Fronto-striatal dysregulation i vaisu o fualaau faasaina ma taaloga faitupe faʻamaʻi: Faʻasalaga faifaipea? (2013)

Neuroimage Clin. 2013; 2:385–393.

Lomia i luga o le initaneti Mar 5, 2013. Tui:  10.1016 / j.nicl.2013.02.005

PMCID: PMC3777686

O lenei tusiga ua taua e isi tusiga i le PMC.

Alu i le:

lē faʻatino

O suiga i le gaosiga o meaʻai e totonugalemu i manatu autu o le mafaufau o vaisu, faʻatasi ai ma vaʻaiga eseese e faia e le faʻaletonu o le taui, faʻamalosi faʻamalosi, ma manatu le mautonu. O le MRI galue ua avea ma auala sili e suʻe ai nei faʻamatalaga, faʻatasi ai ma faʻataʻitaʻiga faʻamaonia faʻamaonia faʻalavelave i le maualuga o le striatum, medial prefrontal cortex, ma vaega faʻatasi. Ae ui i lea, o faʻaaliga o hypo-reactivity ma hyper-reactivity o lenei circuitry i vaega o vaisu fualaau o loo lipotia i le fua tutusa. O su'esu'ega fa'apenei o lo'o fa'aalia i tusitusiga o lo'o tula'i mai e uiga i taaloga faitupe, lea na molimauina talu ai nei le o'o mai o le matua. O le faʻamoemoe muamua o lenei tusiga o le iloiloina lea o nisi o auala faʻapitoa o nei faʻataʻitaʻiga e mafai ona aʻafia ai le vaʻaia o le vaʻaia o aʻafiaga o vaega, e aofia ai le tulaga faʻavae, faʻatulagaina o faʻataʻitaʻiga ma le taimi, ma le natura o faʻataʻitaʻiga faʻanatinati (fualaau faʻasaina. , tupe, po'o taui muamua). O le fa'amoemoe lona lua o le fa'amamafaina lea o le fa'ata'ita'iga o lo'o ofoina mai e le pathological gambling, e fai ma fa'ata'ita'iga o vaisu 'o'ona saoloto' ma se ma'i lea e mafai ai e galuega o le fa'amalosia o tupe ona maua ai se fa'afanua sili atu ona sa'o i oloa fa'aleagaina. O la matou fa'ai'uga e fa'apea o fa'ai'uga fa'apitoa i le fa'atulagaina o galuega e foliga mai e mafai ona fa'aosoina ese'esega kulupu i le pito i luma o le ta'amilosaga i itu fa'afeagai atoa, e o'o lava i galuega ma fesuiaiga o galuega e foliga tutusa. O le eseesega i le va o mafaufauga faʻapitoa o vaisu o le a manaʻomia ai se lautele lautele o faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga, faʻatasi ai ma le tele o suʻesuʻega e manaʻomia i le faʻagaioiina o faʻataʻitaʻiga o meaʻai muamua, gaioiga faʻafefe, ma i vaega vaivai / lamatia.

uputatala: Vaisu, Pathological taaloga faitupe, fMRI, Ventral striatum, Gaioiina o mea'ai

1. Faatomuaga

O faʻamatalaga o loʻo iai nei o vaisu o vailaʻau o loʻo faʻamalamalamaina tele e le neurobiological faavae o amioga faʻaosofia, faʻatasi ai ma le taulaʻi muamua i le gaosiga o meaʻai. E tele a'oa'oga fa'ale-mafaufau ua tu'uina atu e fa'ailoa mai ai suiga i le fa'agaioiina o mea'ai e ono fa'ailoa ai le tulaga ua fai ma vaisu, pe fa'amatala ai le suiga i vaisu. Mo se faataitaiga, o le taui le lava manatu (Blum et al., 2012; Comings ma Blum, 2000) o lo'o fa'atū mai e fa'apea, o le lē lagona fa'alenatura e fa'atatau i le fa'atupu fa'anatura e fa'atupu ai le fa'atupu o le tagata i le inuina o fualaau fa'asaina e fai ma taui. Sali fa'aosofia or lagona tala (Robinson ma Berridge, 1993, 2008) fa'ailoa mai o le tali atu o le fai'ai i vaila'au o le fa'aleagaina e fa'ateleina pe a fa'aaoga fa'afia, ina ia o'o mai ai le sa'ilia o vaila'au e pule fa'ata'ita'i amioga i luga ole amio fa'amanuiaina. I le sefulu tausaga ua tuanaʻi, o suʻesuʻega a le MRI (fMRI) o loʻo fai ma vaisu ua avea ma auala tutotonu o le faʻatalanoaina i le va o nei faʻamatalaga, aua e mafai ona faʻamaonia lelei faiga faʻameamea i le tele o suʻesuʻega faʻalauiloa lauiloa, e pei ole Knutson's Monetary Incentive Delay Task (MIDT). ) (Knutson et al., 2001). I se tasi itu, o nei faʻataʻitaʻiga e faʻaalia ai le tulaga faʻapitoa, i le faʻamoemoeina o le faʻaogaina o le faʻaogaina o mea ua fai ma vaisu i le dopamine-innervated regions i le striatum ma le vaega medial o le prefrontal cortex (mPFC). Peitai, o le ala o aafiaga e matua'i iloga le le ogatasi, ma le tele o fa'ata'ita'iga maualuga e fa'ailoa mai ai hypo-gaioiga po'o hyper-gaioiga o itulagi tutusa taui (Hommer et al., 2011). O le fa'amoemoe muamua o le tusiga o lo'o i ai nei o le iloiloina lea o nisi o mamanu o nei fa'ata'ita'iga e mafai ona iloa ai le fa'atonuga o le a'afiaga.

O le faʻamoemoe lona lua o le iloiloina lea o le lautele lautele o faʻafitauli faʻaletonu o le a amanaʻia i totonu o le DSM5, lea e faʻapitoa e tuʻuina atu e aofia ai taaloga faʻapitoa (e toe faʻaigoaina 'Disordered Gambling') e pei o le faʻataʻitaʻiga o le. amioga faʻafeusuaiga. O suʻesuʻega muamua o le neuroimaging o taaloga faʻapitoa na lolomiina i le ogatotonu o 2000s (Potenza et al., 2003a, 2003b; Reuter et al., 2005), ma i le tausaga ua tuanaʻi, o lenei fanua ua matua ma le lipotia o suʻesuʻega fMRI sili ona malosi e fa e oʻo mai i le taimi nei (Balodis et al., 2012a; Miedl et al., 2012; Sescousse et al., 2010; van Holst et al., 2012b). E pei o suʻesuʻega o vaisu vailaʻau, o nei pepa i taaloga faʻamaʻi faʻamaʻi ua vavaeeseina striatum ma mPFC itulagi o loʻo taoto i le totonugalemu o lenei fesoʻotaʻiga faʻalavelave, ae toe fai atu, o le itu o aʻafiaga i luga o suʻesuʻega e fa e le ogatasi. I le iloiloina o nei suʻesuʻega, o le a matou faʻamamafaina foliga o le pathological taaloga faitupe matou te talitonu e avea o se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga taua mo vaisu fanua, ma le leverage e mafai ona maua e lenei maʻi mo le foia o le natura o le dysregulation i le faʻamalosia gaioiga i vaisu vailaʻau. .

2. O a'oa'oga fa'ale-mafaufau o vaisu fa'asaina

O taʻaloga faʻaosofia na muamua aʻafia i vaisu e ala i le matauina o vailaʻau o le faʻaleagaina e faʻateleina le tuʻuina atu o le dopamine i totonu o nei taʻaloga (Poto, 2004). O le taulaiga autu o nei aʻoaʻoga o loʻo i luga o le faʻaogaina o le manaʻo e pulea ai amioga, ma le taofiofia o nei amioga (Bechara, 2005; Goldstein ma Volkow, 2002; Jentsch ma Taylor, 1999). I totonu o lenei taʻiala, o vaisu e mafai ona fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le faʻaogaina o amioga i faʻamalosi e fesoʻotaʻi ma vailaʻau, poʻo le faʻaitiitia o le faʻatonutonuina o le taofiofia. A'o fa'ailoa e manatu fa'aonaponei faiga uma e lua, o isi fa'amatalaga e eseese i le mamafa latou te gafatia e ta'itasi. E le gata i lea, o faʻamatalaga faʻapitoa e faʻamamafaina ai aʻafiaga faʻafitauli e faʻaalia ai le (muamua) faʻaalia i vaisu, poʻo le suiga mai le faʻaogaina faʻafuaseʻi i vaisu atoatoa. O le mea moni, o aʻoaʻoga o loʻo faʻamatalaina i lalo e faia ai ni vaʻaiga eseese pe o le a faʻaalia e tagata ua fai ma vaisu se faʻaopoopoga, masani, poʻo le faʻaitiitia o le tali atu i le neural i mea faʻamalosi e fesoʻotaʻi ma vaisu, poʻo ni faʻataʻitaʻiga e le o ni fualaau faʻasaina. O ia valo'aga e matua talafeagai mo su'ega ma le fMRI.

O le manatu o le le atoatoa o le taui o loʻo valoia ai o le aʻafia i vaisu e mafua mai i se faiga faʻaletonu pe le aoga o le dopaminergic (Comings ma Blum, 2000). I lenei setete, o taui faʻanatura o le a maua mai ai naʻo se tali faʻaitiitia, ina ia le mafai ai e se faʻamalosiaga tauia ona faʻaosoina le faiga o le dopaminergic i le tulaga manaʻomia e faʻaosoina ai le faiʻai 'taui cascade' (Blum et al., 2012), ma o aafiaga masani o le a le lava se aafiaga i luga o amioga faaosofia. O se taunuuga, o le a sailia e le tagata ni aafiaga sili atu - e aofia ai ae le gata i le tagofia o fualaau faasaina - e ave ai le faʻamalolo o le dopamine ma faʻagaoioia le taui. O le manatu o le le atoatoa o le taui na afua mai i faʻamaumauga faʻapitoa e faʻaalia ai o se fesuiaiga i le dopamine D2 receptor gene (Taq1A DRD2) na sili atu ona taatele i tagata mamaʻi e faʻalagolago i le ava (Blum et al., 1990; Noble et al., 1991) ma sa fesoʻotaʻi ma se tulaga o le hypo-dopaminergic. O lenei genotype na sosoo ai ma le fesoʻotaʻi atu i isi faʻafitauli o mea ua fai ma vaisu, e aofia ai le pathological gambling (Comings et al., 1996, 2001). O le tulaga ogaoga o le hypo-dopaminergic e mafai foi ona tupu e ala i ala siʻosiʻomaga e pei o le faʻaumiumi o le faʻalavelave i le atuatuvale (Blum et al., 2012; Madrid et al., 2001). I totonu o tagata, suʻesuʻega o suʻesuʻega positron emission tomography (PET) ua faʻaalia ai o le faʻamalolo o le dopaminergic e mafua mai i le methylphenidate e maualalo ifo i tagata ua fai ma vaisu, pe a faʻatusatusa i faʻatonuga (Martinez et al., 2007; Volkow et al., 1997). Peita'i, a'o fa'ailoa mai e nei fa'ai'uga se tulaga o le hypo-dopaminergic i le fai'ai ua fai ma vaisu, e le mafai ona fa'amautuina le mafua'aga. O le tulaga o le hypo-dopaminergic e mafai ona fa'atusalia ai se fa'aletonu a'o le'i fa'ama'i, po'o se i'uga fo'i o le fa'aaogaina masani o vaila'au.

O se faʻataʻitaʻiga faʻatusatusa, faʻamalosi salience, e taulaʻi foʻi i le faʻailoga o le dopaminergic o amioga faʻalatalata (Robinson ma Berridge, 1993, 2001, 2008), ae o loʻo valoia o loʻo i ai le faiʻai ua fai ma vaisu i se tulaga hyper-dopaminergic. O le faʻaosofia tele o le dopamine system e iloa e mafua ai le faʻateleina o gaioiga dopaminergic e faʻasaʻo i le masani, e le pei o le tali atu i taui masani (Di Chiara, 1999). E ala i le faʻaaogaina faifaipea o le tali o le dopaminergic e faʻaalia (Robinson ma Becker, 1986). E le gata i lea, o le faifai pea o le faʻaogaina o le vailaʻau (faʻaosoina se tali tele dopaminergic) faʻatasi ai ma faʻaosofia o le siosiomaga (faʻataʻitaʻiga, vailaʻau vailaʻau), e taʻitaʻia ai nei faʻamalosi e maua ai le faʻalauteleina o le salience ma puʻeina le gauai, i luga atu ma luga atu o faʻamanuiaga masani (Robinson ma Berridge, 1993). E le pei o le le atoatoa o le taui, e leai se manaʻoga mo se faʻalavelave faʻafuaseʻi i le faagasologa o taui faʻanatura, aʻo tupu aʻe le vaisu o se taunuuga o le faʻamalolo o le dopamine. O fa'ata'ita'iga manu ua tele le lagolago mo lenei fa'ata'ita'iga (fa'ata'ita'iga, Di Ciano, 2008; Harmer ma Phillips, 1998; Taylor ma Horger, 1999); mo se faʻataʻitaʻiga, o isumu na muaʻi faʻaalia i le cocaine na faʻaalia le faʻafaigofieina o aʻoaʻoga pe a faʻafesoʻotaʻi se tala faʻaosofia ma se faʻamalosi faʻamalosi lea na faʻapipiʻiina muamua ma cocaine (Di Ciano, 2008). Ae ui i lea, o faʻamaoniga tuusaʻo i tagata ua faʻaitiitia le faʻamalosia. Mo se faʻataʻitaʻiga, suʻesuʻega PET faʻaalia a faʻaitiitia i striatal dopamine receptors i tagata ua fai ma vaisu (Martinez et al., 2004; Volkow et al., 1990), o lona uiga a hypo-maaleale faiga dopamine. Robinson ma Berridge (2008) fa'apea o le fa'alogona e mafai ona fa'aalia na'o totonu lava o fa'alapotopotoga fa'ale-mafaufau, pei o le si'osi'omaga o le tagofia o fualaau fa'asaina ae le o se si'osi'omaga fou e pei o se su'esu'e fai'ai, e fa'afaigata ai ona fa'ata'ita'i le manatu ile neuroimaging galue.

O le vasega lona tolu o faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻamamafaina ai le le atoatoa i le pito i lalo o le taofiofia o le puleaina o fualaau faasaina, faatasi ai ma se suiga i le autu o le neuroanatomical taulaʻi mai le striatum i le PFC (Bechara, 2005). O le maualuga o uiga i le impulsivity ma o latou neuropsychological counterpart, le lelei o le taofiofia o le pulea, e mafai ona faʻaalia ai le faʻataʻitaʻiga muamua o vailaʻau faʻapea foʻi ma suiga i le faʻaleagaina ma le faʻalagolago (Verdejo-García et al., 2008). I se tulaga talitutusa, ua fautuaina e faapea o le talavou e mafai ona fai ma sui o se vaitaimi taua o le matua, o le taimi lea o le faateleina o le maualuga o uiga impulsivity e tuua ai se tagata e vaivai i le atinaʻeina o se vaisu (Chambers et al., 2003). O le impulsivity hypothesis e leai se mamafa faʻapitoa i le faʻamalosia o vailaʻau, ma o lea o suiga tutusa o le a faʻamoemoeina i vaisu i le gaioiga o taui masani. E le gata i lea, e ala i le faamamafaina o le pulea i luga-lalo o le tali atu, o le impulsivity hypothesis e mafai ona faigofie ona faʻafeiloaʻi le avanoa e ono fesoʻotaʻi ai vaisu ma le faʻaitiitia o le lagona i. faʻalavelave i'uga, a le o po'o le fa'aopoopo i, so'o se suiga i le fa'agaioiina o mea'ai. O le mPFC ua faʻaalia e taua tele le faʻatumauina manuia faʻalavelave i faʻataʻitaʻiga manu, ona o faʻamaʻi o lenei itulagi e mafua ai le faʻateleina o le impulsivity (Gill et al., 2010). I totonu o tagata, o se suʻesuʻega MRI faʻavae i tagata soifua maloloina na lipotia mai o le mPFC voluma i totonu o le tagata na faʻamaopoopoina ma fua o le impulsivity (Cho et al., 2012). Le faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave ma le salience attribution (I-RISA) faʻataʻitaʻiga o vaisu (Goldstein ma Volkow, 2002; Goldstein et al., 2009) na atiaʻe e tuʻufaʻatasia le faʻateleina o le faʻaogaina o faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma fualaau faʻasaina ona o se taunuuga o le toe faʻaaogaina o fualaau faasaina (e tusa ai ma le faʻataʻitaʻiga faʻamalosi salience), ma le le atoatoa o le faʻaleagaina i le impulsivity ma le pito i lalo i lalo e tuʻu ai se tagata e ono aʻafia i vaisu. .

O vaega e tolu o faʻataʻitaʻiga latou te faia ni vaʻaiga eseese e uiga i le faʻavae o vaisu, ma faʻapitoa e uiga i le faʻaopoopoga poʻo le faʻaitiitia o gaioiga faʻatatau i taui i vaega o mea ua fai ma vaisu e faʻatatau i pulega. E tusa ai ma le gaioiga o le dopaminergic subcortical, o le manatu o le le atoatoa o le taui o loʻo faʻaalia ai a faʻaitiitia i le fa'aogaina o taui, lea o le a a'afia ai le fa'aogaina o le mana'o e fa'atatau i vaila'au ma le leai o ni vaila'au. O le faʻamalosia o le salience ma le impulsivity hypothesis o loʻo vaʻai uma e faapea o le subcortical dopaminergic tali atu i fualaau faʻasaina e faateleina; ae ui i lea, o nei tala e lua e eseese a latou valoʻaga e uiga i le tali atu i meaʻai e le o ni fualaau faʻasaina: o le faʻamalosia o le salience e lelei le agnostic i luga o ia faʻaosofia, ae o le impulsivity hypothesis o loʻo valoia ai le hypersensitivity lautele o le fesoʻotaʻiga taui subcortical. E le gata i lea, o le impulsivity hypothesis o loʻo i ai se matafaioi taua mo le galuega a le mPFC, lea e tatau ona faʻaititia ma fesoʻotaʻi ma le le atoatoa o le faʻaogaina o le faʻalavelave. O le impulsivity hypothesis e sili ona fetaui ma soʻo se suiga i le neural tali atu i mea leaga.

E ui o le tele o nei valoʻaga e matuaʻi faʻafeagai, e tatau i se tasi ona manatua o vaisu o se maʻi maʻi ma tulaga faʻaletino. O fa'ata'ita'iga tu'ufa'atasi e mafai ona fa'amalamalama lelei le tulaga fa'aletonu ma le tu'uina atu o fualaau fa'asaina (le lava o taui) po'o le suiga i le fa'amalosia o fualaau fa'asaina (fa'amalosi salience). O le taimi lava e faʻaalia ai le vaisu, o loʻo i ai se isi faʻataʻitaʻiga faʻataʻamilosaga, mai le inupia / inupia i le alu ese ma aʻafiaga leaga, i le popole ma le faʻamoemoe (Koob ma Le Moal, 1997). O nei la'asaga e ono a'afia ai faiga fa'aosofia e ese'ese; ae o le 'maualuga' i le taimi o le onana o loʻo faʻaalia i le faʻateleina o le dopamine transmission (Volkow et al., 1996), ma o le faaui i tua e fesoʻotaʻi ma le faʻaogaina o le gaioiga o auala tutusa (Martinez et al., 2004, 2005; Volkow et al., 1997). O le mea lea, o le heterogeneity falemaʻi ma le taimi o suʻega e faʻatatau i le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina mulimuli e ono i ai se aafiaga faʻaalia i galuega tau taui. O nisi faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻi lata mai ua amata ona tuʻufaʻatasia manatu i vaega eseese o vaisu (Blum et al., 2012; Leyton, 2007). O le manatu faʻamalosi faʻamalosi e faʻaalia ai o vaivaiga faʻaleaogaina i galuega faʻapitoa e mafai ona faʻamatalaina pe aisea e naʻo se vaega o tagata taʻitoʻatasi o loʻo faʻaalia i vailaʻau faʻamalosi e faʻaauau ona atiaʻe se vaisu (Robinson ma Berridge, 2008). O le faʻataʻitaʻiga dopamine e lua e Leyton (2007) o loʻo fautua mai o le faʻamalosi faʻamalosi e faʻamalosi i le tali atu i faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma vaisu, ae o lenei mea e mafai ona taʻitaʻia ai le faʻaititia o faʻataʻitaʻiga o meaʻai e le o ni fualaau faʻasaina i le aluga o taimi, ina ia mafai ai ona faʻaogaina le gaioiga o taui masani i le tulaga muamua ae faʻaitiitia i totonu. vaega ua fai ma vaisu.

3. Faʻaaogaina le fMRI e suʻesuʻe ai le faʻavae neural mo vaisu

Ole fa'ailoga ole maualuga ole okesene ile toto (BOLD) e fuaina ile fMRI e maua ai se fa'ailoga le tu'usa'o ole gaioioiga neural e mafua mai i suiga ile tafe toto ole cerebral, lea e atagia mai ai le fa'ateleina ole mana'omia ole malosi e mafua mai i gaioiga neural. Tuuina atu le taulaʻi i mafaufauga faʻapitoa o vaisu i luga o le dopamine transmission, e taua le iloa o le fMRI faailo o ni laasaga e aveese mai le dopaminergic neurons o le fesoʻotaʻiga taui, e pei o faʻamatalaga e uiga i suiga i gaioiga dopaminergic e tatau ona faia ma le faʻaeteete tele.

O auala o le dopamine e afua mai i le dopaminergic midbrain nuclei, e ui o nei nuclei e faigata ona vaʻaia i le fMRI (Düzel et al., 2009; Limbrick-Oldfield et al., 2012), ma o le tele o suʻesuʻega e taulaʻi atu i itulagi e maua ai mea mai le dopaminergic midbrain: o le pito i tua ma le ventral striatum, ma le tele o vaega o le pito i luma. O nei itulagi e lapoʻa tele, faʻaitiitia le paʻu o le tino, ma o le faailo BOLD e manatu e sili ona fetaui lelei ma mea e mafai ona faʻaogaina i le lotoifale e atagia ai mea faʻaoga dendritic i le itulagi ma gaioiga a interneurons i le lotoifale (Logothetis, 2003). E ui o suiga i le gaioiga galue o lenei 'tauia circuitry' ua faʻamatalaina o se faʻaogaina o mea faʻaoga o le dopaminergic, o se itulagi e pei o le striatum e maua le tele o mea e faʻaoga ma e aofia ai le tele o neuromodulators e ese mai i le dopamine. Pe a faʻamatalaina le fMRI iʻuga i tulaga o le hypo- poʻo le hyper-activity, e tatau foi i se tasi ona nofouta e le mafai e le fMRI ona faʻailoga tagata i le va o le faʻamalosi ma le faʻalavelave faʻalavelave, ma o le mea lea e mafai ai e se itulagi ona 'faʻamalosi' ona o se faʻaopoopoga o le faʻalavelave. gaoioiga.

O le mea e lelei ai, matou te le o faʻamatalaina iʻuga o le fMRI i le vavae ese. O se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga e faʻaogaina ai le PET o le faʻamalolo o le dopamine i se galuega tauia e faasaga i tali fMRI e faʻatatau i mea na tutupu i le taimi o le faʻamoemoeina o taui i tagata lava e tasi (Schott et al., 2008). O le faʻamalolo o le Dopamine i totonu o le ventral striatum na valoia ai le tele o suiga o le faailo BOLD i le dopaminergic midbrain ma le ventral striatum. O fa'amatalaga fa'aliliuga mai manu fa'ata'ita'i e fesoasoani fo'i e fa'amautu fa'amatalaga o fa'ai'uga o ata; mo se fa'ata'ita'iga e ala i le fa'ailoaina o vaevaega fa'atino i le striatum ma le PFC o lo'o i le tua'oi o le fa'ai'uga fa'ava-o-malo a le fMRI. O lenei galuega e faʻafesoʻotaʻi le pito i tua ma le mauaina o fesoʻotaʻiga tali-taui (Balleine ma O'Doherty, 2010; Vaʻai foi O'Doherty et al., 2004) ma faiga masani (Haber ma Knutson, 2010; Yin ma Knowlton, 2006) ae o le ventral striatum o loʻo aʻafia i le faʻamoemoeina o taui ma le vavalo, ma le malosi o le tali (Balleine ma O'Doherty, 2010; O'Doherty et al., 2004; Roesch et al., 2009). E mafai ona iai faʻasalalauga tutusa i le PFC, faʻatasi ai ma le pito i luma o le pito i luma ma le vaega rostral o le cingulate pito i luma o loʻo aʻafia i faʻataʻitaʻiga o le tau faʻaosofia, faʻatusatusa i le dorsal anterior cingulate holding action-value associations (Rushworth et al., 2011).

4. Fa'atonuga neural o taui i vaisu o fualaau fa'asaina

Hommer et al. (2011) tuʻuina atu se faʻamatalaga faʻamaonia ma le malamalama o faʻamatalaga neuroimaging e faʻatatau i le le atoatoa o le taui ma le faʻalavelave faʻafuaseʻi, lomia faʻasalalau seia oʻo i le 2010. O la latou faaiuga e faapea e ui o le PET faʻamaoniga o le faʻaitiitia o le dopamine D2 avanoa ma le faʻamaʻiina o le dopamine faʻaoso faʻamalosi i vaisu e matua fiafia lava i le taui. manatu le atoatoa (Fehr et al., 2008; Martinez et al., 2004; Volkow et al., 1997, 2001; Volkow et al., 2007), o le tele o tusitusiga a le fMRI o le faʻaogaina o taui e aofia ai lipoti o faʻaopoopoga ma faʻaititia i le faʻaogaina o taui i faʻafitauli o le faʻaaogaina o vailaʻau i le fua tutusa. O pepa talu ai nei na faʻaauauina lenei mamanu o le le tutusa. E masani i le tele o vaega o suʻesuʻega i le fMRI, o le tele o galuega eseese e faʻaaogaina e suʻesuʻe ai le faʻavae o vaisu. Ae ui i lea, e le na o le pau lea o le faʻamatalaga o eseesega na matauina, ona o le hypo-reactivity ma le hyper-reactivity na matauina i luga o galuega e foliga tutusa. Mafaufau i ni suʻesuʻega se lua talu ai nei ma le galuega faʻatuai faʻaosoina tupe (MIDT), o se galuega faigofie ma faʻataʻitaʻiina e suʻesuʻeina faʻagasologa faʻatatau i taui i le ventral striatum, faʻatasi ai ma le taulaʻi faapitoa i le faʻamoemoeina o taui. O se su'esu'ega a talavou ulaula na maua a maualalo teisi ventral striatal tali i le taimi o le faʻamoemoe o taui, faʻatusatusa i tagata e le ulaula tapaa, ma a leaga faʻatasi ma le ulaula tapaa, e tusa ai ma le manatu o le le atoatoa o taui (Peters et al., 2011). Leai se eseesega o vaega na maua i le faagasologa o taunuuga. Ae ui i lea, i le suʻesuʻega muamua e faʻaaoga ai le MIDT i le faʻalagolago i cocaine, Jia et al. (2011) matauina faaleleia atili le fa'aogaina o le va'a ma le pito i tua i le faʻamoemoe o le taui ma le taui, ma o lenei hyper-reactivity na valoia ai le le lelei o togafitiga (faʻasalalau e le tagata lava ia, urine toxicology) ile lua masina tulitatao. E o'o lava i su'esu'ega i tagata fa'aaogaina fualaau fa'asaina ma le mea lava e tasi e sili ona fiafia i ai, o le itu o le a'afiaga o lo'o va'aia e fa'aliliu atoatoa i su'esu'ega eseese; mo se fa'ata'ita'iga, ile fa'alagolago ile ava (Beck et al., 2009; Bjork et al., 2008; Wrase et al., 2007) po'o tagata fa'aoga cannabis (Nestor et al., 2010; van Hell et al., 2010) (tagai Hommer et al., 2011 mo faʻamatalaga atoa o nei suʻesuʻega).

O nisi o fa'aletonu i totonu o le fanua e ono mafua mai ile falema'i po'o le faitau aofa'i o tagata e fai ma fa'atonu, e pei o le eseesega i le va o vasega o vaila'au (fa'ata'ita'iga, stimulants vs. opiates) (McNamara et al., 2010), itupa (Potenza et al., 2012), po'o le tulaga o le sailia o togafitiga (Stippekohl et al., 2012). O tulaga fa'aaofia e manino lava le taua; mo se faʻataʻitaʻiga, o le vaega faʻatatau i le Peters et al.'s (2011) su'esu'ega o tupulaga talavou na lipotia le ulaula a itiiti ifo ma le tasi le sikaleti i le 30 aso talu ai, a'o Jia et al. (2011) aofia ai tagata fa'aoga cocaine o lo'o sailia togafitiga mo le fa'alagolago. O le mea lea, o mea tutusa i le mamanu o galuega e tatau ona fuaina i le tele o eseesega i le tulaga ma le mamafa o vaisu. E oo lava i suʻesuʻega o tagata faʻaoga e fiafia i le vailaʻau tutusa, e mafai ona i ai se eseesega tele i le faʻaogaina o tulaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, i suʻesuʻega o le faʻalagolago i le ava, Beck et al. (2009) ma Wrase et al. (2007) le aofia ai tagata auai ma se talafaasolopito o le faaaogaina o fualaau faasaina, ao Bjork et al. (2008) e aofia ai tagata e faaaogāina fualaau faasaina. O le umi o le fa'asa'o e tutusa lava le fesuisuia'i ma e iloa e a'afia ai tali neural i fa'ailoga e feso'ota'i ma fualaau (David et al., 2007; Fryer et al., 2012).

Ole tele o fesuiaiga ile fMRI galuega mamanu e mafai foi ona aafia ai le itu o aafiaga. Tuuina atu o meatotino faaletino o le faailo BOLD, o le faʻataʻitaʻiga o le faʻataʻitaʻiga atonu e sili atu lona taua nai lo le faʻapitoa o falemaʻi, ma sa faʻamanuiaina e avea o se tasi o faʻamatalaga autu mo taunuʻuga le ogatasi na toe iloiloina e Hommer et al. (2011). E oo lava i totonu o se galuega e foliga mai e faʻavasegaina e pei o le MIDT, atonu e teteʻi se tasi i le numera o suiga faʻapitoa o loʻo i ai (vaai Ata 1). O nisi lipoti e fa'ateleina le malosi i le fa'atusatusaga mana'o e ala i le na'o le fa'atusatusaina o fa'ailoga tauia i fa'ailoga e le'i tauia (Peters et al., 2011), ae o isi e aofia ai se tulaga leiloa (Balodis et al., 2012a; Beck et al., 2009; Bjork et al., 2011; Jia et al., 2011; Nestor et al., 2010; Wrase et al., 2007). O suʻesuʻega i volenitia soifua maloloina ua manino le faʻamautuina o le maaleale o le tali atu i nei mea faʻapitoa (Bunzeck et al., 2010; Hardin et al., 2009; Nieuwenhuis et al., 2005): mo se fa'ata'ita'iga, e ese le fa'agaioiina o se taunu'uga e leai se manumalo i galuega e mafai ona fa'amauina ai le gau. Ole filifiliga ole tulaga fa'avae ole a avea ma fa'ai'uga taua pe fa'aalia ai le fa'atupula'ia po'o le fa'aitiitia ole fa'agaioiga ole va'aiga. A'o va'ava'ai i tusitusiga a le MIDT o lo'o talanoaina nei, o le laina fa'aaoga e masani lava o se fa'ailoga le mautonu po'o se taunu'uga (Bjork et al., 2008; Jia et al., 2011; Peters et al., 2011; Wrase et al., 2007), ae o nisi suʻesuʻega e ave isi laina faʻavae e pei o le vaeluaga o suʻesuʻega (Nestor et al., 2010).

Mati. 1 

Eseesega faʻavae i le va o galuega masani e lua na faʻaaogaina e suʻesuʻe ai le faʻaogaina o meaʻai i vaisu. a) O se galuega taumatemate na fa'atatau mai ia Yacubian et al. (2006), ma faʻaaogaina e van Holst et al. (2012) i le suʻesuʻeina o tagata taaalo pathological. I faamasinoga taitasi, ...

O lo'o i ai se fa'afitauli e sili atu ona maaleale i le fa'atulagaina o le fa'amasinoga o le galuega, ina ia mafai ai ona fa'amavae vaega eseese o le mafaufau i totonu o se fa'amasinoga. I se galuega masani, e fa vaega e ono tupu (vaai Ata 1): o le tuʻuina atu o se faʻamatalaga faʻaosofia e fatuina ai se faʻamoemoega lelei, faʻaituau, poʻo le le lelei i lena faʻataʻitaʻiga, o le tali atu a le tagata auai i lena faʻaaliga, o se tulaga faʻatali (pe o se tuai pe sili atu le manaia o se uili), ma mulimuli ane faaooina atu o le taunuuga. A aunoa ma le tuueseeseina faaletino lelei o nei vaega ('jitter'), o eseesega o vaega e mateia i'uga o le mea moni e mafai ona fa'aosoina e fa'alavelave fa'afuase'i o lo'o tafe toto mai i vaega muamua, ona o le fa'aletonu ole taimi ole fa'ailoga BOLD. O le mea lea, o suiga i le faʻatalanoaga poʻo le faʻalavelave faʻafuaseʻi i le taimi o le tali atu, poʻo suiga i le faʻatulagaina o faʻamoemoega, e mafai ona faʻafememeaʻi aʻafiaga iʻuga. E pei ona lauiloa lautele mai galuega i manu faʻataʻitaʻi, o le faʻailoga o le dopaminergic e foliga mai e suia i luga o le faagasologa o se galuega manaʻomia mai le taui lava ia (ie, o le vaega o le taunuuga) i faʻamalosi e vavalo ai na taui (ie, o le faʻaaliga poʻo le faʻamoemoe vaega). I le tele o fesuiaiga o loʻo faʻaaogaina i suʻesuʻega o mea ua fai ma vaisu, e mafai ona faʻapuupuuina le umi o le galuega e ala i le aveeseina o nei vaeluaga vavalo ma tuʻuina atu nisi o vaega i le faasologa vave (Beck et al., 2009; Jia et al., 2011; Nestor et al., 2010; Wrase et al., 2007). I se isi itu, o isi suʻesuʻega ua faʻapipiʻi faʻapipiʻi faʻamalama faʻamaʻi e faʻaesea, mo se faʻataʻitaʻiga, faʻataʻitaʻiga o le afi-sauniuniga (faʻapitoa e faʻauluina vaega taʻavale) mai le faʻamoemoe o taui (Balodis et al., 2012a; Bjork et al., 2011; Peters et al., 2011), poʻo le faʻamoemoeina o taui mai taui taui. Ae ui i lea, e oʻo lava i le amanaia o lenei mataupu taua, i suʻesuʻega na faʻafefe ai le faʻamoemoe ma le iʻuga e mafai lava ona tatou vaʻaia le fesuisuiai pe o eseesega o vaega e tupu i le faʻamoemoe (Beck et al., 2009; Peters et al., 2011; Wrase et al., 2007) po'o le taui taui (Balodis et al., 2012a; Jia et al., 2011).

O le isi manatu fa'apitoa e fa'atatau i le natura o le taui lava ia. O le tele o suʻesuʻega o le faʻaogaina o taui i vaisu o vailaʻau na faʻaaogaina le faʻamalosia o tupe (e aofia ai suʻesuʻega uma ma le MIDT). E ui e manino mafuaaga mo le faʻaogaina o tupe faʻamalosi i suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga (faʻataʻitaʻiga, manino aafiaga faʻaosofia, ma le mafai ona faʻataʻitaʻiina tupe maua ma gau i totonu o le itu lava e tasi), o le tupe o se faʻamalosia faigata. Muamua, o lona taua e aʻoaʻoina, e ui lava i le amataga o le olaga ina ia mafai ai e le faiʻai ona vaʻai i tupe i le tulaga o le matua e tutusa ma taui muamua. O lona taua taua e eseese i le va o tagata taʻitoʻatasi o se galuega o le tamaoaiga (le 'Bernoulli Effect'; vaʻai Tobler et al., 2007 mo neural instantiation o lenei tulaga mata'utia), ma e maua mai i lona gafatia e faafesuiai mo isi oloa tau aoga (ie, e mafai ona fa'aogaina). O lenei mea e tupu ai se mataupu patino i suʻesuʻega o vaisu, ona o tupe na maua i se faʻataʻitaʻiga e mafai ona fesuiaʻi mulimuli ane mo le vailaʻau o le faʻaleagaina, tuʻuina i se tulaga le mautonu o le faʻamalosia salience. E le o manino pe tatau ona manatu o se faʻailoga e fesoʻotaʻi ma vaisu, poʻo se taui masani.

Ona o nei faigata i le faʻaogaina o le faʻamalosia o tupe i suʻesuʻega o vaisu o fualaau faasaina, o se tasi o mamanu aoga e maua ai le faʻaogaina i le va o manatu faʻapitoa o le mafaufau o le faʻaaogaina lea o mea e le faʻatupeina (ma e le o ni vailaʻau faʻasaina) e pei o le erotica poʻo le tofo manaia. O nei suʻesuʻega ua faʻatupuina ai se faʻataʻitaʻiga tutusa o le hypo-reactivity i itulagi faʻatatau i taui (Asensio et al., 2010; Garavan et al., 2000; Wexler et al., 2001). Mo se faʻataʻitaʻiga, faʻaaogaina ata mataga mai le International Affective Picture Series i se vaega tele o tamaʻitaʻi faʻalagolago i le cocaine, Asensio et al. (2010) na maua ai se fesoʻotaʻiga lautele tutusa na faʻafaigaluegaina e faʻailoga manaʻoga i vaega e lua, ae faʻaitiitia le faʻagaoioia i le dorsal ma ventral striatum ma le dorsomedial PFC i le vaega cocaine. O nei suʻesuʻega e lagolagoina ai le faʻamoemoega o le le lava o taui, ae e mafai foi ona faʻaogaina i fesuiaiga o le faʻamalosi salience (faʻataʻitaʻiga, Leyton, 2007) e fa'ataga ai le fa'alogoina o fa'ailoga e feso'ota'i ma vaila'au e fa'aosoina ai se fa'aletonu i le tali atu i mea fa'alenatura.

5. Pathological taaloga faitupe

Talu mai lona aofia ai i le DSM-III i le 1980, ua faʻapipiʻiina taaloga faitupe faʻapitoa i faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave, faʻatasi ai ma le kleptomania, pyromania ma trichotillomania. Le talosaga a le DSM5 e toe fa'avasegaina i le vaega o vaisu (Holden, 2010; Petry, 2010) ua faʻaosofia e le tele o laina o suʻesuʻega, e aofia ai faʻamaoniga faʻamaonia mo se faʻafitauli faʻapitoa o vaisu (faʻataʻitaʻiga, Lind et al., 2012; Lobo ma Kennedy, 2009; Slutske et al., 2000) ma tele tutusa i le neural underpinning faʻaalia muamua e le fMRI (Leeman ma Potenza, 2012; Potenza, 2008). E fa'apea fo'i ma le 'ave fu'a' mo le amioga vaisu, matou te talitonu o le pathological taaloga faitupe maua foi se faataitaiga taua mo vaisu fanua sili atu lautele, mo le itiiti ifo ma le lua mafuaaga. O le mafuaʻaga muamua e faʻatatau i le faʻafitauli o le 'moa ma fuamoa' i suʻesuʻega o vaisu (vaai Ersche et al., 2010; Verdejo-García et al., 2008). O le taumafaina faifaipea o le tele o vaila'au fa'aleagaina e feso'ota'i ma suiga tetele i totonu o le fai'ai, e le mafai ai ona vavae'ese saini neural o le fa'aleagaina muamua mai suiga na tutupu ona o le fa'aaogaina o fualaau fa'asaina. E tatau ona leai se fa'alavelave fa'afuase'i i taaloga faitupe, ma o le mea moni e lua su'esu'ega talu ai nei e fa'aogaina ai le voxel-based morphometry na le mafai ona iloa ni suiga tetele i le lanu efuefu po'o le pa'epa'e voluma i tagata gamblers.Joutsa et al., 2011; van Holst et al., 2012a), fa'afeagai ma le fa'aitiitiga mata'ina ma fa'asalalauina fa'aitiitia mea efuefu i se vaega fa'afetaui ma le fa'alagolago i le 'ava malosi (Chanraud et al., 2007; van Holst et al., 2012a). O se isi faʻalavelave e tulaʻi mai i le aʻafiaga lava e tasi o le faʻatusatusaga o vaega o gaioiga faʻatino e faasaga i pulega maloloina e mafai ona faʻafememeaʻi i le eseesega o le fausaga, pe a iai na aʻafiaga i vaisu o fualaau faasaina. O le mea moni, i tagata fai taaloga faitupe, o le taamilosaga masani o le manumalo ma le faia'ina e ono tupu mai ai se neuro- maaleale.fetuutuunai suiga atonu e le faigofie ona iloa ile fa'asologa o ata. Ae ui i lea, o mea e tutusa lelei i le va o tagata taaalo ma vaega o loʻo i ai vaisu o fualaau faasaina, e pei o uiga impulsivity ma suʻesuʻega neuropsychological o le faia o filifiliga mataʻutia, atonu e sili atu ona ogatusa ma faiga faʻaletonu nai lo le neurotoxic sequelae o le faʻaaogaina o fualaau faasaina.

O le ituaiga lona lua o faʻamatalaga e mafai ona maua mai suʻesuʻega i luga o le pathological taaloga faitupe e popole i le natura o le faʻamalosia i suʻesuʻega neuroimaging. O le poto masani o manumalo tau tupe, ma amioga tuʻufaʻatasia e maua ai na iʻuga, o uiga faʻamalamalamaina o taaloga faitupe, ma tulaga faʻavae autu i le atinaʻeina o taaloga faitupe faʻapitoa (Blaszczynski ma Nower, 2002). O le mea lea, i suʻesuʻega i tagata taʻitoʻatasi e iai taaloga faitupe, o le 'oloa' faʻaleagaina ua fetaui nei ma le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o le faʻamalosia o tupe i galuega faʻavae taui. O le mea e leaga ai, o le faʻatupulaia o tusitusiga na faʻaaogaina galuega tau tupe i tagata taʻavale faʻamaʻi e mafatia i le eseesega tutusa lea na matou faʻamatalaina i luga i vaisu fualaau. O se su'esu'ega muamua su'esu'ega mai Reuter et al. (2005) fa'aaoga se galuega matemate kata e lua-filifiliga e fa'atusatusa ai le tali a le fai'ai i manumalo fa'asaga i faia'ina i gamblers pathological. Suiga faʻailoga i le ventral striatum ma le ventral medial PFC (vmPFC) na faʻaititia i le pathological gamblers, ma faʻatusatusa le lelei ma le faigata o taaloga faitupe. Ae ui i lea, o lenei suʻesuʻega e leʻi faʻaaogaina se tulaga le mautonu, ma naʻo le faʻataʻitaʻiina o gaioiga faʻatatau i faʻataʻitaʻiga taʻitasi. O le laina fa'avae na fa'aaogaina o taunu'uga gau, o lea e mafai ai ona fa'aosoina so'o se eseesega o vaega e ala i suiga i le gau-po'o le fa'aogaina o tupe maua. O se faʻataʻitaʻiga faʻatusa na lipotia mai i le PFC ventrolateral mo faʻamatalaga i luga o se galuega faʻafoʻisia aʻoaʻoga i tagata gamblers pathological (de Ruiter et al., 2009).

I suʻesuʻega talu ai nei e faʻateʻaina ai le malosi faaletino i totonu o se faʻataʻitaʻiga, o se mamanu sili atu ona lavelave ua aliaʻe mai. Van Holst et al. (2012b) faʻaaogaina se taʻaloga filifiliga faʻapitoa e fesuisuiaʻi uma le tele ma le avanoa o le taui gafatia i faʻataʻitaʻiga, ma faʻataʻitaʻiina tali faiʻai i le taimi o le faʻamoemoe (vaai Ata 1). O tagata taaalo pathological na faʻaalia se tali sili atu i le eseesega tele (manumalo 5 euros versus win 1 euro) i le pito i tua, faʻatusatusa i faʻatonuga, ma o le dorsal striatum ma le OFC na latou tulituliloaina foi le tau faʻamoemoeina o tupe maua i se tulaga sili atu i tagata taaalo pathological. Ae ui i lea, i se pepa faʻaonapo nei, Balodis et al. (2012a) lipotia mai se faʻaitiitiga i luma-striatal circuitry faʻaaogaina le MIDT i gamblers pathological. O la latou galuega na mafai ai ona tuueseese faaletino o le faʻamoemoe ma le taunuuga, ma i le taimi o le faʻamoemoe, na faʻaalia e le au faitupe le faʻaitiitia o le gaioiga i le ventral striatum ma le vmPFC i tulaga faʻamoemoe uma (maua ma gau). I le mauaina o se tupe maua, na faʻaalia foi e le au faitupe faʻamaʻi le faʻaitiitia o le vmPFC.

O le eseesega i le va o nei faʻaiʻuga e lua o loʻo faʻalavelave muamua, ae o loʻo i ai ni eseesega taua o mamanu i le va o faʻataʻitaʻiga e mafai ona maua ai faʻataʻitaʻiga e sili atu le talafeagai i le fanua o vaisu. Muamua, a'o fa'aaogaina uma e galuega le fa'amalosia o tupe, o le tulaga tonu o le fa'aaliga na matua'i ese lava (Leyton ma Vezina, 2012): Van Holst et al. (2012b) fa'aaogaina kata ta'aloga moni ma ata o tupe moni (va'ai Ata 1), ae Balodis et al. (2012a) e le'i aofia ai se fa'aaliga moni o taaloga faitupe, ma ta'u mai le aofa'i e manumalo pe faia'ina i se fa'asologa o tusitusiga faigofie. E mafai e se tagata fai taaloga faitupe ona iloa le galuega muamua e pei o le faʻaalia o le taʻaloga moni, ae o le galuega lona lua atonu e le fesoʻotaʻi vavalalata ma le amio fai ma vaisu e ui lava i le maua o le faʻamalosia o tupe. Leyton ma Vezina (2012) fautua mai o le fa'agasologa o le fa'aoso fa'amalosi e mafai ona fa'apitoa i na'o se va'aiga vaiti o fa'aosofiaga e feso'ota'i vavalalata ma vaisu. E iai foi isi eseesega i le va o galuega e lua e ese mai i faʻailoga, e aofia ai taimi faʻataʻitaʻiga ma auʻiliʻiliga. Van Holst et al. (2012b) faʻaaogaina se faʻatusatusaga o le faʻamoemoe tele o taui faʻasaga i le faʻamoemoeina o taui laiti, aʻo Balodis et al. (2012a) fa'aaoga se fa'atusatusaga fa'avasega ma se vaitaimi fa'atalitali le mautonu e fai ma laina fa'avae. E manino le eseesega o vaega i le faagasologa o suiga tetele i le taimi o le faʻamoemoe e ese mai le eseesega o kulupu i le gaioiga o le faʻamoemoe o se tauia vs.

E le gata i lea, o le eseesega o vaega o loʻo faʻamatalaina e van Holst et al. (2012b) ma Balodis et al. (2012a) su'esu'ega e fa'atatau i vaega eseese o le striatum. O le faaleleia dorsal striatal gaoioiga i le van Holst su'esu'ega (2012b) e mafai ona faauigaina o se faʻamaoniga e faʻapea o tagata faitupe e mafuli atu e faʻatupu faʻatasiga-iuga i le taimi o taaloga faitupe, ae o le le tali atu i le faʻailoa striatum i le Balodis et al.'s (2012a) suʻesuʻega e mafai ona faʻaalia ai le le mafai ona faʻafouina le tau o taui (mo talanoaga vaʻai Balodis et al., 2012b; van Holst et al., 2012c). O le mea lea, o le matafaioi a vaevaega fa'apitoa e mafai ona taua i le fa'amatalaina o nei fa'ai'uga.

O isi su'esu'ega neuroimaging o lo'o fautua mai ai o le eseesega o kulupu i le va o tagata fai tupe ma ta'aloga e mafai ona fa'alagolago i tulaga fa'apitoa o galuega. O se su'esu'ega a le fMRI o le blackjack na fa'aalia ai le fa'aleleia atili o le pito i luma o le gyrus ma le talamus i fa'afitauli faitupe na'o taimi o su'ega maualuga; leai se eseesega o vaega na matauina i taimi o suʻega maualalo (Miedl et al., 2010). O nei faʻaiʻuga na faʻamaonia ma le EEG, lea na faʻaalia ai e le au faitupe faʻafitauli se maualuga lelei i luga ole cortex pito i luma i luga o faʻataʻitaʻiga maualuga faʻatau, ae leai se eseesega o vaega na vaʻaia i faʻataʻitaʻiga maualalo (Hewig et al., 2010; Oberg et al., 2011). O nei taunuuga e ogatasi ma le fautuaga a Leyton ma Vezina (2012), e fa'apea o le fa'agasologa o le fa'aoso fa'aoso i tagata fai tupe e mafai ona fa'apitoa i se seti vaapiapi o avanoa maualuga.

O le fa'atatauga fa'apitoa o le fa'amalosia o tupe i ta'aloga fa'ama'i e mafai ai fo'i se fa'atusatusaga tuusa'o o le taui 'vaisu' fa'asaga i taui fa'anatura, e pei o mea'ai po'o fa'afeusuaiga. O lenei mea na fausia ai le mafuaaga i tua atu o se faʻataʻitaʻiga lona tolu talu ai nei i taaloga faʻapitoa, faʻatusatusaina le tali atu i taui tau tupe ma taui vaʻaia, e faʻaaoga ai se galuega faʻatuai faʻatuai (Sescousse et al., 2010). I le taimi o le faʻamoemoe, na faʻaalia e tagata taaalo pathological a faaitiitia tali neural i le ventral striatum mo taui erotic faʻatusatusa i faʻatonuga, e ogatasi ma le suʻesuʻega i le faʻalagolago i le koko o loʻo faʻamatalaina i luga (Asensio et al., 2010). I le taimi o le faʻamoemoe, e leai se eseesega i le tali atu i taui tau tupe. Ae ui i lea, i le taimi o taunuuga, o le tali neural i taunuuga tau tupe sa faateleina i le gamblers pathological faʻatusatusa i faʻatonuga i le orbitofrontal cortex. O lenei mamanu o fa'ai'uga e le'o fa'aogaina lelei e so'o se manatu mo vaisu o lo'o fa'amatala atu i luga, pe a fai na'o latou. Nai lo lena, o faʻamaumauga e lagolagoina se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga e lua, pe o le mea o le hyper-reactivity i taui o mea ua fai ma vaisu e mafua ai le faʻaitiitia o le tali atu i taui masani (Leyton, 2007) poʻo pe a faʻaopoopoina le faʻaletonu o le taui muamua e se faʻagasologa faʻamalosi faʻamalosi i faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma vaisu (Blum et al., 2012). Manatua o soʻo se masini e faʻaaogaina se faʻagasologa faʻaoso faʻaosofia e naʻo le amio, e aunoa ma se faʻaogaina o le dopamine. O se laasaga talafeagai e sosoo ai e tuueseese ai nei avanoa o le faailoaina lea o se vaega e maualuga le lamatiaga mo taaloga faitupe, e pei o aiga tulaga muamua, e tuuese atoatoa faailoga vaivai.

O le suʻesuʻega mulimuli talu ai nei i tagata taaalo pathological ua faʻaaogaina se faiga faʻafuainumera e mafaufau ai i le neural faʻatusa o taui o se galuega o suiga i le tuai i le taui (faʻaititia le tumau) ma le le mautonu o le taui (tulaga faʻaititia) (Miedl et al., 2012). O uiga fa'avae o amioga ua fa'amautu lelei: i fa'afitauli tau tupe ma vaisu o fualaau fa'asaina, o lo'o fa'atupula'ia le fa'aitiitiga o taui tuai (fa'atusa, o se fa'amoemoe mo taui vave) ma se fa'aitiitiga fa'aitiitiga o taui le mautinoa (fa'apena, fa'aitiitia le fa'alavelave) (Madden et al., 2009). Le Miedl et al.'s (2012) fa'ata'ita'iga fa'atatauina le taua fa'atatau mo filifiliga tuai ma fa'alavelave mo tagata ta'ito'atasi, ma o nei fa'atauga na fa'alagolago fa'atasi ma le gaioiga o fai'ai i le ventral striatum. Na fa'aalia e le au faitupe fa'ama'i fa'ailoga sili atu le taua i le ventral striatal i le galuega fa'aitiitiga fa'aletino, ae fa'aititia le tau fa'atusa i le taimi o le galuega fa'aitiitiga, pe a fa'atusatusa i fa'atonuga. O nei faʻaiʻuga e aʻafia ai le faʻalavelaveina o galuega taua e fesoʻotaʻi ma taui i le taimi ma le le mautonu i le au faitupe faʻafitauli, ma o nei filifiliga-faʻavae galuega e fesoʻotaʻi i luga o le pathophysiology autu tutusa e pei ona faʻaalia e galuega faʻaosofia i le galuega o loʻo i luga.

6. Fa'ai'uga

Mai le ata lavelave lea na faʻamatalaina i luga, e taua le iloa o le malosi o le vaʻaia o le eseesega o le kulupu i vaisu i le faʻasologa o taui e aofia ai le ventral striatum ma medial PFC. O le itu le fetaui o aafiaga i totonu o lenei matagaluega e fausia ai le autu mo talanoaga, e fai ma sui o se faʻalavelave tele i le faʻaogaina o faʻamatalaga fMRI mo le faʻamasinoga i le va o mafaufauga faʻapitoa o vaisu. O le tasi manatu atonu o faʻamatalaga avanoa e faʻamaonia manino ai se faʻaleagaina i lenei faiga, ma o le itu tonu atonu e fai si le taua. Ae ui i lea, o lo matou manatu mai le suʻesuʻeina o lenei vaega o suʻesuʻega o faʻaiuga faʻapitoa faʻapitoa i le tulaga o le mamanu o galuega, faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga, ma auʻiliʻiliga e mafai ona i ai se aafiaga taua i le eseesega o vaega o loʻo matauina. E ui o nei mataupu faavae o loʻo iloa lelei i tusi faʻataʻitaʻiga, matou te faʻamalosia le au suʻesuʻe ina ia iloa le manatu e faapea o ia faʻaiuga e mafai ona faʻaosoina eseʻesega vaega i itu faʻafeagai atoa, ma ia mafaufau i nei aʻafiaga faʻavae aʻo leʻi fautuaina le lagolago mo se talitonuga faʻavae. E tele mea e foliga mai e taua i lenei tulaga: 1) fa'aaofia o taunu'uga lelei, leaga ma le le fa'aituau i le galuega lava e tasi, po'o le fa'atusatusaina o na'o tulaga lelei ma le le tutusa. O fa'ailoga e le tutusa po'o taunu'uga (lea e fa'atatau i tulaga fa'avae pito sili ona fa'ata'atia) e iloa e ese le fa'agaioiina i nei tulaga e lua (fa'ata'ita'iga, Nieuwenhuis et al., 2005); 2) taimi fa'ata'ita'iga e fa'atatau i le tu'ufa'atasiga fa'aletino o filifiliga/tali, fa'amoemoe, ma fa'agaioiga fa'atatau i taunu'uga. E ui ina fa'aosoosoina le fa'amuamua o galuega pu'upu'u, ma o galuega vave i lenei vaega e masani ona pa'u i nisi o vaega, e foliga mai o le a i'u ai ina fa'alavelaveina le tumau; ma le 3) o le natura o fa'ailoga mana'o; ma e oo lava i totonu o galuega e faʻaaoga ai le ituaiga faʻailoga e tasi (faʻataʻitaʻiga, taunuʻuga tau tupe), atonu e iai se faatosinaga anoa o faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga, e pei o ata o tupe siliva ma faʻamatalaga tusitusia o taunuʻuga tau tupe (vaai Ata 1), atonu e lava e fa'aoso ai le fa'agaioiga o vaisu.

Ona o nei fa'afitauli, o le fa'aauauina o su'esu'ega neuroimaging galue i vaisu o vaila'au o le a manuia mai le lautele lautele o su'esu'ega mamanu. Ina ia sili atu le eseesega i le va o faʻataʻitaʻiga faʻapitoa o le mafaufau, e tolu ituaiga o mamanu e sili ona malosi. E foliga mai o faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma vailaʻau e ese le faʻaogaina mai isi faʻataʻitaʻiga manaʻomia e le o ni vaisu i tagata ua fai ma vaisu, e ui lava e itiiti lava suʻesuʻega na faʻatusatusa saʻo nei vasega o faʻailoga i le mamanu lava e tasi (vaai Sescousse et al., 2010 mo se tuusaunoaga). Ona o le lavelave i le faʻaaogaina o tupe e avea o se faʻamalosia faʻamalosi i vaisu o fualaau faasaina, o se auala aoga o le fuaina lea o tali neural i taui muamua e pei o erotica poʻo tofo manaia (Asensio et al., 2010; Garavan et al., 2000; Horder et al., 2010). Lona lua, e faigata ona faʻasese aʻoaʻoga faʻale-mafaufau faʻapitoa i suʻesuʻega i vaega o vailaʻau faʻamaʻi, pe a fai o mea faʻafitauli faʻaletonu muamua (e pei o le hyposensitivity taui) atonu ua uma ona suia e ala i suiga faʻagasologa i vaisu, e aofia ai suiga o le neurotoxic ma le neuroadaptive e mafua mai i taimi masani. fa'aaogaina fualaau fa'asaina. O su'esu'ega i vaega e maualuga le tulaga lamatia e ala i tala fa'asolopito o aiga, genotype, po'o uiga fa'apitoa e pei o uiga impulsivity, e mana'omia e fa'amavae ai fa'ailoga o le fa'aletonu i le tagata lava ia, ma su'esu'ega i le pathological taaloga faitupe e mafai foi ona aoga i lea tulaga. Lona tolu, faʻatasi ai ma le faʻamamafa faʻasolopito i luga o le galuega o loʻo taulaʻi atu i le dopamine i luga o le faʻaogaina o le tino, e itiiti ifo le galuega o le neuroimaging na taumafai e faʻatusatusa le faʻaogaina o le gaioiga i vaisu. Ae ui i lea, o le tele o suʻesuʻega a le psychophysiological ua faʻamatalaina se tali faʻavaivaia i faʻaaliga faʻafefe i vaisu, e aofia ai le le atoatoa i le Pavlovian fear conditioning (Brunborg et al., 2010; McGlinchey-Berroth et al., 1995, 2002), ma le mea leaga e fesoʻotaʻi ma mea sese (Franken et al., 2007). E ui o le galuega muamua a le fMRI ua faʻamaonia ai le faʻaitiitia o gaioiga e fesoʻotaʻi ma le gau i le striatum, cingulate i luma ma le insula i vaisu fualaau (de Ruiter et al., 2012; Forman et al., 2004; Kaufman et al., 2003), o nei su'esu'ega e le'o iloiloina mataupu e pei o le fa'amalosia o le ituaiga ma le tulaga o le fa'agaioiga (fa'ata'ita'iga, fa'amoemoe fa'asaga i taunu'uga) o lo'o fa'atupula'ia i le tele o su'esu'ega o le fa'aogaina o mea'ai.

Ma le mea mulimuli, matou te faʻamamafaina faʻamatalaga o loʻo ofoina mai e suʻesuʻega i luga o tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai taaloga faʻapitoa i totonu o le faʻavae o vaisu. O suʻesuʻega o tagata fai tupe faʻamaʻi e mafai ona faʻaalia ai le neural underpinnings o vaisu i se maʻi e le faʻafememeaʻi i aʻafiaga o le neurotoxic e mafua mai i le faʻaaogaina o vailaʻau; e moni lava o faʻataʻitaʻiga talu ai nei a le VBM i tagata taaalo faʻamaʻi e leʻi iloa ai se eseesega tele o fausaga (Joutsa et al., 2011; van Holst et al., 2012a). E le gata i lea, ua matou faʻamalamalamaina nisi o faʻalavelave i le faʻaaogaina o tupe e avea ma faʻamalosia i suʻesuʻega o vaisu o fualaau faasaina; e fa'apea o se fa'amalosi fa'aa'oa'oina lavelave lea e mafai ona fa'afesuia'i (a itiiti ifo i le fa'avae) mo vaila'au fa'aleagaina. Tuuina atu le aoga aoga o le faʻaaogaina o tupe faʻamalosia i galuega neuroimaging, pathological gambling fai ma sui o se tulaga o loʻo i ai le fesoʻotaʻiga tuusaʻo o le galuega faʻamalosia ma vaisu faʻailoga: mo tupe gamblers pathological. is o se fa'ailoga e fa'atatau i vaisu. O tusitusiga a le fMRI e uiga i taaloga fai tupe ua matua i le lua tausaga talu ai, ma e ui o galuega i le lumanaʻi e foliga mai o le a faʻamalamalamaina i mea taua faʻapitoa e pei o le umi o le faʻamaʻi ma le sailia o togafitiga, lea e itiiti se iloiloga i le taimi nei, o le alualu i luma taua ua uma ona faia. . O le mea taua, e le mana'omia le fa'asao mo su'esu'ega o taaloga faitupe fa'ama'i, ona o le leai o ni a'afiaga o le 'ona. O le mea lea, e mafai ona maua e tagata suʻesuʻe le avanoa e suʻesuʻe ai laʻasaga uma o le taamilosaga o vaisu. Aʻo toe faʻavasegaina taaloga faʻapitoa i vaisu i le DSM5 o loʻo oʻo mai, matou te faʻamoemoe i isi laina o fesoʻotaʻiga mai taaloga faʻapitoa i vaisu fualaau ma le isi itu.

Faamatalaga Faʻamatalaga

[fetu]O se faʻamatalaga avanoa lea e tufatufa atu i lalo o aiaiga o le Creative Commons Attribution License, lea e faatagaina ai le le faʻamaoniaina o le faʻaaogaina, tufatufaina atu, ma le toe gaosia i soo se auala, pe a faʻatuina le tusitala muamua ma punaoa.

mau faasino

  1. Asensio S., Romero MJ, Palau C., Sanchez A., Senabre I., Morales JL, Carcelen R., Romero FJ Suia tali neural o le manaʻo faʻalagona faiga i vaisu cocaine: suʻesuʻega fMRI. Vaisu Biology. 2010; 15: 504-516. [PubMed]
  2. Balleine BW, O'Doherty JP Tagata ma rodent homologies i le faʻatonutonuina o gaioiga: corticostriatal determinants o sini-faʻatonu ma masani gaioiga. Neuropsychopharmacology. 2010; 35: 48-69. [PubMed]
  3. Balodis IM, Kober H., Worhunsky PD, Stevens MC, Pearlson GD, Potenza MN Faʻaitiitia le gaioiga o le frontostriatal i le faagasologa o taui tau tupe ma gau i taaloga faʻapitoa. Biological Psychiatry. 2012; 71: 749-757. [PubMed]
  4. Balodis IM, Kober H., Worhunsky PD, Stevens MC, Pearlson GD, Potenza MN Auai i luga ma lalo o vaisu. Biological Psychiatry. 2012;72:e25–e26. [PubMed]
  5. Bechara A. Fa'ai'uga, pulea fa'amalosi ma le leiloa o le malosi e tete'e ai vaila'au: o se va'aiga neurocognitive. Natura Neuroscience. 2005; 8: 1458-1463. [PubMed]
  6. Beck A., Schlagenhauf F., Wustenberg T., Hein J., Kienast T., Kahnt T., Schmack K., Hagele C., Knutson B., Heinz A., Wrase J. Ventral striatal activation i le taimi o le faʻamoemoe o taui faʻatasi ma le impulsivity i le ava malosi. Biological Psychiatry. 2009; 66: 734-742. [PubMed]
  7. Bjork JM, Smith AR, Hommer D. NeuroImage. 2008; 42: 1609-1621. [PubMed]
  8. Bjork JM, Smith AR, Chen G., Hommer D. Fa'afanua Fai'ai o le Tagata. 2011; 33: 2174-2188. [PubMed]
  9. Blaszczynski A., Nower L. O se auala faʻataʻitaʻiga o faʻafitauli ma pathological taaloga faitupe. Vaisu. 2002; 97: 487-499. [PubMed]
  10. Blum K., Noble EP, Sheridan PJ, Montgomery A., Ritchie T., Jagadeeswaran P., Nogami H., Briggs AH, Cohn JB Allelic association of human dopamine D2 receptor gene in alcoholism. Tusitala a le American Medical Association. 1990; 263: 2055-2060. [PubMed]
  11. Blum K., Gardner E., Oscar-Berman M., Gold M. "Fiafia" ma le "manaʻo" e fesoʻotaʻi atu i le Faʻailoga Faʻaletonu o le Taui (RDS): faʻataʻitaʻiga o le eseesega o le tali atu i le faiʻai taui. Fuafuaga Fa'afoma'i ole taimi nei. 2012; 18: 113-118. [PubMed]
  12. Brunborg GS, Johnsen BH, Pallesen S., Molde H., Mentzoni RA, Myrseth H. Le sootaga i le va o le aversive conditioning ma le lamatiaga-aloese i taaloga faitupe. Journal of Gambling Studies. 2010; 26: 545-559. [PubMed]
  13. Bunzeck N., Dayan P., Dolan RJ, Duzel E. O se faiga masani mo le faʻaleleia o le taui ma mea fou. Fa'afanua Fai'ai o le Tagata. 2010; 31: 1380-1394. [PubMed]
  14. Chambers RA, Talyor JR, Potenza MN Atinaʻe neurocircuitry o le faaosofia i le talavou: o se vaitaimi taua o vaisu vaivai. Le American Journal of Psychiatry. 2003; 160: 1041-1052. [PubMed]
  15. Chanraud S., Martelli C., Delain F., Kostogianni N., Douaud G., Aubin HJ, Reynaud M., Martinot JL Brain morphometry and cognitive performance in detoxified alcohol-dependents with preserved psychosocial functioning. Neuropsychopharmacology. 2007; 32: 429-438. [PubMed]
  16. Cho SS, Pellecchia G., Aminian K., Ray N., Segura B., Obeso I., Strafella AP Morphometric correlation of impulsivity i medial prefrontal cortex. Fa'asologa o Fai'ai. tasi [PubMed]
  17. Comings DE, Blum K. Reward deficiency syndrome: vaega fa'ale-aga o fa'aletonu amio. Alualu i luma ile Su'esu'ega Fai'ai. 2000; 126: 325-341. [PubMed]
  18. Comings DE, Rosenthal RJ, Lesieur HR, Rugle LJ, Muhleman D., Chiu C., Dietz G., Gade R. O se suʻesuʻega o le dopamine D2 receptor gene i pathological gambling. Pharmacogenetics. 1996; 6: 223-234. [PubMed]
  19. Comings DE, Gade-Andavolu R., Gonzalez N., Wu S., Muhleman D., Chen C., Koh P., Farwell K., Blake H., Dietz G., MacMurray JP, Lesieur HR, Rugle LJ, Rosenthal RJ O le faʻaopoopoga o aʻafiaga o kenera neurotransmitter i taaloga faʻapitoa. Fa'afoma'i Genetics. 2001; 60: 107-116. [PubMed]
  20. David SP, Munafo MR, Johansen-Berg H., Mackillop J., Sweet LH, Cohen RA, Niaura R., Rogers RD, Matthews PM, Walton RT Aʻafiaga o le faʻamaʻiina o le nicotine i luga o le faʻaogaina o le ventral striatum / nucleus accumbens activation in. tama'ita'i ulaula sikaleti: o se su'esu'ega fa'ata'ita'i fa'ata maneta. Fa'ata'ita'iga ole Fai'ai ma Amio. 2007; 1: 43-57. [PubMed]
  21. de Ruiter MB, Veltman DJ, Goudriaan AE, Oosterlaan J., Sjoerds Z., van den Brink W. Tali tutumau ma ventral muai lagona maaleale i taui ma faasalaga i alii gamblers faafitauli ma ulaula. Neuropsychopharmacology. 2009; 34: 1027-1038. [PubMed]
  22. de Ruiter MB, Oosterlaan J., Veltman DJ, van den Brink W., Goudriaan AE tutusa le hyporesponsiveness o le dorsomedial prefrontal cortex i faafitauli gamblers ma ulaula mamafa i le taimi o se galuega pulea inhibitory. Fa'alagolago i Vailaau Fa'asaina ma le Ava. 2012; 121: 81-89. [PubMed]
  23. Di Chiara G. Vaisu o fualaau oona e pei o le dopamine-faalagolago i le aʻoaʻoga faʻapitoa. European Journal of Pharmacology. 1999; 375: 13-30. [PubMed]
  24. Di Ciano P. Fa'afaigofie le mauaina ae le o le fa'aauauina o le tali atu mo se fa'amalosi fa'apipi'i fa'apipi'i cocaine pe a mae'a fa'alogona i le cocaine. Neuropsychopharmacology. 2008; 33: 1426-1431. [PubMed]
  25. Düzel E., Bunzeck N., Guitart-Masip M., Wittmann B., Schott BH, Tobler PN Faʻataʻitaʻiga galue o le tagata dopaminergic midbrain. Tulaga i Neurosciences. 2009; 32: 321-328. [PubMed]
  26. Ersche KD, Turton AJ, Pradhan S., Bullmore ET, Robbins TW Fualaau faʻamaʻi endophenotypes: faʻalavelave faʻasaga i uiga-saili uiga. Biological Psychiatry. 2010; 68: 770-773. [PubMed]
  27. Fehr C., Yakushev I., Hohmann N., Buchholz HG, Landvogt C., Deckers H., Eberhardt A., Klager M., Smolka MN, Scheurich A., Dielenteis T., Schmidt LG, Rosch F., Bartenstein P., Grunder G., Schreckenberger M. Asosi o le maualalo striatal dopamine d2 maua tali maua ma le nicotine faʻalagolago e tutusa ma le vaʻaia ma isi vailaʻau o le faʻaleagaina. Le American Journal of Psychiatry. 2008; 165: 507-514. [PubMed]
  28. Forman SD, Dougherty GG, Casey BJ, Siegle GJ, Braver TS, Barch DM, Stenger VA, Wick-Hull C., Pisarov LA, Lorensen E. O vaisu opiate e leai se fa'agaioiga fa'alagolago i mea sese o le rostral anterior cingulate. Biological Psychiatry. 2004; 55: 531-537. [PubMed]
  29. Franken IH, van Strien JW, Franzek EJ, van de Wetering BJ Faʻaletonu le faʻaogaina o le faʻaogaina o tagata mamaʻi ma le faʻalagolago i le koko. Biological Psychology. 2007; 75: 45-51. [PubMed]
  30. Fryer SL, Jorgensen KW, Yetter EJ, Daurignac EC, Watson TD, Shanbhag H., Krystal JH, Mathalon DH Tali ese le faiʻai i faʻalavelave faʻaalia o le ava i laʻasaga o le faʻalagolago i le ava. Biological Psychology. tasi [PMC free article] [PubMed]
  31. Garavan H., Pankiewicz J., Bloom A., Cho JK, Sperry L., Ross TJ, Salmeron BJ, Risinger R., Kelley D., Stein EA Cue-induced cocaine craving: neuroanatomical specificity mo tagata faaaoga fualaau faasaina ma fualaau faasaina. Le American Journal of Psychiatry. 2000; 157: 1789-1798. [PubMed]
  32. Gill TM, Castaneda PJ, Janak PH O matafaioi faʻapitoa o le medial prefrontal cortex ma le nucleus accumbens autu i sini faʻataʻitaʻiina gaioiga mo le eseesega o taui maualuga. Cerebral Cortex. 2010; 20: 2884-2899. [PubMed]
  33. Goldstein RZ, Volkow ND Vaisu o fualaau faasaina ma lona faavae neurobiological faavae: neuroimaging faʻamaoniga mo le aʻafia o le pito i luma. Le American Journal of Psychiatry. 2002; 159: 1642-1652. [PubMed]
  34. Goldstein RZ, Tomasi D., Alia-Klein N., Honorio Carrillo J., Maloney T., Woicik PA, Wang R., Telang F., Volkow ND Tali Dopaminergic i upu fualaau faasaina i vaisu cocaine. Tusitala o le Neuroscience. 2009; 29: 6001-6006. [PubMed]
  35. Haber SN, Knutson B. O le taʻamilosaga taui: faʻafesoʻotaʻi le anatomy primate ma ata tagata. Neuropsychopharmacology. 2010; 35: 4-26. [PubMed]
  36. Hardin MG, Pine DS, Ernst M. O le aʻafiaga o le valence context i le neural coding o taunuʻuga tau tupe. NeuroImage. 2009; 48: 249-257. [PubMed]
  37. Harmer CJ, Phillips GD Faʻaleleia le faʻaogaina o meaʻai pe a maeʻa togafitiga faʻaauau ma le d-amphetamine. Pharmacology Amio. 1998;9:299–308. [PubMed]
  38. Hewig J., Kretschmer N., Trippe RH, Hecht H., Coles MGH, Holroyd CB, Miltner WHR Aʻoaʻoga maualuga e tauia i tagata taaalo faʻafitauli. Biological Psychiatry. 2010; 67: 781-783. [PubMed]
  39. Holden C. Psychiatry. O vaisu o amioga na amata i le DSM-V fuafuaina. Saienisi. 2010; 327: 935. [PubMed]
  40. Hommer DW, Bjork JM, Gilman JM Faʻataʻitaʻiga tali faiʻai i taui i faʻafitauli o mea ua fai ma vaisu. Tala o le New York Academy of Sciences. 2011; 1216: 50-61. [PubMed]
  41. Horder J., Harmer CJ, Cowen PJ, McCabe C. Faʻaititia neural tali i taui pe a maeʻa 7 aso togafitiga ma le cannabinoid CB1 antagonist rimonabant i volenitia soifua maloloina. O le International Journal of Neuropsychopharmacology / Fa'asaienisi Fa'asaienisi Fa'asaienisi a le Collegium Internationale Neuropsychopharmacologicum. 2010; 13: 1103-1113. [PubMed]
  42. Jentsch JD, Taylor JR Impulsivity e mafua mai i le faʻaleagaina o le frontostriatal i le faʻaaogaina o fualaau faasaina: o aʻafiaga mo le puleaina o amioga e ala i faʻamalosiaga tau taui. Psychopharmacology. 1999; 146: 373-390. [PubMed]
  43. Jia Z., Worhunsky PD, Carroll KM, Rounsaville BJ, Stevens MC, Pearlson GD, Potenza MN O se suʻesuʻega muamua o tali neural i faʻamalosiaga tau tupe e fesoʻotaʻi ma togafitiga i le faʻalagolago i le koko. Biological Psychiatry. 2011; 70: 553-560. [PubMed]
  44. Joutsa J., Saunavaara J., Parkkola R., Niemela S., Kaasinen V. Faʻalavelave faʻafuaseʻi o le faiʻai paʻepaʻe mea faʻamaoni i le pathological gambling. Suesuega Fa'afoma'i. 2011; 194: 340-346. [PubMed]
  45. Kaufman JN, Ross TJ, Stein EA, Garavan H. Cingulate hypoactivity i tagata faʻaoga cocaine i le taimi o se galuega GO-NOGO e pei ona faʻaalia e le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga faʻamaneta. Tusitala o le Neuroscience. 2003; 23: 7839-7843. [PubMed]
  46. Knutson B., Adams CM, Fong GW, Hommer D. O le faʻamoemoe o le faʻateleina o taui tau tupe e filifilia ai le nucleus accumbens. Tusitala o le Neuroscience. 2001;21:RC159. [PubMed]
  47. Koob GF, Le Moal M. Faʻatau fualaau faʻatau: hedonic homeostatic dysregulation. Saienisi. 1997; 278: 52-58. [PubMed]
  48. Leeman RF, Potenza MN Tulaga tutusa ma eseesega i le va o taaloga faitupe faʻamaʻi ma le faʻaaogaina o vailaʻau: o le taulaʻi atu i le impulsivity ma le faʻamalosi. Psychopharmacology. 2012; 219: 469-490. [PubMed]
  49. Leyton M. Fa'asa'o ma fa'amanino tali i vaila'au fa'aosofia i tagata. Alualu i luma i le Neuropsychopharmacology ma Biological Psychiatry. 2007; 31: 1601-1613. [PubMed]
  50. Leyton M., Vezina P. I luga o le faʻaaliga: faʻalavelave faʻafuaseʻi ma lalo i vaisu. Biological Psychiatry. 2012;72:e21–e22. [PubMed]
  51. Limbrick-Oldfield EH, Brooks JC, Wise RJ, Padormo F., Hajnal JV, Beckmann CF, Ungless MA Faʻamatalaga ma faʻamatalaga o le ogatotonu o le mafaufau e faʻaaoga ai le faʻaogaina o le faʻataʻitaʻiga o le resonance magnetic. NeuroImage. 2012; 59: 1230-1238. [PubMed]
  52. Lind PA, Zhu G., Montgomery GW, Madden PAF, Heath AC, Matini NG, Slutske WS Genome-lautele suʻesuʻega faʻatasi o se faʻalavelave faʻalavelave faʻaletupe uiga. Vaisu Biology. tasi [PMC free article] [PubMed]
  53. Lobo DS, Kennedy JL Tulaga fa'atupuina o taaloga faitupe fa'aleaganu'u: o se fa'alavelave fa'alavelave fa'atasi ai ma fa'afitauli fa'aletagata. Vaisu. 2009; 104: 1454-1465. [PubMed]
  54. Logothetis NK O fa'amaufa'ailoga o le fa'ailoga fa'ailoga fa'amaneta o lo'o galue a le BOLD. Tusitala o le Neuroscience. 2003; 23: 3963-3971. [PubMed]
  55. Madden GJ, Petry NM, Johnson PS Pathological gamblers fa'aitiitiga fa'ailoga fa'ailoga e itiiti ifo le maualuga nai lo fa'atonuga tutusa. Fa'ata'ita'iga ma Falema'i Psychopharmacology. 2009; 17: 283-290. [PubMed]
  56. Madrid GA, MacMurray J., Lee JW, Anderson BA, Comings DE Stress e avea o se faʻasalalauga i le va o le DRD2 TaqI polymorphism ma le ava malosi. 'ava malosi. 2001; 23: 117-122. [PubMed]
  57. Martinez D., Broft A., Foltin RW, Slifstein M., Hwang DR, Huang Y., Perez A., Frankle WG, Cooper T., Kleber HD, Fischman MW, Laruelle M. Cocaine faʻalagolago ma le D2 faʻaogaina avanoa i le vaevaega faʻatinoga o le striatum: sootaga ma amioga suʻesuʻe cocaine. Neuropsychopharmacology. 2004; 29: 1190-1202. [PubMed]
  58. Martinez D., Gil R., Slifstein M., Hwang DR, Huang Y., Perez A., Kegeles L., Talbot P., Evans S., Krystal J., Laruelle M., Abi-Dargham A. Faalagolago i le ava malosi. e feso'ota'i ma le tu'uina atu o le dopamine i le ventral striatum. Biological Psychiatry. 2005; 58: 779-786. [PubMed]
  59. Martinez D., Narendran R., Foltin RW, Slifstein M., Hwang DR, Broft A., Huang Y., Cooper TB, Fischman MW, Kleber HD, Laruelle M. Amphetamine-induced dopamine tuʻuina atu: faʻamaonia faʻafefe i le faʻalagolago i le koko ma vavalo o le filifiliga e pulea e le tagata lava ia cocaine. Le American Journal of Psychiatry. 2007; 164: 622-629. [PubMed]
  60. McGlinchey-Berroth R., Cermak LS, Carrillo MC, Armfield S., Gabrieli JD, Disterhoft JF Faʻaletonu le faʻatuai o le mata o le mata i maʻi o Korsakoff amnesic ma toe maua le ava malosi. Alcoholism, Falema'i ma Su'esu'ega Fa'ata'ita'i. 1995; 19: 1127-1132. [PubMed]
  61. McGlinchey-Berroth R., Fortier CB, Cermak LS, Disterhoft JF Fa'ailoga tagata fa'aletino a'oa'oga i le 'ava malosi fa'amama. Alcoholism, Falema'i ma Su'esu'ega Fa'ata'ita'i. 2002; 26: 804-811. [PubMed]
  62. McNamara R., Dalley JW, Robbins TW, Everitt BJ, Belin D. O uiga-pei o le impulsivity e le valoia le faateleina o le pulea e le tagata lava ia heroin i le iole. Psychopharmacology. 2010; 212: 453-464. [PubMed]
  63. Miedl SF, Fehr T., Meyer G., Herrmann M. Neurobiological faʻamaopoopoina o faʻafitauli tau tupe i se faʻataʻitaʻiga o le blackjack e pei ona faʻaalia e le fMRI. Suesuega Fa'afoma'i. 2010; 181: 165-173. [PubMed]
  64. Miedl SF, Peters J., Büchel C. Suia sui neural taui i pathological gamblers faʻaalia e ala i le tuai ma faʻaitiitiga faʻaitiitiga. Fa'amaumauga a le General Psychiatry. 2012; 69: 177-186. [PubMed]
  65. Nestor L., Hester R., Garavan H. Faʻateleina ventral striatal BOLD gaioiga i le taimi e le o faʻatau fualaau faʻatau i tagata faʻaoga cannabis. NeuroImage. 2010; 49: 1133-1143. [PubMed]
  66. Nieuwenhuis S., Heslenfeld DJ, von Geusau NJ, Mars RB, Holroyd CB, Yeung N. Gaoioiga i vaega o faiʻai maʻaleʻale taui a tagata e faʻalagolago malosi i le faʻalapotopotoga. NeuroImage. 2005; 25: 1302-1309. [PubMed]
  67. Noble EP, Blum K., Ritchie T., Montgomery A., Sheridan PJ Allelic association of the D2 dopamine receptor gene with receptor-binding features in alcoholism. Fa'amaumauga a le General Psychiatry. 1991; 48: 648-654. [PubMed]
  68. Oberg SA, Christie GJ, Tata MS Fa'afitauli gamblers fa'aalia taui hypersensitivity i medial frontal cortex i le taimi o taaloga faitupe. Neuropsychologia. 2011; 49: 3768-3775. [PubMed]
  69. O'Doherty J., Dayan P., Schultz J., Deichmann R., Friston K., Dolan RJ Tulaga fa'atasi o le ventral and dorsal striatum i le fa'atulagaina o meafaigaluega. Saienisi. 2004; 304: 452-454. [PubMed]
  70. Peters J., Bromberg U., Schneider S., Brassen S., Menz M., Banaschewski T., Conrod PJ, Flor H., Gallinat J., Garavan H., Heinz A., Itterman B., Lathrop M. , Martinot JL, Paus T., Poline JB, Robbins TW, Rietschel M., Smolka M., Strohle A., Struve M., Loth E., Schumann G., Buchel C. Lower ventral striatal activation i le taimi o le faʻamoemoeina o taui i le talavou. tagata ulaula. Le American Journal of Psychiatry. 2011; 168: 540-549. [PubMed]
  71. Petry NM Pathological gambling ma le DSM-V. Su'esu'ega Taaloga Fa'avaomalo. 2010; 10: 113-115.
  72. Potenza MN Iloiloga. Le neurobiology o pathological taaloga faitupe ma vaisu fualaau faasaina: o se aotelega ma sailiiliga fou. Fa'amatalaga Fa'afilosofia a le Royal Society of London. Fa'asologa B, Biological Sciences. 2008; 363: 3181-3189. [PMC free article] [PubMed]
  73. Potenza MN, Leung H.-C., Blumberg HP, Peterson BS, Fulbright RK, Lacadie CM, Skudlarski P., Gore JC O se suʻesuʻega a le FMRI Stroop o le ventromedial prefrontal cortical function in pathological gamblers. Le American Journal of Psychiatry. 2003; 160: 1990-1994. [PubMed]
  74. Potenza MN, Steinberg MA, Skudlarski P., Fulbright RK, Lacadie CM, Wilber MK, Rounsaville BJ, Gore JC, Wexler BE Ua uunaʻia e le petipetiga i taaloga faitupe pathological: o se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga faʻamaneta galue. Fa'amaumauga a le General Psychiatry. 2003; 60: 828-836. [PubMed]
  75. Potenza MN, Hong KI, Lacadie CM, Fulbright RK, Tuit KL, Sinha R. Neural faʻamaopoopoina o le faʻalavelave faʻamalosi ma faʻamalosi faʻamalosi fualaau faʻamalosi: aʻafiaga o feusuaiga ma le faʻalagolago i cocaine. Le American Journal of Psychiatry. 2012; 169: 406-414. [PubMed]
  76. Reuter J., Raedler T., Rose M., Hand I., Gläscher J., Büchel C. Pathological gambling e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le faʻagaoioia o le polokalama taui mesolimbic. Natura Neuroscience. 2005; 8: 147-148. [PubMed]
  77. Robinson TE, Becker JB Tumau suiga i le faiʻai ma amioga na gaosia e le pulega o le amphetamine masani: o se iloiloga ma le iloiloga o faʻataʻitaʻiga o manu o le amphetamine psychosis. Su'esu'ega Fai'ai. 1986; 396: 157-198. [PubMed]
  78. Robinson TE, Berridge KC O le faʻavae neural o le tuʻinanau o fualaau faasaina: o se manatu faʻaosofia-faʻaalia o vaisu. Su'esu'ega Fai'ai. Fai'ai Su'esu'ega Iloiloga. 1993; 18: 247-291. [PubMed]
  79. Robinson TE, Berridge KC Faʻamalosia-faʻalogona ma vaisu. Vaisu. 2001; 96: 103-114. [PubMed]
  80. Robinson TE, Berridge KC Iloiloga. Le manatu faʻaosofia lagona o vaisu: nisi o faʻafitauli o loʻo iai nei. Fa'amatalaga Fa'afilosofia a le Royal Society of London. Fa'asologa B, Biological Sciences. 2008; 363: 3137-3146. [PMC free article] [PubMed]
  81. Roesch MR, Singh T., Brown PL, Mullins SE, Schoenbaum G. Ventral striatal neurons faʻapipiʻi le taua o le gaioiga filifilia i isumu e filifili i le va o taui eseese tuai poʻo le tele. Tusitala o le Neuroscience. 2009; 29: 13365-13376. [PubMed]
  82. Rushworth MF, Noonan MP, Boorman ED, Walton ME, Behrens TE Frontal cortex ma aʻoaʻoga taʻitaʻia taui ma faia filifiliga. Neuron. 2011; 70: 1054-1069. [PubMed]
  83. Schott BH, Minuzzi L., Krebs RM, Elmenhorst D., Lang M., Winz OH, Seidenbecher CI, Coenen HH, Heinze HJ, Zilles K., Duzel E., Bauer A. Mesolimbic galue faʻamageta resonance imaging activations i le taimi o le faʻamoemoe o taui. fa'atasi ma le fa'asa'olotoga o le dopamine ventral striatal dopamine. Tusitala o le Neuroscience. 2008; 28: 14311-14319. [PubMed]
  84. Sescousse G., Barbalat G., Domenech P., Dreher J.-C. Pepa Lautele Tuuina atu i le: Fonotaga Faaletausaga lona 16 a le Faalapotopotoga o Faafanua Faiai o Tagata; Barcelona, ​​Sepania. 2010. Tali fa'ateteleina fa'apitoa i taui tau tupe i gamblers pathological.
  85. Slutske WS, Eisen S., True WR, Lyons MJ, Goldberg J., Tsuang M. Faʻafitauli faʻapitoa masani mo taaloga faʻapitoa ma le faʻalagolago i le ava i alii. Fa'amaumauga a le General Psychiatry. 2000; 57: 666-673. [PubMed]
  86. Stippekohl B., Winkler MH, Walter B., Kagerer S., Mucha RF, Pauli P., Vaitl D., Stark R. O tali a le neural i le ulaula tapaa e aʻafia e uiga o tagata ulaula ia latou lava amioga ulaula. PLoS Tasi. 2012;7:e46782. [PubMed]
  87. Taylor JR, Horger BA Faʻaleleia le tali atu mo taui faʻatulagaina na gaosia e intra-accumbens amphetamine e faʻamalosia pe a maeʻa le faʻalogoina o cocaine. Psychopharmacology. 1999; 142: 31-40. [PubMed]
  88. Tobler PN, Fletcher PC, Bullmore ET, Schultz W. A'oa'oga-fa'agaioia fai'ai tagata e atagia ai tupe ta'ito'atasi. Neuron. 2007; 54: 167-175. [PubMed]
  89. van Hell HH, Vink M., Ossewaarde L., Jager G., Kahn RS, Ramsey NF O aʻafiaga masani o le faʻaaogaina o le cannabis i luga o le faiga o taui a le tagata: suʻesuʻega fMRI. Europa Neuropsychopharmacology. 2010; 20: 153-163. [PubMed]
  90. van Holst RJ, de Ruiter MB, van den Brink W., Veltman DJ, Goudriaan AE O se suʻesuʻega morphometry e faʻavae i luga o le voxel e faʻatusatusa ai le faʻalavelave gamblers, ava malosi, ma le soifua maloloina. Fa'alagolago i Vailaau Fa'asaina ma le Ava. 2012; 124: 142-148. [PubMed]
  91. van Holst RJ, Veltman DJ, Buchel C., van den Brink W., Goudriaan AE Faʻailoga faʻamoemoe faʻaletonu i faʻafitauli tau taaloga faitupe: o le faʻalavelave i le faʻamoemoe? Biological Psychiatry. 2012; 71: 741-748. [PubMed]
  92. van Holst RJ, Veltman DJ, Van Den Brink W., Goudriaan AE Right on cue? Striatal reactivity i faafitauli gamblers. Biological Psychiatry. 2012;72:e23–e24. [PubMed]
  93. Verdejo-García A., Lawrence AJ, Clark L. Impulsivity e avea o se faʻailoga vaivai mo faʻafitauli o le faʻaaogaina o vailaʻau: iloiloga o suʻesuʻega mai suʻesuʻega maualuga-tulaga, faʻafitauli gamblers ma suʻesuʻega faʻalapotopotoga faʻavae. Neuroscience ma Biobehavioral Reviews. 2008; 32: 777-810. [PubMed]
  94. Volkow ND, Fowler JS, Wolf AP, Schlyer D., Shiue CY, Alpert R., Dewey SL, Logan J., Bendriem B., Christman D. Aʻafiaga o le faʻaleagaina o le koko i luga o le postsynaptic dopamine receptors. Le American Journal of Psychiatry. 1990; 147: 719-724. [PubMed]
  95. Volkow ND, Wang GJ, Fowler JS, Gatley SJ, Ding YS, Logan J., Dewey SL, Hitzemann R., Lieberman J. Sootaga i le va o le psychostimulant-induced "maualuga" ma le dopamine transporter occupancy. Taualumaga a le National Academy of Sciences of the United States of America. 1996; 93: 10388-10392. [PubMed]
  96. Volkow ND, Wang GJ, Fowler JS, Logan J., Gatley SJ, Hitzemann R., Chen AD, Dewey SL, Pappas N. Faʻaitiitia le tali atu o le dopaminergic striatal i mataupu faʻalagolago i cocaine. natura. 1997; 386: 830-833. [PubMed]
  97. Volkow ND, Chang L., Wang GJ, Fowler JS, Ding YS, Sedler M., Logan J., Franceschi D., Gatley J., Hitzemann R., Gifford A., Wong C., Pappas N. Low level of faiʻai dopamine D2 faʻafeiloaʻi i le methamphetamine faʻaleagaina: fegalegaleai ma le metabolism i le orbitofrontal cortex. Le American Journal of Psychiatry. 2001; 158: 2015-2021. [PubMed]
  98. Volkow ND, Fowler JS, Wang G.-J., Swanson JM, Telang F. Dopamine i le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma vaisu: iʻuga o suʻesuʻega ata ma aʻafiaga o togafitiga. Fa'amaumauga o Neurology. 2007; 64: 1575-1579. [PubMed]
  99. Wexler BE, Gottschalk CH, Fulbright RK, Prohovnik I., Lacadie CM, Rounsaville BJ, Gore JC Faʻataʻitaʻiga faʻamaneta faʻamaneta o le manaʻo i le koko. Le American Journal of Psychiatry. 2001; 158: 86-95. [PubMed]
  100. Poto RA Dopamine, aʻoaʻoga ma faʻaosofia. Natura Iloiloga Neuroscience. 2004; 5: 483-494. [PubMed]
  101. Wrase J., Schlagenhauf F., Kienast T., Wustenberg T., Bermpohl F., Kahnt T., Beck A., Strohle A., Juckel G., Knutson B., Heinz A. Fa'aletonu le gaioiga o taui e feso'ota'i ma le ava malosi. tu'inanau i 'ava malosi. NeuroImage. 2007; 35: 787-794. [PubMed]
  102. Yin HH, Knowlton BJ O le matafaioi a le ganglia basal i le faʻatulagaina o masani. Natura Iloiloga Neuroscience. 2006; 7: 464-476. [PubMed]