O le Faʻaopoopoga o le Maualuluga (2013)

. Tusitala Tusitala; avanoa i PMC 2016 Apr 11.

Faʻasalalauina i faʻamaufaʻailoga mulimuli:

PMCID: PMC4827347

NIHMSID: NIHMS763035

lē faʻatino

O o tatou mafaufau ua faigata ona tali atu ma saili taui vave. O le mea lea, e le o se mea e ofo ai le tele o tagata e fafagaina, lea i nisi e mafai ona iu i le gaʻo, ae o isi e ave fualaau faasaina, lea i nisi e mafai ona iu i le tagofia o mea ua fai ma vaisu. E ui lava o taumafa taumafa ma le mamafa o le tino o loʻo i lalo o tulafono faatonutonu ile homeostatic, pe a maua meaai e sili ona palatable, o le malosi e tetee atu ai i le manaʻoga e 'ai ni tui i le pulea e le tagata o ia lava. E leai se faʻatonuga o le homeostatic e siaki ai le faʻaaogaina o fualaau (e aofia ai le ava malosi); o lea, o le tulafono faatonutonu o le taumafaina o fualaau faasaina e masani lava ona uunaia e le pulea e le tagata o ia lava poo le le manaomia o aafiaga (ie, o le taoto mo le ava malosi). Faʻalavelave i faʻafitauli uma e lua o le neurobiological lea e maua ai le lagona lelei i le taui ma i latou e maualalo le pulea o le inhibitory e mafai ona oʻo atu ai i le malosi o taumafa i nisi o tagata ma le faʻamalosia o fualaau faʻatau i isi. O loʻo i ai le faʻamaoniga tele o le faʻalavelaveina o le malosiaga homeostasis e mafai ona aʻafia ai le matagaluega o taui ma o le le mautonu o taumafa taugofie e ono mafua ai suiga i le seleselega taui lea e mafua ai le taumafa malosi i le phenotype vaaia ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu. Suesuega o mea ua fai ma vaisu ua maua ai se faʻamaoniga fou o faʻamaoniga i mea taatele i le va o ni mea e le o ni mea e faʻasolo ai le faʻamaʻi o le tagofia o mea ua fai ma vaisu ma le itiiti ifo o nisi ituaiga o meaʻai. O lenei taʻutaʻua na faʻaalia ai se fefaʻatauaʻiga lelei e taumafai e faʻamautinoa le tele o nei faʻalavelave faʻalavelave ma faʻalauteleina ma pe o le loloto o le malamalama o le kesi i le va o le homeostatic ma le tauia o polokalama o le a maua ai avanoa tulaga ese mo le puipuiga ma le togafitiga o le gaʻo uma. fualaau faasaina.

uputatala: Dopamine, vaisu o fualaau faasaina, oona, mea muamua muamua, taui, pulea e le tagata lava ia

O mea uma ua fai ma vaisu ma mea oona e atagia mai ai le le atoatoa i tali a le faiʻai e tauia ai fuamoa i le siosiomaga. Mo le tele o meaʻai, o lenei le mautonu e mafai ona faʻaalia e ala i le faʻaogaina o mea e le masani ai, e suia ai le malosi malosi ma faʻaleleia le lagona lelei i taui o meaʻai. Ae ui i lea, o le manuʻa e mafai ona mafua mai i le faigofie ona maua i meaai e sili ona pala, o le tele o le faʻaaogaina e mafai ona aʻafia ai le homeostatic faʻamaonia ma faʻalavelave ai le lagona i le taui o meaʻai. O le taumafaina soo o se vailaau faasaina, i le isi itu, e mafai ona vave faʻalavelaveina le matagaluega o taui, o lona taulaʻau faʻafomaʻi autu. O le mea lea, o le dopamine (DA), e ala mai i mesoaccumbens / mesolimbic (taui ma lagona), mesostriatal (masaniga, masaniga, ma gaioiga), ma savali (manaia) auala, o se mea taatele i le neurobiology o maʻi uma e lua (Ata 1).

Ata 1 

I se eseesega iloga i fualaau faasaina o ana gaoioiga e mafua mai i latou i luga o le togafitiga faafomaʻi i le faiʻai i le auala o le dopamine (vaega o felaʻuaiga lautele, [VTA], nucleus accumbens, ma le pallidum lautele), le tulafono faatonutonu o amioga tausami ma o lea ...

Matou te fautua atu o nei faʻamaʻi e lua o loʻo faʻasoa ai le neurobiological processes lea, pe a faʻalavelaveina, e mafai ona mafua ai le taumafa malosi, aʻo aofia ai foi ma le neurobiological tulaga ese. Matou te tuʻuina atu faʻamaoniga o le fefaʻasoaʻi o meaʻai o le neurobiological ma e le o fai mai o le afaina o le taunuuga lea o meaʻai ua fai ma vaisu, ae peitai o le taui o meaai e taua tele i le gaosia ma le gaʻo, ma faʻaaogaina o le vaega tele o le gaʻo.

Genetics Overlaps

O vaega o agafesootai ma faaleaganuu e saofagā i le faʻamaʻi pipisi. Ae ui i lea, o mea taʻitasi e fesoasoani e fuafua ai po o ai o le a avea ma tagata fiafia i nei siosiomaga. E ui lava o suʻesuʻega faʻasolosolo na faʻaalia ai suiga tauʻave lea e sili atu ona faʻateleina faʻatasi ma tagata taʻitoʻatasi, o le tele o le mea e manatu ai o le a pulea e le polygenic. O le mea moni, o le suʻesuʻega faʻataʻaiga faʻaletausaga aupito lata mai na faia i le 249,796 tagata taʻitasi o Europa ua faʻamaonia le 32 loci e fesoʻotai ma le numera o le tino (BMI). Ae peitai, o nei 32 loci na faʻamatalaina naʻo 1.5% o le eseesega BMI (,), o se tulaga e ono le faʻaleleia ma ni faʻataʻitaʻiga tetele ona o fesoʻotaʻiga vavalalata i le va o meaola o meaola ma mea tau le siosiomaga. E moni lenei mea i taimi uma e maua ai le tele o mea taumafa i luga o le kalori, e le gata o se punaoa o mea taumafa, ae o se taui malosi e na o ia lava, e faʻateleina ai le 'ai.

Masalo, faʻalauteleina le lautele o mea tatou te malamalama ai i aʻafiaga o le gasegase mo meaʻai e sili atu i gase e fesoʻotaʻi ma le malosiaga homeostasis () ia aʻafia ai genes e faʻafaigofieina a tatou tali i le siosiomaga o le a faʻaititia le pasene o le eseesega BMI ua faʻamatalaina e kenera. Mo se faʻataʻitaʻiga, o aʻafiaga e faʻamalosia ai tagata e mafai ona saofagā i le gaʻo pe afai latou te faʻavaivaia le tutumau e manaʻomia mo le faʻamalosiina o le tino faaletino. I se tulaga talitutusa, o genes e faʻafaigofieina le puleaina, e aofia ai le pulea e le tagata o ia lava, e mafai ona fesoasoani e foia le lamatiaga mo le taumafa i le siosiomaga o meaʻai. O lenei mea e mafai ona faʻamatalaina le fesoʻotaiga o le oona ma genes e aofia ai ma le DA neurotransmission, e pei o le DRD2 Taq I A1 allele, lea na fesootaʻi ma vaisu (). I se tulaga tutusa, ei ai genes i le vaeluaina i le va o taui ma auala homeostatic, e pei o le 1 o le senitena cannabinoid (CNR1) gaʻo, fesuiaiga lea e fesootaʻi ma le BMI ma le lamatiaga o le gasegase ona o le tele o suʻesuʻega (), faapea foi ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu (). Ma, ia tatou manatua foi i lenei tulaga e faapea, o aʻafiaga o le opioids e aofia ai le tali atu o le mafaufau i meaʻai ma fualaau faasaina ma o le A118G polymorphism galue i le gene μ-opioid gene gene gene (gene generator generator)OPRM1) na fesoʻotai ma faʻafitauli mo le gasegase o meaʻai () ma le ava malosi ().

Molacular Overlaps: Taulai ile Dopamine

O le filifiliga e 'ai (pe leai) e le gata ina aʻafiaina i le tulaga i totonu o le faʻataunuʻu o le caloric, ae faapena foʻi i aʻafiaga e le o ni faʻamaumauga, e pei o le meaʻai ma le faʻaogaina o le siosiomaga e mafua ai tali. O le sefulu tausaga ua tuanaʻi ua faʻamalamalamaina le tele o feusuaʻiga mole mole ma le gaioiga i le va o le homeostatic ma le maualuga o le tau o tulafono faatonutonu. Aemaise lava, o nai homone ma neuropeptides o loʻo aʻafia i le malosiagaostostisis e aʻafia ai le auala o le taui a le ATUA (). I le aotelega, o faailoilo o le homeostatic orexigenic e faateleina ai le gaioiga o vaega o le tino (VTA) DA i taimi e faʻaalia ai i meaʻai, ae o mea e le o iai i le anorexigenic e faʻalavelaveina ai le faʻaosoina ma faʻaitiitia ai le ATA (). E le gata i lea, o neo i le VTA ma / poʻo le nucleus accumbens (NAc) e faʻaalia ai le glucagon-like peptide-1 (,), ghrelin (,), leptin (,), insulin (), uʻu (), ma melanocortin faʻamaumauga (). O le mea lea, e le o se mea e ofo ai ona o nei hormone / peptides e mafai ona aʻafia ai tali tali atu i fualaau faasaina. O ia fegalegaleaiga e mafai ona faamatalaina faʻamatalaga o tali ile toesea i aafiaga tauia o fualaau oona i meaola manu o le meaʻai (). I se tulaga talitutusa, o suʻesuʻega a le tagata na maua ai se fesoʻotaʻiga vavalalata i le va o le BMI ma le faʻaaogaina fualaau faasaina) ma se laʻititi maualalo le faʻafitauli o le faʻaaogaina o vailaʻau i tagata maualuluga (), e aofia ai le maualalo ifo o le nicotine () ma mariuana () faʻaleagaina. E le gata i lea, o faʻalavelave e faʻaitiitia ai le BMI ma faʻaitiitia ai plasma maualuga o le inisalini ma le leptin e faʻaleleia atili ai lagona i le psychostimulant drugs (), ma le taotoga faʻataʻavale mo le meaʻai e fesoʻotaʻi ma se faʻalavelave maualuga mo le toe faʻafoʻi i le ava malosi ma le ava malosi (). I le tuufaatasia, o nei taunuuga e matua fautua mai ai le mafai e taumafa ma fualaau faasaina ona tauva mo gaioiga o taui taui.

O le tino o le phenomenological ma neurobiological i le va o le gasegase ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu e mafai ona valoia i luga o le faavae e faapea, o fualaau faasaina e faʻaogaina ai i totonu o auala tutusa e faʻaleleia ai le faaosofiaga ma le tietiega e saili ma faʻatau meaai (). Talu ai ona o fualaau faʻamalosi e faʻagaoioia ai auala o taui failele sili atu nai lo meaai, e fesoasoani lenei mea e faʻamatala (faʻapitoa faatasi ai ma le homeostatic saturalization mechanisms) o le malosi tele o fualaau faʻasaina e aʻafia ai le le lelei o le pulea ma le malosi o amioga. Auala o le Brain DA, lea e faʻafetaui ai tali o amioga i fua o le siosiomaga, faia le galuega tutotonu i le oona (faʻapena foi i mea ua fai ma vaisu). Dopamine neurons (i totonu o le VTA ma le tele o le nigra) e le gata ina suia ai le taui, ae o le faaosofia foi ma le faʻaauau pea o le taumafaiga e manaʻomia e ausia ai amioga e manaʻomia mo le ola. O le mea moni, o le a le mafai e le maunu ona gasegase ona o le matelaina, atonu o se taunuuga o le faaitiitia o le faaosofia o le taumafaina o meaai, ma le toe faatumuina o le fale i fafo ma le ME ua toe fafagaina ma laveai i latou (). O loʻo i ai se isi auala ATA (tuberoinfundibular path) e faʻatautaia mai le hypothalamus i le pituitary gland, ae tatou te le o mafaufauina iinei ona e leʻi i ai se aafiaga i fua o fualaau (), e ui lava e mafai ona aʻafia e fualaau faasaunoa (). Ina ia ausia ana galuega tauave, e maua e le neurons ni fua mai i vaega o faiʻai e aofia ai tali tuusaʻo (hypothalamus, insula), manatua (hippocampus), faʻafoʻiina o le lagona (amygdala), arousal (thalamus), ma le siakiina o le loto (muamua le cortex) neurotransmitters ma peptides (). O lea la, o le mea lauiloa, o le tele o neurotransmitters o loʻo aʻafia i amioga faʻatau fualaau e aʻafia foi i le taumafaina o meaai ().

Mai faʻamaoniga uma na aʻafia i aʻafiaga o mea taumafa ma fualaau faasaina, o le DA na sili ona suʻesuʻeina lelei. O faʻataʻitaʻiga i roi ua faʻaalia, e fai ma faʻataʻitaʻiga, o faʻamaoniga a le AT e ala mai i le D1 faʻamaʻi ma le D2 faʻaleleia (D2R) i le pito i tua e talafeagai mo le fafagaina ma isi amioga e aʻafia ai meaai (). Mo se faʻataʻitaʻiga, i le taimi muamua na faʻaalia ai se taui o mea taumafa, o le paʻuina o DA neurons i le VTA o loʻo faʻapupulaina ma se faʻatupulaia o le faʻaleleia o le DA i le NAc (). I le faʻaauau pea ona faʻaalia, o le a le mafai e le neuronite le taofi pe a maua le meaai ma le afi nai lo le faʻaalia i le mea e faʻaosofia ai le faʻatauina o meaai (). E le gata i lea, talu mai le faʻaopoopoga o le faʻamalosia o le AT e ala i le faʻamalosia o le manu e vaʻaia ai, o le a faʻamautinoa ai o le avega faaosofia (faʻapipiʻiina e le faʻamaoniga a le ATA) e tupu ao lei 'ai e le manu le meaai. O le mea e mataʻina ai, pe a oʻo i le mea e le o taʻitaʻia ai le tau o taumafa, o le a le faʻatagaina le gaoioiga a le neuron, faʻaitiitia le taua o le taua (faʻaumatia). O ata faataitai o meaʻai ma fualaau faasaina ua faaalia ai ina ua maeʻa, o le amioga mo fualaau faasaina po o le taumafaina o taumafa e mafai ona afaina pe a oo atu i le tau, o le taui, po o se atuatuvale (). O lenei vaivaiga i le toe faʻaleleia na suʻesuʻeina i le tele o ituaiga o vailaau faʻasaina ma e atagia mai ai ni suiga e le mafai ona suia i le alpha-amino-3-hydroxy-5-methyl-4-isoxazole-propionic acid ma N-methyl-D-aspartate receptor glutamatergic signaling (). Mo le tau o fualaau faasaina, o suʻesuʻega ua faʻaalia ai foi o le le faʻamaonia i le va o le D1 signip sign sign (enhanced) ma le D2 signip signing (faʻaititia) faʻafaigofie le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina (); e mafai e se tasi ona vavalo o se foliga le tutusa e ono fiafia i taumafa taumafa malosi. O lenei tulaga e ogatasi ma se lipoti lata mai lea na poloka ai le faʻatautau o le D1 ma o se DTNUMX-pei o le tagata faʻataʻitaʻia le faʻaleleia o le toe faʻaleleia o amioga e sailia ai meaʻai ().

I le tuufaatasiga, o nei taunuuga e mafua mai ai le amataina o le tourostatic circuit e faʻaaogaina ai le matagaluega a le dopaminergic i le faʻatupuina o le fafagaina o amioga e le gata i mea tau faʻamaonia / tauia na faʻataua muamua e le telefoni faʻavae ae faʻapena foi le faʻaaogaina o galuega i fafo atu o fale tuusaʻo tuusao i le faʻalagolago faʻamalosiaga i tali a le 'au e manaʻomia mo amioga e faʻatonuina e sini ().

Neurocircuitry and Behavioral Overlaps

O le lofituina o le taumafai e saili ma faʻaaogaina le vailaʻau i mea ua fai ma vaisu, e aofia ai le faʻalavelave e le gata i le faʻasalaga taui ae o isi foi taʻaloga, e aofia ai le fefaʻasoaʻiga,). E mafai ona finauina e faapea o lenei mamanu o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e faʻaaoga foi i nisi o ituaiga o oona.

Taui, Tuʻuina, ma le Faʻaosofia

O vailaau faasaunoa e galue e ala i le faʻagaoioia o le matagaluega a le ATA, lea, pe a fai e masani ai, i tagata vaivai, e mafai ona oʻo atu ai i vaisu. O nisi meaʻai, aemaise lava i latou o loʻo mauʻoa i sugars ma gaʻo, o loʻo faʻamalieina foi () ma e mafai ona faatupuina ai mea e fai ma vaisu e pei o amio i totonu o meaola suesue () ma tagata (). O le mea moni, o meaʻai maualuga-kalori e mafai ona faʻaleleia le fafagaina (e pei o le 'ai e leʻo ese mai manaoga malosi) ma faʻaosoina ai aʻoaʻoga i le va o le faʻamalosi ma le taui (faʻalagolago). O nei meatotino o meaʻai palatela na faʻaaogaina e faʻaleleia i le faʻalauteleina pe a le lava meaai, ae i totonu o siosiomaga e tele naʻo meaai, ma o se mea lamatia matautia. O le mea lea, o meaʻai palatable, e pei o fualaau faasaina, e fai ma sui o se malosiaga malosi i le siosiomaga, lea, i tagata vaivai, e mafai ona faafaigofieina pe faateleina le faatuina o amio le pulea.

I totonu o tagata, o le taumafaina o meaʻai e mafai ona faʻamaloloina e tuʻuina atu I totonu o le fale e tusa ai ma fuataga o taumafa fiafia () ma faʻafouina le faʻasalaga taui (). I le ogatasi ma suʻesuʻega tuusaʻo, o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga ua faʻaalia ai e faapea o pepepeti o le anorexigenic (eg insulin, leptin, peptide YY) e faʻaitiitia ai le lagona lelei o le polokalama o le faiʻai i le taui o mea taumafa, ae o mea o le orexigenic (e pei o, ghrelin,) faateleina [see review ()]. O le mea e ofo ai, o mea uma ua fai ma vaisu ma mea e sili ona leaga o loʻo faʻaalia ai le faʻaitiitia o faʻamalosiaga o matata tauia pe'ā tuʻuina atu le vailaau faʻamaina poʻo le palatable meaai,). O lenei tulaga e le faʻaaogaina talu mai le faʻaopoopoga o le DA e talitonuina e vavalalata le tau aoga o fualaau faasaina ma meaʻai; o le mea lea, na faalēaogāina tali a le AT i le taimi o taumafa e tatau ona valoia le faʻaumatiaga o amioga. Talu ai e le o le mea lea e vaaia i le falemaʻi, na fautuaina e faanatinatiina le faʻamalosia o le AT e ala i le faʻaaogaina (o vailaʻau poʻo meaʻai) e mafai ona amataina ai le faʻaogaina e totogi ai le tali lemu o le matagaluega taui (). O suʻesuʻega faʻamuamua e faʻaalia ai o le faʻaitiitia o le gaioioga a le AT i le VTA o le a maua ai se faʻatupulaia tele o le taumafaina o meaʻai gaʻo maualuga () lagolagoina vaega o lenei manatu.

I le faatusatusa atu i le tali atu i taui taui i le taimi o le taumafa, o mea uma ua fai ma vaisu ma mea mamafa ua faaalia ai le lagona lelei i tali o fualaau o fualaau faasaina po o meaʻai. O le tele o nei ATSA o loʻo faʻatupulaia i mataupu ua fai ma vaisu o loʻo valoia ai le malosi o le faʻailoaina o manaʻoga (), ma i manu, latou te valoia le taumafaiga a le manu e naunau e faʻaaoga e maua ai le vailaʻau (). Pe a faatusatusa i tagata masani-mamafa, o tagata taʻitoʻatasi o loo matamata i ata o meaai maualuga-kalori (fua ninii lea e faalagolago i ai) na faaalia ai le faateleina o le faatoagaina i vaega o taui ma faaosoosoga (NAc, dorsal striatum, orbitofrontal cortex [OFC], cortex cingulate [ACC], amygdala, hippocampus, ma insulala) (). I se tulaga talitutusa, i tagata gasegase o loʻo i ai faʻamaʻi, o le maualuga o le faʻamalologa a le ATM-pe'ā faʻaalia i meaʻai-na aʻafia ma le ogaoga o le maʻi ().

O le tele o le fualaau oona e afaina i DA mai i itulagi e aafia i le faagasologa o taui (NAc), tuutuuga (amygdala, hippocampus, cortex muamua), ma le gaioiga o le saluga e suia ai a latou gaioiga e tali atu ai i tulaga taua (). Aemaise lava, o fua mai le amygdala, hippocampus, ma le OFC i DA neurons ma le NAc e aofia ai i ni tuʻutuʻuga masani i meaai () ma fualaau faasaina (). O le mea moni, o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga na faʻaalia ai, pe a talosagaina tamaʻitaʻi e taofi lo latou naunau mo meaʻai pe a faʻaalia i meaʻai, latou te faʻaitiitia galuega i amygdala, OFC, hippocampus, insula, ma le striatum; ma le faʻaititia o le OFC na aʻafia ma le faʻaitiitia o le fiaʻai (). O se faʻalavelave talitutusa o gaoioiga a le OFC (ma le NAc) na matauina i le 'ulavaʻaina pe a talosagaina e taofiofi a latou vailaau faʻamalosi i le taimi e faʻaalia ai i le cocaine cues (). Ae peitaʻi, pe a faʻatusatusa i faʻamatalaga o taumafa, o faʻamatalaga o vailaʻau e sili atu ona malosi le faʻaaogaina o le faʻamalosia o le amio e mulimuli i se vaitaimi o le faʻasalaga. O le mea lea, o le taimi lava e faʻaumatia ai, o faʻamalosia le faʻamalosia o fualaau faasaina e sili atu ona faigofie i le toe faʻaleleia o le faʻafitauli nai lo amioga e faʻamalosia ai meaʻai (). Ae, o le atuatuvale e fesoʻotaʻi ma le faʻalauteleina o le taumafa o mea taumafa ma gaʻo ma le mamafa o le tamaoaiga ma se faʻamalosiaga OFC faʻamalosia i taui o mea taumafa ().

E foliga mai o le faʻamalosia o le faʻamalosia o le striatum e ala i faʻamatalaga (e aofia ai faʻalapotopotoga e faʻatau ai fualaau) e aofia ai ma le manaʻoga (manaʻo), o le faʻavaeina o amio e faʻatatau i le faʻaaogaina o le taui manaomia. O le mea moni, o le ATA foʻie faʻapipiʻiina le faʻaosofia ma le faʻamalosi (). Talu ai ona o le tagofia o fualaau oona ua avea ma avega autu i le tagofia o mea ua fai ma vaisu, o mataupu ua avea ma vaisu ua faaosofia ma faaosofia i le faagasologa o le mauaina o fualaau faasaina ae ua ave i tua ma le le fiafia pe a aafia i gaoioiga e le o fualaau faasaina. O lenei suiga ua suʻesuʻeina e ala i le faʻatusatusaina o le faia o le failele i le i ai pe leai foi o fualaau faasaina. I le faatusatusa atu i le faaititia i galuega muamua e lipotia i tagata ua faaleagaina le koko o le cocaine pe a le faaosofia i fualaau faasaina po o fualaau faasaina [tagai i le iloiloga ()], o vaega ole vaʻaia ma vailaau faʻamuamua (e aofia ai le OFC ma le ACC) e faʻaaogaina i le faʻaalia o mea e faʻaosofia ai le manaʻoga (faʻapitoa fualaau poʻo vailaau) (,). E le gata i lea, pe a faʻaaoga e le cocaine-addict subjects le naunau pe a faʻaalia i fualaau faasaina, oi latou na faamanuiaina na faʻaititia le metabolism i medial o le OFC (faʻasolosolo faaosofiaga o se faʻamalosi) ma le NAc (taui faʻapitoa)), ogatasi ma le aofia ai o le OFC, ACC, ma le striatum i le faʻaleleia atili o le faʻamalosia o le maua o fualaau oona ua iloa i le tagofia o mea ua fai ma vaisu. O le OFC e faʻapena foi ona aʻafia ai i le faʻaalia o le taua o le ola i meaai (), e fesoasoani ai e faʻataʻitaʻi lana faʻamalieina ma le faʻamalosiaga o le faʻatinoina o se faʻatinoga o lona uiga. O mea masani masani-mamafa mataupu na faʻaalia i taumafa o meaai na faʻaalia ai le faʻaopoopoga o le gaioiga i le OFC, lea e fesoʻotaʻi ma le fiaʻai meaai (). O loʻo i ai se faʻamaoniga e lagolagoina e le OFC le faʻatulagaina e fafagaina ai () ma e fesoasoani tele i le tagofiaina, tusa lava po o le a le faʻamaoniga o le fiaai (). O le mea moni, e tele laina o suʻesuʻega o loʻo tuʻuina atu ai se fesoʻotaʻiga i le va o le OFC ma le le lelei o le 'ai, e aofia ai le vaʻaia o le va o le le faʻatagaina o taumafa i tagata matutua ma le faʻaititia o le volume OFC (). I le eseesega, o le tele o volumes o le medial OFC na vaaia i le pimasia nervosa ma le gasegase o le maʻi pinge-eating (), ma le faaleagaina o le OFC i rhesus oke manuki ua lipotia mai e mafua ai le hyperphagia ().

O le tulaʻi mai o le faʻaaogaina o mea e manaʻomia ma le faʻamalosiaga mo le taui, lea e mafua mai i meaʻai e maua i tagata soifua maloloina e le o faʻalavelaveina (), o le a le faʻaleagaina pe a le o gatasi ma le faʻalauteleina o tupe paʻu i le mafaufau o le faiʻai e faʻalavelave ai amioga taufaaleaga.

Le Pulea o Oe Lava Ia ma le Malosiaga e Tetee ai Faaosoosoga

O le gafatia e taofiofia ai tali tuusaʻo ma faʻaaogaina le pulea o le tagata lava ia e fesoasoani i le mafai e le tagata ona taofiofi amioga le talafeagai, e pei o le tagofia o fualaau faasaina po o le taumafa i tua atu o le tulaga o le faamalieina, ma faʻafegasolo ai le faʻaletonu i vaisu po o le tele,,). O suʻesuʻega muamua ma suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga ua fautuaina ai e ono faʻaleagaina le pulea e le tagata o ia lava e pei ona faamatalaina i lalo.

O suʻesuʻega o ata na faaalia ai o le faʻaitiitia o le maua o le D2R o loʻo maua ai se mea e le masani ai ile vailaʻau ole vailaau ole vailaau faʻasaina ma se tasi e mafai ona faʻaauau masina pe a maeʻa ona faʻataunuʻuina [iloiloga i ()]. I se tulaga talitutusa, o suʻesuʻega tuusaʻo na faʻaalia ai le faʻaalia pea o faʻamaʻi faʻamaʻi faʻatasi ma le faʻaitiitia o le tumau i le maualuga o le D2R maualuga ma le faʻamaonia (,). I totonu o le faʻavae, o sui o le D2 e faʻatautaia le faʻamaonia e auala atu i le auala faʻaalatua lea e faʻafaigofieina ai laufanua faʻamuamua, ma o tulafono faʻavae e faʻaleleia ai le faʻamautinoaina o fualaau faʻataʻitaʻi i mamanu (), ae o lona tulafono faatonutonu e faʻaaogaina ai fualaau faasaina (). E le gata i lea, o le le faʻatagaina o le D2R ma le faʻamalosia o le D1 faʻaavanoa-faʻaalia o neuronoa o loʻo faʻaaogaina (faʻasalalau faʻamaufaʻailogaina i le auala tuusaʻo) e faʻaleleia ai le lagona lelei i tau o fualaau (). O le faʻamaonia o le faailoga o le D2R e masani ona aʻafia i le gaʻo (,) ma le taumafa malosi i taumafa oona (). Ae ui i lea, o le tele o loʻo i ai faiga faʻafeagai faʻafeagai e faʻaauau pea ona manino le auala tuusao (faʻaitiitia) ma le faʻaalatua (faateleina) auala i le ova.

O le faaitiitia o le D2R i le tagofia o mea ua fai ma vaisu ma le gasegase e fesootaʻi ma le faaitiitia o gaoioiga i vaega pito i luma e aafia ai le gauai o le soifua maloloina (OFC), sailiiliga sese ma le le taofia (ACC), ma le faia o faaiuga (corpox front front),,). O le mea lea, o le tulafono le talafeagai e le D2R-faʻasalalau DA faʻamaoniga o nei laasaga i le pito i luma i mataupu faʻapitoa ma mea mataʻutia e mafai ona faʻavaeina ai le faʻamalosia o le faʻamalosia o le taua o fualaau oona poo meaai ma faigata i le tetee atu ia i latou (,). I le faʻaopoopoga, ona o aʻafiaga i le OFC ma le ACC e fesoʻotaʻi ma amioga faʻamalosi ma le le mautonu, o le faʻaaogaina o le dopamine i totonu o nei itulagi e mafai ona saofagā i mamanu malosi ma le faʻamalosi o vailaʻau (faʻaaogaina) poʻo mea taumafa (inosia).

I se tulaga talitutusa, o se tulaga e le i ai muamua i le itulagi i luma atu e ono mafai ona afaina ai le malosi mo le tele o fualaau faasaina po o le taumafaina o taumafa, lea o le a atili faateleina ona o le faaititia i le D2R (e le o fualaau faasaina-po o le mamafa foi e mafua ai; ). O le mea moni, na matou faʻaalia mataupu na, e ui lava i le maualuga o le aʻafiaga o le ava malosi (tala lelei o le aiga o le ava malosi) e le o le ava malosi, e maualuga atu nai lo le D2R masani masani, lea e fesoʻotai ma le masani masani ole metabolism () atonu na puipuia ai i latou mai le ava malosi. O le mea e malie ai, o se suʻesuʻega talu ai nei e uiga i uso laiti e fefinauai mo a latou vaisu o loʻo faʻamalosia ai fualaau faʻataʻitaʻi ua maua ai le OFC o uso ma tuafafine ua fai ma vaisu e sili atu ona laʻititi nai lo o uso ma tuagane e leʻi taʻutaʻua poʻo taʻitaʻia mataupu ().

O faʻamatalaga faʻamaonia ata e lagolagoina ai foi le manatu e faapea o suiga ma le fesuiaiga o galuega i vaega o faiʻai o loʻo aafia i le pulega (e aofia ai le inhibitory) e fesoʻotaʻi ma le BMI maualuga i isi tagata soifua maloloina. Mo se faʻataʻitaʻiga, o se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga o tina matutua na maua ai se faʻasalaga le lelei i le va o le BMI ma le sili atu o voluma volumes (e aofia ai le pito i luma), lea, i le OFC, faʻatasi ma le galuega faʻaletonu (). O isi suʻesuʻega ua maualalo le faʻaitiitia o le tafe toto i le pito i luma o le cortex e fesoʻotaʻi ma le maualuga o le mamafa i mataupu tau le soifua maloloina (,), ma o se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga na faʻataʻitaʻiina ai le faʻaaogaina o galuega faʻaletonu i fafine gasegase (). I se tulaga talitutusa, i mataupu tau le soifua maloloina lelei, o le BMI na matua le lelei le fesoʻotaʻi ma le gaioiga faʻasolosolo i vaega pito i luma lea na valoia ai e le gaioiga le togi i luga o suʻega o galuega faʻafoe (). O le mea e malie ai, o faifeʻau manuia o loʻo faʻagaoioia i le pito i luma o le itumalo e aʻafia ai i le pulea o le inhibitory (cortex muamua ma le OFC) ao 'ai (). O nei aʻoaʻoga ma isi suʻesuʻega e faʻaaogaina ai le faʻamaoniaga i le va o le pulega ma le tagofia o vaisu ma le gasegase matautia / faʻapitoa, ma isi suʻesuʻega o le a fesoasoani e faʻamalamalama auiliiliga faʻapea foʻi ma eseesega i nei vaʻaiga.

E manino lava, o eseesega o tagata taʻitoʻatasi i galuega faʻapitoa e mafai ona avea o se tulaga faʻapitoa mo le tele o meaʻai i nisi tagata (). O se mea e mataʻina ai, o se suʻesuʻega faʻasalalau o le mafaia e tamaiti ona faʻafoeina le tagata lava ia, foia faafitauli, ma auai i amioga faʻalauiloaina o le soifua maloloina na faʻaalia ai le tomai faʻapitoa e le lelei le faʻamaopoopoina e le gata i le faʻaaogaina o vailaʻau ae faʻapea foi ma le taumafaina o mea taumafa taumafa ma faʻatasi ai ma amioga le talafeagai ().

Faalauiloaina o Faailoga Faasao

O le atulaulau i totonu o loʻo faia se matafaioi taua i le manaʻoga mo meaai, cocaine, ma sikaleti (-). O lona taua i le tagofia o mea ua fai ma vaisu ua faamamafaina pe a maua e se suʻesuʻega e faapea, o tagata ulaula oe na aafia i le paʻu na faaleagaina ai le ulu na mafai ona faamutaina ma le faigofie ma e aunoa ma le iloaina o le manao ma le toe foi mai (). O le insulala, aemaise lava o isi itu i tua atu, e fesoʻotaʻi soofaatasi i le tele o vaipanoa limulita ma lagolago ai galuega fefaʻasoaʻiga, tuufaatasia faʻamatalaga autonomy ma visceral faʻatasi ai ma le lagona ma le faʻaosofiaina ma tuʻuina atu ma le malamalama lelei nei faʻaosoosoga (). E ogatusa ma lenei manatu, o le tele o ata ata e faʻaalia ai le faʻamalosia o le insulala i le taimi o le manaʻoga (). O le mea lea, o le toe gaoioi o le isula ua fautuaina e avea o se tagata e ola i meaola e fesoasoani e vavalo toe faʻafoʻi ().

O le insulala o se vaega muamua lea o le faʻasalaga, lea e auai i le tele o vaega o amioga tausami, e pei o le tofo. I le faʻaopoopoga, o le gaʻolaʻau (e fesoʻotaʻi i le tofo muamua) e maua ai faʻamatalaga i le OFC lea e aʻafia ai lona faʻaalia o le matagofie poʻo le tau aogā o meaʻai mai (). Ona o le aʻafia o le insula i le fegalegaleaiga o le tino, i lagona faʻalagona (), ma i le faaosofiaga ma lagona (), o se saofaga o le faʻaleagaina o le tino i le gaʻo e le tatau ona maofa. O le mea moni, o le faʻamalosi gase e mafua ai le faʻatoaagaina o le insulala mulimuli, atonu e mafaufau i lana matafaioi i le faʻalauiloaina o faʻalapotopotoga a le tino (i lenei tulaga o le atoatoa) (). E le gata i lea, o loʻo taulaʻi ae le o mataupu matuiā, o le faʻaogaina o le gasegase na mafua ai le faʻafouina o le amygdala ma le faʻaaogaina o le inisiua muamua (). O le leai o se tali a le tagata i mataupu ogaoga e mafai ona atagia mai ai le faʻalauteleina o le fesoʻotaʻiga faʻamalamalamaga o mea tino e fesoʻotai ma le mafanafana (manava atoa). E ui lava ina ua le lelei le suʻesuʻeina o le faʻaogaina o mea faʻapitoa e le AD, e iloa ai o le ATA e aʻafia i le tali atu i le tofoina o meaai palatalaina o loʻo faʻatalanoaina e ala i le atulaulau (). O le mea moni, i totonu o tagata, o le tofoina o meaʻai palatable na faʻaaogaina ai le insula ma le vaeluagalemu (,). E le gata i lea, o le faʻamaoniga a le ATA e foliga mai e talafeagai mo le lagona o le kalori o meaʻai. Mo se faʻataʻitaʻiga, pe a tofoina e fafine masani le suamalie ma calories (sucrose), na amata ona faʻaaogaina le insula ma le DA midbrain, ao le tofoina o le suauu-free-free (sucralose) ua na o le faʻaaogaina o le insula (). Obese mataupu e faʻaalia ai le sili atu o le faʻaosofiaina o le tino nai lo mataupu masani e pulea ai mataupu pe a tofoina se taumafataga vai ma gaʻo ma gaʻo (). I se isi itu, o mataupu na maua mai i le norese o le anorexia e faʻaalia ai le le faʻamalosia o le tino pe a tofo le sucrose ma e leai se fesoʻotaʻiga o lagona faʻafiafiaga ma le faʻatinoina o le tino e pei ona matauina i mataupu e pulea ().

Pogisa Paʻu o le Faʻaopoopoga Faʻasologa

O le itu pogisa o le tagofia o mea ua fai ma vaisu sa muai fuafuaina e Koob ma Le Moal () e faamatala ai le fesuiaiga lea e maua e tagata taitoatasi i le va o le muamua, le fiafia o le faaaogaina o fualaau faasaina, lea, faatasi ai ma le faaaogaina soo, e mafua ai le faaaogaina o fualaau faasaina e aveesea ai lagona le lelei. Talu ai nei, Parylak al iā. () ua fautuaina e faapea o se fesuiaiga tutusa e mafai ona tupu i le tagofia o mea taumafa i meaʻai e maua i mea taumafa. Na latou taʻua e faapea uma i vailaau faasaina ma i nisi taimi o le gasegase po o le le tagofia o meaai, o le atuatuvale ma lagona le lelei (faanoanoa, popolevale) e mafai ona mafua ai le malosi o fualaau faasaina (i le tagofia o mea ua fai ma vaisu) po o mea taumafa i tagata (oona ma meaai). O a latou faʻataʻitaʻiga ua faʻamalamalamaina ai le taua o vaʻa faiʻai e faʻafaigofieina ai le faʻafoʻiina o le gaioiga ma le faʻagata, lea e faʻaleleia pe a uma ona faʻaalia fualaau faʻasaina, ae faapea foʻi pe a maeʻa ona faʻafeiloaʻi i mea taumafa. O le totonugalemu o la latou faʻataʻitaʻiga o se faʻaleleia atili o le amygdala lautele ma le faʻalauiloaina o le faailo e ala i le corticotropin-le faʻatagaina o mea ma le corticotropin-faʻasaʻo mea e fesoʻotai i ai peptides, lea e faʻatautaia ai tali i le atuatuvale.

I le tulaga tutusa, o le iloa e faapea o le fale o loʻo faʻasalalau le faʻalavelaveina o le VTA DA neuron firing pe a leai se taui e faʻamoemoeina () e aʻafia ai foi lenei itulagi i le saofagā i le faʻasalaga e le faʻaaogaina. O le mea lea, o se faʻaleleia atili o le fale, o se taunuuga o le faʻalauiloaina o fualaau faʻasaina, e mafai ona faʻaalia ai se gasegase sili atu i fualaau oona ma saofagā ai foi i tulaga o le oona i le taimi o le ave i tua. O le mea moni, faʻafouina o le taʻavale lalata, i meaola manu o cocaine poʻo heroin fai ma vaisu, ua fesootaʻi ma le toe foʻi (,). O loʻo faʻapena foʻi le fale i le taui o mea taumafa: o loʻo i totonu o le gastromedial nucleus faʻalautele, lea e maua ai se mea taua tele mai le lalata i luga, faʻavae i le VTA DA neurons ma ua faʻagaoioia pe a uma le faʻatafunaga o meaai (). O nei suʻesuʻega o loʻo o gatasi ma se matafaioi mo le lalata i le lautele i faʻasalalauga tali i faʻalavelave faʻavevesi po o faʻamatalaga e pei o mea e tutupu i le taimi o le faʻamamaina poʻo le faʻamalosolo o fualaau faasaina.

Aotelega ma Aafiaga

O le faiʻai o le tagata o se faʻalavelave faʻapitoa o mea ola e faʻapipiʻiina i totonu o le faʻaogaina o le fesoʻotaiga vavave faʻaneionapo, o nisi taimi e taʻua o bowtie (), lea e mafai ai e se vavalalata vavalalata o le tele o mea e mafai ona gaosia e liliu atu i luga o se numera tele o gaioiga aʻo leʻi toe faʻaalia i totonu o le tele o galuega faatino. O le 'ai o amioga e fai ma faʻataʻitaʻiga lelei o lenei fale faʻataʻitaʻiga lea o le hypothalamus o se tutotonu tutotonu o le gasegase maseta (Ata 2A) ma le ogatotonu o le DA nuclei (VTA ma le maualuga o le nigra) ma o latou nofoaga e suʻesuʻe ai (NAc, amygdala, hippocampus; o le taʻavale i luma, masini, ma le faaletino) e fai ma sui tutotonu mo se faiga e tali atu ai i fua o meaola mai fafo (e aofia ai vailaʻau ma meaai), faʻapea foʻi ma faʻamaoniga o totonu o le loto (ie, fiaaai, fiainu) (Ata 2B). O nei faiga e lua e mafai ona vaʻaia o ni faʻataʻitaʻiga o fale faʻatautaia e lalagaina (), lea o loʻo tuʻuina atu ai e le ATUA le faʻataʻitaʻiga o faʻasalalauga faʻasalalau e ala i le faʻamaonia o le faʻamaoniga (Ata 2C). O lenei faʻataʻitaʻiga fesoasoani e faʻamatalaina ai le faʻateleina o faʻataʻitaʻiga o mataʻitusi o fesoʻotaiga i le va o le oona ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu, o nisi o ia mea na faʻaalia i lenei iloiloga.

Ata 2 

Faiga faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga i le faiʻai e pei ona faʻaalia e le (A) malosi homeostatic (metabolic) ma (B) mamanu dopamine reactive (taui) faiga. O le faiʻai o le tagata, e pei o le tele o auala faʻapitoa, o loʻo faʻamatalaina e le aufaipisinisi lalagaina ...

O le mea lea, o faʻataʻitaʻiga e nono mai i faʻataʻitaʻiga manuia ma togafitiga togafitiga i le tagofia o mea ua fai ma vaisu atonu e aoga i le oona. O suʻesuʻega i le lumanaʻi i lenei vaega e tatau ona aofia ai taʻiala lautele ma faiga faʻavae e faʻaititia ai le maua o meaai faʻafefe (faʻasaʻo ona faʻatau, faateleina o latou tau), faateleina le avanoa i isi tagata faʻamalosi (meaai maloloina e mafai ona tauva i le tau mo meaai maualuga-kalori ma avanoa i le tino gaoioiga), ma atiae le aʻoga (faʻaaoga aoga, aiga, ma alaalafaga). I se tulaga talitutusa, o suesuega o togafitiga e mafai ona taulai atu i togafitiga faafomaʻi ma agafesootai e faaititia ai le faamalosia o meatotino o meaʻai ma toe faʻaleleia atili meatotino taugofie o isi tagata faʻamalosia (faʻapipiʻi taui faʻaleagafesoʻotaʻi, gaioiga faʻaletino, mea faʻalavelave), faʻalavelave aʻoaʻoga faʻapitoa (faʻaaogaina o tali, aʻoga fou fou), faʻaitiitia le faʻamalosia o le faʻatigāina ma faʻaleleia le lagona (faʻamalositino, togafitiga faʻamalosi), ma faʻamalosia le faʻatautaia lautele o le pulea e le tagata o ia lava (togafitiga o mafaufauga ma amioga). O vaega o le faaliliuga e faʻaalia mai le iloaina o le tele o le natura o nei faʻamaʻi e fai ma sui o se tasi o faʻataʻitaʻiga o suʻesuʻega i le lumanaʻi o loʻo faʻaalia i lenei iloiloga (Laulau 1).

Laulau 1 

O nisi o Fesili Matala mo Suʻesuʻega i Lumanai i luga o Faʻafitauli Faʻafeiloaʻi o le Mafuaaga

O le taʻuina atu o le tele o faʻatauga e puipuia ai le soifua maloloina o tagata lautele (ulaula ma oona) e aofia ai le matagaluega o taui e faʻamalosi ai tagata taitoatasi e faʻatau taui e ui lava o le mea moni e lamatia ai lo latou ola maloloina. O faʻafitauli i nei faʻamaʻi uma e lua o le a manaʻomia, faʻaopoopoga i taʻiala a tagata taʻitoʻatasi, faʻalauteleina o le soifua maloloina lautele o loʻo faʻaleleia ai suiga lelei i le siosiomaga.

tautinoga

O lenei suʻesuʻega na lagolagoina e National Institutes of Health (Polokalame Suʻesuʻega Faʻafesoʻotaʻi a le National Institute on Alcoholism and Alcohol Abuse).

Faamatalaga Faʻamatalaga

 

Ua lipotia e le tusitala le leai o ni mea tau tupe po o ni feteʻenaʻiga e ono aafia ai.

 

mau faasino

1. Naukkarinen J, Surakka I, Pietilainen KH, Rissanen A, Salomaa V, Ripatti S, et al. O le faʻaaogaina o faʻamatalaga o le genome-lautele i laʻu "Grey Zone" o aʻoga GWA e oʻo atu ai i le tusitala o fatuga o meaʻai. PLoS Genet. 2010; 6: e1000976. [PMC free article] [PubMed]
2. Speliotes EK, Willer CJ, Berndt SI, Monda KL, Thorleifsson G, Jackson AU, et al. O iloiloga a le Asosi o 249,796 tagata faʻaalia le 18 fou loci e fesoʻotaʻi ma le numera o le tino. Nat Genet. 2010; 42: 937-948. [PMC free article] [PubMed]
3. de Krom M, Bauer F, Collier D, Adan RA, La Fleur SE. Eseesega o aʻafiaga ma aʻafiaga i amioga a tagata. Annu Rev Nutr. 2009; 29: 283-304. [PubMed]
4. Blum K, Braverman ER, Wood RC, Gill J, Li C, Chen TJ, et al. Faateleina le faʻaaogaina o le Taq I A1 o le gene gene receptor dopAD (DRD2) i le oona ma le faʻaaogaina o mea e faʻaleagaina ai le faʻaaogaina o mea: O se lipoti muamua. Pharmacogenetics. 1996; 6: 297-305. [PubMed]
5. Schleinitz D, Carmienke S, Paʻu I, Toga A, Berndt J, Kloting N, et al. Matafaioi o fesuiaiga o le kenera i le geneni o le senitene 1 o le cannabinoid (CNR1) i le pathophiosiology o le gaʻo tagata. Pharmacogenomics. 2010; 11: 693-702. [PubMed]
6. Benyamina A, Kebir O, Blecha L, Reynaud M, Krebs MO. CNR1 gene polymorphisms i mea ua fai ma vaisu: O se iloiloga faʻalautele ma se faʻataʻitaʻiga-tolu. Addict Biol. 2010; 16: 1-6. [PubMed]
7. Davis CA, Levitan RD, Reid C, Carter JC, Kaplan AS, Patte KA, et al. Dopamine mo le "manaʻo" ma e filifili mo le "fiafia": O se faʻatusatusaga o tagata matutua maualuluga e aunoa ma le pinge eating. Aʻo (Silver Spring) 2009; 17: 1220-1225. [PubMed]
8. Ray LA, Barr CS, Blendy JA, Oslin D, Goldman D, Anton RF. O le matafaioi a le Asn40Asp polymorphism o le gene gene receptor mu opioid (OPRM1) i luga o le ava ma le togafitiga: O se iloiloga taua. Alcohol Clin Exp Res. 2011; 36: 385-394. [PMC free article] [PubMed]
9. Volkow ND, Wang GJ, Tomasi D, Baler RD. Oona ma vaisu: Nevabiological overlaps. Faʻaaliga 2013; 14: 2-18. [PMC free article] [PubMed]
10. Opland DM, Leinninger GM, Myers MG., Jr Faʻaogaina o le mesolimbic dopamine system e leptin. Brain Res. 2011; 1350: 65-70. [PMC free article] [PubMed]
11. Alhadeff AL, Rupprecht LE, Hayes MR. GLP-1 i totonu o le nofoaga autu o le poloketi tuusao tuusaʻo tuusao i le vaega faʻalauteleina o le faʻalauteleina ma o le tumutumu o loʻo faʻapipiʻiina le puleaina o mea taumafa. Endocrinology. 2012; 153: 647-658. [PMC free article] [PubMed]
12. Rinaman L. Faʻasagaga faʻasolosolo mai le nofoaga o le visceral caucal o le mea naʻo le tasi i le faiʻai o loʻo aofia ai i mea taumafa ma tupe faʻaalu. Brain Res. 2010; 1350: 18-34. [PMC free article] [PubMed]
13. Abizaid A, Liu ZW, Andrews ZB, Shanabrough M, Borok E, Elsworth JD, et al. Ghrelin teuteuina le gaoioiga ma le synaptic input entity o midbrain dopamine neurons ao faalauiloaina le fia ai. J Clin Invest. 2006; 116: 3229-3239. [PMC free article] [PubMed]
14. Jerlhag E, Egecioglu E, Dickson SL, Douhan A, Svensson L, Engel JA. O le pulea o Ghrelin i nofoaga faʻalauiloa e faʻalauteleina ai le faʻaogaina o le locomotor ma faʻaopoopo le faʻateleina o le concentamine o le dopamine i le nucleus accumbens. Addict Biol. 2007; 12: 6-16. [PubMed]
15. Figlewicz D, Evans SB, Murphy J, Hoen M, Baskin DG. Faʻaaliga o le atigipusa mo le inisalini ma leptin i le faʻalapotopotoga faʻalautele / tele-nigra (VTA / SN) o le rat. Brain Res. 2003; 964: 107-115. [PubMed]
16. Leshan R, Opland DM, Louis GW, Leinninger GM, Patterson CM, Rhodes CJ, et al. Vaega o loʻo faʻaleleia le leptin receptor neurons e faʻatautaia faapitoa ma faʻatonutonu cocaine-ma amphetamine-faʻasologa o laina o le amygdala lautele. J Neurosci. 2010; 30: 5713-5723. [PMC free article] [PubMed]
17. Figlewicz D, Bennett JL, Aliakbari S, Zavosh A, Sipols AJ. Inisalini e galue i nofoaga eseese o le CNS e faʻaitiitia ai le faʻaaogaina o le sucrose ma le sologa lelei o le pulea e le tagata lava ia i tama. Am J Physiol Regul Integr Comp Physiol. 2008; 295: R388-R394. [PMC free article] [PubMed]
18. Fadel J, Deutch AY. Faʻamatalaga faʻaanatura o fegalegaleaiga o le orexindopamine: Vaʻaia o le hypothalamic i le vaega faʻalauteleina o le lautele. Neuroscience. 2002; 111: 379-387. [PubMed]
19. Davis JF, Choi DL, Shurdak JD, Krause EG, Fitzgerald MF, Lipton JW, et al. Central melanocortins faʻafaigofie le gaoioiga mesocorticolimbic ma amioga e sailia ai meaʻai i le rat. Physiol Behav. 2011; 102: 491-495. [PMC free article] [PubMed]
20. Davis JF, Tracy AL, Schurdak JD, Tschop MH, Lipton JW, Clegg DJ, Benoit SC. O le faʻaalia o le maualuga o le gaʻo o meaʻai e aʻafia ai le tau o le psychostimulant ma le turnolimbic dopamine i le rat. Behav Neurosci. 2008; 122: 1257-1263. [PMC free article] [PubMed]
21. Bluml V, Kapusta N, Vyssoki B, Kogoj D, Walter H, Lesch OM. Sootaga i le va o le vailaʻau ma le numera o le tino i alii talavou. Am J Pule. 2012; 21: 72-77. [PubMed]
22. Simon G, Von Korff M, Saunders K, Miglioretti DL, Crane PK, van Belle G, Kessler RC. Faʻatasi i le va o le gasegase ma le faʻafitauli o le mafaufau i le faitau aofai o tagata matutua. Arch Gen Psychiatry. 2006; 63: 824-830. [PMC free article] [PubMed]
23. Blendy JA, Strasser A, Walters CL, Perkins KA, Patterson F, Berkowitz R, Lerman C. Faʻaitiitia le taui o le nicotine i le gaogao: Faʻatau faʻatau i le tagata ma le kiore. Psychopharmacology (Berl) 2005; 180: 306-315. [PubMed]
24. Warren M, Frost-Pineda K, Uʻamea O le faʻaaogaina o masini ma le mariuana e faʻaaoga. J Addict Dis. 2005; 24: 95-100. [PubMed]
25. Davis JF, Choi DL, Benoit SC. Inisalini, leptin ma le taui. Trends Endocrinol Metab. 2010; 21: 68-74. [PMC free article] [PubMed]
26. Suzuki J, Haimovici F, Chang G. Alcohol e faʻaaoga faʻafitauli pe a maeʻa taotoga. Obes Surg. 2012; 22: 201-207. [PubMed]
27. Volkow ND, O'Brien CP. Mataupu mo le DSM-V: Pe tatau ona aofia ai le oona e avea ma maʻi o le mafaufau? Am J Psychiatry. 2007; 164: 708-710. [PubMed]
28. Palmiter RD. O le faailoga o le Dopamine i totonu o le taʻavale e taua tele mo amioga faʻaosofia: Lesona mai le maile dopamine-deficient. Ann NY Acad Sci. 2008; 1129: 35-46. [PMC free article] [PubMed]
29. Moore K, Lookingland K. Dopaminergic systems in the hypothalamus. I: Bloom FE, Kupfer DJ, faatonu. Psychopharmacology-O le Fa Fausaga o le Alualu i Luma. Niu Ioka: Raven Press; 2000.
30. Gudelsky GA, Passaro E, Meltzer HY. Faʻaauau le faʻamalosia o le tuberoinfundibular dopeline neurons ma le taofiofia o le siakiina o le prolactin i le rat pe a mavae le puleaina o morphine. J Pharmacol Exp Ther. 1986; 236: 641-645. [PubMed]
31. Geisler S, Atamai RA. Faʻaiʻuga faʻatino o le faʻaaogaina o fualaau faʻataʻitaʻi i le faʻalauteleina o faʻalapotopotoga. Rev Neurosci. 2008; 19: 227-244. [PMC free article] [PubMed]
32. Norgren R, Hajnal A, Mungarndee SS. Gustatory reward ma le nucleus accumbens. Physiol Behav. 2006; 89: 531-535. [PMC free article] [PubMed]
33. Schultz W. Faailoga tauia o le dopamine neurons. J Neurophysiol. 1998; 80: 1-27. [PubMed]
34. Nair SG, Adams-Deutsch T, Epstein DH, Shaham Y. Le neuropharmacology o le toe faʻafoʻi i le sailia o meaʻai: Metotia, faʻamautinoaga autu, ma faʻatusatusaga ma le toe faʻafoʻi i le faʻatau fualaau. Prog Neurobiol. 2009; 89: 18-45. [PMC free article] [PubMed]
35. Kauer JA, Malenka RC. Synaptic plasticity ma vaisu. Nat Rev Neurosci. 2007; 8: 844-858. [PubMed]
36. Luo Z, Volkow ND, Heintz N, Pan Y, Du C. O le siakiina o cocaine e faaosofia ai le faʻaosoina o le receptor D1 ma faʻaauau le faʻaaogaina o le neoronite a le D2: Microprobe optical in vivo [Ca2 +] i faʻataʻitaʻiga. J Neurosci. 2011; 31: 13180-13190. [PMC free article] [PubMed]
37. Polokalame KT, Combs TA, Beyer DN. Matafaioi faʻafeagai mo dopamine D1- ma le D2-pei o faʻamaufaʻailoga i le tuʻufaʻatasia o le toe faʻaleleia o meaʻai. Behav Brain Res. 2011; 222: 390-393. [PubMed]
38. Everitt BJ, Belin D, Economidou D, Pelloux Y, Dalley JW, Robbins TW. Iloiloga. Faʻaaogaina o le aʻafiaga o loʻo aʻafia ai le faʻaletonu e atiae ai le faʻamalosia o togafitiga o fualaau faasaina ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu. Philos Trans R Soc Lond B Biol Sci. 2008; 363: 3125-3135. [PMC free article] [PubMed]
39. Volkow ND, Wang GJ, Fowler JS, Tomasi D, Telang F, Baler R. Vaʻalo: Faʻitiitia le tauleleia o le lagona ma le faʻatupulaia o le faʻamoemoe o le mafaufau e taupulepule e lofituina le matagaluega o le pulea o le faiʻai. Bioessays. 2010; 32: 748-755. [PMC free article] [PubMed]
40. Lenoir M, Serre F, Cantin L, Ahmed SH. O le manogi suamalie e sili atu i le tau o le koko. PLoS tasi. 2007; 2: e698. [PMC free article] [PubMed]
41. Avena NM, Rada P, Hoebel BG. Molimau mo le tagofia o le suka: Gaioiga faʻaleagaina ma le neurochimique o le faʻafefete, le tele o le suka suka. Neurosci Biobehav Faʻaaliga 2008; 32: 20-39. [PMC free article] [PubMed]
42. Laititi DM, Jones-Gotman M, Aupito A. Faʻasaʻoina le dopamine faʻasao i le pito i tua o le fale e fetaui lelei ma le faʻamalieina o taumafa i tagata soifua maloloina soifua maloloina. Neuroimage. 2003; 19: 1709-1715. [PubMed]
43. Volkow ND, Wang GJ, Fowler JS, Telang F. Vaʻavaveina o faʻataʻotoga faʻasolosolo i mea ua fai ma vaisu ma oona: Faʻamataoniga o togafitiga faʻapitoa. Philos Trans R Soc Lond B Biol Sci. 2008; 363: 3191-3200. [PMC free article] [PubMed]
44. Volkow ND, Wang GJ, Baler RD. Taui, dopamine ma le puleaina o mea taumafa: Manulauti mo le gaʻo. Trends Cogn Sci. 2011; 15: 37-46. [PMC free article] [PubMed]
45. Stice E, Spoor S, Bohon C, Veldhuizen MG, Tamaitiiti DM. Faʻafesoʻotaʻi le taui mai le taumafaina o mea taumafa ma le mafaufauina o taumafa taumafa i meaʻai: O se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o le faʻataʻitaʻiga o ata. J Abnorm Psychol. 2008; 117: 924-935. [PMC free article] [PubMed]
46. Stice E, Spoor S, Bohon C, Tamaʻitaʻi laiti DM. O le fesoʻotaʻiga i le va o le meaʻai ma le faʻaitiitia o le tali atu i meaʻai e faʻamalosia e le TaqIA A1 allele. Saienisi. 2008; 322: 449-452. [PMC free article] [PubMed]
47. Stoeckel LE, Weller RE, Cook EW, 3rd, Twieg DB, Knowlton RC, Cox JE. Taumafa lautele-faʻagasologaina o le tino i fafine gasegase e tali atu i ata o meaai maualuga-kalori. Neuroimage. 2008; 41: 636-647. [PubMed]
48. Volkow ND, Wang GJ, Telang F, Fowler JS, Logan J, Childress AR, et al. Cocaine cues ma le dopamine i le pito i tua o le tino: Faʻatinoga o le manaʻo i le tagofia o le koko. J Neurosci. 2006; 26: 6583-6588. [PubMed]
49. Vanderschuren LJ, Di Ciano P, Everitt BJ. Faʻaaogāina o le faʻataʻitaʻiga i totonu o le siakiina o cocaine e faʻatonutonu. J Neurosci. 2005; 25: 8665-8670. [PubMed]
50. Killgore WD, Yurgelun-Todd DA. O le tino e vaʻaia ai gaoioiga faʻapitoa i le taimi o faʻamatalaga vaaia o meaai maualuga-kalori. Neuroreport. 2005; 16: 859-863. [PubMed]
51. Wang GJ, Geliebter A, Volkow ND, Telang FW, Logan J, Jayne MC, et al. Faʻaleleia le tuʻuina atu o le dopamine i le taimi o taumafa e faʻamalosia i le pisipisia o le maʻi. Aʻo (Silver Spring) 2011; 19: 1601-1608. [PMC free article] [PubMed]
52. Petrovich GD. Vaʻaiga o le Forebrain ma le puleaina o le fafagaina e ala i faʻailoga aʻoaʻoina. Neurobiol Aoao le Mem. 2010; 95: 152-158. [PubMed]
53. Lasseter HC, Wells AM, Xie X, Fuchs RA. O le fegalegaleaiga o le amygdala ma le orbitofrontal cortex e taua tele mo fualaau faasaina-o le faaosofiaina o le toe faʻaleleia o amioga o le cocaine i tama. Neuropsychopharmacology. 2011; 36: 711-720. [PMC free article] [PubMed]
54. Wang GJ, Volkow ND, Telang F, Jayne M, Ma Y, Pradhan K, et al. Molimau o eseesega o alii ma tamaitai i le gafatia e taofiofia ai le faia o le failele e mafua mai i le malosi o meaʻai. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 2009; 106: 1249-1254. [PMC free article] [PubMed]
55. Volkow ND, Fowler JS, Wang GJ, Telang F, Logan J, Jayne M, et al. O le pulea lelei o fualaau faʻasaina e faʻalavelaveina ai le faiʻai o le faiʻai i tagata e fai ma faʻamaʻi inu cocaine. Neuroimage. 2009; 49: 2536-2543. [PMC free article] [PubMed]
56. Kearns DN, Gomez-Serrano MA, Tunstall BJ. O se iloiloga o suʻesuʻega tuusaʻo e faʻamaonia ai le faʻamalosia o fualaau faasaina ma tagata e le o fualaau faʻasaina e aʻafia ai amioga. Faʻaaogaina o fualaau faʻasaina Faʻaaliga 2011; 4: 261-269. [PMC free article] [PubMed]
57. Rudenga KJ, Sinha R, Tamaʻitaʻi laiti DM. O le mamafa o le faʻamalosi e mafua ai le tali atu o le faiʻai i le milkshake o se galuega o le mamafa o le tino ma le faʻalavelave tumau [ua lomia i luga o le initaneti ae leʻi lolomiina le Mati 20] Int J Obes (London) 2012 [PMC free article] [PubMed]
58. Salamone JD, Correa M, Farrar A, Mingote SM. Gaioiga e fesoʻotaʻi faʻatasi ai ma le aʻafia o le dopamine ma isi faʻasologa faʻasolosolo. Psychopharmacology (Berl) 2007; 191: 461-482. [PubMed]
59. Volkow ND, Fowler JS, Wang GJ, Baler R, Telang F. Faʻailoaina le matafaioi a dopamine i le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma le tagofia o vaisu. Neuropharmacology. 2009; 56 (faʻapipiʻi 1): 3-8. [PMC free article] [PubMed]
60. Grant S, London ED, Newlin DB, Villemagne VL, Liu X, Contoreggi C, et al. Faʻatoagaina o poloka o mafaufauga i le taimi o le faʻailoga-e maua mai ai le manaʻoina o le koko. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 1996; 93: 12040-12045. [PMC free article] [PubMed]
61. Wang GJ, Volkow ND, Fowler JS, Cervany P, Hitzemann RJ, Pappas NR, et al. Faʻasologa o le gaʻo faʻapitonuʻu i le taimi o le fia maua e ala i le toe manatuaina o faʻamatalaga muamua o vailaʻau. Soifua Sci. 1999; 64: 775-784. [PubMed]
62. Grabenhorst F, Rolls ET, Bilderbeck A. E faʻafefea e le cognition ona faʻafeiloaʻi tali aʻafia i le tofo ma le tofo: Faʻailoga pito i lalo i luga o le faʻaalaʻau ma le faʻaogaina o faʻataunuʻu. Cereb Cortex. 2008; 18: 1549-1559. [PubMed]
63. Wang GJ, Volkow ND, Telang F, Jayne M, Ma J, Rao M, et al. O le faʻaaogaina o fualaau oona e maua mai ai le gaioiga o le tagata. Neuroimage. 2004; 21: 1790-1797. [PubMed]
64. Holland PC, Petrovich GD. O se suʻesuʻega faʻapitoa o le faʻaogaina o le malosi o le fafagaina e ala i fua faʻatatau. Physiol Behav. 2005; 86: 747-761. [PMC free article] [PubMed]
65. Ogden J, Wardle J. Taofiga faʻamalosi ma le lagona lelei e faʻaalia ai le matelaina ma le maofa. Physiol Behav. 1990; 47: 477-481. [PubMed]
66. Maayan L, Hoogendoorn C, Sweat V, Convit A. O le le faʻatagaina o le 'ai i totonu o le tupulaga talavou e fesoʻotaʻi ma le faʻaititia o le numera o le lisi poʻo le faʻaletonu o le pulega. Aʻo (Silver Spring) 2011; 19: 1382-1387. [PMC free article] [PubMed]
67. Schafer A, Vaitl D, Schienle A. Aotelega o le tele o mea e tutupu i le gasegase o le nervosa ma le pinge-eating disord. Neuroimage. 2010; 50: 639-643. [PubMed]
68. Machado CJ, Bachevalier J. Measuring assessment assessment i se tulaga semi-naturalist: O aʻafiaga o le amygdala filifilia, lapataiga poʻo le hippocampal. Neuroscience. 2007; 148: 599-611. [PMC free article] [PubMed]
69. Volkow ND, Wang GJ, Fowler JS, Logan J, Jayne M, Franceschi D, et al. O le "le faʻalogoina" o meaʻai i totonu o tagata e aofia ai le dopamine i le ogatotonu ma le methylphenidate e faʻateleina ai lenei aafiaga. Synapse. 2002; 44: 175-180. [PubMed]
70. Volkow ND, Fowler JS. Togafitiga, o se faʻamaʻi o le faʻamalositino ma le tietiega: Faʻaaofiaina o le cortex orbitofrontal cortex. Cereb Cortex. 2000; 10: 318-325. [PubMed]
71. Volkow ND, Wang GJ, Telang F, Fowler JS, Thanos PK, Logan J, et al. O loʻo i ai i le vailaʻau o le DDRNUMX o loʻo maua i le laititi o le dopamine. Neuroimage. 2; 2008: 42-1537. [PMC free article] [PubMed]
72. Nader MA, Morgan D, Gage HD, Nader SH, Calhoun TL, Buchheimer N, et al. PET faʻataʻitaʻiga o le numera o le senate o le dopamine D2 i le taimi o le pulega o le cocaine masani ile manuki. Nat Neurosci. 2006; 9: 1050-1056. [PubMed]
73. Volkow ND, Chang L, Wang GJ, Fowler JS, Ding YS, Sedler M, et al. Laititi maualalo o le faiʻai o le dopamine D2 i methamphetamine tagata faʻatau: Faʻatasiga ma le metabolism i totonu o le cortex orbitofrontal cortex. Am J Psychiatry. 2001; 158: 2015-2021. [PubMed]
74. Ferguson SM, Eskenazi D, Ishikawa M, Wanat MJ, Phillips PE, Dong Y, et al. O le faʻaaogaina o le neuronal inhibition e faʻaalia ai le teteʻeina o matafaioi o auala tuusao ma tuusaʻo i le faʻalauteleina. Nat Neurosci. 2011; 14: 22-24. [PMC free article] [PubMed]
75. Thanos PK, Michaelides M, Umegaki H, Volkow ND. O le D2R DNA e faʻafeiloaʻi i totonu o le nucleus accumbens e faʻaaogaina ai le manava o le cocaine i tama. Synapse. 2008; 62: 481-486. [PMC free article] [PubMed]
76. de Weijer BA, van de Giessen E, van Amelsvoort TA, Boot E, Braak B, Janssen IM, et al. Maualalo avanoa o le receptor Damine D2 / 3 i le maualuga pe a faatusatusa i mataupu e le o ni mea e le mautonu. EJNMMI Res. 2011; 1: 37. [PMC free article] [PubMed]
77. Geiger BM, Haburcak M, Avena NM, Moyer MC, Hoebel BG, Pothos EN. Televise o le mesolimbic dopamine neurotransmission i le isumu taumafa taumafa. Neuroscience. 2009; 159: 1193-1199. [PMC free article] [PubMed]
78. Johnson PM, Kenny PJ. Dopamine D2 faʻaleleia i mea ua fai ma vaisu-e pei o le toilalo o le taui ma le taumafa malosi i totonu o pusi malo. Nat Neurosci. 2010; 13: 635-641. [PMC free article] [PubMed]
79. Volkow ND, Fowler JS, Wang GJ, Hitzemann R, Logan J, Schlyer DJ, et al. O le faʻaitiitia o le dopamine D2 o le mauaina o le talipupuni e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le metabolism i le faʻasaina o le koko. Synapse. 1993; 14: 169-177. [PubMed]
80. Volkow ND, Wang GJ, Telang F, Fowler JS, Logan J, Jayne M, et al. Faʻasolosolo malie i le tuʻuina atu o le dopamine i totonu o le vailatum i le faʻamaʻapeʻaina o le ava malosi: Faʻatonuina o le aʻafia o le ava. J Neurosci. 2007; 27: 12700-12706. [PubMed]
81. Volkow ND, Wang GJ, Begleiter H, Porjesz B, Fowler JS, Telang F, et al. Maualuga maualuga o le numera o dopamine D2 i totonu o tagata e le afaina o aiga inu ava: Mea e mafai ona puipuia. Arch Gen Psychiatry. 2006; 63: 999-1008. [PubMed]
82. Ersche KD, Jones PS, Williams GB, Turton AJ, Robbins TW, Bullmore ET. Eseese le fausiaina o le faiʻai o loʻo aʻafia i le faʻaleleia o vailaau faʻasaina. Saienisi. 2012; 335: 601-604. [PubMed]
83. Walther K, Birdsill AC, Glisky EL, Ryan L. Faʻailoga eseese o le faiʻai ma le galulue faʻamalosi e fesoʻotaʻi ma le numera o le tino i fafine matutua. Hum Brap Mapp. 2010; 31: 1052-1064. [PubMed]
84. Willeumier K, Taylor DV, Amene DG. O le maualuga o le tino o le au a le National Football League o loʻo fesoʻotaʻi ma le faʻaleagaina o le mafaufau ma faʻaitiitia ai le faʻasolosolo muamua ma le gaioiga faaletino. Soifua Maloloina. 2012; 2: e68. [PMC free article] [PubMed]
85. Willeumier KC, Taylor DV, Amene DG. O le BMI maualuga e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le tafe toto i le pito i luma o le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o fuataga i tagata matutua soifua maloloina. Aʻo (Silver Spring) 2011; 19: 1095-1097. [PMC free article] [PubMed]
86. Kishinevsky FI, Cox JE, Murdaugh DL, Stoeckel LE, Cook EW, 3rd, Weller RE. fMRI o le gaioiga faʻaalia i luga o le faʻatuai o le faʻaaogaina o galuega e faʻataʻitaʻi ai le maua o le mamafa i fafine pagatia. Manatu. 2012; 58: 582-592. [PubMed]
87. Volkow ND, Wang GJ, Telang F, Fowler JS, Goldstein RZ, Alia-Klein N, et al. Faʻasagaga faʻafefe i le va o le BMI ma le muaʻi faʻataʻitaʻiga o le gaioiga i tagata matutua soifua maloloina. Aʻo (Silver Spring) 2009; 17: 60-65. [PMC free article] [PubMed]
88. DelParigi A, Chen K, Salbe AD, Hill JO, Wing RR, Reiman EM, Tataranni PA. O i latou o loʻo faamanuiaina ua faʻalauteleina le gaioiga i nofoaga faʻapitoa e aofia i le pulea o amioga. I I Obese (London) 2007; 31: 440-448. [PubMed]
89. Riggs NR, Huh J, Chou CP, Spruijt-Metz D, Pentz MA. Faʻatonuga ma vasega vavalalata o le lamatiaga o le tamaititi. J Behav Med. 2012; 6: 642-650. [PubMed]
90. Riggs NR, Spruijt-Metz D, Chou CP, Pentz MA. O sootaga i le va o le pulega o le mafaufau ma le olaga atoa o loʻo faʻaaogaina ma amioga e uiga i le atuatuvale i le vasega lona fa tausaga. Child Neuropsychol. 2012; 18: 1-11. [PubMed]
91. Bonson KR, Grant SJ, Contoreggi CS, Sootaga JM, Metcalfe J, Weyl HL, et al. Auala o Neura ma le gaioiga o le koko o le koko. Neuropsychopharmacology. 2002; 26: 376-386. [PubMed]
92. Pelchat ML, Johnson A, Chan R, Valdez J, Ragland JD. Ata o manaʻoga: Faʻatoagaina o meaʻai-taumafa i le taimi o le fMRI. Neuroimage. 2004; 23: 1486-1493. [PubMed]
93. Wang Z, Faith M, Patterson F, Tang K, Kerrin K, Wileyto EP, et al. O mea e le o ni mea e faʻaaogaina ai le sikaleti e faʻaaogaina ai le sikaleti i tagata ulaula. J Neurosci. 2007; 27: 14035-14040. [PMC free article] [PubMed]
94. Naqvi NH, Rudrauf D, Damasio H, Faʻasalaga A. Faʻasalaga i le atulaulau faʻaleagaina vaisu i sikaleti sikaleti. Saienisi. 2007; 315: 531-534. [PMC free article] [PubMed]
95. Naqvi NH, Bechara A. O le motu natia o vaisu: O le insula. Trends Neurosci. 2009; 32: 56-67. [PMC free article] [PubMed]
96. Janes AC, Pizzagalli DA, Richardt S, deB Frederick B, Chuzi S, Pachas G, et al. O le gaoioi o le fatu i le ulaula i le ulaula ao leʻi ulaina le ulaula e mafai ai ona iloa le mafai gafatia ona taofiofi le ulaula tapaa. Biol Psychiatry. 2010; 67: 722-729. [PMC free article] [PubMed]
97. Rolls ET. O galuega a le faʻapipiʻi poʻo le faʻaogaina o le cortex i le tofo, faʻamaliega, tuinanau ma lagona. Galue Physiol Hung. 2008; 95: 131-164. [PubMed]
98. Craig AD. Interoception: O le lagona o le tulaga o le tino o le tino. Curr Opin Neurobiol. 2003; 13: 500-505. [PubMed]
99. Wang GJ, Tomasi D, Backus W, Wang R, Telang F, Geliebter A, et al. O le faʻasalaga Gastric e faʻagasolo ai le vavalalata i le faiʻai o le tagata. Neuroimage. 2008; 39: 1824-1831. [PubMed]
100. Tomasi D, Wang GJ, Wang R, Backus W, Geliebter A, Telang F, et al. Faʻalapotopotoga o le tino ma le faiʻai faia i le taimi o le faʻasao gaosi: Aafiaga mo le gaʻo. PLoS tasi. 2009; 4: e6847. [PMC free article] [PubMed]
101. Hajnal A, Norgren R. Faʻamalo auala e faʻatautaia ai le faʻasao o le dopamine e le sapid sucrose. Physiol Behav. 2005; 84: 363-369. [PubMed]
102. DelParigi A, Chen K, Salbe AD, Reiman EM, Tataranni PA. Aafiaga mataʻutia o mea taumafa ma le oona: O suʻesuʻega o mea e gaosia i totonu o le mafaufau e afaina i le tofoina o se meaʻai susu pe a maeʻa le anapogi. Neuroimage. 2005; 24: 436-443. [PubMed]
103. Frank GK, Oberndorfer TA, Simmons AN, Paulus MP, Fudge JL, Yang TT, Kaye WH. O le sucrose e faʻagasolo ai auala o le tofo o tagata e ese mai le suamalie. Neuroimage. 2008; 39: 1559-1569. [PubMed]
104. Wagner A, Aizenstein H, Mazurkewicz L, Fudge J, Frank GK, Putnam K, et al. Faʻafeiloaʻi le tali atu o le insula i fua o meaʻai i tagata taʻitoʻatasi na maua mai i le faʻasaina o le anorexia nervosa. Neuropsychopharmacology. 2008; 33: 513-523. [PubMed]
105. Koob GF, Le Moal M. Faʻatauga o le neurocircuitry totogi ma le 'itu pogisa' o vailaau faʻasaina. Nat Neurosci. 2005; 8: 1442-1444. [PubMed]
106. Parylak SL, Koob GF, Zorrilla EP. Le itu pogisa o vaisu o meaai. Physiol Behav. 2011; 104: 149-156. [PMC free article] [PubMed]
107. Kimura M, Satoh T, Matsumoto N. O le a le mea e taʻu mai ai e le fale ile dopamine neurons? Nat Neurosci. 2007; 10: 677-678. [PubMed]
108. Zhang F, Zhou W, Liu H, Zhu H, Tang S, Lai M, Yang G. Faateleina le f-Fos expression i totonu o le vaega pito i tua o le pito i fafo i le taimi o sailiga-heroin-sailiga i kio. Neurosci Lett. 2005; 386: 133-137. [PubMed]
109. Brown RM, Short JL, Lawrence AJ. Faailoaina o le brain brain e aafia i le cocaine-toe amataina o se mea e fiafia i ai: O se amio e le mafai ona faʻaaogaina. PLoS tasi. 2011; 5: e15889. [PMC free article] [PubMed]
110. Jhou TC, Fields HL, Baxter MG, Saper CB, Holland PC. O le gastromedial concentrate nucleus (RMTg), o le GABAergic e sili atu i le ogatotonu o le dopamine neurons, e faʻasolosolo ai mea tutupu faʻafuaseʻi ma faʻalavelave ai tali mai. Neuron. 2009; 61: 786-800. [PMC free article] [PubMed]
111. Csete M, Doyle J. Bow sootaga, metabolism ma faamaʻi. Trends Biotechnol. 2004; 22: 446-450. [PubMed]
112. Haber SN, Fudge JL, McFarland NR. O alatele Striatonigrostriatal i primates e fausia ai se siʻosiʻomaga maualuga mai le atigi i le telefoni. J Neurosci. 2000; 20: 2369-2382. [PubMed]