina i le faʻagasologa o le polokalame o le maualuga o le toto ma le faʻasalaga endothelial i le fanau F1-F3. Soifua Sci. (2012) 90: 571-7. 10.1016 / j.lfs.2012.01.017 [PubMed] [CrossRef]
239. Jimenez-Chillaron JC, Isganaitis E, Charalambous M, Gesta S, Pentinat-Pelegrin T, Faucette RR, et al. . Faʻafeiloaʻiga o le glucose o le le faapalepale ma le gasegase i le utero o le le paleniina o fualaau. tiapetika (2009) 58:460–8. 10.2337/db08-0490 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
240. Vucetic Z, Kimmel J, Totoki K, Hollenbeck E, Reyes TM. O le taumafataga o le matua-gaʻo e suia ai le methylation ma le faʻaalia o le dopamine ma gaʻo o le opioid. Endocrinology (2010) 151:4756–64. 10.1210/en.2010-0505 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
241. Murray S, Tulloch A, Criscitelli K, Avena NM. Suʻesuʻega lata mai o aʻafiaga o suga i luga o faiga faiʻai e aofia i le paleni o le malosi ma le taui: talafeagai i meaʻai suamalie. Physiol Behav. (2016) 164: 504-8. 10.1016 / j.physbeh.2016.04.004 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
242. Gearhardt AN, Corbin WR, Brownell KD. Faʻatomuaga muamua o le laʻititi o meaʻai e fai ma vaisu. fiaʻai (2009) 52: 430-6. 10.1016 / j.appet.2008.12.003 [PubMed] [CrossRef]
243. Gearhardt AN, Corbin WR, Brownell KD. Atinaʻeina o le vaisu taumafa fualaau taumafa fuainumera 2.0. Loto o le Tofi Behav (2016) 30: 113-121. 10.1037 / adb0000136 [PubMed] [CrossRef]
244. de Vries SK, Meule A. Taumafa o mea taumafa ma le fatufatuaʻi o meaʻai: faʻamatalaga fou e faʻavae i luga o le vaisu taumafa taumafa fua tele 2.0. Eur Eat Disord Rev. (2016) 24: 518-22. 10.1002 / erv.2470 [PubMed] [CrossRef]
245. Hauck C, Ellrott T, Schulte EM, Meule A. Faʻaauau o 'meaʻai ua fai ma vaisu' e pei ona fuaina i le sapalai o mea taumafa o mea taumafa taumafa fua ninii 2. 0 i se faʻataʻitaʻiga o tagata matutua a le tagata faipule ma lona faʻafesoʻotaʻi ma feusuaiga, tausaga o le matua ma le mamafa. Mea moni (2017) 10: 12-24. 10.1159 / 000456013 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
246. Pedram P, Wadden D, Amini P, Gulliver W, Randell E, Cahill F, et al. . Meaʻai o mea taumafa: o lona faʻateleina ma le taua tele ma le matua tele i le lautele. Plos ONE (2013) 8: e0074832. 10.1371 / journal.pone.0074832 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
247. Pursey KM, Stanwell P, Gearhardt AN, Collins CE, Burrows TL. O le faʻaaogaina o meaʻai e fai ma vaisu e pei ona suʻesuʻeina e le fualaʻau taumafa o mea taumafa: o se iloiloga faʻaleleia. Meaʻai (2014) 6: 4552-90. 10.3390 / nu6104552 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
248. Schulte EM, Gearhardt AN. Faʻatasiga o meaʻai i meaʻai i totonu o se faʻataʻitaʻiga na suʻeina e fai ma sui o le malo o le Iunaite Setete. Eur Eat Disord Rev. (2017) 26: 112-9. 10.1002 / erv.2575 [PubMed] [CrossRef]
249. Grant BF, Goldstein RB, Saha TD, Chou SP, Jung J. Epidemiology o le DSM-5 o le faʻaaogaina o le ava: fua mai le National Epidemiologic Survey on Alcohol and Related Related III. Eur Eat Disfort Rev. (2017) 72: 757-66. 10.1001 / jamapsychiatry.2015.0584 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
250. Chou SP, Goldstein RB, Smith SM, Huang B, Ruan WJ, Zhang H. O le faʻamaʻi o le DSM-5 o le nicotine e faʻaogaina ai le le atoatoa: e mafua mai le suʻesuʻega a le National Epidemiologic i luga o le ava malosi ma tulaga e tutusa. J Clin Fomaʻi (2016) 77:1404–12. 10.4088/JCP.15m10114 [PubMed] [CrossRef]
251. Carter A, Hendrikse J, Lee N, Verdejo-garcia A, Andrews Z, Hall W. Le neurobiology o "meaʻai ua fai ma vaisu" ma ona aʻafiaga mo le togafitiga o meaʻai ma le faʻasologa. Annu Rev Nutr. (2016) 36:105–28. 10.1146/annurev-nutr-071715-050909 [PubMed] [CrossRef]
252. Ziauddeen H, Fletcher PC. O le tagofiaina o meaʻai e aoga ma aoga? Obes Rev. (2013) 14:19–28. 10.1111/j.1467-789X.2012.01046.x [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
253. Westwater ML, Fletcher PC, Ziauddeen H. Suāsusu Sugar: o le setete o saienisi. Eur J Nutr. (2016) 55:55–69. 10.1007/s00394-016-1229-6 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
254. Ziauddeen H, Farooqi IS, Fletcher PC. Oona ma le faiʻai: o le a le faʻamautinoaina o le vaisu faataitai? Nat Rev Neurosci. (2012) 13: 279-86. 10.1038 / nrn3212 [PubMed] [CrossRef]
255. Wu M, Brockmeyer T, Hartmann M, Skunde M, Herzog W, Friederich HC. Suʻega e faʻatatau i taui i le taumafa ma le mamafa: O se iloiloga faʻapitoa ma meta-suʻesuʻeina o faʻamaoniga mai suʻesuʻega neuropsychological. Neurosci Biobehav Rev. (2016) 61: 177-96. 10.1016 / j.neubiorev.2015.11.017 [PubMed] [CrossRef]
256. Umberg EN, Shader RI, Hsu LKG, Greenblatt DJ. Mai le le mautonu le taumafa i mea ua fai ma vaisu: "fualaau faasaina" i totonu o le foamia nervosa. J Clin Psychopharmacol. (2012) 32:376–89. 10.1097/JCP.0b013e318252464f [PubMed] [CrossRef]
257. Gearhardt AN, White MA, Masheb RM, Morgan PT, Crosby RD, Grilo CM. O se suʻesuʻega o meaʻai ua fai ma vaisu e fausia i tagata gasegase oona ma le pisipisia o maʻi. Manatu o le I J. (2012) 45: 657-63. 10.1002 / eat.20957 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
258. Schulte EM, Grilo CM, Gearhardt AN. Tuufaatasi ma tulaga tulaga ese o loʻo aʻafia ai le pisipisia o le le atoatoa o meaʻai ma mea ua fai ma vaisu. Clin Psychol Rev. (2016) 44: 125-39. 10.1016 / j.cpr.2016.02.001 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
259. Lacroix E, Tavares H, von Ranson K. Agai i tua atu o le "taumafa o meaʻai" ma le "finauga o meaʻai". Faʻamatalaga a Schulte et al. (2017). fiaʻai (2018) 130: 286-92. 10.1016 / j.appet.2018.06.025 [PubMed] [CrossRef]
260. Meule A. Meaʻai Meaʻai ma le tino-index-index: o se mafutaga e leai se laina. Mūlaʻau Mūmū (2012) 79: 508-11. 10.1016 / j.mehy.2012.07.005 [PubMed] [CrossRef]
261. Meule A, von Rezori V, Blechert J. Taumafa o mea taumafa ma le galulolo nervosa. Eur Eat Disord Rev. (2014) 22: 331-7. 10.1002 / erv.2306 [PubMed] [CrossRef]
262. Treasure J, Leslie M, Chami R, Fernández-Aranda F. O faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o faʻafitauli o mea taumafa e talafeagai lelei mo le faʻamoemoe? Se iloiloga o le faʻamaoniga mo le tagofia o meaʻai. Eur Eat Disfort Rev. (2018) 26: 83-91. 10.1002 / erv.2578 [PubMed] [CrossRef]
263. Wiss DA, Brewerton TD. Faʻatasiina o le tagofia o mea taumafa i le 'aiina o meaai: o le le lelei o le' aiina o mea taumafa o meaʻai meaai (DEFANG). Taumafa i le Paʻu Matagofie Suesue Anorexia Bulim Obes. (2017) 22:49–59. 10.1007/s40519-016-0344-y [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
264. Hardy R, Fani N, Jovanovic T, Michopoulos V. Meaʻai e tagofia ai mea taumafa ma vailaau o vailaau i fafine: Faʻasologa masani faʻaletino. fiaʻai (2018) 120: 367-73. 10.1016 / j.appet.2017.09.026 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
265. Canan F, Karaca S, Sogucak S, Gecici O, Kuloglu M. Faʻafitauli o meaʻai ma meaʻai i vaisu i tamaʻitaʻi ma le heroin faʻaaogaina le le atoatoa: o se suʻesuʻega faʻatonutonuina. Taumafa i le Paʻu Matagofie Suesue Anorexia Bulim Obes. (2017) 22:249–57. 10.1007/s40519-017-0378-9 [PubMed] [CrossRef]
266. Khan TA, Sievenpiper JL. Feteʻenaʻiga e uiga i suka: faʻaiʻuga mai faʻavasega iloiloga ma meta - auiliiliga i luga o lapoʻa, cardiometabolic faʻamaʻi ma suka. Eur J Nutr. (2016) 55:25–43. 10.1007/s00394-016-1345-3 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
267. Rippe JM, Tappy L. Mea suamalie ma le soifua mālōlōina: faʻalogo mai suʻesuʻega talu ai nei ma o latou aʻafiaga i luga o le gaʻo ma tulaga faʻasoasoa. I I Obese. (2016) 40: S1-5. 10.1038 / church.2016.7 [PubMed] [CrossRef]
268. Rippe JM, Angelopoulos TJ. Sucrose, syrup-syrup corn, ma le fructose, o latou metabolism ma aʻafiaga o le soifua maloloina: o le a le mea tatou te iloa moni? Faʻasalaga Nutr. (2013) 4: 236-45. 10.3945 / an.112.002824.236 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
269. Te Morenga L, Mallard S, Mann J. Suauu taumafa ma le mamafa o le tino: iloiloga faʻaletausaga ma faʻataʻitaʻiga-faʻataʻitaʻiga o tofotofoga faʻapitoa faʻaosoosoina ma. BMJ (2013) 7492: 1-25. 10.1136 / bmj.e7492 [PubMed] [CrossRef]
270. Hu FB, Malik VS. Sugar-suamalie suamalie ma le lamatiaga o le oona ma le ituaiga o le maʻisuka 2: faʻamaoniga a le Epidemiologic. Physiol Behav. (2010) 100: 47-54. 10.1016 / j.physbeh.2010.01.036 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
271. Baker P, Friel S. Meaʻai gaosia ma le fesuiaiga o meaʻai: molimau mai Asia. Obes Rev. (2014) 15: 564-77. 10.1111 / obr.12174 [PubMed] [CrossRef]
272. Swinburn B, Egger G. Le nofoaafi e maua ai le mamafa o le mamafa: tele televavevave, e le lava taofi. BMJ (2004) 329: 736-9. 10.1136 / bmj.329.7468.736 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
273. Faalapotopotoga a le Lalolagi o le Soifua Maloloina Faʻavaomalo, Matemaʻi ma faʻamaʻi e le mafai ona faʻamalosi. Geneve: WHO UA FAIA; (2003).
274. Wiim WH. Soifua Maloloina lautele ma le gaioioiga o le tino: manatu ma fautuaga. Am J Public Health (2006) 96: 1370-5. 10.2105 / AJPH.2005.072298 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
275. Gilmore AB, Savell E, Collin J. Soifua maloloina lautele, faalapotopotoga ma le Tiute Fou Fai: faalauiloaina faiga faapaaga ma vekesa o faamaʻi? J Soifua Maloloina (2011) 33: 2-4. 10.1093 / lauiloa / fdr008 [PubMed] [CrossRef]
276. Moran A, Musika A, Soo J, Gearhardt AN, Gollust SE, Roberto CA. Talitonu o nisi o mea taumafa e fai ma vaisu e fesoʻotai ma le lagolago mo faiga faʻavae lautele e fesoʻotai i ai. Muamua Med. (2016) 90: 39-46. 10.1016 / j.ypmed.2016.06.018 [PubMed] [CrossRef]
277. Vella S-LC, Pai NB. O se iloiloga faʻataʻitaʻiga o togafitiga togafitiga talafeagai mo vaisu taumafa. Taumafa i le Pauna Matagofie Anorexia, Bulim Obes. (2017) 22:387–93. 10.1007/s40519-017-0400-2 [PubMed] [CrossRef]
278. Muele A. E i ai nisi mea taumafa e fai ma vaisu? Loto i luma. (2014) 5: 38 10.3389 / fpsyt.2014.00038 [PMC free article] [PubMed] [CrossRef]
279. Glass TA, McAtee MJ. Sosaiete faʻalauiloa i luga o alalaupapa i le soifua maloloina o le lautele: Faʻasalalau mamao, mafaufau i le lumanaʻi. Soc Sci Med. (2006) 62: 1650-71. 10.1016 / j.socscimed.2005.08.044 [PubMed] [CrossRef]