O le neurobiology o le taumafaina o mea taumafa i totonu o se siosiomaga faʻasusu (2012)

Taualumaga a le Sosaiete o Mea Taumafa

Volume 71, Mataupu 4

Novema 2012, pp. 478-487

Hans-Rudolf Berthoud (a1)

FAIA: https://doi.org/10.1017/S0029665112000602

Lomia i luga o le initaneti: 17 Iulai 2012

lē faʻatino

O le faʻamoemoega o lenei iloiloga e le faʻavasegaina o tusitusiga, o le faʻamalamalamaina lea o nisi o auala faʻaogaina ma auala o loʻo aʻafia ai le tele o tulaga faʻaleleia o le faʻaleleia o mea taumafa i aso nei ma suʻesuʻe auala talafeagai o fegalegaleaiga i le va o faiga autu e pei o hypothalamus ma le brainstem aemaise lava le gauai atu i totonu o faailoilo o mea e maua ai le suauʻu ma vaega o loʻo muaʻi vaaia e pei o le cortex, amygdala ma le meso-corticolimbic dopamine, faʻamuamua le gaosia o faailoilo mai fafo. O le olaga faʻaonaponei ma ona suiga tele i le auala tatou te 'ai ma felafoaʻi ai, e aʻafia ai i le homoeostatic system e nafa ma le faʻatonutonuina o le mamafa o le tino, lea ua mafua ai le faateleina o le mamafa ma le gaʻo. O le malosi o mea taumafa e faʻailoa ai lagona faʻavaivaia ma mafaufauga o le faiʻai o le mafaufau, aemaise lava o tamaiti ma tagata talavou, ua faʻateleina ona faʻaogaina e meafaigaluega faʻaonaponei fou. Faʻateleina le faʻaaogaina o taumafa eletise-maualuga o le gaʻo ma le suka e le na o le faʻaopoopoga o le malosi, ae mafai foi ona faʻaleagaina galuega ole gaʻo o loʻo aʻafia ai i meaʻai faʻapitoa ma le faʻalogo, faʻamalosi ma le gaioiga ole gaioiga. Ua faaiʻuina e na o le umi o le suʻesuʻeina o suʻesuʻega i tagata soifua ma manu faʻataʻitaʻi ma le gafatia e faʻaalia ai le puipuia ma le atinaʻeina o le gaʻo e tatau ona faʻamaonia ai le taua tele o le siosiomaga faʻapea foi ma aʻafiaga o loʻo aʻafia ai. O faʻamatalaga mai nei suʻesuʻega ma mai suʻesuʻega faʻaneionapo faʻaonaponei e tatau ona faʻaaogaina e faʻaleleia le faʻaaogaina o meaai maloloina.

Talu ai ona o le tele o meaai e 'ai, e ofoofogia mo le toʻatele oi tatou, o le mamafa o le tino e tumau pea i le taimi o le matua. O lenei paleni o le mamafa o loʻo tuʻuina atu i se faiga faʻasolosolo homoeostatic i le hypothalamus e lagona ai le meaʻai ma le tulaga gasegase o le tino ma pulea ai le malosi o le malosi ma tupe faʻaalu. Ae, o se vaega tele o le faitau aofaʻi, e aofia ai le tele o tamaiti ma talavou e atiaʻe le oona ma le vailaau i le tele o isi faʻamaʻi faʻamaʻi. O le maualuga o le maualuga o le oona i le feagai ai ma tulafono faatonutonu paleni a le homoeostatic ua mafua ai se fefaʻatauaʻiga faʻasaienisi malosi ma e tolu pe a eseese foʻi manatu na tutupu. Muamua, ina ia mafai ona mamafa le tino (faʻaogaina i inei ma le faʻamalosi) i digress mai le masani, e tatau ona i ai se mea e sese i le pule homoeostatic o loʻo i le hypothalamus(1). O le isi uiga e masani ona fesootaʻi ma lenei manatu, o se 'aveʻesega o le mamafa o le tino. O lenei vaaiga e lagolagoina e le mea moni e faapea afai ei ai se mea sese i le pule o le homoeostatic, e pei o le leptin ma / poo le melanocortin-signaling, o le meaʻai e le maalofia(2). Ae peitai, e naʻo se pasene laʻititi laʻitiiti e mafai ona faʻavaeina i ni faaletonu i le masini faʻapitoa o loʻo i ai nei o le pule o le homoeostatic(3). O le tele o le toʻatele o tagata o loʻo fia maua e foliga mai e leai ni aʻafiaga masani e fesoʻotai ma le oona.

O le manatu lona lua o le pule o le homoeostatic e faʻaaogaina e puipuia mai le toe faʻaleleia ae le o le tele o meaʻai, e faʻamautuina ma tele le gafatia e faʻafesoʻotaʻi eseesega i totonu ma fafo e pei o le maʻitaga ma fesuiaiga o taimi, ma e leai se mamafa o le tino 'seti'(4-7). O le aʻafiaga o le taʻeina o le tino mai le mamafa o le tino e le manaʻomia ona faʻaleagaina i taimi uma, ae e mafai ona faʻafetaui suiga faʻale-tino i tulaga faʻapitoa.

O le vaaiga lona tolu o le aofia ai, e ese mai i le hypothalamus, isi vaega o faiʻai e pei o le faiʻai fomaʻi, basal ganglia ma le cortico-limbic i le sili atu femalagaiga o le pule faʻatelene(8-12). O lenei vaaiga e lagolagoina e ala i le matauina o le tumau o aafiaga i le taumafaina o mea taumafa ma le paleni o le malosi e ala i le taofiofia o ia vaega faaopoopo-hypothalamic. O le a sili atu foi ona lelei le faʻamatalaina pe mafai faapefea e le atunuʻu ona atinaʻe i se siosiomaga faʻavavevave o suiga lea e masani ona fegalegaleai ma le mafaufau o le mafaufau ma lagona.

I le iloiloga e le o ni faiga faʻapitoa, o le a ou talanoaina pe faapefea ona avea lenei eletise sili ona maualuga, e pei ona taua e le vaaiga lona tolu na muamua atu, i le puleaina o nisi o taimi o tauvaga o faʻataʻotoga intero- ma extero-sensory i le puleaina o meaʻai, malosi tupe faʻaalu ma tulafono faatonutonu mamafa.

Le siosiomaga faʻaonaponei: faaosoosoga e 'ai ma aloese mai gaoioiga faaletino

O le auala tatou te ola ai, ae maise lava, o afea ma pe faapefea ona tatou 'ai ma galuega ua matua suia lava i le suiga faifaipea mai se faatoaga e faʻatatau i se sosaiete faʻatau i le 50 tausaga talu ai. O meaai e faigofie ona avanoa i se vaega tele o le faitau aofaʻi, ao le avanoa e faigaluega ai faaletino ma faʻaaoga le malosi ua faʻaitiitia. Faatasi ai ma le siitia o fesoʻotaiga faaeletonika, o le faiai e sili atu lona taua i le faʻatauina ma le faʻaaogaina o meaai ma le puleaina o gaoioiga i aso taitasi. E i ai se osofaʻiga i aso uma i faʻaaliga e fesoʻotai ma meaai ma ata o meaʻai(13, 14). O le faasalalauga ma le alamanuia o meaʻai e faalagolago tele i le tomai mai le neuroscientists ma psychologists, ma le neuromarketing o le upu fou lea. O le vaʻavaʻai i tamaiti e sili ona lelei, aua e maua ai le faʻamaonia o le au faʻatau oloa i le lumanaʻi. O se suʻesuʻega a PubMed e leʻi faʻamatalaina na faʻaaogaina ai fuaitau 'maketi meaai' ma 'fanau' na tuʻuina atu pepa 756, 600 o latou na lolomiina ina ua mavae le tausaga 2000. Mafaufau i le tele o itula o faʻaaliga i aso taʻitasi i le aufaasālalau ma masini faaeletonika e tamaiti ma tagata talavou(15-17) ma auala faatauanau na faaaogaina(18-21), o le faaupuga o le 'faia o le faiai' e le saʻo. O le mea moni, o auala lava ia e tasi e mafai ona faʻaaoga e faatosina ai tamaiti e 'ai meaai maloloina(22, 23), ae o lenei avanoa e tumau pea ona suʻesuʻeina. E ui lava o le tekinolosi paʻu e faʻaaogaina e le alamanuia taumafa e suʻe ai faailoga o le neurology mo meaʻai-fiafia ma le manaʻo, o le tele o lenei malamalamaga e le lelei le faʻasoa i le sosaiete suʻesuʻe.

Faʻaaogaina o mea taumafa i le leai o se mea e manaʻomia ai le metabolic

A o faateleina lo tatou faʻaalia o faʻamatalaga e faʻailoa mai ai mafaufauga ma ata o mea taumafa i le gasologa o le aso, e tupu tele lava lenei mea pe a faʻamaʻaʻaina ma toe faʻaleleia. E leʻo manino pe faʻapefea ona maua lenei fiaʻai i le le i ai o faʻamaoniga o le faʻaaogaina o le metabolic poʻo le taimi o le vaʻavaʻai taimi o loʻo i ai pea le tele o le malosi e mafai ona gafatia i totonu o le gutu. Aisea tatou te le o le le amanaiaina ai o na itu ma fualaau? E tele faamalamalamaga e mafai.

O se faʻataʻitaʻiga mo le faʻailoaina, o le taumafaina o mea taumafa i ni manulele lelei na atiina ae e Weingarten(24). A maeʻa ona tuʻuina atu se leo poʻo se malamalama (faʻaleleia o le faʻaosooso, TT+) faʻatasi ai ma le tuʻuina atu o se mea taumafa toe faʻafefeteina i meaʻai-faʻatapulaʻaina manu, na vave ona iloa e rati le alu i le ipu meaai i taimi uma CS+ sa i ai. A maeʻa ona toe foʻi mai rati ad libitum fafaga ma sa matua atoatoa, CS+ faʻaauauina le faʻalauiloaina o le taumafa meaai ma se taumafataga laitiiti(24), faʻapitoa vavalalata o mea taumafa e ala i faʻamatalaga i totonu o tagata soifua. I se faasologa o suʻesuʻega mataʻutia, na faʻaalia ai e Petrovich le taua o se fesoʻotaʻiga faʻasolosolo e aofia ai le amygdala, le medie frontfront cortex ma le hypothalamus lalata mo lenei mea tutupu(25-27). E foliga mai o mea e fai i le hypothalamus mai le amygdala ma le medie frontfrontal cortex (see Mati. 1) e tatau ona faʻafesoʻotaʻi faʻamaʻi faʻapitoa e faʻatonuina i gaioiga faʻapitoa. O le a sili ona manaia le suʻesuʻeina o le matafaioi o le lipotal hypothalamic orexin neurons ma o latou faʻataʻitaʻiga i le mesolimbic dopamine system, aua o nei neurons ua aafia i le taumafa o meaʻai i totonu o le u-opioid(28), faʻaaogaina le masima masima(29) ma toe faʻafouina suʻesuʻega faʻatau(30). E pei o le hypothalamus lalata o se vaega tele o amioga ma tulaga autasi mo le masini mo le malosi o le eletise hypothalamic, o lenei suiga mai le amygdala ma le cortex muamua e mafai ona avea ma faavae mo le puleaina o tulafono faatonutonu homoeostatic e ala i faailo mai fafo. Peitai, e tatau ona maitauina e leai foi le Weingarten(24) poo suʻesuʻega a Petrovich(25) tofotofoina pe toe faia le faaumiumi o CS+ faʻaleagaina e taʻitaʻia ai le gasegase masani ma le atinaʻeina o le oona ma pe o le feeseeseaiga o faʻamatalaga ogaoga a le amygdala-hypothalamic na taofia ai.

 

 

Fig. 1. (lanu i luga o le initaneti) Faʻatonuina o mea faʻainitaneti ma auala e aofia ai le puleaina o amioga faʻamalosi ma tulafono faatonutonu paleni faʻamalosi ile faʻamaoniaga i le va o le homooostatic energy regulatory system i le hypothalamus ma le brain brain (pusa lanumoana ma ufanafana i lalo ifo o le afa) ma le mafaufau mafaufau faiga (pusa mumu ma uʻamea i le afa pito i luga). O le faʻaogaina o le faʻaogaina o faʻamalositino ma faʻalagona e ala i faʻamaoniga faʻasolosolo ma mea e maua mai i le (a) faʻasalalau o hormones ma metabolites e le gata i luga o le hypothalamus ma le brain brain ae faapena foi luga o auala o togafitiga i fafo atu faapea foi i vaega o le corticolimbic system ( (b) o le vaitafe o vagall ma faʻamaulalo o meaola mai le tino i laʻasaga uma o le neuraxis, e aofia ai le cortex (uʻamea lanumoana atoa ma laina mausali) ma (c) faailoilo uumi na faia e le le faʻaogaina o le malosi o le malosi o le malosi ma tufatufa atu i vaega o loʻo aʻafia i le faia o faaiuga faʻatautaia (o lanu lanumoana atoa ma laina malolosi). Faʻatasi, o nei faʻasolosolo faʻasolosolo faʻatulagaina e fuafua ai le maualuga o le faʻamalosiaga o le soifua maloloina e faʻatatau i meaʻai faʻapitoa. O le faʻaogaina o le faʻaaogaina o meaai ma le malosi faʻapitoa e ala ile (a) tuusao fafo (tofo ma le sogisogi) i totonu o le masini o le malosiaga o le hypothalamic ma le tali tali (laina lanu samasama), (b) faʻaauau mai i le amygdala, cortex ma le faʻaaogaina o taui i le itu lautele o le hypothalamus, e nafa ma faailoilo i fafo e faʻaleleia ai mea taumafa (laina lanu mūmū ma uʻamea), (c) mea e maua mai le cortex, amygdala ma galalia basal i le ogatotonu o auala afi (lagona uila afi, lanu mumu mūmū ma uʻamea) ma (d) auala uila pyramidal mo le pulea lelei o amio (laina lanu mumu i le taumatau). N. Accumbens, nucleus accumbens; SMA, vaega faaopoopo tau afi; BLA, amygdala faʻamalosi; CeA, ogatotonu tutotonu o le amygdala; VTA, vaega faʻaleleia faʻaleleia; PAG, periaqueductal gray; GLP-1, glucgon-like-peptide-1; PYY, peptide YY; AT, mea faʻapipiʻi; SPA, gaioiga faʻaletino le tumau. Fetuunai mai(12).

O le faʻalogona o le faʻaʻamuʻoto faʻapitoa(31) e mafai ona faafaigofieina aiaiga o meaai i le tulaga faamalieina. O se faʻataʻitaʻiga o lenei faʻaogagofie o le apili lea o se meaʻai faʻapitoa fou o meaai, e masani lava o le meaʻai, i le faaiuga o se taumafataga fiafia. E itiiti se mea e iloa e uiga i le faʻaaogaina o le neura i totonu o lenei faʻalavelave, ae ua faaalia ai o le faaitiitia o le eletise o le neurons i totonu o le cortex, o se vaega o le pito i luma, o manuki macaque, e mafai ona atagia ai le maaleale patino(32). E mafai ona iloa o nisi o neurons i totonu o le cortex poʻo le faʻataʻitaʻiga e faʻasaʻo ai a latou mea i le itu i fafo o le hypothalamus ma faʻalauteleina ai le tulaga lamatia i fuainumera o meaai i le va o taumafataga.

E mafai foʻi ona faʻaalia e le mea lea e taʻua o le cephalic vaega i le mata ma le sogisogi (pe naʻo le mafaufau i) meaʻai e mafai ona faʻaosofia amioga (33, 34). Masalo o le siʻitia laʻititi o le fiva, o le gaosini, o le insalini ma le pulelaa o le tino e mafua ai le tali lephapha e faaosofia ai le malosi o le tino e ala i le faia o ni neula faʻalogo poʻo tuusao i luga o le faiʻai ma faʻaleleia atili ai le aʻafiaga o aʻafiaga. E mafai foi ona tatou sili atu ona vaivai i fuainumera o meaai e taua i taimi o mafatiaga. O le taumafaina o taumafa o se ituaiga o vailaʻau e faʻamalolo ai le mafatiaga ua faʻaalia(35), e ui lava tatou te leʻoloaina mea faʻainitaneti o loʻo aʻafia ai. Ma le mea mulimuli, o se talafaasolopito o le le mautonu e uiga i le gaosiga o mea taumafa e mafai foi ona faateleina ai le toe tali atu i meaʻai i le leai o se matelaina tuusao tuusao.

I le aotelega, ua manino ona faaalia mai o fuamalie e mafai ona aʻafia ai le taumafa taumafa i manulele mafiafia ma o nisi o ala tetele o alavai ua faailoaina. O le mea lea, o aʻafiaga mai le siʻomaga e manino lava le mafai gafatia e faʻatonutonuina le tulafono ole homoeostatic mo sina taimi. Ae ui i lea, e leai se meaola po o se suesuega faaletagata lava ia o faʻaalia ai lena faʻaaliga umi mo faʻalauteleina o aʻafiaga e oʻo atu ai i le tele o mea.

Faʻaleleia o le matelaina o le fiaai e ala i manaoga faʻapitoa

Aʻo iai taimi faʻapitoa e pei o faʻasalalauga taumafa o loʻo i ai i taimi o le faʻaogaina o le tino e pei o se taimi e leʻi mamao atu po o le taimi o se taumafataga, o le a sili atu ona latou faʻaosofia le togafitiga, ona o le faʻamalositino metabolic e faʻateleina ai le malosi o le tausiga(36, 37). E iloa lelei o le fiaaai i meaʻai e mafua ai ona sili atu lo tatou tali atu i faʻamatalaga o le faʻamaonia o le taumafa ma fualaau faasaina(38, 39). O auala ma auala e aofia ai i lenei uiga o le faʻalogoga e le malamalama atoatoa, ae o le alualu i luma talu ai nei na faia. Aemaise lava, ua faaalia ai o faailo o le faʻamalo faʻasolosolo i le tulaga o maualuga maualuga o le faʻasalalau faʻasalalau faʻapea foʻi ma laʻititi laʻititi o le leptin, inisalini, hormones gut ma metabolites eseese e mafai ona galue e le gata i vaega o faiʻai masani o loʻo aʻafia i le paleni o le eletise e pei o o le hypothalamus ma le brain brain ae faapena foi i vaega o faiʻai e aofia ai le gaosiga o le mafaufau, cognition and reward (Mati. 1; Vaʻai foi(40) mo se talanoaga auiliili).

Tausami o aso nei e masani ai: faʻalauteleina avanoa, ituaiga eseese ma le tele

E tusa lava pe leai se faʻalauiloaina o mea taumafa, tatou te maua pea lava pea le tele o avanoa e 'ai. Pe a faatusatusa i faiga masani o le taimi ua tuanai, o le maua o meaai ua matua faateleina i le fale, i le nofoaga o galuega ma i le lautele. I le faaopoopo atu i kiliata aso fanau ma faʻatau mea faigaluega i le fale faigaluega ma le aʻoga ma le faateleina o numera o meaʻai vave, o le pusaaisa i le fale e masani ona faʻapipiʻi ma sauni e 'ai meaʻai. E le gata i lea, o le masani ma le tele o le tele o le auaunaga ua faʻapupulaina ma sili atu le tautua a le tagata lava ia e masani lava(41). E ui lava o loʻo tele suʻesuʻega e faʻaalia ai o le faʻaogaina o le maua, ituaiga ma le tele o aʻafiaga e maua i taimi pupuu i luga o taumafa meaʻai i tagata soifua(42-45), o nai suʻesuʻega na tilotilo atu i le umi o taunuuga i luga o tupe maua ma le mamafa. I se tasi o suʻesuʻega faʻapitoa suʻesuʻeina, na manino le faʻaalia o le faateleina o le tele na mafua ai ona faʻaauau le faateleina o le taumafa ma le mamafa o mea taumafa i se vaitaimi o le observation 11(46). E ui i lea, e matua faigata ma e taugata le fuaina o mea taumafa i tagata soifua saʻo i suesuega uumi. O le mea lea, o le faʻamaoniga tuusaʻo o le avanoa, avanoa ma le tele o meaʻai e mafai ona mafua ai le maua o le tagata soifua e le malosi e pei ona masani ai. Ma le isi, molimau tuusaʻo mai suʻesuʻega faʻasolosolo e faʻatusatusa mataupu taufaasese ma le mamafa(45) ua faatapulaa i le mea moni e faapea e le mafai ona iloa le mafuaaga ma le aafiaga.

O suʻesuʻega a manu e maua ai le sili atu le lelei o le faʻataʻitaʻiga i taimi umi. E manino lava, faʻaalia o manu i ad libitum maualuga-gaʻo ma ituaiga (cafeteria) meaai e ono mafua ai le hyperphagia ma le gaʻo(47). O le maualuga o mea taumafa faʻaonaponei ua maua nei mo le silia ma le sefulu tausaga ma le faitau afe o suʻesuʻega na faia; o le matafaioi o le faia o mea taumafa ma le gafatia o loʻo talanoaina i le isi vaega. I le eseesega, e na o le tasi lava le suʻesuʻega e suʻesuʻeina ai le taua o le avanoa i le tootoo. O lapisi na mafai ona maua ai le inu ava e fa o le suauu ma tasi le puna vai e sili atu le malosi ma maua ai le sili atu le mamafa i luga o se vaitaimi o le observation o le 30 nai lo rauka na mafai ona maua i se tasi o vailaau o le sucrose ma le fa o vai(48). O nei sailiga e matua maofa lava. E ui lava o le ogaoga ova fesili e mafai ona faigofie ona faʻamatalaina e le amataga fia iloa e faʻataʻitaʻi mai avanoa avanoa uma, e faigata ona malamalama pe aisea e leai ai se fetuunaiga i le taimi ma pe aisea na le manuia ai le homoeostatic tulafono faʻatonutonu auala. O tusitala na faʻaigoaina le pepa 'Obesity by Choice', o loʻo fautua mai ai, o le isumu ua le mafai ona faia se filifiliga tatau(48). E taua tele le faʻamaonia o taunuuga o lenei suʻega, aua e le mafai ona toe faia e se isi vaega o saienitisi (A Sclafani, fesootaiga patino).

O a ni mea faʻanatura e gafa ma le 'aiina o meaai malosi pe a maualuga le avanoa, ituaiga ma le tele? O le gaioiga faʻafeiloaʻi o loʻo maua i mea e masani ona mamafa, atonu o le a faʻalagolago lava i metotia e pei o mea e aafia ai le hyperphagia e mafua mai i meaʻai e pei ona talanoaina muamua. O le eseesega o le faʻatasi ai ma le fafagaina o meaʻai, e vave faʻavavevave. O lona uiga, pe afai o faʻamaoniga e faʻamaonia ai le maua o meaʻai e faʻatasi ma faʻamaoniga o le faʻaumatiaga o meaʻai i se taimi e le i leva ae leʻi faia se taumafataga, o le a faʻateleina lo latou soifuaga e mafua mai i le amataga o le taumafataga. I lalo ifo o aiaiga faʻamalosia, o le matagaluega e aofia ai le amygdala, cortex muamua ma le hypothalamus lalata, na faʻaalia ai e nafa ma le faʻaaogaina o taumafa i manoa(25, 27, 49) atonu e aofia ai.

Meaʻai i ona po nei: mai le palasi i vaisu

O le tamaoaiga o se tasi lea o avetaavale autu o le taumafaina o mea taumafa ma e mafai ona oo atu ai i le atinaʻeina o le oona i tagata taʻitoʻatasi. Ae ui i lea, o le sootaga i le va o le gafatia ma le atinaʻeina o le oona e le o manino. O le faʻamaonia o le 'Falani Faʻatonu', o le taumafaina o le gaogao Farani / Mediterranean taumafa e maua ai le lamatiaga tele mo le tele o meaʻai, ma fai mai o loʻo i ai isi mea e ese mai le gafatia e mafua ai le le mautonu. O meaʻai malosi-malosi e maualuga i le suka ma le gaʻo, ma le maualalo i vitamini ma minerale (faʻapitoa foi o le malosi), atonu o se mea taua. O meaai e pei o lenei mea atonu e fai ma vaisu.

Faʻaalia i le Neural le fiafia o le 'ai

E manino lava o le tau aogā o mea taumafa e le naʻo lona tofo ma le tofo i le gasologa o le taimi faʻatau. O le tele o fualaau oona ma lagona faalelagona poʻo lagona i le tele o talaaga o le tino e saofagā i le poto masani o taui. Aemaise lava, i le taimi o le faʻasalaga, e fesoʻotaʻi faʻamaʻi meaʻai ma masini i le gastrointestinal tract, o isi totoga gaʻo ma le faiʻai lava ia. E leʻi leva talu ona faʻataʻitaʻiina, pe a faʻaitiitia uma togafitiga o le tofo e ala i togafitiga faʻavae, e masani ona aʻoaʻoina e le mailei le suka i luga o le vai, e fautuaina ai le faʻavaeina o le meaʻai e ala i le faʻaaogaina o le kulukose.(50).

Talu ai ona o le tele o le fiafia o le fiafia ma le taui i amioga faifaʻatasia, o loʻo manino mai e tele ni fausiaina o aʻafiaga e aofia ai (mo se auiliiliga auʻiliʻili, vaʻai(51)). I le faapuupuuga, o foliga sili ona fiafia ma le le fiafia e foliga mai o loo aofia ai i vaega o le alatele o le togafiti i totonu o le faiʻai.(52-55). Ae peitai, mo le malosi atoatoa o meaai palatalaina ma le lagona autu o le fiafia i tagata soifua, o le tofo o le a faʻapipiʻiina ma isi tulaga faʻapitoa e pei o le manogi ma le gutu. O le faʻamalosia o loʻo faʻapipiʻi i vaega e aofia ai amygdala, faʻapitoa foi ma le maualuga ma le maualuga o mea faʻapitoa faʻapitoa e faʻaogaina ai meaola faʻapitoa e aofia ai le fale faʻapitoa ma le faʻapipiʻi, lea o loʻo faʻatinoina ai foliga o meaʻai faapitoa(56-62). O auala tonu lava e auala mai ai ia lagona faʻapitoa po o faʻataʻitaʻiga e taʻitaʻia ai le fausiaina o le manaʻoga faʻapitoa e le manino. Neuroimaging studies in human subjects e taʻu mai ai o le fiafia, e fuaina i manatu autu, ua fuafuaina i totonu o vaega o le faʻapipiʻi ma atonu o cortex insular(55, 63).

Auala faʻavaomalo e faʻatusalia ai le faaosofiaga e 'ai

O le sini autu o le faasalalauina o meaai o le faatosinaina lea o se tasi e faʻatau se oloa faapitoa ma faʻatau ai. O lenei sini e mafai ona fesootaʻi i mea e tupu i le tagofia o vaisu i fualaau faasaina ma le ava malosi, ma e le o se mea e ofo ai ona o aʻafiaga e pei o le neura. E ui o le 'manao i' se mea taumafa e foliga mai e tatau, 'manao' ma faatau mai e sili atu ona taua mo le manuia o maketi. E tusa ai ma le vaʻavaʻai / manaʻo i le taui o meaʻai, e mafai ona 'manaʻo' i se mea e le fiafia i ai(64). O Berridge ua faʻamaonia le manaʻo e avea ma 'Soifua maloloina, poʻo le faʻamalosia mo le taui e mafua mai i faʻamatalaga tau taui'(36). O le mesolimbic dopamine polokalama faʻatasi ai ma fua mai le faʻalauteleina o le faʻaleleia o le vaʻaia i le nucleus accumbens, cortex muamua, amygdala ma le hippocampus e foliga mai o se ki o loʻo i luga o le neura mo le manaʻo (Mati. 1). O le phasic gaoioiga o le dopamine neurons o loʻo faʻatinoina mai le faʻalauteleina o le faʻalautelega o le faʻalautele i le nofoaga autu o loʻo aʻafia ai i totonu o le telefoni e aofia ai i le faiga o filifiliga i le taimi o sauniuniga (faʻaaogaina) o amioga faʻamalosi(65, 66). E le gata i lea, afai o taumafa tauagafau e pei o le sucrose ua mautinoa lava, o le alualu i luma ma le suamalie-faalagolago le faalagolago ma le faateleina i tulaga o le dopamine o loo tupu i totonu o le nucleus accumbens(67-69). O le faailoga o le Dopamine i totonu o le nucleus accumbens e foliga mai ai e taua i itu uma e lua o le gaioiga ma le faʻaaogaina o se aʻafiaga taua. O le tumutumu o le accumbens shell o se vaega lea o le launiu o le neural, e aofia ai le vaʻalele ma le vaega faʻalautele o le lautele, faatasi ai ma ni uʻamea o loʻo faʻaaogaina ai se vaega autu(28, 70-74). O lenei laumei e foliga mai e taua tele mo le faʻalauiloaina o faʻamaoniga o le setete mai le itu i tua o le hypothalamus ma mafua ai ona maua le soifua maloloina i sini autu, e pei ona talanoaina muamua.

'Ai ma le' saolotoga saoloto '

I mataupu a le tagata, o loʻo i ai foi le manaʻo i se tulaga sili atu ona malamalama, na faamatalaina e Berridge o se 'manaʻoga faʻamalosi mo se sini faʻalauiloa i le uiga masani o le upu manaʻo i'(36). I le faʻaopoopoga i le system mesolimbic dopamine, o nisi o nofoaga faʻapitoa, e pei o le cortex muamua ma le isi vaega o le faiga o filifiliga e ono aʻafia ai(75). I le mea mulimuli, o se filifiliga poto e mafai ona faia e 'ai ai se meaʻai poʻo le aloese mai le' ai. E ui o lenei e foliga mai e oo i le 'saolotoga saoloto' o tagata uma, e foliga mai o faaiuga maaleale e ono i ai se vaega e le mautonu. Na faaalia lenei mea i se suesuega o le neuroimaging i mataupu a tagata lea na fuafua e faʻafitia le faaiuga o faaiuga aʻo leʻi oʻo i le faʻalauiloa(76). E maitauina, ina ua oʻo le mataʻupu i le faʻaiuga ua iloa, ua uma ona aʻafia e oʻo ile 10 s e le le iloa (le iloa) gaioiga gaioiga ile pito i luma ma le medial frontopolar faʻapea foi ma luma cingulate cortex ma le precuneus(76). O lena gaoioiga muamua e tatau ai e filifili lelei ai i se galuega tau tupe taʻavale sa faʻaalia i se suʻesuʻega i tagata gasegase e iai ni faʻamuamua muamua(77). O mataupu masani na amata ona filifili lelei ao le i iloaina po o le a le fuafuaga na sili ona lelei, ma na latou faʻaalia tali o amioga faʻapitoa i le tino ae latou te leʻi iloa lelei o se filifiliga lamatia. I le eseesega, na faaauau pea ona faia e tagata gasegase ni filifiliga le lelei ma e leʻi faʻaalia ai se tali faʻalagolago(77). O nei suʻesuʻega e matua fautua mai ai e mafai e le gaioiga o gaioiga faʻapitoa ona taʻitaʻia amioga faʻamalosi ao le i malamalama malamalama manino. O auala faʻaogaina mo amioga ma le faʻalagolago e le mafai ona malamalama lelei. Ae ui lava i lea, o ala mai auala eseese o loʻo i ai muamua ma auala sili ona alu ifo mai le amygdala i vaega i le ogatotonu (e aofia ai le faʻavalea o le periaqueductal), o le uila ma le vaʻalaʻau ua iloa o se vaega o le faʻalagona o le tino o loʻo i fafo atu o tuaoi pulea(78-80) (Mati. 1). O le mea e malie ai, o le tele o vaega o le limbic system, e aofia ai le cortex ei ai tuusao tuusaʻo, mea faʻaoga monosynaptic mo neuroni muamua(81), tuʻuina atu se auala mo le faʻaogaina o le faʻaogaina o totoga o gaioiga e aofia ai i le faiga o gataifale (Mati. 1).

Faʻasalaga o auala uʻamea mo le taumafa o meaʻai ma le tagofia o fualaau faasaina

E tusa ai ma le maitauina o le mauaina o le dopamine receptor-2 i totonu o le pito i tua o le eleele e faapena foi ona faaitiitia i mataupu uma e lua o le obese ma addicts cocaine(82), o se talanoaga vevela e uiga i mea tutusa i le va o meaʻai ma vailaau faʻasaina ua oʻo mai(83-92).

O le faʻaalia pea o le faʻaaogaina o fualaau faasaina e mafua ai suiga o neuro-fetuutuunaiga e oʻo atu ai i luga i le maualuga o totogi (faapalepale e mafua ai le faʻaititia o le taui) lea e faʻateleina ai le faʻaaogaina o fualaau faasaina(93-98), e tutusa lava suiga o le neu ma le amio e mafai ona valoia mai le faʻaalia pea o meaʻai i meaʻai. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le toe faʻatautaia o le sogasoga o loʻo iloa i luga-faʻatonutonu le tuʻuina atu o le dopamine(99) ma le dopamine transporter expression(100), faʻapea foi le suia o le dopamine D1 ma le D2-receptor availability in the nucleus accumbens(99, 101). O nei suiga e ono aʻafia mo le faʻaleleia o le siakiina o le siaki o le suauu, o le felauaiga i le amphetamine-induced locomotor, withdrawal symptoms, e pei o le faateleina o le atuatuvale ma le atuatuvale(99) ma le faʻaitiitia o le faʻamalosia o taumafa masani(102).

O le faʻaalia i se taumafataga o le cafeteria e mafai ona faʻamafanafanaina i le vaimiti a Wistar na taʻitaʻia ai le hyperphagia i luga o le 40 d ma le lautele hypothalamic elevise eletise faʻaleleia eletise na faʻatupulaia e tutusa ma le mamafa o le tino(103). O se tulaga talitutusa tutusa o le faiga o taui na muai vaaia i tamaʻi mea ua fai ma vaisu e pulea e le tagata lava ia cocaine vevela poʻo heroin(93, 94). O le Dopamine D2-o le faʻamatalaga o le talipupuni i totonu o le taʻaloga o le tino na faʻaitiitia, e tutusa ma le faʻalavelave o le tau o le taui(103), i laʻasaga o loʻo maua i manunuʻa ua fai ma vaisu(104). O le mea e mataʻina ai, a maeʻa le 14 d o le faʻasaʻoloto mai le meaai palatable, o le totogi o le totogi e leʻi faʻamaoniaina e ui lava o le kiore na faʻapitoa ma leiloloa e tusa ma le 10% mamafa o le tino(103). O lenei mea e faʻatusatusa i le faʻavavevave (e uiga i le 48 h) faʻamautuina i le pito i luga o totogi i kio o loʻo taofia mai le pulea o le cocaine(94), ma e ono faʻaalia ai le i ai o suiga e le mafai ona suia e mafua mai i le maualuga o meaʻai o le taumafa (vaai i le isi vaega). Talu ai ona o le matauina e faapea, o meaʻai o le cocaine ma tagata gasegase o tagata soifua, o loʻo faʻaalia ai le maualalo o le D2-receptor availability in the strialtum(105), o le dopamine plasticity ona o le faifai pea o le faʻaaogaina o meaai faʻamafanafana e mafai ona tutusa ma mea e tupu i le faʻaaoga soo o fualaau oona. I le isi itu, o loʻo i ai le faʻamaoniga faʻamaonia mo le atinaʻeina o le faʻalagolago i meaʻai maualuga(106, 107), e ui lava o le faʻaogaina o fesoʻotaʻiga i le suauʻu o sana e mafai ona faʻaolaina ai le dopamine i totonu o le tumutumu(108).

Meaʻai i le taimi nei: mai le malosi malosi i mea oona

O loʻo i ai le faʻamaoniga mai faʻataʻitaʻiga o le taumafa o le taumafaina o se meaʻai maualuga-o mea taumafa e le gata ina faʻamalosi ai le paleni o le malosi e ala i le tuʻuina atu o le malosi, ae mafai ona afaina ai le faiʻai. O le faiʻai o loʻo manatu e tatau ona faʻatonutonu lelei le paleni o le malosi, o le hypothalamus, e foliga mai e faaleagaina e ala i le 'ai o meaʻai gaʻo maualuga(109-115). O faʻalavelave faʻafuaseʻi o suiga o le fuamulami e mafua ai ona afaina ai le leptin ma le inisalini, e sili ona taua mo le tulafono o le mamafa o le tino ma le homooostasis glucose talu ai nei na toe iloiloina e Ryan 'ua al.(116).

O faʻamatalaga mai faʻataʻitaʻiga e faʻaaogaina ai le gaʻo faʻamalolo poʻo le poloka o le gaʻo gaʻo-faʻaosofia le mumu i le faiʻai fautua mai o se taimi pupuu o le fafagaina o meaʻai(115, 117) ma e oo lava i se tasi taumafataga maualuga-gaʻo(118, 119) ua lava e faʻatupuina vave manuʻa hypothalamic ma le faʻaleagaina o le masani ai nutrient-sensing ma malosiaga faʻapaleni gaioiga o le hypothalamus. O se tala e sili atu le leaga o le fetal aafia i le mouse dam's maualuga-gaʻo taumafataga e foliga mai lava lava e mafua ai hypothalamic faaletonu(120). O le mea lea, o le faʻamaonia o le faʻamaonia e le o toe faʻatuatuaina o se taunuuga o le malo, ae foliga mai o se tasi lea o laasaga muamua e mafua ai le taumafataga o meaʻai e maualuga-gaʻo. Na o le pau le tala fiafia e faapea o le gaʻo susu o loʻo maua i totonu o le faiʻai o moa e foliga mai e toetoe lava a faʻaitiitia uma le mumu ma le meaʻai e mafua mai i le 'ai o mea taumafa maualuga i gaʻo tumu mo 8 vaiaso(121). O le mea lea e ono mafai ai e gaʻo tumu tumu ona mafua ai nei faʻalavelave faʻaleagaina i le faiʻai(122).

I le faaopoopo atu i aafiaga tuusaʻo tuusaʻo i luga o le vaʻaia, o meaʻai maualuga-gaʻo e foliga mai e faʻalavelave ai le nofo filemu-o le faailo mai le pu. O meaʻai maualuga e mafai ona faʻaleleia ai le faʻamaoniga e ala i le faʻaogaina o le siama ma le sosolo e pei o le kulupu o loʻo avea ma hyperphagic ma gaʻo, ae le o ni manoa(123). E foliga ma sili atu e pei o se mea e mafai ona suia i le tuufaatasiga o le miti microbiota e ala i le faaosofia o le tali atu i le inisate, le inflammasome, i le amataga o le intestinal ma oʻo ai lava i le tino ma le faiʻai o le faiʻai(124-127); ma vaai i le iloiloga talu ai nei a Harris 'ua al.(128). E pei ona mafai ona fesiitai le microbiota i le va o mataupu, o le taunuuga o le gasegase ma le gaʻo-gase atonu e ono foliga mai o se maʻi pipisi.(129). O le maaleale o le vagalive e sili atu le lelei o le chemo- ma le masini-eletise e fesootai i le faiʻai ua faaitiitia foi i le maualuga o le gaʻo mea taumafa o manu ma mice(130-135).

O nei mea fou na faʻatalanoaina i le taimi muamua e tele ni fesili fou. E faigata ona talitonu o le 'aina o se meaʻai e tasi e tatau ona amata ai se faʻalavelave o mea e tutupu lea e oʻo atu ai i le manua, diabetes ma le dementia. Aiseā e tatau ai i le 'aina o le gaʻo eletise e maua ai le malosi ma taofia ai le matelaina o loʻo i ai ni aʻafiaga faʻapitoa e vaʻaia? E le o le 'ai naʻo le tasi' fua faasaina 'o se agasala paleni, ma e tumau pea ina ia iloa pe o aʻafiaga e maua mai i togafitiga faʻapitoa i le faiʻai e faʻaalia ai togafitiga moni. E le gata i lea, e le o iloa pe o na aʻafiaga ogaoga e tutupu i mataupu a tagata. Afai latou te tupu, o le faʻalavelaveina o le faʻaogaina o le nutumato nutrients e ala i le tele o meaʻai atonu na mafai ona faʻaaogaina i le taimi ua tuanai e ala i le saunia o se masini e faʻaaoga ai taimi e le masani ai o le tele o taumafa.

O aʻafiaga tumau o le 'ai i le gaʻo-gaʻo e sili atu ona faigata ona le amanaʻiaina, e ui lava e foliga mai e pei lava o le leaga tele e pei o le ogaoga o aʻafiaga. Aisea e le alofia ai e le isumu meaʻai maualuga-gaʻo e mafua ai ona maʻi? O le a le mea na tupu i le 'poto o le tino'? Faʻafefea e manu ma le tagata ona faʻaosoina auiliili malamalama tofoga malamalama ma vave aʻoaʻoga auala e aloese ai mai meaʻai oona, ae e faigofie ona faʻaseseina e 'ona gaʻo?

Tausaga faʻaonapōnei: itiiti le avanoa e mu ai le malosi

O lenei iloiloga na toetoe lava taulai atoa i le malosi o taumafa, ae e manino lava o le siosiomaga faʻaonaponei e afaina ai foi le malosi o tupe alu i le tele o auala. E ui lava ua amata ona tatou malamalama i le neurobiology o le taumafaina o meaai i le lalolagi nei, tatou te toetoe lava le le malamalama e uiga i le neurobiological pulea o gaoioiga faaletino ma faamalositino ma faiga faapaleni e aofia ai tulafono faatonutonu o paleni malosi(136). O se tasi o mafuaʻaga e ono i ai lo tatou malamalama faʻapulaʻaina o fesoʻotaiga (po o neural) fesoʻotaʻiga vavave. E ui lava e tele mea tatou te iloa e uiga i le faiʻai-o le faiʻai ma le malosi o le tino-o le faiʻai o le faiʻai, tatou te iloa e leai se mea e uiga i fesoʻotaʻiga i le va o le musika ma le faiʻai ma isi totoga. Na o le taimi talu ai nei, na maua ai le irisin o le hormone na maua mai i maso lea e foliga mai e faʻafefiloi ai le lanu o le paʻu paʻepaʻe(137). O le a manaia le vaʻai pe o lenei hormone o loʻo faʻaalia foi i le faiga o faiʻai e faʻatonutonu ai paleni malosi.

faaiuga

E manino lava, o le malosi o le avega ma le taumafa o meaai e aʻafia i faʻamaoniga mai totonu o le tino ma le siosiomaga, ma o loʻo faʻataunuʻuina nei mea e le faleoloa o meaʻai e ala i le fou fou o le neuromarketing. E ui lava o nei auala o le a pei lava o le malosi e faaosofia ai le 'ai o meaʻai maloloina, e le tele taumafaiga ua faia i lenei sini. Faʻaaliga siosiomaga e aʻafia ai taumafa taumafa e toetoe lava a naʻo le iʻai o le corticolimbic e aofia i le malamalama, lagona, faʻaosofia ma le faia o faʻaiuga. O nei faiga, e ui ina faʻapipiʻiina i se tulaga maualalo e ala i faailo faʻasolosolo, e mafai ona malosi ma faʻamalosia le puleaina o mea taumafa ma le faʻamalosia o le malosi o le malosi, e pei ona faʻaalia e ala i le 'ai i le le atoatoa o meaʻai. Ae ui i lea, o le tele o nei faʻataʻitaʻiga o le faʻaogaina o le pulea e na o se auala lauiloa, ma o suʻesuʻega uumi e manaʻomia e faʻaalia ai se faʻaauau tumau i le mamafa o le tino. Ma le mea mulimuli, o le faʻaogaina o auala e fesoʻotaʻi ai galuega corticolimbic ma vaʻaia o le hypothalamic ma le faiʻai e aofia ai le puleaina o meaʻai ma le paleni o le malosi e tatau ona sili atu ona faʻamatalaina. Aemaise lava, o saofaga tutusa o le mafaufau ma le pulea o mea taua o le amio ma le pulea autonomy e tatau ona toe suʻesuʻe atili.

Faʻafetai

Ou te fia faafetai atu ia Katie Bailey mo fesoasoani faʻataʻitaʻiga ma Christopher Morrison, Heike Münzberg ma Brenda Richards mo ni faʻamatalaga taua i luga o se uluai kopi o lenei tusitusiga. O lenei galuega na lagolagoina e National Institute of Health Health Grant DK047348 ma DK0871082. Le tusitala e leai se feteenaiga e fiafia i ai.

mau faasino

1. SJ Guyenet & MW Schwartz (2012) Togafitiga faʻapitoa + #: faʻatonutonuina o meaʻai taumafa, paleni malosi, ma tino gaʻo tino: aʻafiaga mo le pathogenesis ma togafitiga o gaʻo. J Clin Endocrinol Metab 97, 745–755.
2. S Farooqi & S O'Rahilly (2006) Kenera o le puta tele i tagata. Endocr Rev 27, 710–718.
3. C Bouchard (1995) Genetics of obesity: o se faʻafouga i luga o faailoga mole mole. Faʻasalaga o le Metabasi Faʻamatalaina 19, Faʻatau. 3, S10-S13.
4. JR Speakman (2008) Faʻataʻetaʻaiga o meaʻai, o se manatu manaia ma le le lelei, ma se isi manatu: o le 'mafaufauga feeseeseaʻi'. I I Obese (London) 32, 1611-1617.
5. RB Harris (1990) Matafaioi o le set-point theory i tulafono faatonutonu o le mamafa o le tino. FASEB J 4, 3310-3318.
6. KD Hall, SB Heymsfield, JW Kemnitz et al. (2012) Faʻamalosia o le malosi ma ona vaega: faʻafitauli mo le faʻatonutonuina o le mamafa o le tino. Am J Clin Nutr 95, 989-994.
7. JR Speakman, DA Levitsky, DB Allison et al. (2011) Faʻasologa o mea, faʻamautuina o mea ma isi faʻataʻitaʻiga: auala faʻapitoa e malamalama ai pe faʻafefea genes ma siosiomaga e tuʻufaʻatasia e faʻatonutonu ai le tino o le tino. Faataʻitaʻi le Mech 4, 733-745.
8. HJ Grill & JM Kaplan (2002) O le neuroanatomical au mo le faʻatonutonuina o le malosi paleni. Luma Neuroendocrinol 23, 2–40.
9. HR Berthoud (2002) Tele faʻavaomalo e puleaina ai meaʻai ma le mamafa o le tino. Neurosci Biobehav Rev 26, 393-428.
10. HR Berthoud (2004) Mind versus metabolism i le pulea o meaʻai ma le paleni o le malosi. Physiol Behav 81, 781-793.
11. HR Berthoud & C Morrison (2008) Le faiʻai, manaʻoga, ma le puta tele. Annu Rev Psychol 59, 55–92.
12. HR Berthoud (2011) Metabolic ma le faʻasologa o le hedonic i le faʻaogaina o meaʻai: o ai le pule? Curr Opin Neurobiol 21, 888-896.
13. SC Jones, N Mannino & J Green (2010) 'Pei o aʻu, manaʻo ia te aʻu, faʻatau aʻu,' ai aʻu ': fesoʻotaʻiga-fausia maketiina fesoʻotaʻiga i mekasini a tamaiti. Soifua Maloloina Lautele Nutr 13, 2111-2118.
14. DA Levitsky & CR Pacanowski (2011) Saolotoga filifiliga ma le faʻamaʻi tele o le puta. Soifua Maloloina Lautele Nutr 19, 1–16.
15. T Effertz & AC Wilcke (2011) O faʻataʻitaʻiina meaʻai a le televise i tamaiti i Siamani? Soifua Maloloina Lautele Nutr 14, 1-8.
16. LM Powell, G Szczypka & FJ Chaloupka (2010) Faʻatauaina le faʻaalia o faʻasalalauga meaʻai a le televise i tamaiti ma talavou i le Iunaite Setete. Arch Pediatr Adolesc Med 164, 794-802.
17. M Mink, A Evans, CG Moore et al. (2010) Faʻataunuʻuina o meaʻai e faʻamaonia e le televised food advertisements. J Am Diet Assoc 110, 904-910.
18. S Pettigrew, M Roberts, K Chapman et al. (2012) Le faʻaaogaina o autu le lelei i faasalalauga i luga o televise. Faʻaaoga 58, 496-503.
19. EJ Boyland, JA Harrold, TC Kirkham et al. (2012) Faʻaaogaina faʻaaogaina i faasalalauga televise i maketi maketi i tamaiti Peretania. Faʻaaoga 58, 658-664.
20. L Hebden, L King & B Kelly (2011) Art of faatauanau: o se auiliiliga o metotia faʻaaoga e maketi ai meaai i tamaiti. J Paediatr Soifua Maloloina Tamaiti 47, 776–782.
21. SE Speers, JL Harris & MB Schwartz (2011) Tamaititi ma talavou faʻaalia foliga o meaʻai ma meainu i taimi o polokalame televise. Am J Prev Med 41, 291–296.
22. SM de Droog, PM Valkenburg & M Buijzen (2011) Faʻaaogaina o ituaiga igoa e faʻalauiloa ai le fiafia o tamaiti laiti ma le faʻatauina o talosaga mo fualaʻau. J Soifua Maloloina Commun 16, 79–89.
23. N Corsini, A Ster, A Harrison et al. (2011) O taui e mafai ona faʻaaoga lelei ma le faʻaalia pea o le faʻaleleia o fualaau faisua i tamaiti 4-6-tausaga le matutua. Soifua Malie Maloloina 7, 1-10.
24. HP Weingarten (1983) Faʻamatalaga tuʻufaʻatasia e fafaga ai le fafagaina o nifo: o se matafaioi mo le aʻoaʻoina i le amataina o le taumafataga. Saienisi 220, 431-433.
25. GD Petrovich, B Setlow, PC Holland et al. (2002) Ole eletise Amygdalo-hypothalamic e mafai ai e le au aʻoaʻoga ona faʻaipoipo ma faʻaleleia le 'ai. J Neurosci 22, 8748-8753.
26. GD Petrovich, PC Holland & M Gallagher (2005) Amygdalar ma muaʻau ala i le hypothalamus pito i tua e faʻagaoioia e se aʻoaʻoga faʻaalia e faʻaosofia ai le 'ai. J Neurosci 25, 8295–8302.
27. GD Petrovich, CA Ross, PC Holland et al. (2007) E manaʻomia le faʻaogaina o le medial prefrontal mo se mea e faʻaosofia ai le faʻalauteleina o le faʻalapotopotoga e faʻaleleia ai le 'ai i rato. J Neurosci 27, 6436-6441.
28. H Zheng, LM Patterson & HR Berthoud (2007) Orexin faʻailo i le ventral tegmental eria e manaʻomia mo maualuga-gaʻo manaʻoga faʻamalosia e opioid faaosofia o le nucleus accumbens. J Neurosci 27, 11075–11082.
29. WB Liedtke, MJ McKinley, LL Walker et al. (2011) O le fesoʻotaʻiga o genes o mea ua fai ma vaisu i le generator hypothalamic e suia ai le faʻasologa ma le faamalieina o se faʻalauiloa masani, o le gaʻo masima. Faʻaalia Natl Acad Sci USA 108, 12509-12514.
30. G Aston-Jones, RJ Smith, GC Sartor et al. (2010) Lateral hypothalamic orexin / hypocretin neurons: o se matafaioi i le sailia o taui ma mea ua fai ma vaisu. Brain Res 1314, 74-90.
31. BJ Rolls, ET Rolls, EA Rowe et al. (1981) Taʻitoʻatasi faʻapitoa i le tagata. Physiol Behav 27, 137-142.
32. ET Rolls, ZJ Sienkiewicz & S Yaxley (1989) O le fiaaʻai e fesuiaʻi ai tali i gustatory stimulus o nofofua neurons i le caudolateral orbitofrontal cortex o le macaque manuki. Eur J Neurosci 1, 53-60.
33. A Parra-Covarrubias, I Rivera-Rodriguez & A Almaraz-Ugalde (1971) Cephalic vaega o le tuiina o le inisalini i tamaiti lapopoʻa. Maʻi suka 20, 800-802.
34. TL Powley (1977) Le faʻasolosolo o le hypothalamic syndrome, faʻaʻamuʻona, ma le vaitau o sephapha vaega. Psychol Rev 84, 89-126.
35. MF Dallman, N Pecoraro, SF Akana et al. (2003) Faʻanoanoa taimi ma gaʻo: o se vaaiga fou o 'taumafa faʻamafanafana'. Faʻaalia Natl Acad Sci USA 100, 11696-11701.
36. KC Berridge, CY Ho, JM Richard et al. (2010) O le tagata na faaosoosoina e 'ai: fiafiaga ma manaʻoga vaʻaia i le gaʻo ma le' ai o mea taumafa. Brain Res 1350, 43-64.
37. KC Berridge (2007) O le felafolafoaʻiga i luga o le matafaioi a le dopamine i le taui: o le mataupu mo le faʻaosofia o lagona malamalama. Psychopharmacology (Berl) 191, 391-431.
38. DA Highfield, AN Mead, JW Grimm et al. (2002) Toe faʻaleleia o le suʻesuʻeina o le koko i 129X1 / SvJ mice: aʻafiaga o le cocaine priming, cocaine cues ma le faʻatau meaʻai. Psychopharmacology (Berl) 161, 417-424.
39. KD Carr (2007) Faʻatapulaʻaina o taumafa masani: faʻaleleia atili aʻafiaga i luga o fualaau faasaina ma le siakiina o siama. Physiol Behav 91, 459-472.
40. HR Berthoud (2007) Fesoʻotaiga i le va o le 'mafaufau' ma le 'metabolic' brain i le pulea o meaʻai. Physiol Behav 91, 486-498.
41. BJ Rolls (2003) O le faʻasalalau o Amerika: vaega tele ma le afaina o le gasegase. Nutr i le asō 38, 42-53.
42. DA Levitsky & T Youn (2004) O le tele o meaʻai a le autalavou matutua, o le tele foi lena o le soona 'ai. J Nutr 134, 2546–2549.
43. B Wansink & J Kim (2005) Pepe popo i pakete tetele: o le tele o le tele e mafai ona aʻafia ai le taumafaina e pei o le tofo. J Nutr Educ Behav 37, 242–245.
44. B Wansink, K van Ittersum & JE Painter (2006) O aisa kulimi kulimi, sipuni, ma le tele o lona tuʻuina atu o vaega. Am J Prev Med 31, 240–243.
45. B Wansink & CR Payne (2008) 'Amioga' ai ma le lapoʻa i buffets Saina. Ova tele (Silver Spring) 16, 1957–1960.
46. BJ Rolls, LS Roe & JS Meengs (2006) O le lapoʻa o le lapopoʻa e mafua ai le faʻateleina o le faʻaaogaina o le malosi i le 2 aso. J Am Diet Assoc 106, 543–549.
47. A Sclafani & D Springer (1976) Meaʻai puta i tagata matutua isumu: tutusa ma hypothalamic ma tagata lapoʻa syndromes. Physiol Behav 17, 461–471.
48. MG Tordoff (2002) Mataʻutia e ala i filifiliga: le malosi o le faʻaogaina o meaʻai i mea taumafa. Am J Physiol Regul Integr Comp Physiol 282, R1536-R1539.
49. GD Petrovich & M Gallagher (2003) Amygdala subsystems ma le faʻatonutonuina o le fafagaina o amioga e ala i faʻaaliga taua. Ann NY Acad Sci 985, 251–262.
50. IE de Araujo, AJ Oliveira-Maia, TD Sotnikova et al. (2008) Taumafa i mea taumafa i le leai o se mea e iloa ai le initaneti. Neuron 57, 930-941.
51. HR Berthoud, NR Lenard & AC Shin (2011) Meaʻai tau, hyperphagia, ma le puta tele. Am J Physiol Regul Integr Comp Physiol 300, R1266 – R1277.
52. HJ Grill & R Norgren (1978) Le tofo faʻamalosia le tofo. I. Mimetic tali atu i gustatory faʻamalosia i neurologically masani isumu. Brain Res 143, 263–279.
53. JE Steiner (1973) O le tali faʻapitoa: matauga i tamaiti masani ma anancephalic pepe fou. Bethesda, MD: US Department of Health, Education, ma le Uelefea.
54. KC Berridge (2000) Fuaina o aʻafiaga i meaola ma pepe: microstructure o mamanu faʻaalia o le toe faʻafoʻiina o tofo. Neurosci Biobehav Rev 24, 173-198.
55. KC Berridge & ML Kringelbach (2008) Le aʻafia o neula loloto o le fiafia: taui i tagata ma manu. Psychopharmacology (Berl) 199, 457-480.
56. JV Verhagen (2006) Laʻau o loʻo faʻaogaina ai le tele o mea taumafa a le tagata: le malamalama. Brain Res Brain Res Rev 53, 271-286.
57. ET Rolls, JV Verhagen & M Kadohisa (2003) Faʻaaliga o le tuʻuina atu o meaʻai i le primate orbitofrontal cortex: neurons tali atu i le viscosity, grittiness, ma capsaicin. J Neurophysiol 90, 3711–3724.
58. ET Rolls (2000) Le cortex poʻo le taui taui. Cereb Cortex 10, 284-294.
59. DM Small, M Jones-Gotman, RJ Zatorre et al. (1997) O se matafaioi mo le faʻamaonia pito i luma o le tino i le tofoina o le tulaga taua. J Neurosci 17, 5136-5142.
60. DM Small, DH Zald, M Jones-Gotman et al. (1999) Nofoaga Faʻasalaga Faʻaleagaina a tagata: o se toe iloiloga o faʻamaumauga o le neuroimaging galuega. Neuroreport. 10, 7-14.
61. IE de Araujo, ML Kringelbach, ET Rolls et al. (2003) Sui o le tofo o le susu i le faiʻai o le tagata. J Neurophysiol 90, 313-319.
62. IE de Araujo, Et Rolls, ML Kringelbach et al. (2003) Faʻafeiloaʻiga-faʻafeiloaʻiga olfactory, ma le faʻataʻitaʻiga o le manaia o le tofo, i le faiʻai o le tagata. Eur J Neurosci 18, 2059-2068.
63. ML Kringelbach (2004) Meaʻai mo mafaufauga: mea faʻalogo i tua atu o le homeostasis i le faiʻai o le tagata. Neuroscience 126, 807-819.
64. KC Berridge, TE Robinson & JW Aldridge (2009) Faʻamavaeina vaega o taui: 'fiafia', 'manaʻomia', ma le aʻoaʻoina. Curr Opin Pharmacol 9, 65–73.
65. W Schultz, P Dayan & PR Montague (1997) O se neural substrate o valoʻaga ma taui. Saienisi 275, 1593–1599.
66. RM Carelli (2002) O le nucleus accumbens ma le taui: suʻesuʻega neurophysiological i le amio o manu. Behav Cogn Neurosci Rev 1, 281-296.
67. L Hernandez & BG Hoebel (1988) O le fafagaina ma le hypothalamic e faʻaosofia ai le faʻateleina o le aofaʻi o le dopamine i mea taua. Physiol Behav 44, 599-606.
68. O le Hajnal, GP Smith & R Norgren (2004) Oral sucrose stimulate faʻateleina accumbens dopamine i le isumu. Am J Physiol Regul Integr Comp Physiol 286, R31 – R37.
69. GP Smith (2004) Accumbens dopamine o loʻo faʻasalalau le aafiaga faʻamanuiaina o le faaosofia o le orosensory e le sucrose. Faʻaaoga 43, 11-3.
70. TR Stratford & AE Kelley (1999) Faʻamaoniga o se fesoʻotaʻiga i le va o le nucleus accumbens shell ma lateral hypothalamus faʻapipiʻi le faʻatonutonuina o le fafagaina amioga. J Neurosci 19, 11040–11048.
71. GC Harris, M Wimmer & G Aston-Jones (2005) O se matafaioi mo le pito i tua o le hypothalamic orexin neurons i le sailia o taui. Natura 437, 556–559.
72. C Peyron, DK Tighe, AN van den Pol et al. (1998) Neurons o loʻo aofia ai le hypocretin (orexin) poloketi i le tele o masini faʻaoga. J Neurosci 18, 9996-10015.
73. T Nakamura, K Uramura, T Nambu et al. (2000) O le hyperlocomotion e faia i Orexin ma le faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻatalanoaina e le dopaminergic system. Brain Res 873, 181-187.
74. TM Korotkova, OA Sergeeva, KS Eriksson et al. (2003) Faʻaleleia o le faʻalauteleina o launiumini o dopaminergic ma nondopaminergic i luga o le uʻu e ala i uila / hypocretins. J Neurosci 23, 7-11.
75. TA Hare, J O'Doherty, CF Camerer et al. (2008) Faʻamavaeina o le matafaioi a le orbitofrontal cortex ma le striatum i le faʻatatauina o sini taua ma faʻailoga sese. J Neurosci 28, 5623–5630.
76. TT Auai, M Brass, HJ Heinze et al. (2008) Iloiloga le lelei o filifiliga saoloto i le faiʻai o le tagata. Nat Neurosci 11, 543-545.
77. A Bechara, H Damasio, D Tranel et al. (1997) Filifili manuia ao le i iloa le fuafuaga lelei. Saienisi 275, 1293-1295.
78. KM Hurley, H Herbert, MM Moga et al. (1991) Faʻasagaga faʻasaga o le cortex infralimbic o le rat. J Comp Neurol 308, 249-276.
79. HT Ghashghaei & H Barbas (2001) Neural interaksi i le va o le baseb forebrain ma functionally eseʻese muamua prefrontal cortices i le rhesus manuki. Neurosains 103, 593-614.
80. M Tettamanti, E Rognoni, R Cafiero et al. (2012) Auala vavalalata o le faʻaogaina o neural mo lagona eseese. Neuroimage 59, 1804-1817.
81. MJ Westerhaus & AD Loewy (2001) O le faʻatinoina o le faʻafitauli o neula i le cerebral cortex. Brain Res 903, 117–127.
82. ND Volkow & RA Wise (2005) Faʻafefea ona fesoasoani le tagofia o vailaʻau ia tatou malamalama i le lapoʻa? Nat Neurosci 8, 555–560.
83. ND Volkow, GJ Wang, JS Fowler et al. (2008) Faʻasalaga o le neuronal circuits i mea e fai ma vaisu ma mea oona: faʻamaoniga o togafitiga o togafitiga. Philos Trans R Soc London B Biol Sci 363, 3191-3200.
84. ML Pelchat (2002) O le nofo pologa a le tagata: meaʻai, manaʻoga, faʻamalosi, ma vaisu. Physiol Behav 76, 347-352.
85. AS Levine, CM Kotz & BA Gosnell (2003) Sugars: itu hedonic, neuroregulation, ma le malosi paleni. Am J Clin Nutr 78, 834S – 842S.
86. AE Kelley & KC Berridge (2002) O le neula o le natura taui: talafeagai i vailaʻau fai ma vaisu. J Neurosci 22, 3306–3311.
87. PS Grigson (2002) Faʻapei o fualaau faʻatekalo: eseese taui e faʻaogaina e auala masani? Physiol Behav 76, 389-395.
88. A Del Parigi, K Chen, AD Salbe et al. (2003) Pe tatou te le fiafia i meaai? Maua le 11, 493-495.
89. RL Corwin & PS Grigson (2009) Symposium aotelega aotelega - Meaʻai ua fai ma vaisu: mea moni poʻo tala fatu? J Nutr 139, 617-619.
90. PJ Rogers & HJ Smit (2000) Meaʻai manaʻomia ma meaʻai 'mea ua fai ma vaisu': o se faitioga faigata o le faʻamaoniga mai se biopsychosocial vaaiga. Pharmacol Biochem Behav 66, 3-14.
91. C Davis & JC Carter (2009) Faʻamalosi le soona fai o se mea ua fai ma vaisu. O se toe iloiloga o talitonuga ma faʻamaoniga. Faamalieina 53, 1–8.
92. DH Epstein & Y Shaham (2010) Cheesecake-'ai isumu ma le fesili o meaʻai vaisu. Nat Neurosci 13, 529–531.
93. SH Ahmed, PJ Kenny, GF Koob et al. (2002) Neurobiological faʻamaoniga mo le hedonic allostasis e fesootaʻi ma le faʻateleina o le koko. Nat Neurosci 5, 625-626.
94. A Markou & GF Koob (1991) Postcocaine anhedonia. O se manu faʻataʻitaʻiga o le aveina o cocaine. Neuropsychopharmacology 4, 17-26.
95. SJ Russo, DM Dietz, D Dumitriu et al. (2010) O le synapse o mea ua fai ma vaisu: faiga o le synaptic ma le faʻalauiloaina o le pisipisia i le nucleus accumbens. Trends Neurosci 33, 267-276.
96. SE Hyman, RC Malenka & EJ Nestler (2006) Neural auala o vaisu: o le matafaioi o taui-fesoʻoaʻoina ma manatuaina. Annu Rev Neurosci 29, 565–598.
97. GF Koob & M Le Moal (2005) Paleni o taui neurocircuitry ma le 'itu pogisa' o vailaʻau fai ma vaisu. Nat Neurosci 8, 1442–1444.
98. GF Koob & M Le Moal (2008) Faʻafitauli ma le faiʻai faʻafitauli antireward. Annu Rev Psychol 59, 29-53.
99. NM Avena, P Rada & BG Hoebel (2008) Faʻamaoniga mo le tagofia o suka: amioga ma neurochemical aafiaga o soʻo, soona inu suka. Neurosci Biobehav Rev 32, 20–39.
100. NT Bello, KL Sweigart, JM Lakoski et al. (2003) Faʻasalaina le faʻatauina faatasi ai ma le faʻatautaia o le gasegase e maua ai i totonu o le tulafono faatonutonu o le ave o le rat dopamine. Am J Physiol Regul Integr Comp Physiol 284, R1260-R1268.
101. NT Bello, LR Lucas & A Hajnal (2002) Faʻateleina le alualu i luma o le sukalafa i le faʻatonutonuina o le talipupuni D2 i le striatum. Neuroreport 13, 1575–1578.
102. P Cottone, V Sabino, L Steardo et al. (2008) O le faʻaogaina o le faʻaogaina o meaai e faʻaitiitia ai le faʻamalosia o le faʻamalosia o le aufaipese i kio. Am J Physiol Regul Integr Comp Physiol 295, R1066-R1076.
103. PM Johnson & PJ Kenny (2010) Dopamine D2 talimalo i mea ua fai ma vaisu-pei o le taui ua le lelei ma le malosi o le 'ai i puta lapopoʻa. Nat Neurosci 13, 635–641.
104. JW Dalley, TD Fryer, L Brichard et al. (2007) Nucleus accumbens D2 / 3 suʻega e vaʻaia le le mautonu o le amio ma le faʻamalosia o cocaine. Saienisi 315, 1267-1270.
105. GJ Wang, ND Volkow, PK Thanos et al. (2004) Faʻafeiloaʻi i le va o le gasegase ma le tagofia o fualaau faasaina e pei ona iloiloina e le ata o le neurofunctional: o se toe iloiloga o manatu. J Addict Dis 23, 39-53.
106. MM Boggiano, PC Chandler, JB Viana et al. (2005) Faʻatasi ma le faʻalavelave tuʻufaʻatasiga faʻasalaga tali atu i mea e faʻaaogaina i manumu pipi. Behav Neurosci 119, 1207-1214.
107. RL Corwin (2006) Uti o le tilivaina: o se faʻataʻitaʻiga o le tele naua o amioga? Faʻaaoga 46, 11-5.
108. NC Liang, A Hajnal & R Norgren (2006) O le fafagaina o le suauʻu sana na faʻateleina ai le accumbens dopamine i le isumu. Am J Physiol Regul Integr Comp Physiol 291: R1236 – R1239.
109. CT De Souza, EP Araujo, S Bordin et al. (2005) O le taumafaina o se meaʻai gaʻo e faʻamalosia ai se tali faʻataʻitaʻiga ma faʻaosofia ai le insulin i le hypothalamus. Endocrinology 146, 4192-4199.
110. M Milanski, G Degasperi, A Coope et al. (2009) O gaʻo eletise faʻamamaina e maua mai ai le tali o le mumusu e ala i le faʻamalosia o le TLR4 faʻamaonia i le hypothalamus: aʻafiaga mo le pathogenesis o le gaʻo. J Neurosci 29, 359-370.
111. M Milanski, AP Arruda, A Coope et al. (2012) O le faʻaleagaina o le mumū o le hypothalamic e faʻafefeteina ai le malosi o le insulin i le ate. Diabetes 61, 1455-1462.
112. AP Arruda, M Milanski, A Coope et al. (2011) O le mumū o le hypothalamic maualalo e maualalo ai le thermogenesis, faʻamalosia o le inisalini, ma le faʻaleagaina o le insulin. Endocrinology 152, 1314-1326.
113. VC Calegari, AS Torsoni, EC Vanzela et al. (2011) O le mumusu o le hypothalamus e taʻitaʻia ai le gaioiga o le mancreatic islet function. J Biol Chem 286, 12870-12880.
114. DJ Clegg, K Gotoh, C Kemp et al. (2011) O le taumafaina o se meaʻai maualuga-e maua ai le tutotonu o le inisalini tutoatasi e aunoa ma le faʻaleagaina. Physiol Behav 103, 10-16.
115. SC Benoit, CJ Kemp, CF Elias et al. (2009) O le palmitic acids e faʻasaʻoina ai le faʻamalosia o le inisalini e ala i le suia o le PKC-theta subcellular localization i le uati. J Clin Invest 119, 2577-2589.
116. KK Ryan, SC Woods & RJ Seeley (2012) Nofoaga i totonu o le neura faiga e fesoʻotaʻi ai le taumafaina o taumafa lelei-gaʻo lelei i le puipuiga o le sili atu adiposity. Cell Metab 15, 137–149.
117. JP Thaler, CX Yi, EA Schur et al. (2012) O le gaʻo e fesoʻotaʻi ma le manuaga o le hypothalamic i aʻa ma tagata. J Clin Invest 122, 153-162.
118. X Zhang, G Zhang, H Zhang et al. (2008) Hypothalamic IKKbeta / NF-kappaB ma le ER e faʻamalosia ai le leai o ni mea taumafa i le malosi o le le atoatoa ma le gaʻo. Cell 135, 61-73.
119. KA Posey, DJ Clegg, RL Printz et al. (2009) O le lipotic proinflammatory lipid accumulation, inflammation, ma le faʻamalosia o le inisalini i kusi na fafagaina ai se meaʻai tele-gaʻo. Am J Physiol Endocrinol Metab 296, E1003-E1012.
120. E Rother, R Kuschewski, MA Alcazar et al. (2012) Vaʻaia JOMK1 ma IKKbeta ma faʻaleagaina le vave gaosiga o le kulukose i le kulukose ina ua maeʻa le fafagaina o le gaʻo matua. Endocrinology 153, 770-781.
121. DE Cintra, ER Ropelle, JC Moraes et al. . (2012) O le gaʻo faʻamamaina o le gaʻo e maua mai ai meaʻai e mafua ai le faʻaogaina o meaʻai e maua i le gaʻo. PLOS ONE 7, e30571.
122. S Gupta, AG Knight, JN Keller et al. (2012) O gaʻo gaʻo umi umi faʻamalosia e faʻamaonia ai le faʻamaonia o faʻamaʻi afi i tagata vavalaʻau. J Neurochem 120, 1060-71.
123. CB de La Serre, CL Ellis, J Lee et al. (2010) O le meaʻai i meaʻai-maualuga-faʻaaogaina o le meaʻai i tamaʻi e fesoʻotaʻi ma suiga i le pepe microbiota ma le mumū. Am J Physiol Gastrointest Liver Physiol 299, G440-G448.
124. N Mohammed, L Tang, A Jahangiri et al. (2012) maualuga IgG maualuga e faasaga i siama faʻamaʻi faapitoa i tagata gasegase maso ma le maʻisuka ma mumusu ma le gasegase o meaʻai ma le glucose le le faapalepale. Metabolism. Lomiga faʻasalalau aʻo leʻi lolomiina.
125. YY Lam, CW Ha, CR Campbell et al. . (2012) Faʻateleina le faʻaogaina o le paʻu ma le microbiota e suia ai le fesoʻotaʻi ma le gaʻo o le suāsusu ma le faʻaleagaina o meaʻai i fualaau oona. PLOS ONE 7, e34233.
126. J Henao-Mejia, E Elinav, C Jin et al. (2012) O le dysbiosis e faʻafefeteina e le inflammasome e faʻatautaia ai le alualu i luma o le NAFLD ma le gaʻo. Natura 482, 179-185.
127. E Elinav, T Strowig, AL Kau et al. (2011) NLRP6 inflammasome e faʻamalosia ai le faʻaogaina o meaola o le microbial e faʻaogaina ai meaola ma lamatiaga mo colitis. Cell 145, 745-757.
128. K Harris, A Kassis, G Major et al. (2012) O le miti microbiota o se mea fou e fesoasoani i le gaʻo ma ona faʻafitauli o le tino? J Obes 2012, 879151.
129. M Vijay-Kumar & AT Gewirtz (2012) O faʻamataʻu i le NAFLD ma le puta tele e fesoʻotaʻi? Cell Metab 15, 419-420.
130. G Paulino, Serre C Barbier de la, TA Knotts et al. (2009) Faʻateleina faʻamatalaga o le faʻaleleia mo mea e faʻaauau i le mea o loʻo iai i totonu o le nodose ganglion o kiore o le aʻai. Am J Physiol Endocrinol Metab 296, E898-E903.
131. G de Lartigue, Serre C Barbier de la, E Espero et al. (2011) O le tele o meaʻai e mafua mai i le taumafataga e mafua ai le atinaʻeina o leptin i teteʻe alofilima vavalalata. Am J Physiol Endocrinol Metab 301, E187-E195.
132. MJ Donovan, G Paulino & HE Raybould (2009) O le faʻagaoioia o neura hindbrain i le tali atu i le gastrointestinal lipid ua faʻamalosia e le maualuga gaʻo, maualuga ai le malosi o meaʻai i isumu e masani ona faʻatupuina i le tino. Brain Res 1248, 136–140.
133. W Nefti, C Chaumontet, G Fromentin et al. (2009) O le maualuga o meaʻai taumafa e faʻaaogaina le totonugalemu o le tali ile satiation signals ma faʻafouina le faʻaaliga o faʻamatalaga o vailaau vavao i mumumu. Am J Physiol Regul Integr Comp Physiol 296, R1681-R1686.
134. S Kentish, H Li, LK Philp, TA O'Donnell et al. (2012) Diet-induced adaptation of vagal afferent function. J Physiol 590, 209-221.
135. DM Daly, SJ Park, WC Valinsky et al. (2011) Faʻatonuina o le intestinal afferent nerve satisite signaling ma vagalive afferente excitability i meaʻai na mafua ai le tele o meaʻai i le kiore. J Physiol 589, 2857-2870.
136. T Garland Jr, H Schutz, MA Chappell et al. (2011) O le pulea lelei o le faʻaaogaina o le lotofuatiaifo, gaioiga faʻavalea ma le faʻaaogaina o le malosi i aso taitasi e fesoʻotaʻi ma le mea oona: manatu o tagata ma le tootoo. J Exp Biol 214, 206-229.
137. P Bostrom, J Wu, MP Jedrychowski et al. (2012) O le myokine PGC1-alpha-faʻalagolago e faʻaaogaina ai le paʻu-e pei o le atinaʻe o le paʻepaʻe paʻepaʻe ma le thermogenesis. Natura 481, 463-468.