94/2/367
© 2011 American Society for Nutrition
+ Faʻatasiga Tusitala
- 1Mai le Iunivesite o Florida, College of Medicine, McKnight Brain Institute, Department of Psychiatry, Gainesville, FL (NMA ma MSG), ma le University of Princeton, Department of Psychology, Princeton, NJ (NMA).
+ Tusitala Tusitala
- ↵2 Lagolagoina e le Iunivesite o Florida.
- ↵3 Address Address to NM Avena, University of Florida, College of Medicine, McKnight Brain Institute, 100 South Newell Drive, L4-100, Department of Psychiatry, Gainesville, FL 32611. I-meli: [imeli puipuia].
Vaʻai tusiga tutusa ile itulau 371.
O le manatu e faapea o meaʻai na tupu mai i se mea e tatau ai ma se mea faʻafefe i se mea o le manaʻoga ma se vailaau faʻaleagaina ua faʻatalanoaina mo le tele o tausaga (1). Ae ui i lea, i le taimi ua mavae o le 10 y, o suʻesuʻega faʻapitoa na faʻaalia ai le tele o vavalalata i le va o mamanu o mea taumafa faʻaleagaina, o nisi taimi e vaaia i le oona, ma le tagofia o fualaau faasaina (2). O le iʻuga, ua fautuaina le "vaisu" i meaai gafatia, faatasi ai ma vailaau o le neurochimics ma amio e tutusa lelei i suesuega a le tagata ma i meaola manu (2, 3). I totonu o meaola falesuesue, o faailoga o le vavae ese o le opiate-pei o le a mafai ona vaaia pe a uma le faʻaleleia o le keloxone i mataupu ia o loʻo i ai i manu se talafaasolopito o le faʻasologa masani o le suauu. E le gata i lea, o le toleniina ma le faʻalauiloaina na lipotia i le va o le ava malosi, amphetamine, poʻo le cocaine ma le masalosalo ole suauu. Faatasi ai ma nei amio o suiga ia o suiga i le mesolimbic dopamine ma opioid e ogatusa ma aafiaga ua vaaia i le tali atu i le tele o fualaau faasaina, e ui lava o meaola e faalagolago i meaai mama. Suesuega a tagata na faia e ala i le faʻaaogaina o mea faʻapitoa mo le mafaufau e faʻaalia ai meaʻai (addiction) (le Yale Food Addiction Scale) (4), faatasi ai ma sailiiliga e taʻu mai ai le faateleina o le faʻafouina o le neura i totonu o vaʻa faiʻai o taui e pei o se faʻasaʻoina o togi o meaʻai e fai ma vaisu (3). O isi galuega e fesoʻotaʻi atu i le tele o faʻamaoniga o mea ua fai ma vaisu (5). I le tuufaatasiga, i luga o nei faavae ma nisi faamatalaga faaopoopo, o se tali o mea ua fai ma vaisu i meaʻai e mafai ona pala, e mafai, i se vaega, ona siitia le faateleina o mea taumafa e mafai ona oo atu ai i le gaʻo.
Le galuega talu ai nei a Epstein et al (6) ua lipotia mai i lenei lomiga o le Tusi o talaaga le faalauteleina o le talitonuga o mea ua fai ma vaisu i le tuuina atu o faamatalaga fou lea e taulai atu i le manatu o le agaigai i meaai lelei i tamaitai. O loʻo iloa o le faʻaalia pea o le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina e mafai ona faʻafefeina ai le faapalepale, e mafua ai le faʻalauteleina o le faʻasalalau i se vailaʻau o le faʻaleagaina e maua ai se tulaga e manaʻomia ai le tele o fualaau faasaina ina ia maua ai le euphoric aafiaga. E le tusa ai ma le mea e ono faʻamoemoeina mai le mafaufauga o mea ua fai ma vaisu, o suʻesuʻega talu ai ua faʻaalia i lalo o tulaga masani e masani ona faʻaauau e tagata le faʻaaogaina o taumafa lava e tasi, ae o lenei aafiaga e ono pupuʻu (7). O iinei, o Epstein et al na suʻesuʻeina aafiaga faaletino o le faʻafeiloaia o meaai palemalie i luga o amioga masani, e ala i le tuʻuina atu o ni alo maualuluga ma faifeau e maua ai se meaʻai macaroni-ma-cisi i aso uma pe tasi i le vaiaso mo 5 wk. O le nonofo ai ma le faʻaitiitia o taumafa sa matauina ma le vave i fafine uma o loʻo i luga ole tamaʻitaʻi i le faʻasologa o faʻasalalauga i aso taʻitasi nai lo vaega o loʻo faʻaalia i taumafa palata i vaiaso taitasi (6).
O mea na maua e Epstein et al (6) tuʻuina atu le lagolagosua ma le taʻiala ile atinaʻeina o meaʻai, e pei o le fautuaga e taumafai tagata e 'ai i meaai tutusa i aso taitasi, lea e mafai ai ona faʻaauau tulaga masani o mea e ono faʻaitiitia ai le gasegase ma isi mea e sili atu. Ae ui i lea, o le galuega talu ai ua faʻaalia ai o le i ai o le tele o tofo avanoa e mafai moni ona faʻaleleia le malosi o taumafa (8). O le mea lea, o le eseesega o filifiliga lelei o meaai e foliga mai e taua tele i le fuafuaina o le masani pe leai foi pe atonu o le faapalepale i meaʻai e mafai ona atiaʻe. I la tatou meaʻai i aso nei, o le monotony ma le tutusa i taumafataga e seasea. O le tele o meaʻai faʻalapotopotoga, tele faleteuoloa mea taumafa i luga o tulimanu uma, ma le tele o filifiliga o meaʻai e sili ona lelei e saunia e nei faʻavae e maua ai le tele o mea taumafa e filifilia ai a tatou meaʻai. E le gata i lea, o le alualu i luma i le gaosiga o taumafa ma le faatoaga, faapea foi ma le faaulufaleina mai o meaai mai isi atunuu, e mafai ai ona tatou 'aina fualaau aina ma fualaau faisua i le aluga o le tausaga, lea e faaopoopo ai le tele o ituaiga ma filifiliga ia tatou taumafa. O le mea lea, e taua tele le galuega a Epstein et al e mafaufau i le fuafuaina ma le fuafuaina o taumafataga o taumafataga i le eseesega o le siosiomaga. E manino lava, e tatau ona maitauina e le aufailautusi a le aʻoga ma tagata ofisa o le soifua maloloina lautele e faapea o le eseesega i le lisi e le o se mea mama, ma e mafai ona fesootaʻi ma le faʻateleina o taumafa taumafa ma le faateleina o le numera o le tino.
E ui o le galuega a Epstein et al (6) o se faʻaopoopoga taua tele i tusitusiga, ua faʻamapulaʻaina e ala i le aofia ai naʻo tamaitai e avea ma mataupu. E iloa o isi mea ua fai ma vaisu (faʻataʻitaʻiga, ava malosi, tapaa) e faʻaalia manino ai feeseeseaiga i feusuaʻiga e uiga i le auala e tali atu ai tagata i fualaau faasaina ma fualaau faasaina. Ma le isi, galuega a Wang et al (9) ua faaalia ai o le pulea o le loto pulea i luga o le manao e ai, o loo taofia i tamaitai, ae le o alii, ma o lenei mea o le a mafua ai le eseese o feusuaiga i le gaʻo. O le mea lea, o le a taua tele le suʻesuʻeina pe o mea e maua i le suʻesuʻega o loʻo i ai nei e oʻo atu i alii.
I le aotelega, o le mauaina o le masaniga umi mo meaai umi e mafai ona tupu, e taua i le faalauteleina o lo tatou malamalamaaga i le faatonutonuina o mea taumafa, ma masalo o le taufaasese i le tagofia o meaʻai. O le taumafa e le o ni meaʻai, o loʻo faʻateleina ona suʻesuʻeina, faʻapitoa i se vaega e ala i taumafaiga ina ia malamalama ma faʻaititia le faʻamaʻi pipisi. E ui lava e tele mea ua matou aʻoaʻoina e uiga i amioga e faʻamalosia ai le fafagaina i tausaga talu ai, ae maise lava e tusa ai ma le 'ai o meaʻai, e le tatau ona matou iloa se faʻataʻitaʻiga o amioga e faʻamaonia. O suʻesuʻega o vaisu o mea taumafa ma faʻaliliuga i meaʻai ma meaʻai tele e faʻamalosia e ala i le sailia o masaniga. Afai e faaititia le malosi o le malosi pe a maeʻa ona faʻaalia pea lava meaʻai e tasi, o le isi laasaga o le a malamalama lelei i le faia o le faiʻai e faʻatasi ai ma lenei amio. Ua amata ona manino o togafitiga faafomaʻi fou mo le tagofiaina o meaai e mafai ona iu ai i le faʻavaeina o togafitiga o vailaau faʻasaina (10). O le malamalama i le fafagaina o mamanu ma ituaiga o meaʻai e maua ai le amio masani pe a faʻatusatusa i le faʻaogaina e taua i le faʻalauteleina o la tatou auala i le suʻesuʻeina o togafitiga o nisi ituaiga o meaʻai e fai ma vaisu.
tautinoga
E leai se tasi o tusitala na i ai se feeseeseaiga e lipoti atu.
FUAFUAGA
- 1.↵
- Gold MS
. Mai le moega i le nofoa ma toe foi mai: se 30-tausaga saga. Physiol Behav (Epub muamua le lomiga 28 Aperila 2011).
- 2.↵
- Avena NM,
- Rada P,
- Hoebel BG
. Molimau mo le tagofia o le suka: amioga ma le neurochemical effects o le faʻafefeteina, sili atu meaʻai suka. Neurosci Biobehav Rev 2008; 32: 20-39.
- 3.↵
- Gearhardt AN,
- Yokum SY,
- Orr PT,
- Stice E,
- Corbin WR,
- Brownell KD
. Faʻaleagaina i totonu o Neural meaʻai o vaisu. Arch Gen Psychiatry (Epub muamua le lomiga 14 Aperila 2011).
- 4.↵
- Gearhardt AN,
- Corbin WR,
- Brownell KD
. Faʻavae muamua o le Yale Food Addiction Scale Appetite 2009; 52: 430-6.
- 5.↵
- Volkow ND,
- Wang GJ,
- Fowler JS,
- Teland F
. O loʻo faʻafeiloaʻi i luga o vailaʻau faʻasolosolo i mea e fai ma vaisu ma oona: faʻamaoniga o togafitiga. Philos Trans R Soc London B Biol Sci 2008; 363 (1507): 3191-200.
- 6.↵
- Epstein LH,
- Carr KA,
- Cavanaugh MD,
- Paluch RA,
- Pupuni ME
. Faʻagasolo taimi umi i mea taumafa i fafine feoaʻi ma fai ava. Am J Clin Nutr 2011; 94: 371-6.
- 7.↵
- Epstein LH,
- Temple JL,
- Roemmich JN,
- Pupuni ME
. Faʻaauau o se faʻamoemoega o taumafa a tagata soifua. Psychol Rev 2009; 116: 384-407.
- 8.↵
- Epstein LH,
- Robinson JL,
- Temple JL,
- Roemmich JN,
- Marusewski AL,
- Nadbrzuch RL
. Eseesega o aʻafiaga masani o amioga faʻaosofia mo taumafa ma le malosi o taumafa i tamaiti. Am J Clin Nutr 2009; 89: 746-54.
- 9.↵
- Wang GJ,
- Volkow ND,
- Telanf F,
- 'ua al
. Molimau o eseesega o alii ma tamaitai i le gafatia e taofiofia ai le faia o le failele e mafua mai i le malosi o meaʻai. Faʻaalia Natl Acad Sci USA 2009; 106: 1249-54.
- 10.↵
- Blumenthal DM,
- Gold MS
. Neurobiology o meaʻai ua fai ma vaisu. Curr Opin Cl